plan gospodarenja otpadom u općini privlaka za razdoblje ... · 3.3.1 komunalni otpad.....27...

DLS d.o.o.

Odjel zaštite okoliša M. Barača 19 (RRA Porin), HR-51000 Rijeka

Tel: +385 (0)51 633 400; Fax: +385 (0)51 633 013

e-mail: [email protected]

web: www.dls.hr

Rujan, 2010.

Plan gospodarenja otpadom za

razdoblje 2010. – 2017. godine

Općina Ervenik

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010. – 2017. GODINE

51 000 Rijeka, M. Barača 19, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Stranica 2 od 88

Naručitelj: Općina Ervenik

PREDMET: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE ERVENIK ZA RAZDOBLJE 2010.-

2017. GODINE

Oznaka dokumenta: 148-10-IO

Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Branko Markota dipl. ing. brodogr.

Suradnici: Goran Breulj dipl.ing.građ.

Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol

Ivana Orlić dipl. ing. pom. prom.

Marko Karašić dipl. ing. stro.

Igor Meixner dipl. ing. kem. tehn.

Adela Grgić dipl.ing kem tehn.

Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn.

Andrea Hadžić dipl.san.ing.

Saša Susnić dipl. san. ing.

Martina Embreuš dipl.ing.preh.tehn.

Datum izrade:

Rijeka, Rujan, 2010.

M.P

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Općine Ervenik te je zabranjeno

kopiranje, umnožavanje ili pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez

prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe Općine Ervenik.

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i

na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka

http://www.dls.hr/



Stranica 3 od 88

SADRŽAJ

1. UVODNO OBRAZLOŽENJE........................................................................................... 5

1.1. OBVEZE IZ ZAKONSKE REGULATIVE .................................................................................... 6

1.2. INSTITUCIONALNI OKVIR .................................................................................................... 8

1.3. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU ............................10

1.3.1. STRUKTURA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE .............12

2. OSNOVNI PODACI O OPĆINI ERVENIK ......................................................................15

2.1 MAKROLOKACIJA ..............................................................................................................15

2.2 MIKROLOKACIJA ...............................................................................................................17

2.3. DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE ...............................................................................................18

2.4. GOSPODARSTVO .............................................................................................................19

3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA ..............................................................................21

3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI ZA ODLAGANJE OTPADA ................................................................23

3.2. PLANIRANI KAPACITETI ZA ODLAGANJE OTPADA .................................................................25

3.3. KATEGORIJE I KOLIČINE OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE ERVENIK ........................................27

3.3.1 KOMUNALNI OTPAD ........................................................................................................27

3.3.2. PROIZVODNI OTPAD ......................................................................................................33

3.3.3. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA .....................................................................................34

4. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA ..................................42

4.1. CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM...................................................................42

4.2. MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA OTPADA ..................................46

4.3. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA ........................................................50

4.3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM ....................54

4.3.2.POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM............................54

4.4. GOSPODARENJE POSEBNIM VRSTAMA OTPADA DO USPOSTAVE CJELOVITOG

SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM ................................................................................63

5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA KOMUNALNI OTPAD ........70

6. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA ..........72

7. ZAKLJUČAK .................................................................................................................75

7.1. SAŽETAK PREDVIĐENIH MJERA, IZVORI I VISINA SREDSTAVA ZA PROVEDBU ..........................78

http://www.dls.hr/



Stranica 4 od 88

7.2. TERMINSKI PLAN PROVEDBE MJERA ..................................................................................80

7.3. OČEKIVANI REZULTATI .....................................................................................................81

8. LITERATURA ................................................................................................................82

9. PRILOZI ........................................................................................................................83

http://www.dls.hr/



Stranica 5 od 88

1. UVODNO OBRAZLOŽENJE

Osiguranje uvjeta za postupanje s komunalnim otpadom obveza je gradova i

općina. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) a prema

članku 7., Općina Ervenik donijela je Plan gospodarenja otpadom.

Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik za razdoblje od 2010. – 2017.

godine (u daljnjem tekstu: Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik) sadrži:

1. mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,

2. mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

3. popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

4. redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog

okoliša,

5. izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije.

Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik donosi općinsko vijeće, za

razdoblje od osam godina1, a njegovo izvršavanje provjerava se godišnje.

Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik objavljuju se u službenom glasilu

općine.

Općinski načelnik dužan je jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za

prethodnu godinu, podnositi općinskom vijeću izvješće o provedbi obveza i

učinkovitosti poduzetih mjera iz Plana gospodarenja otpadom Općine Ervenik.

Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove županije Šibensko-

kninske nadzire provedbu Plana gospodarenja otpadom Općine Ervenik.

Usvojeno izvješće Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove

županije Šibensko-kninske dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.

1 Izmjene i/ili dopune Plana gospodarenja otpadom Općine Ervenik mogu se donijeti za

četverogodišnje razdoblje na temelju analize učinkovitosti poduzetih mjera iz izviješća za to razdoblje,

a iznimno i prije uz suglasnost Ministarstva.

http://www.dls.hr/



Stranica 6 od 88

1.1. OBVEZE IZ ZAKONSKE REGULATIVE

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su

unutar:

1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 110/07),

2. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09)

3. Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je

sastavni dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02)

4. Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007-2015.

godine

Temeljem zakonskih akata, Plan gospodarenja otpadom JLS usklađen je sa

sljedećim dokumentima, koji su ujedno i polazišta za izradu plana:

- Planom gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije (SV ŠKŽ – 15/07)

- Prostornim planom Šibensko-kninske županije (SV ŠKŽ – 11/02, 10/05 i 03/06)

Postoji još niz propisa koji direktno ili indirektno, utječu ili reguliraju obaveze

postupanja s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša, a moraju

biti uzeti u obzir prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne

samouprave.

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz

Zakona o otpadu, država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za

spaljivanje otpada; županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim

vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su

za gospodarenje komunalnim otpadom.

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i

svojstvu otpada, uz primjenu načela „onečišćivač plaća“.

Obveze Općine Ervenik, koje proizlaze iz navedenih zakonskih akata, te

izvršenje istih kroz Plan gospodarenja otpadom Općine Ervenik razrađeno je u

sljedećoj tabeli.

http://www.dls.hr/



Stranica 7 od 88

ZAHTJEV OBRAĐENO PLANOM

2010. – 2017. g

PREDMETOM

REVIZIJE

PLANA

Donošenje planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u

prostornim planovima

Usklađivanje planova gospodarenja otpadom sa Strategijom i

Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, te sa

Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima

zaštite okoliša.

Gospodarenje komunalnim otpadom

Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom

Osiguranje uvjeta i provedba propisanih mjera za gospodarenje

komunalnim otpadom

Provedba propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.

Uklanjanje i zbrinjavanje i/ili oporaba otpada koji je nepoznata

osoba odbacila u okoliš na njihovom području

http://www.dls.hr/



Stranica 8 od 88

1.2. INSTITUCIONALNI OKVIR

Institucionalni okvir za gospodarenje otpadom, formiran u skladu s gore

navedenim nacionalnim zakonodavstvom, strategijama i planovima, postavljen je

prema sljedećem principu:

Na prijedlog Vlade RH, Hrvatski državni sabor donosi zakone, a na temelju

njih i ostale provedbene propisi te strategije;

Preko svojih ministarstva, posebice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva, Vlada RH provodi donesene strategije, uredbe i

provedbene pravilnike te koordinira postupke gospodarenja otpadom i provodi

mjere postupanja s opasnim otpadom, pri MZOPUG djeluje Uprava za

inspekcijske poslove koja obavlja poslove inspekcijskog nadzora u području

zaštite okoliša, te poduzima mjere propisane zakonima i propisima donesenim

na osnovi zakona iz navedenih područja, obavlja poslove u vezi s izvršenjem

inspekcijskih rješenja te prati i nadzire provedbu mjera;

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira projekte u cilju

realizacije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Sredstva Fonda koriste

se za financiranje zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, a osobito, u

okvirima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, za saniranje odlagališta

otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obradu otpada

i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada. Sredstava Fonda daju se pravnim i

fizičkim osobama radi financiranja namjena utvrđenih Zakonom o Fondu za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (NN 107/03) na temelju natječaja koji

objavljuje Fond.

Agencija za zaštitu okoliša (AZO) zadužena je za uspostavu informatičkog

sustava zaštite okoliša, u sustavu gospodarenja otpadom prikupljanja i

obrađuje podatke u Registru onečišćavanja okoliša od strane obveznika

dostave obrazaca;

Sve županije i Grad Zagreb dužni su brinuti o provedbi mjera i postupanju sa

svim vrstama otpada, osim opasnog otpada i spaljivanja što je u nadležnosti

države;

http://www.dls.hr/



Stranica 9 od 88

Gradovi i općine unutar županija odgovorne su za gospodarenje komunalnim

otpadom i za provođenje mjera u uspostavi cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom;

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) uvedeno je načelo „onečišćivač plaća“,

te se definiraju obveze i odgovornosti u procesu unapređenja cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom. U nacionalnoj Strategiji gospodarenja otpadom naglašava

se značaj jačanja horizontalne i vertikalne koordinacije između upravnih struktura,

uz odgovarajuću stručnu podršku.

Shemom na slici 1 prikazan je Institucionalni okvir i sudionici u postupku

gospodarenja s otpadom.

SLIKA 1: SUDIONICI SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

http://www.dls.hr/



Stranica 10 od 88

1.3. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM

NIVOU

Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u uspostavi održivog

gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati pregled tokova otpada i

mogućnosti postupanja s njim. Podrobnije, njihov je cilj pružiti okvir za planiranje te

osigurati:

Usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom - planovi

gospodarenja otpadom, nacionalni kao i lokalni/regionalni, važni su instrumenti

koji doprinose primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom

na nacionalnoj razini te na razini Europske unije

Pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom

- planovi gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina

kojima je potrebno gospodariti. Nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta,

načina skupljanja te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti.

Kontrolu tehnoloških mjera - karakteristike otpada određuju koje tehnološke

mjere treba koristiti za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada

Pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima - planovi gospodarenja

otpadom omogućavaju navođenje financijskih zahtjeva za skupljanje, obradu

otpada, itd. Na temelju tih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim

ulaganjima

Budući da rješavanje mnogih problema gospodarenja otpadom zahtijeva

uključenje više sudionika/nadležnih uprava, dosljedno planiranje pomaže da se

izbjegne nepotrebno dupliciranje napora te na taj način doprinosi svim sudionicima

prilikom njihovog zajedničkog rada.

Sve složenija problematika gospodarenja otpadom i sve viši standardi

određeni EU direktivama nameću sve veće zahtjeve vezano uz prikladnost građevine

za zbrinjavanje otpada. U mnogim slučajevima, to znači veće i složenije centre za

gospodarenje otpadom što uključuje suradnju nekoliko regionalnih jedinica prilikom

uspostave i rada postrojenja. Kako bi se osigurala korist od rada postrojenja na višoj

http://www.dls.hr/



Stranica 11 od 88

razini, pokrivajući veće područje, usluge mogu pružati međuopćinske jedinice ili

privatne tvrtke.

Proces planiranja na području gospodarenja otpadom odvija se u ciklusima

koji osiguravaju kontinuirano unapređenje. U principu, to je kontinuirani proces u

kojem se Plan revidira u regularnim intervalima. Proces se može podijeliti u 6 faza

koje uključuju: opća razmatranja i polazišta, pregled postojećeg stanja, planiranje,

savjetovanje, provedbu i reviziju plana (vidi shemu na slici 2).

SLIKA 2: POSTUPAK DONOŠENJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

http://www.dls.hr/



Stranica 12 od 88

1.3.1. STRUKTURA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNE

SAMOUPRAVE

Plan gospodarenja otpadom na razini općina jedan je od načina kojim

Republika Hrvatska pokušava postupati sa ovim problemom. Plan gospodarenja

otpadom pruža jasan uvid u postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom,

razlaže i pruža analizu dobrih i loših praksa te predlaže rješenja koja trajno, a ne

samo akutno, uklanjaju i rješavaju problem otpada na određenom području.

1. Opća razmatranja i polazište

Početnu točku predstavlja pokretanje inicijative za izradu Plana gospodarenja

otpadom i donošenje svih pretpostavki. U ovoj se fazi utvrđuje razdoblje planiranja i

pojašnjavaju se ograničenja u planiranju. Važno je pitanje sudjelovanja javnosti: tko

bi trebao biti uključen u proces planiranja i na koji način? Definiraju se vremenski

okviri i radni planovi. Također, uzima se u razmatranje odnos prema ostalim

planovima, poput prostornih i energetskih planova2.

2. Pregled postojećeg stanja

U ovoj se fazi skupljaju i analiziraju svi podaci i informacije vezane uz trenutnu

situaciju na području gospodarenja otpadom. Potom se ocjenjuje postojeći sustav

gospodarenja otpadom, tj. identificiraju se problemi kao i moguća rješenja. Pitanje

koje zahtijeva odgovor u ovoj fazi glasi: da li je postojeći sustav u skladu s

postavljenim ciljevima ili onima koji bi se mogli očekivati u budućnosti? Ukoliko je

odgovor negativan: na koji se način sustav može poboljšati?

3. Planiranje

Dio koji se odnosi na planiranje priprema se na temelju zahtjeva postavljenih

od strane nacionalnog zakonodavstva, postojećeg stanja i relevantnih pretpostavki

za predviđanje budućeg razvoja. Središnji je element utvrđivanje ciljeva, npr. za

prioritetne tokove otpada ili načine postupanja s otpadom, te određivanje pokazatelja

u svrhu praćenja da li su ciljevi ostvareni. Drugi je važan element ocijeniti kako se ti

2 Prilikom određivanja polazišnih osnova Plana gospodarenja otpadom potrebno je u obzir uzeti i

zakonodavni okvir i načela gospodarenja otpadom.

http://www.dls.hr/



Stranica 13 od 88

ciljevi mogu najučinkovitije postići. U tu je svrhu važan izbor mjera i instrumenata za

provedbu plana.

4. Provedba Plana

Nakon usvajanja plana gospodarenja otpadom njegove se odrednice provode

u praksi putem propisa, pregovora s industrijom i informiranja javnosti.

5. Savjetovanje

Za razliku od savjetovanja s javnosti prilikom izrade nacionalnog plana

gospodarenja otpadom a koje se u praksi često svode na ograničena savjetovanja sa

odabranim dionicima (političarima, industrijom povezanom s gospodarenjem

otpadom, udrugama potrošača i udrugama koje se bave zaštitom okoliša, itd.),

kojima se šalje prva radna verzija kako bi dostavili pisane komentare, izrada

regionalnog/lokalnog plana gospodarenja otpadom često podrazumijeva intenzivniju

fazu savjetovanja. Ona može uključivati javne sastanke, distribuciju informativnih

letaka, objavljivanje informacija vezanih uz plan na Internetu i sl.

6. Revizija

Znatno prije završetka predviđenog razdoblja poduzimaju se inicijative za

reviziju plana. Najprije se sagledavaju sve pretpostavke te se prilikom izrade novog

pregleda postojećeg stanja detaljno analiziraju rezultati prethodnog plana. Posebno

važna pitanja glase: Koji su ciljevi ispunjeni? Koje aktivnosti nisu provedene ili nisu

polučile željene rezultate? Je li neka od inicijativa imala neočekivani utjecaj na druge

sektore?

Temeljem novog pregleda postojećeg stanja i eventualno novih ciljeva ili

drugih zahtjeva, npr. od strane države, priprema se nova generacija plana

gospodarenja otpadom.

