SVEUILITE U ZAGREBU

GRAEVINSKI FAKULTET

PLANIRANJE UPORABE OPREME U IZRAENO

HORIZONTALNIM GRAEVINSKIM PROJEKTIMA

KOLEGIJ: Graevinski strojevi STUDENT: Marina Plea

NOSITELJ: doc.dr.sc. Mladen Vukomanovi JMBAG: 0082044506

ASISTENT: dr.sc. Zvonko Sigmund AK.GOD. 2014./2015.

Zagreb, svibanj 2015

SADRAJ

Uvod ........................................................................................................................................... 1

Pozadina ..................................................................................................................................... 3

PDM Metoda mrenog planiranja ........................................................................................... 6

Identifikacija krtinih resursa ........................................................................................... 10

Planiranje resursa ............................................................................................................. 11

Planiranje trokova ............................................................................................................ 11

LSM Metoda linijskog planiranja ......................................................................................... 15

Identifikacija kljunih aktivnosti ...................................................................................... 17

Linije, tapovi i blokovi .................................................................................................... 20

Pretvaranje u mrenu metodu - PDM ............................................................................... 20

Razvoj radnih grupa (eng. CREWS) ........................................................................................ 22

Utvrivanje parametra ocjene upravljanja projektom .............................................................. 24

Minimum traene dnevne produktivnosti i oekivana dnevna produktivnost .................. 25

Trokovni ciljevi i ciljevi radnih jedinica ......................................................................... 26

TILOS ....................................................................................................................................... 27

Zakljuak .................................................................................................................................. 30

Popis slika ................................................................................................................................ 31

Popis tablica ............................................................................................................................. 31

Literatura

GRAEVINSKI STROJEVI

1

Uvod

[1] Horizontalni graevinski projekti, projekti niskogradnje zahtijevaju uporabu

velikog broja graevinske mehanizacije, odnosno graevinskih strojeva i opreme. Koritenje

sredstava za rad ukljuuje i popratne aktivnosti poput odravanja, strojeva u pripremi i slino.

Takoer, zadravanje graevnske opreme na dodijeljenom projektu due nego je planirano

automatski koi izvrenje nekog drugog projekta (na kojem je ista ta oprema planirana), te

tako onemoguava stvaranje dodatnog profita za odreenu fiskalnu godinu.

Ako promatramo projekt, s iskljuivo stajalita planiranja, projekti koji zahtijevaju

uporabu velikog broja graevinske opreme su projekti gdje je produktivnost opreme

(sredstava za rad) znatno vanija, nego produktivnost radne snage. Tako e se planer

sredstava za rad pobrinuti da nema konflikata izmeu opreme na gradilitu, a duljinu pojedine

aktivnosti e odreivati na temelju duljine smjene i produktivnosti opreme, dok e se planer

radne snage koncentrirati da nema konflikata meu obrtnicima na gradilitu, a pojedine

aktivnosti e odreivati na temelju duljine smjene i produktivnosti radnih grupa.

U ovom radu su prikazane metode planiranja radova u niskogradnji, koje mogu

pomoi pri planiranju aktivnosti kako bi se projekt zavrio prije vremenskog roka. Za mreno

planiranje, metoda kritinog put (CPM eng. Chritical path method), te za linijsko planiranje,

ortogonalni plan (LS eng. Linear scheduling).

Takoer, za poetak je potrebno definirati dva, u engleskom jeziku, razliita termina, a

to su [2]:

Planning: za izbor aktivnosti, te odreivanje, odnosno procjenu (eng. estimate) potrebe za

materijalom, radnicima, strojevima i opremom za izvrenje aktivnosti, te odreivanje vremena

trajanja aktivnosti i trokova izvrenja.

Te je prema ovoj definiciji dalje koriten naziv kalkulant (eng. estimator) za osobu koja

procjenjuje i odreuje potrebe za graevinskom mehanizacijom strojevima, kao i procjenu

vremena trajanja aktivnosti i trokova izvrenja.

Scheduling: za izradu vremenskog rasporeda (dinamike) aktivnosti u kojem one moraju biti

izvrene, sa pripadnom dinamikom resursa u projektu.

GRAEVINSKI STROJEVI

2

Prema ovoj definiciji, dalje je koriten naziv planer (eng. scheduler) za osobu koja planira

vremenski raspored i trajanje aktivnosti.

Dodatno, eng. productivity rate je u dijelovima ovog rada prevoena kao stopa

produktivnosti, kao odnos izmeu ostvarenog uinka i koliine uloenog ivog rada, a

ponegdje kao uinak, kako je smatrano da je primjerenije u pojedinim dijelovima teksta.

GRAEVINSKI STROJEVI

3

Pozadina

Kratki podsjetnik na dvije razliite metode koje se koriste pri matematikom

modeliranju plana graenja i izbjegavanju konflikata usporednih aktivnosti.

Prva metoda se naziva Metoda kritinog puta (eng. Critical path method CPM), a

razlikujemo dva razliita modela CPM-a, a to su:

1. AOA eng. activity-on-arrow koja doputa veze izmeu aktivnosti prilikom ega

jedna aktivnost mora zavriti prije nego sljedea moe poeti FS veze (kraj-poetak,

eng. Finish-to-Start) (slika 1)

2. AON eng. Activity-on-node (slika 2) doputa etiri razliita naina veza izmeu

aktivnosti, a to su: (slika 3)

3. FS kraj-poetak veza (eng. finish-to-start), prethodna aktivnost mora zavriti prije

nego sljedea zapone

4. SS poetak-poetak veza (eng. star-to-start), prethodna aktivnost mora zapoeti

prije nego sljedea zapone

5. FF kraj-kraj veza (eng. finish-to-finish), prethodna aktivnost mora zavriti prije nego

sljedea moe zavriti

6. SF- poetak-kraj veza (eng. start-to-finish), prethodna aktivnost mora zapoeti prije

nego sljedea moe zavriti.

Slika 1 Koncept AOA metode povezivanja

GRAEVINSKI STROJEVI

4

Slika 2 Koncept AON metode povezivanja

Slika 3 Veze izmeu aktivnosti

Glavni cilj CPM metode je utvrivanje slijeda izvrenja koje je najkritinije za zavravanje

projekta na vrijeme i naziva se kritini put.

