petrinjski pučki katolički kalendar

2014.

Nakladnik: maNIKA, Petrinja

Tekst: Ivan Rizmaul

Lektura: Draženka Vuković

Računalni unos: Ivana Radečić Dabić

Fotografije: Marko Kovačević, Damir Krmpotić, Ivanka Radošević, Tanja Mosler,

arhiva FA Petrinjčica Petrinja, Vladimir Krpan, Ivan Rizmaul, arhiva Sisačke biskupije,

Gabrijel Lamza

Grafičko oblikovanje: MOSLERdizajn, Petrinja

Tisak: maNIKA, Petrinja

2014.

Crkva Svetog Antuna Padovanskoga,Hrvatski Čuntić

SiječanjS 1 NOVA GODINA;

Sv. Marija BogorodicaČ 2 Bazilije Veliki; Grgur NazijanskiP 3 Ime Isusovo; Genoveva; CvijetaS 4 Anđela Folinjska; Dafroza; Borislava N 5 2. NED PO BOŽIĆU;

Telesfor; Gaudencije; EmilijanaP 6 BOGOJAVLJENJE (Tri kralja);

GašparU 7 Rajmund Peñ.; Rajko; LucijanS 8 Severin; Teofi lČ 9 Julijan; ŽivkoP 10 Agaton; Dobroslav; Grgur X.S 11 Honorat; Neven; Higin; Bernard N 12 KRŠTENJE ISUSOVO;

Ernest; TatjanaP 13 Hilarije; Veronika; RadovanU 14 Feliks; Srećko: MalahijaS 15 Sv. Pavao pust.; StošijaČ 16 Marcel; Oton; MislavP 17 Antun opat; Vojmil S 18 Priska; LiberataN 19 2. NEDJELJA U GOD.;

Mario; Kanut; Ljiljana; MartaP 20 Fabijan i SebastijanU 21 Agneza; Janja; NežaS 22 Vinko, đakon i muč.; IrenaČ 23 Emerencijana, Ema; VjeraP 24 Franjo Saleški; BogoslavS 25 Obraćenje sv. Pavla ap.; AnanijaN 26 3. NEDJELJA U GOD.;

Timotej i Tit; Bogoljub; Tješimir P 27 Angela Merici; Pribislav; AnđelkaU 28 Toma Akvinski; Tomislav S 29 Valerije; KonstancijeČ 30 Martina; Gordana; DarinkaP 31 Ivan Bosco; Marcela; Viktor

Prij

e 1

50 g

od

ina o

sn

ovan

o je

Hrvatsko

pje

vačko

dru

štvo

„Sla

vu

lj“

Petrin

ja u

go

stio

nic

i

Đu

re B

iffli

na u

petrin

jsko

j Kan

iži

(dan

as U

lica M

atij

e G

upca b

r. 23)

.

va

“...Obično su to bili najhladniji dani u godini s

velikim snijegom pa su mnogi proštenjari u Čuntić dolazili

saonicama. ... Ugodnu vožnju prelijepim zimskim krajobrazima upotpunili bi gošćenjem gdje ih je čekalo kuhano vino, kuhana rakija

(krapampula) i prigodna zimska jela: pečene krvavice s kiselim zeljem ili restanim krumpirom,

kuhanim češnjovkama, pečenim patkama ili puricama s mlincima. ...”

62014

28

822

21630

1024

418

122613

27

31731

721

1125

11529

519

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

923

31

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Pobjedom kršćanske vojske kod Siska počeo je tzv. Dugi rat protiv Osmanlija (1593. -1606.). Zbog iscrpljenosti osman-lijske vojske i novčanih teškoća, Osman-lijsko je Carstvo 1606. godine pristalo na sklapanje mira s Habsburškom Monarhi-jom. Hrvatskoj su tada priznata prava na tvrđavu Petrinju, Čazmu, Hrastovicu i Moslavinu, a granica je pomaknuta na ri-jeku Ilovu. Novim ratom, Velikim ratom za oslobođenje od Turaka (1683. – 1699.) i potpisivanjem Mira u Srijemskim Karlovci-ma (1699.), oslobođena je cijela Slavonija, Lika, Krbava, te prostor oko rijeke Une. Ovi ratovi imali su katastrofalne posljedice na stanovništvo hrvatskih zemalja jer je prim-jerice Slavonija izgubila oko 80%, a Lika i Krbava čak 95% stanovništva.