Na osnovu gore prikazanog jasno je kako je Plan gospodarenja otpadom

jedan “živi“ dokument, koji tijekom svoga „života“ prolazi kroz mnoge promjene i

dorade, putem zakonom reguliranim revizijama, te ujedno služi i kao osnova za

provođenje cijelog niza odgovarajućih aktivnosti u svezi unaprjeđenja gospodarenja

otpadom na određenom području što je prikazano shemom na slici 3.

http://www.dls.hr/



Stranica 14 od 88

SLIKA 3: "ŽIVOTNI" VIJEK PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

http://www.dls.hr/



Stranica 15 od 88

2. OSNOVNI PODACI O OPĆINI ERVENIK

Ovom točkom biti će dati osnovni podaci o Općini Ervenik, njenom makro i

mikro regionalnom smještaju, zemljopisnim značajkama, demografskim

karakteristikama i gospodarskim obilježjima, te ostalim podacima relevantnim za

problematiku gospodarenja otpadom na području Općine.

2.1 MAKROLOKACIJA

Općina Ervenik je kao jedinica lokalne samouprave sastavni dio Šibensko-

kninske županije. Šibensko-kninska županija nalazi se u središnjem dijelu sjeverne

Dalmacije, a obuhvaća hrvatske otoke, te prostranu, krševitu Zagoru. Na sjeveru

županije je planina Dinara s istoimenim najvišim planinskim vrhom Republike

Hrvatske (1.831m), a na jugu, daleko na pučini mora svjetionik Blitvenica. Na istoku

se prostiru primoštenski vinogradi u kamenu, Rogoznica, a na zapadu Murter i

Kornati.

SLIKA 4: ZEMLJOPISNI POLOŽAJ ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE

Ukupna površina Šibensko-kninske županije iznosi 5.670 km2, od čega

kopnena površina iznosi 2.994 km2 na kojoj, u 5 gradova: Šibeniku, Kninu, Vodicama,

http://www.dls.hr/



Stranica 16 od 88

Drnišu, Skradinu, te u 15 općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje,

Murter, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić

prema popisu iz 2001. godine, živi 112.891 stanovnika. Prostor županije je duboko

usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole, te Prukljanskim jezerom i Šibenskim

kanalom fizički razdvojen na dva dijela.

Prema zemljopisnom položaju područje Šibensko-kninske županije predstavlja

specifičnu i složenu prirodnu cjelinu, a prema reljefu, klimatskim, vegetacijskim,

demografskim, socijalnim, kulturnim i gospodarskim obilježjima izdvajaju se otočko

područje, zagorsko područje s Drnišom i Kninom i obalno područje s Gradom

Šibenikom kao gospodarskim, kulturnim i administrativnim središtem županije.

Obala je vrlo razvedena s brojnim uvalama i lučicama, te s 285 otoka, otočića i

nadmorskih grebena, od kojih je sedam stalno naseljenih otoka. Brojem i slikovitošću

najviše se ističe kornatska skupina otoka. Zračna duljina obale iznosi 56,2 km, a

stvarna 805,9 km. Grad Šibenik s 51.553 stanovnika (prema popisu iz 2001. god.)

sjedište je županije.

Šibensko-kninska županija ima izuzetno značajan prometni položaj: povezana

je Jadranskom magistralom s priobaljem, magistralnom cestom prema Kninu i BiH, te

auto-cestom ka unutrašnjosti Hrvatske. Značajna je prometnica i željeznička pruga

koja vodi prema Zagrebu i Splitu. U pomorskom prometu treba naglasiti značenje

šibenske luke, kao i trajektne veze s Italijom. Dobru zračnu vezu sa Zagrebom i

svijetom Šibensko-kninska županija ima preko zračne luke “Split” u Kaštelima (45

km) i zadarske zračne luke u Zemuniku (50 km).

http://www.dls.hr/



Stranica 17 od 88

2.2 MIKROLOKACIJA

Prostor Općine Ervenik pripada Kninskom gravitacijskom području i ima status

područja od posebne državne skrbi (II. skupine ) u Republici Hrvatskoj.

Okružena je gradovima Gračac i Obrovac na sjeveru, Gradom Kninom na

istoku te općinama Kistanje i Skradin na jugu. Prostire se na površini od 212,28 km2,

a stanovništvo živi u 5 većih naselja te 24 zaseoka. Naselje Ervenik je središnje

naselje dok su Pađene i Radučić u statusu pomoćnog središnjeg naselja. Naselje

Radučić predviđeno je i kao robno-transportni centar.

Katastarsku podjelu čini šest općina (Ervenik je podijeljen na dvije kat. općine i

to: katastarska općina Ervenik Gornji i Ervenik Donji), a administrativnu pet mjesnih

odbora ili pet središnjih naselja (Ervenik, Mokro Polje, Pađene, Radučić i Oton).

Općina je smještena na porječju rijeke Zrmanje i rijeke Krke s dijelovima

zaštićenog krajolika, sjeverno Parka prirode „Velebit“ (40% teritorija) i južno

Nacionalnog parka „Krka“. Kvaliteta vode ovih rijeka je 1. kategorije i od posebne je

važnosti za ovaj dio sjeverne Dalmacije u snabdijevanju pitkom vodom. Stoga je u

cilju zaštite voda unutar Nacionalnog parka, Parka prirode ili značajnijeg krajolika,

odnosno zaštite izvorišta pitke vode, od izrazite važnosti očuvanje i zaštita okoliša,

čemu doprinosi uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Značajni lokaliteti graditeljske baštine su: arheološka zona Ivoševci – Mokro

Polje – Radučić, obrambene građevine Otonska gradina i Keglevića gradina u

Mokrom Polju i akvadukt izvor Glib – Stara straža – Očestovo – Radučić, dok

arheoloških lokaliteta ima na cijelom prostoru Općine.

http://www.dls.hr/



Stranica 18 od 88

2.3. DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE

Prostor općine Ervenik je rijetko naseljen i gospodarski nerazvijen. Posljedice

rata su još vidljive i danas tu živi svega 1/4 prijeratnog stanovništva. Gotovo jedino

stanovništvo su Srbi (94.9 %), dok je Hrvata 3.1 %. Nekad su Hrvati činili značajan

udio stanovništva, ali su se gotovo svi iselili poslije Drugog Svjetskog rata.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Ervenik imala je

988 stanovnika, što čini 0,8% stanovništva Županije.

TABELA 1: PREGLED BROJA STANOVNIKA POJEDINOG NASELJA OPĆINE ERVENIK PREMA POSLJEDNJIH 5

POPISA STANOVNIŠTVA

NASELJE

BROJ STANOVNIKA

1948. 1971. 1981. 1991. 2001.

Ervenik 2694 2485 1833 1570 227

Mokro Polje 1863 1355 1113 803 211

Oton 991 954 800 699 168

Pađene 785 686 562 561 160

Radučić 891 659 520 482 222

Prema popisu stanovništva 1991.g. na području Ervenika živjelo je 4115

stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila je 19,40 st/km². Međutim, uslijed

ratnih zbivanja i stanja okupacije ovog područja rezultiralo je stradavanju

stanovništva, protjerivanju, izbjeglištvu čime je iz temelja izmijenjena demografska

slika područja. Proces povratka stanovništva na područje općine Ervenik izuzetno je

slab, pa prema popisu 2001.g. boravi 988 stanovnika. Gustoća naseljenosti danas

iznosi 4,64 stanovnika/km2.

http://www.dls.hr/



Stranica 19 od 88

2.4. GOSPODARSTVO

Gospodarske aktivnosti na području Općine su usmjerene prvenstveno na

poljoprivredu i stočarstvo, a implementirane su kroz seoska poljoprivredna

gospodarstva (oko 100). Prema dostupnim podacima stočni fond narastao je na cca

6 500 grla stoke sitnog zuba (ovce i koze) i preko grla 350 krupnog zuba (muzne

krave). Organizirana proizvodnja u poljoprivredi te razvoj drugih gospodarskih

struktura nije moguća bez rješavanja komunalne infrastrukture, prvenstveno voda.

Kraj daje velike mogućnosti eko-proizvodnje hrane biljnog i životinjskog porijekla,

dobru cestovnu i željezničku povezanost i velike mogućnosti korištenja obnovljivih

izvora energije (vjetar), te mogućnost razvoja turističke i sportsko-rekreativne

aktivnosti.

Zbog položaja ispod jugoistočnih padina Velebita u Općini Ervenik postoje

idealni uvjeti za proizvodnju struje iskorištavanjem snage vjetra. Stoga se krenulo u

gradnju vjetroelektrane od 55 vjetroturbina, ukupne snage 110 W na lokaciji Krš -

Pađane u Općini Ervenik. Bit će to do sada najveći vjetropark u Hrvatskoj koji će se

protezati na površini od 50 milijuna četvornih metara. Vjetroelektrana u Pađanima

proizvodit će 250 GWh godišnje.

Poljoprivrednih površina ima 10620 ha (50%), šumskih 44% ili 9470 ha,

neplodnih površina 6% ili 1238 ha. Od 10.620 ha obradive površine (7.015 u

državnom vlasništvu) danas je većina zapuštena i neobrađena. Predviđeno je

hidromelioracijsko uređenje Mokrog Polja (480 ha) i Erveničkog polja ( 380 ha).

Vinogradarstvo i voćarstvo se održava u granicama mogućnosti poljoprivrednih

seoskih gospodarstava. Livade i pašnjaci zauzimaju 177 ha, a urbanizirano područje

čini sva naseljena mjesta kao građevinske zone po odredbama Prostornog plana.

Očuvanje i zaštita okoliša u Općini Ervenik ključna je odrednica strateškog

planiranja razvoja što joj daje mogućnosti da ostane ekološki najčistiji prostor,

pogodan za razvoj organske poljoprivrede i stočarstva - proizvodnji zdrave hrane,

uzgoja ljekovitog bilja i vinogradarstva. Svi gore navedeni resursi - kako prirodni tako

i kulturni - temelj su mogućeg razvoja turizma, koji se zapravo već spontano i

događa, obzirom da se na teritoriji Općine nalaze čak dva parka, od kojih jedan ima

status Nacionalnog parka, a drugi je svjetski rezervat biosfere, pod zaštitom

http://www.dls.hr/



Stranica 20 od 88

UNESCO-a (planina Velebit, koja ovdje ima svoju najjužniju točku), te atraktivna

rijeka Zrmanja, koja je ljeti već dugo godina odredište kupača sa šireg prostora.

Ovime su podastrijeti osnovni podaci o Općini Ervenik relevantni za

problematiku gospodarenja otpadom.

http://www.dls.hr/



Stranica 21 od 88

3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA

Kako bi se mogli odrediti ciljevi Plana gospodarenja otpadom, potrebno je

napraviti pregled postojećeg stanja. On služi kao polazište te identificira potrebu za

daljnjim razvojem sustava. Nadalje, pregled postojećeg stanja je nužan za procjenu

postignuća u usporedbi s prethodno definiranim ciljevima.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sastoji se od niza

podsustava koji mogu na specifičan način obraditi ili stabilizirati određenu vrstu

otpada, pa je potrebno prije donošenja odluka imati cjelovitu sliku o načinu

zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada, kao i strateškim opredjeljenjima kako

državne tako i lokalne uprave u vezi s gospodarenjem otpadom na određenom

području.

Trenutno u Šibensko - kninskoj županiji gradovi i općine organiziraju i

prikupljaju otpada na način koji se ne možemo nazvati cjelovitim sustavom

gospodarenja otpadom. Aktivna odlagališta koja služe za potrebe gradova i općina

ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i EU standardima, s tim da neke općine uopće

nemaju organiziran sustav prikupljanja otpada. Pored aktivnih odlagališta postoji i

veći broj nekontroliranih «divljih» odlagališta. Način na koji se trenutno organizira

prikupljanje i odlaganje otpada na području ŠKŽ ne može se nazvati cjelovitim

sustavom gospodarenja otpadom. U proteklih nekoliko godina provode se aktivnosti

oko uspostave sustava koje su se intenzivirane donošenjem Strategije. Trenutno je u

tijeku provođenje projekta izgradnje novog Centra za gospodarenje otpadom Bikarac

prema standardima EU koji će graničiti s postojećim odlagalištem Bikarac te njegovo

pretvaranje u Centar za gospodarenje otpadom za područje Županije.

Problematika gospodarenja otpadom na području Općine Ervenik uklapa se u

stanje koje je trenutno prisutno gotovo u svim jedinicama lokalne samouprave u

Šibensko-kninskoj županiji. Trenutna situacija vezana za gospodarenje otpadom je

nepovoljna iz više razloga, među kojim su najvažniji tehničke i financijske mogućnosti

jedinica lokalne samouprave uključujući i Općinu Ervenik.

http://www.dls.hr/



Stranica 22 od 88

Bez obzira na uzroke, posljedice neprimjernog gospodarenja komunalnim i

ostalim vrstama otpada su brojne, od ekoloških i zdravstvenih kao što su nepovoljno

stanje u prostoru koji je onečišćen raznolikim otpadom, smanjena kakvoće okoliša i

kakvoće življenja te nepovoljni učinak na zdravstvene rizike stanovništva do socio -

ekonomskih – smanjena vrijednost zemljišta i nekretnina, smanjena privlačnost

lokaliteta za življenje i investiranje, negativni demografski trendovi i drugo.

Sadašnje stanje postupanja s otpadom na području Općine, prikazano je po

osnovnim grupacijama otpada, sukladno Zakonu o otpadu (prema svojstvima otpad

se dijeli na neopasni, opasni i inertni, a prema mjestu nastanka na komunalni i

proizvodni otpad).

Prostornim planom Šibensko-kninske županije (SV ŠKŽ – 11/02, 10/05 i

03/06) te Planom gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije (SV ŠKŽ –

15/07) utvrđene su osnovne točke i postavke gospodarenja komunalnim i neopasnim

otpadom zbog čega je potrebno:

izraditi elemente sustava gospodarenja otpadom (CGO, transfer stanice

i reciklažna dvorišta).

izraditi Programe sanacija divljih odlagališta te uz sufinanciranje istih

provesti sanaciju.

http://www.dls.hr/



Stranica 23 od 88

3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI ZA ODLAGANJE OTPADA

Odlagalište otpada "Mala Promina" službeno je odlagalište, komunalnog,

industrijskog i građevnog otpada, za područje Grada Knina, te okolnih naselja. Nalazi

se na području općine Biskupija, odnosno k.o. Ramljane i manjim dijelom k.o. Lukar,

točnije 14 km jugoistočno od Knina, između Knina i Oklaja, na blagim sjevernim

padinama planine Promina. Od najbliže naseljenih kuća, što je u ovom slučaju

zaseok Vujakovići, udaljeno je oko 1,5 km zračne linije

Operator odlagališta je tvrtka Komunalno poduzeće d.o.o. za obavljanje

komunalne djelatnosti Knin, a odlagalištem se koristi i Hrvatska vojska. Odlagalište je

u funkciji od 1980. godine.

Odlagalište "Mala Promina" ne udovoljava uvjetima propisanim u Pravilniku o

načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta

otpada (NN 117/07). S ciljem sanacije i zatvaranja odlagališta komunalnog otpada

"Mala Promina", do sada izrađena sljedeća dokumentacija:

"Elaborat postojećeg stanja odlagališta ,Mala Promina' ", IGH d.d, veljača

2005.

"Sanacija odlagališta komunalnog otpada ,Mala Promina' - Idejno rješenje",

IGH d.d, ožujak 2005.

„Studija ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta komunalnog

otpada ,Mala Promina' “, Građevinsko-arhitektonski fakultet, Split, studeni

2007.

Odlagalište je površinski razvučeno. U smjeru istok – zapad dugo je više od

280,0 m, a smjerom sjever – jug doseže dužinu od 170,0 m, prema geodetskoj

snimci terena pod otpadom je čak 48.000 m2 terena, dok visina sloja otpada na

odlagalištu ne prelazi više od 2 - 3 m.

Od glavne ceste Knin-Oklaj do odlagališta je neasfaltirana makadamska

pristupna cesta dužine cca 3,5 km. Ulaz na odlagalište nije zaštićen rampom.