GRAEVINSKI STROJEVI

5

Druga metoda naziva se linijska metoda (eng. linear scheduling LS) koja je vie orijentirana

na isporuke nego na aktivnosti kao CPM. Glavni cilj ove metode je maksimiziranje

produktivnosti svih radnih paketa graevinske mehanizacije, ee nazivanih eng. crew

radne grupe, osiguravajui da stopa produktivnosti jedne aktivnosti sluajno ne kontrolira,

odnosno da ne utjee, na produktivnost druge aktivnosti, to se postie koristei grafiki

prikaz umjesto mrenog prikaza, kao kod CPM metode. Na apscisi grafa predstavljena je

lokacija (mjesto), a na ordinati vrijeme. Dakle, ortogonalni plan, kao metoda linijskog

planiranja prati projekt u vremenu, ali i osigurava da ne doe do konflikata izmeu radnih

grupa na samom gradilitu.

GRAEVINSKI STROJEVI

6

PDM Metoda mrenog planiranja

PDM (eng. Precedence Diagramming Method) je AON metoda s nekoliko dodatnih

pravila kako bi se osigurala kontinuiranost procesa stvaranja loginog dijagrama. Dijagram

ima oblik mree koja prikazuje slijed rada (izvrenja) temeljem tehnikih ogranienja koja

definiraju veze izmeu aktivnosti koje ine projekt.

Na primjer, u projektu komunalne naravi, izvoa mora iskopati rov, prije nego se poloe

komunalne cijevi, a one se moraju postaviti prije nego se rov zatrpa zemljom. Za takav

projekt se moe rei da ima tri linijske aktivnosti, prilikom ega jedna mora zavriti, prije

nego druga zapone, koristei FS vezu. Aktivnosti traju:

kopanje rova: 3 dana,

polaganje cijevi: 5 dana,

zatrpavanje: 2 dana,

iz ega je vidljivo da e ovaj projekt trajati 10 dana.

No, u razgovoru, odnosno dogovoru s gradilinim nadzornikom, planer doznaje da polaganje

cijevi moe zapoeti nakon 1. dana iskopa rova, i takoer da zatrpavanje moe zapoeti 3

dana nakon to je polaganje zapoelo. No, polaganje ne moe zavriti prije no zavri

cjelokupni iskop. Tako, primarno linijsko planiranje (slika 4) sada postaje paralelno (slika 5),

odnosno na drugi dan, raditi e i grupa za iskop rova i grupa za polaganje cijevi. Planer ovo

postie koristei SS i FF veze i prikazujui odgode izmeu poetka kopanja i poetka

polaganja, u kvadratnim s brojem koji oznaava koliko dana odgode lag postoji na putu.

Dakle, polaganje ne moe zapoeti do 1 dan nakon to iskop pone, a to je SS veza s 1 danom

odgode.

Slika 4 Linijski radni slijed

GRAEVINSKI STROJEVI

7

Slika 5 Paralelni radni slijed

Da bi utvrdili koliko dugo e trajati projekt, koriste se tri seta kalkulacija:

Proraun unaprijed: utvruje rano vrijeme dogaaja (najranije kad aktivnost moe zapoeti i

zavriti)

Proraun unatrag: utvruje kasno vrijeme dogaaja (najkasnije kad aktivnost moe zapoeti i

zavriti)

Odreivanje zaliha: koliina vremena koju aktivnost ima za zapoinjanje, nakon odreenog

ranog starta, bez da stvara zakanjenja za cijeli projekt.

1. Proraun unaprijed:

EF = ES + d (rani zavretak, eng. early start je jednak ranom poetku, eng. early start plus

trajanje aktivnosti, eng. duration)

ES (sljedujue aktivnosti) = EF (prethodne aktivnosti).

Prva aktivnost iskop traje 3 dana, dakle ES je 0, te iz toga slijedi da je EFiskop = 0 + 3 = 3 dana.

Sljedea aktivnost je polaganje cijevi , koja ne moe zapoeti dok iskop ne zavri, te je

ESpolaganje = EFiskop. EFpolaganje = 3 + 5 = 8 dana.

Zatrpavanje zemljom: ESzatrpavanje = EFpolaganje, EFzatrpavanje = 8 + 2 = 10 dana.

GRAEVINSKI STROJEVI

8

2. Proraun unatrag:

Nakon prorauna unaprijed, potrebno je napraviti proraun unatrag. Polazi se od LS = LF d.

Pri emu je LS kasni poetak aktivnosti, a LF kasni zavretak aktivnosti, onda vrijedi da je

LF(prethodne aktivnosti) = LS(sljedujue aktivnosti), ako se radi o FS vezi, ili

LF(prethodne aktivnosti) = LF(sljedujue aktivnosti), ako se radi o FF vezi. Ukoliko postoje i

FS i FF veza, LF(prethodne aktivnosti) = najmanja vrijednost svih veza.

Slika 6 PDM proraun unaprijed i unatrag za linijski radni slijed

Slika 7 PDM proraun unaprijed i unatrag za paralelni radni slijed

GRAEVINSKI STROJEVI

9

3. Izraun zaliha:

U PDM metodi postoje tri tipa zaliha, a jednadbe za proraun pojedine, su sljedee:

SF poetna zaliha (eng. Start Float): zaliha povezana s poetkom aktivnosti

SF = EF - ES

FnF krajnja zaliha (eng. Finish Float): zaliha povezana sa zavretkom aktivnosti

FnF = LF - LS

TF ukupna zaliha (eng. Total Float): zaliha povezana s putem na kojem se aktivnost

nalazi

TF = LF ES d

Tablica 1 pokaje matrini prikaz povezan s paralelnim slijedom aktivnosti, prikazano na slici

7, s povezanim izraunatim zalihama.

Tablica 1 Proraun unaprijed i unatrag

Aktivnost Trajanje

(dani) LF Izraun LS

Zatrpavanje 2 6 LS = 6-2 4

Polaganje 5 LF (zatrpavanje)

= 6

LS = 6-5 = 1

LS = LS (zatrpavanje) odgoda

= 4 3 = 1

1

Iskop 3

LF

(postavljanje)

= 6

LS = 6 3 = 3

LS = LS (polaganje) odgoda

= 1 1 = 0

0

(izabrati manju)

Vidljivo je da sve aktivnosti, osim iskopa imaju zalihu, te je stoga iskop kao aktivnost

kritina. Iskop mora zapoeti na dan ranog poetka ES, ali se moe zavriti s 3 dana

kanjenja, a da se jo projekt moe zavriti do 6. dana. No, s druge dvije aktivnosti ovo ne

vrijedi, te one moraju zapoeti i zavriti na rane datume, odnosno poeti na ES i zavriti na

EF.

