planiranje u poljoprivredi

Planiranje u funkciji upravljanja PG- Planiranje je dio upravljanja u kojem se donose odluke o ciljevima, planovima i strategijama

kojim se usmjerava buduća aktivnost PG- Planiranje je proces u kojem nastaju poslovne i proizvodne odluke koje se argumentiraju i

razrađuju u planovima- Ono NIJE METODA UPRAVLJANJA, nego NJEGOVA SASTAVNICA, jer ne završava izradom plana,

nego njegovom realizacijom, odnosno provođenjem postavljenih ciljeva

Tijek upravljanja sastoji se od:1. Planiranja (*od kojih svi međusobno utječu jedno na drugo)2. Organiziranja3. Kontrole

Svrha i pristupi planiranju- Brojni su činitelji koji utječu na uspješno upravljanje gospodarstvom- Prvi je dio povezan sa USPJEŠNOSTI PLANIRANJA. Činitelji koji na to utječu su:

1. Veličina gospodarstva2. Postupci3. Izvori sredstava novih investicija

- UPRAVLJANJE PG → proces svjesnog usmjeravanja poslovanja u fji realizacije strateškog cilja, a to je razvoj kojim se osigurava dugoročna konkurentska prednost

Proces upravljanja sastoji se od1. PLANIRANJA → utvrđivanje ciljeva i rezultata koji se trebaju postići u budućem razdoblju2. ODLUČIVANJA → kao dijela upravljanja čijim se aktivnostima utvrđuju načini postizanja ciljeva3. RUKOVOĐENJA → kojim se osigurava vremenska i prostorna učinkovitost4. KONTROLIRANJA → proces provjere ostvarenja rezultata

- Planiranje treba shvatiti i ostvariti kao TRAJNI PROCES u kojem se planovi postavljaju, zatim pratiti njihovo ostvarenje, a istodobno i odvijanje okolnosti koje utječu na izvršenje plana

- Ono podrazumijeva aktivnosti kojim a se UNAPRIJED određuju zadaci koje treba ostvariti u budućem razdoblju

- Za razliku od predviđanja, kao očekivanja budućih događaja, značajka planiranje je u tome što ono uključuje i planiranje AKTIVNOSTI koje treba poduzeti i SREDSTAVA kojima treba djelovati kako bi se poslovanje razvijalo u smjeru ostvarenja utvrđenih ciljeva na optimalan način i uz najpovoljniji mogući rezultat

Planiranje u poljoprivredi 1

Oblici procesa planiranja1. IRACIONALNI PROCES → odluke se donose na osnovi intuicije, iskustva, osjećaja2. RACIONALNI PROCES → na osnovi informacijske podloge, činjenica, analiza, znanja

Pristupi procesa planiranja1. NEAKTIVAN → situacija kada upravitelj prihvaća postojeće stanje i donosi odluke samo onda

kada nastoji umanjiti već nastale posljedice rizika (npr. reprodukcija stada – tek kada uvidi da neka krava ne može ostati steona, a da mu to stvara financijske probleme, onda joj pokušava pronaći zamjenu)

2. REAKTIVAN → podrazumijeva situaciju kada se nastoje izbjeći problemi za koje postoji mogućnost da će se dogoditi (npr. ako postoji telad za remont muznih krava)

3. PROAKTIVAN → prihvaća se orijentacija na budućnost i realno se utvrđuju mogućnosti u cilju prilagođavanja novonastalim situacijama u budućnosti

4. INTERAKTIVAN → situacija u kojoj se upravitelji aktivno prilagođavaju budućnosti na način da sami utječu na nju – vrlo često se eksperimentira, primjenjuju se inovacije u cilju razvoja

najbolje je koristiti ⇒ kombinirano proaktivan i interaktivan pristup

Planiranje specijalizacije i diversifikacije proizvodnje

- Izbor optimalne strukture proizvodnje ovisi o proizvodnim kapacitetima i brojnim činiteljima koji utječu na profitabilnost poslovanja

Na izbor strukture proizvodnje utječu:1. Raspoloživa obradiva površina2. Radna snaga3. Financijska sredstva4. Transportni troškovi5. Konkurentski odnosi poslovnog okruženja6. Komplementarne (suradne) i suplementarne (nadopunjujuće) gospodarske djelatnosti

većina ovih činitelja pripada skupini proizvodnih činitelja koji imaju ⇒ ograničene/limitirajuće učinke na ekonomsku uspješnost poslovanja

- Prvi korak prema optimalnom korištenju činitelja proizvodnje je RACIONALNO KORIŠTENJE, zbog čega je potrebno specijalizirati proizvodnju u većem ili manjem opsegu.