Odlagalište nije komunalno opremljeno i nije ograđeno.

http://www.dls.hr/



Stranica 24 od 88

Odlagalište „Mala Promina“ nema građevinsku ni uporabnu dozvolu, nema

donjeg brtvenog sloja, nije planiran završni prekrivni sloj, ne postoje sustavi za

zbrinjavanje oborinskih i procjednih voda (procjedne vode nekontrolirano odlaze u

podzemlje) kao ni sustav za zbrinjavanje odlagališnog plina, odlaganje otpada se

provodi nekontrolirano, otpad se ne razastire i ne kompaktira, ne postoji sustav za

gašenje požara (na odlagalištu su bili česti požari), ne prate se utjecaji odlagališta na

okolinu i sl..

Ciljevi uređenja odlagališta „Mala Promina“ su:

sanacija postojećeg stanja odlagališta u skladu s „Pravilnikom o načinima i

uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta

otpada“, Prostornim planom Šibensko-kninske županije, te Prostornim planom

uređenja općine Biskupija i Prostornim planom uređenja Grada Knina;

zatvaranje odlagališta po priključenju Grada Knina i susjednih općina u

integralni sustav gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije u skladu s

„Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima

rada za odlagališta otpada“.

Uvidom u Prostorni plan Šibensko-kninske županije, navode se postojeće

lokacije odlagališta otpada među kojima je i odlagalište „Mala Promina“ u općini

Biskupija. Planom se predviđa sanacija na način da se odlagalište može koristiti do

stavljanja u funkciju novih lokacija odlagališta predviđenih Planom, odnosno Centra

za gospodarenje otpadom za cijelu Županiju. U okviru cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom u dogledno vrijeme na toj lokaciji će se organizirati i

reciklažna stanica. U smislu integralnog sustava gospodarenja otpadom županije

(županijski Centar) ostaje otvorena mogućnost da se odlagalište „Mala Promina“

prenamjeni u pretovarnu stanicu odnosno međuskladište za područje Grada Knina.

Prema Prostornom planu Županije do početka rada županijskog Centra za

gospodarenjem otpadom, odlagalištem otpada „Mala Promina“ osim Grada Knina

trebale bi se koristiti i općine Biskupija, Civljane, Kistanje, Ervenik i Kijevo.

http://www.dls.hr/



Stranica 25 od 88

3.2. PLANIRANI KAPACITETI ZA ODLAGANJE OTPADA

Odlagalište otpada Bikarac smješteno je 12 km jugoistočno od Šibenika i 1km

od ceste Šibenik-Split. Ta lokacija službeno se koristi od 1978., a neslužbeno od

1971.

Prema Prostornom Planu Šibensko-kninske županije na lokaciji postojećeg

odlagališta Bikarac predviđena je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom te je na

taj način usvojen tzv. Županijski koncept gospodarenja neopasnim otpadom. Lokacija

Bikarac ima građevinsku dozvolu, te lokacijsku dozvolu za sanaciju. Izrađena je SUO

za zahvat sanacije odlagališta i izgradnje i korištenja CGO, te je pribavljeno Rješenje

o prihvatljivosti zahvata.

Projekt CGO BIKARAC smješten je u cijelosti u Šibensko-Kninskoj županiji

koja obuhvaća pet gradova: Šibenik, Drniš, Knin, Skradin i Vodice, te 14 općina :

Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter, Pirovac, Primošten,

Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno i Unešić.

U CGO BIKARAC osigurati će se obrada i odlaganje komunalnog i tehnološki

neopasnog otpada, odnosno kompletno zbrinjavanje, što podrazumijeva postojanje

sortirnice, kompostane i odlagališta za neiskorišteni ostatak otpada. Na istoj lokaciji

osigurat će se prikupljanje i skladištenje opasnog otpada za cijelu Županiju. U smislu

smanjenja transportnih troškova na pojedinim lokacijama u županiji izgradit će se

pretovarne stanice za komunalni otpad.

Projekt izgradnje novog centra je podijeljen u dvije faze. Faza I. je uvrštena u

listu prioritetnih projekata u nacionalnu ISPA strategiju Republike Hrvatske u lipnju

2005.godine.

U prvoj fazi cijelog projekta CGO Bikarac je potrebno izgraditi osnovnu

infrastrukturu za gospodarenje otpadom, a kasnije u sljedećim fazama je

nadograđivati.

Faza II. će biti financirana iz IPA aplikacija ili drugih domaćih i međunarodnih

institucija.

http://www.dls.hr/



Stranica 26 od 88

U jugoistočnom dijelu postojećeg odlagališta otpada postoje duboko smješteni

požari i neophodno ih je ugasiti prije početka faze izgradnje novoga sanitarnog

odlagališta.

I. faza

a) Sanacija i zatvaranje postojećeg odlagališta Bikarac, te izgradnja CGO

Bikarac

b) Provedba pilot projekta odvojenog prikupljanja otpada

c) Saniranje i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada u Pirovcu

d) Tehnička pomoć za provedbu projekta

e) Nabava opreme za rad i upravljanje s CGO Bikarac

II. faza

a) Izgradnja i opremanje županijskih prekrcajnih – transfer stanica

b) Nabava specijalnih vozila za prijevoz tereta između prekrcajnih stanica i CGO-

a

c) Zatvaranje i saniranje svih preostalih lokalnih odlagališta u Županiji

Projekt Bikarac je samo jedan dio većeg i vrlo ambicioznog plana – uvođenje

sustava gospodarenja otpadom na regionalnoj/županijskoj razini, te podizanje

kvalitete gospodarenja otpadom u Šibensko-kninskoj županiji u skladu s

Nacionalnom strategijom za gospodarenje otpadom i direktivama EU-a (posebno

usuglašavanje sa EU-direktivom 99/31/EC o odlagalištima otpada). Ovaj projekt će

obuhvatiti zatvaranje svih postojećih odlagališta u županiji, te dovesti do značajnog

poboljšanja u zaštiti gospodarenjem otpadom i povećati bolje iskorištenje i recikliranje

otpada, kao i smanjiti negativan utjecaj divljih odlagališta na okoliš. Projekt je

predviđen za gospodarenje komunalnim i sličnim otpadom, ali predviđa i sakupljanje

manjih količina opasnog otpada iz kućanstva.

http://www.dls.hr/



Stranica 27 od 88

3.3. KATEGORIJE I KOLIČINE OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE ERVENIK

3.3.1 KOMUNALNI OTPAD

Komunalni otpad je otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih i

prometnih površina te otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu,

ustanovama i uslužnim djelatnostima.

Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i općina koji

organiziraju i obavljaju djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada, odvojenog

prikupljanja otpada, prikupljanja i odvoza glomaznog otpada, čišćenja divljih

odlagališta te odlaganja komunalnog otpada na odlagališta.

Na teritoriju Općine Ervenik zbrinjavanje otpada vrši tvrtka Komunalno

poduzeće d.o.o. Knin za obavljanje komunalne djelatnosti.

Otpad sa područja Općine zbrinjava se na odlagalištu „Mala Promina“.

Odlagalište je u vlasništvu Grada Knina, a dano je na korištenje Komunalnom

poduzeću Knin koje je u vlasništvu Grada i Hrvatskoj vojsci.

Kapaciteti za postupanje s komunalnim otpadom na području Općine

Kao što je već navedeno Komunalno poduzeće d.o.o. za obavljanje

komunalne djelatnosti Knin odvozi komunalni otpad s područja Općine Ervenik te iz

Grada Knina i općina Biskupija i Kijevo.

Na području Općine Ervenik zbrinjavanjem otpada od strane Komunalnog

poduzeća Knin obuhvaćeni su samo dijelovi naselja Pađena i Radučića, dok ostatak

Općine nema riješen sustav sakupljanja otpada.

Za potrebe sakupljanja otpada na području Općine Komunalno poduzeće Knin

koristi specijalno vozilo za odvoz otpada marke Mercedes-Benz u vlasništvu Općine

Ervenik.

http://www.dls.hr/



Stranica 28 od 88

Na području Općine u opticaju su samo 15 kontejnera za prikupljanje

komunalnog otpada zapremnine 1100 litara. Kontejneri su postavljeni uz cestu koja

prolazi kroz dio naselja Pađene i dijela naselja Radučića.

S obzirom na vrlo mali broj postavljenih kontejnera, te vrlo lošim organiziranim

sakupljanjem otpada, nije za čuditi sto na području Općine nema uređenog sustava

odvojenog prikupljanja otpada.

Stanje postojećeg sustava sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja

komunalnog otpada

Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz

Zakona o otpadu, gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim

otpadom.

Postojeći sustav sakupljanja, prijevoza i zbrinjavanja komunalnog otpada na

području Općine Ervenik je nezadovoljavajući. Najveći problem predstavlja

nedovoljna pokrivenost Općine organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada.

Komunalni otpad sa područja Općine (dijelovi naselja Radučič i Pađene) odvozi se,

unazad 5 godina, dva puta tjedno od strane Komunalnog poduzeća d.o.o. za

obavljanje komunalne djelatnosti Knin.

Valja naglasiti i nepostojanje dokumentacijskog sustavnog praćenja količina,

svojstava i tokova otpada prikupljenog na području Općine, što također upućuje na

nezadovoljavajući postojeći sustav gospodarenja otpadom, te dovodi do

nepouzdanih podataka o količinama i sastavu prikupljenog otpada.

Za odvoz glomaznog otpada Općina Ervenik dala je suglasnost tvrtki CIAN

d.o.o. koja prikupljen otpad odvozi u skladište CIAN-a u Općini Kistanje. Glomazni

otpad prikuplja se po pozivu te prilikom redovitih obilazaka Općine.

http://www.dls.hr/



Stranica 29 od 88

Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava komunalnog otpada

KVALITATIVNE I KVANTITATIVNE KARAKTERISTIKE OTPADA UTVRĐUJU SE IZ SLIJEDEĆIH

RAZLOGA:

Određivanje osnovne i specifične strukture gdje se utvrđuje standardni

maseni sastav,

kontroliranje promjene standardnog masenog sastava obzirom na porijeklo

otpada,

promjene odnosa mase i volumena otpada što predstavlja sve prisutniji

kriteriji za definiranje efikasnosti provedbe primarne selekcije

Sastav komunalnog otpada varira ovisno o sredini u kojoj nastaje i zavisi o

mnogim faktorima, kao što su standard stanovništva, tip naselja, dostignut nivo

komunalne higijene i slično. Otpad koji se na razmatranom području stvara, u pravilu

je različit od onog koji bi se dobio sortiranjem otpada na odlagalištu prije odlaganja,

budući da se dio otpada u seoskim domaćinstvima koristi ili spaljuje.

Sastav komunalnog otpada

Na području cijele Šibensko-kninske županije nije se sustavno provodilo

praćenje sastava komunalnog otpada, stoga nit na lokaciji odlagališta „Mala Promina“

nisu provedene analize morfoloških, strukturnih te drugih fizikalnih i kemijskih

karakteristika odloženog otpada, kako bi se dala točna analiza istog obzirom na vrstu

i strukturu. Polazeći od navedenog ovdje se prilaže morfološki sastav otpada s

odlagališta „Karepovac“ u Splitu uz napomenu kako se uslijed sličnih navika ljudi

može uzeti da je sastav odloženog otpada donekle sličan.

http://www.dls.hr/



Stranica 30 od 88

TABELA 2: SREDNJE VRIJEDNOSTI UČEŠĆA POJEDINIH KOMPONENTI OTPADA U UKUPNOM SORTIRANOM

OTPADU NA ODLAGALIŠTU "KAREPOVAC" U SPLITU

Red. broj

Ključni broj

Naziv otpada

Srednja vrijednost

morfološkog sastava otpada

1. 16 01 03 Guma 0,54%

2. 16 06 00 Akumulatori 0,13%

3. 20 01 01 Papir (novine i časopisi) 12,33%

4. 20 01 01 Karton 9,23%

5. 20 01 02 Staklo 4,37%

6. 20 01 03 Sitna plastika (meka) 6,97%

7. 20 01 04 Ostala plastika (tvrda) 4,28%

8. 20 01 05 Sitni metalni predmeti (limenke od pića) 0,97%

9. 20 01 06 Ostali metali 1,53%

10 20 01 07 Drvo 1,38%

11. 20 01 08 Organski otpad iz kuhinja 15,52%

12. 20 01 10 Odjeća 2,27%

13. 20 01 11 Tekstil 1,62%

14. 20 02 01 Otpad za kompostiranje (biorazgradivi) 7,27%

15. 20 02 02 Zemlja i kamenje 2,13%

16.

Koža i kosti (svježe i suho meso 50%) 1,57%

17. Pelene 3,13%

18. Tetra pak 2,79%

19. Sitnica do 40 mm 21,97%

UKUPNO 100%

Treba napomenuta kako su česta izgaranja otpada na odlagalištu utjecala na

sastav otpada pa se može zaključiti da je uz manji dio neizgorenog komunalnog

otpada na odlagalištu veći dio pepela i šljake.

http://www.dls.hr/



Stranica 31 od 88

Evidentirana količina komunalnog otpada

Na odlagalištu Mala Promina, kojime se služi Grad Knin, okolna naselja i

Hrvatska vojska, mogu se procijeniti količine prikupljanog i zbrinutog komunalnog

otpada od samog početka korištenja odlagališta, no te količine ne predstavljaju

trenutno stanje na odlagalištu.

Odlagalištem se prije rata (popis stanovništva iz 1991. god.) koristilo približno

30.000 stanovnika, odnosno nakon rata (popis stanovništva iz 2001. god.) oko

16.000 stanovnika. Od samog početaka korištenja odlagališta do danas na

odlagalištu Mala Promina odloženo je približno 170.000 tona otpada.

Obzirom da je teren na kojem se nalazi odlagalište vjetrovito, te da je

odlagalište stalno gorjelo, danas na odlagalištu nema većeg dijela „suhe frakcije“ iz

komunalnog otpada, kao ni većeg dijela „mokre frakcije“. Sve je izgorjelo, a ostao je

pepeo i zgura.

Danas su na odlagalištu zastupljene velike količine staklene i metalne

ambalaže, te veći ili manji dijelovi glomaznog otpada.

Polazeći od današnjih pretpostavki da u otpadu ima oko 17% težinski inertne

tvari i metala, te da od ostalog dijela komunalnog otpada nakon sagorijevanja zbog

čestih požara ostaje nekih 30% težinski pepela i zgure, pretpostavlja se da je od

ukupnih 170.000 tona otpada zbrinutog na odlagalištu Mala Promina danas ostalo

nekih 79.000 tona otpada3.

Komunalno poduzeće d.o.o. Knin, unazad 5 godina, dva puta tjedno odvozi

komunalni otpad sa područja Općine Ervenik, te ga zbrinjava na navedenom

odlagalištu Mala Promina. Na odlagalištu ne postoji sustav praćenja podataka o

količinama dovezenog otpada stoga se količina prikupljenog komunalnog otpada sa

područja Općine može procijeniti uzevši u obzir broj postavljenih kanti, njihovih

zapremnina te brojem odvoza, čime dobivamo podatak da na području Općine

Ervenik Komunalno poduzeće d.o.o. Knin godišnje prikupi 1716 m3 otpada.

3 Idejni projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada" Mala Promina", DLB EKSPERT d.o.o.,

Zagreb.

http://www.dls.hr/



Stranica 32 od 88

Projekcija očekivanih količina otpada za period obuhvata Plana

Za potrebe procjene količina generiranog komunalnog otpada za naredni

period od 8 godina obuhvaćen ovim Planom, kao polazišne osnove uzete su

slijedeće pretpostavke:

Do kraja prve godine obuhvata Plana obuhvaćenost Općine organiziranim

odvozom otpada iznositi će 100 %

U skorijoj budućnosti očekuje se izgradnja prvog gospodarskog subjekta u

Općini, te je na osnovu toga za očekivati imigraciju stanovništva

Nadalje, uslijed očekivanog porasta standarda stanovništva može se

procijeniti da će specifična količina komunalnog otpada po stanovniku rasti po

prosječnoj godišnjoj stopi od 1,5 % do 2 %.