GRAEVINSKI STROJEVI

10

Identifikacija kritinih resursa

Izrazito je vano da projektni menader zna koji resursi dodijeljeni projektu mogu

direktno utjecati na vremenski zavretak projekta. Takoer, vano je da kalkulant koji

dostavlja ponudu za posao, ima u vidu koji resursi bi mogli postati kritini.

Postoje dva uobiajena naina za odreivanje kritinih resursa.

Prvi je pogledati slobodne zalihe (eng. float) u svakoj aktivnosti u planu, te utvrditi da resursi

povezani sa svakom kritinom aktivnou automatski postaju kritini resursi. Tako npr., iz

prethodnog primjera, ako polaganje zahtjeva bager, kamion sa cijevima, te kompresor plus

radnici, navedeni resursi bili bi oznaeni kao kritini resursi. Potom bi se poduzele mjere kako

bi se osiguralo da se ovi resursi dodijele kritinim aktivnostima.

Druga metoda polazi od manje teorijskog, a vie praktinog pristupa. Prepoznaje plan kao

procjenu vremena koje je potrebno za zavriti projekt, a na trajanja aktivnosti gleda kao na

cilj, a ne kao na apsolutnu vrijednost. Trajanja su u funkciji uinkovitosti pojedine radne

grupe i koja se mogu mijenjati dodajui ili podugovarajui resurse ako je potrebno, kako bi se

ostvarilo izvrenje aktivnosti. Kritini resursi se definiraju kao oni koji koji se fiziki ili

tehniki ne mogu poveati unutar odreenog vremenskog perioda, te onda zahtijevaju

posebno upravljanje, a nekritini resursi se poveavaju ili smanjuju ovisno kako projekt

zahtjeva. Najbolji primjer za ovu metodu je toranjska dizalica na projektu visokogradnje.

Ukoliko postoji samo jedna dizalica na odreenom projektu, mora se osigurati da dvije

aktivnosti, koje zahtijevaju uporabu dizalice, nisu planirane u isto vrijeme. esto, takav

pristup e staviti aktivnosti koje zahtijevaju kritine resurse, na kritini put, jer se takve

aktivnosti sada moraju planirati serijski, umjesto paralelno. Velika prednost ovog pristupa je u

velikom smanjenju broja kritinih resursa kojima se mora upravljati tijekom izvrenja

projekta, to omoguuje voditelju projekta odrati glavni fokus na one resurse koji znaajno

utjeu na stvarno trajanje projekta.

Kako bilo, ne smije se doi u napast nabavljanja velikog broja opreme kao osiguranja od

nepoznatih buduih zastoja, odnosno kanjenja.

GRAEVINSKI STROJEVI

11

Planiranje resursa

Dodjeljivanje resursa vremenskom planu se najee radi koristei komercijalne

graevinske software. Svrha dodjeljivanja resursa vremenskom planu je da je plan zaista

realistian unutar ogranienja dostupnih resursa i njihovom povezanou s produktivnou.

Ova tehnika se moe koristiti za poveanje tonosti procjene za projekte niskogradnje.

Planiranje resursa ima dva cilja:

1. Stvaranje velikog broja informacija o zahtjevima za resursima, tijekom ivotnog

projekta, koji potom omoguavaju projektnom menaderu planiranje zapoljavanja

radne snage i nabave opreme za projekt.

2. Osigurati da trajanja za te resurse koji su konstruirani kao kritini, su realistina za

stopu produktivnosti koju razumno radna grupa moe postii.

Planiranje resursa se postie popunjavajui eng. resource dictionary, odnosno listu resursa

u software-u koji koristi planer. Ovaj postupak se sutinski sastoji od identificiranja

opreme i zahtjeva za radnom snagom za svaku radnu grupu, te ih potom povezuje s

aktivnostima kojima e biti dodijeljeni. Software potom stvara histogram za svaku

pojedinanu razmjenu i specifini dio opreme, to omoguava projektnom menaderu da

nabavlja resurse kako su potrebni u projektu.

Planiranje trokova

Plan trokova je uobiajena pojava prilikom izgradnje komercijalnih zgrada koje se

esto naplauju u ukupnom iznosu za cijelu graevinu, ukupno ugovorena cijena (eng. - lump

sum). Za radove niskogradnje najee se koriste jedinine cijene, cijena radova po jedinici

mjere ugovorenih radova, radije nego ukupno ugovorena cijena. Neki ugovori ugovoreni na

temelju jedinine cijene imaju stotine pojedinanih stavki za plaanje, to ini potekoe

prilikom kontrole tijekom graenja, s obzirom da ih je teko direktno povezati s planom

aktivnosti, te s toga, kalkulant mora precizno sinkronizirati trokove s opisanim radovima za

pojedinu aktivnost. Ovo stvara plan vrijednosti za projekt i neophodni ulazni podatak za

stvaranje plana trokova.

Tablica 2 prikazuje trokove povezane s primjerom komunalnog projekta, no trokovi slue

samo kao primjer, ne odraavaju stvarno stanje.

GRAEVINSKI STROJEVI

12

Tablica 2 Trokovi vezani s komunalnim projektom

Ulazni podatci

AKTIVNOST TRAJANJE

(dani) TROKOVI ($)

DNEVNI TROAK

($/danu)

iskop 3 36,000 12 000

polaganje 5 150 000 30 000

zatrpavanje 2 28 000 14 000

Tablica 3 prikazuje paralelni slijed istog projekta, kao grafikon za plan trokova, pri emu se

moe vidjeti da prikazano na ovaj nain, prikazuje oekivani tok novca (eng. cash flow) za

ivotni vijek projekta. Ovo se nekad naziva ostvarena vrijednost (eng. earned value), poto

jednom kad je izvoa izvrio aktivnost, vrijednost aktivnosti je ostvarena ili drugim

rijeima, izvoa moe dostaviti zahtjev (rauna) za naplatu te aktivnosti.

