plan izvođenja radova vunic

PLAN IZVOENJA RADOVA

INVESTITOR: HEP PROIZVODNJA d.o.o.

PP HE Sjever, Varadin, Meimurska 26c

GRAEVINA: REVITALIZACIJA AGREGATA C (MHE ABM) LOKACIJA: Pogon HE VARADIN, Svibovec Podravski/Brana Strmec

Oznaka dokumenta: PIR-73/2013 RN: 3008/2013

Datum izrade: 06. 12. 2013. Datum zadnje izmjene: 06. 12. 2013.

Dokument odobrio: Borivoj mega, dipl. ing.

Dokument: Plan izvoenja radova

Str. 1 Naruitelj: HEP PROIZVODNJA d.o.o., PP HE SJEVER, Varadin Graevina: Revitalizacija agregata C (MHE ABM)

Oznaka dokumenta: PIR-73/2013

www.preventa.hr

Ovaj plan izvoenja radova izraen je na temelju lanka 55. i 56. Zakona o zatiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08, 75/09, 143/12) te Pravilnika o zatiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima (NN br. 51/08), a njegov sadraj usklaen je sa zahtjevima i drugih zakona te pravilnika kojima se utvruju obaveze iz podruja zatite na radu na privremenim ili pokretnim gradilitima. SADRAJ: Uvod

1. Opis i shema (nacrt) izvoenja radova 1.1. Podaci o postojeim instalacijama 1.2. Odreivanje granica gradilita prema okolini 1.3. Odreivanje i odravanje radnih i smjetajnih objekata na gradilitu 1.4. Odreivanje prometnih komunikacija, evakuacijskih putova i nunih izlaza 1.5. Utvrivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i skladitenja materijala 1.6. Odreivanje mjesta i prostora za smjetaj i uvanje opasnog materijala 1.7. Nain prijevoza, prijenosa, utovara, istovara i odlaganja materijala 1.8. Nain oznaavanja, odnosno osiguranja opasnih mjesta na gradilitu 1.9. Nain rada u neposrednoj blizini opasnosti (praine, pare, plinovi, poar, eksplozija) 1.10. Nain ureenja, odabir i razvod elektrinih instalacija 1.11. Odreivanje vrste i broja, te smjetaj i koritenje strojeva s poveanim opasnostima 1.12. Nain zatite radnika od pada s visine ili u dubinu 1.13. Nain zatite radnika pri iskopu zemlje, a posebice za rovove, kanale, ahtove, jame 1.14. Nain zatite radnika pri ruenju 1.15. Odreivanju vrste i naina izvoenja postavljanja skela 1.16. Mjere zatite od poara te oprema za zatitu od poara na gradilitu 1.17. Nain organizacije pruanja prve pomoi na gradilitu 1.18. Nain osiguravanje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na i s gradilita

2. Popis opasnih tvari 3. Popis posebno opasnih poslova 4. Odreivanje mjesta rada na kojima postoji poveana opasnost za ivot i zdravlje radnika,

kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme 5. Postupci za usklaivanje meudjelovanja svih aktivnosti u neposrednoj blizini gradilita,

takoer s mogunou hitnog iskljuenja komunalnih vodova u sluaju nude 6. Postupci za svaku pojedinu opasnu fazu rada ili faze radova koje se obavljaju istovremeno

ili u slijedu jedna iza druge 7. Postupak usklaivanja izvoenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilitu 8. Vremenski plan radova kojim se odreuje redoslijed/istovremenost i rokovi za izvrenje 9. Nain organiziranja suradnje i uzajamno izvjeivanja svih izvoaa radova i njihovih

radnikih predstavnika, koji e zajedno ili jedan za drugim (u slijedu) raditi na istom gradilitu o tijeku, s ciljem spreavanja ozljeda na radu i zatite zdravlje radnika

10. Nain organiziranja da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilite

11. Zajednike mjere zatite na radu na gradilitu 12. Obveza izvoaa o meusobnom izvjeivanju o tijeku pojedinanih faza rada 13. Pravila ponaanja na gradilitu 14. Popis poslova s procjenom trokova (trokovnikom) ureenja gradilita i izvoenja

zajednikih mjera za provedbu zatite na radu na gradilitu 15. Popis isprava, evidencija i uputa iz zatite na radu, koje se moraju uvati stalno na gradilitu 16. Prilozi




www.preventa.hr

UVOD Svrha ovog plana izvoenja radova je utvrivanje organizacije privremenog gradilita sa teitem na preciziranju svih preduvjeta za sigurno odvijanje procesa rada bez opasnosti po ivot i zdravlje radnika i ostalih sudionika u gradnji. Plan sadri primjenu razliitih osnovnih i posebnih pravila zatite na radu kao i upute za rad na siguran nain te je pored neposrednih rukovoditelja potrebno sa njegovim sadrajem upoznati i sve radnike, jer su planom utvreni i njihovi kriteriji ponaanja.

IZVOENJE RADOVA NA PRIVREMENOM GRADILITU SMIJE OTPOETI TEK KAD JE

GRADILITE UREENO I ORGANIZIRANO U SKLADU SA ODREDBAMA ZAKONA I PODZAKONSKIH PROPISA TE OVOG PLANA IZVOENJA RADOVA.

IZVOD IZ ZAKONA O ZATITI NA RADU

lanak 55. (1) Poslodavci koji obavljaju graevinske ili montane radove, radove na iskoritavanju uma ili radove u brodogradilitima, duni su prije poetka radova na privremenom radilitu urediti radilite i osigurati da se radovi obavljaju u skladu s pravilima zatite na radu. (2) Plan izvoenja radova je sastavni dio projektne dokumentacije odreene posebnim propisom. (3) Ministar nadlean za rad propisuje sadraj plana izvoenja radova.

lanak 56. (1) Investitor u djelatnosti graditeljstva, odnosno poslodavac u djelatnostima brodogradnje i umarstva je duan prijaviti radilite na kojima je predvien opseg radova od 500 osoba dana ili vie te u sluaju izvoenja posebno opasnih radova prema posebnim propisima bez obzira na trajanje radova. (2) Investitor odnosno poslodavac je duan najmanje 8 dana prije poetka izvoenja radova na tom radilitu dostaviti prijavu radilita tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadlenom tijelu uz dostavu plana izvoenja radova. (3) Prijavu radilita duan je investitor, odnosno poslodavac aurirati u sluaju promjena koje utjeu na rok dovrenja radova, kao i u sluajevima uvoenja novoga izvoaa radova ili privremene obustave rada. (4) Investitor ne moe svoje obveze propisane ovim Zakonom prenijeti na izvoaa/izvoae radova. (5) Ako samo jedan poslodavac izvodi radove u trajanju duem od pet dana isti je duan u roku od najmanje 8 dana prije poetka izvoenja radova dostaviti prijavu radilita tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada odnosno drugom nadlenom tijelu uz dostavu plana izvoenja radova. (6) Poslodavac nije duan dostaviti prijavu radilita niti plan o izvoenju radova ako radovi na privremenom radilitu traju krae od 5 dana, niti je duan izraditi plan izvoenja radova. (7) Preslika prijave gradilita mora biti vidno izloena na gradilitu.

lanak 57. (1) Ako vie poslodavaca radi na zajednikom radilitu odnosno obavlja posao na istom mjestu rada, svaki od njih duan je provoditi zatitu na radu radi zatite svojih radnika te organizirati rad i osigurati izvoenje radova tako da njegovi radnici pri izvoenju radova ne ugroavaju sigurnost i zdravlje radnika drugih poslodavaca. (2) Ako se izvoenje radova zbog prirode procesa ne moe organizirati na nain odreen u stavku 1. ovoga lanka, poslodavci su duni radove obavljati naizmjenino prema postignutom sporazumu. (3) Investitor u graditeljstvu, odnosno poslodavac koji je glavni izvoa u djelatnosti brodogradnje i umarstva je prema posebnom propisu obvezan imenovati koordinatora za zatitu na radu, odnosno odgovornu osobu za koordinaciju tijekom izvoenja radova. (4) Koordinator zatite na radu na radilitu po posebnom propisu, odnosno odgovorna osoba u drugim djelatnostima duna je voditi dnevnu evidenciju poslodavaca i radnika nazonih na privremenom zajednikom radilitu.




www.preventa.hr

(5) Poslodavci i druge osobe na radu su duni uvaavati upute koordinatora zatite na radu. (6) Imenovanje koordinatora ne oslobaa izvoae i druge osobe na radilitu od njihove odgovornosti za provedbu zatite na radu.

lanak 57.a (1) Za koordinatore za zatitu na radu se mogu imenovati osobe koje ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima. (2) Koordinator za zatitu na radu u fazi izvoenja radova je duan:

koordinirati primjenu naela zatite na radu kod donoenja odluka i rokova o bitnim mjerama tijekom planiranja i izvoenja pojedinih faza rada, koji se izvode istodobno i u slijedu, koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge osobe dosljedno primjenjuju naela zatite na radu i izvode radove u skladu s planom izvoenja radova, izraditi ili potaknuti izradu potrebnih usklaenja plana izvoenja radova i dokumentacije sa svim promjenama na gradilitu, osigurati suradnju i uzajamno izvjeivanje svih izvoaa radova i njihovih radnikih predstavnika, provjeravati provode li se radni postupci na siguran nain i usklaivati propisane aktivnosti, organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe koje imaju dozvolu ulaska na gradilite.

(3) Uvjete i struna znanja iz stavka 1. ovoga lanka za imenovanje koordinatora propisat e ministar nadlean za rad.

lanak 58. Poslodavac je duan uvati na radilitu dokaze o osposobljenosti radnika, dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, dokaze o ispitivanju strojeva i ureaja s poveanim opasnostima i ostalu dokumentaciju potrebnu za izvoenje radova.

OBVEZE POSLODAVCA I NJEGOVIH OVLATENIKA U PROVEDBI MJERA ZATITE NA RADU

Ukoliko poslodavac sam ne provodi mjere zatite na radu, duan je svojim ovlatenicima dati ovlatenja za poduzimanje mjera u okviru njihovog djelokruga, kojima se osigurava provedba ovoga Zakona i drugih propisa iz zatite na radu, a naroito za to:

- da se na poslove ne rasporedi radnik koji nije osposobljen za rad na siguran nain, - da se na poslove s posebnim uvjetima rada ne rasporedi radnik za kojeg na propisani nain nije utvreno da ispunjava traene uvjete, odnosno da se radnik koji traene uvjete vie ne ispunjava ne zadri na poslovima s posebnim uvjetima za rad, - da se malodobnicima, enama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnou ne dozvoli rad na poslovima koji bi mogli na njih tetno utjecati, - da iskljui iz uporabe strojeve i ureaje te osobna zatitna sredstva koja nisu ispravna, - da radnici rade sukladno odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju njega, drugih propisa zatite na radu, uputa poslodavca, odnosno proizvoaa strojeva i ureaja, osobnih zatitnih sredstava i radnih tvari, te da koriste propisana osobna zatitna sredstva, - da radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno odredbi iz prethodnog podstavka, - da osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spaavanje kao i za pruanje prve pomoi te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu, - da osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pia te uzimaju druga sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te da ih udalji s rada.




www.preventa.hr

OBVEZE RADNIKA U PROVEDBI MJERA ZATITE NA RADU Radnik je duan osposobiti se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanje uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je duan pristupiti pregledu na koji ga uputi poslodavac. Prije rasporeda na poslove s posebnim uvjetima rada kao i tijekom obavljanja takvih poslova radnik je duan obavijestiti lijenika o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot i zdravlje drugih radnika. Radnik je duan obavljati poslove s dunom pozornou te pri tome voditi rauna o svojoj sigurnosti i zdravlju, kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu. Smatra se da radnik radi s dunom pozornou kada poslove obavlja sukladno znanjima koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran nain te uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlatenika i to na nain da:

prije poetka rada pregleda mjesto rada te o uoenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlatenika, pravilno upotrebljava strojeve, aparate, alate, opasne tvari, transportnu opremu i druga sredstva rada, pravilno upotrebljava propisanu osobnu zatitnu opremu koju je nakon uporabe duan vratiti na prikladno mjesto, pravilno upotrebljava i svojevoljno ne iskljuuje, ne vri preinake i ne uklanja sigurnosne naprave na ureaju koje koristi (stroj, aparat, alat, postrojenje, zgrada), odmah obavijesti poslodavca i ovlatenika poslodavca ili strunjaka za zatitu na radu o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i neposrednom opasnou za sigurnost i zdravlje radnika, kao i o nepostojanju ili nedostatku uputa koje su dane za takvu situaciju, posao obavlja sukladno pravilima struke te propisanim uputama, prije naputanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugroavaju druge radnike i sredstva rada, surauje s poslodavcem, ovlatenikom poslodavca ili strunjakom za zatitu na radu i povjerenikom za zatitu na radu.

