petrografske karakteristike regionalno …rgf.bg.ac.rs/predmet/ro/ii semestar/lezista mineralnih...
TRANSCRIPT
PETROGRAFSKE KARAKTERISTIKE REGIONALNO METAMORFNIH
STENA
Prof. Dr. Nada Vaskoviã
id19211140 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com
GLAVNI TIPOVI METAMORFIZMA
Kontaktni
� Oko intruzije
� plitak: 0-6 Km
� Nizak pritisak
� Lokalnog karaktera
Regionalni
� Velike regione
� 5-20 Km, ponekad i vi�e od 30 km
� Nizak do visok pritisak
� Praãen deformacijama
�ta se de�ava u toku metamorfizma
Minerali Reaguju i formiraju nove minerale
� 2SiO2 + CaMg(CO3) 2 = CaMgSi2O6 + 2CO2
� Quartz + Dolomite = Pyroxene
Minerali menjaju oblik
� Al2SiO5 Al2SiO5
� Andaluzit Disten
Novi meterijali se dodaju(Metasomatisam)
� CaMg(SiO2)2 + 2CO2
CaMg(CO3)2 + 2SiO2
� Piroksen + CO2
Dolomite + Quartz
� Mineralne komponente u rastvroma rudna tela
Rekristalizacija
� Èesto mo�e da se saèuva orginalna slijevitost
� Ponekad mogu da se uoèe i deformisani fosili
� Pri viskom stepenu metamorfizma gube se svi tragovi primarnih karakteristika protolita
Stepen MetamorfizmaStepen do koga stena
menja sastav
Klasifikacija metamorfnih stijena
� Metamorfne stene su klasifikovane prema
� strukturi, teksturi i sastavu
� Nazivi su jednostavni i �fleksibilni� (zarazliku od magmatske klasifikacije)
� Mogu da sadr�e prefikse da bi se naglasioodreðeni teksturni, strukturni ili mineralniaspekt
� Naziv stene mora da sadr�i informaciju o steni� mo�e da obuhvatiti: protolit, strukturu/teksturu stene i
mineralnu zajednicu, vrstu metamorfizma.
� zavisi od toga �ta �elimo da naglasimo: metamorfnistepen i mineralnu zajednica ili/i poreklo stene(metabazalt).
� Gdje je u prefiksu stene navedeno vi�e minerala, podrazumeva se da se� minerali reðaju prema njihovoj zastupljenosti npr. Grt-
Cpx-Pl-Amp �kriljac (Grt < Cpx < Pl < Amp).
KLASIFIKACIJAREGIONALNO METAMORFNIH STENA
premaTEKSTURNIM KARAKTERISTIKAMA
KRISTALASTI �KRILJCIMASIVNE
METAMORFNE STENE
Argilo�isti
Filiti
�kriljci
Mika�isti
Gnajsevi
Mermeri
Kvarciti
Amfiboliti
Granuliti
Ekologiti
� Vrlo sitnozrna stena nastala u toku niskog stepenametamorfizma glinovitih sedimenata, zemljastog izgleda� Tekstura: �kriljava usled prisustva orijentisanih filosilikata� hidroliskuna� Boja: tamnosiva do crna ili mrkosiva do mrkosmeða� na sve�em prelomu bez sjaja� Struktura: blastopelitska - Velièina zrna < 0.01-0.005 mm� Mineralni sastav: minerali glina, sericit, kvarc, hlorit� Upotreba: ako su dovoljno èvrsti i ploèasti koriste se
pokrivanje krovova � �krovni �kriljci�i poploèavanje, kao izolacioni materijal � izrada metroa, podzemnih prostorija � Argili�isti sa do 10% organske materije nazivaju se
ULJNI �KRILJCI � potencijal kao energetska sirovina� Rasporostranjenje: Paleozoik zapadne Srbije
ARGILO�IST
Argilo�ist
Filit
Gnajs
Glinac
�kriljac
glinac argilo�ist