S obzirom na navedene pretpostavke, a također i prema procjeni danoj

Strategijom gospodarenja otpadom, a prema kojoj svaki stanovnik u prosjeku

godišnje proizvede 2,97 tona otpada, uvođenjem cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom na području cijele Općine godišnje bi se prikupljalo cca 16 758 m3 otpada.

http://www.dls.hr/



Stranica 33 od 88

3.3.2. PROIZVODNI OTPAD

Prema definiciji iz Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09),

proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u

proizvodnom procesu istog proizvođača.

Tijek proizvodnog otpada je slijedeći: Proizvođač -› Sakupljač -› Obrađivač.

Proizvodni otpad može se podijeliti na opasni4 i neopasni, pri čemu se opasnim

otpadom smatra otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga čine opasnim, npr.:

eksplozivnost, oksidativnost, zapaljivost, nadražljivost, otrovnost, štetnost,

infektivnost, kancerogenost, mutagenost itd.

Gospodarenje proizvodnim otpadom nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave,

te stoga navedena problematika ovim Planom neće niti biti detaljnije razmatrana.

Ovime je dat pregled osnovnih podataka o komunalnom otpadu koji se generira na

području Općine, na osnovu kojih će biti predložene i adekvatne mjere za

gospodarenje istim.

4 Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a mjere

postupanja s opasnim otpadom određuju se Strategijom zaštite okoliša.

Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) definira se način skladištenja i prijevoz

opasnog otpada. Osnovno je da se opasni otpad mora izdvojeno sakupljati, i skladištiti na strogo

kontroliranim i u skladu sa Zakonom opremljenim prostorima. Prijevoz opasnog otpada mora biti

isključivo u skladu s propisima koji vrijede za prijevoz opasnih tvari. Obrada opasnog otpada

dozvoljena je samo u postrojenjima koja posjeduju sve zakonom propisane uvjete i dozvole.

Vezano uz opasni otpad obavezno je ispunjavanje zakonom propisane prateće dokumentacije,

vođenje očevidnika, izrada katastra o vrstama opasnog otpada, te mjesečno prijavljivanje Burzi otpada

podataka o opasnom otpadu.

http://www.dls.hr/



Stranica 34 od 88

3.3.3. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA

Od posebnih kategorija otpada, za područje Općine Ervenik interesantne su

slijedeće kategorije:

Ambalaža i ambalažni otpad (osim PET)

PET ambalaža

Električni i elektronski otpad

Otpadna vozila

Otpadne gume

Otpadne baterije i akumulatori

Otpadna ulja

Građevni otpad

Otpad koji sadrži azbest

Otpad životinjskog porijekla

Ambalaža i ambalažni otpad (osim PET)

Ambalaža i ambalažni otpad se na području Općine Ervenik ne skuplja

odvojeno što dovodi do toga da se dio navedenog otpada miješa zajedno s

komunalnim otpadom i odvozi na odlagalište komunalnog otpada, dok se dio tog

otpada odbacuje na divlja odlagališta.

PET ambalaža

PET ambalaža ne sakuplja se odvojeno. Povrat PET-a građani vrše

posredstvom trgovina uz povratnu naknadu.

http://www.dls.hr/



Stranica 35 od 88

Električki i elektronički otpad (EE otpad)

EE otpad se sastoji od velikoga broja različitih komponenata opasnih po okoliš

kao što su živa, kadmij, krom, brom, olovo, arsen, zatim azbest, spojevi silicija,

berilija, fosfor itd. Sadrži i plastiku i slične materijale koji se mogu nakon oporabe EE

otpada ponovno koristiti kao polazna sirovina za neki novi proizvod. Gospodarenje

ovom vrstom otpada u skladu s Pravilnikom o gospodarenju električnim i

elektroničkim uređajima i opremom pridonijet će zbrinjavanju opasnih komponenata

EE otpada na odgovarajući način, kao i iskorištenju upotrebljivih dijelova EE otpada,

odnosno smanjenju iskorištenja prirodnih resursa što je vrlo važan podatak ako se

zna da je EE otpad najbrže rastuća vrsta otpada. Prema Strategiji gospodarenja

otpadom Republike Hrvatske raste 10 % godišnje.

EE otpad se dijeli u dvije grupe:

EE otpad koji nastaje u gospodarstvu (industriji, obrtu i slično) su otpadna

električna i elektronička oprema uključujući sklopove i sastavne dijelove.

EE otpad iz kućanstva je otpadna električna i elektronička oprema nastala u

kućanstvima ili u proizvodnim i /ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i

količini slična EE otpadu iz kućanstva.

Neke vrste EE otpada spadaju u opasni, a neke u neopasni otpad.

Prema Katalogu otpada opasnim se otpadom smatra ona EE oprema koja

sadrži tvari kao što su PCB-i, kloro-fluorougljikovodici, HCFC, HFC, azbest, živa, itd.

SAKUPLJANJE5 EE OTPADA

Ovlaštena osoba za skupljanje EE otpada (skupljač) je pravna ili fizička osoba

koja sukladno Zakonu o otpadu ima dozvolu za obavljanje djelatnosti skupljanja EE

otpada i ovlaštenik je koncesije za skupljanje EE otpada. To je u hrvatskoj FLORA

VTC d.o.o.

EE otpad iz kućanstva (hladnjake, zamrzivače, perilice i sušilice rublja, perilice

posuđa, štednjake, električne radijatore, termoakumulacione peći, klima-uređaje,

5 Skupljanje i prijevoz EE otpada obavlja se bez naplate.

http://www.dls.hr/



Stranica 36 od 88

TV prijamnike i drugi EE otpad mase veće od 30 kg) skupljač je dužan

preuzeti unutar 30 dana od poziva.

EE otpad koji se predaje skupljaču mora biti u stanju iz kojeg je vidljivo da nije

prethodno rastavljan radi vađenja zasebnih komponenti. Takvim otpadom

smatraju se i prethodno nerastavljeni dijelovi opreme koja se sastoji od više

cjelina (ekrani kompjutora, elektromotori crpki ili kompresora i sl.)

Na području Općine Ervenik nema organiziranog prikupljanja električnog i

elektroničkog otpada u manjim količinama.

Otpadna vozila

POJAM OTPADNA VOZILA PODRAZUMIJEVA VOZILA:

kategorije M1, motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedala vozača

imaju još najviše osam sjedala,

kategorije N1, motorna vozila za prijevoz tereta čija najveća dopuštena masa

nije veća od 3,5 tone i

motorna vozila na tri kotača (osim motornih tricikala -vozila kategorije L5), koja

su „otpad“ prema Zakonu o otpadu, tj. posjednik ih odbacuje, namjerava ili

mora odbaciti6.

SASTAV OTPADNIH VOZILA

Otpadna vozila sastavljena su od niza različitih materijala. Oko 75% težine

automobila načinjeno je od čelika, željeza i aluminija. Ostale dijelove čini uglavnom

plastika, zatim staklo, guma itd.

U dijelovima se mogu naći olovo, živa, kadmij i hekasavalentni krom. Otpadna

vozila sadrže i opasne sastojke kao što su npr. antifriz, tekućine za kočnice i ulja koja

bi mogla uzrokovati onečišćenje okoliša.

6 Dijelovi otpadnih vozila također se klasificiraju kao otpad.

http://www.dls.hr/



Stranica 37 od 88

KLASIFIKACIJA OTPADA (VRSTE)

Otpadno vozilo smatra se opasnim otpadom sve dok se ne rastavi i ne odvoje

dijelovi koji se klasificiraju kao opasni otpad. Tek nakon toga otpadno vozilo može biti

upućeno na recikliranje kao neopasni otpad.

Različite vrste otpada nastale pri rastavljanju odnosno održavanju vozila,

specificirane su u Katalogu otpada, u grupi 16 01 (Katalog otpada obuhvaća sva

vozila, a ne samo kategorije obuhvaćene Direktivom odnosno Pravilnikom7 o

gospodarenju otpadnim vozilima.)

Na području Općine Ervenik nema organiziranog prikupljanja otpadnih vozila.

Otpadne gume

Gospodarenje otpadnim gumama regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim

gumama (NN 40/06, 31/09 i 156/09), te se u skladu s time predaju ovlaštenim

skupljačima.

Otpadne baterije i akumulatori

Otpadne baterije i akumulatori se, zbog komponenata od kojih se sastoje, u

velikoj većini, klasificiraju kao opasni otpad. Komponente koje čine ovu vrstu otpada

opasnim otpadom, kao što su olovo, živa, kadmij mogu pridonijeti velikom

onečišćenju okoliša ukoliko se ova vrsta otpada adekvatno ne zbrine. Sadrže,

također, i vrijedne metale kao što su nikal, kobalt i srebro koje se može izdvajati i

ponovno koristiti. Zbog svega ovoga treba osigurati što je moguće bolje skupljanje i

oporabu otpadnih baterija i akumulatora.

U Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. –

2015. godine procijenjeno je da se na tržište Republike Hrvatske stavlja oko 11 000 t

novih baterija i akumulatora godišnje, te su postavljeni slijedeći ciljevi:

Do 26.09.2012. godine postići najmanje 25% stope skupljanja.

7 Način gospodarenja otpadnim vozilima i naknade na otpadna vozila propisan je u Pravilniku o

otpadnim vozilima, kojim se prenose obveze iz europske Direktive o otpadnim vozilima.

http://www.dls.hr/



Stranica 38 od 88

Do 26.09.2016. godine postići najmanje 45% stope skupljanja.

Na području Općine Ervenik ne postoji organizirano prikupljanje navedenog

otpada, stoga je lako pretpostaviti da se taj otpad, neadekvatno odlaže na odlagalište

otpada Mala Promina, ili pak da završava kao ilegalno odloženi opasni otpad na

ilegalnim odlagalištima – „divljim deponijima“.

Otpadna ulja i drugi zauljeni otpad

Pojam OTPADNO ULJE podrazumijeva otpadno mazivo ulje i otpadno jestivo

ulje.

OTPADNO MAZIVO ULJE

je svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko (ulje koje se

rabi u elektroenergetskim sustavima) i/ili termičko ulje (ulje koje se rabi u

sustavima za grijanje ili hlađenje) koje više nije za uporabu kojoj je prvotno

bilo namijenjeno, posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz

mjenjačkih kutija, mineralna i sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline,

ulja za turbine i hidraulička ulja osim ulja koja se primješavaju benzinima kod

dvotaktnih motora s unutrašnjim izgaranjem.

OTPADNO JESTIVO ULJE

je svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti,

industriji, obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim

djelatnostima u kojima se priprema više od 20 obroka dnevno.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09 i 156/09)

propisan je način gospodarenja otpadnim uljima, određeni obveznici plaćanja

naknada, vrste i iznosi naknada, načini i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada,

iznosi naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje otpadnih ulja te

druga pitanja u vezi gospodarenja otpadnim uljima. Pravilnikom su propisane različite

obveze za maziva ulja od onih za jestiva ulja.

http://www.dls.hr/



Stranica 39 od 88

Bilo da se radi o ulju iz friteza, ulju od kuhanja, ili pak motornom ulju i antifrizu,

u Općini Ervenik, ova kategorija otpada se ne skuplja organizirano. Većina

postupaka sa otpadnim uljem prepuštena je fizičkim osobama da samoinicijativno

rješavaju problem otpadnog ulja. Ovakav postupak zasigurno pogoduje situaciji da

određena količina ulja bude nekontrolirano ispuštena u okoliš.

Građevni otpad

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije,

uklanjanja i održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog

materijala, koji se ne može bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine

zbog kojeg građenja je nastao.

Prema procjenama iskazanim u strategiji gospodarenja otpadom, u Hrvatskoj

godišnje nastaje 2,6 milijuna tona građevnog otpada, od čega gotovo 50% završava

na odlagalištima komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije,

zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine te povećava potrebu za

otvaranjem novih nalazišta prirodnih mineralnih materijala. Premda se ponovno može

upotrijebiti čak 80 posto navedene količine, ukupno se reciklira samo sedam posto,

dok se 11 posto izdvoji kao sekundarna sirovina. U pojedinim jedinicama lokalne

samouprave više od 80% otpada odloženog na divlja odlagališta čini građevni otpad.

Europska iskustva su posve drukčija - u Europi se koristi 80 posto te vrste otpada.

Miješanjem građevnog i komunalnog otpada stvaraju se nepotrebne količine

otpada koje prebrzo zatrpavaju odlagališta. To se ne bi događalo kada bi se otpad

razvrstavao te kada bi odlagališta bila namijenjena isključivo za jednu vrstu otpada.

Glavni problem pri postupanju s građevnim otpadom je nedostatak prikladnih

postrojenja za recikliranje, kao i nepostojanje organiziranog i ekonomski održivog

sustava gospodarenja građevnim otpadom. Naime, s takvim otpadom su u Hrvatskoj

tek manjim dijelom postupa na ispravan način, a postotak recikliranja i ponovne

uporabe takvog materijala je ispod pet posto.

Postupanje sa navedenom vrstom otpada na području Općine Ervenik u

potpunom je suglasju sa gore navedenim.

http://www.dls.hr/



Stranica 40 od 88

Otpad koji sadrži azbest

U ovom trenutku na području Općine Ervenik ne postoji sustav postupanja niti

organizirano prikupljanje kao niti zbrinjavanje navedene vrste otpada. Ova vrsta

otpada odlaže se na divlja odlagališta zajedno s građevnim otpadom.

Otpad životinjskog porijekla

Životinjski leševi i klaonički konfiskati predstavljaju specifičnu otpadnu

animalnu tvar, pa ih zbog njihove specifičnosti trebamo promatrati s higijenskog,

epidemiološkog, ekološkog i ekonomskog aspekta. Na njih uvijek treba gledati kao

na potencijalno opasan supstrat jer sadrže mnoštvo mikroorganizama od kojih su

neki i uzročnici zoonoza.

S nusproizvodom životinjskog porijekla postupa se sukladno Zakonu o

veterinarstvu (NN 41/07) i Pravilniku o načinu postupanja s nusproizvodima

životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/06). Gospodarenje

nusproizvodima životinjskog porijekla po veterinarsko-zdravstvenim načelima i

načelima veterinarske zaštite okoliša podrazumijeva prihvat, sakupljanje,

razvrstavanje prema stupnju rizičnosti (kategorije 1, 2, 3), privremeno skladištenje u

sabiralištima s uređajima za hlađenje, razudbu uginulih životinja, toplinsku preradu i

spaljivanje životinjskih poluprerađevina koje sadrže proteine.

U ovom trenutku na području Općine ne postoji sustav postupanja niti

organizirano prikupljanje kao niti zbrinjavanje otpadnih životinjskih tkiva. Za

pretpostaviti je da se taj otpad neadekvatno odlaže na odlagalište ili pak da završava

kao otpad na divljim deponijima.

Biorazgradivi otpad

Biorazgradivi otpad je otpad iz vrta (granje, lišće, trava...), ostaci iz kuhinje

(ostaci povrća, voća, talog od kave, čaja,...), pamučna tkanina (bez sintetike),

glomazni drveni namještaj, mulj sa pročistača.

Biorazgradivi otpad se dijeli na frakcije:

http://www.dls.hr/



Stranica 41 od 88

usitnjeni materijal koji ide u kompostnu hrpu,

otpad za usitnjavanje (granje, glomazni drveni otpad)

Područje Općine jest pretežno ruralnog karaktera te domicilno stanovništvo

samoinicijativno kompostira biorazgradivi otpad.

http://www.dls.hr/



Stranica 42 od 88

4. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša

provodi se implementacijom tzv. „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“.

4.1. CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Koncept „Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom“ pri tome podrazumijeva

provođenje cijelog niza mjera koje se odnose na praćenje i postupanje s otpadom od

mjesta nastanka pa do mjesta konačnog zbrinjavanja. Mjere se odnose na prihvat,

reciklažu, obradu i zbrinjavanje, i moraju se voditi kriterijima zaštite okoliša,

ekonomskim načelima i društvenom prihvatljivošću.

Osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom imaju za opći cilj ostvariti pozitivni učinak na

kakvoću okoliša kako se generiranjem otpada ne bi narušile postojeće ekološke

bilance i ravnoteža.

Između ove početne, i krajnje točke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku

provođenja hijerarhijski podređena jedna drugoj. Sukladno zakonskoj regulativi,

cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehničkih i

organizacijskih normi koje sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju

slijedeće hijerarhijske postavke:

Izbjegavanje nastanka otpada,

Smanjenje količina i vrsta otpada,

Ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu,

Recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu,

Obrada otpada,

Odlaganje otpada

Postavke utjelovljuju smisao IVO (Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba) koncepta koja

je općeprihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje s svim vrstama otpada.

http://www.dls.hr/



Stranica 43 od 88

IVO koncept u potpunosti je koncipiran na razini tehničkih propisa gospodarenja

otpadom te se u Hrvatskoj postojeći sustav gospodarenja „prikupi i odloži“ postepeno

prilagođava navedenom konceptu.

Sustav objedinjuje uporabu velikog broja specifičnih mjera i metoda koje su vezane

uz prethodno navedene aktivnosti od izbjegavanja i smanjenja količina otpada,

separatnog prikupljanja otpada, uporabe i reciklaže tako prikupljenog otpada,

prijevoza i privremenog skladištenja otpada, obrade i konačnog zbrinjavanja.

Navedeno se može postići samo odgovornim i razumnim postupanjem s

proizvedenim otpadom čime se jedino može jamčiti društveni razvitak u skladu s

prirodom, što je terminološki definirano pojmom održivog razvoja. U tom smislu

osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela

potpunog nazora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i

zbrinjavanja.

Osnovni čimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Svaka mjera „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“ ima specifičnu ulogu u

planiranom sustavu gospodarenja otpadom.

Za provođenje prethodno navedenih postavki i mjera koje činu teoretsku osnovu

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom potrebno je u praksi definirati čimbenike za

njegovo provođenje. Shema s glavnim čimbenicima cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom po IVO konceptu prikazana je donjom slikom.

http://www.dls.hr/



Stranica 44 od 88

SLIKA 5: ČIMBENICI CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

Radi se zapravo o principu reduciranja količina proizvedenog otpada na mjestu

njegovog nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne i/ili energetske

svrhe, te trajnom odlaganju uz strogu primjenu važećih propisa.

S osnovnom svrhom da se cjelokupno gospodarenje otpadom ustroji prema

suvremenim europskim standardima i zahtjevima te uskladi s načelima održivog

razvoja na razine Republike Hrvatske, da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji

nastajanje otpada, smanji, na najmanju moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na

ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, Strategija gospodarenja otpadom RH utvrđuje

navedene strateške i kvantitativne ciljeve.

http://www.dls.hr/



Stranica 45 od 88

IVO koncept, dakle, utjelovljuje put ka definiranim ciljevima zadanim

Strategijom gospodarenja otpadom RH. Svakako valja istaknuti kako je za adekvatno

funkcioniranje opisanog sustava gospodarenja otpadom potrebno uspostaviti i

kontinuirani sustav informiranja i edukacije potencijalnih korisnika.

http://www.dls.hr/



Stranica 46 od 88

4.2. MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA OTPADA

Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih,

izbjegavanje otpada definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod

proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam

smanjenja količina otpada može se definirati kao zbroj svih mjera kojima se u

procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže smanjenje i/ili

potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se može

obraditi i/ili ponovno upotrijebiti.

Na području Općine Ervenik ne postoji dovoljno komunalne infrastrukture

(vezano za gospodarenje otpadom), važeći propisi se samo djelomično ili

neodgovarajuće primjenjuju, te je još uvijek prisutna relativno niska svijest građana o

otpadu kao problemu. Za početak treba pristupiti sa prikupljanjem otpada na

području cijele Općine i to odvojenom prikupljanju otpada, no za značajnije

smanjenje količina otpada trebati će dulje vrijeme i disciplinirano pridržavanje svih

predviđenih mjera za izbjegavanje nastanka otpada i u cijelosti mjera gospodarenja

otpadom. Također, uspješnost implementiranih mjera uvelike ovisi i o uspostavi

sustava gospodarenja otpadom na Županijskom nivou.

Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište

„povoljnih“ vrsta proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača,

smanjiti će se količine i štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita

primjena mjera za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada na području Općine

znači ujedno i osjetno smanjenje priliva otpada na postojeće odlagalište odnosno u

budući županijski centar za gospodarenje otpadom.

Navedeno znači da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u

cjelovitom sustavu gospodarenja kako je to predviđeno i Strategijom gospodarenja

otpadom.

Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada može

se podijeliti na opće i posebne mjere. Pri tom su opće mjere ustvari univerzalne

mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada, dok

se pod posebnim mjerama podrazumijevaju mjere motiviranja i edukacije, kako

http://www.dls.hr/



Stranica 47 od 88

potrošača, tako i proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika

gdje se generira miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada

nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša.

OPĆE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA

GENERIRANOG OTPADA:

Opće mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada u

potrošnji:

Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, izbjegavati robu u

jednokratnoj ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu,

smanjiti korištenje plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.;

Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o

mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg

smanjenja;

Stimulirati kupovine ekološki povoljnih proizvoda

Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada su univerzalne

mjere koje se mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada.

POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA

GENERIRANOG OTPADA:

Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potrošača, tako i

proizvođača materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira

miješani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao

dugoročnu i djelotvornu mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i

smanjenje količine otpada iz Strategije primjenjive na Općinu Ervenik obzirom na

pravnu odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijedeće:

http://www.dls.hr/



Stranica 48 od 88

1. Edukacija i informiranje:

Edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Općine za rješavanje

problema gospodarenja otpadom,

Poticati aktivnu suradnju s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim

pravnim i fizičkim osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera

za izbjegavanje i smanjenje količine otpada.

Osnovne informacije o mogućnostima izbjegavanja i smanjenja otpada pružiti

u svim komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), na

panoima, vozilima, u reciklažnim dvorištima, „zelenim otocima“, itd.,

Uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s građanima i izraditi informativne

web stranice i/ili korištenje institucije Zelenog telefona i njegove postojeće

infrastrukture

Kreirati informacije, ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije građana

(ciljnih skupina) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom,

Izraditi edukacijski i promidžbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo,

biootpad, ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.),

Istraživati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i

zaštiti okoliša općenito

Oglašavati postojanje, lokaciju i uporabu zelenih otoka te ostalih objekata za

prihvat otpada na području Općine.

2. Unapređivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada:

Uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih

komponenata komunalnog otpada (staklo, papir, plastika, metali, razgradivi

otpad iz kuhinja i vrtova itd.);

Uvoditi sustave odvojenog skupljanja komunalnog otpada.

http://www.dls.hr/



Stranica 49 od 88

3. Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske

regulative:

Razviti i izgraditi potrebnu infrastrukturu za praktičnu provedbu cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom poštujući IVO koncept,

Za potrebnu infrastrukturu, građevine i postrojenja predvidjeti mjesta i osigurati

njihovo unošenja u prostorne planove, urbanističke planove i detaljne planove

uređenja,

Prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture i objekata u

funkciji cjelovitog sustava gospodarenja otpadom voditi računa o tome da su

isti usklađeni s novom zakonskom regulativom.

http://www.dls.hr/



Stranica 50 od 88

4.3. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA

Glavnu ulogu u uređenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim

otpadom ima odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova

oporaba. Na taj način se izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje količina

komunalnog otpada. Sukladno Zakonu o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09)

recikliranje se definira kao postupak ponovne uporabe otpada u proizvodnom

procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe. Oporaba otpada je definirana kao

svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i

energetske svrhe.

Izdvajanje otpada na mjestu nastanka

Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim

komponentama komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža. In situ reciklaža je

izdvajanje iskoristivih dijelova otpada na samom mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami

sortiraju u posebnim kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe kao što

su zeleni otoci, sabirna mjesta, transfer stanice ili pak reciklažna dvorišta. Ovaj način

odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka ima niz prednosti jer se odvija u

neposrednoj blizu nastanka otpada, smanjuje se kontaminacija životnog prostora,

sirovine su kvalitetnije jer imaju manje nečistoća, reduciraju se troškovi transporta i

odlaganja, prikupljeni materijali se mogu direktno plasirati na oporabu i reciklažu.

Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su slijedeći:

osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte,

mora postojati osposobljeno i kvalificirano osoblje za vođenje sustava,

redovito odražavanje opreme (i po potrebi zamjena)

osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala

vršiti kontrolu kakvoće izdvojenih reciklibilnih materijala.

http://www.dls.hr/



Stranica 51 od 88

Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, te javne i

uslužne djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala. Stoga

primarna reciklaža zauzima posebno mjestu u IVO konceptu, jer osim izdvajanje

korisnih podrazumijeva i izdvajanje nekih štetnih komponenti komunalnog otpada,

kako bi se u konačnici smanjio štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada

koji se obrađuje i odlaže.

U suštini se može reći da se primarna reciklaža provodi iz razloga recikliranja i

oporabe otpada, tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske računice i potrebe

zadovoljavanja zakonske regulative. Kao što je navedeno, primarnom reciklažom se

smanjuje količina ostatnog otpada za odlaganje a time i mogućnost onečišćenja

okoliša.

Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaže vezani su uz uštede na

sirovinama i energiji na obradi polaznih sirovina. Ekonomski razlozi također se mogu

sagledati u činjenici da manja količina otpada znači i manji troška za njegovu

obradu/odlaganje.

Zakonska regulativa insistira na što većoj primarnoj reciklaži, time i na

recikliranju i oporabi otpada kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na

okoliš. U tom smislu postoje definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima

se potiče primarna reciklaža i vraćanju otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj način

zakonska regulativa postaje najvažniji faktor bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i

one materijale koje nemaju „dobru“ tržišnu vrijednost.

Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštovanja pravila koja

važe za određene vrste i kategorije otpada. Kada govorimo o komunalnom otpadu

tada se iskoristivim tj. korisnim frakcijama smatraju papir i karton, plastika, tekstil,

staklo, metali, glomazni otpad pretežno metalnog sastava, biorazgradivi otpad i

zeleni otpad.

Uz korisne frakcije u komunalnom otpadu se javlja i odgovarajući udio štetnih

(opasnih) frakcija kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja,

žarulje itd. Za svaku vrstu otpada potrebno je točno odrediti veličinu, vrstu, boju i broj

spremnika ili posuda.

http://www.dls.hr/



Stranica 52 od 88

Odvojeno sakupljanje otpada u domaćinstvima

Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada, najvećim dijelom se realizira u

domaćinstvima. Odvojeno prikupljeni papir, plastika, metal, opasne komponente (npr.

baterije i lijekovi) i staklo mora se zbrinjavati putem zeleni otoka odnosno reciklažnog

dvorišta (transfer stanica). Izdvojeni biootpad se može prikupljati u manje bioposude,

a kada se iste napune, prazne se u veće bioposude koje se nalaze uz posudu za

miješani komunalni otpad.

Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada

Potrebno je omogućiti da se glomazni kućni otpad prikuplja u za to

postavljenim kontejnerima ili na unaprijed određenim lokacijama, te da se odvoz istog

obavlja u odgovarajućim vremenskim intervalima ovisno o mikrosredini.

Informiranje javnosti u cilju ostvarivanja maksimalnog efekta sustava

odvojenog skupljanja otpada

Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva glede reciklaže otpada značajno ovisi

o informiranosti i kontinuiranom obrazovanju svih učesnika u procesu stvaranja i

gospodarenja otpadom. Stoga je nužno kontinuirano informiranje i obrazovanje svih

sudionika u procesu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. Sustavno

informiranje javnosti o aktivnostima o načinima i važnosti primarne reciklaže potrebno

je obavljati putem pisanih medija, radija i televizije.

Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utemeljen je na

slijedećim elementima: izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, odvojeno

skupljanje otpada (primarna reciklaža), skupljanje i prijevoz otpada, skladištenje

otpada, obrada otpada i odlaganje otpada. Navedeni princip djelovanja sustava s

procesnim tokovima je prikazan na donjoj shemi.

http://www.dls.hr/



Stranica 53 od 88

SLIKA 6: TOKOVI OTPADA U SKLOPU CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

http://www.dls.hr/



Stranica 54 od 88

4.3.1. POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA

OTPADOM

Općina Ervenik ovim Planom započinje postepenu implementaciju mjere i elemenata

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Programi implementacije mjera iziskuju

znatna materijalna sredstva, te se u okvirima mogućnosti razvija mrežni sustav. Već

postavljeni dijelovi sustava na području Općine su:

POSUDE ZA PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTAVA

4.3.2.POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Sustav cjelovitog gospodarenja otpadom osigurati će se uspostavom slijedećih

objekata/kapaciteta za postupanje sa otpadom:

NADOGRADNJA ELEMENATA ZA PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTAVA

ZELENI OTOCI

RASHLADNI KONTEJNER

MINI RD

NADOGRADNJA SUSTAVA TRANSPORTA

http://www.dls.hr/



Stranica 55 od 88

Moguće lokacije elemenata navedenog sustava prikazane su sjedećom tabelom:

STANOVNICI

2001.

GODINE

POSUDE ZA ODVOJENO

PRIKUPLJANJE OTPADA IZ

KUĆANSTVA

ZELENI OTOCI

1. Ervenik 227 7 1

2. Mokro Polje 211 7 1

3. Oton 168 6 0

4. Pađene 160 6 1

5. Radučić 222 7 1

UKUPNO 988 33 3

Za lokaciju mini RD-a te rashladnog kontejnera predlaže se odlagalište Mala

Promina, za period nakon sanacije.

Izbor lokacija sustava uvjetovan je brojem stanovnika, prosječnim brojem članova

domaćinstva te prostornim razmještajem naselja unutar Općine Ervenik.

http://www.dls.hr/



Stranica 56 od 88

1. POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTVA

Uspostavom sustava prikupljanja komunalnog otpada iz kućanstava pomoću

posuda za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija otpada iz kućanstava znatno bi se

unaprijedila mogućnost za adekvatno tretiranje otpada na području Općine. Navedeni

sistem omogućuje olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom

mjestu nastanka, tj kućanstvima, i pogodan je za primjenu prvenstveno sredinama

manje gustoće naseljenosti.

SLIKA 7: POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA NA MJESTU NASTANKA (KUĆANSTVA)

2. ZELENI OTOCI

Na području Općine ne postoji sustav odvojenog prikupljanja otpada putem

zelenih otoka, stoga ih je potrebno adekvatno ustrojiti. Raspored i broj zelenih otoka

određuje se s obzirom na gustoću naseljenosti pojedinog područja Općine, sezonsko

opterećenje pojedinih područja, te raspoloživosti površina. Ukoliko se postavlja manji

broj zelenih otoka po pojedinom naselju, preporuča se postavljanje zelenih otoka u

blizini centra naselja zbog bolje pristupačnosti većem broju stanovnika, no pri odabiru

lokacija zelenih otoka treba posebno obratiti pažnju na žitelje udaljenih dijelova

naselja te i njima omogućiti adekvatno odlaganje otpada putem zelenih otoka.

Unaprjeđenje po pitanju gospodarenja otpadom u dijelovima Općine sa većom

gustoćom naseljenosti moguće je ostvariti prvenstveno poboljšanjem sustava za

prihvat otpada od građanstva. Primjer jednog takvog unaprjeđenja svakako

predstavlja i podzemni sustav kontejnera za prihvat otpada iz kućanstava.

http://www.dls.hr/



Stranica 57 od 88

SLIKA 8: SUSTAV ZA PRIHVAT OTPADA

Osnovna prednost navedenog podzemnog sustava je njegov kapacitet. On

može zaprimiti i do 5 m3, dok istovremeno zauzima jednaku površinu 1100 l

kontejnera. Iz njega ne smrdi, jer kontejner koristi temperaturu zemlje koja hladi

pohranjenu sirovinu, dok je gravitacija dodatno sabija oslobađajući pritom 30%

prostora. Prazni se samo onda kada je 100% pun, a to je moguće nadzirati i putem

Interneta.

