plan upravljanja zp bijambare

7/24/2019 Plan Upravljanja ZP Bijambare

1/44

Plan upravljanjaZati enim pejzaem Bijambare

Sarajevo, oktobar 2008. godine

PDF created with pdfFactory trial version www.pdffactory.com
http://www.pdffactory.com/http://www.pdffactory.com/


2/44

2

UVOD

Sadraj i struktura Plana upravljanja su prilagoeni odredbama koje su propisane Zakonom o proglaenju Zati! enog pejzaa Bijambare, Pravilnikom o sadraju i na$inu izrade planaupravljanja zati! enim podru$ jima Federalnog ministarstva okolia i turizma, kao i u skladu sa pravilima Meunarodne unije za konzervaciju prirode (International Union for NatureConservation - IUCN).

Prema definiciji Meunarodne unije za konzervaciju prirode (IUCN, str.41), plan upravljanja jeinstrument kojim se ukazuje na to kako podru$ je treba titi, koristiti, razvijati i njimeupravljati

Prije svega, plan upravljanja se zasniva na postoje! em stanju zati! enog podru$ ja; njime seopisuje zati! eno podru$ je i njegove prirodne specifi$nosti i postoje! e kulturno-historijskonaslije e oslanjaju! i se na rezultate procjene i rezultate terenskih istraivanja.

Pored toga, u njemu se opisuju i vrednuju potrebe i ugroavaju! i faktori koji se mogu pojaviti uzati! enom podru$ ju. Prema tome, funkcija plana upravljanja nije samo u tome da uputi na

najrazumniji i najefikasnji put ka budu! nosti (IUCN, str.41.), ve! i da razvije strategije ispecifi$ne aktivnosti osmiljene u skladu sa (tim) ugroavaju! im faktorima (CFA)

Plan upravljanja treba biti fleksibilan dokument koji treba omogu! iti prilagoavanjeupravlja$kih aktivnosti mogu! im neplaniranim promjenama u budu! nosti, odnosno da posjeduje obiljeja dinami$nog plana u kojem je neophodno unositi izmjene u redovnimvremenskim intervalima, u skladu sa promjenama (CFA).

Realizacija ovog dokumenta prola je kroz vie razvojnih faza. Tokom 2003. i 2004. godine, za potrebe identifikacije problema, definiranja ciljeva i politike upravljanja i kreiranja dugoro$nevizije, vreno je prikupljanje podataka analizama postoje! eg dostupnog literaturnog fonda i putem istraivanja koja su vrena direktno na terenu. Na bazi dobivenih rezultata i vlastitihiskustava radnog tima izraen je finalni dokument koji je obuhvatio parametre koji su bilidefinirani projektnim zadatkom. Novim federalnim pravilnikom o sadraju i na$inu izrade

plana upravljanja zati! enim podru$ jima propisane su osnovne smjernice za sadraj i strukturu



3/44

3

planova upravljanja, zbog$ega je na prethodnoj verziji dokumenta bilo neophodno izvritiodre ene dopune koje su u skladu sa navedenim propisima.

U$e! e zainteresiranih predstavnika stru$ne i ire javnosti (op! ine, javne institucije, mjesnezajednice, regionalne i lokalne nevladine organizacije i udruenja, obrazovne institucije i pojedinci) u izradi Plana upravljanja realizirano je kroz dvije planske stru$ne radionice nakojima su u$esnici, nakon prezentacija radnih verzija plana upravljanja, mogli davatikomentare i sugestije i u$estvovati u kreiranju zajedni$kih zaklju$aka. Finalna verzija Planaupravljanja je uraena nakon detaljnih analiza svih iznijetih prijedloga i komentara koje su daliu$esnici radionica.

Plan upravljanja se donosi na period od deset godina, nakon$ega se treba analizirati realizacijaPlana kao i ostvareni rezultati, te se obavlja revizija Plana upravljanja zati! enim podru$ jem nana$in i postupkom koji je propisan za njegovo donoenje. Nakon isteka razdoblja od pet godinase analizira provoenje godinjih programa zatite, o$uvanja i koritenja zati! enog podru$ ja, procjena ukupnih efekata Plana upravljanja zati! enim podru$ jem te se, po potrebi, obavljarevizija Plana upravljanja na na$in i postupkom kako je to zakonom propisano.

Zna$ajan dokument koji je koriten za izradu Plana upravljanja je Nacrt prostornog plana podru$ ja posebnih obiljeja Zati! enog pejzaa Bijambare i ekspertize koje su za potrebeizrade prostornog plana dodatno uraene: Geoloko-hidrogeoloke karakteristike terena u

zati enoj zoni Bijambare , Definiranje hidrolokih klimatolokih karakteristika slivnog podru # ja Zati enog pejzaa Bijambare , Analiza i valorizacija faune, Analiza zdravstvenog stanja uma podru # ja Zati enog pejzaa Bijambare i Mogu nost odrivog razvoja podru # ja Zati enog pejzaa Bijambar e.

Plan upravljanja za Zati! eni pejza Bijambare je koncipiran u tri poglavlja. Prvo poglavljese odnosi na ciljeve i politiku upravljanja podru$ jem Zati! enog pejzaa Bijambare sa potpoglavljima:Svrha, funkcije i ciljevi Zati enog pejzaa Bijambare i Politika upravljanja Zati enim pejzaom Bijambare.

Drugo poglavlje tretira smjernice odrivog upravljanja podru$ jem Zati! enog pejzaa

Bijambare sa zasebnim potpoglavljima:Ocjena stanja Zati enog pejzaa Bijambare iuticajnog podru # ja, Koncept zatite cijelog podru # ja Zati enog pejzaa Bijambare i



4/44

4

pojedinih zona, Na # ini pra enja stanja Zati enog pejzaa Bijambare i njegovih vrijednosti,

Upravljanje pojedinim prirodnim i kulturnim vrijednostima i resursima Zati enog pejzaa

Bijambare, Razvoj i uvjeti razvoja doputenih djelatnosti u pojedinim zonama Zati enog

pejzaa Bijambare, Smjernice za izgled objekata na podru # ju Zati enog pejzaa

Bijambare, Povezivanje Zati enog pejzaa Bijambare sa susjednim podru # jima i Uticaj

Zati enog pejzaa Bijambare na okoli i drutveno-gospodarski kompeks.

Tre! i dio - Smjernice za realizaciju Plana upravljanja Zati enog pejzaa Bijambare seodnosi na prostorno-vremensku dinamiku i prate! e ekonomske aspekte realizacije predvienihsmjernica. Detaljnije segmentne analize sadrane su u potpoglavljima: Razvoj Planaupravljanja Zati enog pejzaa Bijambare kroz aktivnosti po godinama, Na # in i izvori

finansiranja Zati enog pejzaa Bijambare, Trokovi realizacije plana i Institucionalna

struktura i nositelj aktivnosti u upravljanju Zati enim pejzaom Bijambare.

Tekstualni sadraji koji interpretiraju navedenu problematiku su upotpunjeni brojnimtabelarnim i grafi$kim prilozima koji dodatno olakavaju razumijevanje iznesenih stavova.

1. CILJEVI I POLITIKA UPRAVLJANJA PODRU# JEMZATI&ENOG PEJZAA BIJAMBARE

1.1. Svrha, funkcije i ciljevi Zatienog pejzaa Bijambare

Uvod u koncept pejzaa

Pejza je termin koji nije jednostavno objasniti. Prema Evropskoj konvenciji o pejzaima koja predstavlja prvi meunarodni sporazum fokusiran na ovu temu, pejza je definiran kaozona $iji je karakter rezultat akcije i interakcije prirodnih i/ili ljudskih faktora (Council ofEurope, 2000). U sutini ove ideje, kao i u ve! ini literature, lei ideja da pejza nastajeinterakcijom ljudi sa prirodnim okruenjem u toku odreenog vremenskog perioda. Prematome, pejza je mnogo vie od panorame ili skupine$isto fizi$kih atributa, odnosno, vizualniaspekti pejzaa su samo vidljivo lice sloenih interakcija$ovjeka i prirode. Takoer, pejza

vrlo $esto ima zna$ajne asocijativne vrijednosti za zajednicu kao to je, u ovom slu$aju,Zati! eni pejza Bijambare.



5/44

5

U pore enju sa uspostavom zati! enih podru$ ja najvieg ranga zatite i upravljanjem njima,gdje je naglasak stavljen na zatitu onog to se smatra prirodnim, zatita i upravljanje pejzaem stavlja ljude u sredite aktivnosti i naglaava njihovu aktivnu ulogu u razvoju (slika1).

PEJZA = Priroda PLUS Ljudi PEJZA = Prolost PLUS Sadanjost PEJZA = Fizi ki atributi PLUS Asocij ativne vrij ednosti(panorama, priroda, istorijsko naslije % e) (drutvene i kulturne)

Slika 1. Koncept pejzaa

Pejza se, prema tome, smatra univerzalnim i javlja se posvuda, ima razli$ite forme i dajespecifi$ne odlike lokaciji.

U preambuli ELC se naglaava da je pejza zna$ajan dio kvaliteta ivota za ljude i klju$nielement individualnog i drutvenog blagostanja. On, takoer, $esto ima veliki lokalni iregionalni ekonomski zna$aj kao temelj turizma i lokalne ekonomije to bi, svakako, trebalo davai i za zati! eno podru$ je Bijambara i njegovo ire okruenje. Nadalje, pejza se moe smatrati i kao ekoloki resurs i okvir za upravljanje procesom razvoja.On je posebno podesan medij za planiranje i upravljanje na uravnoteenim osnovama jerodslikava ekonomske, drutvene, kulturne i ekoloke odnose u regionu. Pejza, kao to jezati! eno podru$ je Bijambare, predstavlja naslijee iz prolosti, ali njime se treba upravljati za budu! nost.Upravo zbog velike vrijednosti brojnih pejzaa, neke zemlje su jo prije 50 godina po$ele sauvo enjem legislative usmjerene upravo ka zatiti pejzaa koji imaju najve! e vrijednosti. Ove

aktivnosti su prvo otpo$ele u Evropi, zbog duge historije izgradnje ljudskih naselja, prakti$noodsutnosti velikih prirodnih povrina, prisustva razli$itih oblika humaniziranih pejzaa (odkojih se mnogi odlikuju velikim prirodnim vrijednostima, kao to je slu$aj i sa Bijambarama),relativno velike gustine naseljenosti i ranog razvoja turizma. Kroz ovakvu legislativu, prioritet je dat podru$ jima koja posjeduju izuzetne kvalitete panorame, zadravaju$vrste veze izmeukulture i prirode kao i podru$ jima u kojima se vri uravnoteena upotreba prirodnih resursa i podru$ jima u kojima se odrava njihov integritet jer ona nisu izloena negativnim uticajima

industrije, urbanizacije ili infrastrukture (Council of Europe, 2000).



6/44

6

U hronologiji razvoja, ove zone su prve postale zati! eni pejzai. Ali, ljudi i priroda sukoevoluirali zajedno, i danas je sasvim jasno da se humanizirani pejzai koji zahtijevaju posebnu panju mogu na! i u razli$itim dijelovima svijeta. Zbog ovih razloga, pristupzati! enim pejzaima je danas iroko prihva! en u velikom broju zemalja irom svijeta, iako pod razli$itim nazivima. Kod nas bi ova kategorija bila ekvivalentna terminu park prirodekoji sa danas koristi u Hrvatskoj, paniji i Turskoj te terminu regionalni park prirode koji sadanas koristi u Francuskoj te Srbiji i Crnoj Gori, naprimjer. Ovaj koncept ima potencijal zairoku primjenu i u naoj zemlji kao dio nacionalne strategije uspostave mree zati! enih podru$ ja, o$uvanju biodiverziteta i uravnoteenog razvoja ruralnih podru$ ja. Stoga jeupravljanje Zati enim pejzaem Bijambare na uravnoteenim osnovama od sutinskog

zna # aja za o # uvanje fizi # kogeografskog i biolokog diverziteta kao i socio-kulturnog naslije % a

u iroj regiji Kantona Sarajevo.