Radnik je duan suraivati s poslodavcem ili njegovim ovlatenikom te s povjerenikom zaduenim za zatitu na radu u rjeavanju svih pitanja zatite na radu. Radnik je duan suraivati s poslodavcem, ovlatenikom poslodavca ili strunjakom za zatitu na radu i povjerenikom za zatitu na radu, sve dok mu ne omogui da osigura radni okoli i uvjete rada koji ne predstavljaju opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, te dok se u cijelosti ne postigne zatita sigurnosti i zdravlja radnika na radu sukladno zahtjevima tijela nadlenih za provedbu i nadzor zatite na radu. Radnik je duan odmah izvijestiti poslodavca ili njegovog ovlatenika te svojeg povjerenika o svakoj injenici za koju opravdano smatra da predstavlja neposrednu opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o bilo kojem nedostatku u sustavu zatite na radu. Radnik ima pravo odbiti rad ako mu neposredno prijeti opasnost za ivot i zdravlje zbog toga to nisu primijenjena propisana pravila zatite na radu i zbog takvog postupanja ne smije biti doveden u nepovoljniji poloaj Radnik koji u sluaju ozbiljne, neposredne i neizbjene opasnosti, napusti svoje radno mjesto i opasno podruje, ne smije biti doveden u nepovoljniji poloaj zbog svog postupka i mora biti zatien od bilo kakvih tetnih i neopravdanih posljedica. U prethodno navedenim sluajevima, radnik je duan obavijestiti poslodavca ili njegovog ovlatenika te svojeg povjerenika za zatitu na radu, a o istome su poslodavac ili njegov ovlatenik, odnosno radnik ili njegov povjerenik duni neodlono izvijestiti inspektora rada, koji je duan u roku od 48 sati utvrditi injenino stanje i osnovanost navoda radnika.




www.preventa.hr

1. OPIS I SHEMA (NACRT) IZVOENJA RADOVA Hidroelektrana Varadin koristi energetske potencijale rijeke Drave, a smjetena je uzvodno od grada Varadina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske na granici sa Slovenijom. HE Varadin je vienamjenski objekt koji koristi vodne snage rijeke Drave na dionici dugoj 28,5 km, titi zemljite i naselja od poplave i erozivnog djelovanja rijeke, opskrbljuje vodom industrijske objekte, odvodnjuje prekomjerno vlano zemljite, stvara uvjete za gravitacijsku odvodnju doline i gravitacijsko natapanje zemljita, te pogoduje razvoju sporta i turizma. Hidroelektrana je graena 4,5 godine, a u pogon je krenula 1975. godine. Sastoji se iz slijedeih glavnih objekata: obodni nasipi, pokretni i nasuti dio brane, dovodni kanal s ulaznom graevinom, strojarnica i odvodni kanal. U strojarnici su ugraene dvije proizvodne jedinice s Kaplan turbinama snage 2x45 MW, protokom od 2x225 m3/s i prosjenom godinjom proizvodnjom od 476 GWh.

U brani HE Varadin smjetena je mala hidroelektrana koja isputa propisani bioloki minimum u staro korito rijeke izmeu brane i restitucije. Ova elektrana sa cijevnim agregatom krenula je u pogon 1977. godine, a prosjena godinja proizvodnja je oko 2,6 GWh. Gradnjom brane formirana je akumulacija iz koje se voda preko derivacijskog kanala dugog 14,6 km i strojarnice isputa u prirodno korito Drave. Mala hidroelektrana odrava stalni tok vode od minimalno 8 m3/s u prirodnom koritu Drave nizvodno od brane HE Varadin (duina 22,5 km) do spoja s derivacijskim kanalom. Opis postojeeg stanja Strojarnica MHE ABM HE Varadin smjetena je u desnom upornjaku pokretne brane. Zahvat vode je u bonom zidu 11,5 m uzvodno od osi pokretne brane. Izlaz vode iza agregata je u bonom zidu odvodnog kanala 19,5 m nizvodno od osi brane. Postrojenje MHE ABM HE Varadin sadri slijedee objekte i opremu:

akumulacijsko jezero HE Varadin volumena 8 hm3 s nasutom branom, pokretnom branom i dovodnim kanalom, koji su objekti postojee HE Varadin, ulazna graevina otvora 5x3 m s zaustavnom stijenom i grubom reetkom,




www.preventa.hr

dovodni tunel duine 7 m, presjeka 3x4 m i revizijski tablasti zatvara, fina reetka s istilicom reetke, predturbinski tablasti zatvara dimenzija 3,2x2,6 m, tlani cjevovod ima ukupnu duinu 12,5 m. Izveden je kao betonska konstrukcija kvadratnog presjeka 2,6x2,6 m s prijelazom u kruni presjek 2,6 m. Nastavak na betonski dio je sa elinom oblogom promjera 2,6 m koja pred ulaz u agregat zavrava koljenom 30 podzemna strojarnica s horizontalnom cijevnom turbinom, asinkronim generatorom, te ostalom potrebnom opremom, odvodni tunel s difuzorskim zatvaraem, plato oko strojarnice, novi objekt postrojenja 35/0,4 kV, sa izmjeninim i istosmjernim razvodom, sustavom USZMR, transformatorom vlastite potronje i postrojenjem 35 kV, kabelski prikljuak 35 kV na dalekovodni stup unutar objekta brane, i komandna prostorija brane.

Problemi u radu agregata tijekom eksploatacije U sklopu HE Varadin na desnom boku brane smjetena je mala hidroelektrana (MHE) koja isputa propisani bioloki minimum u staro korito rijeke izmeu brane i restitucije. Agregat biolokog minimuma male hidroelektrane HE Varadin ugraen je 1977. godine kada je puten u trajni pogon. Postrojenje je projektirano za rad s protokom do 10 m3/s. U poetku je radilo u zimskom i ljetnom reimu sa protokom od 5 do 10 m3/s uz runo podeavanje otvora radnog kola. Pri radu s protokom od 10 m3/s pojavljivali su se problemi u radu agregata to je bio uzrok uestalim kvarovima na strojarskoj opremi. Na temelju tog iskustva zatraena je i ishoena dozvola za cjelogodinji trajni rad s protokom od 8 m3/s. Time je ujedno i prvobitna maksimalna snaga agregata smanjena na priblino 450 kW. Osim kvarova na strojarskoj opremi, agregat je takoer esto bio optereen i velikim problemima s otporom izolacije statorskog namota generatora. Vie puta ponavljani remont agregata uz preinake donio je odreena poboljanja, ali i dalje se zadralo poprilino loe stanje izolacije. 2001. godine Konar Institut za elektrotehniku obavio je ispitivanje generatora, a rezultati mjerenja potvrdili su loe stanje izolacije s pretpostavljenim loim mjestom izolacije oko zvjezdita generatora. 2009. godine mjerenja su ponovljena, a rezultati su i dalje bili loi to je uvjetovalo detaljan pregled. Izvren je vizualni pregledi dostupnih dijelova, mjerenja otpora izolacije i endoskopski pregled nedostupnog nizvodnog dijela agregata kroz drenane cijevi. Prilikom




www.preventa.hr

otvaranja uzvodnog poklopca generatora iz prostora generatora istekle su oko dvije litre vode. Na nizvodnom dijelu generatora, pregledanom pomou endoskopa provuenog kroz polni kota generatora i kroz drenanu cijev, ustanovljena je prisutnost velike koliine vlage. Takoer, primijeene su i naslage kamenca na dijelu statorskog namota. Agregat je bio u pogonu do 06. 10. 2010. godine kada je nastupio viestruki kvar. Nastala havarija obuhvaa kvar turbinske brtve, te veliki kvar leaja kao posljedice kvara brtve. Uslijedilo je pranjenje i demontaa protonog trakta, radnog kola, brtvenog sklopa i turbinskog leaja kako bi se izvrio uvid u opseg kvara. Uoeno je znatno oteenje leajnog sklopa i osovine to zahtjeva demontau agregata i popravak u tvornici radi opsene strojne obrade dijelova. Obzirom na velika oteenja dijelova strojarske opreme te prethodno navedene probleme s izolacijom generatora, uvaavajui starost agregata i pripadajue opreme, zakljueno je da je popravak neisplativ te da je potrebno izraditi cjelovito rjeenje zamjene postojeeg agregata novim agregatom.

Opseg radova na revitalizaciji MHE ABM HE Varadin Planirani zahvat na revitalizaciji postrojenja MHE ABM HEV sastoji se od sljedeih aktivnosti:

antikorozivna zatita revizijskog tablastog zatvaraa uz zamjenu dijelova za brtvljenje, antikorozivna zatita difuzorskog zatvaraa i ubetoniranih dijelova (vodilice i prag) uz zamjenu dijelova za brtvljenje, antikorozivna zatita fine reetke s istilicom, antikorozivna zatita grube reetke, ugradnja opreme za mjerenje zaepljenosti fine reetke,




www.preventa.hr

ugradnja opreme za automatsko upravljanje istilice fine reetke, antikorozivna zatita predturbinskog tablastog zatvaraa uz zamjenu dijelova za brtvljenje, ugradnja cijevne turbine s horizontalnim vratilom i prijenosnikom s koninim zupanikom kako bi se osiguralo postavljanje asinkronog generatora izvan protonog trakta agregata, ugradnja asinkronog generatora, ugradnja sustava za regulaciju turbine (jednostruka regulacija - regulacija privodnih lopatica fiksne lopatice radnog kola), prilagodbe sustava rashladne vode potrebama novog agregata, ugradnja sustava klimatizacije, ventilacije i grijanja, ugradnja i prilagodba sustava vatrodojave i zatite od poara, ugradnja i prilagodba sustava upravljanja, signalizacije, zatite, mjerenja i regulacije (USZMR) i procesno informacijski sustav (PROCIS).