Tablica 3 Cost-loaded grafikon za komunalni projekt

Dan 1 2 3 4 5 6

Aktivnost Trajanje

(dani)

iskop 3 12 000 12 000 12 000

polaganje cijevi 5 30 000 30 000 30 000 30 000 30 000

zatrpavanje 2 14 000 14 000

Dnevni troak 12 000 42 000 42 000 30 000 44 000 44 000

Kumulativni troak 12 000 54 000 96 000 126 000 170 000 214 000

Tako e na kraju 3. dana izvoa moi oekivati zaradu od 96 000 $, jer e iskop zavriti, a

dva dana polaganja cijevi e takoer biti izvrena.

Plan trokova omoguuje praenje financijskog izvrenja projekta zajedno sa stvarnim

(fizikim) izvrenjem.

Slike 8 i 9 prikazuju histogram dnevnih trokova i kumulativnu krivulju trokova (S-krivulja),

za primjer komunalnog projekta, dva prikaza koja mogu posluiti kao izrazito korisne mjere

kontrole projekta. Takoer, ako se uzme projektni plan sastavljen od procjena, odnosno

kalkulacija i planova i ako ga transformiramo u vizualni oblik, kao na slici, projektni

menader ima koristan alat za razvoj financijskog plana.

GRAEVINSKI STROJEVI

13

Slika 8 Histogram trokova

Slika 9 Kumulativna krivulja dnevnih trokova (S-krivulja)

Dakle, PDM metoda planiranja je metodologija temeljena na aktivnostima koja

omoguuje planiranje projekata niskogradnje. Izlazni podatci te metode stvaraju korisne alate

za kontrolu prilikom izvrenja projektnog plana na nain da odgovara i trokovnim i

vremenskim ogranienjima. Najvea pretpostavka koju kalkulant mora uzeti u obzir, prilikom

koritenja ove metode, je da trajanja aktivnosti izvedena iz stopa produktivnosti za radne

grupe povezane sa svakom aktivnou, nee biti sprijeena ili sukobljena s radom koji se

odvija na drugoj paralelnoj aktivnosti. Prilikom koritenja mrenog planiranja, ne postoji

mehanizam koji e upravljati i prostorom i vremenom simultano.

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

1 2 3 4 5 6

Dn

evn

i tro

ak

($)

Dani

0

50

100

150

200

250

0 1 2 3 4 5 6

Ku

mu

lati

vni d

ne

vni t

rok

ovi

($

)

Dani

GRAEVINSKI STROJEVI

14

No, u projektima niskogradnje javlja se problem prostora na stvarnom mjestu gradnje. Moe

se dogoditi da se dvije radne grupe nau na istom mjestu kako bi odrale svoje ciljane stope

produktivnosti. Kada se to dogodi, neizbjeno je da e jedan proces kasniti, dok se ne rijei

prostorni konflikt. Na sreu, postoji metoda planiranja koja upravlja i vremenom i prostorom

u isto vrijeme, a naziva se linijsko planiranje (eng. Linear scheduling), odnosno tehnika

ortogonalni plan.

GRAEVINSKI STROJEVI

15

LSM Metoda linijskog planiranja

Metode linijskog planiranja (eng. Linear Scheduling Method), u daljenjem tekstu, kao

jedna od metoda - ortogonalni planovi, predstavljaju istovremeno i vrijeme i prostor na istom

grafikonu i omoguuje planeru da osigura da dvije radne grupe ne budu u meusobnom

konfliktu. Umjesto vremenski, ova metoda je bazirana na proizvodnji (isporuke) i omoguuje

planeru precizno uskladiti plan s proizvodnim pretpostavkama koje su koritene pri

kalkulaciji, osiguravajui prijelaz iz planiranja projekta prema izvrenju projekta.

Linijski planovi su jednostavni dijagrami koji pokazuju i kad i gdje e se izvravati odreena

aktivnost. Iz razloga to stavljaju vrijeme i mjesto na isti dijagram, linijski planovi omoguuju

nam da vidimo kako se pojedini dijelovi projekta meusobno slau. Ortogonalni plan je

najbolje koristiti za linijske projekte, kao to su autoceste, cjevovodi i eljeznice.

Slika prikazuje koncept za prometnicu dugu 304,8 m, odnosno 1000 stopa (ft), koja sadri 10

odreenih lokacija (eng. stations). U ovom primjeru, postoje 3 aktivnosti:

1. Priprema podloge

2. Postavljanje stabilizirajueg sloja

3. Izvoenje asfaltnog kolnika

Slika 10 Primjer linijskog plana za projekt rehabilitacije ruralne autoceste

GRAEVINSKI STROJEVI

16

Na ovom primjeru, izvoa je odluio krenuti od istonog kraja (STA 10+00) gdje ima

prostora za skladitenje opreme i potom raditi na zapadnom traku prema zapadu (STA 0+00),

zavravajui pripremu podloge i stabilizirajui bazu. Zatim e se radovi izvoditi na istonom

traku, radei prema istonom kraju (STA 10+00). Asfaltni kolnik e se izvoditi od zapada

prema istoku. Na slici 8 je prikazan konani plan za ovaj projekt.

U mnogim sluajevima, praktine primjene, metoda linijskog planiranja se koristi prilikom

planiranja masovnih radova, a potom se rezultati prevode u PDM mreu. Ovaj pristup ima 3

prednosti.

Prvo, omoguuje planeru upotrebu kalkulantovih kljunih stopa produktivnosti za kljune

znaajke konstrukcije kako bi se osiguralo da aktivnosti koje su kritine su planirane na nain

da se planirane stope produktivnosti mogu ostvariti.

Drugo, stavlja se fokus na one aktivnosti koje e generirati veinu novanih tokova i

osigurava da se ne izgube izmeu svih detalja cjelokupnog plana za velike projekte.

Tree, s obzirom da mnogi naruitelji zahtijevaju uporabu projektnih planova u odreenim

software-ima baziranim na PDM metodi, pretvaranje ortogonalnog plana za glavne predmete

rada u PDM i zatim umetanje preostalih projektnih aktivnosti. Takoer pomae osigurati da se

plan koristi za praenje plaanja po napretku u skladu s izvornim projektnim planom, a

odraavajui se na cijenu prilikom kalkulacije i na dokumentaciju za nadmetanje.