Svrha upravljanja

Svrha uspostave prostora Zati! enog pejzaa Bijambare je proistekla iz njegovih osnovnih prirodnih vrijednosti i potreba ire drutvene zajednice, a shodno osnovnim istaknutim IUCN

principima za kategorizaciju zati! enih podru$ ja:KATEGORIJA V: zati! eni pejza (na kopnu): zati! ena zona namijenjena uglavnom zakonzervaciju pejzaa i rekreaciju.

Definicija: Povrina kopna (sa obalom i morem, ako je to podesno) gdje su interakcije ljudi i prirode vremenom stvorile zonu specifi # nog karaktera sa zna # ajnim estetskim, ekolokim i/ili

kulturnim vrijednostima i # esto sa visokim biodiverzitetom. O$uvanje integriteta ovih

tradicionalnih interakcija je od vitalnog zna$aja za o

$uvanje, odravanje i evoluciju jedneovakve zone.

Podru$ je Zati! enog pejzaa Bijambare posjeduje pejza koji ima visoku estetsku vrijednostsa raznolikim pridruenim stanitima, florom i faunom, to zajedno sa specifi$nom socio-kulturnom organizacijom lokalne zajednice (sistem naselja, lokalni obi$aji, vjerovanja i sl.) imanifestacijom tradicionalnog na$ina poljoprivredne proizvodnje i sto$arstva, daje irem podru$ ju Crnorje$ke visoravni univerzalna svojstva. Zati! eni pejza Bijambare sadri sveneophodne parametre za ostvarivanje ekoturisti$kih posjeta i posjeta sa aspekta sportsko-



7/44

7

rekreativnog turizma i uivanja posjetitelja unutar svakodnevnog na$ina ivota i ekonomskihaktivnosti.

Na osnovu iznesenih$injenica se moe zaklju$iti da uspostava Zati! enog pejzaa Bijambarena irem podru$ ju Crnorje$ke visoravni ima svrhu:- o$uvanja i unapreenja svih elemenata fizi$kogeografskog i biolokog diverziteta u zoni

zati! enog podru$ ja,- razvoj i unapreenje ekoturisti$kih potencijala Op! ine Ilija i Kantona Sarajevo na nivou

organiziranih i planskih turisti$kih posjeta koje imaju sportsko-rekreativni i edukacionikarakter, a u koje su, istovremeno, uklju$eni i kulturni elementi ireg podru$ ja Crnorje$kevisoravni,

- aktivnog u$e! a lokalnog stanovnitva u odravanju i unapreenju funkcioniranjazati! enog podru$ ja i njegovog daljeg promoviranja u funkciji samoodrivog razvojalokalne zajednice.Ciljevi upravljanja

U skladu sa Zakonom o proglaenju Zati! enog pejzaa Bijambare, temeljni ciljeviupravljanja ovim zati! enim podru$ jem su: odravanje skladnih interakcija na relaciji prirodnih vrijednosti i antropogenih aktivnosti u

neposrednoj okolini kroz funkcionalnu zatitu pejzaa i nastavljanja tradicionalnog na$inaupotrebe zemljita, etnograditeljske tradicije i socio-kulturnih manifestacija;

podravanje na$ina ivota i ekonomskih aktivnosti koje su u skladu sa prirodom io$uvanjem drutvenih i kulturnih vrijednosti lokalne zajednice sa ireg podru$ ja Crnorje$kevisoravni;

o$uvanje fizi$kogeografskih vrijednosti i biodiverziteta pejzaa i stanita i sa njima

povezanih vrsta i ekosistema; upotreba prostora i aktivnosti koje se odvijaju na prostoru Zati! enog pejzaa u skladu sa

namjenama pojedinih zona; ostvarivanje nesmetanih ekoturisti$kih i sportsko-rekreativnih posjeta za sve posjetitelje

ovog zati! enog podru$ ja i omogu! iti im da uivaju u esencijalnim kvalitetama zona; podsticanje nau$nih i obrazovnih aktivnosti koje! e doprinijeti ekonomskom prosperitetu i

dugoro$nom blagostanju lokalne zajednice;



8/44

8

podizanje ekoloke svijesti lokalnog stanovnitva, te stanovnitva ire regije i cijele zemljeo potrebi daljeg razvoja i unapreenja zatite okolia u ovom i drugim postoje! imzati! enim prostorima i uspostavi novih zati! enih podru$ ja;

doprinos samoodrivom razvoju lokalne zajednice putem osiguranja proizvodnje i prodajeekoloki zdrave hrane (kao to su razni poljoprivredni proizvodi i umski plodovi) i pruanje razli$itih vrsta usluga.

Pored navedenih osnovnih ciljeva upravljanja mogu se izdvojiti i posebni, ui ciljevi koje seoslanjaju na bazne elemente prirode Zati! enog pejzaa Bijambare, odnosno koji suzasnovani na primarnim funkcijama zati! enog podru$ ja.

Tabela 1. Ui ciljevi upravljanja Zati! enim pejzaom Bijambare

Ciljevi upravljanja Ia Ib II III IV V VI Nau$no istraivanje 1 3 2 2 2 2 3

Zatita divljine 2 1 2 3 3 -- 2

Prezervacija vrsta i geneti$keraznolikosti

1 2 1 1 1 2 1

Odravanje usluga ekosistema 2 1 1 -- 1 2 1Zatita specifi$nih prirodnih /kulturnih objekata

-- -- 2 1 3 1 3

Turizam i rekreacija -- 2 1 1 3 1 3

Obrazovanje -- -- 2 2 2 2 3

Odriva upotreba resursa iz prirodnihekosistema -- 3 3 -- 2 2 1

Odravanje kulturnih//tradicionalnihatributa

-- -- -- -- -- 1 2

Klju #

1 Primarni cilj2 Sekundarni cilj3 Potencijalni primjenjivi cilj-- Nije primjenjivo

1.2. Politika upravljanja Zati enim pejzaom Bijambare



9/44

9

Polazna ta$ka za razvoj upravlja$ke politike je lista smjernica za kategoriju V zati! enog podru$ ja koju je IUCN propisao 1994. godine u okviru smjernica za kategorije upravljanjazati! enim podru$ jima. Ove smjernice uklju$uju odravanje harmoni$nih interakcija izmeu prirode i socio-kulturnih elemenata lokalne zajednice, kroz zatitu pejzaa i podravanjetradicionalnih oblika upotrebe zemljita na na$in koji je u skladu sa zakonskom regulativomzati! enog podru$ ja kao i podravanje na$ina ivota i ekonomskih aktivnosti koje su u skladusa prirodom i o$uvanjem drutvenog i kulturnog tkiva lokalne zajednice. Potrebno je odravatii raznolikost pejzaa i stanita kao i vrsta i ekosistema koje su sa njima povezane te eliminiratiili sprije$iti na$ine upotrebe zemljita i aktivnosti koje nisu u skladu sa namjenom ovog podru$ ja. Jedna od zna$ajnih smjernica je i podsticanje nau$nih i obrazovnih aktivnosti kojemogu doprinijeti razvoju podrke ire javnosti zatiti okolia na irem planu i donijeti beneficije, te doprinijeti blagostanju lokalne zajednice putem promocije i prodaje lokalnih proizvoda i usluga. Poseban nagalasak se stavlja na puno uklju$enje svih zainteresiranihsubjekata u upravljanje ovim podru$ jem, kao i na nematerijalne vrijednosti ovog podru$ ja kojesu vezane sa tradicijom i prisustvom$ovjeka na ovom podru$ ju.

Politika upravljanja Zati! enim pejzaom Bijambare se bazira na uvaavanju nekolikotemeljnih pretpostavki za uspjeno funkcioniranje i dalji razvoj ovog podru$ ja:

- o$uvanju fizi$kogeografskog i biolokog diverziteta Zati! enog pejzaa Bijambare,- daljem unapreenju mehanizama zatite unutar zati! ene zone i na irem okolnom prostoru, - promoviranju prirodnih i socio-kulturnih vrijednosti Zati! enog pejzaa kao i cijelog

podru$ ja Crnorje$ke visoravni i ire regije,- odrivom koritenju postoje! ih resursa za potrebe ekoturisti$kih posjeta, obrazovnih

programa i nau$nih istraivanja, - ostvarivanja odrivog razvoja lokalnog stanovnitva koritenjem prirodnih resursa

zati! enog podru$ ja u skladu sa ciljevima zatite.

Politika upravljanja Zati! enim pejzaom Bijambare treba da se ostvaruje uz uvaavanjetemeljnih principa koji upravljanje$ine efikasnim i samoodrivim procesom.Generalni principi upravljanja Zati! enim pejzaom Bijambare su osnovani na procesima naosnovu kojih se donosi, implementira, prati i kontrolira plan upravljanja.

Op! e pravilo za politiku upravljanja Zati! enim pejzaom Bijambare treba biti:- planirano na principima,



10/44

10

- sa ugra enim odgovaraju! im procesima i planovima,- implementirano kroz odgovaraju! e institucionalne, finansijske i sli$ne na$ine.

U vezi sa navedenim op! im pravilom za politiku upravljanja, organizacija IUCN je zakategoriju V zati! eni pejza predloila dvanaest temeljnih principa na kojima se treba bazirati politika upravljanja tom kategorijom. Svi predloeni principi su konkretizirani i prilago eni specifi$nostima koje karakteriziraju Zati! eni pejza Bijambare i na osnovu njih je definirana politika upravljanaja ovim zati! enim podru$ jem:

1. Konzervacija pejzaa,2. Interakcija izmeu prirodnih vrijednosti i lokalne zajednice,3. Aktivno u$e! e lokalnog stanovnitva u ekonomskim aktivnostima,4. Aktivno u$e! e lokalnog stanovnitva u planiranju politike upravljanja,5. Komenadment,6. Drutvena i ekonomska podrka,7. Poboljanje kvaliteta zati! enog podru$ ja,8. Rjeavanje konflikata,9. Lokacija privredno-ekonomskih aktivnosti,10. Poslovno orjentirano upravljanje,

11. Fleksibilnost upravlja$ke politike,12. Ocjena rezultata upravljanja.

2. SMJERNICE ODRIVOG UPRAVLJANJA PODRU# JEM ZATI&ENOGPEJZAA BIJAMBARE

2.1. Ocjena stanja Zatienog pejzaa Bijambare i uticajnog podru' ja

Ocjena stanja prirodnih vrijednosti Zati! enog pejzaa Bijambare

U odnosu na rezultate ove i drugih studija i ekspertiza koje su uraene u posljednjih nekolikogodina, na podru$ ju Zati! enog pejzaa Bijambare vidljiv je odreeni stepen degradacije prirodnih vrijednosti, posebno bioloke komponente. Negativni antropogeni utjecaji su

manifestirani dugotrajnom i nekontroliranom upotrebom prirodnih resursa, posebno kad je u pitanju intenzivna sje$a ume, neplanska upotreba poljoprivrednog zemljita uz koritenje



11/44

11

ekoloki loih hemijskih sredstava, vodozahvati, intenziviranje izgradnje stambenih objekata,fizi$ka ote! enja speleolokih objekata, posebno pe! inskih ukrasa i sli$no.Centralni motivski element zati! enog podru$ ja je Glavna bijambarska pe! ina. Za postoje! estanje pe! inske upljine i neposrednog okolnog prostora moe se konstatirati da jezadovoljavaju! e, iako su neophodne dodatne intervencije za njenu potpunu sanaciju i zatitu. Najvanji projekt primarne graevinsko-tehni$ke sanacije i ureenja Glavne bijambarske pe! ine je realiziran tokom 2006.godine. Projekat je finansirala Evropska unija i Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo, i projektnim sredstvima je ureena pristupna staza za posjetioce, ulaz u Glavnu bijambarsku pe! inu je gra evinski saniran,unutranjost pe! ine je elektrificirana, unutranja staza za kretanje posjetilaca i razgledanjeunutranjosti pe! ine je gra evinsko-tehni$ki ure ena i pe! inske upljine su potpuno o$i! eneod sme! a. Posjete pe! ini se odvijaju planski, pod nadzorom stru$nog vodi$a koji, osim pruanja informacija o pe! ini, vodi brigu i o redu tokom obavljanja posjeta.Postoje! i hidroloki objekti na podru$ ju Zati! enog pejzaa Bijambare se generalno odlikujunepromijenjenim fizi$kim stanjem u posljednjih nekoliko godina, iako je stepen modifikacijeokolnog podru$ ja dosta intenziviran. To se, prije svega, odnosi na sve intenzivnije vodozahvatei kaptau izvora u zonama izvorine$elenke i pritoka potoka Bjelila, to u velikoj mjeri remetinjegov prirodni reim vodosnadbijevanja. Osim toga primijetan je pove! an unos zagaiva$a

koji se direktno ili indirektnim putem unose u vodene akvatorije.