U nastavku se daje kratak opis predvienih aktivnosti i radova na revitalizaciji MHE ABM HE Varadin. 1. Horizontalna cijevna turbina Na mjesto postojeeg agregata planira se ugraditi cijevna turbina s horizontalnim vratilom i prijenosnikom s koninim zupanikom kako bi se osiguralo postavljanje generatora izvan cijevi agregata. Protok kroz turbinu se predvia regulirati na privodnom kolu i to tako da se omogui protok od 8 m3/s i pri minimalnoj predvienoj radnoj koti. Nastavno se daju glavni parametri turbine:

- maksimalni netto pad 7.6 m - minimalni neto pad 5.2 m - nazivni neto pad 6.8 m - radni protok 8 m3/s - maksimalni protok 11 m3/s - broj okretaja 375 o/min - broj okretaja kod pobjega 1074 o/min - stupanj iskoristivosti i snaga turbine kod: H=6.8 m; Q=8 m3/sek; 93.1 %; P=497 kW

- maksimalna snaga turbine kod: Hmax=6.4 m; Q=11 m3/s; 92.0%; Pmax=635,4 kW Tona snaga, dimenzije i potrebna oprema turbine definirat e se temeljem konstrukcije agregata izabranog isporuitelja opreme. Turbinsko kuite elik St 510 D (S 355 J2G3) zavarena konstrukcija, sastoji se od: elinog kuita u kojem je smjeteno turbinsko vratilo, leaj i reduktor, a nalazi se u protonom traktu elinog dijela cjevovoda MHE ABM HE Varadin. Komunikacija vitalnim dijelovima turbine (podmazivanje potrebitog instrumentarija) vri se predvidivo kroz fiksne predprivodne lopatice (hidrauliki oblikovane, uplje), dok su ujedno predprivodne lopatice i nosai elinog kuita agregata. U nizvodnom dijelu turbinskog kuita prirubnim spojem montira se turbinska brtva. Dovodni cjevovod elik St 510 D (S 355 J2G3) zavarena konstrukcija, nastavlja se na betonski dovodni cjevovod promjera 2.6 m, cijev treba predvidjeti iz dva dijela i to: ubetonirani dio i dovod do turbine koji se oslanja na betonske leajeve, meusobni spoj je vijani, prirubnicom, ubetonirani dio se vari na postojeu armaturu. Sa prilagodljivim postoljem, pokrivnom reetkom, prilagodljivim vijcima za spajanje potrebitih instrumenata, unutarnjeg konusa u kuitu, osloncima za okvir generatora, svim spojnim prirubnicama strojno obraenim. Odvodni (usisni) cjevovod elik St 510 D (S 355 J2G3) zavarena konstrukcija, dovodi vodu iz turbine do difuzora promjera 1.82 m, cijev treba predvidjeti iz dva dijela i to: elina cijev koja je prirubnikim spojem povezana s obruem radnog kola i elinim ubetoniranim nizvodnim dijelom protonog trakta koji se zavaruje na postojeu armaturu. U dijelu izmeu cjevovoda i ubetonirane eline obloge protonog trakta predvidjeti dilatacijski obru.




www.preventa.hr

Vratilo turbine Napravljeno od elika C35, fiksno spojeno na reduktor. Turbinski leajevi Turbinski leajevi trebaju biti klizni. Trebaju preuzeti aksijalne i radijalne sile agregata. Obru radnog kola Treba biti izveden kao zavarena konstrukcija, izraena od X5 CrNi 13.4, prirubniki spojena s privodnim lopaticama i usisnim dijelom elinog cjevovoda. Sustav za podmazivanje i hlaenje leaja U sklopu leaja treba biti izveden sustav za podmazivanje. Hlaenje ulja za podmazivanje leaja predvieno je vodom. Brtva leaja Specijalne brtve na vratilu otporne na troenje i sa malom potrebom za odravanjem, etverostruko rasporeene, bez potrebe za vodenom blokadom. Lopatice radnog kola Izraene od X5 CrNi 13.4; ugraene na glavinu od X5 CrNi 13.4 pomou potisnog ovratnika i vijaka; zabrtvljeni sa specijalnim leajevima bez potrebe za odravanjem. Ispusni prsten elik St 510 D (S 355 J2G3); kuglasto zakrivljen sa jedne strane. Mehanizam za runo zakretanje lopatica radnog kola Mehanizam za runo zakretanje lopatica radnog kola treba omoguiti runo zakretanje radnog kola u poloaje:

I - poloaj za 8 m3/s i II - poloaj za 11 m3/s (maksimalni mogui protok kroz agregat).

Lopatice privodnog kola Izraene od X5 CrNi 13.4, zabrtvljene sa klizno-leajnim brtvama bez potrebe za odravanjem; spojnica prolaznih vrata sa bronanim brtvama; zabrtvljene sa duplo-rednim usnim brtvama i toroidalnim brtvenim prstenom. ahure leaja i brtve mogu se zamijeniti bez rastavljanja privodnog kola. Kao mjera sigurnosti protiv zaglavljivanja lopatica privodnog kola koristi se ureaj za limitiranje momenta. Ukljueno je markiranje poloaja zbog kontrole i podeavanje pozicije. Prsten privodnog kola elik St 510 D (S 355 J2G3), na podruju statorskih lopatica kuglasto zakrivljen. Regulacijski obru elik St 360 C (S 235 J0); sa V-utorom za poliamidne kuglice kao leaj bez potrebe za odravanjem. Poluge lopatica privodnog kola sa vezama Galvanizirajui elik, kontrola momenta sa pripadajuom blokadom, svaka druga veza je montirana sa oprugom. Podesni mehanizam lopatica privodnog kola Dvostruko-regulirajui hidrauliki cilindar, fiksiran na podu kao konzola, ukljuujui pretvara za pozicioniranje i zatvaranje; teina fiksirana na trokutu kola. Linije signala Elektroinstalacije za senzore temperature leaja, senzori pozicije i brzine su predvieni u lako dostupnoj terminal kutiji na gornjoj strani turbine. 2. Asinkroni generator Predvia se ugradnja asinkronog generatora (+CMKA01), vertikalne izvedbe, sa spojem sa vratilom turbine preko konusnog reduktora. Osnovne karakteristike generatora:

- nazivna snaga 573.5 kW - nazivni napon 400 V - frekvencija 50 Hz - faktor snage 0,85 - nazivni broj okretaja 750 min-1 - nazivni broj okretaja kod pobjega 1875 min-1

Za prikljuak novog asinkronog generatora ABM-a na 0,4 kV postrojenje, u svrhu evakuacije proizvedene energije, predvieno, uz postojea etiri paralelno poloena, polaganje petog etveroilnog kabela. Predviena je i ugradnja novog prespojnog ormara, oznake +CBAA01, na zidu strojarnice, na mjestu postojeeg. Asinkroni generator treba biti u skladu sa zahtjevima preporuka IEC 60 034 i IEC 60 072-A. Ako bude ponueni asinkroni generator prema drugim normama potrebno je navesti te norme, te oznaiti podruje gdje se one razlikuju od navedenih IEC Publikacija. Izvedba asinkronog generatora se treba temeljiti na suvremenoj i dokazanoj praksi.




www.preventa.hr

Asinkroni generator treba biti konstantnog broja okretaja, 3-fazni, vertikalne izvedbe, potpuno zatvorenog tipa (IP 54 ili bolje u skladu s IEC 60 529). Namoti statora trebaju biti izraeni iskljuivo iz elektrotehnikog bakra, izolirani s materijalima u skladu s preporukama IEC 60 085. Izolacija statora treba svugdje biti izolacijske klase F u skladu s IEC 60 034-1, ali dozvoljeni porast temperature ne smije prekoraiti granine vrijednosti odreene izolacijskom klasom B. U zvjezditu generatora treba biti omogueno odvajanje pojedinih namota, za potrebe ispitivanja. Prikljuna kutija generatora treba biti odgovarajue veliine da omogui spajanje na komotan nain i da bude zakretna tako da je spajanje kabela mogue iz najprikladnijeg smjera. Prikljuna kutija treba biti izvedene tako da moe sigurno izdrati najveu predvidivu struju kratkog spoja bez mehanikog oteenja. Na prikljunoj kutiji treba biti jednoznano naznaen slijed spajanja. Prikljuna kutija treba imati zasebni odjeljak u kojem je vijak za uzemljenje direktno na generatorskom kuitu. Svi uvodi kabela trebaju biti obrubljeni brtvama iz odgovarajueg materijala. Prikljuna kutija treba imati stupanj zatite IP55. 3. Rashladna voda Zahvat vode za sustav rashladne vode predvieno je izvesti na dovodnom sustavu turbine, ispred ulaza u turbinu. Sustav za hlaenje predvien je za hlaenje ulja za podmazivanje turbinskih leajeva i reduktora s koninim zupanicima agregata. Glavne komponente ovog sustava su:

- Centrifugalna crpka rashladne vode brtve, (protok, manometarske visine, snaga crpke i el. motor treba uskladiti sa stvarnim potrebama agregata). - Ciklonski filter do 50 mikrona. - Elektromotorni ventili, 230 V, 50 Hz (48 Vdc).

Sustav za hlaenje treba biti opremljen s dvije crpke (normalno je samo jedna u upotrebi, druga je priuvna).Svaka crpka treba biti opremljena s usisnim tlanim i nepovratnim ventilom te s manometrom. Predvieno je filtriranje rashladne vode u ciklonskom filteru do 50 mikrona. Filter je predvien s elektromotornim ventilom za automatskim isputanje neitoa u usisnu cijev. Obilaznim cjevovodom omoguen je zaobilazak filtera u sluaju potrebe za manjim zahvatima na filteru. Cijev DN20 koja iz filtera vodi na sustav hlaenja i podmazivanja turbinskih leaja opremljena s elektromotornim ventilom 230 V, 50 Hz (48 Vdc) koji je ili otvoren ili zatvoren. Signalizacija kvara sustava za hlaenje je predviena davaima niskog tlaka i niskog protoka rashladne vode. Signalizaciju kvara sustava rashladne vode potrebno je dovesti u procesnu stanicu brane (AC 4). 4. Prikljuak na mreu Zadrava se postojei prikljuak na mreu. 5. Izvodi generatora i spojni vodovi Za prikljuak asinkronog generatora ABM-a na 0,4 kV postrojenje, u svrhu evakuacije proizvedene energije, predvieno je, uz postojea etiri paralelno poloena, polaganje petog etveroilnog kabela. Predviena je i ugradnja novog prespojnog ormara, oznake +CBAA01, na zidu strojarnice, na mjestu postojeeg. Prema navedenom, predvieni prikljuak je kabelski vod, PP41 5x(4x150) mm2, Cu. 6. Opskrba potroaa izmjeninim i istosmjernim naponom Opskrba potroaa izmjeninog napona 3x400/230 V, 50 Hz je osigurana iz glavnog razvoda. Potroai izmjeninog napona 3x400/230 V, 50 Hz napajat e se iz pripadnih podrazvoda. Turbinski ormar Iz turbinskog ormara je predvieno napajanje pomonih pogona turbine:

- Sustav turbinske regulacije. - Sustav podmazivanja leaja. - Sustav rashladne vode.




www.preventa.hr

Ormar procesne stanice ABM-a Iz ormara procesne stanice ABM-a napajat e se sljedei potroai:

- Sustav predturbinskog zatvaraa. - Antikondenzacijski grijai generatora.

Razdjelni ormar +CGA001 Iz razdjelnog ormara u strojarnici, oznake +CGA001, napajati e se sljedei potroai:

- Rasvjeta i prikljunice u strojarnici. - Grijai strojarnice. - Oprema ventilacije strojarnice.