Oslobođenjem Banovine od osmanske vlasti nastale su značajne demografske promjene. Kraj između Une i Kupe nastan-juju pravoslavni Vlasi i Hrvati katolici koji iz Bosne dolaze s braćom franjevcima. Dio ih se nastanjuje na biskupskom posjedu u Čuntiću oko 1694. godine kada počinju s izgradnjom drvene crkve i franjevačke rezidencije. Prema kanonskoj vizitaciji iz 1705. godine franjevci Bosne Srebrne vode katoličku župu u Čuntiću, a od 1778. go-dine čuntički samostan i župa prepuštena je zagrebačkim biskupima. Biskup Josip Galjuf povjerava upravljanje župom di-jecezenskim svećenicima. Tako je do 1936. godine kada u Čuntić opet dolaze franjevci i upravljaju župom do 1943. godine. Crkva i samostan Svetog Antua Padovanskog u Čuntiću tijekom Druge svjetske vojne doživljava razaranja i pljačke, a do 1967. godine župom opet upravljaju biskupi-jski svećenici. od 1969. godine u Čuntić ponovno, treći put u povijesti, nastanjuju se oci franjevci.

Duhovno i kulturno središte Hrvata u selima Dragotinci, Hrvatski Čuntić, Kraljevčani, Prnjavor Čuntićki i Pecki je samostan Svetog Antuna Padovanskog u Hrvatskom Čuntiću. Proglašenjem hr-vatske neovisnosti (25. lipnja 1991.) ova su se mjesta našla na udaru velikosrpske pobune. 13. srpnja 1991. godine slijedi pobunjenički napad na hrvatsku enklavu, a potom razbojstva, ubojstva, pljačka, palež i razaranje hrvatskih sela i franjevačkog sa-mostana u Hrvatskom Čuntiću.

Pobjedonosnom vojno – redarstven-om akcijom Hrvatske vojske u kolovozu 1995. godine ovaj je kraj oslobođen, a u međuvremenu je obnovljen cijeli samo-stanski kompleks.

Danas župom i samostanom upravlja fra Petar Žagar, župnik i čuvar samostana Sv. Antuna Padovanskog u Čuntiću.

Petrinjci su vrlo rado hodočastili za Sv. Antuna pustinjaka u Hrvatski Čuntić. Taj blagdan koji se obilježava 17. siječnja narod je zvao i „Zimsko Antunovo“ da bi se raz-likovao od „Ljetnog Antunova“ koji pada 13. lipnja. Obično su to bili najhladniji dani u godini s velikim snijegom pa su mnogi proštenjari u Čuntić dolazili saonicama. Na povratku su se zadržavali kod Jurice Mihalića u Zelenoj dolini ili u gostinjcima kod Panjana i Šimunovića u Hrastovici. Ugodnu vožnju prelijepim zimskim krajobrazima upotpunili bi gošćenjem gdje ih je čekalo kuhano vino, kuhana rakija (krapampula) i prigodna zim-ska jela: pečene krvavice s kiselim zeljem ili restanim krumpirom, ku-hanim češnjovkama, pečenim patka-ma ili puricama s mlincima. Do kas-nih noćnih sati razlijegala se svirka i pjesma da bi se družine zadovoljne razišle svojim domovima u Petrinju i obližnja mjesta. (Zapis)

...

Bilo je to davno, jedne hladne zime kako to običava u našem kra-ju. Zapao je veliki snijeg, a stegnula i hladnoća. I noću i danju vladali su veliki mrazovi, a led je postup-no zaleđivao našu Kupu. Sredinom zime, baš oko

blagdana Sv. Fabijana i Sebastijana, led je prekrio cijelu Kupu. Prvo oni hrabriji, a zatim i proštenjari uputiše se preko zaleđene Kupe do Vurota, do kapele posvećene Sv. Florijanu i Sebastijanu. Dani su prolazili, a i zima je popuštala. Pucketanje leda nije se shvaćalo ozbiljno. O toj opasnosti nije razmišljala ni zaručnička kolona saonica koja je te nedjelje išla na odzivanje u vurotsku kapelicu. Led na sredini nije izdržao i svi potonuše u mrzloj Kupi.

Virovi i jauci još i danas odzvanjaju miješajući se s nemirnim sjevercima sredi-nom zime. Životi posijani u utrobi hladnog korita opominju da je moćna rijeka postala grobnica ljudske nepromišljenosti. Zaručnici nisu stigli na posljednje odzivanje. (Legenda)

Dogodilo se prije:320 god. – počela izgradnja drvene crkve i franjevačke rezidencije u Hrvatskom Čuntiću170 god. – rođen je u Petrinji Tomislav Ivkanec, pedagoški djelatnik, pisac za mladež, jedan od velikana hrvatskog učiteljskog pokreta u XIX. st.150 god. – osnovano je Hrvatsko pjevačko društvo „Slavulj“ Petrinja u gostionici Đure Bifflina u petrinjskoj Kaniži (danas Ulica Matije Gupca br. 23).

Naši blagdani i praznici u siječnju:

1. NOVA GODINA

6. SVETA TRI KRALJA, BOGOJAVLJANJE

17. Sveti Antun opat, proštenje u Hrvatskom Čuntiću, Zimsko Antunovo

20. Sveti Fabijan i Sebastijan, proštenje u Vurotu

22. Sveti Vinko, Vincekovo

Siječanj

Zbor Svete Cecilije, Ćuntic, 1941. god.

