pm 15 2010-2011 (a)123

Meunarodna ekonomija:trgovina i sustavi deviznih teajeva

Predavanje br. 16

Specijalizacija

Trgovina omoguava zemljama da se specijaliziraju i specijalizacija poveava ukupan nacionalni dohodak i standard ivota graana.

Specijalizacija i trgovina temelje se na oportunitetnom troku

Razlozi za trgovinu

Razlike u tehnologiji Razlike u raspoloivosti resursa Razlike u potranji Postojanje ekonomije obujma Makroekonomska politika

Merkantilizam

Pojavio se u Engleskoj sredinom 16. stoljea.

Interes nacionalne ekonomije je ostvarivanje vika u meunarodnoj trgovini i sva su nastojanja bila usmjerena na rast izvoza i smanjenje uvoza.

Vlade su poduzimale aktivnosti kako bi ostvarile taj viak u trgovini.

Da bi jedna zemlja ostvariti viak, druga mora ostvariti manjak.

Teorija apsolutnih prednosti

Ideju apsolutnih prednosti u ekonomiju je uveo Adam Smith.

Zemlja koja moe proizvoditi neki proizvod uz nie trokove od druge zemlje ima apsolutnu prednost u proizvodnji tog proizvoda nad drugom zemljom.


Zemlja se mora specijalizirati i izvoziti onaj proizvod gdje su joj trokovi proizvodnje nii, gdje je produktivnija, a uvoziti onaj proizvod gdje su joj trokovi proizvodnje vii, gdje je manje produktivnija.

Primjer S Arabija raspolae sa

milijunima barela jeftine nafte, ali je uzgoj ita u njenim pustinjama izuzetno skup.

SAD moe jeftino proizvoditi ito, ali je proizvodnja nafte znatno skuplja.


TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI GOVORI ONDA DA SAD TREBA PRODAVATI HRANU I KUPOVATI NAFTU OD SAUDIJSKE ARABIJE, DOK OVA DRUGA ZEMLJA OBRNUTO (UVOZITI HRANU, A IZVOZITI NAFTU).

Teorija Apsolutnih prednosti

to kada zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda, odnosno nema apsolutnu prednost niti u jednom proizvodu?

Kako se vri specijalizacija? Imaju li tada zemlje koristi od trgovine?

100 0 A 20 0 A 80 40 B 16 1 B 60 80 C 12 2 C 40 120 D 8 3 D 20 160 E 4 4 E 0 200 F 0 5 F (a) Njemaka Alir

Automobili Hrana Automobili Hrana

100 0 A 20 0 A 80 40 B 16 1 B 60 80 C 12 2 C 40 120 D 8 3 D 20 160 E 4 4 E 0 200 F 0 5 F (a) Njemaka Alir

Automobili Hrana Automobili Hrana

Kako e se izvriti specijalizacija?

Teorija komparativnih prednosti

Postavio ju je 1817 David Ricardo. Potrebno je prouavati ovu teoriju u

povijesnom kontekstu u kojem je nastala.

Teorija komparativnih prednosti

Svaka zemlja e ostvariti koristi od meunarodne trgovine ako se specijalizira i onda izvozi one proizvode koje moe proizvesti uz relativno nie trokove.

Obrnuto, svaka e zemlja imati koristi ako uvozi one proizvode koje ona moe proizvesti jedino uz relativno vie trokove proizvodnje od drugih zemalja.

Ogranienja teorije

Pojednostavljen model (2 zemlje, 2 proizvoda)

Nema transportnih trokova Nema razlika u cijenama resursa Nema pokretljivost resursa izmeu

zemalja Konstantni prinosi na opseg Svaka zemlja ima fiksni iznos resursa Puna zaposlenost

Potrebni sati rada za proizvodnju Proizvod SAD Europa

1 jed. hrane 1 3

1 jed. odjee 2 4

Tko ima apsolutnu prednost u hrani, a tko u odjei?


1 jed. hrane 1 3

1 jed. odjee 2 4

Tko ima komparativnu prednost u hrani, a tko

u odjei?


1 jed. hrane 1 3

1 jed. odjee 2 4

David Ricardo je koristio jednostavnu granicu proizvodnih mogunosti da bi dokazao svoje tvrdnje.

Amerika ima KP u proizvodnji hrane, a Europa ima KP u proizvodnji odjee.


1 jed. hrane 1 3

1 jed. odjee 2 4

Oportunitetni trokovi Proizvod Amerika Europa

OP hrane 0.5 0.75

OP odjee 2 1.33

Komparativne prednosti

Pretpostavite: Amerika i Europa imaju 600 raspoloivih sati

rada Trokovi resursa su isti u obje zemlje Nema transportnih trokova

PPF

Ukoliko je QF proizvodnja hrane, a QC proizvodnja odjee, tada rad koriten u proizvodnji hrane je aLFQF, a rad u proizvodnji odjee aLCQC

aLCQC + aLFQF =La ili


1 jed. hrane 1 3

1 jed. odjee 2 4

Nacrtajte PPF

Odjea neka bude na vertikalnoj, a hrana na horizontalnoj osi!