Opskrba istosmjernim naponom je osigurana iz glavnog razvoda sustava istosmjernog napona 48 Vdc. Potroai istosmjernog napona 24 Vdc napajat e se iz pripadnih podrazvoda preko DC/DC pretvaraa 48/24 Vdc. 7. Zamjena dovodne i usisne cijevi Obzirom da e novi agregat biti drugaijih dimenzija od postojeeg dovodnu i usisnu cijev je potrebno zamijeniti novima ije dimenzije e biti definirane od strane proizvoaa opreme. U postojeem stanju dovodna cijev i prirubnica usisne su privrene za armaturu zidova, a spoj je zaliven sekundarnim betonom. Spoj nove uzvodne i nizvodne eline obloge sa dovodnom cijevi i usisnom cijevi treba oba predvidjeti prirubnicama. Nove eline obloge e se takoer zavariti za otvorenu armaturu postojeih zidova, a upljine e se zapuniti mikro betonom. 8. Mjere sanacije zidova i podova Predvia se zidove strojarnice zaravnati, uz prethodnu pripremu podloge, te obojati sintetskom bojom. Pod strojarnice i montanog prostora, postojee stepenite i plato na koti 189.47 predvia se izvesti kao monolitni vieslojni podni sustav od sintetskih smola s protukliznom i antistatik povrinom. 9. Posluna platforma U prostoru bunara strojarnice predvia se izvedba poslune platforme osnih tlocrtnih dimenzija 5,00x4,00 m. U gazitu se nalazi kruni otvor dimenzija 1,0 m radi smjetaja generatora, te pravokutni otvor dimenzija 0,76x0,93 m kojim je omoguen silazak na dno bunara strojarnice, na kotu 179,90 m n.m. Otvor za silazak na dno se zatvara poklopcem izraenim od iste pocinane reetke kao i gazita. Silazak sa montanog platoa na poslunu platformu omoguen je okomitim sigurnosnim ljestvama visine 2,0 m, a dalje sa poslune platforme na dno strojarnice pristup je omoguen sigurnosnim ljestvama visine 4,5 m s leobranom. 10. Temelji novog agregata S obzirom da e novi agregat biti drugaijih dimenzija od postojeeg, postojee temelje je potrebno ukloniti te se predvia izgradnja novih armiranobetonskih temelja agregata. 11. Turbinski dovod i difuzor Na betonskoj oblozi dovodnog cjevovoda i difuzora vidljiva su povrinska oteenja i segregacija betona te ispiranje betona na spojevima beton elik. Iz tog je razloga potrebno provesti mjere sanacija oteenja mikroarmiranim mortom te potom zaglaivanje betonske povrine po cijelom opsegu i duljini dovodnog cjevovoda i difuzora. 12. Instalacija rasvjete i prikljunica Za opskrbu elektrinom energijom rasvjete i prikljunica, predviena je ugradnja novog razdjelnog ormara. Konstrukcija ormara e se uzemljiti povezivanjem na postojei uzemljivaki sustav. Na postojei uzemljivaki sustav spojiti e se i zatitna (PE) sabirnica u ormaru. Na dovodu u razdjelni




www.preventa.hr

ormar podrazvoda, predviena je ugradnja zatitne strujne diferencijalne sklopke, nazivne struje 40 A i nazivne diferencijalne struje 0,3 A. Odvodi za instalacije rasvjete tititi e se automatskim instalacijskim prekidaima za nazivnu struju 6 A, a odvodi za instalacije utinica automatskim instalacijskim prekidaima za nazivnu struju 16 A. Napajanje razdjelnog ormara +CGA001 predvieno je izvesti sa glavnog 0,4 kV razvoda elektrane, ormara +N3, kabelom NYCY-Y 5x10/10 mm2, poloenim na perforirane postojee kabelske police. Ormar +N4, pripada razvodu kritine potronje. Napajanje jednofaznih prikljunica u strojarnici, sa razdjelnog ormara +CGA001 predvieno je izvesti kabelima NYY-Y 3x2,5 mm2, a rasvjete kabelima NYY-Y 3x1,5 mm2. Napajanje trofaznih prikljunica u strojarnici, sa razdjelnog ormara +CGA001 predvieno je izvesti kabelima NYY-Y 5x2,5 mm2, a rasvjete kabelima NYY-Y 3x1,5 mm2. Rasvjeta strojarnice MH ABM HE Varadin projektirana je u skladu sa zahtjevima korisnika za potreban nivo rasvijetljenost te prema vaeim preporukama i normama. Predviena je ugradnja vodotijesnih nadgradnih svjetiljki s dvije fluorescentne cijevi snage 49 W i elektronikom predspojnom napravom te aluminijskim reflektorom, u visini 2 m od poda na koti +189,5 m, a 4 m od poda na kotama +186,5 m i 179,9 m. Ukljuivanje rasvjete u strojarnici predvieno je lokalno, nadgradnim instalacijskim sklopkama. Elektrina instalacija prikljunica rijeena je nadgradno. Predviena je ugradnja jednofaznih, sa zatitnim kontaktom i trofaznih, sa zatitnim kontaktom, prikljunica u visini 0,5 m od poda. Protupanina rasvjeta izvest e se, na mjestu postojee, rasvjetnom armaturom koja je trajno prikljuena na mreni napon preko automatskog osiguraa 6 A koji se nalazi u razdjelnom ormaru +CGA001. Navedeni osigura ujedno slui i kao kontrolna sklopka za ispitivanje ispravnosti. Armatura panine rasvjete je u LP spoju, a u njoj je ugraena elektronika za punjenje aku-baterije koja osigurava uvijek nominalni napon baterije, a time i sigurnost panine rasvjete u sluaju nestanka napona. Ugraena baterija, predviene armature, osigurava rad armature u trajanju od oko 3 sata, a dolaskom napona se puni. Instalacija panine rasvjete izvest e se takoer kabelom NYY-Y 3x1,5 mm2 poloenim na zid sa obujmicama. 13. Klimatizacija, ventilacija i grijanje Grijanje prostora strojarnice predvia se u zimskom periodu se elektrinim grijaima zraka sa ventilatorom. Predvieni su grijai snage 9 kW, s termostatom. U strojarnici je takoer predviena prisilna ventilacija koja osigurava optimalnu temperaturu do +40 C ljeti, pri disipaciji generatora od 50 kW. Ventilacija prostorije generatora izvedena je pomou ventilatora ukupnog kapaciteta 30000 m3/h s odsisom otpadnog zraka pomou zranih kanala te odvodom. Na otvor odsisa postavljena je mreica za zatitu od ptica. Usis svjeeg zraka osiguran je preko otvora s mreicom za zatitu od ptica. Zrak se potom vertikalnim limenim kanalom kroz prostor generatora dovodi do tri strujna otvora smjetena pri podu prostora generatora. 14. Odvlaivanje strojarnice U strojarnici je predviena ugradnja pokretnog odvlaivaa zraka, sa higrostatom. 15. Sustav vatrodojave i zatite od poara Za dojavu poara u strojarnici predvieni su automatski i runi javljai poara koje je predvieno prikljuiti na postojei vatrodojavni sustav MHE ABM HE Varadin. 16. Sustav upravljanja, signalizacije, zatite, mjerenja i regulacije (USZMR) i procesno informacijski sustav (PROCIS) S obzirom na to da oprema postojee lokalne procesne stanice agregata biolokog minimuma moe zadovoljiti zahtjeve novog agregata za uklapanje u postojei sustav USZMR i PROCIS HE Varadin, predvieno je da se postojea procesna stanica zadri, uz preprogramiranje postojee procesorske jedinice u skladu sa zahtjevima novog agregata biolokog minimuma te zamjenu postojee numerike zatite generatora novom. Iz ormara procesne stanice agregata biolokog




www.preventa.hr

minimuma, AC ABM, predvieno je uklanjanje frekventnog releja za isklapanje sustava za kompenzaciju jalove snage. Postojeu procesnu stanicu ABM-a je predvieno izmjestiti u strojarnicu MHE. Postojei sustav za kompenzaciju jalove snage predvieno je povezati sa izmjetenom procesnom stanicom agregata AC ABM, u strojarnici. Oprema potrebna za upravljanje turbinskom regulacijom kao i za povezivanje s ostalim sustavima USZMR predviene su u sklopu turbinskog ormara koji je predvieno smjestiti u strojarnicu, uz ormar procesne stanice ABM-a. 17. Polaganje kabela U strojarnici je predvieno sve kabele voditi nadgradno, odnosno po novim perforiranim kabelskim policama od nehrajueg elika te obujmicama po zidovima. Za voenje postojeeg kabelskog voda za prikljuak asinkronog generatora, predviena je ugradnja novih kabelskih ljestava, od nehrajueg elika na zidu strojarnice, na mjestu postojeih. Posebnu panju treba posvetiti zatiti kabela od poara kod prolaza kroz zidove - protupoarne zone. Otvore kroz koje kabeli prolaze kroz zidove treba ispuniti odgovarajuim vatrootpornim materijalom, a kabele premazati protupoarnom masom u duini 1 m od svake strane zida. 18. Zatita od elektrinog udara U svrhu zatite od elektrinog udara primijenjen je TN-C-S sustav zatite. Zatitna (PE) i neutralna (N) sabirnica ujedinjene su u jednom dijelu sustava, a nakon razdvajanja ne smiju se vie spajati. Zatitni vodi se vodi prema svim troilima. Izjednaenje potencijala metalnih masa predvieno je izvesti bakrenim uetom, presjeka 50 mm2. 19. Uzemljenje Predvieno je formiranje sabirnice za izjednaavanje potencijala u strojarnici MHE ABM HE Varadin, na nain da se nadgradno po zidovima strojarnice poloi Cu ue, 50 mm2, na visini 30 cm od poda. 20. Antikorozivna zatita hidromehanike opreme Na objektu MHE ABM HE Varadin predvia se antikorozivna zatita slijedee hidromehanike opreme: - grube reetke; - revizijskog tablastog zatvaraa s ubetoniranim dijelovima (sa zamjenom brtvenog sustava); - fine reetke s istilicom; - predturbinskog tablastog zatvaraa s ubetoniranim dijelovima (sa zamjenom brtvenog sustava); - difuzorskog zatvaraa s ubetoniranim dijelovima (sa zamjenom brtvenog sustava). 21. Oprema za mjerenje zaepljenosti fine reetke Za mjerenje zaepljenosti reetke predviena je ugradnja sustava koji se zasniva na mjerenju tlaka piezorezistivnom metodom. Predvieni sustav se sastoji od dvije potopne piezorezistivne sonde sa pretvaraem, smjetene u zatitnim cijevima, na poloaju ispred i iza postojee reetke te upravljake jedinice smjetene u ormaru mjerenja zaepljenosti reetke, +CLPA10. Piezorezistivne sonde mjere tlak vode ispred i iza reetke te na izlazu daju strujni signal 4-20 mA. Razlika mjerenja se koristi kao osnova za ocjenu zaepljenosti reetke, na temelju ega se daje nalog ormaru istilice, +CLPA11, za pokretanje ciklusa ienja ulazne reetke. Operatorski panel ugraen na vratima predvienog ormara mjerenja zaepljenosti reetke, +CLPA10, sadrava ekranski prikaz zaepljenosti ulazne reetke, sa mogunosti promjene vrijednosti koja starta istilicu. Predvieni ormar mjerenja zaepljenosti reetke je dimenzija (vxxd) 400x600x300, za vanjsku ugradnju, stupnja mehanike zatite IP65, oznake +CLPA10. Predvieno ga je smjestiti uz ormar istilice, oznake +CLPA11. Napajanje ormara+CLPA10 je predvieno izvesti sa istosmjernog razvoda 48 V brane. Za potrebe napajanja opreme mjerenja naponom 24 Vdc, predvieno je da u ormaru mjerenja zaepljenosti reetke, +CLPA10, bude ugraen pretvara 48 Vdc/24 Vdc.