GRAEVINSKI STROJEVI

17

Identifikacija kljunih aktivnosti

Kljune aktivnosti su aktivnosti iji procijenjeni, odnosno iskalkulirani uinak se mora

ispuniti, odnosno ostvariti ili povisiti kako bi se projekt zavrio na vrijeme i ispunio svoje

ciljeve s obzirom na rubne iznose profita. Najee su ovo aktivnosti gdje lei najvei dio

tokova i na ijem putu se nalazi kritini put. Na primjer, uobiajeni projekt ceste u ruralnom

okruenju moe ukljuivati: zemljane radove, izradu podloge, asfaltiranje, signalizaciju,

iscrtavanje, drenane strukture poput odvodnih kanala i rubnjaka, ljebovi, kao i razni

predmeti poput kolnih prilaza, kao i potanskih sanduia, itd. S navedene liste, vidljivo je da

radovi povezani s trasom ceste, nose najvie trokova, a u ovom sluaju, to su: zemljani

radovi, podloga i asfaltiranje. Takoer, u sluaju kada odvodni kanali prelaze preko ceste,

moraju se poloiti prije zavrnih zemljanih radova i podloge, a asfaltiranje se izvodi iznad

kanala. Dakle, imamo 4 kljune aktivnosti:

zemljani radovi,

podloga,

asfaltiranje i

odvodni kanali.

Kada su identificirane kljune aktivnosti, potrebno je proraunati njihove uinke.

Postoje dva naina na koja se mogu izraziti uinci:

Trenutna proizvodnja: uinak jednog ciklusa

Neprekidna proizvodnja: prosjena vrijednost mnotva cklusa tijekom dueg

vremenskog perioda (kontinuirana proizvodnja)

GRAEVINSKI STROJEVI

18

Ovom popisu potrebno je dodati traeni uinak. Ovisi o projektu i broju jedinica rada koje se

moraju postii, podijeljeno s ugovorenim vremenskim trajanjem potrebnim za izvrenje tog

rada, a moe se izraziti sljedeom jednadbom:

[

]

pri emu je Pr traeni dnevni uinak, odnosno stopa produktivnosti [jedinica/danu], M ukupni

broj jedinica koje se moraju obraditi ili trasnsportirati [jedinice], a CT ugovoreno vrijeme

[dani]. Ideja je da se adekvatni resursi mogu dodijeliti svakoj radnoj grupi kako b se osiguralo

da su projektni ugovoreni zahtjevi ispunjeni.

Na primjer: Projekt ukljuuje transport 100 000 ciklusa agregata na skladite na asfaltnu bazu.

Ugovorom je doputeno 10 dana za izgradnju skladita. Koristei 18-o ciklusni istovarni

kamion i stopu produktivnosti od 360ciklusa/h, potrebno je proraunati koliko je kamiona

potrebno da se projekt izvri na vrijeme?

Kako bi se mogla koristiti metoda ortogonalnog plana (LS), standardne stope produktivnosti

izraene u materijalnim jedinicama tijekom vremena, moraju se pretvoriti u vrijeme tijekom

jedinica prostora. Na primjeru sa slike 8, sve radne grupe moraju stope produktivnosti

pretovoriti u jedinice dana tijekom vremena, da moemo koristiti ortogonalni plan.

GRAEVINSKI STROJEVI

19

Na primjer: Za isti projekt (slika 8), cesta se sastoji od dva prometna traka 12 stopa duga i 4

stope iroka bankina sa svake strane. Projekt je dug 10 postaja (stacionaa), a radna grupa ima

kontinuiranu stopu produktivnosti od 356 ciklusa/danu. Potrebno je odrediti stopu

produktivnosti u danima po stacionaama za svaku aktivnost.

(

)

GRAEVINSKI STROJEVI

20

Linije, tapovi i blokovi

Ortogonalni planovi se sastoje od sljedeih elemenata:

Linije: predstavljaju aktivnosti koje su u konstantnom pokretu. Linija doslovno prati

progres radne grupe u vremenu preko gradilita. Nagib linije predstavlja stopu

produktivnosti radne grupe. Kako se poveava nagib linije, tako se produktivnost

radne grupe smanjuje.

tapovi: su vertikalne linije koje pokazuju rad grupa na jednoj lokaciji (a ne

kontinuirano) tijekom dueg vremenskog perioda.

Blokovi: pravokutnici koji doslovno blokiraju jedno podruje projekta odreeno

vrijeme. Koriste se ako aktivnost okupira prostor dugo vremena, te s toga druge

aktivnosti prikazane kao linije ne mogu napredovati dok se aktivnost oznaena blokom

ne izvri.

Pretvaranje u mrenu metodu - PDM

Veina naruitelja zahtjeva da izvoai radova koriste komercijalne raunalne

aplikacije kako bi se olakali procesi kontrole projektnog plana, a veina tih sotware-a se

bazira na CPM metodi koristei PDM kao metodu analiziranja mrenog plana. Jako je vano

uzeti izlazne podatke iz ortogonalnog plana i pretvoriti te podatke u PDM kako bi se mogli

koristiti direktno u raunalnim aplikacijama koje se koriste za projektno planiranje i kontrolu.

Potrebno je napomenuti da kombiniranje ove dvije metode je izvrstan nain razvoja plana

graenja.

Kako bi pretvorili ortogonalni plan u PDM koriste se sljedei koraci:

1. Napraviti popis aktivnosti prikazanih u ortogonalnom planu, njihova trajanja

zaokruiti na prvi sljedei cijeli broj, te njihove prethodujue aktivnosti.

2. Za svaku liniju odrediti hoe li aktivnosti u PDM-u biti prikazana kao jedna ili je

primjerenije razlomiti ju na vie aktivnosti. Ako se jedna aktivnost razlomi na vie

njih, suma svih trajanja novih aktivnosti ne smije biti premaiti trajanje linije, koju one

predstavljaju, u ortogonalnom planu.

GRAEVINSKI STROJEVI

21

3. Za svaki tap, razlomiti seriju aktivnosti koje ine tap i raspodijeliti ukupno trajanje

vezano za tap u ortogonalnom planu, za svaku od aktivnosti. Suma trajanja ovih

aktivnosti ne smije biti vea od trajanja tapa u ortogonalnom planu.

4. Slino, za svaki blok, treba odrediti hoe li u PDM-u biti prikazan kao jedna aktivnost

ili kao vie aktivnosti. Takoer, ako se aktivnost za PDM razlomi, suma trajanja

aktivnosti ne smije biti vea od trajanja bloka koje one predstavljaju u ortogonalnom

planu. Dodatno, kao to je napomenuto prije, neki blokovi predstavljaju ogranienja,

prije nego proizvodnu aktivnost, te je potrebno odrediti hoe li se blok prikazati kao

aktivnost koja ima trajanje, ali nema resurse ili kao odgoda na kraju vezane aktivnosti.