glinac
argilo�ist
Argilo�ist
Argilo�ist
Kam
enol
om a
rgilo�i
sta
Argilo�isti
FILIT
- Vrlo finozrne stene svilastog sjaja
- nastaju metamorfizmom glinovitih sedimenata u Niskim P-T uslovima
- Tekstura: �kriljava, ubrana � plisirana
- Struktura: lepidoblastièna
- Mineralni sastav: sericit, kvarc, hlorit
- Cepaju se lako po ravnima �kriljavosti u ravne glatke ploèe
- Upotreba: ako su dovoljno èvrsti i ploèasti koriste se pokrivanje krovova � �krovni �kriljci�i poploèavanje, kao izolacioni materijal
- Rasporostranjenje: Paleozoik zapadne Srbije cioni materijal �izrada metroa, podzemnih prostorija
Filit
Argilo�ist
Filiti -kamenolom
KROVNI �KRILJCI = FILITI
GRUPA �KRILJACA
� srednjo- do krupnozrne stene, srednjeg do visokog
kristaliniteta i stepena metamorfizma
� Tekstura: izrazito �kriljava, po njoj su i dobili ime
� Struktura: lepidoblastièna, porfiroblastièna
� Naziv dobijaju ili prema vodeãem mineralu ili mineralima
koji dominiraju
Aktinolit/tremolit, kvarc, epidot, plagioklas (albit), Fe-Ti oksidi
Nemato-blastièna
Amfibolski �kriljciBoja: zelena, tamnozelena
Nemato-blastièna
Lepido-blastièna, porfiro-blastièna
struktura Protolit Mineralni sastavVRSTA
Peridotit
serpentinit
Talk, hlorit, serpentin, kalcit, magnetit, hromit
Talkni �kriljci - talk�istiBoja: bela, zelenkastobela, masnog opipa
Hlorit + Muskovit + Kvarc albit granat biotit, Fe-Ti oksidi
Hlorit-muskovitski �kriljciBoja: zelena, sivozelena, sedefast sjaj
Stene baziènog sastava: bazalti spiliti, tufovi, tufiti laporoviti i glinoviti sedimenti
Hlorit + Kvarc albit epidot amfibol, Fe-Ti oksidi
Hloritski �kriljciBoja: zelena
KLASIFIKACIJA �KRILJACA
P- 3-5 kb T >250-400 oC
Filit
�kriljac
Hloritski �kriljac
Struktura: lepidoblastiènaTektura: �kriljava
Granat-hloritski �kriljac
Lepidoblastièna i porfiroblastièna struktura
Muskovit � hloritski �kriljac
Struktura: lepidoblastiènaSedefast sjajTektura: �kriljava, plisirana
MIKA�IST
� Srednjo- do krupnozrne stene, srednjeg do visokog kristaliniteta i stepena metamorfizma
� Sjaj: sedefast� Struktura: lepidoblastièna ili/i porfiroblastièna� Tekstura: �kriljava, ubrana
� Glavni minerali: Liskuni (muskovit biotit hlorit) + kvarc� Sadr�e i tipiène metamorfne indeks minerale: granat
(almandin), disten, staurolit, silimanit; metalièni minerali� PARA-poreklo: metamorfizmom pelitskih-glinovitih
sedimenata� Povlaèenjem liskuna prelaze u �kriljce i dobijaju naziv
prema vodeãim mineralima: kvarc distenski �kriljac, staurolit-distenski �kriljac, granatski �kriljac itd.
� Srpsko�makedonski kristalasti masiv, Rodopski masiv
P- 4-8 kb T > 400-650 oC
Mika�ist
tekstura: ubrana
Struktura: lepidoblastièna
Sastav: muskovit, biotit, kvarc
Mika�ist
Granatski Mika�ist
Granatski Mika�ist Struktura ???
Granatski Mika�ist
Struktura ???
Staurolitski mika�ist
Struktura ???