Koliki će taj opseg biti, ovisi o planiranju strukture proizvodnje u skladu s:1. PRIMARNIM UVJETIMA → bonitet tla, komunalna infrastruktura, prometnice,

prerađivačka ind.2. SEKUNDARNIM UVJETIMA → cjelovitim iskorištavanjem svih raspoloživih resursa:

zemljišta, proizvodnih objekata, mehanizacije te radne snage

- Proizvodna orijentacija na jedan proizvod ne daje proizvođaču mogućnosti kojima će učinkovito koristiti raspoložive proizvodne kapacitete: zemljište, osnovno stado, mehanizacija, radna snaga, kapital

- Rijetka su geografska područja koja imaju komparativne prednosti za velike proizvodne programe. Istodobno, veliki su zahtjevi tržišnog okruženja koje utječe na potrebu prilagođavanja

- Procesi neprekidnog prilagođavanja primarne proizvodnje prema više ili manje vrsta proizvoda povezani su sa značenjem planiranja, odnosno sa 2 osnovna zadatka:1. Utvrđivanje izbora ekonomski opravdane tehnologije i razine specijalizacije2. Utvrđivanje optimalne strukture proizvodnog programa u postojećim prirodnim i

ekonomskim uvjetima

Specijalizacija PG je ORIJENTACIJA POSLOVANJA prema manjem broju linija poljoprivredne proizvodnje, odnosno prema onim proizvodima koji imaju najveću zastupljenost u robnoj

strukturi, te koji najbolje koriste PRIRODNE i EKONOMSKE uvjete u kojima PG posluje - Za poljoprivredu je karakteristično da se istim ulaganjima rada i sredstava jednim tehnološkim

procesom može proizvesti više proizvoda koji čine LINIJE PROIZVODNJE- Ona linija koja najviše sudjeluje u strukturi robne proizvodnje predstavlja GLAVNU LINIJU, a one

koje imaju manje udjele nazivamo DOPUNSKIM

- Cilj specijalizacije je racionalno iskorištavanje raspoloživih kapaciteta, posebnih strojeva i opreme, radne snage i stručnih kadrova, te lakši plasman proizvoda


Intenzivnost poljoprivredne proizvodnje- INTENZIVNOST je pojam koji se sve više koristi zbog ograničenih površina za pojedinačne kulture,

jer nisu sve površine jednako pogodne za sve kulture- Sada već svaka kultura, proizvodnja ima neke ograničene činitelje (kapital, zemljište, rad ili

poljoprivredna mehanizacija- Pri tome, ne može se definirati kao ekstenzivna proizvodnja, iako je činjenica da se dugoročno ne

primjenjuju postupci intenzifikacije

- INTENZIFIKACIJA (INTENZIVNOST PROIZVODNJE) → pojam koji podrazumijeva manji ili veći utrošak činitelja proizvodnje (ljudskog rada i sredstava za proizvodnju)

- Osuvremenjivanje tehnološkog procesa povezano je sa postupkom intenziviranja s ciljem promjene obujma ostvarene proizvodnje

- *želi se povećati proizvodnja po jedinici kapaciteta- Važno je razumjeti da svako investiranje u proizvodni proces nije u isto vrijeme i intenziviranje

koje podrazumijeva povećanje proizvodnje primjenom suvremenije tehnologije → hranidbe, mužnje, prihrane zemljištaINTENZIVIRANJE ≠ INVESTIRANJE

- Kao rezultat primjene suvremene tehnologije, vrlo često nastaje smanjenje količine živog ljudskog rada

- Investiranje u činitelje podrazumijeva INTENZIVNOST samo u slučaju kad se tim ulaganjem povećava proizvodnost po jedinici kapaciteta

Što je to investiranje, a da nije intenziviranje?a) KOMASACIJA → okrupnjavanje zemljišta - zbog velikog broja manjih parcela povećani su

troškovi koji se dodatnim investiranjem nastoje dugoročno smanjitib) Poslovna politika gospodarstva usmjerena je na izgradnju i opremanje suvremenih i visoko

tehnički opremljenih objekata


ČINITELJI PROIZVODNJE

SREDSTVA ZA PROIZVODNJU

SREDSTVA ZA RAD zemljište, osnovno

sadno, mehanizacija...

