3. PNEUMATSKI SISTEMI

3.1. Dobijanje komprimiranog zraka

Komprimirani zrak dobija se pomoću kompresora. Prema izvedbi i načinu rada postoje:

klipni (jednoradni i dvoradni), sl.1. i

rotacioni kompresori koji mogu biti lamlasti (sl.2) i vijčani..

Slika 1. Klipni kompresor

Slika 2. Rotacioni kompresor sa lamelama

Prednosti komprimiranog zraka:

sigurnost,

brzina,

mogućnost skladištenja,

neosjetljivost na preopterećenje,

neosjetljivost na temperaturu,

neosjetljivost na radijaciju,

neosjetljivost na magnetna i električna polja,

neosjetljivost na zagađenost atmosfere,

jednostavna konstrukcija,

čistoća,

mala opasnost od nezgoda,

do su nedostaci:

kompresibilnost,

buka kod ekspanzije u atmosferu,

bez dodatnih uređaja nije moguće postići male i konstantne brzine klipa,

prenos signala na veće udaljenosti nije moguć.

3.2 Razvodna mreža

Slika 3. a) Izvedba pnumatskih instalacija, b) Račvanje odvojenog voda

3.2.1 Postavljanje vodova

Neka pravila pri projektovanju pneumatskih instalacija:

ne postavljati vodove uz sam zid,

ne postavljati vodove u uske kanale,

ne postavljati vodove u pod,

vodove postavljati sa padom 1-2%,

na kraju voda postaviti posudu za skupljanje kondenzata,

izlaze za potošače postavljati sa gornje strane voda,

kod prolaza kroz jako zagrijane prostorije potrebno je izolirati cijevi,

gdje god je moguće vod izvoditi u obliku petlje (sl.4),

u slučaju većeg broja potrošača vodovima premostiti suprotne strane (sl.5),

Slika 4. Izvedba s vodovima koji direktno od glavnog prestenastog voda vode do potrošača

Slika 5. Izvedba s vodovima koji premošćuju dvije suprotne strane

3.2.2 Priprema komprimiranog zraka

a) b)

Slika 6. a) Regulator pritiska, b) Zauljivač

Slika 7. Garnitura za pripremu komprimiranog zraka

U komprimiranom zraku nakon sabijanja u kompresorima nalaze se i nečistoće koje je potrebno otkloniti. Također je potrebno pritisak sa glavnih instalacija reducirati na željeni nivo kojeg zahtijeva potrošač. Stoga je potrebna priprema komprimiranog zraka koja se obavlja pomoću garniture za pripremu zraka. Ona se sastoji od:

uređaja za filtriranje,

regulatora pritiska i

nauljivača.

Nekada se koristi i tzv. tip „kombi“ koji sadrži samo filter i regulator pritiska.

3.3 Pneumatski cilindri

Osnovni izvršni element pneumatike je cilindar. Cilindar je pneumatski motor koji pomakom klipa obavlja koristan rad uz translatorno kretanje klipnjače.

Cilindri mogu biti:

prema načinu djelovanja jednoradni (sl.8-10), dvoradni i specijalni (sl.11-13),

a prema izvedbi membranski i klipni.

Slika 8. Jednoradni cilindar lijevane izvedbe

Slika 9. Tipovi jednoradnih cilindara

Slika 10. Membranski cilindar kod kojeg je klipnjača – stezna ploča

Slika 11. Dvoradni cilindar

Slika 12. Tandem cilindar

Slika 13. Zaokretni cilindar

3.4 Ventili Ventili su uređaji za usmjeravanje i regulaciju radnog medija – pritiska i protoka.

Dijele se na:

razvodnike,

zaporne,

tlačne i

protočne.

3.4.1 Razvodnici

Razvodnici usmjeravaju tok radnog medija – propuštaju, zatvaraju i mijenjaju smjer toka fluida.

Njegova je funkcija određena brojem priključnih mjesta i radnih položaja. Neki tipovi razvodnika prikazani su na sl. 14-20.

Slika 14. Tipovi razvodnika

Slika 15. Razvodnik u izvedbi sa kuglicom

Slika 16. Prekrivanje faza napajanja i odzračivanja u trenutku promjene razvodnog položaja

Slika 17. Razvodnik sa tanjurićem

Alika 18. Razvodnik sa razvodnim klipom

Slika 19. Pneumatsko aktiviranje porastom pritiska

Slika 20. Posredno upravljani 3/2 elektromagnetni razvodnik

3.4.2 Zaporni ventili

zatvaraju protok komprimiranog zraka, pri tome se uvijek zatvara samo jedan smjer protoka, dok je drugi slobodan. U pneumatskim instalacijama se primjenjuju:

nepovratni ventili (sl. 21),

izmjenično zaporni ventili (sl.22),

brzoodzračni ventili (sl.23) i

uslovno zaporni ventili (sl.24).

Slika 21. Nepovratni ventil

Slika 22. Izmjenično zaporni ventil

Slika 23. Odzračni ventil Slika 24. Uslovno zaporni ventil

3.4.3 Protočni

regulišu protok struje fluida. Mogu biti sa stalnim i podesivim prigušenjem.

Jednosmjerno prigušni ventili (sl.25) našao je najširu primjenu

Slika 25. Jednosmjerno prigušeni ventil

3.4.4 Tlačni ventili

Utiču na pritisak zraka. Mogu biti:

sigurnosni ventili (sl.26),

proslijedno tlačni (sl.27),

regulatori pritiska (sl.28).

Slika 27. Proslijedno tlačni ventil Slika 26. Sigurnosni ventil

Slika 28. Ventil za regulacij p u ritiska