5. Stvaranje konane liste aktivnosti koja e se konstruirati u PDM mreu, ukljuujui

novonastale aktivnosti koje se nisu prikazale na ortogonalnom planu i s njima

povezana trajanja i prethodujue veze i stvaranje mree u odreenom software-skom

programu za planiranje.

6. Provjeriti datum zavretka izraunat pomou software-a i usporediti ga s ugovorenim

rokovima. Ako je poetni plan dulji nego to je doputeno, ako je mogue, potrebno je

logiki podesiti mreu kako bi se smanjilo cjelokupno trajanje. Ako ne uspije na ovaj

nain, treba potraiti aktivnosti ija su se trajanja zaokruivala na prvi sljedei vei

broj dana, te smanjiti njihovo trajanje zaokruivi trajanje na prvi manji sljedei cijeli

broj.

7. Konani proizvod mora zadovoljiti ugovorene specifikacije i biti unutar ugovorenog

vremenskog perioda.

GRAEVINSKI STROJEVI

22

Razvoj radnih grupa (eng. CREWS)

Sr projekata niskogradnji je oprema, odnosno graevinska mehanizacija. Sljedei

korak je, na temelju izraunatih uinaka za razliite sustave opreme i radnika, stvoriti radne

grupe. Radna grupa je: samostalno grupiranje strojeva, radnika i drugih resursa za podrku

koji su dodijeljeni kako bi se izvrio odreeni tip posla.

Radnu grupu moe initi jedan radnik s odgovarajuim alatima, ali i mnotvo razliitih

komada mehanizacije zajedno sa strojarima, radnicima, nadzornicima, osoblja odravanja, itd.

Stvaranje pojedine grupe je obino pravo procjenitelja koji mora napraviti odreene

procjene kako bi zavrio trokovnu procjenu projekta. Ako su projektni radovi ustupljeni na

temelju cijene koju je pretpostavio kalkulant, projektni menader mora osigurati da je osoblje

upoznato s tim pretpostavkama, a mijenjati ih jedino ako su krive ili ako postoji bolji, ili

manje skuplji nain za izvrenje projekta.

Nekoliko pravila se mora slijediti prilikom stvaranja radnih grupa za odreeni projekt:

1. Najprije je potrebno razviti radne grupe za kljune aktivnosti. Ovo su dijelovi rada

koji nose najvei financijski dio ugovora, te stoga ovim aktivnostima treba dati

prednost vezano za resurse cijelo vrijeme.

2. Nikad ne treba planirati posuivanje resursa ili dijelova opreme od radne grupe koja

je dodijeljena kljunim aktivnostima kao kratkorone mjere tednje. Ovo moe

uzrokovati da aktivnost ne postie traenu produktivnost i prijeti profitabilnosti

projekta.

3. Potrebno je razmotriti utjecaj na traenu produktivnost prilikom gubitka dijela opreme

uslijed greaka pri odravanju, prilikom odluivanja da li poveati ili smanjiti

optimiziranu veliinu opreme. Ako je radna grupa dodijeljena kritina aktivnost, bolje

je poveati i imati dodatni komad opreme kako bi se pokrili neeljeni periodi

smanjene produktivnosti zbog odravanja.

4. Za nekritine aktivnosti, treba pokuati razviti radne grupe koje su takve veliine da

mogu biti dovoljno fleksibilne da ih se moe dodijeliti na vie od jedne odreene vrste

rada. U ovom sluaju, jednostavnije je dodavati opremu i radnike radnoj grupi, nego

ih oduzimati jednom kad su na radnom mjestu.

GRAEVINSKI STROJEVI

23

Nakon to su stvorene radne grupe, potrebno je izraunati trokove radne grupe na dva

razliita naina kombinirajui radni sat radne grupe i jedinini troak. Prvi korak u razvoju

troka radne grupe je dodijeliti odgovarajuu cijene najma opreme i cijene rada za svaki

resurs u radnoj grupi.

Primjer:

Tablica 4 Trokovi radne grupe

Radna grupa za premijetanje granuliranog materijala

Broj Stopa ($/h) Rad Broj Stopa ($/h) Ukupno ($/h)

1,5 cy utovariva na

kotaima 1 32,95

Strojar za rukovanje

utovarivaem 1 31,20 64,15

12 cy damper 3 58,83 Voza kamiona 3 25,00 251,49

0,5-tonski pick-up

kamion 1 11.28

Nadzornik,

radnik

1

1

37,50

18,90

48,78

18,90

Ukupni satni troak radne grupe 383,32

Kalkulacija temeljena na 2743 ciklusa po smjeni

Vidljivo je da odreena oprema moe proizvesti 2743 ciklusa/ 8h smjene. Iz toga se moe

izraunati direktni troak za premjetanje materijala:

Iz ovoga proizlazi da procjenitelj ima tri razliita faktora za procjenu ukupnih trokova

ove aktivnosti:

1. Satni troak radne grupe = $383,32/h

2. Dnevni troak radne grupe = $3066,56 po smjeni ili po danu

3. Direktni troak stavke prenos materijala = $1,12/ciklusu.

GRAEVINSKI STROJEVI

24

Utvrivanje parametra ocjene upravljanja projektom

Izrazito je vano da kalkulant na projektima niskogradnje moe predstaviti svoju

logiku sastavljanja ponude, na nain koji je jednostavan projektnom menaderu prevesti ga u

mehanizam za kontrolu projekta. Postoje dva parametra koja se uobiajeno prate da bi se

odredilo napreduje li projekt zadovoljavajue. Ova dva parametra su izvrenje prema

trokovima (tok novca) i izvrenje prema vremenu. Mjerenje novanog toka pomae

projektnom menaderu razumjeti kako projekt napreduje s financijskog stajalita. Mjerenje

vremenskog izvrenja se koristi za praenje stvarnog napretka izvrenja projekta s obzirom na

njegov raspored. Oba parametra su meusobno povezana i jednako vana.

Tri su tipa mjerenja projektnog izvrenja: relativno, statiko i dinamiko.