2014. Veljača

31711

25

51913

27

721

115

92310

241428

418

82212

26

216

620

Kapela Sv. Ivana i Pavla u Gorama

Alojzije Stepinac u Petrinji 1938. godine

26.v

elj

ače 1

898.

u P

etr

inji

je

od

ržan

a p

rva

kin

em

ato

grafsk

a

pred

stava

S 1 Brigita; Miroslav; Sever N 2 4. NEDJELJA U GOD.; PRIKAZANJE

GOSPOD. Svijećnica; MarijanP 3 Sv. Blaž, Sv. Vlaho; TripunU 4 Andrija Corsini; Veronika

JeruzalemskaS 5 Agata; Dobrila; Jagoda; SilvanČ 6 Pavao Miki i dr.; Doroteja, DoricaP 7 Bl. Pio IX. papa; Rikard; DržislavS 8 Jeronim Emilijani; Jerko; MladenN 9 5. NEDJELJA U GOD.;

Skolastika; Apolonija; SunčanaP 10 Bl. Alojzije Stepinac; SkolastikaU 11 Gospa Lurdska; MirjanaS 12 Eulalija; Zvonimir; DamjanČ 13 Katarina Ricci; KristinaP 14 Sv. Valentin; ZdravkoS 15 Klaudije Col; Vitomir; AgapaN 16 6. NEDJELJA U GOD.; Julijana;

Onezim; Miljenko; DanielP 17 7 utemeljitelja Reda Slugu BDMU 18 Šimun; Bernardica; Gizela S 19 Konrad; Ratko; BlagoČ 20 Eleuterije; Leon; Lav, Lea P 21 Petar Damiani; EleonoraS 22 Katedra Sv. Petra; TvrtkoN 23 7. NEDJELJA U GOD.;

Polikarp; Goran; Romana P 24 Montan; Goran; Modest U 25 Viktorin; Hrvoje; BerislavS 26 Aleksandar; Hrvoje; BerislavČ 27 Donat Zadarski; Gabriel od Žalosne

GospeP 28 Roman; Teofi l; Bogoljub; Vikica

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Rimokatolička župa Svetog Lovre u Petrinji tijekom vremena mijenjala je obuhvatni prostor. Tako 1991. godine bilježimo ova crkvena zdanja: župna crkva Svetog Lovre u Petrinji, crkva Svete Katarine u petrinjskim Majdancima, kapela Presvetog Trojstva, kapela Svetog Benedikta i kapela Svetog Roka na istoimenim petrinjskim grobljima, kapelica – poklonac Svetog Ilije u petrinjskom vinogorju, drvena kapelica Srca Isusova u Češkom selu, kapela Svetog Jakova u Mošćenici, kapelica Svetog Ivana Nepomuka u petrinjskoj Kaniži i Samostan Družbe Kćeri Božje Ljubavi u Petrinji.

No, nije bilo uvijek tako. Sve su područne kapele bile drvene. U vezi s petrinjskom tvrđavom spominju se drvene kapelice Svetog Duha i Svetog Vida. Teritorij župe je proširen 1696. Tada su podignute ili obnovljene kapela Svete Barbare u Brestu koja je kasnije pripojena župi u Maloj Gorici. Zavjetna kapela Svetog Roka iznad izvora Zebinac, a podalje i kapela Presvetog Trojstva. Kapela u Vurotu se spominje 1707., ali je u XVIII. stoljeću pripojena župi u Maloj Gorici.

Veljača

BILO JE TO GODINE...Sudbina je tako htjela da je naš grad doživio dva oslobođenja; točno nakon četiri stotine godina tijekom vojno – redarstvene akcije Oluja 1995. Petrinja je po drugi put oslobođena:

1595. (24.rujna) – Petrinja je trajno oslobođena i nalazi se pod kršćanskom, odnosno hrvatskom vlašću

1677. – djeluje stalna katolička župa u Petrinji

1700. – franjevci iz obližnje Hrastovice vode dvorazrednu školu u Petrinji

1808. – prvi počeci stvaranja gradske glazbe u Petrinji

1809. – 1813. – Petrinja je pod francuskom vlašću u okviru Ilirskih pokrajina

1860. (6.veljače) – otvoren prvi razred dvorazredne male realke, prve gimnazije u Petrinji

1862. (1.listopada) – počinje radom dvogodišnji pedagoški tečaj, osnutak petrinjske učiteljske škole

1873. – ukinuta je slobodno vojno – krajiška općina Petrinja i uspostavlja se petrinjsko Gradsko poglavarstvo i Gradsko vijeće

1874. (25., 26. i 27.kolovoza) – održana II. opća hrvatska učiteljska skupština u Petrinji

1883. – donesen prvi Statut grada nakon razvojačenja Vojne krajine (1881.)