Proizvod Amerika Europa

Jed. hrane 600 200

Jed. odjee 300 150

aLCQC + aLFQF =L AMERIKA: EUROPA: 1*600=600; 2*300=600; 3*200=600; 4*150=600

450

300

150

0

450

300

150

0

hrana od

jea

200 400 600 100 200 300

(a) Amerika (b) Europa

odje

a

hrana


Bit e u mogunosti trgovati Europsku odjeu za najmanje 300 jedinica hrane. To je 100 jedinica vie nego to Europa moe proizvesti vlastitim resursima.

OP hrane 0.5 0.75

OP odjee 2 1.33

450

300

150

0

Hrana 100 200 300

(b) Europa

Dobitak od trgovine


Amerika e trgovati 100 jedinica hrane za najvie 133 jedinice odjee.

OP hrane 0.5 0.75

OP odjee 2 1.33

450

300

150

0

Hrana 200 400 600

(a) Amerika Dobitak od trgovine

Odj

ea Amerika moe imati

koristi u trgovini iako ima ap. prednost i u proizvodnji hrane i odjee

iri pogled na Teoriju KP

Teorija komparativnih prednosti je jedna od najdubljih istina koja vrijedi za svaku nacionalnu ekonomiju.

Zemlja koja odbije ponaati se u skladu s postavkama teorije KP platit e veliku cijenu kroz ivotni standard graana i ekonomski rast.

Protekcionizam

Iako slobodna trgovina moe stvoriti koristi za sve zemlje i stvoriti tisuu radnih mjesta u izvoznim industrijama, ona moe isto tako unititi tisuu radnih mjesta u nacionalnim industrijama koje puno uvoze proizvode konkurentnih poduzea iz inozemstva.

Carine i kvote

Korisno je da se analiziraju dva najuestalija instrumenta politike zatite carine i kvote

Zato se s politike toke gledita kvota vie preferira u odnosu na carine?

S

S

D

D Cije

na h

rane

u E

urop

i

8

4

0 100 200 300 400

Koliina hrane u Europi

A

Domae trite

S

S

D

D Cije

na h

rane

u E

urop

i

8

4

0 100 200 300 400


A

Pretpostavimo da je hrana raspoloiva u neogranienim koliinama i da se moe uvoziti iz ostatka svijeta po cijeni od 4 NJ

Kako ete to ucrtati na dijagram?

S

S

D

D Cije

na h

rane

u E

urop

i

8

4

0 100 200 300 400

A

B C D

E F


Svjetsko trite

Domaa proizvodnja Uvoz

S

S

D

D Cije

na h

rane

u E

urop

i

8

6

4

0 100 150 200 250 300 400

B C D

E F

H G I

J

L

K

M


Uvoenje carina

Carina od 2 NJ po jedinici

to e se dogoditi s domaom proizvodnjom i uvozom?

Tko dobiva, a tko gubi?

S

S

D

D Cije

na h

rane

u E

urop

i

A

B C D

E F

H G I

J

L

K

M

Koliina hrane u Europi 100 150 200 250 300 400

8

6

4

0

Uvoenje carina

8

6

4

0

S

S

D

D Cije

na h

rane

u E

urop

i

B C D

E F

H G I

J

L

K

M

Gubitak potroaeva vika zbog vie cijene

Gubitak potroaeva vika prebaen na proizvoae

Koliina hrane u Europi 100 150 200 250 300 400

Gubitak blagostanja

Ova dva trokuta zajedno mjeri drutveni gubitak blagostanja.

S politike toke gledita Relativno mala grupica ljudi u domaoj

industriji farmeri su ostvarili znaajan profit na teret mnogo vee skupine, ali politiki manje mone, a to su potroai hrane.

Ali nemojte zaboraviti da je ova politika protekcionizma znaajno natetila i proizvoaima u SAD-u, i koliko e biti protivljenja uvoenju carina u Europi ovisi i o njihovoj reakciji.

Mogui ishod U SAD-u je stvoren politiki pritisak glede

odmazde na europsku carinu na hranu u pogledu postavljanja vlastitih carina, kao na primjer na uvoz europske odjee.

Recite zato bi zamjena europske carine na hranu sa ekvivalentnom europskom kvotom mogla biti prihvatljivo politiko rjeenje? Znate li da je kvota koliinsko ogranienje

uvoza?