Itinerer pražnjenja kroji program koji rutu šalje vozaču kojem treba do 3 minute

kako bi ispraznio 5 m3 sirovine. Za manipulaciju nisu potrebna visoko-sofisticirana

vozila, već vozilo s kranom kakvo danas posjeduje svako komunalno poduzeće. Ovaj

je sustav u cijelosti napravljen od materijala koji se daju reciklirati, a na

vodonepropusno tijelo spremnika ima garanciju od 10 godina. Njegove oplate su

izmjenjive, pa ga je moguće skladno uklopiti u cjelinu u kojoj je postavljen.

Pošto je ukopan u zemlju ne predstavlja laku metu vandalima, kao ni vjetru, ne

zahtjeva stalke, nadstrešnice, kućice, nastambe, kao ni pristupni put. Ne smetaju mu

ni parkirana vozila, a ni životinje nemaju pristup prikupljenoj sirovini. Postavlja se u

jamu duboku 1.5 m ili na plutajući ponton, pa samim tim postaje lako dostupan i na

rijekama, jezerima i moru. Obzirom da je 100% zatvoren ne predstavlja opasnost za

podzemne vode tj. okolinu u koju je implementiran.

http://www.dls.hr/



Stranica 58 od 88

SLIKA 9: PODZEMNI SUSTAV KONTEJNERA U PROSTORU

Raspored i broj sabirnih mjesta i zelenih otoka potrebno je odrediti s obzirom na

gustoću naseljenosti pojedinog područja Općine, sezonsko opterećenje pojedinih

područja, te raspoloživosti površina. Lokacije trebaju biti određene tako da

maksimalna udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta za smještaj otoka bude oko

350 m te da jednom sabirnom mjestu gravitira cca 700 – 750 stanovnika.

3. RASHLADNI KONTEJNER

Kontejner za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolo-kontejner

posebne izvedbe kojeg se po točno utvrđenom rasporedu i uz uvažavanje

vremenskih uvjeta (temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim

rashladnim kontejnerom. Sakupljeni otpad životinjskog porijekla odvozi se na obradu

obrađivaču vozilom (navlakačem rolokontejnera koje može biti multifunkcionalno, tj. u

službi drugih potreba u reciklažnim dvorištima ili pretovarnim stanicama) koje je u

vlasništvu komunalnog poduzeća ili ovlaštenog koncesionara.

http://www.dls.hr/



Stranica 59 od 88

4. Mini RD

Mini reciklažno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno

odlaganje određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima, a

domaćinstvo ga treba odložiti u dane koji nisu predviđeni za periodični odvoz

glomaznog otpada. Ovo tzv. mini reciklažno dvorište na površini od 200-250 m2

opremljeno je opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona,

ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže i građevnog otpada od manjih

zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen

separatorom ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u

najbliže reciklažno dvorište, ili objekta za predobradu ili obradu sakupljenog

materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima.

SLIKA 10: SHEMATSKI PRIKAZ MINI RECIKLAŽNOG DVORIŠTA

Tijekom vremena, a ovisno o efikasnosti provedbe reciklažnih aktivnosti na području

Općine, moguće je mini reciklažno dvorište dograditi u reciklažno dvorište većeg

kapaciteta.

Uz mini reciklažno dvorište može se podignuti i plato za privremeno odlaganje

građevnog otpada. Pod građevnim otpadom podrazumijeva se otpad koji nastaje

prilikom izgradnje,rekonstrukcije, popravaka ili rušenja stambenih, poslovnih i ostalih

objekata te otpad koji nastaje pri izgradnji cesta.

http://www.dls.hr/



Stranica 60 od 88

5. TRANSPORT

Potrebno je utvrditi da li tvrtka Komunalno poduzeće d.o.o. za obavljanje

komunalne djelatnosti Knin, koja u ovom trenutku ugovorno obavlja sakupljanje i

prijevoz otpada na području Općine, raspolaže sa odgovarajućim kapacitetima da

podrži jedan sustav poput navedenog. U tom smislu dinamiku odvoza otpada nužno

je prilagoditi navedenom sustavu i to prilagodbom frekvencije odvoza uzevši u obzir i

sezonske utjecaje na generiranje otpada na području Općine, kao i opremom

(voznim parkom) koji treba prilagoditi pretpostavljenom sistemu odvojenog

prikupljanja otpada.

Uspostavom gore opisanog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

zajedno sa navedenim kapacitetima za postupanje sa otpadom omogućiti će

adekvatno postupanje sa svim vrstama otpada koje se na području Općine

generiraju.

Donjom tabelom dat je prikaz načina sakupljanja te smjernice za postupanje

sa pojedinim vrstama otpada, a što će biti omogućeno implementacijom navedenog

sustava.

TABELA 3: PRETPOSTAVLJENI NAČINI SKUPLJANJA I OBRADE, KAPACITETI ZA PRIHVAT I OBRADU TE

SMJERNICE ZA POSTUPANJE SA POJEDINOM VRSTOM OTPADA

VRSTA OTPADA MJESTO/NAČIN SAKUPLJANJA MJESTO/NAČIN

OBRADE VREDNOVANJE

KOMUNALNI OTPAD CGO Odvajanje

MATERIJALNO

BIOLOŠKO

ENERGETSKO

Odlaganje

GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD OD

RUŠENJA RD građ. otpada

Odvajanje i obrada na RD

PONOVNA

UPOTREBA

OPASNI OTPAD

- GOSPODARSTVO Ovlašteni sakupljač

Skl. ovlaš. sakupljača

ENERGETSKO

-DOMAĆINSTVA RECIKLIRANJE

AMBALAŽNI OTPAD

-PAPIRNI I KARTONSKI

Zeleni otoci Tvornica papira i kartona

RECIKLIRANJE RD

Mini RD

http://www.dls.hr/



Stranica 61 od 88


OBRADE VREDNOVANJE

Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu

Gospod. subjekti

-STAKLENI

Zeleni otoci

Tvornica staklene ambalaže

RECIKLIRANJE

RD

Mini RD


Trgovina

Gospodarski subjekti

-METALNI

Zeleni otoci

Tvornica za obradu metala

RECIKLIRANJE RD

Mini RD

Gospod. subjekti

-PLASTIČNI

Zeleni otoci

Pogoni za obradu RECIKLIRANJE

ENERGETSKO

RD

Mini RD


Gospodarski subjekti

Trgovina

- BIOOTPAD

Bio kante

Kompostiranje UPOTREBA

KOMPOSTA Kompostana

RD

OTPADNA VOZILA

CGO

Pogoni za reciklažu KORIŠTENJE

SEKUNDARNE

SIROVINE

RD

Mini RD

OTPADNE GUME VOZILA

RD


MATERIJALNO

ENERGETSKO Ovlašteni sakupljač

Trgovina

OTPADNA ELEKTRIČNA I

ELEKTRONIČKA OPREMA

RD Predobrada

MATERIJALNO

IZVOZ Ovlašteni sakupljač

KOMUNALNI MULJ Uređaj za pročišćavanje Predobrada KOMPOSTIRANJE

ENERGETSKO

http://www.dls.hr/



Stranica 62 od 88


OBRADE VREDNOVANJE

OTPAD ŽIVOTINJSKOG

PORIJEKLA Rashladni kontejner Toplinska obrada

POSTUPANJE PREMA

PROPISU

OTPADNA ULJA

-MINERALNA ULJA

RD


ENERGETSKO Ovlašteni sakupljač

Benzin. postaje

-JESTIVA ULJA RD Pogon za

predobradu PROIZVODNJA

GORIVA Ovlašteni sakupljač

OTPADNE BATERIJE I

AKUMULATORI

Zeleni otoci


RECIKLIRANJE RD

Trgovina

MEDICINSKI OTPAD-OPASNI

-INERTNI Mjesto skupljanja u objektu Odvajanje

MATERIJALNA

BIOLOŠKA

ENERGETSKA

Odlaganje

-OPASNI

Skladište proizvođača Odvajanje ENERGETSKO

BIOLOŠKO

KEMIJSKO

Ljekarna Skl. ovlaš. sakupljača

Sažetak navedenih mjera, potrebna sredstva i izvori financiranja, kao i okvirni

terminski plan dati su preglednim tabelama u točki 7.

http://www.dls.hr/



Stranica 63 od 88

4.4. GOSPODARENJE POSEBNIM VRSTAMA OTPADA DO USPOSTAVE

CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM

AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD, PET AMBALAŽA

Ambalaža, ambalažni otpad i PET ambalaža se na području Općine ne

sakuplja odvojeno i miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištima

komunalnog otpada. U Općini povrat PET-a građani mogu izvršiti posredstvom

trgovina uz povratnu naknadu. Člankom 11. Pravilnika o ambalaži i ambalažnom

otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09 i 38/10) definirana je obaveza

preuzimanja navedenog otpada uz isplaćivanje adekvatne naknade.

„Članak 11.

(1) Prodavatelj je dužan omogućiti postavljanje i manipulaciju spremnicima ili drugom

opremom za skupljanje ambalažnog otpada (u daljnjem tekstu: spremnici) ako je

njegov prodajni prostor veći od 200 četvornih metara.

(5) Prodavatelj čiji je prodajni prostor površine manje od 200 četvornih metara nije

obvezan, ali može preuzeti ambalažu uz povrat naknade kupcu u smislu odredbi

ovog Pravilnika.

(6) Prodavatelj čiji je prodajni prostor površine veće od 200 četvornih metara obvezan

je preuzimati ambalažu svih proizvoda za koje se kupcu, u skladu s odredbama ovog

Pravilnika vraća naknada prilikom povrata iskorištene ambalaže, kao i ambalažu

ostalih proizvoda koje drži u svom prodajnom programu, bez obzira na proizvođača.

Ova odredba ne odnosi se na prodavatelje koji u svom programu nemaju pića ili

napitke.

(11) Prodavatelj je dužan na vidljivom mjestu natpisom obavijestiti potrošača o

načinu preuzimanja ambalažnog otpada i svim ostalim uvjetima.“

http://www.dls.hr/



Stranica 64 od 88

ELEKTRIČNI I ELEKTRONSKI OTPAD

Na području Općine, EE otpad je moguće predati tvrtkama ovlaštenim za

postupanje sa navedenom vrstom otpada (Reciklaža d.o.o. i Sekundarni metali

d.o.o.).

Također, puštanjem u rad Nacionalnog pozivnog centra za predaju naloga za

zbrinjavanje otpadne električne i elektroničke opreme i uređaja u Virovitičkoj firmi

Flora VTC omogućeno je građanima ili tvrtkama da pozivom na besplatne brojeve

telefona 0800 444 110, 0800 0204 i 0800 0051 mogu prijaviti, odnosno dati nalog za

besplatna odvoz EE otpada težeg od 30 kg. Nalog se može poslati i putem web

obrasca na internetskoj stranici www.eeotpad.com, sms porukom na broj 098/444

110 ili na e-mail [email protected].

OTPADNA VOZILA

Način postupanja, tj. Gospodarenja otpadnim vozilima dat je Pravilnikom o

gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06 i 31/09), gdje su člankom 10 definiran

obaveze ovlaštenih skupljača i posjednika navedene vrste otpada.

„Članak 10.

(1) Skupljač je dužan preuzeti otpadno vozilo bez naplate od posjednika

otpadnog vozila.

(2) Posjednik otpadnog vozila obvezan je otpadno vozilo u cijelosti predati

skupljaču te potpisom ovjeriti ispunjeni obrazac Pratećeg lista za opasni otpad

i jedan primjerak zadržati za sebe.

(3) Otpadno vozilo u cijelosti je isporučeno skupljaču ako ima sve osnovne sastavne

dijelove motornog vozila posebno motor i karoseriju, kotače vozila, automobilske

gume i baterije i akumulatore.

(4) Posjednik otpadnog vozila mora skupljaču uz otpadno vozilo predati presliku

prometne dozvole.

http://www.dls.hr/



Stranica 65 od 88

(5) Ako posjednik otpadnog vozila posjeduje otpadno vozilo nepoznatog vlasnika uz

otpadno vozilo kada ga predaje skupljaču obvezan je priložiti zapisnik komunalnog

redarstva.

(6) U očevidnik koji vodi skupljač ili obrađivač prema posebnom propisu prilažu se

preslike prometnih dozvola ili zapisnici komunalnih redara iz stavka 5. ovog članka.“

Otpadna vozila fizičke osobe mogu same predati ovlaštenim skupljačima

(Reciklaža d.o.o. i Sekundarni metali d.o.o.), te u tom slučaju imaju pravo na

naknadu u visini od 0,40 kn/kg (uključujući PDV), ili pak ukoliko je posjednik pozvao

skupljača da vozilo odveze - naknada iznosi 0,10 kn/kg (uključujući i PDV).

OTPADNE GUME

Način gospodarenja otpadnim gumama definiran je „Pravilnikom o

gospodarenju otpadnim gumama” (NN 40/06 i 31/09). Navedenim pravilnikom,

člankom 5 ovlaštenim skupljačima propisana je obaveza preuzimanja otpadnih guma

za kako od pravnih tako i od fizičkih osoba.

„Članak 5.

(1) Ovlašteni skupljač otpadnih guma (u daljnjem tekstu: ovlašteni skupljač) dužan je

preuzeti otpadne gume bez naplate od posjednika guma.

(2) Ovlašteni skupljač otpadnih guma dužan je otpadne gume predati ovlaštenom

oporabitelju otpadnih guma (u daljnjem tekstu: oporabitelj) kojeg odredi Fond “

Člankom 6 istog Pravilnika predviđena je i mogućnost da pravne ili fizičke

osobe samostalno predaju otpadne gume u privremeno skladište ovlaštenog

skupljača.

„Članak 6.

(1) Posjednik otpadnih guma dužan je predati otpadne gume ovlaštenom skupljaču i

osigurati uvjete ovlaštenom skupljaču za nesmetano preuzimanje otpadnih guma, te

mu predati popunjeni prateći list.

http://www.dls.hr/



Stranica 66 od 88

(2) Posjednik otpadnih guma može i samostalno predati otpadne gume u privremeno

skladište ovlaštenog skupljača uz predaju popunjenog pratećeg lista.“

Također, otpadne gume moguće je predati i komunalnim tvrtkama,

vulkanizerima, autoprijevoznicima i građevinskim tvrtkama koji zatim gume predaju

ovlaštenim sakupljačima koji su ih dužni preuzeti bez naknade.

OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI

Do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i pripadajućih

kapaciteta za prihvat otpada (kako na lokalnom tako i na županijskom i regionalnom

nivou), otpadne akumulatore i baterije treba zbrinjavati putem pravnih ili fizičkih

osoba čijom registriranom djelatnošću stalno ili povremeno nastaju otpadne baterije

ili akumulatori (npr. prodavatelji, servisi, obrađivači otpadnih vozila, obrađivači

električnog i elektroničkog otpada i tome slično), a kojima je Pravilnikom o

gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09 i 156/09),

člankom 8 nametnuta obaveza preuzimanja navedenog otpada.

„Članak 8.

(1) Prodavatelj i posjednik dužan je postaviti spremnike za odvojeno skupljanje

otpadnih baterija i akumulatora u svom poslovnom prostoru ili neposrednoj

blizini.

(2) Prodavatelj i posjednik dužan je preuzimati otpadne baterije i akumulatore

kakve ima u svom prodajnom programu, bez naknade i obveze kupnje za

krajnjeg korisnika i bez obzira na proizvođača, uključujući otpadne baterije i

akumulatore koje mogu biti sastavni dijelovi uređaja koje prodaje ili servisira.