1890. (31.svibnja) – gradsko zastupstvo donosi odluku o detaljnom uređenju prostora pred župnom crkvom Svetog Lovre pa su već 1891. godine započeli užurbani radovi na preuređenju glavnog trga u gradski park.

1898. – izgrađen je stari kupski most pokraj Bresta Pokupskog; nakon rušenja tog mosta tijekom neprijateljske okupacije Petrinje izgrađen je novi most preko rijeke Kupe točno stotinu godina poslije, 4. svibnja 1998. godine

1898. (26.veljače) – u Petrinji je održana prva kinematografska predstava

1903. – započela regulacija toka Petrinjčice u njegovom srednjem dijelu od mosta prema Kaniži do mosta pokraj stare bolnice

1911. (8.listopada) – u Petrinji je proradila prva električna centrala

1913. – Hrvatska čitaonica, Hrvatsko pjevačko društvo Slavulj, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Gospodarska bratovština, Obrtno radničko društvo Banovac, Građanska čitaonica, Hrvatski sokol i Ženska udruga za promicanje tekstilne industrije – sva sa sjedištem u Petrinji iznajmljuju prvi kat gradskog svratišta K lavu i osnivaju zajedničku ustanovu Hrvatski dom Petrinja

1913. – pušten u rad petrinjski vodovod

1954. (28.studenoga) – otvorena nova zgrada Doma kulture Petrinja na mjestu starog srušenog doma 1941. godine; danas zgrada Pučkog otvorenog učilišta Hrvatski dom Petrinja

1971. (20.studenoga) – prigodom Dana Republike (29.studenoga) predano je na korištenje: Dječji vrtić „Ana Vojnović“ Petrinja, mjesni vodovod u Mošćenici, Salon namještaja trgovačkog poduzeća „Zvijezda“ Zagreb, Poslovna jedinica „Promet“ Petrinja u prizemlju Doma kulture „Moša Pijade“ Petrinja, asfaltirana prometnica Hrastovica – Jabukovac i izgrađena je nova školska zgrada Osnovne škole u Jabukovcu

1990. (28.rujna) – nemiri srpskog stanovništva pred Stanicom javne sigurnosti Petrinja u Mažuranićevoj ulici (Kolodvorska ulica)

1991. (2.rujna) – tenkovski i pješački napad srpskih pobunjenika i Jugoslavenske narodne armije na Petrinju

1995. (6.kolovoza) – oružane snage hrvatske vojske oslobađaju Petrinju nakon četverogodišnje okupacije

Naši blagdani i praznici u veljači:

3. Sveti Blaž, Blaževo

10. Blaženi Alojzije Stepinac, Stepinčevo

14. Sveti Valentin, Valentinovo

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Kapela Majke Božje od sedam žalosti, Taborište

Kapela, Donja Budičina

Ožujak

31731

1125

51913

27

721

11529

92310

241428

418

82212

26

21630

620

2928 319 33333000009

2014.

“... Bila je vrlo lijepa i nadilazila je lokalnu vrijednost, a građena je na tradicijski način. Od starog baroknog inventara sačuvana su dva kipa, slika sv. Dolores i dva drvena svijećnjaka. Na oltaru se nalazio jednostavan drveni okvir s drvenim baroknim kipovima sv. Terezije i sv. Lucije. ...”

S 1 Albin; Hadrijan; Jadranko; Zoran; David

N 2 8. NEDJELJA U GOD.; Lucije; Čedomil; Iskra

P 3 Kunigunda; Marin; KamiloU 4 Kazimir; EugenS 5 ČISTA SRIJEDA – PEPELNICA

(post i nemrs)Č 6 Marcijan; Viktor; Zvjezdana P 7 Perpetua i Felicita; Ruža S 8 Ivan od Boga; Ivša; BoškoN 9 1. KORIZ. NEDJELJA (Čista);

Franciska Rimska; Franjka; FranikaP 10 Emil; Makarije; KrunoslavU 11 Firmin: Tvrtko; Kandid; BlankaS 12 Teofan; Bernard; Maksimilijan kvatreČ 13 Rozalija; Patricija; Modesta; RatkaP 14 Matilda; Miljana; Borka kvatreS 15 Longin; Veljko; Vjekoslava kvatreN 16 2. KORIZ. NEDJELJA (Pačista);

Julijan; Smiljan; Hrvoje P 17 Patrik; Domagoj; HrvatinU 18 Ćiril Jeruzalemski; CvjetanS 19 Sv. JOSIP, zaručnik BDM; JosipaČ 20 Niceta; Dionizije; VladislavP 21 Serapion; VesnaS 22 Oktavijan; Jaroslav; LeaN 23 3. KORIZ. NEDJELJA (Bezimena);

Oton; Pelagije; Turibije; DraženP 24 Latin; Javorka; Katarina ŠvedskaU 25 Navještenje Gospodinovo; Maja S 26 Montan i Maksima; Emanuel; GoranČ 27 Lidija; Rupert; LadaP 28 Priska; Sonja; PolionS 29 Jona: Bertold; EustazijeN 30 4. KORIZ. NEDJELJA

(Sredoposnaa); Kvirin; ViktorP 31 Benjamin; Amos; Ljubomir; Natalija

DDo jnja BBuddidičičinaKKapellla, DDonja Budič

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Vrijedno je spomenuti i ostale kapele u petrinjskom kraju i neposrednom petrinj-skom okruženju koje su Petrinjci tijekom godine pohodili kao mjesta hodočašća, du-hovne obnove ili zavjetna mjesta kojima su se utjecali.

