plan gospodarenja otpadom op Ćine ivanska za …bbz.hr/images/uploads/603/ivanska.pdf · plan...

REPUBLIKA HRVATSKA BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA OPĆINA IVANSKA OPĆINSKO VIJEĆE

KLASA: URBROJ: Ivanska , …….. .

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM

OPĆINE IVANSKA

ZA RAZDOBLJE

2011. – 2016. GODINE

Plan gospodarenja otpadom Općine Ivanska 2011. - 2016. 22

SADRŽAJ 1. Uvod i polazne osnove .......................................................................................................4

1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom…….................................................... 5 1.2. Zakonodavni okvir ................................................................................................. 5 1.3. Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative ………………………….. 6 1.4. EU okvir ........................................................................................................... 8 1.5. Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom ............................................................. 9

2. Općina Ivanska i Bjelovarsko - bilogorska županija …………………………………..15 2.1. Općina Ivanska……………………………………………………………….......15

2.1.1. Stanovništvo …………………………………………………………...16 2.1.2. Klimatska obilježja…………………………………………………..…17

2.2. Bjelovarsko – bilogorska županije……………………………………………….18

3. Plan gospodarenja otpadom Općine Ivanska ………………………………….……….19 3.1. Svrha i cilj izrade Plana gospodarenja otpadom na razini jedinice lokalne

samouprave ……………………………………………………………….……19 4. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada .................................................... 20

3.1. Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti ......................................................................................21

5. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove ...........................................................................................................23

5.1. Komunalni otpad .................................................................................................23 5.2. Poljoprivredni i šumsko drvni otpad …………………………………………….23 5.3. Ambalažni otpad ……………………………………………………………...…24 5.4. Otpadne gume …………………………………………………………………...24 5.5. Ambalaža od zaštitnih sredstava ………………………………………………...24 5.6. Električni i elektronički otpad …………………………………………………...25 5.7. Otpadna ulja ……………………………………………………………………..25 5.8. Otpad životinjskog porijekla………………………………………………….….25 5.9. Otpadne baterije i akumulatori ……………………………………………….….26 5.10. Medicinski otpad …………………………………………………………….…26 5.11. Otpadna vozila ………………………………………………………………….26 5.12. Građevinski otpad i otpad od rušenja ……………………………………….….27

6. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada ……………………………..……..28 7. Preporuka mjera za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u Općini Ivanska …………………………………………………………………………....29

7.1. Mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada…………………………………………………………...…29

7.2. Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada ……..……29

8. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta otpada ………………30


9. Plan aktivnosti 9.1. Sanacija postojećih divljih odlagališta …………………………………..………31 9.2. Izgradnja Zelenog otoka …………………………………………………………32 9.3. Izgradnja mini reciklažnog dvorišta ……………………………………………..33 9.4. Izgradnja rashladnog kontejnera za odlaganje životinjskog otpada ……………..33 9.5. Edukacija ……………………………………………………………………...…34

10. Izvori i visina financijskih sredstava za provođenje sanacije ………………………..35 10.1. Izvori financijskih sredstava …………………………………………………....35 10.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana ………………………….…36


1. Uvod i polazne osnove Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (Narodne novine 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05) vizija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrži slijedeće:

- Postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu, odlagalištima i drugim sadržajima; uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta;

- Zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na kopno;

- Posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnih prodora procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina;

- Sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke; - Uspostavu centra za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta; - Kontrolirane prioritetne tokove otpada; - Visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima

gospodarenja otpadom kao doprinos smanjenju nezaposlenosti i deficita vanjsko - trgovinske bilance;

- Angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na bazi IPPC-BAT tehnologije;

- Jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorne koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih ministarstava za pojedine tokove otpada;

- Edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura, pri čemu Programi i aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i djelatni pristup.

Prema odluci Vijeća Europske unije, broj: 2004/648/EC, od 13. rujna 2004. godine, najvažnije zadaće Republike Hrvatske u sektoru gospodarenja otpadom su: Kratkoročno:

- u roku od 1 do 2 godine usvojiti i primjenjivati Plan gospodarenja otpadom;

Srednjeročno: - u roku od 3 do 5 godina osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u

druge sektore gospodarstva uz primjenjivanje politike održivog razvoja; - nastaviti rad na prenošenju pravnog poretka EU-a, s naglaskom na gospodarenje

otpadom, kakvoću zraka i voda; - povećanje ulaganja u infrastrukturu, s osobitim naglaskom na sakupljanje i obradu

otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.


1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom Svrha donošenja Plana, u skladu sa načelima EU-a, je iznalaženje okvira u kome će se moći smanjiti količina otpada, te istovremeno sa otpadom koji nužno nastaje održivo gospodariti. Člankom 4. Zakona o otpadu (Narodne novine 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) utvrđen je skup aktivnosti, odluka i mjera koje definiraju ekološki prihvatljivo i održivo gospodarenje otpadom. Člankom 11. navedenog Zakona utvrđen je sadržaj Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave, te je propisano da Plan sadrži slijedeća poglavlja:

- mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada; - mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad; - popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta; - redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša; - izvore i visinu potrebitih sredstava za provedbu sanacije.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. objavljen je 19.srpnja 2007. godine u Narodnim novinama 85/07, dok je Bjelovarsko – bilogorska županija županijski Plan gospodarenja otpadom usvojila u prosincu 2007. godine i objavila ga u Županijskom glasniku broj 16a 19. prosinca 2007. godine. 1.2. Zakonodavni okvir Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u RH:

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) - Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) - Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa

opasnog otpada i njegovu odlaganju (NN - Međunarodni ugovori 3/1994) - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada ( NN 50/05, 39/09) - Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom (NN 69/06, 17/07, 39/09) - Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) - Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i

mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom(NN 71/04) - Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07) - Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07) - Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01) - Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07) - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu( NN 97/05, 115/05, 81/08,31/09, 156/09 i

38/10) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama(NN 40/06, 31/09 i 56/09) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09 i 156/09) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09 i

156/09) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09 i 156/09)


- Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09 i 156/09)

- Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) - Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja

naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04) - Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću

posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06)

- Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06)

- Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom (NN 95/04)

- Odluka o uvjetima označavanja ambalaže (NN 155/05, 24/06, 28/06) - Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske

svrhe u 2006. (NN 64/06) - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. (NN

85/07) - Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)

Postoji još niz propisa koji na neki način, tj. indirektno, utječu ili reguliraju način gospodarenja otpadom kao što su, npr., Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/2003 - pročišćeni tekst, 82/04, 128/04, 38/09 i 79/09), Zakon o kemikalijama (NN150/05), Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07), itd. 1.3. Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom i građevinskim otpadom. Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu otpada, uz primjenu načela »onečišćivač plaća«. Za komunalni otpad iz kućanstva mogu se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo uz napomenu da isto vrijedi do 31.12.2009. godine, a od navedenog datuma obračunski kriteriji mogu biti samo volumen ili količina proizvedenog otpada ili broj članova domaćinstva. Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:

1. troškove odvojenog skupljanja otpada, 2. troškove prijevoza otpada, 3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom

ostvarenim prometom otpada, 4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u okoliš, 5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja i

gradnje građevina za oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, troškove rada građevina za


oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.