(3) Prodavatelj i posjednik mora na vidnom mjestu dati obavijest i pružiti informaciju

krajnjem korisniku o mjestu i načinu skupljanja otpadnih baterija i akumulatora u

svom poslovnom prostoru.

http://www.dls.hr/



Stranica 67 od 88

(4) Prodavatelj i posjednik iz ovog članka ne podliježe obvezi pribavljanja dozvole za

gospodarenje otpadom temeljem Zakona o otpadu.“

OTPADNA ULJA

Kao i u prethodnom slučaju, do uspostave cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom, odlaganje ove vrste otpada za potrebe fizičkih osoba organizirano je preko

proizvođača i uvoznika, a što je i definirano Pravilnikom o gospodarenju otpadnim

uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09 i 156/09), člankom 14:

„Članak 14.

(1) Proizvođač ulja dužan je u suradnji s Fondom redovno obavještavati prodavatelja

ulja o načinu i mjestima skupljanja otpadnih ulja na način da se izbjegne nastajanje

rizika i opasnosti po okoliš i zdravlje ljudi.

(2) Prodavatelj koji prodaje svježe ulje dužan je osigurati kupcu obavijest iz stavka 1.

ovoga članka o mjestu na kojem može predati svoje otpadno ulje bez naplate

naknade.“

GRAĐEVNI OTPAD

Kako i za ovu vrstu otpada ne postoje kapaciteti (reciklažno dvorište

građevnog otpada) za adekvatnu obradu na području Općine, kao niti u bližoj okolini.

Naime, navedenu vrstu otpada u određenoj mjeri moguće je iskoristiti za potrebe

dnevnog prekrivanja slojeva otpada na odlagalištu, a otpad koji nije moguće

upotrijebiti u navedenu svrhu treba odložiti na posebno mjesto na samom odlagalištu

te ga adekvatno zbrinuti nakon uspostave potrebnih kapaciteta, ili pak otpremiti na

najbliže reciklažno dvorište građevnog otpada.

http://www.dls.hr/



Stranica 68 od 88

OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST

Do izgradnje plohe (kazete) za prihvat azbestnog otpada postupanje sa

navedenom vrstom otpada omogućeno je angažiranjem tvrtki koje imaju ovlaštenje

za postupanje sa otpadom koji sadrži azbest.

U ovom trenutku na teritoriju RH postupanje sa otpadom koji sadrži azbest

definirano je „Uputama o postupanju s građevnim otpadom koji sadrži azbest radi

odlaganja na posebno priređene plohe (kazete) za odlaganje građevnog otpada koji

sadrži azbest“, kojima su definirane obaveze i ovlasti pravnih osoba ovlaštenih za

sakupljanje navedene vrste otpada kao i obaveze posjednika navedenog otpada u

smislu postupanja i pripreme za predaju ovlaštenom sakupljaču:

Obaveze pravnih osoba koje imaju ovlaštenje za sakupljanje građevnog otpada koji

sadrži azbest:

„Ovlaštene osobe za skupljanje građevinskog otpada koji sadrži azbest (u daljnjem

tekstu: Skupljač) dužne su preuzeti pripremljeni građevinski otpad koji sadrži azbest

od pravnih i fizičkih osoba po njihovu pozivu ili na temelju rješenja nadležne

inspekcije.“

Obaveze posjednika građevnog otpada koji sadrži azbest:

„Pravna i/ili fizička osoba dužna je građevni otpad koji sadrži azbest (ravne i valovite

salonitne ploče) pripremiti Skupljaču na slijedeći način:

Pravne i/ili fizičke osobe koje same uklanjaju pokrovne salonitne ploče ili

druge azbestne ploče koje se nalaze na krovištima ili u zidovima objekata.

prilikom uklanjanja potrebno ih je cijelo vrijeme prskati vodom te pažljivo

demontirati kako ne bi došlo do lomljenja. Preporuka je da se poslovi

uklanjanja salonitnih ploča prepuste ovlaštenim osobama koji su obučeni

za ovu vrstu poslova i osposobljeni za rad na siguran način.

Pokrovne salonitne ploče nikako nije preporučljivo bacati s krova već ih je

potrebno pažljivo spustiti i složiti na mjesto pristupačno za prijevoz.

Prilikom rada sa salonitnim pločama preporuča se primjena osobnih

zaštitnih sredstva (maske. rukavice, zaštitna odjeća i dr.).

http://www.dls.hr/



Stranica 69 od 88

Troškove pripreme građevnog otpada koji sadrži azbest pravne i fizičke

osobe snose same.”

Nakon što je građevni otpad koji sadrži azbest pripremljen za odvoz, pravne i/ili

fizičke osobe dužne su pozvati Skupljača koji ima dozvolu za gospodarenje otpadom

koji sadrži azbest.

http://www.dls.hr/



Stranica 70 od 88

5. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALIŠTA ZA

KOMUNALNI OTPAD

Na području Općine Ervenik nema odlagališta komunalnog otpada. Navedeni

otpad odlaže se na odlagalište komunalnog otpada Mala Promina u Općini Biskupija.

Odlagalište koristi komunalno poduzeće koje je u vlasništvu Grada Knina i Hrvatske

vojske.

Mjere zaštite okoliša tijekom rada odlagališta

Tijekom odlaganja otpada na odlagalištu Mala Promina potrebno se pridržavati

svih mjera propisanih idejnim rješenjem i glavnim projektom, a nakon otvarana CGO-

a, odlagalište zatvoriti prema Planu zatvaranja odlagališta te provoditi nadzor nad

odlagalištem propisan Studijom ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš sanacije

odlagališta komunalnog otpada Mala Promina. Skupljanje otpada i prijevoz do mjesta

zbrinjavanja potrebno je uključiti u cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

Nadalje, potrebno je poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se smanjile

količine otpada koje se dovoze za zbrinjavanje na odlagalištu, te primjenjivati

odgovarajuće mjere zaštite na radu.

Prilikom prihvata otpada potrebno je otpad evidentirati i vagati, provoditi mjere

zaštite od požara osiguranjem čuvarske službe i protupožarnog pojasa i dr., mjere

zaštite zraka (sustav aktivnog i pasivnog otplinjavanja), mjere za zaštitu voda i tla

(procjedne vode, oborinske i otpadne vode i sanitarne otpadne vode), te provoditi i

razne mjere za sprečavanje ostalih štetnih utjecaja primjerice mjere protiv štetočina,

suzbijanje širenja neugodnih mirisa, raznošenja laganih materijala vjetrom i dr.

Mjere kod zatvaranja odlagališta

Prostornim planom Šibensko-kninske županije predviđa se sanacija na način

da se odlagalište može koristiti do stavljanja u funkciju novih lokacija odlagališta

predviđenih istim Planom, odnosno Centra za gospodarenje otpadom za cijelu

Županiju. U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u dogledno vrijeme na

http://www.dls.hr/



Stranica 71 od 88

toj lokaciji će se organizirati i reciklažna stanica. U smislu integralnog sustava

gospodarenja otpadom županije (županijski Centar) ostaje otvorena mogućnost da

se odlagalište „Mala Promina“ prenamjeni u pretovarnu stanicu odnosno

međuskladište za područje Grada Knina.

Budući da za sada još nije precizno detaljiziran cjeloviti sustav gospodarenja

otpadom u Županiji, odlagalište Mala Promina će se sanirati i urediti za prihvat novog

otpada i time zadržati u doglednom vremenu (predviđeno maksimalno 4 godine)

svoju primarnu funkciju, a to je odlaganje komunalnog otpada.

Praćenje stanja okoliša

U Studiji o utjecaju na okoliš sanacije odlagališta „Mala Promina“ predviđa se

kontrola kvalitete podzemne vode kako bi se procijenio mogući utjecaj odlagališta na

te vode. Zbog toga se predviđa provedba odgovarajućih detaljnih hidrogeoloških

istražnih radova koji bi se izveli po posebnom programu, a uključili bi trasiranje

podzemne vode i hidrogeokemijska istraživanja.

Jednom godišnje treba uzorkovati oborinske vode na kontrolnoj građevini

(šahtu) i na uzorcima provesti odgovarajuća ispitivanja kvalitete. Nakon zatvaranja

odlagališta nastaviti kontrolu jednom godišnje u razdoblju od 10 godina po zatvaranju

odlagališta, a u slijedećih 10 godina ispitivanja provesti svake dvije godine.

Mjerenje plinova navedenih „Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada,

kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07), a prema „Uredbi o

graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zraku iz stacionarnih izvora“

(NN 21/07 i 150/08) obavlja se dva puta godišnje u razdoblju od 10 godina od dana

zatvaranja odlagališta, a slijedećih 10 godina jednom u dvije godine.

Potrebno je jednom godišnje pratiti slijeganja tijela otpada. O rezultatima ovih

mjerenja treba voditi očevidnik.

http://www.dls.hr/



Stranica 72 od 88

6. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG OKOLIŠA I NEUREĐENIH

ODLAGALIŠTA

Zbog vrlo lošeg organiziranog sakupljanja otpada, na području Općine

Ervenik, većem dijelu stanovništva nije omogućen odvoz niti sakupljanje otpada,

stoga zbog nefunkcioniranja sustava te nedovoljne edukacije stanovništva i nastaju

brojna i nekontrolirana ilegalna odlagališta otpada.

Brojne vrijedne i osjetljive površine onečišćene su neodgovarajućim ili

nekontroliranim odlaganjem različitih vrsta otpada. Za dio njih već je utvrđen rizik za

zdravlje ljudi i okoliš.

Općina Ervenik je 19. prosinca 2009. godine potpisala ugovor sa Fondom za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost o sudjelovanju Fonda u sufinanciranju

sanacije divljih odlagališta komunalnog otpada na lokacijama „Samarđije“,

„Kornjače“, Ilići“, „Kod crkve“, Kravlja Draga“, „Rudarica“, „Bjedovi“, „Vejnović Vlaka“,

„Kurelj Bunar“, „Punari“, „Devići“, i „Šimprage“ te je u tu svrhu izrađen „Program

sanacije divljih odlagališta na području Općine Ervenik“ od strane tvrtke DLS d.o.o.,

(ovlaštene tvrtke za obavljanje poslova izrade elaborata o zaštiti okoliša.)

TABELA 4: LOKACIJE DIVLJIH ODLAGALIŠTA OBUHVAĆENIH PROGRAMOM SANACIJE DIVLJIH ODLAGALIŠTA NA

PODRUČJU OPĆINE ERVENIK

Naziv Opis lokacije Procijenjene količine (m

3)

Samarđije (Pađene)

Divlji deponij nalazi se u samom naselju Samarđije, uz glavnu cestu na površini od cca 150 – 200 m

2.

40

Kornjače (Pađene)

Ispod naselja uz makadamski put, otpad je razbacan na površini od cca 5000 m

2.

210

Ilići (Pađene) Na izlazu iz naselja, sa obje strane ceste prema naselju Oton. Omeđeno vinogradima i poljem. Otpad je razbacan na površini od cca 8000 – 10 000 m

2.

580

Kod crkve (Pađene)

U naselju Pađene, u neposrednoj blizini groblja i crkve. Plato uz cestu prema poljima i vinogradima. Na ukupnoj površini od cca 10 000 m

2 nalazi se više manjih deponija.

345

Kravja Draga (Pađene)

Uz kanjon rijeke Zrmanje, na odvojku ceste prema selu Mokro Polje, uz neasfaltirani put, u neposrednoj blizini autoputa Zagreb – Split. Otpad je odbačen na potezu od oko 300 m, i na ukupnoj površini od cca 6 000 m

2. Lokacija se nalazi na strmoj padini i postoji opasnost

odronjavanja.

300

http://www.dls.hr/



Stranica 73 od 88

Naziv Opis lokacije Procijenjene količine (m

3)

Rudarica (Mokro polje)

Uz staru cestu koja povezuje naselja Mokro Polje i Pađene, te uz kolski put. Rijeka Zrmanja udaljena je cca 300 m, a u blizini se nalazi i lokalno kupalište i stari mlin. Na ukupnoj površini od cca 6 000 m

2

nalazi se preko 50 manjih lokacija onečišćenih otpadom.

600

Bjedovi (Mokro polje)

Divlji deponij nalazi se iznad rijeke Zrmanje, na obronku i podnožju kanjona (70 – 80 m ponora). Rubom kanjona prolazi neasfaltirana cesta koja povezuje naselja Mokro Polje i Ervenik. Zbog strmosti terena nužne su pojačane mjere opreza prilikom izvlačenja otpada.

160

Vejnovići Vlaka (Mokro polje)

Divlji deponij proteže se od rubnih kuća naselja, uz neasfaltirani put prema naselju Pađene na potezu od cca 1300 m.

1480

Kurelj Bunar (Mokro polje)

Divlji deponij nalazi se uz cestu, na udaljenosti od cca 150 m od naselja Vukmirice, neposredno ispod izvora pitke vode. Otpad je u potpunosti zatvorio manji tok izvora.

80

Punari (Mokro polje)

U središnjem dijelu Mokrog Polja, u neposrednoj blizini kolektora za prikupljanje voda koje nastaju prilikom izlijevanja rijeke Zrmanje a koja je udaljena cca 500 m.

25

Devići (Radučić)

Divlji deponij proteže se na potezu od cca 500 – 600 m, uz makadamski put prema naselju Pađeni te odmah uz rubne kuće naselja Radučić.

245

Šimprage (Radučić)

U neposrednoj blizini rubnih kuća naselja Radučić uz cestu prema Mokrom polju.

70

Osim navedenih divljih odlagališta obuhvaćenih Programom sanacije na

području Općine Ervenik nalaze se mnogobrojna uglavnom manja divlja odlagališta.

- 50-60 divljih odlagališta onečišćena uglavnom građevnim otpadom, zatim

građevnim otpadom onečišćenim azbestom, te otpadom životinjskog podrijetla

(ovčjom vunom). Divlja odlagališta su u rasponu 5m3 do 500m3.

- 70-100 divljih odlagališta onečišćenih otpadnim gumama, otpad

karakterističan isključivo za Općinu Ervenik zbog proizvodnje obuće od starih

guma. Raspon divljih odlagališta je od 2m3 do maksimalno 15 m3.

http://www.dls.hr/



Stranica 74 od 88

SLIKA 11: PRIKAZ LOKACIJA ONEČIŠĆENIH OTPADNIM GUMAMA

Divlja odlagališta otpada na području Općine nastajala su desetljećima zbog

nekontroliranog i nelegalnog odlaganja otpada od strane okolnog stanovništva.

Uglavnom je tu riječ o miješanom i glomaznom komunalnom otpadu iz kućanstava te

o građevnom otpadu. Situacija se dodatno pogoršala u posljednje vrijeme kada

prilikom poslijeratne obnove dolazi do odlaganja velike količine građevnog otpada.

Odlaganjem otpada na lokacijama divljih odlagališta došlo je do narušavanja

krajobrazne vrijednosti, a postoji i realna mogućnost utjecaja na kvalitetu tla i voda na

samim lokacijama i u njihovom neposrednom okruženju. Obzirom da se radi o

iznimno osjetljivom i vodopropusnom kraškom terenu, nužna je što hitnija sanacija

kako bi se uklonila opasnost od zagađenja tla i voda, te spriječio mogući negativni

učinak na zdravlje ljudi. Ne treba ni zanemariti opasnost od izbijanja požara, koji nisu

tako rijetki na ovom području.

http://www.dls.hr/



Stranica 75 od 88

7. ZAKLJUČAK

U ovom trenutku problemi u sustavu upravljanja otpadom u Šibensko-kninskoj

županiji su višestruki. Trenutno u Šibensko-kninskoj županiji gradovi i općine

organiziraju i prikupljaju otpad na način koji se ne možemo nazvati cjelovitim

sustavom gospodarenja otpadom. Aktivna odlagališta koja služe za potrebe gradova

i općina ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i EU standardima, s tim da neke

općine uopće nemaju organiziran sustav prikupljanja otpada. Pored navedenih

odlagališta postoji i veći broj nekontroliranih «divljih» odlagališta.