Argumenti politike zatite

Pokazali smo u prethodnim slajdovima da postoje koristi od slobodne trgovine.

Isto tako pokazali smo da postoje i gubici kod zatite nacionalnog gospodarstva.

Pa zato onda zemlje tite svoja gospodarstva?

Nacionalna obrana

Ovo nije ekonomski nego prije politiki i strateki argument.

Naime, zatitne carine trebaju osigurati ili ojaati industrije kao to su industrije elika, automobilske industrije ili neke druge proizvodnje kljune za obranu zemlje ili za rat.

Argument vojne samo-dovoljnosti.

Sauvati radna mjesta Argument ouvanja radnih mjesta posebno

postane politiki moderan kada zemlja ulazi u recesiju.

Ovaj argument se esto stavlja i u kontekst diskusija o jeftinoj inozemnoj radnoj snazi.

U prilog ovom argumentu ide injenica da je potrebno zatiti vie plaene radnike kao na primjer radnike SAD-a ili zemalja EU od radnika koji su spremni raditi za svega nekoliko dolara na dan (radnici iz Kine).

Protekcionizam

Sve nacionalne ekonomije ne mogu istodobno imati jednak uspjeh od uvoenja carina i zatite, ono to vrijedi za jednu naciju, nije nuno istina i za drugu naciju.

Zemlje su povezane

Izvoz jedne zemlje je istodobno uvoz druge zemlje.

Dok je jedna zemlja sposobna da stimulira svoju ekonomiju osiguravajui vei izvoz od uvoza, u drugoj se moe deavati situacija pojaavanja problema nezaposlenosti uslijed veeg uvoza u odnosu na izvoz.

Osiromai susjeda

Iz dosada iznijetoga proizlazi kako uvoenje carina i kvota kako bi se ostvarila puna zaposlenost u nacionalnoj ekonomiji vodi do naruavanja poloaja susjeda.

Zemlja moe ostvariti kratkorone nacionalne ciljeve, ali samo na nain da svog susjeda ini siromanijim.

Argument Infant Industrije

Ideja na kojoj poiva ovaj argument je potreba zatite mlade nacionalne industrije koja je tek u povoju od snanih konkurenata iz inozemstva koji posluju ve due vrijeme i puno su efikasniji. Cilj je da se ostavi neko vrijeme mladoj industriji da se razvije i postane efikasna.

Ne-carinske barijere

Danas, zemlje vie koriste takozvane necarinske barijere ili NTBs.

NTBs, to ukljuuje kvote, takoer predstavljaju formalno ogranienje ili regulaciju kojom zemljama je otean plasman na trite zemlje koja koristi NTB.

Primjer

Zemlja kao to je Japan, moe, na primjer, ograniiti uvoz povra u ijem su uzgoju koriteni pesticidi, znajui dobro da sve zemlje koriste u uzgoju povra pesticide.

Efekt ovakve mjere je drastino smanjenje uvoza povra u Japan.

Posljednjih godina, NTBs se daleko vie koriste nego carine.

Poetni impuls za takvo ponaanje zemlje su dobile kroz pregovore unutar General Agreement of Tariffs and Trade ili skraeno GATT.

GATT

GATT je utemeljen na kraju drugog svjetskog rata

Poetkom 1995, GAT je pretoenu Svjetsku trgovinsku organizaciju (World Trade Organization il WTO).

Svakih nekoliko godina, predstavnici najveih industrijaliziranih zemalja se susreu zajedno u sklopu takozvanih rundi sa ciljem smanjivanja carinske i ne-carinske zatite meu zemljama.

Otvorena ekonomija

Kakav sustav deviznog teaja treba zemlja primjenjivati?

Je li sadanja razina teaja visoka ili niska?

Treba li se zemlja brinuti zbog visokih trgovinskih deficita?

Devizni teaj

Visoka razina deviznog teaja ima svoje prednosti kao i nedostatke.

Izbor optimalne visine deviznog teaja ovisi o stadiju u kojem se nacionalna ekonomija nalazi.

I jedan i drugi pristup mogu biti opravdani ovisno o stadiju nacionalne ekonomije.

Devizni teaj

Devizni teaj cijena jedne jedinice inozemne valute iskazana u domaoj valuti.

Koliki je teaj eura iskazan u kunama? 7,5 kuna za 1 euro

Nominalni i realni devizni teaj

Nominalni devizni teaj predstavlja odnos po kojem pojedinac moe kupiti valutu jedne zemlje za valutu druge zemlje. Kao iznos kuna potreban za 1 jedinicu

inozemne valute (7,5 kjn za 1 euro). Kao iznos inozemnih valuta potreban za 1

kunu (0,133 eura za 1 kn).

Nominalni devizni teaj

Nominalni devizni teaj izmeu valuta dviju zemalja mora odraavati razliitu razinu cijena u tim zemljama.