Gradnja objekata namijenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanju otpada od interesa je za Republiku Hrvatsku. Izrađivač dokumenata prostornog uređenja dužan je planirati lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske namjene tj. gospodarskim zonama u skladu s Planom, ako je to u skladu s odredbama dokumenata prostornog uređenja. Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije predmetnih građevina u roku određenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama donosi Vlada RH. Država je dužna osigurati sanaciju okoliša na zatečenim lokacijama koje su visoko opteretile opasnim otpadom nepoznate osobe ili osoba koja je prestala postojati ako nema pravnog slijednika utvrđenog ovim planom. Novim Pravilnikom o gospodarenju otpadom postignuta su značajna usklađivanja s propisima EU-a, posebno s Uredbom o europskom registru ispuštanja i prijenosa onečišćavala (PRTR) koja zahtijeva da zemlje članice EU-a do 2009. Uspostave odgovarajuće registre. U skladu s Arhuškom konvencijom, javnosti bi se na taj način osigurao pristup podacima o emisijama u zrak, tlo i vodu te, među ostalima, i prometu otpada izvan poslovnog kruga (off-site transfer of waste). U Pravilnik su ugrađeni elementi koji osiguravaju da, načelno, sustav Katastra otpada bude podloga iz koje će se filtrirati podaci za PRTR. Dio obveza, vezano uz dvije operacije zbrinjavanja otpada, D2 i D3, još je potrebno riješiti. Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) uređene su slijedeće stavke:

- načela zaštite okoliša i održivog razvitka, - zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša, - dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša, - instrumenti provedbe zaštite okoliša, - praćenje stanja u okolišu, - informacijski sustav, - odgovornost za štetu, - financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša, - nadzor nad primjenom Zakona, - prekršaji i prekršajne kazne.

Zakon propisuje uključivanje najšire javnosti u rješavanje pitanja zaštite okoliša čime se osnažuje položaj javnosti u pristupu informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u postupcima donošenja planova, programa i konkretnih odluka povezanih s okolišem, te se ispunjavaju zahtjevi Konvencije o pristupu informacijama i o sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu (Arhuška konvencija) koju je RH ratificirala u prosincu 2006. godine.


1.4. EU okvir Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća o Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada važećoj okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području gospodarenja otpadom. Postoje tri ključna europska načela:

- prevencija nastajanja otpada, - reciklaža i ponovna uporaba, - poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.

U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti, Strateške smjernice zajednice, 2007. - 2013., zemlje članice zajednički nastoje maksimalno povećati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na način da riješe zagađivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada. Ostale važne europske direktive u području gospodarenja otpadom su Okvirna direktiva o otpadu (2006/12/EC), Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC), Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC) s dodatcima (94/31/EC, 166/2006), Direktiva o mulju s uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (86/278/EEC), Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC), Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC) s dodatcima (2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003).


1.5. Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom U ovom Planu gospodarenja otpadom u uporabi su pojmovi iz Zakona o otpadu i Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljedećim značenjem: - Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a

obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i prodaje,

- Biološki razgradljiv otpad je otpad koji se može razgraditi aerobnim ili anaerobnim putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papir i karton),

- Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada,

- Cjelovito gospodarenje otpadom - izraz potječe iz SAD-a, a odnosi se na komplementarnu (dopunsku promjenu) različitih postupaka gospodarenja otpadom radi sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog otpada, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav cjelovitoga gospodarenja otpadom sadrži neke ili sve od navedenih komponenti: smanjenje količine otpada na izvoru (uključivši višekratnu uporabu proizvoda), recikliranje materijala (i kompostiranje), spaljivanje otpada (uz korištenje otpadne energije) i odlaganje otpada,

- Čistija proizvodnja (ČP) je kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne strategije zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za povećanje efikasnosti i smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, ČP uključuje efikasnije korištenje sirovina i energije, sprječavanje nastanka otrovnih i opasnih materijala te smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka. Strategija ČP fokusira se i na sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijeloga životnog ciklusa proizvoda i usluga, od dizajna do upotrebe i konačnog odlaganja (prema definiciji UNEP-a),

- Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika, vozila, madraci, drveće i sl.,

- Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje), uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su zatvorena,

- Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada - spalionice otpada, - Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim

i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih i/ili ekotoksičnih tvari, te ne ugrožava zrak, vode i podzemne vode,

- Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći (materijalna, biološka i energetska reciklaža) te odlaganja otpada koji se ne može drugačije iskoristiti,

- Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo,


plastika, metali, biorazgradljivi otpad. Također to je i sortiranje unutar iste grupe otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno.

- Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima,

- Katastar emisija u okoliš je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš,

- Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,

- Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu,

- Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima propisom iz članka 2. Zakona o otpadu određen kao neopasni,

- Obrada otpada je postupak u kojem se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada, u svrhu smanjivanja volumena i/ili opasnih svojstava, olakšava rukovanje otpadom te poboljšava iskoristivost otpada,

- Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba čija je uloga da pribavi propisane dozvole za obavljanje djelatnosti, obrađuje otpad koristeći najbolje dostupne tehnologije, prijavljuje vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli (obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na propisani način te naplaćuje zbrinjavanje prema količini otpada,

- Odlagalište otpada je građevina namijenjana odlaganju optada na površinu ili po zemlju (podzemno odlagalište), uključujući:

• Interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu proizvodnje

• Stalno odlagalište otpada koje služi za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od godine dana)

Odlagalištima se ne smatraju:

- postrojenja gdje se otpad istovaruje i priprema za prijevoz do nekoga drugog mjesta oporabe, obrade ili zbrinjavanja, skladištenje otpada prije iskorištavanja (oporabe) ili obrade, kraće od tri godine, te

- skladištenje otpada prije odlaganja kraće od godinu dana. Odlagališta otpada primaju najveću količinu proizvedenog otpada. Grupirana su prema kategorijama, odnosno pravnom statusu, veličini, vrstama odloženog otpada, stanju aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti. Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija: - Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene

odgovarajućim prostorno - planskim dokumentima (županijskim, gradskim / općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola - lokacijske, građevinske i uporabne.

- Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola -


lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole. - Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno)

odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.

- Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

- "Divlja" odlagališta otpada - smetlišta su manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom.

- Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek,

- Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,

- Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša,

- Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima listom otpada - Katalogom određen kao opasni tj. otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost, korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksične tvari,

- Oporaba otpada znači bilo koju od navedenih operacija: korištenje kao gorivo ili na drugi način za proizvodnju energije, recikliranje/ obnavljanje metala i metalnih spojeva,

- Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti ili je obvezan odbaciti. Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske razvrstan u 15 grupa,

- Podzemno odlagalište je duboko zalegnuta, izolirana, hidrodinamski cjelovita geološka zamka sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se otpad odlaže utiskivanjem. Podzemno odlagalište može biti i postrojenje za trajno skladištenje otpada u dubokim geološkim slojevima, kao što su to rudnici soli ili kalija,


- Ponovna uporaba (prema članku 3(5) Direktive o ambalaži i ambalažnom otpadu br. 94/62/EC) znači bilo koji postupak kojim se ambalaža (koja je bila zamišljena i dizajnirana za određeni minimalni broj uporaba tijekom životnog ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je originalno zamišljena, s ili bez pomoćnih sredstava kojima se omogućuje ponovno punjenje; takva će ambalaža postati ambalažni otpad tek kada se više ne bude mogla ponovno uporabiti,

- Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije otpada iz kućanstava ili sličnog otpada, a prikupljaju ga javna poduzeća, neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz područja organiziranog prikupljanja otpada (prema članku 2(b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002),

- Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje,

- Pretovarna stanica je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom,

- Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača,

- Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili svojstva otpada,

- Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada,

- Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u energetske svrhe, recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih materijala, regeneracija kiselina i lužina, oporaba sastojaka koji se koriste za suzbijanje zagađenja, oporaba sastojaka iz katalizatora, ponovna prerada iskorištene nafte ili drugi načini ponovne uporabe nafte, obrada zemljišta korisna za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja, uporaba otpadnog materijala dobivenog iz bilo kojeg od gore navedenih postupaka razmjena otpada radi podvrgavanja bilo kojem od gore pobrojanih postupaka, skladištenje otpada predviđenog za bilo koji od gore navedenih postupaka (osim privremenog skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja),

- Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad, - Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu prijevoza, - Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada

skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja, - Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova

okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja,

- Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća, kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva,

- Termička obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i suspaljivanje,

- Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstava, tvrtki, institucija i/ili proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termički obrađuje i/ili zbrinjava,

- Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave - grada i općine i


upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave - županije i Grada Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša,

- Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati na okoliš,

- Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s propisima, a to su: - Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište, itd.), - Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja tekućina ili muljeva ispuštenih na tlo itd.), - Duboko injektiranje, - Površinski bazeni (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog ispusta u jame, jezera ili lagune itd.), - Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete izolirane podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i međusobno i od prirodnog okoliša), - Ispuštanje u vodene sredine, - Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, - Fizičko-kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina, - Spaljivanje na kopnu, - Trajno skladištenje, - Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od navedenih postupaka, - Prepakiranje prije bilo kojeg od gore navedenih postupaka, - Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od gore navedenih postupaka (osim privremenog skladištenja, te skladištenja otpada na mjestu nastanka prije skupljanja).

- Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi otpad).


Kratice korištene u Planu gospodarenja otpadom: BAT najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology) BEP najbolja okolišna praksa (Best environmental practice) CGO centar za gospodarenje otpadom regionalni (županijski) ČP čistija proizvodnja e-otpad električna i elektronička oprema ES ekvivalent stanovnika EU Europska Unija (European Union) GIS geografski informacijski sustav (geographical information system) GrO građevinski otpad IPPC integrirano sprječavanje i nadzor onečišćenja (Integrated prevention pollution control) KEO Katastar emisija u okoliš KO komunalni otpad MBO postrojenje za mehaničko-biološku obradu NPO neopasni proizvodni otpad BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija PET poli(etilen-tereftalat) PGO Plan gospodarenja otpadom POOPSS poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama RD reciklažno dvorište RH Republika Hrvatska skl privremeno skladište SUO studija utjecaja na okoliš


2. Osnovni podaci o Općini Ivanska i Bjelovarsko - bilogorskoj županiji U nastavku biti će dani osnovni podaci o općini, njenom marko i mikro regionalnom smještaju, njene zemljopisne značajke, demografske karakteristike i gospodarska obilježja, te ostali podaci relevantni za problematiku gospodarenja otpadom 2.1 Općina Ivanska Prostor koji danas obuhvaća Općina Ivanska bio je u sastavu nekadašnje općine Čazma do 1993. godine, kada je prilikom promijene teritorijalno – političkog ustrojstva Republike Hrvatske izdvojena kao samostalna jedinica lokalne samouprave. Općina Ivanska smještena je u zapadnom dijelu Bjelovarsko – bilogorske županije na istočnim padinama Moslavačke gore. Prema prirodno – geografskoj regionalizaciji hrvatske ovaj prostor pripada Panonskoj megaregiji, makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Zauzima površinu od 132,49 km2 odnosno 5,02% ukupne površine Bjelovarsko-bilogorske županije koja iznosi 2.636,67 km2. Ne računajući gradove, Općina Ivanska je prema površini među većima u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji. Geografski gledano granice Općine su :

- na zapadu sa Gradom Čazmom i Općinom Štefanje - s dio općine graniči sa općinama Berek i Velika Trnovitica. - dio južne granice općine ujedno je i granica Bjelovarsko – bilogorske sa Sisačko -

moslavačkom županijom. Područjem općine prolazi jedan od važnijih županijskih prometnih pravaca, cesta koja povezuje Bjelovar i Garešnicu. Ivanska je sjedište današnje općine u čijem je sastavu trinaest (13) naselja. Općina obuhvaća područje naselja:

1. Babinac, 2. Donja Petrička, 3. Đurđic, 4. Gornja Petrička, 5. Ivanska, 6. Kolarevo Selo, 7. Križic, 8. Paljevine, 9. Rastovac, 10. Samarica, 11. Srijedska, 12. Stara Plošćica i 13. Utiskani.


2.1.1 Stanovništvo Općina Ivanska je područje sa vrlo niskom gustoćom naseljenosti. Prema Popisu stanovništva iz 2001. Godine Općina Ivanska imala je 3.510 stanovnika odnosno 2,64% sveukupnog stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije. S gustoćom naseljenosti od 26,49 st/km2 Općina Ivanska je svrstana u red najslabije naseljenih dijelova Bjelovarsko – bilogorske županije. Broj domaćinstava prema Popisu stanovništva iz 2001. Godine na području Općine Ivanska je 1.117. Raspored naseljenosti i domaćinstava je slijedeći: Tablica 1 – Broj stanovnika i broj domaćinstava

NASELJA BROJ STANOVNIKA 2001. godine

BROJ DOMAĆINSTAVA 2001. godine

Babinac 157 49 Donja Petrička 227 75 Đurđic 258 85 Gornja Petrička 136 38 Ivanska 848 275 Kolarevo Selo 198 67 Križic 227 67 Paljevine 285 87 Rastovac 54 22 Samarica 253 82 Srijedska 338 103 Stara Plošćica 326 103 Utiskani 203 64 UKUPNO: 3.510 1.117

Izvor: Prostorni plan Općine Ivanska Najrazvijenije naselje je Ivanska koja ima 848 žitelja i 275 kućanstava te je okosnica gospodarskog razvitka. Uz Ivansku jedno on većih naselja je Stara Plošćica u kojoj je rođen pjesnik Đuro Sudeta. Okosnica gospodarstva je malo i srednje poduzetništvo, poglavito u poljoprivredi, preradi drveta te uslugama u šumarstvu. Najvažniji gospodarski subjekt je Šumarija Ivanska koja gospodari na ukupnoj površini od 7,800 ha i zapošljava 57 radnika.


2.1.2. Klimatska obilježja

Glavna obilježja klime ovoga prostora uklapaju se u opće klimatske uvjete zapadnoga dijela Panonske nizine.To je područje s izrazitim godišnjim dobima,gdje se miješaju utjecaji euroazijskog kopna, Atlantika i Sredozemlja.To se očituje na taj način da u nekim pokazateljima klime dolazi do izražaja maritimnost,a u drugim kontinentalnost klime,pri čemu niti jedno od ovih obilježja ne prevladava. Prema Koepenovoj klasifikaciji klime ovaj prostor pripada klimatskom području „Cfwbx“.

To je područje umjereno tople kišne klime u kojoj nema suhoga razdoblja tijekom godine i oborina su jednoliko raspoređene na cijelu godinu. Najsuši dio godine je u hladno godišnje doba. U godišnjem hodu padalina izdvajaju se dva maksimuma,jedan je u proljeće u svibnju, a drugi ljeti u srpnju ili kolovozu.Između ova dva maksimuma je nešto suše razdoblje.


2.2. Bjelovarsko-bilogorska županija Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Republike Hrvatske. Prostire se na 2.652 km2 ili 265.174 ha, što je 4,65 % površine Republike Hrvatske.

Povoljan geoprometni položaj i povezanost s većim hrvatskim gradovima (Zagrebom, Varaždinom i Osijekom), a preko njih i susjednim državama (Madžarskom i Slovenijom), nude joj kvalitetnije razvojne mogućnosti i veću nazočnost u zemlji i inozemstvu. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji živi 133.084 stanovnika (2001.), odnosno 3% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Prema spolu u skupini je ženskog stanovništva 51,63 %, a muškog 48,37 % stanovnika. U županiji prema popisu iz 2001. godine 44.269 stanovnika živi u privatnim kućanstvima, te 51.092 u stanovima. Prosječna je gustoća naseljenosti 50,18 stanovnika na jedan km2. U 2000.g. bilo je 1.227 novorođenih, a umrlo je 1.857, što znači da je prirodni prirast negativan (-630). Prirodna su obilježja raznovrsna, što cjelokupnom području županije daje osobit izgled te pruža mogućnosti gospodarskog razvitka. To omogućuju nizine uz rijeku Česmu i Ilovu te njihove pritoke. Česma je duga 123 km, a nastaje od nekoliko vodotoka koji izviru na južnom dijelu Bilogore. Do svog utoka u Lonju, s obzirom da je pad rijeke malen, često poplavljuje pa je provedeno njezino i uređenje njezinih pritoka. Rijeka Ilova izvire u jugoistočnom dijelu Bilogore na 200 m nadmorske visine. Duga je 85 km. Uz nju je plodno tlo s bujnim livadama, što pogoduje uzgoju mliječnog govedarstva. Veći dio županije nalazi se na nadmorskoj visini od 120 do 150 metara. Klimatski je to prijelazni prostor umjereno kontinentalnih obilježja s umjereno hladnim zimama, toplim ljetima i pretežno povoljnim godišnjim rasporedom padavina. Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima, koja su samo jednim dijelom iskorištena. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja, bogat te raznovrstan šumski fond osnovni su preduvjet razvoja na ovom području.