Kapela Sv. Fabijana i Sebastijana u Vuro-tu na drugoj strani Kupe isprva se spomi-nje kao podružnica petrinjske župe (1707.). Svetište zidane kapelice podignuto je 1754. godine, a prednji dio je vjerojatno stariji. Oltar je iz zadnjeg desetljeća XVII. stoljeća i u njega je ukomponirana starija gotička Madona sa starog oltara. Kapela je bila na kaptolskom imanju pod patronatom Zagrebačkoga kaptola pa su je opremali zagrebački biskupi i kanonici. Oltar se pri-pisuje zagrebačkom kiparu Komersteineru.

Mala kapelica u Hrvatskom Čuntiću na-lazila se na ulazu u selo pa čini jedinstvenu cjelinu s raspelom, pokloncem pred kojim se molio domaći vjernički puk i hodočasnik koji je pohodio crkvu Svetog Ante. Kapelica je uništena tijekom neprijateljske okupacije ranih devedesetih godina prošlog stoljeća.

U obližnjim Dragotincima nalazila se kapelica Svetog Ante štićena drvenom ogradom. Mjesto molitve, skrušenosti i duhovnog mira i spokoja domaćeg vjernič-kog puka je razoreno tijekom najnovije po-bune domaćeg pravoslavnog življa.

Kapela Svetog Ivana Glavosijeka u Pec-kom spominje se u XVIII. stoljeću. Prema popisu Ivana Arhiđakona iz 1334. godine na tom je mjestu bila župna crkva Svetog Križa. Današnja kapela Svetog Ivana Gla-vosjeka je iz XIX. stoljeća. Poslije jakog po-tresa koji je naš kraj pogodio 1909. godine kapelu je obnovio župnik Stjepan Ruk, kada se obnavlja i župna crkva. 1911. godine na-bavljen je i novi tirolski oltar ukrašen dubo-rezom s likom sveca Ivana Glavosjeka. Ka-pela je u vremenu od kolovoza do prosinca znatno oštećena, a potom oslobođenjem poslije 1995. godine i obnovljena.

U XVIII. stoljeću spominje se u Šimu-novoj poljani (Slana) drvena kapelica Svete Katarine. Na mjestu dotrajale drvene kape-le mještani Slane grade novu zidanu kape-lu 1985. godine. Blagoslovljena je 6. srpnja 1986. godine, a potom znatno stradala ti-jekom srpske okupacije od 1991. do 1995. godine.

Kapela Svetog Ivana i Pavla u Gorama nalazi se poviše gorske župne crkve, a sa-građena je 1761. godine i pretpostavlja se da je podignuta na mjestu jednobrodne starokršćanske crkve. Tijekom XIX. stoljeća kapela je zatečena u zapuštenom, rušev-nom stanju, a ostaci cinktora su stradali u potresu 1880. godine. Mještani su kamen razrušenog zida upotrijebili kao građevin-ski materijal za svoje potrebe. Znatniji po-pravci na kapeli su obavljeni 1894. godine. Novo razaranje kapela doživljava tijekom Drugoga svjetskog rata, a potom i tijekom kolovoza 1991. godine. Nakon oslobođenja 1995. godine kapela je obnovljena pod kon-trolom konzervatora iz Zagreba.

Kapela Majke Božje od sedam žalosti u Taborištu sagrađena je na mjestu starije dr-vene kapelice ponovno je podignuta manja drvena kapelica koja je posvećena 3. rujna 1897. godine. Pročelje je bilo slično kapeli u Donjoj Budičini, a ukrasi pod zabatom rubili su dijelove zabatnog polja. Bila je vrlo lijepa i nadilazila je lokalnu vrijednost, a građena je na tradicijski način. Od starog baroknog inventara sačuvana su dva kipa, slika sv. Dolores i dva drvena svijećnjaka.

Na oltaru se nalazio jednostavan drveni okvir s drvenim baroknim kipovima sv. Terezije i sv. Lucije. Neposredno prije Do-movinskog rata je obnovljena, da bi u vre-menu od 10. do 20. rujna 1991. godine bila potpuno uništena. U organizaciji Mjesnog i Crkvenog odbora mjesta Taborište na blagdan Žalosne Gospe (15. rujna 1999.) posvećena je novoizgrađena kapelica. Sve-čanu misu i posvetu, u nazočnosti petrinj-skog župnika Ivice Šestaka i malogoričkog župnika, održao je mons. Vladimir Stanko-vić iz Zagreba.