Analiza trenutnog stanja elemenata biolokog diverziteta je provedena na bazi nekolikorazli$itih metoda koji se odnose na procjenu stepena degradiranosti ekosistema, stepena biocenolokog diveziteta i indeksa raritetnosti zajednica. Rezultati takvih aktivnosti su lakouo$ljivi kroz prisustvo velikog broja ekosistema koji imaju sekundarni karakter i koji surazvijeni na prostorima nekadanjih primarno razvijenih zajednica.

Podaci ukazuju da stepen o$uvanosti primarnih ekosistema u cjelosti ili sa malomdegradacijom (do oko 22 %) obuhvata 56 asocijacija ili oko 42 %, dok primarnimekosistemima sa ve! im degradacijom (do oko 33 %) pripadaju 23 asocijacije ili oko 17,3 %.Preostali dio pripada ekosistemima sa stepenom degradacije preko 33 %. Analize spektra biocenolokog diverziteta po pojedinim vegetacijskim zajednicama ukazuju na dominacijuzajednica sa brojem taksona od 20 do 50 (tabela 6). Konkretnije, najve! i broj ekosistema ima 3.i 4. klasu koja ukazuje na ekosisteme sa osrednjim i siromanim bogatstvom zajednica. Stepen

rariteta, kao pokazatelj prostorne distribucije ekosistema, ukazuje da skupina ekosistema koji



12/44

12

imaju iroko rasprostaranjenje dominira na podru$ ju Zati! enog pejzaa Bijambare, dokmanji procent (oko 22 %) predstavljaju raritetne zajednice.Ekosistem tresetita, koji predstavlja posebnu prirodnu atraktivnost Zati! enog pejzaaBijambare je u uglavnom zadovoljavaju! em stanju.Fauna, posebno populacija krupnih sisara je prostornim habitatom primarno vezana za umskeekosisteme, koji se ovdje rasprostiru i unutar i izvan zati! enog podru$ ja, tako da su konkretnikvantitativni pokazatelji jo uvijek nepouzdani. U rezultatima ekspertize za valorizaciju faune pretpostavlja se da u iroj zoni Zati! enog pejzaa Bijambare od divlja$i egzistiraju srna,medvjed, vuk, kuna, lisica, vidra, jazavac, zec i divlja svinja. Pti$iji svijet je dosta raznovrstan ion je, takoer, najve! im dijelom vezan za umska stanita.

Ocjena stanja infrastrukturnih sadraja Zati! enog pejzaa Bijambare

U periodu nakon usvajanja Zakona o proglaenju Zati! enog pejzaa Bijambare i odabiromJU Sarajevo-ume, d.o.o. za upravlja$a zati! enim podru$ jem zapo$et je posao na sanaciji postoje! ih infrastrukturnih sadraja i izgradnji novih.Ekokamp Bijambare koji se formira na prostoru nekadanje kasarne Vojske F BiH je u procesu infrastrukturne sanacije.

Planinarski dom Bijambare se nalazi u zoni nukleusa, na umovitom proplanku, oko 130 m juno od Glavne bijambarske pe! ine. Vlasnitvo je Planinarskog drutva Zvijezda - Ilija,ima smjetajnu funkciju sa oko 30 leajeva i otvoren je za posjetioce.Vodosnadbijevanje je osigurano kaptaom izvora Studenac, dok je snadbijevanje elektri$nomenergijom osigurano podzemnim kablom sa dalekovoda uz magistralnu cestu. Kanalizacija ne postoji tako da se fekalne vode iz montanog WC-a, koji je izgraen u pozadini objekta,odvode direktno u potok. Planirana aktivnost koja je u pripremi za realizaciju jeste njegova

rekonstrukcija za potrebe upravitelja a u skladu sa namjenama i funkcijom I zone zatite.Podru$ je Zati! enog pejzaa Bijambare zahvata periferne dijelove$etiri naseljena mjesta:Kamenice, Krivajevi! i, Duevine i Nii! i, koja imaju malu gustinu naseljenosti. Pored njih,unutar II zone zatite, na lokalitetu uz potok Junakovac, izgraeno je vie$vrstih stambenih i prate! ih objekata koji su namijenjeni za odmor i rekreaciju.U III zoni zatite postoje dva odvojena lokaliteta na kojima su prisutni stambeni objekti$iji suvlasnici ve! inom domicilni stanovnici. Lokalitet Motike se nalazi unutar tre! e zone na

sjeveroisto$nom dijelu zati! enog podru$ ja sa ve! im brojem devastiranih stambenih objekata.



13/44

13

Drugi lokalitet - Mramorje se nalazi juno od magistralnog puta M-18 i na njemu su izgraenistambeni objekti, osim za stanovanje domicilnog stanovnitva, za potrebe odmora i rekreacije.Postoje! a cestovna mrea unutar podru$ ja Zati! enog pejzaa Bijambare je uglavnom prijeratna sa manjim udjelom makadamskih puteva koji su napravljeni u postratnom periodu.Magistralni put M18 prolazi junim dijelom krozIII zonu, obuhvata je duinom 1.427 m idijeli zati! eno podru$ je na dva dijela to je vrlo nepovoljno za aspekt integralnog upravljanjacijelim prostorom.Objekt parkiralita je u fazi izgradnje, na lokaciji na kojoj se nekada eksploatirao kamen,odnosno uz desnu stranu lokalnog puta kojim se sa magistralne ceste ulazi u Drugu zati! enuzonu. Primarna namjena mu je parkiranje autobusa kojima! e se dovoditi grupe posjetilacazati! enom podru$ ju, ali ! e, svakako, sluiti i kao parking za male automobile. Predviena povrina parkinga iznosi oko 0,3 ha.

Ocjena stanja uticajnog podru$ ja Zati! enog pejzaa Bijambare

Uticajno podru$ je Zati! enog pejzaa Bijambare se moe definirati sa aspekta postojanjadirektnih i indirektnih veza izmeu pojedinih parametara prirodne sredine unutar i izvanzati! enog podru$ ja. S tim u vezi, veli$ina prostornog obuhvata uticajnog podru$ ja moe

varirati u rasponu od nekoliko kvadratnih kilometara - za geoloke, geomorfoloke i pedogenetske procese i vegetacijsko variranje, do vie desetina kvadratnih kilometara - zahidroloke objekte, kvalitet zraka, migratorne vrste faune i sl.Zona direktnih veza izmeu elemenata prirodne sredine se definira kao neposredna uticajnazona. Generalne kvalitativne karakteristike parametara fizi$kogeografskog i biolokogdiverziteta u neposrednoj uticajnoj zoni zati! enog podru$ ja imaju smanjene vrijednosti usljed poja$anih antropogenih pritisaka na njih. To je vizuelno uo$ljivo kroz poja$anu degradaciju

primarnih umskih ekosistema, manji indeks kvaliteta vode u vodotocima slivnog podru$ ja potoka Bjelila, intenziviranu poljoprivrednu proizvodnju i sl. Izuzetak od navedenog$ineslabodegradirani umski ekosistemi visoke zatitne vrijednosti koji se nalaze zapadno isjeverozapadno uz zati! eno podru$ je i u obliku jednog manjeg ogranka na sjeveroistoku. Neposredna uticajna zona sa drutvenog aspekta uklju$uje, prije svega, sva naseljena mjesta,odnosno stanovnitvo koje ivi u njima, koja putem direktnih ili indirektnih interesnih vezagravitiraju zati! enom podru$ ju. U neposrednoj uticajnoj zoni se nalazi deset naseljenih mjesta:

Buljetovina, Duevine, Hadi! i, Kamenica, Kr $evine, Krivajevi! i, La evi! i, Nii! i, abanci iZlotege. Sva navedena naselja su disperzno razmjetena u zapadnom, jugozapadnom, junom i



14/44

14

jugoisto$nom pojasu oko zati! enog podru$ ja i imaju mali broj stanovnika oko 1.000.Stambeno-rekreativni kompleks Etnoselo je u fazi izgradnje, iako za to ne postoje potrebnegra evinske i druge saglasnosti.Od poljoprivrednih aktivnosti najzastupljenije je ratarstvo, odnosno sijanje heljde na velikomdijelu Crnorje$ke visoravni, ali uz pomo! i koritenje samo ekoloki prihvatljivih stimulansakoji neznatno one$i! uju okolinu, posebno vodu i vodene ekosisteme.Sto$arstvo je ekstenzivnog tipa i najve! im dijelom se radi o manjim stadima ovaca$iji broj sekre! e od 20 do 30.Ugostiteljstvo i trgovina su vrlo slabo razvijeni i sa aspekta brojnosti objekata svega nekolikomanjih ugostiteljskih objekata i trgova$kih radnji mjeovitom robom koji su locirani u privatnim ku! ama.Turizam, kao jedna od recentno najzna$ajnijih privrednih aktivnosti cijeloga uticajnoga podru$ ja, se uglavnom bazira na posjete podru$ ju Zati! enog pejzaa Bijambare, iako sedosta posjetilaca opredjeljuje i za posje! ivanje i obilazak ire okoline.

2.2. Koncept zatite podru' ja Zati enog pejzaa Bijambare i pojedinih zona

Osnovni dokument kojim je bazno odreen koncept, principi i na$ela za uspostavljanje

efikasne zatite na cijelom zati! enom podru$ ju je Zakon o proglaenju Zati enog pejzaaBijambare kojim su definirane granice obuhvata, kategorija zati! enog podru$ ja, zoniranje prostora, mjere zatite, intervencije u zati! enom podru$ ju, koritenje prirodnih resursa i politika upravljanja.Osnovni pristup u konceptu zatite treba bitikomponentni, odnosno po pojedina$nimelementima koji$ine najvanije prirodne i motivske vrijednosti zati! enog podru$ ja i predmetsu primarne zatite.

Od elemenata fizi$kogeografskog diverziteta, to su odreeni geomorfoloki, hidroloki i pedoloki objekti.

Primarna zatita biolokog diverziteta je, u odnosu na prethodni, dosta kompleksnija s obziromda je rije$ o ivoj komponenti$ija opstojnost ovisi o mnogo faktora. Na prvom nivou, zatita biodiverziteta bi trebala biti na nivou flore odnosno vegetacije i faune u zati! enom podru$ ju.Jedan od primarnih metoda zatite vegetacije jeste princip konzervacije prirode, koji se moe

sprovesti na dva na$ina: Pristup konzervaciji uin situ uvjetima i konzervacijski pristup baziranna ekosistemima.



15/44

15

Drugi konceptualni nivo organizacije zatite unutar Zati! enog pejzaa Bijambare bi semogao identificirati kaokompleksno-zonalna. Ovaj koncept podrazumijeva organizacijukoncepta zatite prirodnih vrijednosti prema pojedinim zonama unutar zati! enog podru$ ja.Ovim konceptom, primarna zatita prirodnih vrijednosti obavlja se u skladu sa preporukama baznog elaborata za valorizaciju prirodnih vrijednosti Zati! enog pejzaa Bijambare prema pojedinim zonama koje su inkorporirane u pomenuti Zakon o proglaenju zati! enog podru$ ja.Prema tim odredbma, koncept zatite je baziran na nivou dva seta aktivnosti:- mjere zatite,- intervencije u zati! enom podru$ ju.