Realni devizni teaj

Realni devizni teaj je teaj po kojem pojedinac moe kupovati proizvode i usluge iz jedne zemlje u drugoj zemlji.

Realni devizni teaj

Realni devizni teaj usporeuje cijene domaih proizvoda i inozemnih proizvoda. Ukoliko je hrvatska voda dva puta skuplja od

talijanske, realni devizni teaj je 0,5.

Realni devizni teaj

Realni devizni teaj ovisi o nominalnom deviznom teaju i cijenama proizvoda u dvije zemlje mjereno u nacionalnoj valuti zemlje.

Realni devizni teaj

Realni devizni teaj= (Nominalni devizni teaj*(CPIz/CPIinoz))*100

Realni devizni teaj=

(Nominalni devizni teaj*(Iz/Iinoz))*100

Pri emu je I-stopa inflacije

Realni devizni teaj

Kako bi nacionalna valuta imala istu kupovnu mo u zemlji inozemstvu, potrebno je da vrijedi:

1/Pzem=DTNOm/Pinoz

Realni devizni teaj

Deprecijacija npr. Realnog teaja eura znai da je europska roba postala relativno jeftinija u odnosu na inozemnu.

To e potaknuti potroae u zemlji i inozemstvu da kupuju vie europskih proizvoda. Raste izvoz, uvoz u EU pada, neto izvoz

raste.

Devizno trite

Devizno trite predstavlja trite na kojem se razmjenjuju valute razliitih zemalja.

Na tritu djelovanjem sila ponude i potranje odreuje se teaj fleksibilni devizni sustav

Euri/

kn

0

7,5

P

Q eura Qe

S

D

Devizno trite

Koliki je devizni teaj eura?

Devizni teaj

Ponuda i potranja valute odreuje razinu deviznog teaja.

Kada kompariramo valute dviju zemalja, ponuda valute jedne zemlje jednaka je potranji zemlje za drugom valutom.

Devizni teaj

Ukoliko potraujete jednu valutu, nudite drugu.

Ravnotea je tamo gdje je ponuena koliina izjednaena sa potraivanom koliinom.

Aprecijacija i deprecijacija

Aprecijacija predstavlja porast teaja neke zemlje u odnosu na teaj druge zemlje (teaj druge zemlje je smanjen, deprecijacija).

Deprecijacija smanjenje vrijednosti nacionalne valute u odnosu na drugu valutu.

jednako

=

=

jednako

Kada je potrebno dati Vie dolara za

euro

Dolar deprecira

(vrijednost dolara pada)

Vrijednost dolara pada

(dolar deprecira)

Vrijednost eura raste

(euro aprecira)

Aprecijacija i deprecijacija Devizno trite

Ponuda novca i promjena teaja

Kada centralna banka tampa veliku koliinu novca, novac gubi vrijednost u pogledu proizvoda i usluga koje se mogu kupiti za taj novac, ali i u koliini valute koju moe kupiti za taj novac.

Devizni teaj

Ako za kunu moete kupiti vie inozemne valute, kuna je aprecirala.

Ako za kunu moete kupiti manje inozemne valute, kuna je deprecirala.

Odreivanje deviznog teaja

S

D

QS QD

0,2

0,133 0,10

Koliina kuna

Cijena kuna u eurima


Ravnotea na deviznom tritu se ostvaruje u toki gdje krivulja potranje sijee krivulju ponude.

Ako ste dobili 0,133 eura za 1 kunu onda je teaj 0,133 eura za 1 kn, odnosno 7,5 kuna za 1 euro.


S

D

QS QD

9,00

7,50 7,00

Koliina eura

Cijena eura u kunama


to se desilo na deviznom tritu, kada za 1 euro treba dati 8 kn.

Cijena eura iskazana u kunama je porasla. Sa jednim eurom moete kupiti vie kuna.


to se desilo na deviznom tritu, kada za 1 euro treba dati 7 kn.

Cijena eura iskazana u kunama je smanjena. Euro aprecirao, kuna deprecirala

Sa jednim eurom moete kupiti manje kuna. Kuna aprecirala, euro deprecirao

Poveanje potranje za kunama

S

D

QS QD

0,2

0,133 0,10

Koliina kuna


D1

Uzrokuje aprecijaciju kune

Poveanje ponude kuna

S

D

QS QD

0,2

0,133 0,10

Koliina kuna


Uzrokuje deprecijaciju kune S1

Devizni teaj

Snage koje odreuju ponudu i potranju za valutom jedne zemlje svode se na: Dohodak zemlje. Promjene u razini cijena u zemlji. Promjene u kamatnoj stopi. Promjene u trgovinskoj politici zemlje.