Relativno mjerenje se izraava kao postotak i kao rezultat su neovisna o veliini projekta. Ovo

omoguava projektnom menaderu direktno usporediti izvrenje malog projekta s izvrenjem

velikog projekta. Mjerenja rasta trokova i vremena prikazana na sljedeem primjeru tipini

su primjeri relativnih mjerenja:

pri emu je rast izraen u postotku %, a ugovoreni rok i izvorno ugovoreno vrijeme u danima.

Pri emu je rast trokova izraen u postotku %, a konano ugovoreni trokovi i izvorno

ugovoreni trokovi u novanim jedinicama ($, u ovom sluaju).

Drugi nain mjerenja je statiko mjerenje. Ova mjerenja su diskretna numerika mjerenja koja

se ne mijenjaju s vremenom, ali su ovisna o veliini projekta, te ih projektni menader moe

koristiti samo pri usporeivanju s projektima priblino iste veliine. Troak po kvadratnom

metru izgraenog podruja i naplaeni dani po metru prometnog traka autoceste su primjeri

statikih mjerenja.

GRAEVINSKI STROJEVI

25

I na kraju, dinamika mjerenja su ona koja se mijenjaju, odnosno variraju u vremenu.

Dinamika mjerenja, takoer, ovise o veliini projekta. Ova mjerenja su uobiajeno u funkciji

i trokova i vremena. Neka ukljuuju trokove, vrijeme i funkciju fizike veliine. Tipini

primjer dinamikog mjerenja je postavljanje, odnosno izvedba konstrukcije:

gdje je izvedba izraena u novanim jedinicama/danu, trokovi graenja u novanim

jedinicama i vrijeme graenja u danima.

Ova tri naina mjerenja se mogu koristiti kao mjera za ocjenu kontrole projekta na bilo kojem

projektu. Na projektima niskogradnje fokus mora ostati na produktivnosti, te s toga mjere

ocjene moraju biti razvijene sa snanim fokusom na produktivnost.

Minimum traene dnevne produktivnosti i oekivana dnevna produktivnost

Jednadba

za traenu dnevnu produktivnost se moe koristiti kao mjera

kontrole, jednako kao i alat za procjenu. Moe posluiti kao zahtjev koji se mora ispuniti ili

moe oekivati svaki dan ako e se izvravati na vrijeme.

Na primjer: Projekt zahtjeva premjetanje 100 000 cy agregata na skladite kako potpora

asfaltnoj bazi. Izvoa ima 40 radnih dana za izgraditi skladite. Polazite je temeljeno na

2743 ciklusa/smjeni. Potrebno je proraunati zahtijevani minimum produktivnosti i usporediti

ga s kontinuiranom produktivnou radne grupe.

Ps (kontinuirana produktivnost) = 2743 ciklusa/danu za radnu grupu za premjetanje

granuliranog materijala

Stoga, moemo zakljuiti da e ova radna grupa biti primjerena.

Oekivana dnevna produktivnost se razlikuje od minimalne dnevne, jer povezuje

stvarnu razinu resursa dodijeljenih odreenom proizvodnom zadatku koji se realistino moe

dostii.

GRAEVINSKI STROJEVI

26

Trokovni ciljevi i ciljevi radnih jedinica

Trokovni ciljevi i ciljevi radnih jedinica su parametri projektnih procjena koji

njeguju povijesnu perspektivu i odgodu, umjesto da provode stvarno promatranje napretka

odreenog projekta. Trokovni ciljevi mjere koliko blisko stvarni trokovi prate pretpostavke

napravljene pri procjenjivanju. Ciljevi radnih jedinica mjere koliko blisko stvarna

produktivnost prati stopu produktivnosti predvienu tijekom procjenjivanja.

Najuestaliji i najraireniji alat za praenje trokovnih ciljeva naziva se ostvarena

vrijednost (eng. earned value). U sutini, earned value pretpostavlja da jednom kad je rad

izvren, odnosno obavljen, izvoa je ostvario vrijednost te stavke, te moe zatim podnijeti

zahtjev za plaanjem. Ostvarena vrijednost u osnovi stvara graf projektnog toka novca u

vremenu.

S obzirom da veina poduzea obraunavaju plau na temelju tjednih izvrenja, tjedni

trokovni ciljevi postaju pogodan parametar za projektnu procjenu. Vrijednost trokovnog

cilja postaje vrijednost plae i trokovi vlasnitva opreme i stope najma koje su povezane s

odreenim ostvarenim radom koristei specifinu duljinu smjene koritenu pri procjeni kao

polazina. Jednom kad je vrijednost utvrena, onda se moe usporeivati u vremenskim

periodima sa stvarnom trokovnom vrijednou izraunatom koristei stvarne plae i sate rada

opreme u odreenom periodu.

Prema tablici 3, projektni menader moe izraunati tjedne trokovne ciljeve:

(

) (

) (

)

Ova vrijednost se moe koristiti s ukupnom za svaki tjedan, kako bi projektni menader dobio

uvid kako projekt napreduje u usporedbi s planom koji je izradio kalkulant.

GRAEVINSKI STROJEVI

27

TILOS

TILOS [3] (www.tilos.org) je software za planiranje vremena i prostora, kako bi se

upravljalo linijskim graevinskim projektima, odnosno, infrastrukturnim projektima, nastao

1998. godine u Njemakoj.

Moe se koristiti za projekte autocesta, eljeznica, cjevovoda, za tunele, ali i za vodno

inenjerstvo.

Razvijen je kako bi se unaprijedila vizualizacija zadataka, odnosno aktivnosti koje se

ponavljaju prilikom planiranja i upravljanja velikim projektima. Dijagram vrijeme-udaljenost

podrava sve cestovne, eljeznike, cjevovodne, mosne i projekte tunela.

Glavna prednost TILOS-a je vizualni tijek podataka o vremenu i mjestu na planu. Metoda

kritinog puta i mreni dijagrami su vie analitiki, ali ne osiguravaju vizalnu vezu izmeu

projektnog plana i samog projekta.

TILOS ujedinjuje vrijeme i udaljenost u snani alat za upravljanje projektom:

cjelokupna CPM analiza prikaz kritinog puta u dijagramu vrijeme-udaljenost

cjelokupna potpora za pod-projekte mostove, benzinske postaje ili bilo koje druge

aktivnosti koje se mogu planirati kao odvojeni pod-projekti, a njihove glavne

aktivnosti ili milestones-i se mogu povezati s dijagramom vrijeme-udaljenost

sveukupna kontrola nad koliinama, uincima, resursima i trokovima povezanim s

lokacijom

savreni nadzor napretka tijekom proizvodne linije

Uobiajeni sistemi planiranja prikazuju rezultate kao grafikone (eng. bar chart) ili mrene

dijagrame. Linijski projekti predstavljaju izazov iz razloga to se radne grupe i mehanizacija

pomiu po gradilitu kako bi izvrili svoje zadatke.