3. Plan gospodarenja otpadom Općine Ivanska 3.1. Svrha i cilj izrade Plana gospodarenja otpadom na razini jedinica lokalne

samouprave Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u uspostavi održivog gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati pregled tokova otpada i mogućnosti postupanja s njima. Podrobnije, njihov je cilj pružiti okvir za planiranje, te osigurati:

- usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom – planovi gospodarenja otpadom, nacionalni kao i lokalni odnosno regionalni, važni su instrumenti koji doprinose promijeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini, te na razini Europske unije

- pregled karakteristika otpada i dodatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom – planovi gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina kojima je potrebno gospodariti. Nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta, načina skupljanja te postupanja s otpadom kojim se mora gospodariti

- kontrolu tehnoloških mjera – karakteristike otpada određuju koje tehnološke mjere treba koristiti za eliminiranje ili smanjivanje određenih vrsta otpada

- pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima – planovi gospodarenja otpadom omogućuju navođenje financijskih zahtjeva za sakupljanje, obradu otpada, itd. na temelju tih podataka mogu de utvrditi potreba za budućim ulaganjima.

Obzirom da rješavanje mnogih problema gospodarenja otpadom zahtjeva uključenje više sudionika/nadležnih uprava, dosljedno planiranje pomaže da se izbjegne nepotrebno dupliciranje napora te na taj način doprinosi svim sudionicima prilikom njihovog zajedničkog rada. Sve složenija problematika gospodarenja otpadom i sve viši standardi određeni EU direktivama nameću sve veće zahtjeve vezano uz prikladnost postrojenja za obradu otpada. U mnogim slučajevima, to znači veća i složenija postrojenja za postupanje s otpadom što uključuje suradnju nekoliko regionalnih jedinica prilikom postave i rada postrojenja. Kako bi se osigurala korist od rada postrojenja na višoj razini, pokrivajući veće područje, usluge mogu pružiti međuopćinske jedinice ili privatne tvrtke.


4. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada Sukladno Odluci općinskog vijeća provedenoj Odlukom o komunalnom redu općine Ivanska sakupljanje i odvoz komunalnog otpada za odlaganje odnosno konačno zbrinjavanje s cjelokupnog područja općine Ivanska vrši tvrtka „KOMI“ d.o.o. iz Ivanske. Komunalni otpad i to isključivo kućno smeće odnosno neopasni otpad s područja općine Ivanska odvozi se u naselju Ivanska jednom tjedno i to srijedom, za ostala naselja Općine Ivanska komunalni otpad se odvozi svaku prvu srijedu u mjesecu. Odvoz se obavlja u plastičnim vrećama zapremnine 60 litara koje o svom trošku nabavljaju sami korisnici usluge. Navedena Odluka zabranjuje odlaganje tekućina, žara, metalnog otpada, akumulatora, auto guma, ambalažnog stakla i uginulih životinja u spremnike za komunalni otpad. Glomazni otpad odvozi se organizirano, prema potrebi tj. dva puta godišnje, na način da korisnici isti u najavljenom terminu ostavljaju ispred ulaza u svoja dvorišta odnosno stambene objekte. U glomazni otpad, prema citiranoj Odluci, ne spadaju olupine i školjke automobila, građevinski otpad, tehnološki otpad, auto gume i elektronički otpad. Ovakav način organiziranog prikupljanja glomaznog otpada u skladu je sa standardima Europske Unije i u potpunosti sukladan zakonskim odredbama u Republici Hrvatskoj. Komunalni otpad sa područja općine Ivanska odvozi se na odlagalište otpada „Johovača“ u Velikoj Mlinskoj od 01. veljače 2009. godine. Cijene odvoza prikupljenog otpada iz domaćinstava i od pravnih osoba su slijedeće:

- domaćinstva – Ivanska – 55,00 kn mjesečno, PDV je uračunat u cijenu - ostala naselja u Općini Ivanska – 20,00 kn mjesečno, PDV je uračunat u cijenu

Od pravnih osoba se ne odvozi komunalni otpad jer imaju pojedinačno sklopljene ugovore s Komunalije d.o.o Čazma i Sirovina d.o.o. Bjelovar Kako bi problematiku gospodarenja s komunalnim otpadom uskladila sa naprijed navedenim zakonskim odredbama, općina Ivanska usvojila je Odluku o komunalnom redu (klasa: 363-01/02-01/14, ur.broj: 2110/02-01-02/1 od 13.09.2002.)

Broj domaćinstava – 1.117 Korisnici usluge odvoza otpada - 56 Obuhvaćenost odvozom otpada - 5 %

Tablica 2. Prikaz broja domaćinstava po naseljima uključenih u organizirani odvoz komunalnog otpada

Naziv naselja Broj domaćinstava Org. odvoz % 1. Babinac 49 6 12 2. Donja Petrička 75 1 1 3. Đurđic 85 0 0 4. Gornja Petrička 38 0 0 5. Ivanska 275 25 10 6. Kolarevo Selo 67 8 12 7. Križic 67 5 7


8. Paljevine 87 5 6 9. Rastovac 22 0 0 10. Samarica 82 2 2 11. Srijedska 103 1 1 12. Stara Plošćica 103 0 0 13. Utiskani 64 3 5 UKUPNO 1.1117 56 5%

Analiza je izrađena temeljem podataka dostavljenih od strane tvrtke „KOMI“ d.o.o. Ivanska, aktualnih na dan 01.12.2010. godine. Razvidno je da vrlo mali broj domaćinstava na ukupan broj postojećih predaje komunalni otpad – kućno smeće na organizirani odvoz. To znači da se nepoznate količine kućnog smeća spaljuju u dvorištima kuća, zakopavaju u zemlju ili se odlažu na divljim i nelegalnim deponijima. U narednom periodu trebalo bi među stanovništvom provesti sveobuhvatnu akciju upoznavanja sa obvezom predaje kućnog smeća na organizirani odvoz, te upoznati sa štetnošću i mogućim zakonskim posljedicama za osobe koje kućno smeće zbrinjavaju na zakonom nedopušteni način. 4.1. Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Bjelovarsko-bilogorske županije, temeljem istraživanja IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. prikazan je u tablici 3. Tablica 3. Pretpostavljeni udio komponenti komunalnog otpada na području Bjelovarsko-bilogorske županije 2005. godine

Komponente komunalnog otpada Maseni udio % Guma 1,5 Papir (novine i časopisi) 8,8 Staklo 2,3 Plastika 10,3 Metali 3,6 Drvo 2,1 Tekstil 3,2 Posebni otpad 0,5 Kuhinjski otpad 11,7 Interni otpad 1,6 Koža i kosti 2,5 Prosijani ostatak 28,3 Karton 6,6 PET 1,9 Odjeća i obuća 1,1 Boje, tinte, ljepila i smole 0,4 Biootpad 6,2 Zamlja i kamenje 2,8 Ostalo 4,6