U okviru navedenih mjera zatite inkorporiran je ve! opisani konzervacijski pristup zatiti prirodnih vrijednosti, ali se on provodi kompleksnim pristupom organizaciji zatite prirodnihvrijednosti unutar prostornih granica obuhvata pojedinih zona. S tim u vezi, koncept zatite jeorganiziran kao set integralnih mjera kojima se definiraju zabranjene aktivnosti po pojedinimzonama.

2.3. Pra enje (monitoring) stanja Zatienog pejzaa Bijambare

i njegovih vrijednosti

Osnovni zadatak sistema monitoringa jeste da se prati uspjenost implementacije osnovnihrazvojnih ciljeva, smjernica, zadataka i planiranih projekata koji su sadrani u planuupravljanja. Rezultati monitoringa! e omogu! iti pravovremeno reagiranje i preduzimanjeinterventnih mjera u onim segmentima provoenja plana upravljanja gdje je dolo do zastoja uimplementaciji odreenih planiranih aktivnosti uslijed$ega vizija i osnovne funkcije zati! enog

podru$ ja ne mogu da se ostvare. Takvi zastoji se mogu pojaviti kao rezultat dva razli$itauzroka:- da je plan upravljanja koncepcijski i sadrajno dobro prilagoen planiranim vizijama i

ciljevima razvoja, ali se aktivnosti ne provode prema zacrtanoj dinamici;- da plan upravljanja nije u potpunosti prilagoen principima za odrivi razvoj zati! enog

podru$ ja, pa se javljaju objektivni problemi u procesu njegove implementacije.Osnovni cilj koji je u viziji i strategiji razvoja dat za Zati! eni pejza Bijambare je o$uvanje

prirodnih vrijednosti i unapreenje zatite i konzervaciju prirodne batine. S tim u vezineophodno je primijeniti ve! poznate metode stalnih komponentnih pra! enja prirodnih procesa



16/44

16

i uspostaviti instrumentalni monitoring za iste. Za navedene potrebe su predvieni jednogodinji akcijski planovi koji se odnose na pra! enje stanja i unapreenje zatite prirodnihvrijednosti i rijetkosti Zati! enog pejzaa Bijambare:

Monitoring speleolokih objekata, Monitoring kvaliteta i zaliha voda, Monitoring primarnih ekosistema, Monitoring faune.

Jedan od rezultata provedenih monitoringa bilo bi prikupljanje i dostava podataka nadlenojinstituciji - Ministarstvu prostornog ureenja i zatite Kantona Sarajevo, koja bi trebalazapo$eti sa uspostavom centralizirane baze podataka o zati! enim podru$ jima i njihovimaktivnostima. Za svaku navedenu aktivnost treba vriti edukaciju zaposlenika koji! e raditimonitoring na nivou upravitelja zati! enog podru$ ja, dok se za monitoring procesa koji nisudovoljno istraeni treba napraviti posebne programe istraivanja.

2.4. Upravljanje pojedinim prirodnim vrijednostima i resursima Zatienog pejzaaBijambare

Shodno kategoriji zatite i iznesenim stavovima o konceptima zatite, upravljanje prirodnimvrijednostima i resursima Zati! enog pejzaa Bijambare bi trebalo da se bazira nakomponentnom pristupu. To podrazumijeva da se za svaki zasebni element iz kompleksa prirodnih vrijednosti razvija poseban upravlja$ki pristup koji! e omogu! iti da se sprovodinjegova efikasna zatita i da, istovremeno, bude u funkciji odrivog razvoja podru$ ja. Svakakoda u ovako zacrtanom modelu upravljanja elementima prirodnih vrijednosti mogu da se pojaveodre eni konflikti koji se mogu negativno odraziti na oba navedena aspekta upravljanja. S timu vezi treba ista! i da je sprovoenje predvienih i ranije iznesenih mjera zatite za svaki

element prirodnih vrijednosti primarna aktivnost koja ne smije biti predmet bilo kakvihrazmatranja ili odluka koje nisu u skladu s time.Upravljanje postoje! im resursima Zati! enog pejzaa Bijambare treba i mora biti u skladu sadefiniranom vizijom, ciljevima i politikom upravljanja. S tim u vezi, svi postoje! i resursitrebaju biti u funkciji koja im je definirana Planom upravljanja uz uvaavanje svih mjera i preporuka koje su date u Zakonu o proglaenju Zati! enog pejzaa i Prostornom planu za ovo podru$ je:

- prilagodljivo upravljanje



17/44

17

- transparentnost i otvorenost- sudjelovanje javnosti- edukacija i interpretacija- partnerstvo- me unarodna saradnja- akcijski planovi- pra! enje (monitoring)- studije i istraivanja.

2.5. Razvoj i uvjeti razvoja doputenih djelatnosti u pojedinim zonama Zatienogpejzaa Bijambare

Sve aktivnosti koje se provode na podru$ ju Zati! enog pejzaa Bijambare su definirane u Zakonu o proglaenju Zati enog pejzaa Bijambare , $lanovi 16., 17. i 18., objavljenom u

Slubenim novinama Kantona Sarajevo broj 21/2003 od 29. 09. 2003. godine. Ovim zakonom je predvi en set mjera kojima se definiraju aktivnosti koje se obavljaju u ovom zati! enom podru$ ju. One su koncipirane, prije svega, prema zonalnom principu i primjenljive su samounutar, za njih, predvienih zona.

Zonacija u zati! enom podru$ ju

U okviru podru$ ja Zati! enog pejzaa Bijambare ukupne povrine 367.36 ha izvrena jezonacija na tri funkcionalne cjeline: nukleus, pufersku i tranzicijsku zonu (graf. 1). Nukleus (zona A) zati! enog podru$ ja povrine 133,83 ha se odlikuje visokim stepenomgeoloke, hidroloke i floristi$ke raznolikosti. Ovdje se nalaze ekosistemi koje odlikuje

o$uvana primarna struktura.Puferska zona (zona B) povrine 141,04 ha omogu! ava konzervacije kako sopstvenihekosistema tako i ekosistema u nukleusu, odnosno jezgru podru$ ja, te izvanredne mogu! nostiza istraivanja, osmatranja, edukaciju i duhovnu rekreaciju.Tranzicijska zona (zona C) povrine 92,49 ha predstavlja grani$no podru$ je sa nezati! enimokruenjem. Ova zona je namijenjena prvenstveno aktivnostima u oblasti umarstva, poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva utemeljenim na principima uravnoteenog razvoja.

Ovako koncipirana zonacija podru$ ja Zati! enog pejzaa Bijambare omogu! ava realizacijudugoro$nih primarnih ciljeva u koje spadaju zatita specifi$nih prirodnih / kulturnih objekata,



18/44

18

turizam i rekreacija, te odravanje kulturnih / tradicionalnih atributa kao i sekundarnih ciljeva ukoje spadaju nau$na istraivanja, prezervacija vrsta i geneti$ke raznolikosti, odravanje uslugaekosistema, edukacija te odriva upoteba resursa iz prirodnih ekosistema.

2.6. Smjernice za izgled objekata na podru' ju Zati enog pejzaa Bijambare

Oslanjaju! i se na op! e smjernice za odrivi razvoj podru$ ja Zati! enog pejzaa Bijambareneophodno je da se u cilju optimiziranja svih vidova turisti$ke ponude posebna panja posvetiarhitekturi smjetajnih kapaciteta. Na$elno, izgled postoje! ih objekata i, svakako, izgradnjanovih mora da zadovolji nekoliko kriterija / faktora na osnovu kojih bi se ostvarili maksimalniefekti u valorizaciji pejzane arhitekture:

1. Okolinski kriteriji: Skala: da li projekt odgovara generalnoj skali drugih objekata u okruenju; dizajn: da li je dizajn podesan okruenju u smislu njegovih uticaja na okoli; materijali: da li su lokalnog porijekla i da li se koriste na na$in koji odraava

tradicionalne tehnike gradnje; pejzana arhitektura: da li se razmatra sadnja stabala ili ibova oko objekata; lokacija: da li je lokacija podesna u odnosu na druge objekte i da li postoje alternativne

lokacije; tehnologije i potronja resursa: da li je razvojna ema dizajnirana tako da minimizira

upotrebu resursa (voda, energija, otpad, kanalizacija, buka, svjetlost itd.), da li jerazmatrana mogu! nost upotrebe tehnologija sa malim uticajem na okoli (bilo modernihili tradicionalnih);zelena praksa: da li! e menaderi razvojne eme koristiti bioloki razgradive proizvode,nastojati da smanje upotrebu privatnih vozila itd.

2. Drutveni kriteriji: Odnosi sa zajednicom: da li razvojna ema ima podrku lokalne zajednice; uticaj na zajednicu: da li ema moe uzrokovati neprihvatljivu stopu drutvenih

promjena, te ugroziti stabilnost lokalne zajednice ili njene interese; uticaj na kulturnu tradiciju: da li! e razvojna ema podravati ili naruavati kulturnu

tradiciju koja identificira zajednicu; podrka zajednici: da li! e projekt podupirati zajednicu i zadovoljiti njene potrebe;



19/44


20/44

20

predmet primarne zatite moraju biti prirodni procesi koji se odvijaju na nivou zatvorenihminiciklusa kakvi su, naprimjer, od kruenja nutrijenata do sezonskog plavljenja potokaBjelila. U ovom pogledu se podru$ je Bijambara bitno ne razlikuje od drugih lokacija, ali ukonkretnom upravljanju i relizaciji planirane zatite postoje odreene specifi$nosti. Upraviteljza ovo zati! eno podru$ je treba nastojati da koordinira mjere i programe rada izmeu svihkorisnika koji! e djelovati u ovoj ovoj zoni kako bi se optimizirali rezultati na relaciji provo enja nadlenih zakonskih procedura i aktivnosti koje se odnose na provedbu navedenihkomponentnih i kompleksnih nivoa zatite.

Konzervacija pejzanih vrijednosti

Menadment ovog podru$ ja treba pomo! i u osiguravanju da pejza odri svoj integritet, akulturne komponente svoju autenti$nost. Ovo se, prije svega, odnosi na Glavnu bijambarsku pe! inu kao i na ostale komponente fizi$kogeografskog i biolokog diverziteta.

Konzervacija prirode i biodiverziteta

Zatita biodiverziteta na podru$ ju zati! enog pejzaa Bijambare u velikoj mjeri stavlja

naglasak na podravanje tradicionalnih oblika upotrebe zemljita, ali samo sa aspekata koji podravaju prirodu i svijet divljine, povezuju biodiverzitet i zatitu pejzaa, restaurirajuvrijednosti biodiverziteta koje su degradirane ili izgubljene i reguliraju one aktivnosti kojedegradiraju ili erodiraju prirodne vrijednosti.

Planiranje okolia i konzervacija pejzanih vrijednosti

Mjere koje se odnose na planiranje upotrebe zemljita

Budu! i da je podru$ je Zati! enog pejzaa Bijambare dijelom naseljeno, u njemu se odvijaju iodre ene ekonomske aktivnosti, to s vremena na vrijeme, zahtijeva zamjenu, izgradnju iliirenje razli$itih tipova struktura kao i zna$ajnije promjene u na$inu upotrebe zemljita.Ovakve forme razvoja su, u principu, u cjelosti podesne za ovo podru$ je, $ak i kada se onedozvoljavaju samo pod izuzetnim okolnostima u drugim tipovima zati! enog podru$ ja.