Petrinjski vjernički puk dobio je 6. kolo-voza 2011. godine novu župu Preobraženja Gospodnjeg. Župi pripadaju: Mošćenica, Nova Drenčina i dijelovi Petrinje – Češko Selo, Slatina do križanja Sisačke ulice s Ulicom gromova. Prema najnovijim po-dacima koje smo dobili od župnika Josipa Karasa u župi ima 1147 domaćinstava i oko 3740 vjernika. Svete mise se obnašaju u ka-peli Svetog Jakova u prigradskom naselju Mošćenica.

Kapela Svetog Ilije sagrađena je 2000. godine u prostoru Vojarne Predrag Mata-nović u Petrinji. Vojna kapelanija ustrojena je 5. kolovoza 20002. godine. Od tada do danas kapelanijom upravlja don Milenko Majić koji ove godine obilježava 25 godina svećeništva i služenja Bogu i puku.

Ožujak

Kapela Svetog Ilije u petrinjskoj vojarni

Donja Budičina, oltar

Naši blagdani i praznici u ožujku:

5. Čista Srijeda, Pepelnica

19. Sveti Josip, zaručnik BDM, Josipovo

Kapelica Majke Božje Snježne zamijenjena je 1927./28. zidanom suvremenom kapelicom u kojoj je ostao barokni oltar iz 1716. godine, ali pregrađen i obnovljen od majstora J. Gnusa iz Zagreba 1928. godine.

Kapela Majke Božje Snježne u Maloj Gorici

TravanjU 1 Hugo; Teodora; Anastazije S 2 Franjo Paulski; DragoljubČ 3 Rikard; Cvijeta; RatkoP 4 Izidor biskup; Strahimir; ŽigaS 5 Vinko Ferrerski; BerislavN 6 5. KORIZ. NEDJELJA (Gluha);

Vilim; Celzo; Rajko; CelestunP 7 Ivan de la Salle; HermanU 8 Dionizije; AlemkaS 9 Marija Kleofi na; DemetrijeČ 10 Ezekijel; Apolonije; SunčicaP 11 Stanislav; Stana; RadmilaS 12 Julije; Viktor; DavorkaN 13 CVJETNICA;

Martin I. papa; Ida; JustinP 14 Valerijan, Tiburcije; Maksim; ZdravkoU 15 Krescencije; Anastazija; BosiljkaS 16 Josip Benedikt Labre; BernardicaČ 17 VELIKI ČETVRTAK;

Rudolf; Robert; AnicetP 18 VELIKI PETAK (post i nemrs)S 19 VELIKA SUBOTA; Konrad; Ema;

Rastislav; MartaN 20 USKRS – (Vazam)

Marcijan; Teotim; Vilim; Leon; BertaP 21 USKRSNI PONEDJELJAK.;

Anzelmo; GoranU 22 Soter i Kajo; TeodorS 23 Sv. Juraj; Đuro; Đurđica; AdalbertČ 24 Fidelis; Vjera; VjeranP 25 Sv. Marko ev.; MarojeS 26 Kleto i MarcelinN 27 2. USKRSNA NEDJELJA;

BOŽ. MILOSRĐA; Bl. Ozana KotorskaP 28 Petar Chanel; Euzebije; LjudevitU 29 Katarina Sijenska; KataS 30 Pio V. papa; Josip C.; Smaknuće

Zrinskih i Frankopana

S j ž M l j G i iK l M jk B žj

721

11529

923

317

1125

519

132714

28

418

822

1226

21630

620

1024

2014.

Prvopričesnici s petrinjskim župnikom Đurom Pukecom (desno)

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Donedavno je u Maloj Gorici pokraj Petrinje bilo središte župe Svetog Jurja mučenika s područnim kapelama u Brestu Pokupskom, Maloj Gorici i Samostanom redovnica Misionarki u Maloj Gorici. Žu-pna crkva Svetog Jurja mučenika nalazi se u središtu Male Gorice.

U srednjem vijeku je u tom mjestu po-stojala crkva, ali zbog ratova s Turcima selo s crkvom, koja je bila sazidana od hrastovi-ne, preseljeno je bliže Kupi. Česte poplave razlogom su da je nakon povlačenja Turaka ta crkva napuštena, a selo se vraća na bivši lokalitet gdje se nalazila mala drvena kape-lica Blažene Djevice Marije koja je korište-na za župnu crkvu. 1727. godine spominju se područne kapele Svete Barbare u Brestu Pokupskom i Svetog Roka na brežuljku Cerovac, odnosno Rušinovac u vinogradi-ma. 1736. osnovana je bratovština Majke Božje Snježne, a 1740. odlučeno je da se zida nova župna crkva pod patronatom zagrebačkog biskupa, vlastelina gospošti-je i zauzimanjem sisačkog župnika Nikole Srebrića. Nova crkva je do 1746. bila svo-đena, podignut je zvonik i dovršena sakri-stija. Uređenje crkve se nastavilo do 1748., a unutrašnja oprema do 1752. Zvonik je sve do druge polovice XX. stoljeća imao luko-vice od šindre. Od baroknog inventara sa-čuvana je prerađena propovjedaonica bez skulptura i nekoliko kipova s fragmentima oltarnog retabla, koji su pronađeni 1967. na tavanu župne kurije.