Sa tvrtkom Ecos d.o.o. Bjelovar sklopljen je ugovor o odvozu i zbrinjavanju glomaznog otpada iz kućanstava dva puta godišnje. Taj ugovor se izvršavao do unazad nekoliko mjeseci tj. do otvaranja stečajnog postupka nad tvrtkom“Ecos“ d.o.o., te se od tada glomazni optad ne odvozi. Trenutno je Općina u fazi pregovora s nekoliko tvrtki koje će preuzeti obvezu skupljanja i zbrinjavanja glomaznog otpada s područja Općine Ivanska. Osnovni preduvjet za uspostavu i održavanje provedivog i ekonomski održivog sustava odvojenog sakupljanja iskoristivog otpada je ekološka svijest stanovništva Općine. Naime, ukoliko ona nije na odgovarajućoj razini dolazi do miješanja pojedinih vrsta otpada, što u konačnici troškove izdvajanja ostalih vrsta otpada iz spremnika za sekundarne sirovine čini toliko visokim da sustav više nije održiv. Sukladno navedenom, edukacija i komunikacija s javnošću je polazna mjera za uspješno rješavanje problema gospodarenja otpadom. Javnost imperativno mora biti upoznata, a prema potrebi i uključena u sve aktivnosti vezane za unapređenje stanja i zaštite okoliša pa time i otpada, upravo sa ciljem podizanja razine ekološke svijesti stanovništva svih dobnih skupina. Kroz komunikaciju s javnošću, struka i politika dobivaju odgovore o ispravnosti svojih planova i stavova, što je jedini i ispravni put za rješavanje zajedničkog problema gospodarenja otpadom. Navedenim akcijama koje se provode već više godina, briga o okolišu se usađuje u buduće generacije, što će u konačnici dovesti do porasta ekološke svijesti svih stanovnika Općine Ivanska.


5. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove Sustav učinkovitog gospodarenja otpadom zasniva se na osnovnim načelima izbjegavanja nastajanja otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći te odlaganjem otpada koji se ne može drugačije iskoristiti tj. zbrinuti. Obzirom da je potrebno uskladiti mjere postupanja s otpadom na području općine Ivanska sa mjerama koje poduzima Županija osnove su:

- sprečavanje nekontroliranog postupanja s otpadom, - iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada, - kontrolirano odlaganje otpada te - saniranje otpadom onečišćenog tla.

Navedeni koraci u potpunosti su sukladni konceptu „I V O" (izbjegavanje, vrednovanje, odlaganje) koji je propisan Strategijom gospodarenja otpadom RH. U daljnjem tekstu biti će dane preporuke za pojedine vrste otpada koji pretpostavljeno nastaje na području općine Ivanska: 5.1. Komunalni otpad Potrebno je unapređivati institucionalni okvir za gospodarenja komunalnim otpadom, a najvažniji je cilj provođenja načela onečišćivač plaća. Uz to treba prvenstveno raditi na izbjegavanju nastajanja otpada, a nastali komunalni otpad ponovno koristiti i obraditi u skladu s hijerarhijom postupanja s otpadom. Jedinice lokalne samouprave sukladno Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko – bilogorske županije trebaju poduzeti mjere kao što su:

- saniranje i zatvaranje odlagališta koja su predviđena za zatvaranje u naredne 2 godine, - poticati uspostavu županijskog centra za gospodarenja komunalnim otpadom, - realizirati planirani zeleni otok i mini reciklažno dvorište.

5.2. Poljoprivredni i šumarsko drvni otpad Nastaje u značajnim količinama, pa je stoga prioritetno isti iskoristiti na mjestu nastanka. U ovu kategoriju može se smjestiti i biorazgradivi otpad koji nastaje na grobljima u općini Ivanska u znatnijoj količini. Mjere gospodarenja poljoprivrednim i šumsko – drvnim otpadom u sustavu gospodarenja otpadom svode se na:

- poticanje izbjegavanja nastanka i/ili smanjivanja količina poljoprivrednog i šumsko – drvnog otpada racionalizacijom proizvodnje,

- unapređivanja sustava sakupljanja i iskorištavanja poljoprivrednog i šumsko – drvnog otpada u objektima za obnovu tih vrsta (biološko, energetska),

- poticanje gradnje prostorija za materijalno i energetsko iskorištavanje poljoprivrednog i šumsko – drvnog otpada,


5.3. Ambalažni otpad Kao što je već navedeno na području Općine Ivanska postaviti će se odgovarajući spremnici, te su na taj način stanovništvu osigurani uvjeti za odvojeno sakupljanje svih vrsta stakla i papira. Vlasnik spremnika je Općina, a ugovaratelj za sakupljanje stakla odnosno papira vrši pražnjenje spremnika i sa sadržajem spremnika raspolaže prema vlastitom nahođenju. Značajne mjere koje se mogu postići, a vezane su za promjenu navike potrošača i povećanje ekološke svijesti stanovništva, izvan su nadležnosti Općine, no potrebno ih je navesti. Tu se prije svega radi o

- višekratnoj upotrebi ambalaže, - promjeni dizajna u cilju smanjenja ambalaže, - poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih načina oporabe, - strogo ograničenje i prestanak konačnog odlaganja ambalažnog otpada na odlagališta

otpada, - uvođenje naknada za proizvođače i uvoznike radi financiranja i organiziranja sustava

prikupljanja, obrađivanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine 97/05) donesen je u srpnju 2005. godine, a u primjeni je od 01.siječnja 2006. godine. Navedenim se Pravilnikom uređuje način postupanja sa svom ambalažom i ambalažnim otpadom, osim za gospodarenje ambalažnim otpadom onečišćenim opasnim tvarima. 5.4. Otpadne gume Mjere za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnim gumama su:

- poticanje uključivanja stanovništva u organizirano zbrinjavanje otpadnih guma na području županije,

- educiranje i informiranje stanovnika o mogućnostima i vrijednostima ponovnog korištenja otpadnih guma kao sirovine za druge namjene ili termičku obradu.

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (Narodne novine 40/06) donesen je u ožujku 2006. godine, a njime su propisane vrste i iznosi naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknade, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknade, način skupljanja otpadnih guma i visina naknade koje se plaćaju ovlaštenim skupljačima za sakupljene otpadne gume, iznosi naknada koje se plaćaju oporabiteljima za oporabu otpadnih guma te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim gumama. 5.5. Ambalaža od zaštitnih sredstava U dogovoru sa prodajnim mjestima potrebno je osigurati da kupci mogu onečišćenu ambalažu vratiti u trgovinu u kojoj su je kupili. Sukladno zakonskim odredbama navedeni opasni otpad dužni su bez naknade zbrinuti proizvođači koji su pustili u prodaju zaštitno sredstvo u navedenoj ambalaži.


5.6. Električni i elektronički otpad Prema Strategiji gospodarenja otpadom RH cilj je uspostava sustava gospodarenja otpadnom električnom i elektroničkom opremom koje bi rezultiralo godišnjim sakupljanjem minimalno 4 kilograma po stanovniku. Potrebno je kontinuranim edukativnim djelovanjem poticati stanovnike Općine da ovu kategoriju otpada zbrinjavaju predajom ovlaštenim tvrtkama na daljnje postupanje. Mjere koje treba poduzeti za unaprjeđenje sustava gospodarenja ovom vrstom otpada jesu:

- poticanje izgradnje ili korištenja postojećih građevina za sakupljanje otpada, - poticanje smanjenja potencijala te vrste otpada odvajanjem upotrebljivih dijelova, - poticati izgradnju mjesta za odvojeno prikupljanje rashladnih plinova i zbrinjavanje na

propisani način. Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07) donesen je u srpnju 2007. godine. Istim se propisuju obveze i odgovornosti proizvođača električne i elektroničke opreme i uređaja, način obilježavanja, način gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, vrste i iznosi naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknade, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknade, iznos naknade koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje, obradu i oporabu električnog i elektroničkog otpada te druga pitanja u svezi gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom u svrhu postizanja ciljeva propisanih navedenim Pravilnikom. 5.7. Otpadna ulja U ovu kategoriju pripadaju mineralna i biljna otpadna ulja. Zbrinjavanje ove vrste nije riješeno i u budućnosti planira se unutar mini reciklažnog dvorišta. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06) donesen je u studenom 2006. godine, a njime je propisan način gospodarenja otpadnim uljima, obveznici plaćanja naknade, vrste i iznosi naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknade za otpadna ulja, načini i rokovi obračunavanja i plaćanja naknade, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima. 5.8. Otpad životinjskog porijekla Općina Ivanska treba se uključiti u sustav sakupljanja navedenog otpada na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Sukladno zakonskim odredbama isti se sakuplja u rashladne komore i odvozi na zbrinjavanje kod ovlaštenog obrađivača Agroproteinka d.o.o. u Sesvete-Zagreb. Obzirom da na području Općine uočeno nastajanje veće količine otpada životinjskog podrijetla potrebno Planom gospodarenja otpadom kojeg je donijela Bjelovarsko – bilogorska županija, na području Općine Ivanska predviđeno je postavljanje jednog rashladnog spremnika unutar mini reciklažnog dvorišta. Način postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi, te veterinarsko-zdravstvene uvjete za skupljanje, prijevoz, skladištenje, postupanje, preradu, oporabu i uništavanje nusproizvoda životinjskog porijekla, te puštanje u promet, uvoz, izvoz i provoz nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih prerađevina, uređeni su Pravilnikom o


načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi (NN 56/06). 5.9. Otpadne baterije i akumulatori Navedeni otpad bez naknade preuzima ovlašteni koncesionar, a isto tako mogu se predati u većim trgovačkim centrima. Na području Općine Ivanska treba predvidjeti skupljanje otpadnih baterija i akumulatora unutar mini reciklažnog dvorišta. Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (Narodne novine 133/06) donesen je u prosincu 2006. godine. Njime je propisan način obilježavanja baterija i akumulatora, način skupljanja otpadnih baterija i akumulatora, obveze i i odgovornosti proizvođača baterija i akumulatora, proizvođača uređaja čiji su sastavni dijelovi baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu postizanja ciljeva propisanih predmentnim Pravilnikom. 5.10. Medicinski otpad Obzirom na izuzetno negativan utjecaj na okoliš nezbrinutog odnosno odbačenog medicinskog otpada u prirodu, potrebno je u sklopu zdravstvenih ustanova na području Općine postaviti male spremnike za sakupljanje istog te edukativnim mjerama poticati proizvođače ove kategorije otpada da isti zbrinu na zakonom propisan način. Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) donesen je u srpnju 2007. godine. Njime su uređeni načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja i iz srodnih istraživačkih djelatnosti. 5.11. Otpadna vozila Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06) donesen je u prosincu 2006. godine. Njime je propisan način gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknade i iznos naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknade za otpadna vozila, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada i zabrana stavljanja na tržište motornih vozila koje sadrže opasne tvari. Mjere koje je potrebno poduzeti za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnim vozilima temelje se na savjesnom postupanju stanovnika općine sa vozilom kojem je istekao životni vijek te poticanje vlasnika i posjednika otpadnih vozila na odlaganje istih u predviđena sabirališta.


5.12. Građevinski otpad i otpad od rušenja Osiguravanje uvjeta za privremeno odlaganje građevinskog otpada obveza je jedinice lokalne samouprave. Sukladno zakonskim odredbama i preporukama iz Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, kao privremeno rješenje prihvaća se sanacija depresija inertnim građevinskim materijalom, a kao sustavno rješenje za zbrinjavanje građevinskog otpada predviđa se obrada istoga u županijskom ili regionalnom centru za obradu otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije planira se realizacija 6 lokacija na području županije za sakupljanje i obradu građevinskog otpada pomoću mobilnog postrojenja. Mjere unapređenja sustava gospodarenja građevinskim otpadom su:

- edukacija i pravovremena kvalitetna informiranost svih sudionika u procesu nastajanja građevinskog otpada,

- sprječavanje nekontroliranog odlaganja građevinskog otpada na komunalnim odlagalištima odnosno nelegalnog odbacivanja istog u prirodu,

- potpuno kontroliranje tokova građevinskog otpada od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja,

- uvođenje odnosno uključivanje u sustav oporabe svih vrsta građevinskog otpada, - osiguravanje oporabe i/ili reciklaže maksimalne količine građevinskog otpada.


6. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada Pojam „izbjegavanja otpada“ definira se kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje otpada ili se uopće otpad ne stvara. Smanjenje otpada može se definirati kao zbroj mjera kojima se u procesu proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja postiže smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada koji se može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti. Obzirom da je izuzetno teško postići visoku razinu svijesti građana koja bi rezultirala izbjegavanjem i smanjenjem količina otpada, u planu je donošenje dodatnih zakonskih provedbenih akata. Smanjenje količine otpada, kao i opasnih svojstava otpada postiže se:

- sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada, - sprječavanje ugradnje štetnih sastojaka u tržišni proizvod, - sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za - tržište koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu.

Kako bi se započelo sa učinkovitim mjerama izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada početni koraci su:

- izbjegavanje nastajanja proizvodnog otpada (mjere obuhvaćaju ulaganaj u nove tehnologije koje stvaraju manje količine otpada, iskorištavanje otpada u proizvodnom procesu, reciklažu otpada, plasiranje proizvoda na tržište u najnužnijoj ambalaži;

- svjesno ponašanje potrošača (preferiranje kupovine proizvoda koji se mogu reciklirati, izbjegavanje kupovine robe u jednokratnoj ambalaži, smanjenje uporabe plastičnih vrećica i slične jednokratne ambalaže);

- edukacija stanovnika Općina (korištenje medija i obrazovnih institucija za edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastajanja otpada i mogućnostima njegove reciklaže.


7. Preporuka mjera za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u Općini Ivanska U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti općina Ivanska uz potporu Županije treba poticati provođenje mjera koje su u njenoj nadležnosti za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada te poticati i provoditi edukaciju stanovništva. 7.1. Mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada S ciljem unaprjeđenja postupanja s komunalnim otpadom i izbjegavanja stvaranja divljih odlagališta otpada potrebno je provesti mjere za uključivanje svih novih domaćinstava u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada. Mjere podrazumijevaju slijedeće korake:

1. provođenje zajedničke analize popisa domaćinstava koja nisu uključena u organizirani odvoz otpada. Analizu zajedno provodi Općina i „KOMI“ d.o.o. Ivanska.

2. Eliminiranje praznih objekata s popisa obveznika (konstantno Općina – Kom d.o.o.).

3. Obilazak domaćinstava od strane djelatnika Komi-a d.o.o. i Općine s ciljem provjere stvarnog stanja.

4. Definiranje statusa stanovnika stambenih objekata. 5. Usuglašavanje načina rješavanja problema na zajedničkim radnim sastancima

predstavnika Općine, mjesnih odbora i Komi-a d.o.o. i izvršenje dogovorenog. Odredbe Odluke o komunalnom redu i Odluke o obavljanju usluga zbrinjavanja komunalnog otpada sa područja Općine Ivanska predstavljaju dobar temelj za provedbu predloženih mjera. U 2006. godini na području općine Ivanska, prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije, sakupljene su slijedeće količine otpada:

- Ključni broj 200301 - Miješani komunalni otpad - 192 tone. Temeljem dostupnih podataka i navoda iz Plana gospodarenja otpadom Bjelovarsko - bilogorske županije pretpostavlja se da ja na području općine Ivanska 2006. godine nastalo ukupno 640 t komunalnog otpada. U toku 2009. godine, prema evidenciji komunalnog poduzeća „KOMI“ d.o.o. iz Ivanska, s područja Općine Ivanska od domaćinstava je ukupno prikupljena količina otpada od 18.490 kilograma miješanog komunalnog otpada. 7.2. Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada Na području općine Ivanska nema aktivnog legalnog odlagališta komunalnog otpada, već se organizirano vrši odvoz sakupljenog komunalnog otpada na odlagalište „Johovača“ na području Grada Garešnice, a putem komunalnog poduzeća „KOMI“ d.o.o. iz Ivanske.


8. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta otpada Divlja odlagališta su mjesta na koja neodgovorne pravne i fizičke osobe odlažu svoj otpad bez ikakvih dozvola. Ova divlja odlagališta sukladno Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije moraju se odmah sanirati i zatvoriti, kako bi se smanjio štetan utjecaj na okoliš, prvenstveno na podzemne vode. Tablica 4. Divlja odlagališta na području Općine Ivanska

Općina Ivanska (naselja)

Naziv i mjesto divljeg odlagališta

Vrsta odloženog otpada

Procijenjena količina otpada u m3

Srijedska Srijedska Građevinski, miješani

7.000

Križic Križic Građevinski, miješani

5.000

Izvor podataka: Općina Ivanska Općina Ivanska u stvarnosti i prema Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije ima sva nelegalna odlagališta otpada i to Srijedska i Križic. Do sada je sanirano odlagalište u Srijedskoj, uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok je sanacija odlagališta Križic u tijeku, a planira se da će biti gotova do 2014. Godine. Obzirom na konture odloženog otpada na divljem odlagalištu Križic pretpostavljeno je da se nalazi cca 5.000 m3komunalnog i građevinskog otpada. U slučaju dovoza otpada potrebno je identificirati vlasnika otpada te nedozvoljeno odlaganje otpada prijaviti Inspekciji zaštite okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Sanacija divljih odlagališta otpada provodi se sukladno izrađenim planovima sanacije, a aktivnosti koje se provode najčešće su slijedeće:

- Sortiranje otpada po vrstama: glomazni, drvo, metali, ambalažni otpad, ostali otpad; - Utovar u vozila; - Prijevoz otpada namijenjenog oporabi do ovlaštenog oporabitelja; - Odvoz neiskoristivog otpada na odlagalište i odlaganje; - Revitalizacija sanirane površine dovozom humusa i sijanjem trave; - Postavljanje znaka zabrane odlaganja otpada, uz jasno navođenje propisanih kazni za

nedozvoljeno odlaganje otpada; - Uspostava učinkovitog nadzora lokacije od strane komunalnog redarstva.


9. Plan aktivnosti Ovim planom se predviđa u razdoblju do 2016. godine realizacija sljedećeg:

- Sanacija divljeg odlagališta Križic - Izgradnja Zelenog otoka - Izgradnja mini reciklažnog dvorišta - Izgradnja rashladnog kontejnera za odlaganje životinjskog otpada - Edukacija stanovništva

Predviđeni terminski plan realizacije istih u razdoblju do 2015. godine daje se u nastavku. Tablica 5. Terminski plan realizacije aktivnosti predviđenih ovim planom Objekti/oprema

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Sanacija divljeg odlagališta x

Zeleni otok x

Mini reciklažno dvorište x

Rashladni kontejner x

9.1. Sanacija postojećih divljih odlagališta Obzirom da se radi o divljim odlagalištima otpada, sanacija će se provesti na način da se otpad u potpunosti ukloni i zbrine na uređenom i legalnom odlagalištu i to konkretno na aktivnom legalnom odlagalištu „Johovača“. Sukladno zakonskim odredbama općina Ivanska za odlaganje otpada sa divljih odlagališta otpada mora sklopiti poseban ugovor sa jedinicom lokalne samouprave na čijem području se nalazi odlagalište na koje će se otpad odložiti. Radove na sanaciji divljih odlagališta otpada može izvoditi samo tvrtka koja je ovlaštena za gospodarenje vrstama otpada koje se uklanjaju sa divljih odlagališta, a nadzor nad sanacijom može vršiti ovlašteni predstavnik jedinice lokalne samouprave ili nadzorni inženjer sa kojim je ugovoren posao nadzora sanacije divljih odlagališta otpada. S obzirom da uklanjanje otpada sa divljih odlagališta spada u komunalne djelatnosti, radove na sanaciji obaviti će tvrtka registrirana i ovlaštena za sakupljanje i odlaganje otpada, koja istovremeno sukladno Zakonu o javnoj nabavi ponudi najnižu cijenu. Lokacija na koju će se odvoziti otpad sa divljih odlagališta mora biti definirana u Planu sanacije, a ista će biti utvrđena sukladno odluci općine i mogućnosti prihvata otpada na najbliže legalno odlagalište otpada. Sanaciju odlagališta otpada potrebno je provesti metodom „ex situ", što znači da se sav otpad koji se nalazi na lokaciji mora evakuirati, odnosno premjestiti na najbliže službeno


odlagalište. Nakon odvoza otpada čitav prostor dotadašnjeg odlagališta potrebno je urediti u skladu sa zahtjevima krajolika. Prije početka postupka sanacije potrebno je izvršiti analize vode na izvorištima u krugu od 1 km, te ponoviti postupak godinu dana nakon provedbe postupka sanacije. Premještanje otpada s divljeg odlagališta mora obuhvatiti slijedeće tehnološke etape:

1. Izdvajanje metalnog otpada (glomazni metalni, elektronički otpad, olupine automobila, kućanski aparati i sl.), te automobilskih guma na zaseban dio odlagališta. Ovaj otpad na daljnju obradu mora preuzeti tvrtka specijalizirana i ovlaštena za postupanje metalnim i sličnim otpadom.

2. Građevinski otpad i dio drugog na odlagalištu inertnog otpada prevozi se do službenog odlagališta, gdje može poslužiti kao materijal za prekrivanje.

3. Utovar miješanog komunalnog otpada i odvoz na službeno odlagalište. Prilikom prijevoza otpada potrebno je otpad prekriti tendom ili folijom ukoliko se isti obavlja kamionima s otvorenom prikolicom. Po potrebi se mogu primijeniti druge mjere zaštite otpada od rasipanja.

4. Nakon odvoza otpada s lokacije, teren je potrebno izravnati (nasipati ukoliko je potrebno dostupnim inertnim materijalom).

5. Posljednja etapa uređenja odnosi se na formiranje završnog zbijenog pokrovnog sloja i hortikulturno uređenje lokacije kako bi se dovela u sklad s okolišem (krajobrazom)

Sukladno naprijed navedenim informacija o divljem odlagalištu Križic, Općina Ivanska kandidirat će projekt sanacije odlagališta prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,a nakon što Fond raspiše natječaj. Ukupan trošak sanacije divljeg odlagališta otpada Križic na području općine Ivanska procijenjen je na 250.000,00 kuna sukladno pretpostavci da je na navedenoj lokaciji nelegalno odloženo cca 1.000 m3 komunalnog i građevinskog otpada. U proračunu jedinice lokalne samouprave biti će osigurana sredstva sukladno potrebnom ugovorenom udjelu općine. Ukoliko ukupan iznos troška sanacije nakon provedenog postupka javnog nadmetanja bude veći od predviđenog i ugovorenog sa Fondom, pristupit će se izradi dodatka ugovora sa Fondom te će se zatražiti izlazak na teren radi izvršenja uviđaja odgovorne osobe Fonda. U slučaju da se od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne ostvare sredstva, Općina Ivanska će u okviru svojih mogućnosti sanirati odlagalište kroz dugogodišnje razdoblje. 9.2. Izgradnja zelenih otoka Općina Ivanska na svome području nema postavljene tvz. „zelene otoke“, tj. namjenske kontejnere u kojima se odvojeno prikuplja, te zatim odvozi i zbrinjava reciklirajući materijal (papir, staklo, PET ambalaža i sličan specifični otpad).