Planovi i kontrola upotrebe zemljita



21/44

21

Forma i na$in na koji se ovi planovi kontrole primjenjuju treba biti u skladu sa Kantonalnim planom upotrebe zemljita. Meutim, mogu! e je uspostaviti i neke ire principe za planiranjeupotrebe zemljita na ovom podru$ ju. Generalni principi koji se mogu koristiti kao smjerniceisti$u da sistem planiranja upotrebe zemljita treba osigurati planove, koji predstavljajudugoro$ni radni okvir za usmjeravanje i stimuliranje razvoja, promjene upotrebe zemljita,infrastrukturu isl. Takoer je potrebno primijeniti stroije procedure i mjere koje uklju$uju i procjenu utjecaja na okoli za sve zna$ajnije razvojne aktivnosti na ovom podru$ ju, to podrazumijeva planiranje u interesu ire javnosti,tako da privatni interes ne smije prevagnutikada je rije # o pravilnoj upotrebi zemljita i zatiti ovog podru # ja .

Zoniranje u planovima upotrebe zemljita

Planovi upotrebe zemljita trebaju sadravati set geografski baziranih mjera za razli$itedijelove zone podru$ ja Zati! enog pejzaa Bijambare. Mjere zoniranja ove vrste! e indiciratikoje forme gradnje, promjene upotrebe zemljita i sli$no ! e biti prihvatljive za odreenedijelove ovog podru$ ja. Odre ene zone ! e biti namijenjene koncentraciji turisti$keinfrastrukture (puferska zona), dok! e mjere za nukleus biti znatno restriktivnije. Prostorni poloaj zona upotrebe zemljita je precizno definiran Prostornim planom zati! enog podru$ ja.

Prijedlozi za razvojne projekte

Imaju! i u vidu iroki spektar mogu! ih formi upotrebe zemljita koje se mogu javiti na ovom podru$ ju, nije lako uspostaviti generalne mjere za univerzalne aplikacije. Meutim, nekegeneralne smjernice se mogu ponuditi u odnosu na male razvojne projekte (kao to suindividualni stambeni objekti, male rekreacijske eme, lokalna umarska i poljoprivredna

infrastruktura). Ovdje je klju$ni test da li! e razvojna ema pospijeiti ciljeve ovog podru$ ja izadovoljiti zahtjeve uravnoteenosti odnosno da li se uklapa u prostor i svrhu.

Odriva upotreba resursa: poljoprivreda, umarstvo i vode i vodne povrine

Korisnici resursa igraju zna$ajnu ulogu na podru$ ju Zati! enog pejzaa. Oni su$esto i klju$niarhitekti pejsaa. I dok se u ostalim kategorijama zati! enih podru$ ja njihove aktivnosti u

najboljem slu$aju toleriraju, a znatno$e! e sprje$avaju, oni predstavljaju esencijalnukomponentu kategorije V zati! enih podru$ ja, kao to je podru$ je Zati! enog pejzaa



22/44

22

Bijambare. U ovoj sekciji su obraeni glavni oblici upotrebe resursa, odnosno poljoprivreda,umarstvo i vode i vodne povrine.

Poljoprivreda: principi i smjernice

Poljoprivredne aktivnosti na podru$ ju Zati! enog pejzaa Bijambare su dozvoljene u tre! ojzatitnoj zoni (tranzicijska zona). Ove aktivnosti su dobro prilagoene fizi$kimkarakteristikama podru$ ja. Postoje brojni tragovi koji ukazuju na tradicionalni na$in upotrebezemljita koji i danas postoji, to svjedo$i o naslijedstvu iz prolosti. Poljoprivreda na podru$ juZati! enog pejzaa treba demonstrirati najvie ekoloke standarde, donositi dugoro$neekonomske i drutvene beneficije i biti, to je od najve! eg zna$aja, bazirana na principimauravnoteenog razvoja.

umarstvo

Upravitelj treba razmotriti usvajanje brojnih mjera koje se odnose na ume, a prije svega,identifikaciju i zatitu svih ostataka netaknutih uma, osigurati umske ekosisteme koji igrajuzna$ajnu ulogu u o$uvanju vodotoka, podsticati razvijanje veza (ekonomskih, obrazovnih,

rekreacijskih, duhovnih itd.) izmeu lokalne zajednice i umskih ekosistema, podsticatiekonomske inicijative koje koriste umske resurse na uravnoteenoj osnovi (npr., proizvodnjadrvenog ugljena, proizvodnja graevinskog drveta na maloj skali), dozvoliti tradicionalnu,uravnoteenu upotrebu ljekovitih biljaka, gljiva, aromati$nih biljaka i umskog vo! a, to jedozvoljeno u tre!oj (tranzicijskoj) zoni, te koristiti nativne vrste drve! a prilikom poumljavanja.

Vode i vodne povrine

Sve vodoprivredne aktivnosti koje postoje i koje se planiraju obavljati u prostoru zati! enog podru$ ja se moraju bazirati na karakteristikama vodnog reima mree postoje! ih vodotaka.Pored toga moraju se uvaavati i op! e geoloko-pedoloke odlike terena u kojima je ta mrearazvijena. Konkretnije, rije$ je o krkom terenu koji ima obiljeja specifi$ne krke hidrografije,te je logi$no da se kod svih vodoprivrednih zahvata mora strogo voditi ra$una da se ne narue

osnovna obiljeja postoje! eg naturgenog (pluvijalno-nivalnog) reima vodosnadbijevanja inenaruavanja primarnih fizi$ko-hemijskih odlika vode. Uvaavaju! i i $injenicu da su sve (pa i



23/44

23

vodoprivredne) aktivnosti zabranjene u prvoj i drugoj zoni, to su mogu! nosti za bilo kakvehidrotehni$ke radove svedene na minimum.

Promocija uravnoteene upotrebe resursa - dodatne mjere

Uravnoteeni pristupi upotrebi energije uklju$uju upotrebu obnovljivih izvora, kao to jesolarna ili energija vjetra, i konzervaciju energije putem postavljanja i zadovoljavanja visokihstandarda izolacije i generalne promocije efikasnosti koritenja energije u svim objektima.Ovdje spada i zabrana koritenja motornih vozila na fosilna goriva u okviru zati! enog

podru$ ja. Umjesto njih! e se koristiti bicikla ili elektri$na vozila. Uravnoteeni pristup podrazumijeva i dizajniranje objekata koji! e omogu! iti prilikom izgradnje, ali i nakon toga,minimalnu upotrebu resursa.

Ekoturizam, ekoloka svijest, edukacija, informiranje i tuma' enje

Podru$ je Zati! enog pejzaa Bijambare je bogato prirodnim resursima (visoki stepen

fizi$kogeografske i bioloke raznolikosti). Ovo podru$ je treba da bude, pored reima zatite,vrlo detaljno uklju$eno i u turisti$ku privredu i nau$no-obrazovnu funkciju Kantona Sarajevo icijele zemlje.

Osnovni ciljevi razvoja ekoturizma na ovom podru$ ju su:

doprinos o$uvanju biodiverziteta,

ostvarivanje dobrobiti lokalnog stanovnitva,

tuma$enja i u

$enja u prirodi,

odgovorno djelovanje turista i turisti$ke privrede,

razvoj turizma usmjerenog ka malim grupama od strane malih preduze! a,

postizanje najmanje mogu! e potronje neobnovljivih resursa,

naglaeno lokalno u$e! e, vlasnitvo i preduzetni$ke mogu! nosti, posebno za seoskostanovnitvo.



24/44

24

Jedna od klju$nih beneficija od turizma u ovom podru$ ju je da on treba voditi ka boljem poznavanju i podizanju svjesti o potrebi za konzervacijom prirodnih vrijednosti kod posjetilacai lokalnog stanovnita, koji ujedno predstavljaju i ciljane grupe.

Potrebno je obrazovati posjetioce da shvate zna$aj ove zone, njenog pejzaa i da razviju osje! ajza potovanje zna$aja ovog podru$ ja. Ovo se moe posti! i direktnim kontaktom (npr., osobljezati! enog podru$ ja), izradom tampanog obrazovnog materijala (broure, plakati) teaudiovizuelnog materijala (videomaterijal i Internet prezentacija) koji! e se bazirati na jedinstvenim osobinama pejzaa i vezama izmeu ljudi i prirode u cilju podizanja svijesti ovrijednostima ovog podru$ ja kao i o razvijanju osje! aja odgovornosti prema ovom podru$ ju.

Smjernice koje nudi IUCN u odnosu na turizam u zati! enim podru$ jima (Eagles et al., 2002)imaju posebnu vrijednost jer one naglaavaju da potencijalni i postoje! i posjetioci trebajuinformacije, koje variraju od jednostavnih$injenica o poloaju ovog podru$ ja, radnomvremenu, cijenama ulaznica do znatno kompleksnijih interpretacija prirodnog naslijea.Posjetioci trebaju pristup informacijama o ovoj oblasti. Sa porastom njihovog poznavanja oveoblasti, posjetioci! e ispoljiti vie zanimanja za prirodne vrijednosti i historiju ovog podru$ jakao i za ulogu posjetilaca. Rezultat dobro planirane interpretacije treba biti znatno ve! e

ispunjenje o$ekivanja posjetilaca.

3. SMJERNICE ZA REALIZACIJU PLANA

3.1. Razvoj Plana upravljanja Zati enog pejzaa Bijambare kroz aktivnostipo godinama

Sve aktivnosti koje su zacrtane u Planu upravljanja se provode planski, prema utvr enojstrategiji koja je definirana u akcionim planovima. Drugim rije$ima, akcioni planovi su osnovnialati za provoenje planske politike upravlja$a. Njihova duina trajanja, cijena kotanja, brojaktivnosti i broj faza za realizaciju pojedinih aktivnosti je razli$it i ovisi o konkretnom planu.

AKCIONI PLAN: EKOTURIZAM

Podru$ je Zati! enog pejzaa Bijambare je vrlo atraktivan prostor sa velikim vrijednostimafizi$kogeografskog i biolokog diverziteta. Posljednjih godina je evidentan trend pove! anja



25/44

25

posjeta ovom prostoru. Osnovna prepreka efikasnijem razvoju ekoturizma i daljem uzlaznomtrendu su nedostatak adekvatne infrastrukture i izostanak kvalitetne turisti$ke ponude.Cilj akcionog plana je pove! anje broja posjetilaca ovom podru$ ju.

Aktivnost 1: Turisti$ki vodi$i i obrazovni programi

ZP Bijambare sa svojim velikim vrijednostima bioloke i geoloke raznolikosti nudi izvanredneuvjete za organiziranje grupnih posjeta irokog spektra zainteresiranih subjekata koji uz pratnjueduciranih i treniranih vodi$a mogu dosta nau$iti o prirodnim vrijednostima ovog podru$ ja. Uove svrhe je neophodno izvriti odabir i obuku vodi$a, definirati ponudu tura za razgledanje iupostaviti kontakt sa turisti$kim savezom i zainteresiranim turisti$kim agencijama. Neophodno je pripremiti kvalitetan turisti$ki propagandni materijal, suvenire i druge proizvode koji! e biti privla$ni za posjetitelje.

Sredstva Kanton SarajevoPokazatelj uspjenosti Broj posjetilaca i njihovo zadovoljstvo ponudom Nosilac aktivnosti KJPSarajevo-ume d.o.o. Sektor za ekologiju i upravljanje

podru$ jima posebne namjene

Aktivnost Trokovi Izvor Trajanje Period realizacijeTuristi$ki vodi$i iobrazovni programi

14.000,00 Kanton, turisti$kisektor

1 godina 2009

Seoski turizam 19.000,00 Kanton, turisti$kisektor

2 godine 2009 - 2010

Informacijski centar 115.000,00 Kanton, turisti$kisektor

2 godine 2009 - 2010

Prodajaekoproizvoda isuvenira


2 godine 2009 - 2010

Turisti$ki vozi! 150.000,00 Kanton, turisti$kisektor

2 godine 2010 - 2011

UKUPNO 306.500,00 3 godine 2009 - 2011



26/44

26

Aktivnost 2: Seoski turizam

Seoski turizam je aktivnost koja moe predstavljati zna$ajan izvor prihoda za stanovnike i poduzetnike koji gravitiraju ZP Bijambare. U ovu svrhu je neophodno pripremiti adekvatnesmjetajne kapacitete koji trebaju zadovoljavati standarde za bavljenje ovom djelatnosti.