PREDMETI RADA sirovine, pomoćni

materijali

LJUDSKI RAD

c) IZGRADNJA INFRASTRUKTURE → prometnice, prateći objekti i različita tehnička rješenja koja mogu više opterećivati poslovanje, nego doprinositi povećanju proizvodnosti

Vrste proizvodnje prema razini intenziviranja- Kada se u proizvodni proces ulaže manje rada i sredstava po jedinici kapaciteta, niži su i

proizvodni pokazatelji te se govori o ekstenzivnoj vrsti proizvodnje- Ukoliko se radi o postupku ulaganja rada i sredstava sa strateškim ciljem povećanja obujma

proizvodnje po jedinici kapaciteta, onda je to intenzivna proizvodnja

PREMA KOLIČINI ULAGANJAa) INTENZIVNA → visoka razina ulaganja inputa (rada i sredstava) o jedinici kapaciteta

(duhan, šećerna repa, vinogradarstvo, voćarstvo, tovni brojleri, proizvodnja konzumnih jaja, proizvodnja mlijeka)

b) EKSTENZIVNA → niža razina ulaganja inputa (pšenica, ovčarstvo, kozarstvo)

PREMA STRUKTURI ULOŽENIH SREDSTAVA I RADAa) RADNO INTENZIVNE PROIZVODNJE → u strukturi ulaganja prevladava ljudski rad (plaće)

- povrćarstvo, vinogradarstvo, proizvodnja mlijekab) KAPITALNO INTENZIVNE PROIZVODNJE → povezane su sa visokim ulaganjima kapitalnih

sredstava- šećerna repa, tov junadi

radno intenzivne proizvodnje ekonomski su primjerenije ⇒ malim i srednjim PG, dok su kapitalno intenzivne povezane s koncentracijom istovrsnih resursa, specijalizacijom te su ekonomski rizičnije u odnosu na radno intenzivne

Izražavanje i mjerenje razine intenzivnostiRazinu intenzivnosti poljoprivredne proizvodnje moguće je vrednovati na 2 načina:

a) Analizom konkretnog gospodarstva – opisno, NATURALNO (količinski) o Visina prinosa/hao Koliko je površina sa istovrsnom kulturomo Koliko je visoko intenzivnih grana i linija proizvodnje na PGo Koliko se površina navodnjavao Kolika je prihrana (gnojidba)/hao Koliko je uvjetnih grla stoke/ha

b) Vrednovanjem i kvantificiranjem obavljenih ulaganja, VRIJEDNOSNO → koliko je financijskih sredstava uloženo po jedinici kapaciteta


Postupci naturalnog izražavanja intenzivnostia) METODA PREMA ZALCMANU

- razinu intenzivnosti moguće je izmjeriti njegovom metodom- za jedinicu intenzivnosti koristio je žitarice, odnosno sve proizvodnje uspoređuju se sa ulaganjima rada i sredstava u odnosu na žito koje je osnova i prema tome je odredio:

o 1 kg goveđeg mesa = 6,0 (koeficijent)o 1 kg šećerne repe = 2,5o 1 kg žitarica = 1 (baza)

b) METODA PREMA MIRIĆU - Mirić je umjesto žita uzeo kukuruz- suština je da se različitim ulaganjima rada i sredstava mogu proizvesti raznovrsni PP1, a uspoređivanje se obavlja sa najznačajnijom kulturom određenog područja- Za Slavoniju i Baranju to je kukuruz, a zatim se ostale kulture uspoređuju

o Uvjetno grlo stoke = 0,5/hao Duhan = 8,0

Činitelji koji doprinose intenzivnosti1. Oblik i veličina gospodarstva

→ razina intenzivnosti ovisi o opremljenosti sredstvima za proizvodnji, a li i o veličini i disperzivnosti obradivih površina i objekata

2. Porast potražnje → uvjetovan jer rastom potražnje određenih vrsta proizvoda i njihovih cijena na tržištu, čime se PG usmjeravaju na intenziviranje one proizvodnje u skladu s potrebama tržišta (industrijska konoplja, uljana repica)

3. Položaj prema tržištu, prometnice → koje omogućuju lakšu nabavu inputa, ali i distribuciju gotovih proizvoda

4. Razvoj tehnologije (nema tehnike bez tehnologije) → prehrambene industrije koja stvara povoljne uvjete za proizvodnju primarnih proizvoda (konzerviranje, sušenje i sl.)