Crkva Svetog Jurja mučenika napadana je 4., 5. i 6. listopada 1991. kada je teško oštećena; uništeno je krovište, oštećen dio tornja, stijena prema Kupi, a bačena je i ka-zetna bomba u neposrednoj blizini crkve. Dio pokretne vrijednosti je sklonjen kao i

Travanj

oltari iz kapele u Brestu i Drenčini. U me-đuvremenu je župna crkva u Maloj Gorici popravljena.

Kapelica Majke Božje Snježne zamije-njena je 1927./28. zidanom suvremenom kapelicom u kojoj je ostao barokni oltar iz 1716. godine, ali pregrađen i obnovljen od majstora J. Gnusa iz Zagreba 1928. godine.

Župna kurija, nekada drvena, bila je 1735. godine podignuta pokraj kapelice Majke Božje Snježne, ali je preseljena za-jedno s gospodarskim zgradama nasuprot župnoj crkvi Svetog Juraja. 1777. godine po-dignut je kat, a do druge polovice XX. sto-ljeća bila je pod četveroslivnim krovištem pokrivena šindrom.

Župi pripada i kapela Svete Barbare u Brstu Pokupskom. Župom upravlja vlč. Mladen Vidak (upravlja iz župe Žažina).

Iz Spomenice škole u Maloj GoriciDakle, ova škola (u Maloj Gorici) je ute-

meljena 30. srpnja 1857. Utemeljila ju je škol-ska obćina – koja se i tada sastojala, kao što još i danas iz mjesta Male Gorice, Bresta, Vurota i Drenčine – uz pripomoć patrona škole, zagrebačkoga stožernika i ponukanjem viših oblasti.

Školska zgrada sagrađena je na zemljištu nekadašnje seoske zadruge Grdijanić, koja je bila u savezu s podkućnim zemljištem. Ova škola nije nikada bila spojena sa župnim ure-dom, jer prvi je učitelj bio Josip Meštrović pod kojim je škola otvorena u javnosti i predana.

...14. veljače 1909. godine otvorena je škola

u Drenčini u kući Janka Brlekovića. Učitelji-com je imenovana Zlata Kolak. Tu je ško-lu pohađalo 43 učenika svakdanje škole i 13 opetovničara. Zima je bila dugotrajna i oštra. Snijeg je zapao 22. listopada pa je ležao do 17. ožujka 1909.

...14. rujna 1911. zabilježen je dan u Maloj

Gorici zlatnim slovima jer je taj dan svečano dočekan Presvjetli gospodin dr. Antun Bauer, nadbiskup zagrebački došavši ovamo da di-jeli sv. Potvrdu. Kod Majke Božje Snježne bi učinjen vrlo ukusan slavoluk, gdje bi dočekan po doma-

ćem upravitelju župe veleč. g. Jurju Franku sa pozdravom, zatim školskom mladeži i nebro-jenim mnoštvom naroda.

...18. rujna 1913. dođe katastrofalni dan za

ovu okolicu. Oko pet sati poslije podne po-javiše se na zapadnom nebu tmasti oblaci. Najednom oko pol 16 sati požuti nebo, silan vihor, a nebo se otvorilo iz kojeg poče padati ledeno kamenje, uništavajući sve čega se do-tače. Ljudi, konji, goveda – sve to zadobije oz-ljeda, koji bijahu vani. Svi pomislismo – sudnji je dan nadošao.

...Okružnica kr. zemaljske vlade, odjela za

bogoštovlje i nastavu od 16.rujna 1914. broj 24.321, kojom se upravlja molba ratnog pripo-moćnog ureda na sve škole, neka bi djevojčice izrađivale toplu odjeću za vojsku uz rukovođe-nje učiteljica. Moli se sakupljanje kupinovog lišća za spravljanje čaja potrebnoga za vojsku. Naredbom Visoke kr. zemaljske vlade, odjela za bogoštovlje i nastavu od 3. listopada 1914. broj 25.826 ukida se na javnim nižim pučkim školama učenje ćirilice.