www.preventa.hr

22. Oprema za automatsko upravljanje istilice fine reetke Za potrebe napajanja i pokretanja postojeeg elektromotora istilice predviena je ugradnja novog ormara istilice, za vanjsku ugradnju. Ormar je predvieno smjestiti na mjesto postojeeg ormara istilice, na novi nosa od nehrajueg elika. Napajanje ormara istilice predvieno je izvesti sa 0,4 kV razvoda elektrane, ormara +N5, postojeeg odvoda istilice. Upravljanje istilicom je mogue runo ili automatski. Izbor naina upravljanja je predvieno birati preklopkom ugraenom na vrata ormara. U runom nainu rada upravljanje istilicom se vri tipkalima ugraenim na vrata ormara. U automatskom nainu rada upravljanje istilicom vre sklopnici na temelju signala zaepljenosti reetke, generiranog u ormaru za mjerenje zaepljenosti reetke. Sa ormara istilice i ormara za mjerenje zaepljenosti reetke, u procesnu stanicu brane, AC 4 je predvieno odvesti sljedee signale: ISTILICAKVAR, ISTILICAU RADU, te ZAEPLJENA REETKA. Za potrebe iskljuenja u nudi, na vrata ormara istilice +CLPA11 je predviena ugradnja crvenog gljivastog tipkala za iskljuenje u nudi. Za napajanje postojeeg elektromotora istilice sa ormara istilice +CLPA11, predvieno je poloiti novi kabel, tipa NYCY-Y 5x2,5/2,5 mm2. Na mjesto postojeeg stupa rasvjete istilice, predvieno je ugraditi novi stup s dva visokotlana natrijeva reflektora, svaki snage 250 W. Napajanje rasvjete istilice je predvieno izvesti sa ormara istilice, sa sklopke ugraene na vrata ormara. Za napajanje nove rasvjete istilice sa ormara istilice +CLPA11, predvieno je poloiti novi kabel, tipa NYY-Y 3x1,5 mm2. Pripremni radovi na gradilitu - Izvoa radova duan je dopremiti sav potreban inventar za normalno funkcioniranje gradilita, opremiti gradilite svom infrastrukturom za transport, energiju i vodu, postaviti sve potrebne strojeve i ureaje za nesmetano obavljanje radnog procesa. Nakon slubenog preuzimanja radova, izvoa je duan raspremiti gradilite i ukloniti sav inventar, opremu, mehanizaciju i instalacije te dovesti privremeno zauzeti prostor u prvobitno stanje. - Izvoa je u dogovoru s investitorom duan prije poetka radova osigurati nesmetanu opskrbu gradilita elektrinom energijom i tehnolokom vodom za nesmetano odvijanje radnog procesa. Rasvjeta u dovodnom i odvodnom cjevovodu osigurat e se razvodom privremenih elektrinih instalacija. - Instalacije moraju biti u skladu s EN60204, i dodanim odgovarajuim HRN. Izvoa mora imenovati osobu odgovornu za sigurnost sve privremene elektrine opreme na gradilitu. Izvoa je duan postupati u skladu sa Zakonom o zatiti na radu i ostalim zakonima i propisima. Struja je izmjenina 220/240 V, isporuuje se neprekidno 24 sata dnevno i mora zadovoljavati zahtjeve i potrebe gradiline opreme i ureaja. U pravilu se osigurava prikljuak na vanjsku javnu mreu, a ako to nije mogue, izvoa e osigurati vlastiti glavni i alternativni izvor. Izvoa je odgovoran za odravanje sve postojee elektrine mree, ukljuivo generatore, razdjelne ploe, prekidae i ostale ureaje. - Rasvjeta reflektorima mora omoguiti sigurno izvoenje radova. Po potrebi svjetlo se mora zasjeniti kako bi ga se usmjerilo na podruje unutar izvoenja radova i izbjeglo iritiranje. - Prije poetka radova izvoa e zajedno s nadzornom slubom Investitora izvriti pregled radnih povrina betonske obloge cjevovoda u cilju to tonijeg lociranja i oznaavanja mjesta sanacije. - Pokretne skele i platforme koristit e se za sve radove koji se obavljaju na visini, deponiranje materijala, strojeva i ureaja. Prije poetka radova izvoa je duan dostaviti na uvid i odobrenje posebnu projektnu dokumentaciju koja sadri statiki proraun, dokaz stabilnosti te nain montae i demontae skela i platformi. Ruenje i demontaa - Demontaa i odvoz starog agregata i pripadajue opreme te svih postojeih instalacija na privremeni deponij u strojarnicu HE Varadina, te zbrinjavanje otpada prema vaeim zakonima i pravilnicima.




www.preventa.hr

- Odstranjivanje sekundarnog betona oko prirubnice usisne cijevi. Radovi obuhvaaju runo/strojno odstranjivanje sekundarnog betona do osnovnog betona. U podruju oko armature radi zatite iste sekundarni beton odstranjivati vodenim mlazom visokog pritiska (p>1000 bar i Q>90 L/min) sa ienjem otvorene armature do visokog sjaja te odvoz materijala na deponij i zbrinjavanje. - Odstranjivanje sekundarnog betona oko dovodne cijevi. Radovi obuhvaaju runo/strojno odstranjivanje sekundarnog betona do osnovnog betona. U podruju oko armature radi zatite iste sekundarni beton odstranjivati vodenim mlazom visokog pritiska (p>1000 bar i Q>90 L/min) sa ienjem otvorene armature do visokog sjaja te odvoz materijala na deponij i zbrinjavanje. - Demontaa prirubnice usisne cijevi. Radovi obuhvaaju odvajanje eline obloge koja je zavarena na armaturu osnovnog betona (armatura treba ostati neoteena) te odvoz na deponij i zbrinjavanje. - Demontaa dovodne cijevi. Radovi obuhvaaju odvajanje eline obloge koja je zavarena na armaturu osnovnog betona (armatura treba ostati neoteena) te odvoz na deponij i zbrinjavanje. - Ruenje betonskih nosaa agregata. Radovi obuhvaaju runo/strojno odstranjivanje armirano betonskog nosaa do poda te odvoz materijala na deponij i zbrinjavanje. - Demontaa zaustavne stijene na ulaznoj graevini. Radovi demontae podrazumijevaju podvodno uklanjanje privrsnih kemijskih vijaka te odlaganje konstrukcije zaustavne stijene na plato. - Montaa zaustavne stijene na ulaznoj graevini nakon dovretka radova. Radovi montae podrazumijevaju podvodno uvrenje konstrukcije kemijskim vijcima.

Bravarski radovi - Prilagodba postojeih remontnih grednih zatvaraa za remont zatvaraa preljevnih polja za potrebe zatvaranja ulazne graevine odnosno izlaza difuzora, to ukljuuje:

- strojno uklanjanje nosee uke na postojeim gredama zatvaraa, - nabavu, dopremu i montau profilne gumene brtve privremenog, zatvaraa tvrdoe 65 +/- 5 po Shore A, - izrada i podvodna montaa U-okvira vodilica od elinih profila HEA 550, - postavljanje modificiranih greda zatvaraa auto dizalicom,

Nakon zavrenih radova na sanaciji difuzorskog zatvaraa, grube reetke, uzvodnog revizijskog zatvaraa i predturbinskog zatvaraa grede zapornica treba vratiti u prvobitno stanje. - Izrada i montaa pocinane hodne reetke visine 30 mm, sa korakom 33x33 mm, debljine lamele 3 mm. Teina pocinane reetke iznosi 29,5 kg/m2. - Izrada, doprema i montaa eline konstrukcije za poslunu platformu. Dimenzije i kvaliteta elika prema specifikaciji, izrada i montaa opreme prema projektu. Zatita eline konstrukcije od korozije osnovnim premaznim sredstvom na bazi epoksidnih smola i pokrivnim premaznim sredstvom. - Izrada, doprema i montaa sigurnosnih ljestvi za sputanje s montanog prostora na poslunu platformu. Ljestve se u potpunosti izrauju od nehrajueg (inox) elika. Ljestve su visine 2,0 m, sa maksimalnim razmakom penjalica 30 cm. Minimalna irina ljestvi je 45 cm. - Izrada, doprema i montaa sigurnosnih ljestvi s leobranom za sputanje s poslune platforme u bunar agregata. Ljestve se u potpunosti izrauju od nehrajueg (inox) elika. Ljestve su visine 4,5 m, sa maksimalnim razmakom penjalica 30 cm. Minimalna irina ljestvi je 45 cm. Leobran poinje na visini 2,0 m, minimalne irine 70 cm. - Izrada, doprema i postava zatitne ograde. Visina 100 cm. Izraena od inox cijevnih profila 20 mm te stupova i rukohvata 40 mm. - Popravak antikorozivne zatite postojeih prekria svih montanih otvora strojarnice.

Betonski radovi - Priprema povrine osnovnog betona za vezu s novim (ienje, otpraivanje povrine te nanoenje premaza za poveanje prionjivosti izmeu podloge i novog betona).




www.preventa.hr

- Dobava, ugradnja betona C30/37 sukladno projektu u otvore oko usisne i dovodne cijevi. Ukljuivo, zaglaivanje i njega betona, potrebna oplata i pokretna skela za rad na visini do 4,00 m. - Dobava i ugradnja morta za izravnavanje i zatvaranje pora 3-komponentnim cementno epoksidnim mikro mortom tlane vrstoe min 45 N/mm2 u debljini 1-2 mm uz glatku zavrnu obradu i njegovanje. Ukljuivo skela za rad na visini do 4,00 m. - Kontaktno injektiranje prostora ispod eline obloge usisne i dovodne cijev da bi se osiguralo potpuno prianjanje elik /okolni beton. Injektiranje e se provesti cementnom emulzijom vodocementnog faktora 0,75. Ukljuivo injektiranje, utroak smjese, sve ostale radove i materijale potrebne za potpuno dovrenje radova. - Sanacija procjeivanja vode kroz beton injektiranjem trajnim elastinim poliuretanskim gelom. Injektiranje se izvodi na radnim rekama betona, spoju primarnog i sekundarnog betona i unutarnjim zidovima strojarnice. Ukljuivo sve pripremne radnje, materijal, povrinsku ugradnju pakera, zatvaranje brtvilima te skidanje pakera i brtvila nakon izvrenog rada. - bukanje unutarnjih ploha zidova i stropa strojarnice odgovarajuom vapneno-cementnom bukom, debljine 7 mm. Ukljuivo prethodno ienje podloge, prskanje povrina cementnim mlijekom te rabiciranje mreicom spojeva ploha, skela te ostali materijali i radovi potrebni za potpuno dovrenje stavke - Dobava, ugradnja betona C30/37 sukladno projektu za dva temelja agregata. Ukljuivo, zaglaivanje i njega betona, potrebna oplata i svi radovi potrebni za potpuno dovrenje stavke.

Armiraki radovi - Dobava i ugradnja armature B500B sukladno projektu za izradu dva temelja agregata. Ukljuivo sidrenje vertikalne armature u postojei beton sa ljepilom za sidrenje visokih performansi prema tehnikim specifikacijama proizvoaa. Podopolagaki radovi - Dobava i izrada industrijskog vieslojnog poda na bazi umjetnih smola, debljine cca 3 mm sa soklom visine 10 cm. Nanosi se na suhu, istu i vrstu podlogu - zaribanu cementnu glazuru. Pod otporan na kemikalije, protuklizan, antistatik. Soboslikarski radovi - Bojanje unutarnjih ploha zidova i stropa strojarnice, odgovarajuom kiselootpornom bojom. Ukljuivo svi materijali, skela, radovi i ienje nakon bojanja. Radovi na sanaciji protonog trakta - Odstranjivanje svih neistoa, starih povrinskih zatita i labavih dijelova betona u turbinskom dovodu sve do zdrave, iste i nosivo sposobne podloge, otvorene zrnate strukture (50% vidljivog agregata i hrapavosti od ~3 mm) vodenim mlazom visokog pritiska (do 500 bara). - Odstranjivanje svih neistoa, starih povrinskih zatita i labavih dijelova u difuzoru sve do zdrave, iste i nosivo sposobne podloge, otvorene zrnate strukture (50% vidljivog agregata i hrapavosti od ~3 mm) vodenim mlazom visokog pritiska (do 500 bara). - Dobava i ugradnja reparaturnog polimercementnog morta s armiranim vlaknima za sanaciju manjih povrinskih oteenja turbinskog dovoda. - Dobava i ugradnja reparaturnog polimercementnog morta s armiranim vlaknima za sanaciju manjih povrinskih oteenja difuzora. - Dobava i ugradnja premaza za izravnavanje i zatvaranje pora na betonskoj oblozi turbinskog dovoda i difuziora na bazi polimer cementnog veziva i kvarcnog punila, tlane vrstoe min 45 N/mm2 u debljini 1-2 mm uz glatku zavrnu obradu i njegovanje.