Neophodno je izraditi infrastrukturu na na$in koji je ekoloki prihvatljiv i ne! e predstavljatidodatno optere! enje za okoli. Takoer je potrebno izvriti i obuku vlasnika za bavljenjeekoturizmom i pruanje kvalitetnih usluga. Neophodno je povezivanje sa turisti$komzajednicom i turisti$kim agencijama kako bi se promovirao ovaj vid turizma.Pokazatelj uspjenosti Broj smjetajnih jedinica, broj posjetilaca i njihovo

zadovoljstvo ponudom

Nosilac aktivnosti Lokalna zajednica i KJPSarajevo-ume d.o.o. Sektor za

ekologiju i upravljanje podru$ jima posebne namjene

Ciljana grupa PosjetiteljiAktivnost Trokovi (KM) Izvor Trajanje Period realizacije

Definiranjestandardasmjetajnihobjekata

5.000,00 Kanton 1 godina 2009

Edukacija vlasnika 4.000,00 Kanton, turisti$kisektor

2 godina 2010

Organizanje ponude 10 000,00 Kanton, turisti$ki

sektor

2 godina 2010

UKUPNO 19.000,00

Pokazatelj uspjenosti Broj grupa posjetilaca i njihovo zadovoljstvo ponudom Nosilac aktivnosti KJPSarajevo-ume d.o.o. Sektor za ekologiju i upravljanje

podru$ jima posebne namjeneCiljana grupa Posjetitelji

Aktivnost Trokovi (KM) Izvor Trajanje Period realizacijePripremaedukacionih programa


1 godina 2009

Edukacija vodi$a 4.000,00 Kanton, turisti$kisektor

1 godina 2009

Edukacioni materijal 4 000,00 Kanton, turisti$kisektor

1 godina 2009

UKUPNO 14.000,00



27/44

27

Aktivnost 3: Informacijski centar

Ponudu ZP Bijambare je potrebno obogatiti postavljanjem infocentra za edukaciju posjetilacakoji dolaze pojedina$no ili u grupama. Svrha centra je da posjetiteljima ponudi sve neophodneinormacije o ZP Bijambare i njegovim sadrajima. U ovom centru se za organizirane grupe posjetitelja mogu odvijati prezentacije na osnovu programa koji! e vriti obu$eni djelatnici.

Pokazatelj uspjenosti Rad informacionog centra, broj posjetilaca i njihovozadovoljstvo sadrajem

Nosilac aktivnosti KJPSarajevo-ume d.o.o. Sektor za ekologiju i upravljanje podru$ jima posebne namjene


Studija izvodljivosti 2.500,00 Kanton 1 godina 2009

Izgradnja 100.000,00 Kanton 2 godina 2010Edukacijadjelatnika

2 500,00 Kanton, turistickisektor

1 godina 2010

Izrada promotivnogmaterijala 10.000,00 Sarajevoume 1 godina 2010

UKUPNO 115.000,00

Aktivnost 4: Prodaja ekoproizvoda i suvenira

Na podru$ ju Zati! enog pejzaa Bijambare trenutno ne postoji organizirana prodaja

ekolokih proizvoda i suvenira sa motivima ovog zati!enog podru

$ ja. Cilj ove aktivnosti jekreirati iroku lepezu ponude ekolokih proizvoda koje proizvodi lokalno stanovnitvo koje

gravitira ovom podru$ ju, definirati prodajne lokacije i pokuati izna! i na$ine stimulacijelokalnog stanovnitva za ovaj vid aktivnosti.

Pokazatelj uspjenosti Broj prodava$a, raznovrsnost i uspjena prodaja ekolokih

proizvoda i suvenira



28/44

28


Ciljana grupa Lokalno stanovnitvo i posjetiteljiAktivnost Trokovi (KM) Izvor Trajanje Period realizacije

Studija izvodljivosti 2.500,00 Kanton 1 godina 2009

Definiranje artikalaiz ponude

1.000,00 Kanton, turistickisektor

2 godina 2010

Rad prodajnih punktova

5 000,00 Kanton, turistickisektor

Kontinuiranou toku sezone

2009 - 2010

UKUPNO 8.500,00

Aktivnost 5: Turisti$ki vozi!

Ovaj vid prijevoza moe biti vrlo atraktivan za posjetitelje Zati! enog pejsaa Bijambare, pogotovo za djecu, starije osobe ili za manje, organizirane grupe posjetilaca. Odabiromatraktivne rute kretanja omogu! ava se bolji protok posjetilaca i smanjenje eventualnih guvi na pojedinim dijelovima zati! enog podru$ ja.

Pokazatelj uspjenosti Broj korisnika, saobra! aj u ZP Bijambare Nosilac aktivnosti Kanton Sarajevo


Utvr ivanjesaobra!ajne rute ireda vonje


Studija izvodljivosti 5.000,00 Kanton, turistickisektor

2 godina 2009 - 2010

Kupovina voza 150 000,00 Kanton, turistickisektor

Kontinuiranou toku sezone

2009

UKUPNO 157.500,00

AKCIONI PLAN : EKOPOLJOPRIVREDA

Shodno zakonskim odredbama o aktivnostima koje su dozvoljene unutar granica zati! enog

podru$ ja i odrednicama prostornog plana u dijelu koji se odnosi na namjenu i koritenje



29/44

29

povrina, unutar III zone zatite je na odreenim lokacijama dozvoljeno ograni$eno bavljenje poljoprivrednom djelatno! u, prije svega, organskom poljoprivrednom proizvodnjom iekstenzivnim sto$arenjem na uravnoteenim osnovama. Zbog ograni$enih mogu! nosti za proizvodnju, organska (eko)poljoprireda i sto$arstvo ! e biti ograni$eni, pa je nuno da seodrede standardi za kvalitet proizvoda, kako bi hrana proizvedena na takav na$in dobila viutrinu vrijednost. To zna$i da treba organizirati poljoprivrednike, odrediti standarde za kvaliteti vriti njihovu permanentnu edukaciju.

Cilj plana je pove! anje finansijske samoodrivosti lokalne zajednice

Sredstva Kanton SarajevoPokazatelj uspjenosti Koli$ina proizvoda / uticaj na okoli Nosilac aktivnosti Kanton Sarajevo, KJPSarajevo-ume d.o.o. Sektor za

ekologiju i upravljanje podru$ jima posebne namjene, Op! inaIlija

Aktivnost Trokovi Izvor Trajanje Period realizacijeEkopoljoprivreda i proizvodnja zdravehrane

44.000,00 IPARD 3 godine 2009 - 2011

Sto$arstvo i preradamlijeka

34.000,00 IPARD 3 godine 2009 - 2011

UKUPNO 74.000,00 3 godine 2009 - 2011

Aktivnost 1.: Ekopoljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane

Programska orijentacija ekopoljoprivredne proizvodnje na podru$ ju Zati! enog pejzaaBijambare opredijeljena je veli$inom parcela, klimatskim uvjetima, koritenjem prirodnog

ubriva, a uklju$uje sljede! e programe koji predstavljaju samo jedan dio mogu! e ponude: program sakupljanja i iskoritavanja samoniklih umskih plodova, pueva i gljiva, program prerade vune i izrada predmeta od vune, program panjaka i livada, program proizvodnje i prerade mlije$nih proizvoda, program prikupljanja i otkupa ljekobilja, pakovanja i prodaje$ajeva, program p$elarstva, proizvodnje meda i ostalih proizvoda i program etnozanatstva.



30/44

30

Pokazatelj uspjenosti Koli$ina i vrsta poljprivrednih proizvoda / uticaj na okoli


Ciljana grupa Lokalno stanovnitvoAktivnost Trokovi (KM) Izvor Trajanje Period realizacije

Odre ivanje uvjetaza razvoj djelatnosti

5.000,00 IPARDKanton Sarajevo

1 godina 2009

Odredivanje primjernih podru$ ja

5.000,00 IPARD 1 godina 2009

Razvoj standardakvalitete

20.000,00 IPARD 1 godina 2009

Pripremaedukacijskog programa

8.000,00 IPARD 1 godina 2010

Edukacija poljoprivrednika

6.000,00 IPARD 1 godina 2010

UKUPNO 44.000,00

Cilj ove aktivnosti je uspostavljanje razvoja ekoopoljoprivrede bazirane na proizvodnji zdravehrane, sabirnog centra, atesta i zatitnog znaka (atestiranje zemljita, atestiranje sjemena,atestiranje tehnologije obrade, posebnoubriva, atestiranje plodova, proizvoda, atestiranje

ambalae) te promocija zdrave hrane. Imperativ su ekoloki zahtjevi u poljoprivredi.

Aktivnost 2.: Sto$arstvo i prerada mlijeka

Sto$arstvo se moe bazirati na uzgoju: krava bua, ovaca, proizvodnji zdrave sto$ne hrane izdrave hrane sa farmi.

Farma ovaca moe biti razli$ite veli$ine: 30-150 grla, ovisno o porodici, radnoj snazi i veli$ini posjeda.Trokovi farme su: objekt, mati$no stado, pla! a pastiru, krma za zimu i prijelazni period, veterinarske usluge i osiguranje, aprihodi su: iva jagnjad ili jagnje! e meso, vuna,meso, mlijeko, sir, mlije$ni proizvodi, koa jagnjadi i odraslih grla,ubrivo, rogovi, papci i sl.Privatne farme veli$ine 70-150 grla su pokazale da je ov$arstvo izuzetno profitabilna grana poljoprivrede. Proizvodnja zdrave hrane sa strogim atestom i bioloki zdrava hrana je

viestruko skuplja od standardne. Vuna i proizvodi od vune su takoer vrijedna sirovina.



31/44

31

Farma krava podrazumijeva uzgoj krava sa dnevnom proizvodnjom od 25 l mlijeka. Brojne su prednosti dranja kvalitetnih rasnih goveda, uz kvalitetnu selekciju i obnavljanje. Poseban prihod kvalitetnog govedarstva se dobiva prodajom junica koje se hrane zdravom hranom.Prihodi su: mlijeko, sir, mlije$ni proizvodi, tov, meso, koa, kosti, papci, rogovi, dlaka,ubrivo, kombiniranje sireva sa ov$ijim mlijekom. Brojnost sireva, razli$itih vrsta, posebni

specijaliteti, karakteristi$ni za ovo podru$ je su zna$ajna vrijednost koju treba promovirati.

Cilj aktivnosti je proizvodnja zdravih sto$nih proizvoda mlije$ni i mesni proizvodi.

AKCIONI PLAN: INFRASTRUKTURA ZA POSJETITELJE

ZP Bijambare je dosta dobro posje! eno u toku cijele godine pri$emu je evidentan nedostatakodgovaraju! e infrastrukture za prihvat posjetilaca. Stoga je neophodno provesti aktivnosti koje! e omogu! iti dolazak ve! eg broja posjetitelja uz manji uticaj na okoli. Neophodno je izvriti,tako er, i markiranje postoje! ih pjea$kih staza i izradu infopanoa za posjetioce na pojedinimraskrsnicama. Takoer je potrebno definirati rute za planinski biciklizam. Izvravanjem ovihaktivnosti omogu! ilo bi se dugro$no podmirenje potreba posjetilaca u skladu sa ciljevima ZPBijambare.