Promjena dohotka

Kada se smanji dohodak jedne zemlje, smanjuje se i potranja za uvoznim dobrima.

Smanjuje se i potranja za inozemnom valutom kojom se kupuju uvozna dobra.

Promjena dohotka

To znai da se ponuda nacionalne valute za kupovinom inozemne valute smanjuje.

Navedeno vodi do porasta cijene nacionalne valute u odnosu na inozemnu valutu.

Promjena u razini cijena

Ukoliko Hrvatska ima viu inflaciju od susjednih zemalja, inozemna dobra su jeftinija.

Hrvatska potranja za inozemnom valutom imat e tendenciju rasta, dok e se inozemna potranja za hrvatskom valutom smanjivati.

Promjena u razini cijena

Poveana inflacija u Hrvatskoj pomaknut e krivulju ponudu kune udesno i potranju za kunama ulijevo.

Promjena kamatne stope

Relativni rast kamatne stope u Hrvatskoj u odnosu na inozemstvo poveat e potranju za Hrvatskom imovinom.

Potranja za kunama e se poveati. Ponuda kuna e se smanjiti ukoliko sve vie

Hrvata nudi sve vie svojih kuna za kupovinu inozemne imovine.

Promjena trgovinske politike

Poveanjem trgovinskih restrikcija raste cijena uvoznih proizvoda.

Potranja za inozemnom valutom se smanjuje i ponuda nacionalne valute pada.

Uvoenje restriktivne trgovinske politike jedne zemlje moe rezultirati odmazdom druge zemlje.

Devizni teaj

Pobrojeni faktori mogu biti potpuno nadjaani efektom oekivanja o promjeni deviznog teaja.

Ukoliko trite oekuje da e se devizni teaj promijeniti, javiti e se pritisci.

Devizni teaj

Spomenute fluktuacije nisu odreene fundamentalnim elementima, imaju veliku dozu subjektivnosti i psiholokog momenta, te stvaraju problem u meunarodnoj razmjeni i ekonomiji nacionalne privrede.

Fluktuacije deviznog teaja i meunarodna razmjena

Velike fluktuacije oteavaju realnu trgovinu, stvarajui posljedice za realni sektor.

Zbog pogubnih djelovanja spomenutih fluktuacija mnoge su vlade zagovarale fiksiranje ili barem stabiliziranje njihovih deviznih teajeva.

Devizno trite

to kada se visina deviznog teaja nacionalne valute ne odreuje na deviznom tritu?

Sistem fiksnog teaja

Vlada moe fiksirati svoj devizni teaj pomou intervencija u politici deviznog teaja.

Intervencija u deviznom teaju kupovina i prodaja valute kako bi se zadrala njena vrijednost.

Fiksni devizni teaj

Podupiranje valute je vladina kupovina valute kako bi odrala njenu vrijednost iznad dugorone ravnotene vrijednosti.

Fiksni devizni teaj

Vlada moe odravati fiksni devizni teaj tako dugo dok ima devizne (meunarodne) priuve da uva zacrtanu vrijednost valute.

Fiksni devizni teaj

Kada vlada nema devizne priuve (ili ih ozbiljno ugrozi), vie nije u mogunosti intervenirati, i tada mora posuivati ili devalvirati svoju valutu.

Devalvacija i revalvacija

Devalvacija je smanjivanje slubenog teaja neke zemlje u odnosu na teaj druge zemlje.

Revalvacija je poveavanje slubenog teaja neke zemlje u odnosu na teaj druge zemlje.

Stabiliziranje valute

U praksi vlada nastoji voditi dugoronu politiku stabilnog teaja.

Stabiliziranje valute vladina kupovina i prodaja valute za neutraliziranje povremenih fluktuacija u ponudi i potranji valuta.

Fiksni devizni sustav

Zemlja koja primjenjuje sustav fiksnog deviznog teaja ima ogranienja u primjeni monetarne i fiskalne politike vie nego zemlja koja koristi fleksibilni sustav deviznog teaja.

Fiksni devizni sustav

Kada zemlja koristi sustav fiksnog deviznog teaja tada svoju valutu stabilizira pomou deviznih priuva koje su ograniene.

Utjecaj monetarne politike na devizni teaj

Monetarna politika utjee na devizni teaj kroz: Njen efekt na kamatnu stopu. Njen efekt na dohodak. Njen efekt na razinu cijena i inflaciju.


Djelovanje na kamatnu stopu: Ekspanzivna monetarna politika smanjuje

kamatnu stopu. Nia kamatna stopa smanjuje priljev kapitala

u zemlju. Manji priljev inozemnog kapitala smanjuje

potranju za nacionalnom valutom.