Niti jedan tradicionalni dijagram ne moe prikazati grafiku vezu izmeu lokacije gdje se

izvrava posao (os udaljenosti) i vremena kada se posao izvrava (os vremena).

Linijski planovi mogu iskomunicirati vie informacija zbog toga to su podatci povezani s

udaljenou dodijeljeni svakom pojedinanom zadatku. Veza izmeu gradilita i plana

omoguava bre i bolje razumijevanje graevinskog plana.

GRAEVINSKI STROJEVI

28

Os udaljenosti je najee horizontalna, a vremenska os vertikalna, iako moe biti i

obrnuto. Nagib linije zadatka predstavlja brzinu ili stopu produktivnosti radne grupe

koja izvodi posao na terenu.

Linije zadataka koje se preklapaju predstavljaju mogue zamke i pokazuju da

graevinski plan ne funkcionira.

Nelinijske aktivnosti, gdje je radna grupa stacionarna, predstavljene su blokovima.

Npr. Radovi na temeljenju mosta.

Slika 11 Prikaz radova u TILOS-u

Napredak se moe biljeiti na tri naina: postotak izvrenja, temeljeno na radnom mjestu i

temeljeno na udaljenosti. U svim sluajevima, informacije o lokaciji gdje se posao izvrava,

su potrebne.

GRAEVINSKI STROJEVI

29

Preostali posao se moe ponovno procijeniti kako bi ispunio projektne ciljeve. Ovo se moe

postii poveavajui resurse ili radei izmjene na planu.

Osnovna linija pokazuje razliku izmeu plana i izvrenja i istie kanjenja u projektu jo u

poetnim fazama.

Informacije o napretku se mogu iz dnevnih izvjea unijeti u TILOS. Fleksibilna znaajka

ita podatke iz Excel datoteke i dodjeljuje napredak direktno aktivnosti, analizira rezultate i

aurira podatke o preostalim radovima.

Linijski planovi imaju dodatnu dimenziju, u odnosu na gantogram ili mreni plan, a to

je os udaljenosti koja prikazuje aktivnosti vezane na njihov geografski poloaj, to je kljuno

za linijske projekte. Linijski planove je jednostavno za razumjeti:

Prikazuju direktnu vezu izmeu rasporeda na gradilitu, istiui to se gradi na kojem

mjestu. Aktivnosti koje se preklapaju mogu se jednostavno otkriti.

Pokazuju jasno razumijevanje efekta stope produktivnosti (uinka) nagibom linije.

Pokazuju uinak ugovora i drugih ogranienja i u vremenu i u mjestu.

Pokazuju filozofiju projekta menadmentu i klijentu na jasan i neposredan nain.

TILOS se moe koristiti u fazama projektiranja, ponude i ugovaranja, izvrenja, te upravljanja

ciljevima, promjenama i zahtjevima.

GRAEVINSKI STROJEVI

30

Zakljuak

Stara izreka da je vrijeme jednako novac nikad nije bila prikladnija nego pri planiranju

projekata niskogradnje. Veliina i kompleksnost ove vrste graevinskih projekata zahtjeva da

se tono proraunaju stope produktivnosti razliitih radnih grupa, ali takoer ih je potrebno

isplanirati na nain da postignuti uinak kritinih aktivnosti nije ometen s nekritinim

aktivnostima.

U ovom radu je prikazana jo jedna metoda planiranja, koja se ne koristi esto, osobito

u odnosu na mreno planiranje. Iako, pokazuje se korisna za linijske projekte, dakle projekte

niskogradnje u kojima najvei troak lei predmetima rada i sredstvima rada, a manje u

samom radu. Iz razloga to veina komercijalnih raunalnih aplikacija koristi ipak mreno

planiranje, rezultate, odnosno izlazne podatke linijskog planiranja potrebno je prevesti na

nain da slue kao ulazni podatci za mrene dijagrame, a koraci postupka su prikazani u ovom

radu. Ipak, pokazana i raunalna aplikacija namijenjena za infrastrukturne projekte, odnosno

za linijsko planiranje, a ono to mreni dijagrami i gantogrami nemaju je prikaz udaljenosti,

odnosno mjesta izvoenja rada.

Izrazito je korisna iz razloga to prati napredak radova po mjestu napretka, odnosno po

stacionai, a omoguava vizualizaciju rada i napretka, te takoer vizualizaciju sukoba po

mjestu na gradilitu u sluaju preklapanja aktivnosti, te je jednostavnije utjecati na promjene u

planu jo u poetnim fazama.

GRAEVINSKI STROJEVI

31

Popis slika

Slika 1 Koncept AOA metode povezivanja 3

Slika 2 Koncept AON metode povezivanja 4

Slika 3 Veze izmeu aktivnosti 4

Slika 4 Linijski radni slijed 6

Slika 5 Paralelni radni slijed 7

Slika 6 PDM proraun unaprijed i unatrag za linijski radni slijed 8

Slika 7 PDM proraun unaprijed i unatrag za paralelni radni slijed 8

Slika 8 Histogram trokova 13

Slika 9 Kumulativna krivulja dnevnih trokova (S-krivulja) 13

Slika 10 Prmjer linijskog plana za projekt rehabilitacije ruralne autoceste 15

Slika 11 Prkaz radova u TILOS-u 28

Popis tablica

Tablica 1 Proraun unaprijed i unatrag 9

Tablica 2 Trokovi vezani s komunalnim projektom 12

Tablica 3 Cost-loaded grafikon za komunalni projekt 12

Tablica 4 Trokovi radne grupe 23

Literatura

[1] Gransberg D., Popescu C., Ryan R., (2006.), Construction equipment management for

engineers, estimators and owners,Abingdon, Ujedinjeno Kraljevstvo, Taylor & Francis

Group, pp 163-196.

[2] Radujkovi M., (2010.), Metode planiranja, separati s predavanja, Gravinski fakultet u

Zgrebu

[3] www.tilos.org (posljednji put posjeeno 22.05.2015.)