Pokazatelj uspjenosti Koli$ina i vrsta mlije$nih proizvoda / uticaj na okoli Nosilac aktivnosti KJPSarajevo-ume d.o.o. Sektor za ekologiju i upravljanje

podru$ jima posebne namjene

Ciljana grupa Lokalno stanovnitvo

Aktivnost Trokovi Izvor Trajanje Period realizacijeOdredivanje uvjetaza razvojstocarstva

5.000,00 IPARDKanton Sarajevo

1 godina 2009

Razvoj standardakvaliteta

20.000,00 IPARD 1 godina 2009

Pripremaedukacijskog programa

5.000,00 IPARD 1 godina 2010

Edukacija poljoprivrednika

4.000,00 IPARD 1 godina 2010

UKUPNO 34.000,00



32/44

32

Sredstva Kanton Sarajevo

Pokazatelj uspjenosti Broj posjetilaca i njihovo zadovoljstvo ponudom Nosilac aktivnosti Sarajevo-ume, Zavod za planiranje razvoja Kantona

Aktivnost Trokovi Izvor Trajanje Period realizacijeParkiralite 96.000,00 Kanton 2 godine 2009 - 2010

Turisti$ke staze 64.500,00 Kanton 2 godine 2009 - 2010Mjesta za piknik 64.000,00 Kanton 2 godine 2009 - 2010

UKUPNO 224.500,00 Kanton 2 godine 2009 - 2010

Aktivnost 1: Parkiralite

ZP Bijambare trenutno nema sreen parking za posjetitelje. Postoje lokacije koje neispunjavaju potrebne standarde i predstavljaju optere! enje za okoli. Potrebno je definiratimjesto za parking koje! e ujedno biti i polazna ta$ka za minibus, etnice i biciklisti$ke ture.Potrebno je izraditi Prostorni plan i potrebnu dokumentaciju, izgraditi parkiralita i fokusiratisav saobra! aj ka ovoj lokaciji.

Pokazatelj uspjenosti Broj parkiranih automobila, zadovoljstvo posjetitelja Nosilac aktivnosti Zavod za planiranje razvoja KantonaCiljana grupa Posjetitelji

Aktivnost Trokovi (KM) Izvor Trajanje Period realizacijeIzrada potrebne prostorno planskedokumentacije


Izgradnja parkiralita


Postavljanje potrebnesignalizacije


UKUPNO 111.000,00



33/44

33

Aktivnost 2: Pjea$ke staze

U ZP Bijambare se nalazi zna$ajan broj pjea$kih staza koje su u toku posljednjih nekolikogodina, zahvaljuju! i aktivnostima upravlja$a, rekonstruirane uz postavljanje prate! esignalizacije. Ovu postoje! u infrastrukturu je neophodno dopuniti i povezati. Stoga jeneophodno pripremiti idejna rjeenja za ureenje pjea$kih staza u ZP Bijambare i izraditi potrebnu dokumentaciju za izgradnju novih staza.

Aktivnost 3: Mjesta za piknik

Potrebno je za posjetitelje ZP Bijambare organizirati mjesta za piknik koje je potrebno redovnoodravati. Ove lokacije se mogu i posebno napla! ivati to bi predstavljalo dodatni izvor

prihoda za upravlja$a. Za ove potrebe je potrebno pripremiti svu neophodnu dokumentaciju i

nakon izgradnje lokacija definirati pravila njihovog koritenja.

Pokazatelj uspjenosti Duina ureenih staza i zadovoljstvo posjetitelja Nosilac aktivnosti Kanton


Dokumentacija zaizgradnju novihstaza edukacionestaze


Izgradnja staza 50.000,00 Kanton 2 godina 2010Postavljanjesignalizacije i panela

10 000,00 Kanton 1 godina 2010

UKUPNO 64.500,00

Pokazatelj uspjenosti Duina ureenih staza i zadovoljstvo posjetitelja Nosilac aktivnosti KantonCiljana grupa Posjetitelji

Aktivnost Trokovi (KM) Izvor Trajanje Period realizacije

Dokumentacija za

izgradnju


Izgradnja 50.000,00 Kanton 2 godina 2010Upravljanje 10 000,00 Kanton 1 godina 2010UKUPNO 64.000,00



34/44

34

3.2. Na' in i izvori finansiranja Zatienog pejzaa Bijambare

Finansijska analiza

Postoje! e stanje

U okviru Zati! enog pejzaa izgraeni su slijede! i kapaciteti:- planinarski dom kapaciteta 30 leaja sa vanjskom terasom, vlasnitvo Planinarskog

drutva Zvijezda - Ilija;- staze za etnju i rekreaciju koje nisu potpuno ureene;

- neure eni parking na priklju$nom putu za drugu zonu, prema planinarskom domu, povrine oko 0,3 ha;

- Ekokamp (bivi montani objekti kasarne) koji je u procesu sanacije i rekonstrukcije, povrina lokacione parcele od oko 0,7 ha;

- podru$ je je opskrbljeno elektri$nom energijom;- postoji PTT mrea;- vodovodna i kanalizaciona infrastruktura (koja nije u najboljem stanju);

- urbani mobilijar (drveni stolovi i klupe u blizini planinarskog doma za oko 200-300 posjetilaca, korpe za otpatke du etnica i puta)

- prilazi Glavnoj i Gornjoj bijambarskoj pe! ini- put u duini od cca 1,4 km koji se protee od ulaza na podru$ je do planinarskog doma.

Upravljanje podru$ jem je povjereno preduze! u Sarajevo-ume - umska uprava zagazdovanje podru$ jem posebne namjene.

Zemljite je u preteno drutvenom vlasnitvu, oko 70 %, dok je u privatnom vlasnitvu ostalih30 %.

Prirodni i rekreacioni motivski elementi

Utvr eni elementi fizi$kogeografskog i biolokog diverziteta koji odlikuju prostor Bijambarasu vrlo brojni i raznovrsni. Svakako, najvaniji motivski element fizi$kogeografskogdiverziteta cijelog zati! enog prostora jeste morfoloki diferencirani pe! inski sistem Bijambarakojeg sa$injavaju tri pe! ine. Me u njima centralno mjesto zauzima Glavna bijambarska pe! ina,



35/44

35

koja se moe ozna$iti kao glavni motivski element cjelokupnog prirodnog diverzitetazati! enog podru$ ja.Pored Glavne bijambarske pe! ine, vrlo interesantne geomorfoloke motivske elemente (sli$neGlavnoj bijambarskoj pe! ini) imaju i Gornja,&uri$ina i Donja pe! ina kao i greben iznadGlavne bijambarske pe! ine. Svi ovi objekti, osim pejzane, imaju i edukativnu vrijednost, posebno u analizama krkog procesa.Hidroloka motivska valorizacija ovog podru$ ja je zasnovana na pejzanim vrijednostima potoka i ponora Bjelila, potoka i ponora Brodi! , vrela Banjevac, vrela Studenac i vrelaJunakovac.

Vizija razvoja

Podru$ je Bijambara sa permanentno kontroliranom ravnoteom stvorenih faktora razvoja, prirodnih i uvjeta po utvr enim kriterijima kvaliteta ivotne sredine treba da zadovolji sljede! euvjete:

Prvi uvjet -da bi podru$ je egzistiralo neophodna je jasna planska orijentacija , kako u pogledu razvoja ljudskih stanita tako i razvoja djelatnosti, to zna$i, ne smije biti rezervat prinude i zabrana, ve! uravnoteene koegzistencije$ovjeka,aktivnosti i prirode.

Drugi uvjet -da bi podru$ je opstalo neophodno je stalno pra! enje parametara kvalitetaokolia, kako bi se moglo pravovremeno uticati na procese u vremenu i prostoru.

Tre! i uvjet -da podru$ je ispunjava zahtjeve samoreproduktivne cjeline , to zna$i da setrokovi odravanja podru$ ja ve! inom osiguravaju razvojem djelatnosti koje egzistiraju na

podru$ ju (i kontaktnim zonama i mikrookruenju).

Kod koncipiranja vizije razvoja potrebno je voditi ra$una o mjerama zatite propisanihzakonom.



36/44

36

Finansiranje i efekti

Finansiranje

Ekonomska valorizacija podru$ ja prua$itav niz koristi upravlja$ima zati! enog podru$ ja jer,osim podravanja zahtjeva za finansiranje iz tradicionalnih budetskih sredstava, upu! uje iukazuje na dodatne izvore finansiranja. Ekonomska analiza ukazuje i na prijetnje zati! enojzoni, ali i na na$ine ubiranja koristi od beneficija koje zati! eno podru$ je ima i prua drugima. Na taj na$in valorizacija osigurava korisne informacije za upravlja$a i donosioca odluka ofinansiranju u vezi sa zati! enom zonom.

Planirani izvori finansiranja za odravanje i upravljanje Zati! enim pejzaom Bijambare moguse struktuirati na:

- Prihode iz budeta: Op! ine Ilija, Kantona Sarajevo, a s obzirom na regionalni zna$aj, i iz budeta Federacije Bosne i Hercegovine i drave Bosne i Hercegovine;- Prihode od osnovne djelatnosti: uobi$ajeno je da se za zati! ena podru$ ja pla! a pristupninaodnosno ulaznica;

- Prihode od prometa: procent od cijene prodate robe (zdrava hrana: sir, mlijeko, mlije$ni proizvodi, jaja, meso i mesni proizvodi,$ajevi, med i ostali p$elinji proizvodi, gljive (svjee,suhe, ukiseljene), suveniri, rukotvorine, proizvodi etnozanatstva, ugostiteljstvo).- Prihode od poreza: odnosno od onih koji imaju koristi od zati! ene zone - procent od porezana vikendice u kontaktnoj zoni i ostalih korisnika prostora (lokaciona renta, blizina atraktivnog podru$ ja, koritenje njegove infra i suprastrukture, prirodnih vrijednosti).- Privatni kapital: podrazumijeva uklju$ivanje privatnih poduzetnika u realizaciji odreenih

projekata; - Dodatne izvore: donatorska sredstva i povoljni krediti. Danas postoji$itav niz dodatnihizvora finansiranja od meunarodnih udruenja i programa koji podravaju ekoloke projekte izatitu okolia.Svakako da su predviena sredstva samo okvirna, i predstavljaju neke od osnovnih prihodnihstavki koje su prilagoene postoje! oj ekonomsko-poslovnoj situaciji na podru$ ju KantonaSarajevo i BiH.



37/44

37

Efekti

Vrijednost zati! enog pejsaa se ne moe mjeriti samo mjerljivim efektima jer u takvim podru$ jima su bitniji nemjerljivi efekti koji su, sigurno, dugoro$no mnogo zna$ajniji zadrutvenu zajednicu.

Neki od zna$ajnijih efekata upravljanja i koritenja zati! enog pejzaa na temelju primjenenavedenih programa i projekata:

- Pove! anje zaposlenosti, posebno lokalnog stanovnitva, prema programima i uturisti$ko-rekreativnom, edukativnom centru i dr.

- Prihod od osnovne aktivnosti.- Prihod od ostalih aktvnosti.- Pove! anje kvaliteta ivota domicilnog stanovnitva.- Dugoro$an kvalitet ire drutvene zajednice (zdravlje, psiho-fizi$ka relaksacija,

standard ivota itd.).- Razvoj svijesti o zna$aju ekologije, tradicije, vlastite vrijednosti i promjena u

na$inu razmiljanja temeljenih na participaciji lokalnog stanovnitva i dr.

3. 3. Trokovi realizacije Plana

Osnovni na$in finansiranja za primarno funkcioniranje podru$ ja Zati! enog pejzaaBijambare su izdvajanja iz budeta Kantona Sarajevo. Implementaciju izdvojenih sredstava(tabela 9) realizira Kantonalno ministarstvo za prostorno ureenje i zatitu okolia Sektor zaokoli, koji planskom dinamikom vri transfer sredstava upravlja$koj instituciji - preduze! u

Sarajevo-ume d.o.o. Sarajevo. Dotirana sredstva se odnose na potrebe pla! anja uposlenika,odravanje i nabavku tehni$kih sredstava i osnovne djelatnosti za odravanje primarnihfunkcija zati! enog podru$ ja.Budetska sredstva su takoer usmjerena na realizaciju projekata kojima se unapreuje primarna zatitna funkcija za najvrednije prirodne elemente i infrastrukturni sadraji kojima se pove! avaju kapaciteti za prihvat posjetilaca.