Kvarc-distenski �kriljac
Struktura: granoblastièna,porfiroblastièna
Tektura: �kriljava
GRUPA GNAJSEVA P- 4-8 kb T > 400-650 oC
� Srednjo-, krupno- grubozrne, srednjeg do visokog stepena metamorfizma i specifiènog sklopa
� Tekstura: �kriljava - ubrana, trakasta, okcasta
� Struktura: granoblastièna, lepidoblastièna, porfiroblastièna
� Mineralni Sastav: kvarc, feldspati (ortoklas, mikroklin, plagioklas), muskovit, biotit. Sporedni sastojci mogu biti granati, staurolit, silimanit
� Poreklo: ORTO � metamorizmom granita i njemu srodnih stena; PARA � metamorfozom arkoznih pe�èara
� Rasprostranjenost: Srpsko-makedonski masiv, Istoèna Srbija, Banat;
�Stalaã, Bujanovac, Vranje, Lebane, Vr�ac �okcasti, trakasti, ubrani gnajsevi
� Upotreba � kao ukrasni kamen
OKCASTI GNAJS
Sastav: mikroklin, plagioklas, kvarc, biotit, muskovit granat
K-feldspat + kvarc
granat
Trakasti gnajsevi
Trakasti i ubrani gnajsevi
Trakasti i ubrani gnajsevi
Trakasti i ubrani gnajsevi
Trakasti i ubrani gnajsevi
Trakast i ubran gnajs
Trakast, okcast i ubran gnajs
MASIVNE METAMORFNE STENE
GRUPA AMFIBOLITA
� Stene srednjeg do visokog stepena kristaliniteta i metamorfizma
� Poreklo: ORTO � baziène magmatske stene i tufovi; PARA � laporovite stene
� Boja: zelena, tamnozelena do crnozelena
� Tekstura: homogena, mo�e biti i �kriljava
� Struktura: nematoblastièna ili/ porfiroblastièna
� Mineralni sastav: amfiboli (hornblenda), plagioklasi, kvarc, granat, epidot, Fe-Ti oksidi
� Rasprostranjenje: Srpsko-makedonska masa
� Upotreba:�NDR�JUDÿHYLQVNL�NDPHQ
P- 5-8 kb T > 450-650 oC
BAZALT
ZELENA STENA
AMFIBOLIT
EKLOGITI
� Stene baziènog karaktera, visokog kristaliniteta i stepena metamorfizma, ORTO porekla, boje zelene
� Struktura: granoblastièna i porfiroblastièna
� Rasprostranjenost: retke pojave u Srpsko-makedonskoj masi
� Sve�i uzorci imaju veoma upadljiv izgled, s crvenim do rozim granatom (almandin - pirop) u zelenoj osnovi�NRMD�MH�graðena od Na-piroksena � omfacita
� Akcesorni minerali ukljuèuju disten, rutil, kvarc, lavsonit, amfibole, cojsit, korund, vrlo retko dijamant
Eklogiti nastaju pri visokim pritiscima (>10 kbar) u �irokom rasponu temperatura. Po postanku mo�emo razlikovati tri razlièita tipa eklogita
A-tip: stabilni u gornjem omotaèu pri temperaturama veãim od 1000 °C i pritiscima veãim od 20 kbar. Nalazimo ih kao ksenolite u alkalnim bazaltima i uz peridotite. Granoblastièni su, homogene teksture
B-tip: stabilni pri temperaturama 600°C - 800°C, pritisci 12 kbar -20 kbar . Nalazimo ih kao soèiva, �lire, zajedno s amfibolitima u kristalastim terenima, a mogu biti i �kriljave teksture. Smatra se da nastaju iz razlièitih protolita za vreme kontinentalne kolizije. Pokazuju retrogradne reakcije i prelaze u amfibolite.
C-tip: stabilni pri temperaturama 400°C - 550 °C i pritiscima 12 kbar - 20 kbar. Imaju �kriljavu teksturu, a mogu, pored minerala kritiène parageneze, sadr�ati jo� kvarc, disten, epidot ili cojsit. Smatra se da nastaju u zonama subdukcije
Peridotit Eklogit
EKLOGITI
GRANULITI
Stene veoma visokog stepena metamorfizma
Boja: siva, zelena, tamnozelena
Tekstura: masivna
Struktura: granoblastièna, sitnozrna
Prema vrsti protolita od koga su nastali dele se na
Bele � nastale od granitskih stena ili gnajseva i sadr�e: ortoklas, kvarc, plagioklas i akcesorne: granat, rutil, disten, silimanit i dr.