5. Subjektivni činitelji → znanje, sposobnosti i vještine upravitelja na PG mogu biti važan preduvjet za intenzifikaciju

6. Prirodni uvjeti

Utvrđivanje razine racionalne intenzivnosti primjenom proizvodne funkcije- Proizvodna funkcija izražava se kroz odnos:1. Tehnoloških mogućnosti i ograničenja u proizvodnji, odnosno fizičke količine opsega

proizvodnje (tona, litara; biološki obujam)2. Količine utrošenog promjenjivog inputa

- Znači utvrđivanje promjena opsega proizvodnje (količine outputa) pri variranju vrsta i količina korištenih resursa (inputa)

1 Poljoprivredni proizvodi


Način izračunavanja proizvodne funkcije

inputi xi outputi yi PP = yi/xi MP = Δyi/Δxi0 0 0 01 5 5 52 13,5 6,75 8,53 21 7 7,54 26 6,5 55 30 6 46 33 5,5 37 35 5 28 36 4,5 19 36 4 0

10 35 3,5 -1

- količina inputa (xi) predstavlja količinske pokazatelje izražene u kg, t, L ili vrijednosno određenih sredstava za proizvodnju

- Količina outputa (yi) količina je dodatnih prinosa ili proizvodaIz tablice je vidljivo kako povećanje količine inputa sa 1 na 2 povećava output, količinu proizvoda na 8,5 jedinica, što je ujedno i najveće povećanjeNa taj način moguće je utvrditi do koje mjere je potrebno ulagati sredstva i ljudski rad te intenzivirati proizvodnju = racionalizacija intenzivnosti


Legenda:Xi = količinske jedinice određenog inputa

(kg, gnojiva, stajnjaka, hraniva)Yi = dodatna količina proizvodaPP = prosječan prinos (yi/xi)MP = marginalni (granični) prinos

Planiranje razvoja stočarske proizvodnje- PROCES PLANIRANJA → izbor između različitih mogućnosti te njihovog usklađivanja u svrhu

iznalaženja optimalnih kvalitativno i kvantitativno izraženih osobitosti- OSNOVA PLANIRANJA → utvrđivanje zadataka i ciljeva koje gospodarstvo želi postići svojom

gospodarskom aktivnošću u određenom vremenu- Proces planiranja povezan je sa procesom selekcije između…???...- Prvi dio procesa planiranja je utvrđivanje kriterija optimuma, što je povezano sa racionalnošću

upravljanja proizvodnih činitelja

Izbor KRITERIJA OPTIMUMA ovisi o ograničenjima koja mogu biti:

1. OBJEKTIVNA OGRANIČENJA → nisu povezana sa ekonomskim rezultatima, već sa eksternim, vanjskim utjecajima

a. Društveni utjecajib. Tržištec. Nacionalne subvencije i potpored. Gospodarski razvitake. Legislativa

2. SUBJEKTIVNA OGRANIČENJA → povezana su sa PG i njegovom proizvodnjom i poslovanjema. Tehnički uvjetib. Tehnologijac. Ekonomske spoznaje u proizvodnoj grani

Ali i o ⇒ informacijama u vezi sa:a. Računovodstvenimb. Kadrovskim i financijskim pokazateljima poslovanjac. Postignutim rejtingom poslovnog okruženja

Usklađivanje broja grla sa potrebnom količinom stočne hrane- U PG neophodno je uskladiti potrebne količine stočne hrane sa planiranim opsegom stočarske

proizvodnje

- Značaj usklađivanja povezan je sa proizvodnim mogućnostima, ali ima i geografsko značenje, jer je osnova za:

1. Izradu programa razvoja lokalno i regionalno2. Izbor proizvodne orijentacije (grane/linije proizvodnje)3. Određivanje strukture proizvodnje (meso/mlijeko/vina, krava/tele)4. Sastavljanje raznih planova proizvodnje (povećanje osnovnog stada)5. Projektiranje razvoja gospodarstva (adaptacije, rekonstrukcije)

- Postupak usklađivanja počinje s utvrđivanjem broja grla čije se potrebe za hranom u određenom razdoblju mogu podmiriti iz različitih izvora stočne hrane


- To mogu biti: 1. VLASTITI IZVORI → proizvedeni na zemljištu PG2. VANJSKI IZVORI → za čiju nabavku su potrebna financijska sredstva

- Ukupne potrebe stočne hrane izražavaju se ukupno potrebnom količinom hranidbenih jedinica po uvjetnom grlu stoke u određenom vremenskom razdoblju (kcal ili MJ)

- Hranidbena jedinica → praktična jedinica koja se koristi za izražavanje neto energetske vrijednosti kilograma prosječne zobi

- Energetska vrijednost krmiva mjeri se prema njegovom proizvodnom učinku na životinje, odnosno izmjerena vrijednost uspoređuje se sa neto energetskom vrijednošću 1 kg prosječne zobi (ZHJ2) ili vrijednošću 1 kg ječma (JJ)

- Obije metode temelje se na energetskoj homogenosti u hrani kroz ŠKROBNU VRIJEDNOST (Kellnerova škrobna vrijednost)