www.preventa.hr

1.1. Podaci o postojeim instalacijama i ureajima Prije poetka radova potrebno utvrditi postojee instalacije na gradilitu te na podlozi dobivenih podataka predvidjeti zatitne mjere za sigurnost i zdravlje prilikom izvoenja radova. Pravila i propisi koji se odnose na odreene instalacije moraju se potivati za vrijeme izvoenja radova. Instalacije koje su u upotrebi moraju se odgovarajue zatititi od oteenja, ukloniti ili premjestiti kako je naznaeno ili specificirano. Mrtve instalacije odstranit e se, zatvoriti ili pokriti, a izvoditelj je duan izvijestiti nadzornog inenjera o poloaju ovakvih instalacija. Podaci o postojeim instalacijama vidljivi su iz nadzemnog i podzemnog katastra, te iz posebnih uvjeta graenja, za elektro VN i NN, TK kablove, vodovod, distributivni plinovod i slino. Na podlozi tih podataka predviaju se zatitne mjere za sigurnost i zdravlje prilikom izvoenja radova. Prije poetka radova potrebno je obavijestiti vlasnike pojedinih instalacija, te uz prisutnost njihovih predstavnika utvrditi poloaj i dubinu podzemnih instalacija (detekcijom ili iskopom liceva). Prije poetka radova obaveza je investitora i izvoditelja da narue iskolenje postojeih instalacija od strane vlasnika instalacija, kako bi se mogla predvidjeti zatita, a ne bi nastala nepotrebna oteenja i trokovi. Kod krianja i polaganja podzemnih instalacija potrebno je osigurati minimalni nadsloj iznad instalacije. U neposrednoj blizini postojeih instalacija, prije svega biti e potrebno oprezno izvoditi radove prilikom iskopa, a sam iskop e se izvoditi runo. Na svim mjestima krianja s postojeim instalacijama potrebno je izvesti njihovu zatitu u skladu s uvjetima projektiranja izdanim od vlasnika instalacija. Ukoliko je potrebno izmjetanje postojeih instalacija, isto se mora dogovoriti s vlasnikom, koji mora izdati suglasnost na predvieni zahvat i propisati potrebne mjere i uvjete pod kojima se moe izvriti izmjetanje. 1.2. Odreivanje granica gradilita prema okolini Dijelovi gradilita moraju se oznaiti odreenim prometnim znakovima i oznakama upozorenja na drugi odgovarajui nain. Na ulazu u ograeni krug HE Varadin nalazi se postojea portirnica sa slubenim osobama koje stalno kontroliraju ulazak i izlaz osoba te vozila iz podruja HE. Na ulazu u podruja postrojenja postavljene su ploe upozorenja: OPREZ! VISOKI NAPON, ploa s prikazom PET PRAVILA SIGURNOSTI i ploa UPUTE ZA PRUANJE PRVE POMOI UNESREENIMA OD UDARA ELEKTRINE STRUJE. Za oznaavanje pojedinih radova, radi oznaavanja i osiguranja granica gradilita gdje se izvode ti radovi, potrebno je postaviti ploe upozorenja koje e oznaavati granicu gradilita (Zabranjen pristup nezaposlenima, Zabranjen prilaz ili prolaz) i takozvanu psiholoku ogradu od zastavica ili PVC trake. Izvoditelj radova duan je nain obiljeavanja prilagoditi trenutnoj situaciji koja se pojavi na radilitu, kako se ne bi dogaalo da osobe koje ne rade na poslovima na privremenom gradilitu dole u zonu radova. Skupna ploa sa svim gore navedenim znakovima postavlja se na najpogodnije mjesto na gradilitu koje odreuje voditelj radilita.




www.preventa.hr

1.3. Odreivanje i odravanje radnih prostorija, garderoba, sanitarnih vorova i smjetajnih objekata na gradilitu

Svaki izvoa radova duan je za svoje radnike osigurati garderobne i sanitarne prostore u kvaliteti i koliini prema broju i spolu radnika. S obzirom na broj zaposlenih koji e se na gradilitu nalaziti, a sukladno vremenskom planu radova, izvreno je dimenzioniranje ureda, garderoba, sanitarija te prostorija za odmor radnika i uzimanje hrane. Sve navedene prostorije predviene su kontejnerskog tipa. Smjetaj graevinskih kontejnera odreen je u grafikoj shemi koja je dana u prilogu ovog Plana izvoenja radova. 1.4. Odreivanje prometnih komunikacija, evakuacijskih putova i nunih izlaza s uputama za

odravanje Obzirom na poveane opasnosti od vozila unutarnjeg transporta, kamiona za prijevoz materijala i opreme u podruju oko mjesta izvoenja radova, treba potivati internu prometnu signalizaciju i pravila kretanja za pjeake i vozae, a prema uputama investitora. Transportne putove uvijek odravati prohodnima i istima. U sluaju potrebe vonje unatrag iza vozila sa strane treba se nalaziti jedan radnik koji e davati znakove vozau te upozoravati na opasnost. Brzina kretanja vozila unutar gradilita smije biti najvie 10 km/h. Svakodnevno, po zavretku radnog vremena, alate i svu opremu kojom se manipulira vratiti u za to namijenjen prostor ili priruni kontejner. Graevinske strojeve potrebno je odmaknuti sa prometnica. Neravnine, manje jame ili ispupenja treba zaobii ili izravnati. Putovi i prolazi moraju biti izvedeni tako da se omogui sigurno kretanje radnika. Mora se obratiti panja da svi otvori i kanali budu pokriveni, a u sluaju potrebnog otvaranja zbog izvoenja radova, treba izvriti njihovo oznaavanje i ograivanje. To se odnosi na sve otvore kroz koje moe proi ovjekova noga. Sve otvore koji se budu pojavljivali tijekom radova treba vrsto zatvarati, a ako se radi o veim otvorima oko njih je potrebno postaviti zatitne ograde. Prijelazi preko jama i kanala moraju biti iroki najmanje 60 cm i imati vrsto sljubljene mosnice. Ako se preko njih transportiraju tei tereti konstrukciju treba ojaati. Ako se prijelazi nalaze iznad jama ili kanala koji je dublji od 1 m moraju se postaviti propisane zatitne ograde. Postavljene rampe, kose prilaze i prolaze moraju se prije upotrebe i u toku radova pregledavati od rukovoditelja radova. Mokra i klizava mjesta moraju se osigurati od klizanja (posipanje pijeska, odnosno na drugi odgovarajui nain). Evakuacijski putovi i izlazi u nudi moraju biti jednostavni i voditi do sigurnog podruja po najkraem putu. Evakuacijski putovi i izlazi u nudi, te prometni putovi i vrata, koja omoguavaju pristup do njih, moraju biti pristupani i bez zapreka tako da se u svakom trenutku mogu nesmetano koristiti. Evakuacijski putovi e biti oznaeni znakovima kako je to utvreno posebnim propisom, dostatno otpornima i postavljenima na odgovarajuim mjestima. 1.5. Utvrivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i skladitenja materijala koji se

ugrauje Sav materijal, ureaji, postrojenja i oprema potrebni za izvoenje odreenog rada na gradilitu moraju kad se ne upotrebljavaju biti sloeni tako da je omoguen lak pregled i nesmetano njihovo runo ili mehanizirano uzimanje bez opasnosti od ruenja i slino. Oprema i materijal mora biti tako sloena da svojim gabaritima ne smeta za okolni transport i rad. Materijal za ugradnju dopremati e se i istovremeno ugraivati na objekt (na bazi dnevnih koliina) bez posebnog deponiranja, sukladno planu. Sve aktivnosti dopreme materijala i opreme i njihovo skladitenje dogovarati e se u suradnji sa odgovornim osobama investitora. O nainu skladitenja treba odluivati na licu mjesta i shodno situaciji, a potrebno je voditi brigu o slijedeem:




www.preventa.hr

Materijal se mora skladititi tako da stalno budu slobodni prosjeci, putovi i zone izmeu pojedinih naslaga.

Ne smije se slagati na previsoku visinu kako ne bi dolo do naruavanja stabilnosti i uruavanja.

Potrebno voditi rauna o specifinostima pojedinih materijala. Materijal se ne smije slagati u nepovezanim slojevima. Podloga na koju se slae materijal mora biti ravna. Po potrebi koristiti odgovarajue podmetae. Metalne profile raznih oblika (U,I) treba sloiti u redove tako da gornji red bude postavljen

okomito u odnosu na prethodni. Cijevi treba posebno paljivo skladititi tako da se istovremeno ne skladite cijevi znatno

razliitih promjera ili znatnije razlike u duini, te da sloene cijevi ne budu velike visine. Upotrebljavati odgovarajue podmetae radi sprjeavanja kotrljanja cijevi i obruavanja.

Pri skladitenju raznih ploa i limova, kad se isti naslanjaju na zid ili drugi vrsti naslon, slaganje izvesti tako da su osigurani od klizanja.

Za sve ostale nespomenute materijale i opremu, skladitenje treba obavljati na nain da ne predstavljaju nikakvu opasnost po radnike ili osobe u prolazu.

Zabranjeno je odlaganje i skladitenje materijala na mjestima koja su oznaena, od strane investitora, kao mjesta gdje je zabranjeno odlaganje tereta (na primjer ispred nunih izlaza, pjeakih prolaza, opreme za gaenje poara, hidranti...). Manipulativne, prometne i skladine povrine na gradilitu treba stalno odravati u istom, urednom i nezakrenom stanju. Po zavretku poslova na odreenom dijelu objekta-trase, obavezno ostaviti iste i slobodne radne povrine kako bi drugi izvoai radova imali operativne mogunosti za odlaganje svojeg materijala i opreme, te za nesmetano obavljanje svojih radova. Da ne bi dolo do zakravanja slobodnih povrina na privremenom gradilitu, otpadni materijal se mora odmah po obavljenom poslu, a najkasnije do kraja radne smjene ukloniti iz zone gradilita i odvesti na predvieno odlagalite. Transport opreme Sva elektrostrojarska oprema transportira se do elektrane kamionima, prilaznom cestom do same zgrade elektrane. Za sputanje opreme turbinskog agregata sa pristupne ceste do montanog prostora koristit e se specijalna autodizalica, nosivosti 10 t. Otvor iznad montanog prostora je svijetlog otvora 3,6x3,05 m te svu opremu treba konstruirati tako da je mogu prolaz kroz navedeni otvor. Lagana i sitna oprema prenijet e se stepenicama do mjesta ugradnje. Autodizalica je predviena sa krakom za dizanje za najveu visinu dizanja od 11 m. U tom sluaju nosivost iznosi 6 t, na razmaku kuke od ruba dizalice od 2 m. Kod visine kraka za dizanje do 6 m dizalica moe podii teret od 12 t. 1.6. Odreivanje mjesta i prostora za smjetaj i uvanje opasnog, zapaljivog i eksplozivnog

materijala Na svim mjestima na gradilitu na kojima postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala, moraju se provesti zatitne mjere predviene postojeim propisima o zatiti od poara. Spaljivanje otpadnog materijala (ambalae, krpe i slino) na gradilitu se najstroe zabranjuje. Na privremenom gradilitu od opasnih, zapaljivih i eksplozivnih materijala mogu se pojaviti i tekua goriva za pogon strojeva koje se smije dovoziti samo u dnevnim potrebama, te acetilen i kisik u bocama, boce UNP-a, strojna ulja i otapala. Zapaljive tekuine sa lako eksplozivnim isparenjima, kao: eter, benzol, benzin, nafta i razna ulja, smiju se na gradilitu uvati samo u posebnim skladitima koje se zakljuava, osiguranim od poara i eksplozije u smislu postojeih propisa. Sva takva mjesta na gradilitu moraju biti obiljeena znakovima opasnosti i obaveza.