Manja potranja na deviznom tritu, Smanjuje se vrijednost nacionalne valute Nacionalna valuta deprecira


Utjecaj monetarne politike na dohodak: Ukoliko ponuda novca raste, dohodak se

poveava. Vei dohodak znai vea potranja za

inozemnim proizvodima, a time i rast potranje za inozemnom valutom.

Vrijednost nacionalne valute se smanjuje. Nacionalna valuta deprecira


Restriktivna monetarna politika djeluje tako da smanjuje ponudu novca,

Dohodak je isto tako manji Manja potranja za uvoznim dobrima Manja potranja za inozemnom valutom Nacionalna valuta aprecira.


Utjecaj monetarne politike kroz razinu cijena:

Ekspanzivna monetarna politika podie razinu cijena u zemlji

Kada razina cijena u zemlji raste bre nego u inozemstvu, izvoz te zemlje postaje skuplji, a uvoz jeftiniji


Raste potranja za inozemnom valutom Vrijednost nacionalne valute se smanjuje

Nacionalna valuta deprecira


Restriktivna monetarna politika smanjuje

pritiske na razinu cijena i sprjeava razvijanje inflacije.

Izaziva jaanje nacionalne valute. Nacionalna valuta aprecira

Monetarna politika i devizni teaj

Ekspanzivna monetarna politika utjee na

deprecijaciju nacionalne valute. Restriktivna monetarna politika utjee na

aprecijaciju nacionalne valute.

Efekt monetarne politike na trgovinsku bilancu kroz dohodak

Ekspanzivna monetarna politika vei trgovinski deficit. Rast dohotka, poveanje uvoza bez efekta na

izvoz Restriktivna monetarna politika manji

trgovinski deficit. Smanjenje dohotka, smanjenje uvoza bez

efekta na izvoz

Monetarna politika i trgovinski deficit

Ekspanzivna

Restriktivna

M Y

M Y Uvoz

Uvoz

Trg deficit

Trg. deficit

Trgovinski deficit

Deficit u trgovinskoj bilanci znai da zemlja vie troi nego to proizvodi

Trgovinska bilanca razlika izmeu izvoza i uvoza roba

Vanjskotrgovinska bilanca razlika izmeu izvoza i uvoza roba iusluga

Ciljevi trgovinske bilance

Treba li se zemlja brinuti zbog trgovinskog deficita?

Trgovinski deficit ima i odreene trokove: Zemlja plaa trgovinski deficit ili

zaduivanjem u inozemstvu ili rasprodajom vlastite imovine.

Budui profiti i plaene kamate idu u inozemstvo.

Odrivost trgovinskog deficita

Deficit kratkorono znai poveanu potronju, a dugorono postaje problem.

Deficit se moe tolerirati kratkorono, ukoliko zemlja u skoroj budunosti pone vie proizvoditi nego troiti.

Efekt fiskalne politike na devizni teaj

Fiskalna politika utjee na devizni teaj kroz: Dohodak Razinu cijena Kamatnu stopu

Utjecaj fiskalne politike na devizni teaj

Ekspanzivna fiskalna politika znai veu potronju, a onda i vei nacionalni dohodak.

Rast dohotka znai rast uvoza uz nepromijenjen izvoz.

Rezultat je vei trgovinski deficit to ima pritisak na smanjivanje vrijednosti nacionalne valute. Domaa valuta deprecira


Restriktivna fiskalna politika djeluje u suprotnom pravcu

Smanjuje nacionalni dohodak, Uvoz se smanjuje i Raste vrijednost nacionalne valute

Domaa valuta aprecira


Utjecaj kroz razinu cijena: Ekspanzivna fiskalna politika poveava AD

Cijene u zemlji rastu, izvoz je skuplji Izvoz se smanjuje i vrijednost nacionalne valute pada.

Domaa valuta deprecira


Restriktivna fiskalna politika djeluje u suprotnom pravcu. Domaa valuta aprecira


Djelovanje fiskalne politike kroz razinu cijena:

Ekspanzivna fiskalna politika poveava kamatnu stopu zato to drava

prodaje vrijednosne papire za financiranje deficita

Via kamatna stopa privlai inozemni kapital to ima utjecaj na poveanje vrijednosti nacionalne valute

Efekt fiskalne politike na devizni teaj

Efekt kamatne stope i efekt dohotka su

kratkoroni efekti Djeluju u suprotnom pravcu, pa je njihov

zajedniki efekt teko procjenjiv.