- Tako se škrobna vrijednost nekog krmiva korigira sa koeficijentom

Pr. Neto energetska vrijednost 1 kg škroba = 2.360 kcal1 kg zobi ima 1.420 kcal → 1.420./2.360 = 0,6 (u 1 kg zobi ima oko 60% čistog škroba)

1 kg ječma ima 1.650 kcal → 1.650/2.360 = 0,7 (u 1 kg ječma ima oko 70% čistog škroba)

- Probavljivost → udio iskorištenja hrane tijekom prolaska kroz probavni sustav- Izražava se koeficijentom ili udjelom od ukupno konzumirane stočne hrane- Različite životinje imaju različite koeficijente

Pr. Hranidba svinja: ukupno konzumiranje – 4 kg; izlučeno je 1 kg probavljene hrane4-1/4 = 0,75 = 75%

Životinje sa složenim želucem- Preživači različito probavljaju hranu, jer imaju specifičnu anatomiju probavnog sustava, što je

povezano i sa fiziologijom probave- To su preživači koji imaju dobro razvijenu mikrofloru buraga te zbog toga mogu bolje koristiti

voluminozna krmiva bogata celulozom – sijeno, silažu, zelenu masu- Svi preživači ne koriste voluminozna krmiva podjednako probavljivo, što je povezano sa

zapreminom i mikrobiološkim uvjetima buragagoveda > ovce > konji > svinje > perad

VOLUMINOZNA KRMIVA:1. ZELENA V.K. (zeleni konvejer) → trava, djetelina; može se konzumirati ekstenzivno ili otkosom

– svježe krmivo2. KONZERVIRANA V.K. → sijeno, silaža, sjenaža (travna silaža – značajan izvor bjelančevina)3. SOČNA V.K. → krumpir, stočna repa, repini rezanci, stočna mrkva, bundeve, etc.

2 Zobene hranidbene jedinice


Životinje s jednostavnim želucem - nepreživači- Imaju dobro razvijen sustav enzima u probavi te bolje koriste koncentrirana krmiva s malim

udjelom celuloze, sirovih vlakana- Stočnu hranu bogatu celulozom takve životinje nisu u mogućnosti u potpunosti probaviti, a to

utječe i na probavljivost drugih organskih hranjivih tvari, jer celuloza onemogućava pristup enzimima do bjelančevina, masti i šećera

- Probavljivost organske tvari koncentriranih krmiva ovisi o vrsti životinja i tako najveću probavljivost imaju svinje

svinje > kunići > konji > goveda > ovce > perad

Koncentrirana krmiva razlikuju se s obzirom na namjenu , vrstu i koncentraciju hranjivih tvari : 1. KOMPLETNE, potpune krmne smjese2. DOPUNSKE krmne smjese – SUPERKONCENTRATI3. PREDSMJESE ili PREMIKSI

- Uzdržne potrebe za energijom i energetske vrijednosti prirasta moguće je izraziti u hranidbenim ili zobenim jedinicama (HJ), što se može definirati kao količina energije u hrani koja neće izazvati gubitak, ni porast tjelesne mase

- Produktivne potrebe za energijom su one koje su važne za razvoj proizvodnje

- S tim ciljem koristi se odnos između ukupno raspoložive stočne hrane i potrebne količine stočne hrane po uvjetnom grlu (UG) stoke, izraženom u HJ

- Korištenjem UG moguće je utvrditi opće potrebe za stočnom hranom, a kada je potrebno detaljnije utvrđivanje prema VRSTAMA STOKE, kositi se METODA BILANCIRANJA, koja podrazumijeva diferenciranje kriterija prema VRSTAMA i KATEGORIJAMA stoke

- Za intenzivnu proizvodne uvjete moguće je koristiti obrazac, ali je često potrebno utvrditi količine stočne hrane i u ekstenzivnim uvjetima – primjer je ovčarstvo


U = uk. broj UG koji se mogu uzgajati na PG

∑ HJ = uk. raspoloživa stočna hrana, HJ U=∑ HJn

n = potrebna količina po UG, HJ

Bo=M p

nBo = broj ovaca izražen UG stoke Mp = uk. količina hrane koja se može proizvesti na pašnjaku namijenjenom ispaši, HJ n = norma hrane po UG, HJ

- U govedarstvu izrazito se koristi voluminozna krma sa obradivih površina, ali i livada- Od ove količine potrebno je oduzeti voluminoznu hranu za ovce- Za ovaj način moguće je koristiti prethodni obrazac

- U svinjogojstvu je potrebno utvrditi količinu koncentrirane hrane, a nosa se izračunava kad ase od ukupno raspoloživog koncentrata oduzme količina za ostale vrste stoke