38/44

38

Tabela 2. Pregled prosje$nih godinjih izdvajanja iz Budeta Kantona Sarajevo za odravanje osnovnihfunkcija Zati! enog pejzaa Bijambare (period 20052007)

R.b. Budetska stavka Bruto iznos (KM)1 Plate uposlenika 67.441,7

' uvari uma - renderi x 2KV voza$ x 1' uvar objekata x 3 Naknade za topli obrokTrokovi prijevoza

2 Materijalni i reijski trokovi 5.653Reijski trokovi 2.628Elektri$na energijaPlinPTT trokovi

Komunalne uslugeMaterijalni trokovi 3.026Kancelarijski materijal Nabavka i odravanje ra$unarske opremeOsiguranje lica i sredstavaReprezentacijaStru$na usavravanjaAmortizacija

3 Odvoz orgaskog i neorganskog otpada 3.100

4Povremeno i privremeno angaovana radnasnaga 7.963

5Trokovi rada, odravanja i registracijevozila 13.925Trokovi goriva i mazivaTehni$ki prijegled i registracija vozilaTrokovi odravanja vozila i nabavke dijelova

6 Zatita uma 1.918Ukupno 103.101

Na osnovu pokazatelja iz tabele se vidi i struktura utroka budetskih sredstava na bazi$ega semoe ocijeniti recentna politika finansijskog upravljanja zati! enim podru$ jem. Rezultati od

nekoliko godina unazad pokazuju da je proces samostalnog i adaptibilnog upravljanja po$eozaivljavati i da su ve! ste$ena velika iskustva u odravanju podru$ ja funkcionalnim i primjenjivim za osnovne namjene.

Zna$ajnija sredstva se trebaju ostvariti potpunim stavljanjem zati! enog podru$ ja u njegovuosnovnu funkciju sportsko-rekreativne i ekoturisti$ke posjete. Pregled prihodnih stavki predstavljen je u narednoj tabeli.



39/44

39

Tabela 3. Prihodi od turizma u zati! enom podru$ ju pregled po jedini$nim cijenama

Aktivnost Jedinica mjere Cijena (KM)Prodaja ulaznica 1 kom 2

Parking 1 auto 51 autobus 15SuveniriMajice 1 kom 10Kape 1 kom 5Edukaciono-propagandnimaterijalDVD o zati! enom podru$ ju 1 kom 5Razglednice 1 set (10 kom) 5Posteri 1 kom 10Broure 1 kom 5Ugostiteljske uslugeTopli i hladni napitci 1 kom 1,5Prodaja hraneSendvi$i 1 kom 3Proizvodi organske poljoprivredeMlijeko 1 l 2Sir 1 kg 10Meso 1kg 20Med 1 kg 15Eko kampEdukacija / kola u prirodi 1 osoba / PP 25Iznajmljivanje bicikla 1 sat 5Ulaznice za obilazak peina 1 kom 3

Uvaavaju! i navedene$injenice o postoje! im i budu! im izvorima finansiranja, napravljen je prijedlog prora$una koji se odnosi na budetska izdvajanja za finansiranje osnovnih djelatnostiupravlja$a Zati! enog pejzaa Bijambare Sarajevo-ume, prema navedenoj strukturiutroka sredstava, za period narednih deset godina (tabela 11.)



40/44

40

Tabela 4. Prijegled godinjih budetskih izdvajanja u periodu 20082018. godine

R.b. Budetska stavka 2008 2009 2010 20111 Pla e uposlenika 70000 73500 77175 810342 Materijalni i reijski trokovi 6500 6825 7166 7525

3 Odvoz orgaskog i neorganskog otpada 4000 4200 4410 46314

Povremeno i privremeno angairanaradna snaga 9000 9450 9923 10419

5Trokovi rada, odravanja iregistracije vozila 15000 15750 16538 17364

6 Zatita uma 2500 2625 2756 2894Ukupno 107000 112350 117968 123866

Kalkulacija je uraena na bazi godinjeg porasta izdvajanja budetskih sredstava KantonaSarajevo od 5 %. Porast dotiranih sredstava spo$etka i kraja perioda iznosi 67.292,00 KM.Moe se zaklju$iti da ekonomska valorizacija zati! enog podru$ ja upu! uje da je, uz zatitu iodravanje prirodnih vrijednosti, mogu! e posti! i zna$ajne razvojne efekte, posebno u turizmu,kao i uklju$enje lokalnog stanovnitva, kao aktera razvoja, u ukupan napredak ueg i iregokruenja.

3.4. Institucionalna struktura i nositelj aktivnosti u upravljanju Zatienim pejzaom

Bijambare

Organizaciona ema upravljanja Zati! enim pejzaom Bijambare

Na osnovu iznesenih smjernica za uspostavu i kvalitativni sastav upravlja$ke institucije iZakona o proglaenju Zati! enog pejzaa Bijambare,$lan 20, u Slubenim novinama

Kantona Sarajevo broj 21/2003 od 29. 09. 2003. godine, upravljanje Zati! enim pejzaom, u

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

85085 89340 93807 98497 103422 108593 1140237901 8296 8711 9146 9603 10084 105884862 5105 5360 5628 5910 6205 6516

10940 11487 12061 12664 13297 13962 1466018233 19144 20101 21107 22162 23270 244333039 3191 3350 3518 3694 3878 4072

130059 136562 143390 150560 158088 165992 174292



41/44

41

skladu sa planom upravljanja i drugim propisima, povjerena je Javnom preduze! u Sarajevo-ume d.o.o. Sarajevo umska uprava za gazdovanje podru$ jem posebne namjene.

Finansiranje i svi drugi aspekti rada upravlja$ke institucije su regulirani posebnim aktima isporazumima koje je Kantonalno ministarstvo za prostorno ureenje i zatitu okolia sklopilosa upravlja$em Sarajevo-ume d.o.o. Sarajevo. Ovi sporazumi trebaju imati karakteristikedinami$nih dokumenata sa mogu! no! u aneksnih dopuna shodno dinamici razvoja zati! enog podru$ ja i potrebama Upravlja$a.

Grafikon 1. Institucionalni okvir za upravljanje

SSAARRAAJJ EEVVOO -- UUMMEE DD..OO..OO.. SSAARRAAJJ EEVVOO

KKaannttoonn SSaar r aa j jeevvoo MMIINNIISSTTAARRSSTTVVOO PPRROOSSTTOORRNNOOGG UURREE EENNJJ AA II ZZAATTIITTEE OOKKOOLLIIAA

SSEEKKTTOORR ZZAA TTIITTEE OOKKOOLLII AA

SSeekkttoor r zzaa eekkoollooggii j juu ii uuppr r aavvll j jeenn j jee

ppooddr r uu "" j jiimmaa ppooss eebbnnee nnaamm j jeennee



42/44

42

Grafikon 2. Postoje! a organizaciona struktura upravlja$ke institucije

Organizacija baza podataka o stanju podru' ja Zati enog pejzaa Bijambare

Efikasno upravljanje podru$ jem Zati! enog pejzaa Bijambare u velikoj mjeri ovisi okvalitetu informacija. Da bi se postigla zadovoljavaju! i nivo informacija potrebno je izraditi

bazu podataka o stanju okolia, drutveno-ekonomskim uvjetima u kojima ivi lokalnazajednica kao i o prirodi i uticaju koji ima upotreba resursa na ovom podru$ ju. Informacije ovevrste ! e se koristiti za izradu izvjetaja Stanje zati! enog podru$ ja, to! e biti podrka planuupravljanja i predstavljati osnovu za monitoring i reviziju.Informacije koje se odnose na okoli trebaju biti sa$uvane i analizirane u elektronskoj formi.One moraju biti besplatno dostupne na zahtjev (moe se naplatiti samo usluga vezana zaispunjavanje traenog zahtjeva) te aurirane u regularnim intervalima. Takoer je potrebno

u$initi ove informacije dostupnimbona fide istraiva$ima, univerzitetima itd. za dalje analizekoje su u drutvenom interesu i kao inicijativu da i oni podijele rezultate svojih istraivanja sadrugima.U slu$aju drutveno-ekonomskih podataka je, meutim, potrebno ponekad dobiti prethodnusaglasnost interesnih grupa za distribuciju odreenih podataka.Razvoj geografskog informacionog sistema (GIS) u zati! enom podru$ ju Bijambare jeneophodan, prije svega za razvoj sveobuhvatne GIS baze podataka za uspjenu implementaciju

strategije upravljanja (hidroloka mrea, geoloka podloga, tipovi tala, nagib i ekspozicija

RRUUKKOOVVOODDIILLAACC SSEEKKTTOORRAA

zzaa eekkoollooggii j juu ii uuppr r aavvll j jaann j jee ppooddr r uu "" j jiimmaa ppooss eebbnnee nnaamm j jeennee

SSlluubbaa zzaa zzaa ttii%%eennaa ppooddr r uu "" j jaa

PP ooss lloovvoo aa nnaa zz aa ttii!! ee nn iimm pp ooddr r uu$$ j jiimm aa

TTee hhnnoo lloogg zzaa uumm aa r r ss ttvvoo

&&uuvvaa r r ii uumm aa r r ee nn dd ee r r ii xx 22

&&uuvvaa r r ii oobb j jee kkaa ttaa xx 33

VVoo zzaa $$



43/44

43

terena, vegetacija, upotreba zemljita, infrastruktura, stepen degradacije itd.) te integracija u jedinstven GIS sistem i razvoj aplikacije Informacioni sistem Bijambare.

Internet prezentacija

Zna$aj informacionih tehnologija za kategoriju V zati! enih podru$ ja se protee mnogo dalje.Putem Interneta moe se vriti razmjena iskustava sa drugim zati! enim podru$ jima ne samo uzemlji nego i u inozemstvu. Takoer se na ovaj na$in vri prezentacija zati! enog podru$ ja,daju potrebne infomacije posjetiocima prije dolaska, za vrijeme njihovog boravka i nakonodlaska, pruaju informacije lokalnoj zajednici i drugim zainteresiranim subjektima ozati! enom podru$ ju, problemima sa kojima se suo$ava i progresu koji je na$injen uupravljanju. Mogu! e je razviti i interaktivni kapacitet tako da se dobiju povratne on-lineinformacije.

Logo podru$ ja Zati! enog pejzaa Bijambare

Jedna od bitnih komponenti je i vizualni znak ovog podru$ ja koji je prikazan na slici 17. On sesastoji od stiliziranog crtea pe! ine i natpisa Bijambare koji! e omogu! iti da svi proizvodi iz

ovog podru$ ja budu lako prepoznatljivi.

Slika 2. Logo zati! enog podru$ ja Bijambare



44/44

4. SWOT analiza (6A model)

Za potrebe ove planerske studije je koriten je model 6A koji elemente standardne SWOTanalize posmatra prema: privla$nostima, pristupu, komforu, raspoloivim aranmanima,aktivnostima i prate! im servisima. Naravno, ovaj model ostaje otvoren za cjelovitosagledavanje svih faktora i treba ga shvatiti kao izazov za dalju doradu u pripremi Postornog plana posebnog podru$ ja.Unutranji faktori su: prirodni resursi, ljudski resursi, oprema, tehnologija, izgraenostinfrastrukture, stanje urbanog okruenja, poslovna klima, zakonska regulativa itd., a vanjskifaktori su: geografska i geopoliti$ka pozicija, op! a makroekonomska i politi$ka situacija uBosni i Hercegovini, nepovoljni trendovi itd.Zadatak u$esnika u razvoju je da oja$aju snage i mogu! nosti profiliranjem kroz planove i programe razvoja, a eliminiraju i minimiziraju ograni$enja i prijetnje.

plan upravljanja zp bijambare

Documents