U narednom periodu u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebalo bi financirati nabavu i postavljanje tih kontejnera i formiranje zelenih otoka kako bi Općina u potpunosti provela sve mjere naložene Zakonom o otpadu. Na području Općine Ivanska planira se postaviti jedan Zeleni otok kojega će činiti plavi kontejneri za papir, žuti kontejner za plastiku i zeleni kontejner za staklo. Lokacija zelenog otoka bila bih u naselju Ivanska u ulici Ivana Mažuranića bb na prostoru sajmišta. Izgradnja „zelenog otoka“ treba ići u isto vrijeme kada i edukacija i informiranje stanovništva u lokalnim glasilima, putem letaka i sl. o namjeni i svrsi građenja istih. 9.3. Izgradnja mini reciklažnog dvorišta Mini reciklažno dvorište predstavlja fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje pojedinih vrsta otpadnih tvari koje nastaju u domaćinstvu, a domaćinstvo ga treba odložiti u dane koji nisu predviđeni za periodični odvoz glomaznog otpada. Treba ga koncipirati na način da se na uređenu i ograđenu površinu postave tri rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom za odlaganje (kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže te istrošenih baterija. Rolo-kontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog sastava, glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava i građevinskog otpada od manjih zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran / betoniran, opskrbljen separatorom ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno dvorište ili objekta za predobradu ili obradu sakupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim vozilima. Na mini reciklažno dvorište otpad mogu odložiti samo fizičke osobe, odnosno stanovnici općine Ivanska, dok pravne osobe s područja općine otpad moraju zbrinjavati na svoj trošak, sklapanjem ugovora sa ovlaštenim sakupljačima za pojedinu vrstu otpada. Mini reciklažno dvorište Općina planira postaviti u Ivanskoj u ulici Ivana Mažuranića „na sajmištu“. 9.4. Izgradnja rashladnog kontejnera za odlaganje životinjskog otpada Kontejner za sakupljanje otpada životinjskog podrijetla je rashladni rolokontejner posebne izvedbe kojeg se po točno utvrđenom rasporedu i uz uvažavanje vremenskih uvjeta (temperature zraka), zamjenjuje praznim i dezinficiranim rashladnim kontejnerom. Sakupljeni otpad životinjskog porijekla odvozi se na obradu obrađivaču vozilom (navlakačem rolo-kontejnera koje može biti multifunkcionalno, tj. u službi drugih potreba u reciklažnim dvorištima ili pretovarnim stanicama) koje je u vlasništvu JP ili ovlaštenog koncesionara. Općina Ivanska planira postaviti rashladni kontejner za odlaganje životinjskog otpada u naselju Ivanska u ulici Ivana Mažuranića na prostoru sajmišta.


9.5. Edukacija Stanovništvo Općine potrebno je kontinuirano educirati kroz radionice, predavanja, prezentacije, plakate, brošure, letke, lokalne medije – lokalne novine, radio i sl. Potrebno je provoditi edukaciju o:

- Mjerama odvojenog prikupljanja i selekcije otpada - Mjerama sprečavanja odlaganja otpada na nezasićeno tlo - Opasnostima ugrožavanja zdravlja pri neadekvatnom postupanju s otpadom - Ekonomskim i okolišnim prednostima recikliranja otpada - Mjerama, akcijama i poticajima koje treba na općinskoj razini poduzeti da bi se

spriječilo nelegalno odlaganje otpada - Važnost korištenja reciklažnog dvorišta i otoka - Način odlaganja otpada u reciklažnim dvorištima i otocima - Opasnostima odlaganja otpada opasnih svojstava u okolišu ( stare baterije, ambalaža

pesticida, ispiranje opreme od pesticida na nezaštićenim površinama, otpadne kemikalije i sli.)

- Potrebi većeg uključivanja komunalnog redara, inspekcije zaštite okoliša i sanitarne inspekcije u rješavanjima problema u okolišu po pozivu mještana

- Potrebi korištenja opčine i komunalnog poduzeća za sve upite o gospodarenju otpadom

Za edukaciju treba predvidjeti dinamiku akcija i potrebna sredstva za predavače i pisane materijale. Edukacija će se provoditi i u suradnji sa nevladinim udrugama za zaštitu okoliša.


10. Izvori i visina financijskih sredstava za provođenje sanacije 10.1. Izvori financijskih sredstava Prema Zakonu o zaštiti okoliša sredstva za financiranje zaštite okoliša osiguravaju se državnim proračunom, proračunima jedinica lokalne samouprave i uprave, kreditima, sredstvima međunarodne pomoći, ulaganjima stranih ulagača, doprinosima i naknadama i iz drugih izvora utvrđenih posebnim zakonom. Propisano je da će se ova sredstva koristiti za očuvanje, zaštitu i unapređenje stanja okoliša u skladu sa Strategijom zaštite okoliša i Programima zaštite okoliša. Uz sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna danas se najčešće koriste ili će se koristiti sljedeći financijski instrumenti:

1. Sufinanciranje od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – sredstva ovog Fonda već se koriste za sanaciju postojećih odlagališta kao i za sanaciju divljih smetlišta.

2. Općinski i Gradski proračuni 3. Županijski proračun

Drugi izvor i: - osiguranje neke kreditne linije koji se vraća iz povećane naknade za komunalne usluge

- vlastiti izvori i sredstva iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za komunalnu uslugu postupanje s krutim otpadom

- koncesije ili druga javno/privatna partnerstva - donacije - predpristupni i strukturni fondovi EU-a – prema dosadašnjim iskustvima financiranja gospodarenja otpadom u EU može se računati sa značajnijim iznosima ovih sredstava.

- međunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima i odgođenim početkom otplate

Općina Ivanska odrediti će prema svojim mogućnostima koji načina financiranja je povoljniji. Samo financiranje ukoliko nema nepovratnih sredstava za tu namjenu plaća proizvođač otpada na području Županije bez obzira kako se izvor zvao, pa je stvar JLS-a da odabere modalitet osiguranja sredstava predviđena i procijenjena ovim Planom. Za realizaciju programa gospodarenja otpadom može se koristiti jedan ili više financijskih izvora. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske , s obzirom na današnje relativno niske cijene usluga u djelatnostima gospodarenja otpadom, nužno je planirati njihov stalni i postupni rast do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći računa da je iznos cijena u međuzavisnosti s količinama i opasnim svojstvima otpada prema načelu "onečišćivač plaća". Za komunalni otpad to bi, u prvoj fazi, moglo značiti prijelaz s naknade po stambenoj površini na naknade p o količini. Osim Strategije, i Zakon o otpadu predviđa da proizvođač ili posjednik otpada plaća trošak obrađivanja i odlaganja otpada sukladno načelu “onečišćivač plaća”. Isto tako će se troškovi postupanja s otpadom obračunavati prema količini, svojstvu, te iznimno m2 prostora koji se koristi. Sve Općine i Gradovi u Republici Hrvatskoj dužni su osi gurati provođenje obračuna troškova postupanja s otpadom na opisani način.


Način promjene tarifnog sustava da proizvođač ili posjednik otpada plaća trošak sakupljanja, obrađivanja i odlaganja otpada sukladno načelu “onečišćivač plaća” po količini – volumenu treba na području Općine Ivanska provesti i skladu s važećim zakonskim propisima. 10.2. Financijska sredstva potrebna za realizaciju Plana Visina potrebnih financijskih sredstava za provođenje aktivnosti vezanih uz gospodarenje otpadom na području Općine Ivanska prikazana je u Tablici 6. Tablica 6. okvirna procjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje otpadom u razdoblju od 2011. – 2016. godine na području Općine Ivanska Opće mjere – tehnička dokumentacija na nivou Općine

- Elaborat postojećeg stanja, sortiranje otpada u zimskom i ljetnom periodu

- Projekt mini reciklažno dvorište - Programi za edukaciju - Ostali programi UKUPNO

100.000

Izdvojeno sakupljanje i obrada pojedinih komponenti otpada

- Zeleni otok (kontejneri za PR) 105.000

- Mini reciklažno dvorište 70.000

- Rashladni kontejner 45.000

UKUPNO 220.000

Sanacija odlagališta

- Divlje odlagalište Križic 250.000

UKUPNO 250.000

SVEUKUPNO KUNA 570.000 U Ivanskoj, …………… 2010. godine PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE IVANSKA Ivan Barbir

plan gospodarenja otpadom op Ćine ivanska za …bbz.hr/images/uploads/603/ivanska.pdf · plan...

Documents