www.preventa.hr

Na mjestima gdje e se vriti rezanje, zavarivanje i na svim mjestima gdje se javlja mogunost nastanka iskre potrebno je radni prostor oistiti od zapaljivih materijala u krugu od 5 m te osigurati protupoarne aparate za poetno gaenje. Za sve aktivnosti kod koji postoji poveana mogunost nastanka poara (rezanja, zavarivanja i slinih radova) obavezno traiti odobrenje od odgovorne osobe glavnog izvoaa radova. Odobrenje za radove zavarivanja, sa predvienim mjerama zatite koje se moraju provoditi kod izvoenja radova, se mora izdati prije poetka radova. Za ishoenje dozvole odgovoran je izvoa radova. 1.7. Nain prijevoza, prijenosa, utovara, istovara i odlaganja raznih vrsta materijala i tekih

voluminoznih predmeta Za prevoenje graevinskog materijala i drugih tereta mogu se koristiti samo ispravna vozila, koja po svojim karakteristikama udovoljavaju vrsti i teini tereta i materijala. S takvim vozilima mogu upravljati samo radnici, koji su za takve poslove odgovarajue struno osposobljeni, a utovar, prijevoz i istovar se moe obavljati samo pod nadzorom odgovorne osobe. Za vertikalni i horizontalni transport na gradilitu je predviena uporaba automobilskih hidraulinih dizalica (AHD). Pri uporabi AHD, potrebno je prije koritenja ispotovati, pored uputa proizvoaa, i tvrdou tla gdje e se postaviti dizalica. AHD mora biti redovito odravana, potrebno je vriti redovite dnevne, tjedne, mjesene, godinje i periodike preglede AHD. Dozvoljeno je samo koritenje ispravnih i atestiranih pomonih ueta/sajli za vjeanje i drugih zahvatnih i prijenosnih sredstava, to je razvidno iz oznaka na tim sredstvima odnosno dokumenata. Pri radu s AHD treba potovati upute proizvoaa dizalica (nosivost), zahtjeve, koje smo izloili u prethodnom stavku, dodatno pa jo i slijedee zahtjeve: AHD moe raditi samo s izvuenim stabilizatorima, osim onih, kojima po uputama proizvoaa to nije potrebno. Redovito treba vriti dnevne, tjedne i mjesene preglede svih pomonih sredstava. Metalni ili betonski okviri i njihovi sastavni dijelovi, oplate, montani elementi ili privremene poduporne konstrukcije te podupore mogu se postaviti ili odstraniti samo pod nadzorom strune osobe. Za osiguranje radnika od opasnosti, koju predstavlja privremena nedovoljno vrsta ili nestabilna konstrukcija, moraju se poduzeti posebne sigurnosne mjere. Oplate, privremene poduporne konstrukcije i podupore moraju se projektirati i oblikovati te montirati i odravati tako, da bez opasnosti podnose bilo koja optereenja ili naprezanja, kojima mogu biti podvrgnuti. Pri utovaru, istovaru i prijevozu tereta moramo poznati njihovu: teinu, veliinu, poziciju i datum proizvodnje (za betonske proizvode). Pozicija je vaan podatak za betonske i metalne elemente (elina konstrukcija, paneli i slino), zato moraju biti sloeni na odlagalitu po pozicijama, da ne bi dolo do nepotrebnoga pretovarivanja. Datum proizvodnje je vaan prije svega pri dizanju i ugradnji betonskih elemenata. Kod tereta koji ve imaju odreena mjesta za kaenje i dizanje (sidra, kuke...) je podizanje i prijenos siguran, samo moramo pravilno izabrati pomona sredstva za kaenje (uad, sajle, gurtne,..). Prilikom privezivanja, podizanja i prenoenja tereta uvijek mora biti prisutan i signalist. Zadatak signaliste je da pravilno privezuje teret i daje signale dizaliaru. Signalist daje signale s rukama, zastavicama, zvidaljkama i s radio stanicama, ovisno od situacije, visine objekta, visine dizalice i slino. Signalist-veza mora imati pored osobnih zatitnih sredstava jo slijedeu opremu: kacigu, drugaije boje od ostalih radnika; prugasti prsluk; zvidaljku i/ili po potrebi radio stanicu; uputu za signalistu. Pri svim opasnim radovima mora stalno biti prisutna odgovorna osoba (poslovoa), koji istovremeno vodi poslove i vri nadzor. Pri prevoenju, istovaru i utovaru raznih vrsta materijala je takav nadzor vaan, kako bi se sprijeile ozljede na radu. Za prijevoz materijala na gradilitu i po




www.preventa.hr

gradilitu biti e koriteni kamioni. Pri prijevozu s tim vozilima potrebno je i na gradilitu potovati cestovne i prometne propise te slijedee:

zabranjeno je voziti radnike na teretima, kao i na vanjskim dijelovima vozila, osim u kabini pri utovaru u vozilo moramo teret uvijek jednakomjerno razdijeliti i ne smije visjeti na jednu

stranu ili padati iz sanduka prije otvaranja stranica treba se uvjeriti kako teret stoji, da se ne bi poruio na radnike prilikom vonji unatrag mora biti nazoan radnik, koji s znakovima usmjerava vozaa stranicu kamiona moraju otvarati dva radnika za pravilno slaganje tereta u vozilo odgovara voza, koji mora biti prisutan pri utovaru.

Pri mehaniziranom slaganju nije dozvoljeno slagati vie od 6 m visoko, a pri runom ne vie od 2 m. Pri runom utovaru i istovaru treba paziti, da radnici diu i prenose tereta tako, da se potuju odredbe Pravilnika o zatiti na radu pri runom prenoenju tereta (NN br. 42/05). Sve aktivnosti dostave, utovara i istovara materijala na radilite dogovarati e se s Koordinatorom II i predstavnicima investitora kako ne bi dolo do zastoja u izgradnji. Dizalica u strojarnici Za prijenos tekih dijelova kod montae agregata predviena je dizalica nosivosti 10 t. Dizanje tereta i hod dizalice imaju elektrini pogon 380 V, 50 Hz. Dizalica je zavjeena na jedan I-nosa, koji je uvren na strop strojarnice, u simetrali agregata. Profilni nosa je iz dva dijela i to jedan uvren na strop strojarnice i drugi dio uvren na poklopcu montanog otvora. Elektrini motori prikljueni su preko fleksibilnog kabela na prikljuni dio koji se nalazi na zidu uz kransku stazu. Upravljanje dizalicom je pomou viseeg ureaja za upravljanje sa tipkalima, a koje se vri sa montanog prostora na koti 186,50. Visina dizanja iznosi oko 12 m. Brzina dizanja iznosi 3 m/min, a hod dizalice 15 m/min. Duina hoda dizalice iznosi 10,15 m, od toga oko 3,05 m na poklopcu montanog otvora, a 7,10 m po vrsto fiksiranom nosau na poklopcu. 1.8. Nain oznaavanja, odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroenih prostora na

gradilitu (opasne zone) Opasnim zonama na gradilitu smatraju se mjesta i prostori na kojima postoji poveana opasnost od ozljeivanja, odnosno opasnost po ivot i zdravlje radnika. Na jasan i razumljiv nain treba obiljeiti ploama upozorenja, uputama, PVC trakom, psiholokom ogradom i raznim drugim oznakama, mjesta gdje prijete povremene i stalne opasnosti pri izvoenju radova. Radne zone gdje se obavlja sputanje otpadnog materijala treba oznaiti sigurnosnim znakovima opasnosti od pada predmeta s visine i zabrane pristupa. Na isti nain treba obiljeiti radne zone pri montai i demontai opreme. Otvore na objektu i razne nepokrivene kanale potrebno je oznaiti PVC trakom uz oznaku opasnosti pada u dubinu, a na svim mjestima gdje god je to mogue obavezno postaviti stabilne zatitne ograde ili izvriti pokrivanje otvora poklopcima koje treba uvrstiti od pomicanja. Za zatitu od mogueg pada radnika u vodu, trebaju se na mjestima gdje takva opasnost postoji postaviti zatitne ograde, a na gradilitu se uvijek mora nalaziti i pojas za spaavanje sa uetom dovoljne duine. Voditelj gradilita treba voditi brigu da su sigurnosne oznake postavljene u dovoljnim koliinama, te izdati nalog za pribavljanje svih potrebnih dodatnih oznaka. Na ulazu na gradilite potrebno je postaviti odgovarajuu prometnu signalizaciju te plou skupnih obveznih znakova za privremena gradilita, a kako je to utvreno u toci 1.2 ovog plana.




www.preventa.hr

Zatita prostora strojarnice od voda za vrijeme izgradnje Za vrijeme izvoenja radova na difuzorskom zatvarau potrebno je sprijeiti ulaz donje vode u prostor strojarnice kroz izlaz difuzora, a za vrijeme izvoenja radova na gruboj reetki i revizijskom zatvarau, na ulazu u dovodni trakt potrebno je sprijeiti ulaz vode iz prostora akumulacije HE Varadin. Za potrebe zatite prostora strojarnice, kao privremene zapornice mogue je koristiti postojee gredne zapornice koje slue za potrebe remonta segmentnih zapornica na brani HE Varadin. Postojee zapornice su sastavljene od 9 elinih greda visine 9.438 m, od ega je 8 irine 1.9 m, a jedna irine 1.8 m. Radove na sanaciji uzvodnih i nizvodnih zatvaraa treba izvoditi u dvije faze i to:

-u prvoj fazi se privremeno zatvara izlaz difuzora pri emu je zatvoren uzvodni revizijski zatvara -nakon sanacije difuzorskog zatvaraa do njegove potpune funkcionalnosti privremeno se zatvara ulaz u dovodni sustav i izvode radovi na gruboj reetki, revizijskom i predturbinskom zatvarau

U svrhu ostvarenja privremenih zapornica postojee grede se predviaju slagati horizontalno u utor konstruiran od elinih profila i to: u tri reda, 3x1.9 m, na ulaznoj graevini, odnosno dva reda, 2x1.9 m na nizvodnoj graevini, od ega jedna i to najvia greda mora imati rasteretni ventil. Vodilice konstruirati od elinih profila HEA 550. Postojee zapornice je potrebno privremeno prilagoditi zahtjevima otvora ulazne i izlazne graevine. Nakon zavretka radova na revitalizaciji, grede zapornica potrebno je vratiti u prvobitno stanje. Ograivanje mjesta rada od dijelova pod naponom radi vidljivog odvajanja mjesta rada od dijelova pod naponom izvodi se ogradom od PVC materijala i drveta visine 2 m. Razmak dijelova pod naponom susjednih dijelova postrojenja i zatitnih pregrada ne smije biti manji od 1100 mm za nazivni napon do ukljuivo 110 kV. Zatitne pregrade moraju biti vrsto montirane kako se ne bi pomicale pri eventualnom naslanjanju radnika na njih. Na zatitne pregrade treba staviti natpis upozorenja POD NAPONOM! na stranu zatitne pregrade vidljive iz prostora osloboenog za rad. Postavljanjem ograde odreuje se prostor slobodnog kretanja. Radi upozorenja na susjedne dijelove postrojenja koji su pod naponom, na ogradu se postavljaju ploe upozorenja POD NAPONOM! ili OPREZ VISOKI NAPON! i to tako da je tekst tablice okrenut prema mjestu rada. Kod izvoenja radova u blizini napona potrebno je sve radnike upozoriti na dijelove koji se nalaze pod naponom i tono odrediti opseg rada i podruje kretanja. Vrata prostora rasklopnog postrojenja zakljuana su kad u njima nema odgovornog osoblja. Rad pod naponom doputen je samo na NN opremi. Osim oznaka opasnosti, upozorena i zabrana, prema stupnju opasnosti od elektrinog udara, a u cilju postizanja sigurnog pristupa, kretanja i rada, elektroenergetsko postrojenje podijeljeno je na tri zone i to:

III. zona - zona opasnosti II. zona - zona pribliavanja I. zona - zona slobodnog kretanja

Odgovarajuim aktom investitora potrebno je utvrditi zone, uvjete pristupa u objekte, kao i nain kretanja, pridravajui se slijedeih naela:

a) da je u I zoni dozvoljeno kretanje svim radnicima s radnim zadatkom, a za posjetioce je obavezna pratnja strune osobe; b) da je u II zoni dozvoljeno slobodno kretanje radnicima koji dolaze na temelju radnog zadatka, a za sve ostale radnike u zavisnosti od stupnja njihove osposobljenosti iz podruja zatite na radu i stupnja opasnosti u dijelu objekta u koji dolaze, ocijenit e se u kojem sluaju je potrebna pratnja, nadzor i primjena odgovarajuih zatitnih mjera a posjetioci u ovoj zoni obavezno moraju imati pratnju strune osobe;




www.preventa.hr

c) da je pristup u III zoni dozvoljen kod radova u beznaponskom stanju: - radnicima koji izvode osiguranje mjesta rada, - radnicima navedenim u dokumentu za rad, poslije osiguranja mjesta rada i - osobama unutranjeg i vanjskog nadzora