Postupanje s otpadom na području Općine Ervenik u najvećoj mjeri uklapa se

u cjelovitu sliku postupanja otpadom na nivou Šibensko-kninske županije, iako je po

nekim pitanjima (organizirani sustav prikupljanja otpada, divlja odlagališta i sl.)

situacija i zamjetno lošija.

Uz navedene probleme na području Županije, pa tako i na području Općine

Ervenik potrebno je još istaknuti vrlo nizak stupanj primarne selekcije, odnosno

odlaganje otpada bez prethodne separacije, odlaganje otpada bez prethodne

predobrade i analize otpada odnosno eluata, neadekvatni kapaciteti za prihvat

otpada (posebno korisnih frakcija), te nepostojanje sustavnog praćenja tokova

otpada.

U tom smislu Općina Ervenik će kao sastavni dio Šibensko-kninske županije,

aktivno sudjelovati u razradi i postupcima koji će afirmativno djelovati na postupanje

sa otpadom, putem vlastitih resursa, ali i putem usklađivanja sa Šibensko-kninskom

županijom.

Jedino sveobuhvatno rješenje problema otpada kako za Općinu Ervenik, tako i

za ostale jedinice lokalne samouprave na području Šibensko-kninske županije jest

uspostava cjelovitog sustava za gospodarenje otpadom.

http://www.dls.hr/



Stranica 76 od 88

OSNOVNI ELEMENTI TAKVOG SUSTAVA SU:

CGO

Reciklažna dvorišta, transfer stanice, sabirna mjesta i kompostane

Posude za odvojeno prikupljanje otpada (zeleni otoci, zvona, posude za krupni

otpad, posude za odvojeno prikupljanje za kućanstva)

Sustav prijevoza otpada

No svakako valja naglasiti kako je takav, cjeloviti sustav gospodarenja

otpadom, smislen jedino u slučaju da se primjeni na cijelo Šibensko-kninsko

područje, u protivnom bi najvjerojatnije bio nedovoljno učinkovit s obzirom da bi došlo

do prebacivanja kapaciteta predviđenog sustava.

Također, valja naglasiti kako je projekt uvođenja takvog sustava za

prikupljanje otpada, sa ekonomske strane prevelik korak za pojedinu jedinicu lokalne

samouprave samu za sebe, pa tako i za Općinu Ervenik, već bi morao uključivati i

adekvatnu potporu kako na Županijskom, tako i na Državnom nivou.

U situaciji kakva je sada, tj. uzevši u obzir samo mogućnosti na nivou lokalne

samouprave Općine kao izdvojene cjeline, mogućnosti za unaprjeđenje sustava

gospodarenja otpadom su na znatno nižem nivo, te se uglavnom svode na opće

mjere u smanjenju generiranja otpada, a koje su primjenjive na svaku sredinu, pa

tako i na područje Općine Ervenik.

Opće mjere gospodarenja otpadom predstavljene su poglavljem 4, a u slučaju

specifične primjene na područje Općine Ervenik to bi značilo slijedeće:

1. Uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada:

Uspostava Mini RD

Uspostava Mini RD građevnog otpada

Postavljanje rashladnog kontejnera

Uspostava mreže sabirnih mjesta i zelenih otoka za odvojeno prikupljanje

otpada.

http://www.dls.hr/



Stranica 77 od 88

Postavljanje adekvatnih posuda za odvojeno prikupljanje otpada po

kućnim brojevima

Organizacija (u suradnji sa tvrtkom koncesionarom za odvoz otpada)

sustava za prikupljanje i pražnjenje takvih posuda

2. Edukacija javnosti po pitanju uspostave sustava odvojenog prikupljanja otpada

3. Kontinuirana edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Općine kako o

problematici otpada i gospodarenja otpadom, tako i o mogućnostima za

sprječavanje onečišćenja okoliša u općenitom smislu (putem organiziranja i

održavanja seminara, interneta, oglašavanja, i sl)

4. Sustavna sanacija postojećih divljih odlagališta otpada i sprječavanje

nastajanja novih

Pregled konkretnih mjera koje je potrebno provesti kako bi se dosegli predstavljeni

ciljevi, te nositelja i sudionika, kao i potrebna financijska sredstva te rokovi za

provedbu prikazani su tabelom 5.

http://www.dls.hr/



Stranica 78 od 88

7.1. SAŽETAK PREDVIĐENIH MJERA, IZVORI I VISINA SREDSTAVA ZA

PROVEDBU

TABELA 5: MJERE, NOSITELJI, POTREBNA SREDSTVA I ROKOVI ZA PROVEDBU PREDVIĐENIH MJERA

1

MJERA SANACIJA I ZATVARANJE ODLAGALIŠTA MALA PROMINA

NOSITELJI OPĆINA ERVENIK, KOMUNALNO PODUZEĆE D.O.O. KNIN, HV

SREDSTVA 13.000.000,00 – 13.500.000,00 KN(GRUBA PROCJENA, TOČAN IZNOS POTREBNIH

SREDSTVA ĆE BITI UTVRĐEN NAKNADNO, TIJEKOM IZRADE PROJEKTNE

DOKUMENTACIJE ZA SANACIJU)

IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK, FZOEU

ROK PROVEDBE 2012.

2

MJERA POSTAVLJANJE ADEKVATNIH POSUDA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA PO

KUĆNIM BROJEVIMA

NOSITELJI OPĆINA ERVENIK , ODABRANI KD

SREDSTVA 100.000,00 KN

IZVORI SREDSTAVA PRORAČUN OPĆINE ERVENIK

ROK PROVEDBE 2012.

3

MJERA IZRADA ELABORATA O BROJU I IZBORU LOKACIJA ZA IZGRADNJU I USPOSTAVU

ZELENIH OTOKA

NOSITELJI OPĆINA ERVENIK

SREDSTVA SREDSTVA U OVOM TRENUTKU NIJE MOGUĆE PROCIJENITI


ROK PROVEDBE 2012.

4

MJERA IZGRADNJA I USPOSTAVA ZELENIH OTOKA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

UKLJUČUJUĆI I IZVEDBENE ELABORATE.

NOSITELJI OPĆINA ERVENIK , KD



ROK PROVEDBE 2013.

5

MJERA IZBOR LOKACIJE I POSTAVLJANJE RASHLADNOG KONTEJNERA




ROK PROVEDBE 2011.

6 MJERA IZGRADNJA MINI RECIKLAŽNOG DVORIŠTA S IZRADOM IZVEDBENIH ELABORATA


http://www.dls.hr/



Stranica 79 od 88



ROK PROVEDBE 2013.

7

MJERA NADOGRADNJA MINI RD KAPACITETIMA ZA PRIVREMENI PRIHVAT GRAĐEVNOG

OTPADA




ROK PROVEDBE 2013.

8

MJERA SUSTAVNA SANACIJA POSTOJEĆIH NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA OTPADA I

SPRJEČAVANJE NASTAJANJA NOVIH


SREDSTVA IZNOS UKUPNIH POTREBNIH SREDSTAVA ZA SADA NIJE MOGUĆE PROCIJENITI –

ZAVISI O ODABRANOJ METODI SANACIJE


ROK PROVEDBE TRAJNO

9

MJERA EDUKACIJA JAVNOSTI PO PITANJU PROVEDENIH UNAPRJEĐENJA SUSTAVA

ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA




ROK PROVEDBE TRAJNO

10

MJERA

KONTINUIRANA EDUKACIJA JAVNOSTI, STRUČNJAKA I UPRAVNIH STRUKTURA

OPĆINE KAKO O PROBLEMATICI OTPADA I GOSPODARENJA OTPADOM, TAKO I O

MOGUĆNOSTIMA ZA SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA U OPĆENITOM SMISLU

(PUTEM ORGANIZIRANJA I ODRŽAVANJA SEMINARA, INTERNETA, OGLAŠAVANJA, I SL)




ROK PROVEDBE TRAJNO

11

MJERA REVIZIJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM SA IZVJEŠĆEM NAČELNIKA

ŽUPANIJSKOM UREDU, MZOPU, AZO




ROK PROVEDBE TRAJNO

http://www.dls.hr/



Stranica 80 od 88

7.2. TERMINSKI PLAN PROVEDBE MJERA

ULAGANJE

GODINA

'10 '11 '12 '13 '14 '15 '16 '17

Sanacija i zatvaranje odlagališta Mala Promina x

Postavljanje adekvatnih posuda za odvojeno

prikupljanje otpada po kućnim brojevima x

Izrada elaborata o broju i izboru lokacija za izgradnju i

uspostavu zelenih otoka x

Izgradnja i uspostava zelenih otoka za odvojeno

prikupljanje otpada uključujući i izvedbene elaborate. x

Izbor lokacije i postavljanje rashladnog kontejnera x

Izgradnja mini reciklažnog dvorišta s izradom

izvedbenih elaborata x

Nadogradnja Mini RD kapacitetima za privremeni

prihvat građevnog otpada x

Sustavna sanacija postojećih neuređenih odlagališta

otpada i sprječavanje nastajanja novih

TRAJNO

Edukacija javnosti po pitanju provedenih unaprjeđenja

sustava odvojenog prikupljanja otpada

Kontinuirana edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih

struktura Općine

Revizija plana gospodarenja otpadom sa izvješćem

načelnika županijskom uredu, MZOPU, AZO

http://www.dls.hr/



Stranica 81 od 88

7.3. OČEKIVANI REZULTATI

Kao rezultat uspostave gore opisanog sustava gospodarenja otpadom sa svim

navedenim elementima, može se očekivati ispunjavanje strateških ciljeva

predstavljenih Strategijom gospodarenja otpadom RH (NN 130/05):

Znatno smanjenje količina otpada koje treba zbrinuti odlaganjem na

odlagalištu8

Smanjenje štetnog potencijala otpada na osnovu izdvajanja korisnih i štetnih

komponenti otpada

Doprinos zaposlenosti na lokalnom, regionalnom te državnom nivou (razvoj

industrije i poduzetništva, usavršavanje organiziranosti industrije, proizvodnja

komunalne opreme)

Uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada – „divljih deponija“ te sprječavanje

recidiva

Sveobuhvatno unaprjeđenje kakvoće života na teritoriju Općine

Pravilnim postupanjem – odvajanjem na mjestu nastanka moguće je u znatnoj

mjeri utjecati na ukupnu količinu otpada koji se odlaže na odlagalište, te ujedno i

znatno smanjiti potrošnju prirodnih resursa. Naravno, uspješnost ovakvog sustava

uvelike ovisi o popratnim aktivnostima vezano uz promidžbu i edukaciju, te

spremnosti lokalne uprave da usmjeri nastojanja u tom smislu i omogući

stanovnicima sve neophodne informacije kao i adekvatnu razinu znanja o

problematici vezanoj uz gospodarenje otpadom.

Očuvanje i zaštita okoliša u Općini Ervenik ključne su odrednice strateškog

planiranja razvoja, što daje mogućnosti za razvoj organske poljoprivrede i stočarstva

- proizvodnji zdrave hrane, uzgoja ljekovitog bilja i vinogradarstva. Svi gore navedeni

resursi - kako prirodni tako i kulturni - temelj su mogućeg razvoja turizma, uzimajući u

obzir prirodne ljepote na teritoriju Općine.

8 Preciznije predviđanje nije moguće provesti u ovom trenutku pošto je ovisno o mnogo različitih

čimbenika a koji u trenutku izrade ovog Plana nisu poznati (npr. razina promidžbe predviđenog sustava, ažurnost i kvaliteta edukacije svih struktura na području Općine po pitanju gospodarenja otpadom i problematike zaštite okoliša općenito, restriktivnim i poticajnim mjerama vezano uz pravilno postupanje s otpadom i sl.)

http://www.dls.hr/



Stranica 82 od 88

8. LITERATURA

1. Smjernice za pripremu lokalnog plana gospodarenja otpadom (ODRAZ –

Održivi razvoj zajednice, Srpanj 2007.)

2. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (MZOPU, 2003.)

3. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015.

godine (NN 85/07)

4. Plan gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije za razdoblje 2007. -

2015. godine

5. Strategija zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02)

6. Idejni projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada "Mala Promina"

http://www.dls.hr/



Stranica 83 od 88

9. PRILOZI

Prilog 1) Ključni pojmovi i kratice u Planu gospodarenja otpadom Općine Ervenik

Ključni pojmovi - pojašnjenje

Otpadnim tvarima podrazumijevaju se sve tvari ili predmeti određene kategorijama

otpada propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili

mora odbaciti.

Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša

podrazumijeva: skupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje, uvoz, izvoz i provoz

otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih

otpadom onečišćenih površina.

Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni

proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja

sastav ili svojstva otpada,,

Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne

djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i

drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u

proizvodnom procesu istog proizvođača,

Opasni otpad je svaki otpad koji može ugroziti okoliš zbog svojstava otpada kao što

su otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog

Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim

promjenama.

Ambalažni otpad je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja

ambalažu i ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od

ambalaže, isključujući proizvodne ostatke.

http://www.dls.hr/



Stranica 84 od 88

Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili predobrada otpada iste vrste u

svrhu prijevoza,

Obrada otpada jest postupak kojim se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom,

kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada

u svrhu smanjivanja količine i/ili opasnih svojstava, te olakšava rukovanje i

poboljšava iskoristivost otpada.

Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe

otpada u energetske svrhe.

Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad.

Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba koja skladišti, obrađuje ili odlaže otpad.

Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili

pojedina domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran

način.

Odlagalište je mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje). Otpad se

odlaže na pripremljeni teren, zbija se buldožerima ili kompaktorima, a na kraju

radnog dana prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako

da je izbjegnuto onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Lokacija odlagališta je

udaljena od građevinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon

odlaganja biorazgradivi otpad se razgrađuje. Skupljeni plinovi ispuštaju se kroz

odzračne kanale. Odlagalište mora biti čuvano i ograđeno te mora imati izrađene

prateće sadržaje i opremu.

Zbrinjavanje otpada podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada

propisan propisima ZO.

Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u

ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio

čovjek.

Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim

pokazateljima.

http://www.dls.hr/



Stranica 85 od 88

Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti

ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno

utjecati na okoliš.

Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog

djelovanja, ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja

štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po

okoliš.

Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno

uzrokuje onečišćavanje okoliša.

Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim

akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena,

nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili

koncentraciji ima takva svojstva.

Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova okoliša,

prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem

odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja.

Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje

prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu.

Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom

skladištenju posebnih vrsta otpada.

Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za privremeno skladištenje,

pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje

otpadom.

Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje

otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene

za spaljivanje otpada – spalionice otpada

Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu

i/ili zbrinjavanje otpada.

http://www.dls.hr/



Stranica 86 od 88

Kratice – pojašnjenje

AZO - Agencija za zaštitu okoliša

CGO - centar za gospodarenje otpadom (regionalni/županijski)

EE-otpad - električna i elektronička oprema

EU - Europska Unija (European Union)

HV – Hrvatska vojska

IPA - Instrument for Pre-Accession Assistance

JLS - jedinica lokalne samouprave

KD – Komunalno društvo

MBO - postrojenje za mehaničko-biološku obradu

MZOPUG – Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

NN – Narodne novine

PET - poli(etilen-tereftalat)

PGO - plan gospodarenja otpadom

RD - reciklažno dvorište

RH - Republika Hrvatska

ROO – Registar onečišćenja okoliša

SV ŠKŽ – Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije

UNEPA - Agencija za zaštitu okoliša Ujedinjenih naroda

ZO – Zaštita okoliša

http://www.dls.hr/



Stranica 87 od 88

Prilog 2) Ovlaštenje tvrtke DLS d.o.o. za obavljanje stručnih poslova sa područja

zaštite okoliša

http://www.dls.hr/



Stranica 88 od 88

http://www.dls.hr/

plan gospodarenja otpadom u općini privlaka za razdoblje ... · 3.3.1 komunalni otpad.....27...

Documents