Crne � nastali od gabroidnih stena ili laporovitih sedimenata, a sadr�e: bazièni plagioklas, ortopiroksen i granat. Akcesorni su: klinopiroksen, kvarc, magnetit i dr.
P- >10 kb T > 700 oC
GRANULIT
GRUPA MERMERA
- Stene masivne teksture i saharoidnog izgleda koje nastaju metamorfozom kreènjaka i dolomita
- Prema mineralnom sastavu razlikuju se kreènjaèki i dolomitski mermeri, pri èemu su prvi znatno rasprostranjeniji
- Struktura: granoblastièna, sitnozrna do grubozrna
- Mineralni sastav: kalcit ili dolomit
- ako sadr�e muskovit nazivaju se cipolini
- Boja: zavisi od èistoãe primarnog materijala. Èisti mermeri su bele boje i saharoidni. Mogu biti i zelenkasti, plavkasti, crvenkasti, �uãkasti, sivi ili potpuno crni
Upotreba:
- gradjevinski - arhitektonski kamen, za izradu skulptura
Nalazi�ta:
- beli mermer :Venèac ��$UDQÿHORYDF
- beli, sivi, breèasti - Studenica
- Dolomitski mermeri: Batoèina-Lapovo, kod Polumira-Kopaonik
KREÈNJAK MERMER
MERMER
MERMERKREÈNJAK
MERMER - KAMENOLOM
MERMER
KVARCITI
� Stene sa vi�e od 80 % kvarca, vrlo tvrde
� PARA-porekla: nastaju metamorfozom kvarcnih pe�èara i ro�naca u razlièitim P-T uslovima
� Struktura: granoblastièna, blastopsamitska
� Tekstura: masivna, ali postoje i �kriljavi tipovi
� Monomineralne stene: kvarc
� Nekad mogu da sadr�e male kolièine liskuna ili metamorfnih indeks minerala: hloritoid, disten, silimanit
� Upotreba: vatrostalna industrija, hemijska industrija
KVARCNI PE�ÈAR KVARCIT
KVARCNI PE�ÈAR
KVARCIT KVARCIT
KVARCITI
MIGMATITI
- Nastaju u uslovima visokih temperatura i pritiska i parcijalnog stapanja primarnih stena prouzrokovanih orogenim pokretima
- Stepen parcijalnog stapanja zavisi od vremena trajanja, jaèine procesa (P-T) i sastava stena
- Kiselije stene ãe poèeti da se stapaju na mnogo ni�im T od baziènih, jer sadr�e ni�eT minerale: kvarc, K-feldspat, plagioklas kiselijeg sastava (albit-oligoklas-andezin)
- sa poèetkom stapanja formiraju se intergranularni rastopi na granicama zrna koji predstavljaju mobilnu komponentu
- ti novostvoreni rastopi mogu oèvrsnuti na mestu ili mogu, pod uticajem pritiska, biti istisnuti u neke druge oslabljene zone u steni u vidu gnezda � okca, traka ili mlazeva i tu iskristalisati
- na ovaj naèin vr�i se razdvajanje stopljenog kiselijeg materijala (kvarc, feldspati) od èvrstog ostatka stena bogatijeg mafiènim-bojenim mineralima
- Nastaju sledeãe teksture: okcasta, trakasta ili mlazevita kada je nepravilna naziva se NEBULITSKA
Struktura: granoblastièna sa elementima lepidoblastiène ili nematoblastiène ili/i porfiroblastiène
SASTAV: dve faze
mobilna
imobilna
Matièan stenski materijal
bojeni minerali �zavisno od sastava
protolita: biotit, amfibol, muskovit i dr.
Granitski materijal stvoren na mestu ili
ubrizgan (kvarc+feldspat)