Bg=M k−M d

nBo = broj goveda izražen UG stoke Mk = količina kabaste hrane koja se može proizvesti na oranicama i travnjacima (osim za ispašu

ovaca), HJ Md = količina kabaste hrane potrebna za ovce, HJn = norma kabaste (voluminozne) hrane po UG za razdoblje na koje se odnosi obračun, HJ

Bs=Ku−Kdn

Bo = broj svinja izražen UG stoke Ku = uk. raspoloživa količina koncentrata, HJ Kd = potrebna količina koncentrata za ostalu stoku, HJn = norma koncentrata po UG svinja, HJ

Reprodukcija stada- Upravitelji PG planiraju reprodukciju osnovnog stada tako što unaprijed proizvode pomladak

kojim nastoje uspostaviti kontinuirani proizvodni proces- Cilj je uspostaviti odnos broja grla u pojedinim kategorijama junica za priplod kojim se omogućuje

pravovremena zamjena izlučenih grla- Izračunava se potreban broj grla za remont osnovnog stada, analizirajući:

1. Postojeći broj plotkinja u stadu (krave, krmače, ovce, nesilice)2. Dužina eksploatacije pltokinja3. Vrsta reprodukcije (jednostavna ili složena)4. Udio izlučivanja grla iz pojedinih kategorija

Primjer jednostavne reprodukcije- Kada upravitelj ima zadatak i cilj održati postojeći opseg proizvodnje, polazi od pretpostavke kako

se svake godine izlučuje približno jednak broj krava, i to iz 3 kategorije:1. Steone junice2. Junice od 1 do 2 godine3. Junice do 1 godine života

- Potreban broj grla za jednostavnu reprodukciju u jedinim kategorijama priplodnom podmlatka utvrđuje se izračunom:

Primjer proširene reprodukcije- Kada upravitelj ima zadatak i cilj povećati opseg proizvodnje te je korisno prvo utvrditi potreban

broj steonih junica

- Nakon izračunavanja broja Sj, moguće je točno izračunati koliko će biti potrebno ostalih kategorija zamjenom postotnog udjela u nazivniku obrasca (Pj2, Pj1)

- Najčešće se proširena reprodukcija izražava povećanjem udjela brojnog stanja o odnosu na prošlo razdoblje = POSTOTAK POVEĆANJA


IK = broj izlučenih krava tijekom godineBK = ukupan broj krava u stadun = dužina eksploatacije krava u godinamaSj = broj steonih junicaIK = broj izlučenih kravaISj = broj izlučenih steonih junicaJ2 = broj junica 1-2 godineIJ2 = broj izlučenih junica 1-2 godine J1 = broj junica do 1 godine IJ1 =broj izlučenih junica do 1 godine

IK=Bkn

Sj=Ik+ ISjJ2=Ik+ ISj+ IJ 2J1=Ik+ ISj+ IJ 2+ IJ 1

Sj=100 ∙( IK+dBk)PSj

dBk = broj krava u stadu pri proširenoj reprodukcijiPSj = postotni udio izlučivanja grla iz kategorije Sj

Planiranje strukture stada- Struktura stada je udjel pojedinih kategorije stoke u određenoj grani stočarske proizvodnje

Planiranje se provodi s ciljem:a) Održavanja broja rasplodnih životinjab) Unapređenja proizvodnih pokazatelja

Za kvalitetan proces paniranja strukture potrebno je prikupiti informacije o:a) Dobnoj i spolnoj strukturi stadab) Proizvodnim osobitostima i zdravstvenom stanju stada

Tijekom proizvodnog procesa izlučuju se grla stoke u određenim proizvodnim razdobljima:a) Priprema za pripust → kako bi u sljedeće pripravno razdoblje ušle kvalitetne i zdrave životinje

(visokih proizvodnih mogućnosti i s dobrom tjelesnom kondicijom)b) Potrebno je svakoj životinji pregledati stanje zubala, papaka, ocijeniti kondiciju

(loša/dobra/izvrsna)c) Utvrditi reproduktivne osobitosti – kod ženskih životinja stanje vimena, a kod muških

reproduktivne sposobnosti

Osnovni razlozi izlučivanja grla iz stada su zbog životne dobi životinja:1. Zbog opadajuće proizvodnje2. Duže je vrijeme koncepcije3. Dinamika servis razdoblja je poremećena4. Laktacijska krivulja je neusklađena5. Obrt stoke nije moguće kvalitetno planirati

Starija grla imaju:1. Manju veličinu legla2. Potrebno je provesti postupak dodatne prihrane (avans u hranidbi)3. Veterinarski problemi su veći = TROŠKOVI