Utjecaj fiskalne politike na trgovinski deficit kroz dohodak

Fiskalna politika djeluje na trgovinski

deficit kroz dohodak Restriktivna fiskalna politika poveava

trgovinski deficit

Utjecaj fiskalne politike na trgovinski deficit

Restriktivna

Ekspanzivna

Y

Y

Uvoz

Uvoz

Trgovinski deficit

Trgovinski deficit

Monetarna i fiskalna politika

Trgovinski deficit

Nacionalna valuta

Ekspanzivna MP raste deprecira

Ekspanzivna FP raste neodreeno

Fiskalna i monetarna politika u otvorenoj ekonomiji

Fiskalna i monetarna politika svake

otvorene ekonomije pod utjecajem je fiskalnih i monetarnih politika drugih zemalja, pa vlade nastoje koordinirati njihovo djelovanje.

Platna bilanca

Platna bilanca je sistematian prikaz svih ekonomskih transakcija rezidenata jedne zemlje s inozemstvom.

Platna bilanca sastoji se od rauna: tekuih transakcija i kapitalnih transakcija

Platna bilanca

Kako je rije o bilanci ona treba biti uravnoteena sa saldom nula.

Pojedinane podbilance mogu biti u suficitu i deficitu.

Platna bilanca

Transakcija kojom zaraujemo novac za zemlju, evidentira se u plusu potraivanje zemlje

Transakcija kojom gubimo novac za zemlju,

evidentira se u minusu dugovanje zemlje

Hrvatska u meunarodnoj razmjeni

Trgovinska bilanca Hrvatske bila je kontinuirano u deficitu od 1992. godine.

Trgovinska bilanca razlika izmeu vrijednosti izvoza i uvoza Trgovinski deficit uvoz je vei od izvoza Trgovinski suficit izvoz je vei od uvoza

Razmjena roba i usluga Republike Hrvatske s inozemstvom u razdoblju od 1994. do 2003. godine u milijunima US $

GODINA 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003*

ROBA

Izvoz 4402,8 4517,3 4677,4 4020,9 4580,6 4394,7 4567,2 4758,7 4994,6 4507,2

Uvoz -5681, -7744,9 -8165,5 -9404,2 -8652,0 -7693,3 -7770,9 -8860,0 -10273,9 10168,8

SALDO

-709,3 -3 227,6 -3 488,1 -5 383,2 -4 071,5 -3.298,6 -3.203,8 -4.101,3 -5.279,3 -5.661,6

ROBA I USLUGA

Izvoz 7 259,9 6 971,8 7 974,1 8 025,2 8 544,7 8.117,8 8.663,1 9.634,2 10.544,9 11821,2

Uvoz 6 910,4 9 152,3 9 882,4 11 384,2 10 539,5 9.791,1 9.598,9 10.808,5 12.706,0 12279,6

SALDO 349,5 -2 180,5 -1 908,3 -3 359,0 -1 994,8 -1.673,4 -935,9 -1.174,3 -2.161,2 -458,4 % usluga u

izvozu 39 35 41 50 46 46 46 47 51 61,9

saldo tekue tr. u BDP (%) 4,9 -7,5 -4,8 -12,5 -6,7 -7,0 -2,5 -3,7 -6,9

* za prva tri kvartala

Platna bilanca

Bilanca tekuih transakcija je dio platne bilance u kojem su prikazani kratkoroni financijski tijekovi. Ona ukljuuje izvoz i uvoz roba i usluga, neto

dohodak i neto transfera.

Platna bilanca

Bilanca kapitalnih transakcija je dio platne bilance gdje se prikazuju dugoroni financijski tijekovi. Kada poduzea jedne zemlje ulau u drugu zemlju ili

obrnuto to se evidentira na raunu ove podbilance kao odljev ili priljev kapitala.

Platna bilanca

Vlada moe utjecati na devizni teaj kupovinom ili prodajom deviznih priuva ili meunarodnih priuva.

Devizne priuve iznos inozemne valute koje dri vlada

Platna bilanca

Kupovina i prodaja, odnosno promjena u deviznim priuvama evidentira se na raunu priuva.

Devizne priuve su sastavni dio platne bilance koje biljee iznose valute koje nacionalna ekonomija kupuje ili prodaje.

Raun tekuih transakcija

Trgovinska bilanca to je razlika izmeu izvoza i uvoza proizvoda

Trgovinska bilanca ne ukljuuje izvoz i uvoz usluga, pa je stoga manjkava.


Trgovina uslugama je vrlo znaajna u pojedinim nacionalnim ekonomijama.

Stoga, ekonomisti uglavnom govore o vanjskotrgovinskoj bilanci koja predstavlja razliku izmeu izvoza i uvoza roba i usluga.

Vanjskotrgovinska bilanca

Vanjskotrgovinski deficit situacija kada je neto izvoz (NX) negativan. Uvoz > Izvoza

Vanjskotrgovinski suficit situacija kada je neto izvoz (NX) pozitivan. Izvoz > Uvoza

Uravnoteena bilanca neto izvoz je jednak nuli.


Koliina proizvoda i usluga koju neka zemlja izveze vrlo rijetko je izjednaena sa koliinom proizvoda i usluga koje zemlja uveze.