1.9. Nain rada u neposrednoj blizini ili na mjestima gdje se pojavljuju po zdravlje tetni

plinovi, praine, pare odnosno gdje moe doi do poara, eksplozije ili mogu nastati druge opasnosti

U toku same izgradnje objekta e se na gradilitu pojaviti praina, pare i tetni plinovi, koji mogu dovesti do pojave poara ili eksplozije. Mjesta opasnosti su:

praina na unutarnjim putovima rad u blizini vozila i strojeva na pogon sa motorom s unutarnjim sagorijevanjem razna buenja kamena i betona radna mjesta, gdje moe nastati poar ili eksplozija (na primjer: skladita opasnih tvari,

poslovi zavarivanja i rezanja...). Opasnost od praina, para i plinova sprijeit e se koritenjem odgovarajuih osobnih zatitnih sredstava. Na takvim mjestima rada zaposleni radnici e po potrebi dodatno koristiti respiratore i zatitne naoale odnosno po potrebi i zatitne maske s filterima. Ako e se pri izvoenju radova koristiti materijali i sredstva koji prilikom nanoenja, suenja i obrade stvaraju tetne plinove, pare i praine, potrebno je poduzeti mjere za zatitu radnika u skladu s pravilima zatite na radu i zatite od poara (odgovarajua lokalna ili opa ventilacija, upotreba osobnih zatitnih sredstva, zabrana rada s iskreim alatima i drugi odgovarajui radni postupci). Za opasne radne tvari potrebno je osigurati sigurnosno tehnike listove te se pridravati mjera navedenim u njima. Eksplozivne kao i zapaljive materijale, boce propan butan, CO2, kisik, argon, treba drati van graevine, udaljenom minimalno 15 m od objekta. Unutar objekta je dozvoljeno drati najvie jednu plinsku garnituru za zavarivanje ili jednu bocu, propan butan. Lako zapaljivi materijali (daske, grede, letve i drugo) moraju se na gradilitu odlagati na za to predvienom mjestu udaljenom od toplinskih izvora. Otpadci od obrade drveta (piljevina, iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana od poara. 1.10. Nain ureenja (izvor, mjesta prikljuka), odabiru i razvodu energetskih vodova i

elektrinih instalacija snage (za pogon strojeva i ureaja) i rasvjete do pojedinih troila, vrste primijenjene zatite od elektrinog udara i upute za odravanje i koritenje istih

Za elektrinu instalaciju na gradilitu potrebno je koristiti poseban razvodni ormari. Prije prvog ukljuivanja potroaa na razvodni ormar gradilita potrebno je provjeriti efikasnost zatite od indirektnog dodira. Posebnu panju posvetiti poloaju dovodnog voda i prikljuenih vanjskih vodova. Gdje god je mogue kablove poloiti u zemlju ili dodatno zatititi jer se time smanjuje mogunost oteenja a time i opasnost od udara elektrine struje. Gradilite se elektrinom energijom moraju uvijek napajati preko posebnog ogranka iz elektrine distribucijske mree, a napajanje preko prikljunica instalacija susjednih objekata zabranjeno je. Prije poetka rada na gradilitu potrebno je identificirati postojee elektrine instalacije, pregledati ih i prepoznatljivo oznaiti. Osoba zaduena za odravanje elektrine instalacije mora voditi brigu o stalnoj ispravnosti kablova i ostalog elektrinog pribora. Iz upotrebe izbaciti oteene kablove. Omatanje plastinom izolir trakom je zabranjeno, a oteeni pribor, utinice, utikae i prekidae zamijeniti novim. Na glavnom razvodnom ormaru treba biti izvedena sklopka za iskljuenje opskrbe u sluaju hitnosti. Pristup razvodnim ormarima treba biti stalno prohodan da se u sluaju potrebe moe nesmetano iskljuiti




www.preventa.hr

struja. Popravke na elektroinstalacijama smiju obavljati samo struno osposobljeni radnici elektrostruke s lijenikom svjedodbom o zdravstvenoj sposobnosti. Svi gradilini elektro-ormari trebaju biti ispitani te imati odgovarajue isprave o ispravnosti. Prijenosni runi ureaji koji se prikljuuju na elektrini pogon, moraju biti klase II ili III. Svi razvodni ormari koji se postavljaju na gradilite moraju biti oznaeni odgovarajuim oznakama sigurnosti i upozorenja. Krajevi izoliranih vodia i kabela koji nisu u upotrebi moraju se kratko spojiti i izolirati. Privremene elektrine vodove na otvorenom prostoru gradilita treba izvesti s izoliranim vodiima na sigurnim stupovima, tako da se najnia toka vodia nalazi na najmanje 2,5 m iznad mjesta rada, 3,5 m iznad pjeakog prolaza i 6 m iznad kolskog prolaza. Na visinama manjim od 2,5 m od zemlje, poda ili platforme, elektrini vodii moraju biti u cijevima ili kutijama dovoljne mehanike otpornosti. Osim oznaka opasnosti, upozorena i zabrana, te koritenja pet pravila zatite na radu, prema stupnju opasnosti od elektrinog udara, a u cilju postizanja sigurnog pristupa, kretanja i rada, elektroenergetsko postrojenje podijeljeno je na tri zone. 1.11. Odreivanje vrste i broja strojeva i ureaja s poveanim opasnostima s predvienim

opasnostima s predvienim mjerama zatite u odnosu na njihov smjetaj i koritenje Na gradilitu e se upotrebljavati slijedei strojevi i ureaji:

- bager za iskop - rovokopa - utovariva - valjak prema potrebi - kamioni - auto pumpa prema potrebi - mikser za beton - auto dizalica - agregat za struju prema potrebi - mijealica za beton - kruna pila - motorne pile - runi elektrini alati

Na privremenom gradilitu mogu se koristiti samo ispravni strojevi i ureaji, za koja na gradilitu postoje dokazi o ispravnosti - Uvjerenja i zapisnici o ispitivanju koje uva svaki voditelj radova za svoja sredstva. Strojevi i ureaji moraju se upotrebljavati i odravati sukladno uputama proizvoaa i pravilima struke. Sva neispravna oprema mora se ukloniti sa gradilita. Prostor na i oko mjesta izvoenja radova, gdje se koriste strojevi i ureaji sa poveanim opasnostima mora biti oznaen i ogranien pristup samo za ovlatene osobe. Rukovati takvom opremom smiju samo struno osposobljeni radnici s lijenikom svjedodbom o zdravstvenoj sposobnosti. 1.12. Nain zatite radnika od pada s visine ili u dubinu Na gradilitu e postojati poveana opasnost od pada s visine ili u dubinu prilikom iskopa graevinskih jama, montae oplate te radova na montai konstrukcije. Sva radna mjesta na visini veoj od 100 cm iznad terena ili poda kao i ostala mjesta (prijelazi, prolazi i slino) na gradilitu i na objektu s kojih se moe pasti moraju biti ograena vrstom zatitnom ogradom visine najmanje 100 cm. Ova mjesta utvruju se konkretno na gradilitu, a za postavljanje zatitnih ograda odgovorno je tehniko osoblje gradilita. Sve otvore koji e se pojaviti na gradilitu i razne nepokrivene kanale potrebno je oznaiti PVC trakom uz oznaku opasnosti pada u dubinu, a na svim mjestima gdje god




www.preventa.hr

je to mogue obavezno postaviti stabilne zatitne ograde ili izvriti pokrivanje otvora poklopcima koje treba uvrstiti od pomicanja. Mora se obratiti panja da svi otvori i kanali budu pokriveni, a u sluaju potrebnog otvaranja zbog izvoenja radova, treba izvriti njihovo oznaavanje i ograivanje. To se odnosi na sve otvore kroz koje moe proi ovjekova noga. Sve otvore koji se budu pojavljivali tijekom radova treba vrsto zatvarati, a ako se radi o veim otvorima oko njih je potrebno postaviti zatitne ograde. Prijelazi preko jama i kanala moraju biti iroki najmanje 60 cm i imati vrsto sljubljene mosnice. Ako se preko njih transportiraju tei tereti konstrukciju treba ojaati. Ako se prijelazi nalaze iznad jama ili kanala koji je dublji od 1 m moraju se postaviti propisane zatitne ograde. Postavljene rampe, kose prilaze i prolaze moraju se prije upotrebe i u toku radova pregledavati od rukovoditelja radova. Za zatitu od mogueg pada radnika u vodu, trebaju se na mjestima gdje takva opasnost postoji postaviti zatitne ograde, a na gradilitu se uvijek mora nalaziti i pojas za spaavanje sa uetom dovoljne duine. 1.13. Nain zatite radnika pri iskopu zemlje, a posebice za rovove, kanale, ahtove, jame i

slino Pri izvoenju zemljanih radova na dubini veoj od 100 cm moraju se poduzeti zatitne mjere protiv ruenja zemljanih naslaga sa bonih strana i protiv obruavanja iskopanog materijala. Runo otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo nanie. Svako potkopavanje je zabranjeno. Kopanje zemlje na dubini veoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom odreene osobe. Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovoa radova moraju voditi rauna o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje. Kod strojnog iskopa zemlje svi radnici moraju biti udaljeni od strojeva najmanje 5 metara. Podgraivanje i razupiranje iskopa mora se izvoditi struno, na osnovu odgovarajuih normativa ili statikih prorauna i crtea. Ako se iskop zemlje vri na mjestu gdje postoje instalacije plina, elektrike, vode ili drugo, radovi na iskopu moraju se vriti po uputama i pod nadzorom strune osobe odreene sporazumom izmeu organizacija kojima pripadaju odnosno koje odravaju te instalacije i izvoaa radova. Ako se u toku iskopavanja naie na instalacije radovi se moraju obustaviti dok se ne utvrditi stanje i vrstu instalacije i osigura nadzor strune osobe. Prije vrenja iskopa zemlje ili ienja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i drugog, mora se prethodno provjeriti da li eventualno nema ugljinog monoksida odnosno drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova. Za silaenje radnika u iskop i izlaenje iz iskopa moraju se osigurati vrste ljestve tolike duine da prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm. Umjesto ljestava moe se predvidjeti i izrada odgovarajuih stepenica ili rampi, ako je time osigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina. Prije poetka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda, mraza ili otapanja snijega i leda, rukovodilac iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po potrebi, poduzeti odgovarajue zatitne mjere protiv opasnosti od obruavanja bonih strana iskopa.




www.preventa.hr

1.14. Nain zatite radnika pri ruenju, odnosno rastavljanju objekata ili nekog njegovog dijela

Poslovi demontae i ruenja na gradilitu obuhvaaju slijedee radove: - Demontaa i odvoz starog agregata i pripadajue opreme te svih postojeih instalacija na privremeni deponij u strojarnicu HE Varadina, te zbrinjvanje otpada prema vaeim zakonima i pravilnicima. - Odstranjivanje sekundarnog betona oko prirubnice usisne cijevi. Radovi obuhvaaju runo/strojno odstranjivanje sekundarnog betona do osnovnog betona. U podruju oko armature radi zatite iste sekundarni beton odstranjivati vodenim mlazom visokog pritiska (p>1000 bar i Q>90 L/min) sa ienjem otvorene armature do visokog sjaja te odvoz materijala na deponij i zbrinjavanje. - Odstranjivanje sekundarnog betona oko dovodne cijevi. Radovi obuhvaaju runo/strojno odstranjivanje sekundarnog betona do osnovnog betona. U podruju oko armature radi zatite iste sekundarni beton odstranjivati vodenim mlazom visokog pritiska (p>1000 bar i Q>90 L/min) sa ienjem otvorene armature do visokog sjaja te odvoz materijala na deponij i zbrinjavanje. - Demontaa pri

plan izvođenja radova vunic

Documents