- U proizvodnji mlijeka najčešće razdoblje izlučenja je 3-4 godine, iako se zbog investicijskih ulaganja, pa i visokih proizvodnih troškova, krave izlučuju i ranije, sa svega 2-3 godine, tj. nakon prve do druge laktacije

Uzgoj podmlatka ili nabavka osnovnog stada- Planirana struktura stada može se postići iz vlastite proizvodnje, ali i kupovinom od drugih

proizvođača

Prednosti vlastite proizvodnje:1. Nema troškova ulazne/nabavne vrijednosti stoke2. Manji je rizik pojave bolesti kao posljedice stresa – postupka prilagođavanja3. Poznavanje genetskih proizvodnih mogućnosti


Prednosti nabavke:1. Zbog mogućnosti nabavke grla u punoj proizvodnoj zrelosti, lakše je postići više proizvodne

rezultate2. Niži su proizvodni troškovi hranidbe, preventive, liječenja

Nedostaci nabavke:1. Velike mogućnosti prijenosa zaraznih bolesti (karantena)2. Razina transportnog stresa je visoka3. Genetski potencijal nije moguće provjeriti, jer nedostaje pravovaljana evidencija4. Nove životinje mogu imati poremećaje u ponašanju, koji će se odraziti na cijelo stado5. Poremećaji reprodukcije – steona, bređa, suprasna grla (zbog loše prilagodbe)

Strategija utvrđivanja strukture stada može se postaviti sa 2 strateška cilja : 1. ANALITIČKI → održati stvarnu, postojeću strukturu2. PLANSKI → planirati povećanje novo organizacijom proizvodnje

Realizacija strategije započinje utvrđivanjem broja grla u stadu:a) Stanje u određenom trenutku (početkom kalendarske godine/15.1.)b) Prosječan broj u određenom vremenskom razdoblju (broj hranidbenih dana;

broj kalendarskih dana (365))

Tablica 1: Trenutno i prosječno stanje mogu se izraziti brojem FG:UG, te se planiranje strukture stada provodi na 4 načina

FIZIČKA GRLA Trenutno brojno stanje izraženo u FG aStanje izraženo u određenom trenutku

Trenutno brojno stanje (UG) b

Prosječan broj u određenom vremenskom razdoblju

Prosječno brojno stanje (FG) c

UVJETNA GRLA Prosječno brojno stanje (UG) d

- Izražavanjem fizičkog broja grla u pojedinim kategorijama utvrđuje se trenutna struktura stada u pojedinim udjelima u ukupnom broju (a i c)

- U postupcima b i d potrebno je fizička grla preračunati u UG

1. ANALITIČKI POSTUPAK - predstavlja postojeći udjel temeljem trenutnog borja grla u pojedinim kategorijama stoke- to nije optimalna struktura, već predstavlja polaznu osnovu za dugoročno praćenje i analizu

2. PLANSKI POSTUPAK – temelji se na koncipiranju optimalne strukture udjela pojedinih kategorija u ukupnom broju- pri tome se koristi pojam STRUKTURNE JEDINICE, tj. OBRAČUNSKE JEDINICE, koja podrazumijeva cjelokupni udio (100%)

Oblikovanje strukturne jedinice obavlja se na osnovi:a) Tehnologije proizvodnjeb) Plodnosti osnovnog stada (koliki je udio plodnih životinja u odnosu na uk. broj pripuštenih)c) Proizvodne orijentacije, smjera proizvodnje (mlijeko/meso/vuna)d) Plana reprodukcije prema vrstama i pasminama


Planiranje rada i radnih procesa- Jedan od najvažnijih ekonomskih pokazatelja uspješnosti je RACIONALIZACIJA RADA I RADNIH

PROCESA- Kako bi se utvrdila mogućnost racionalizacije, provodi se analiza vremena rada pri izvođenju

radnih postupaka

Rezultati takve analize koriste se za:1. utvrđivanje stvarnih radnih normi2. u ergometriji (znanosti koja se bavi proučavanjem rada i prilagođavanjem strojeva i opreme

radu ljudi

Pomoću ovog postupka utvrđuju se:a) gubitci vremenab) prazni hodovi

- prikupljanje podataka za analizu obavlja se evidentiranjem uvjeta rada, predmeta rada, sredstava za rad, izvršitelja radnih postupaka i ostalih činitelja koji utječu na radni proces u cijelosti

- analiza se nastavlja popisom i mjerenjem vremena trajanja svih radnih postupaka tijekom radnog dana ili samo nekih radnih postupaka, te se pri tome kosite 2 metode s obzirom na cilj:

1. KRONOGRAFIJA → praćenje proizvodnog procesa od početka do kraja za svako radno mjesto, svaki radni postupak

- rezultati kronografije su važni zbog izrade DNEVNIH NORMI zaposlenika

- na osnovi takvog praćenja i analiziranja moguće je uočiti radne postupke koji se često ponavljaju tijekom izvođenja radnog procesa