Tekui raun ukljuuje jo i dohodak iz prethodnih investicija i neto transfere.


Neto transferi ukljuuju inozemnu pomo, darove i druga plaanja pojedincima koja nisu rezultat razmjene proizvoda i usluga.

Raun kapitalnih transakcija

Raun kapitalnih transakcija mjeri tijekove plaanja izmeu zemalja za opremu, vrijednosne papire i realnu imovinu.

Ukoliko stranci ele kupiti hrvatsku opremu, stranci trebaju nacionalnu valutu (pretpostavimo da plaanje vre u nacionalnoj valuti), pa neto kapitalni tijekovi predstavljaju potranju za kunama.

Stadij platne bilance

Mlada i rastua zemlja dunik Zrela zemlja dunik Drava vjerovnik Zrela drava vjerovnik Senilni dunik

Meunarodna ekonomija:trgovina i sustavi deviznih teajevaSpecijalizacijaRazlozi za trgovinuMerkantilizamTeorija apsolutnih prednostiTeorija apsolutnih prednostiPrimjerTeorija apsolutnih prednostiTeorija Apsolutnih prednostiSlide Number 10Slide Number 11Teorija komparativnih prednostiTeorija komparativnih prednostiOgranienja teorijeSlide Number 15Slide Number 16Slide Number 17Slide Number 18Slide Number 19Komparativne prednostiPPFSlide Number 22Slide Number 23Slide Number 24Slide Number 25Slide Number 26Slide Number 27Slide Number 28iri pogled na Teoriju KPProtekcionizamCarine i kvoteSlide Number 32Slide Number 33Slide Number 34Slide Number 35Slide Number 36Slide Number 37S politike toke gleditaMogui ishodArgumenti politike zatiteNacionalna obranaSauvati radna mjestaProtekcionizamZemlje su povezaneOsiromai susjedaArgument Infant IndustrijeNe-carinske barijerePrimjerSlide Number 49Slide Number 50GATTSlide Number 52Otvorena ekonomijaDevizni teajDevizni teajNominalni i realni devizni teajNominalni devizni teajRealni devizni teajRealni devizni teajRealni devizni teajRealni devizni teajRealni devizni teajRealni devizni teajDevizno triteSlide Number 65Devizni teajDevizni teajAprecijacija i deprecijacijaSlide Number 69Ponuda novca i promjena teajaDevizni teajOdreivanje deviznog teajaOdreivanje deviznog teajaOdreivanje deviznog teajaOdreivanje deviznog teajaOdreivanje deviznog teajaPoveanje potranje za kunamaPoveanje ponude kunaDevizni teajPromjena dohotkaPromjena dohotkaPromjena u razini cijenaPromjena u razini cijenaPromjena kamatne stopePromjena trgovinske politikeDevizni teajDevizni teajFluktuacije deviznog teaja i meunarodna razmjenaDevizno triteSistem fiksnog teajaFiksni devizni teajFiksni devizni teajFiksni devizni teajDevalvacija i revalvacijaStabiliziranje valuteFiksni devizni sustavFiksni devizni sustavUtjecaj monetarne politike na devizni teajUtjecaj monetarne politike na devizni teajUtjecaj monetarne politike na devizni teajUtjecaj monetarne politike na devizni teajUtjecaj monetarne politike na devizni teajUtjecaj monetarne politike na devizni teajUtjecaj monetarne politike na devizni teajUtjecaj monetarne politike na devizni teajMonetarna politika i devizni teajEfekt monetarne politike na trgovinsku bilancu kroz dohodakMonetarna politika i trgovinski deficitTrgovinski deficitCiljevi trgovinske bilanceOdrivost trgovinskog deficitaEfekt fiskalne politike na devizni teajUtjecaj fiskalne politike na devizni teajUtjecaj fiskalne politike na devizni teajUtjecaj fiskalne politike na devizni teajUtjecaj fiskalne politike na devizni teajUtjecaj fiskalne politike na devizni teajEfekt fiskalne politike na devizni teajUtjecaj fiskalne politike na trgovinski deficit kroz dohodakUtjecaj fiskalne politike na trgovinski deficitMonetarna i fiskalna politikaFiskalna i monetarna politika u otvorenoj ekonomijiPlatna bilancaPlatna bilancaPlatna bilancaHrvatska u meunarodnoj razmjeniSlide Number 127Platna bilancaPlatna bilancaPlatna bilancaPlatna bilancaRaun tekuih transakcijaRaun tekuih transakcijaVanjskotrgovinska bilancaRaun tekuih transakcijaRaun tekuih transakcijaRaun kapitalnih transakcijaStadij platne bilance

pm 15 2010-2011 (a)123

Documents