- značajan je udio vremena za izvođenje radnog postupka u ukupnom dnevnom radnom vremenu, ili su značajni radni postupci, jr o njima ovise proizvodni rezultati – potrebno ih jed diferencirati na sastavne dijelove, ELEMENTE RADNOG POSTUPKA

- u cilju uspješnog analiziraju konkretnog radnog postupka (mužnja, hranidba), koristi se:

2. KRONOMETRIJA - snimanje onih radnih postupaka koji se često ponavljaju, u cilju utvrđivanja ograničavajućih kritičnih trenutaka, kritičnih točaka zamaranja

- na osnovu rezultata, moguće je izraziti norme za radna mjesta i pojedine radne postupke, te radi nagrađivanja zaposlenika prema radu

- informacije se prikupljaju praćenjem radnih postupaka, upisuju se u tablice, čiji sadržaj ovisi o cilju analiziranja, vrsti radih postupaka i načinu njihovog obavljanja, razlikuju se:

a) POJEDINAČNA – analizira se cjelokupno radno vrijeme jednog radnikab) GRUPNA –analizira se radno vrijeme grupe radnikac) FUNKCIONALNA –analizira se radno vrijeme jednog ili više radnika i vrijeme upotrebe određene opreme ili stroja za obavljanje radnog postupka


- prema obuhvatu radnih postupaka, razlikuju se 2 vrste:1. POTPUNA –obuhvaća ukupno utrošeno radno vrijeme za proizvodnju određenog dobra (sir)2. DJELOMIČNA- obuhvaćaju se samo dijelovi ukupnog radnog vremena (osnovno radno vrijeme)

Redoslijed postupaka primjenom kronografije je:1. praćenje i snimanje radnog procesa2. grupiranje vremena rada3. planiranje racionalnog radnog vremena – PROJEKT ORGANIZACIJE RADNOG PROCESA4. kontrola plana i njegove korekcije – kontrola realizacije- kontroliranje može obaviti 1 zaposlenik ili grupa- najveća kvaliteta prikupljanja informacija postiže se kada ih obavlja zaposlenik koji je ranije

bio izravno uključen u obavljanje određenog radnog postupka ili stručnjak (znanstvenik) iz određenog područja

- za postupak potrebno se dodatno pripremiti, tako što će se upoznati sa uvjetima rada, objektima za smještaj stoke, radnim postupcima i njihovim redoslijedom i izvršiteljima

- neophodno je ostvariti cilj – pojedinačna, grupna, funkcionalna ili potpuna, djelomičnao broj ponavljanjao broj izvršiteljao priprema odgovarajućih tablica i mjernih instrumenata

Kronografija se provodi u 5 cjelina:1. proučavanje organizacije rada i priprema za mjerenje

- povezanost organizacijskih jedinica- analiza lokacije- strategijski plan PG – povezanost između objekata i definiranje njihove namjene- sustav držanja stoke – otvoreni, na vezu, na paši, u staji...- osobitosti objekta – kapacitet, raspored ležišta, boksovi...- opremljenost objekta – vrsta, broj, tehničke osobitosti- tehnologija proizvodnje- broj i raspored radnih mjesta i zaposlenika – stručna sprema, iskustvo, plaća, udaljenost od

radnog mjesta, bračno stanje – osnova za izbor radnika prema radim mjestima2. analiziranje radnog procesa – diferencijacija prema danim postupcima i izračun udjela 3. grupiranje, obrada i analiza baze podataka (hranjenje, mužnja, dezinfekcija) 4. planiranje racionalnog radnog vremena

- Postupkom planiranja izračunavaju se:1. NORME RADNOG VREMENA potrebnom za radne postupke ili grupe radnih postupaka

po radniku ili stroju2. NORME UČINKA – izračunava se broj grla po radniku, količina materijala/proizvoda po

radniku koje on može utovariti, istovariti, prenijeti, prevesti u jedinici vremena [produktivnost (p= Q/t ili t/Q)]

5. kontrola realizacije i njegove korekcije - kada se plan primjeni, neophodno je pratiti realizaciju i utvrditi razlike u kvaliteti posla,

primjeni tehnoloških postupaka, normativa učinka i sl.- kvaliteta se postiže osobnim praćenjem i nadzorom, ali i izravnim uvidom u operativna izvješća


- kada se utvrde nedostaci, u realizaciji je potrebno ponovno provesti kronometriju, utvrditi nerealno i primijeniti korekcije


planiranje u poljoprivredi

Documents