Dogodilo se prije:135 godina – na dan 24. travnja 1879. slavila je malogorička škola srebrni pir Njihovih Veličanstava premilostivog vladara Franje Josipa I. i vladarice Jelisave20 godina – počela je gradnja nove pučke škole u Maloj Gorici; od rujna 2002. godine započela nastava u novoj školskoj zgradi

Naši blagdani i praznici u travnju:

13. Cvjetnica, vjernička procesija, Križni put petrinjskom okolicom

18. VELIKI PETAK, nekada godišnji sajam u Petrinji

20. USKRS

21. USKRSNI PONEDJELJAK

23. Sveti Juraj mučenik, crkvena i narodna svetkovina u Maloj Gorici, Jurjevo u Maloj Gorici

25. Sveti Marko evanđelista, zahvalna vjernička procesija od žitnih polja do petrinjskih ograđa

Hrvatski sokol u Petrinji, 1926. godine

SvibanjČ 1 Sv. Josip radnik; JeremijaP 2 Atanazije; Eugen; BorisS 3 Sv. Filip i Jakov ap.; MladenN 4 3. USKRSNA NEDJELJA;

Florijan; Cvjetko; Cvijeta; IskraP 5 Peregrin; Maksim; AnđelkoU 6 Dominik Savio; Dinko; Nedjeljko S 7 Sv. Dujam, Duje; Duška; BorisČ 8 Marija Posrednica; Bratoljub; CelestinP 9 Pahomije; MirnaS 10 Bl. Ivan Merz; Gospa Trsatska;

AntoninN 11 4. USKRSNA NEDJELJA;

DOBRI PASTIR; Mamerto P 12 SV. LEOPOLD MANDIĆ; PankracijeU 13 Gospa FatimskaS 14 Sv. Matija ap.; Matko; Matiša; JustaČ 15 Izidor seljak; Sofi ja; SonjaP 16 Ivan Nepomuk; NenadS 17 Paskal; PaškoN 18 5. USKRSNA NEDJELJA;

Ivan I. papa; VenancijeP 19 Celestin; Rajko; Ivan; Teofi lU 20 Bernardin SijenskiS 21 Andrija Bobola; Dubravka; Eugen;

KristoforČ 22 Helena; Jagoda; Milan; Renata P 23 Deziderije; Željko; NadanS 24 Marija Pomoćnica; Vinko; Suzana N 25 6. USKRSNA NEDJELJA;

Beda Časni; Grgur VII. Papa P 26 Filip Neri; Zdenko U 27 Augustin Canterburyjski; BrunoS 28 German; VilimČ 29 UZAŠAŠĆE GOSP. - SPASOVO;

Maksim; Ervin; VećeslavP 30 Ivana Arška; Ferdinand: Srećko S 31 Pohod BDM; Krunoslava; Vladimir;

M.B. Kamenitih Vrata

51913

27

721

11529

923

31731

112512

26

21630

620

102414

28

418

822

3130 1

2014.

Kip Svetog Ivana Nepomuka

PS

Petrinjski vatrogasci u Tijelovskoj procesiji, 2004. godine

Sveti Josip radnik u Nebojanu

Kapela Svetog Ivana Nepomuka kod mosta na Petrinjčici. Izgrađena 1801. godine

a potpuno srušena tijekom srpske okupacije u Domovinskom ratu.

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

1.svibnja svake godine u našem katolič-kom puku i vjerovanju obilježava se blagdan Svetog Josipa radnika. Isus je od Josipa nau-čio tesarski zanat. Tako je kršćanstvo ukinu-lo sramotu koja je pratila fizički rad; kada je radio Isus, zašto bi radili samo robovi i siro-masi, a ne i svi drugi.

Na dan Svetog Josipa radnika u istoime-noj kapelici u Nebojanu služi se svečana Sveta misa. Domaći vjernički puk, ali i vjernici iz oko-lice, pa gosti i ostali sudjeluju u misnom slavlju. Ako je lijep dan, proštenje se obavi na otvore-nom uz pučku svetkovinu. Mnogi proštenjari su gosti kod naših Nebojančana. Dio proštenjara iskoristi ovaj dan za ugodnu šetnju obalom Kupe ili vožnju čamcem.

4. svibnja obilježava se blagdan Svetog Florijana koji je zaštitnik vatrogasaca i vatro-gastva. Na dan Svetog Florijana petrinjskim je ulicama održavana svečana vjernička pro-cesija u kojoj su sudjelovali brojni vjernici, petrinjska društva i vatrogasci. Petrinjsko Va-trogasno društvo osnovano je 1880. godine i djeluje do danas. O jednoj proslavi vatro-gasnog zaštitnika u Petrinji Banovac, petrinj-sko glasilo piše (1905. godina)

U dobroj raspoloživosti, u kojoj se je osobito isticala mladež, primakla se večer, kad zasja trg i arena prijatnim aectilinskim svjetlom. Pjesma i glazba izmjenjivahu se na svim stranama. Oko deset nastupi ples pod noćnim nebom. Glazbenici nisu mogli odahnuti, tako ih se nutkalo, da sviraju gibanja željnoj mladeži. Vr-hunac svega postignut je u onaj čas, kad bude zasvirano glasovito petrinjsko kolo. Cio Žitni trg (danas Gradska tržnica na Preradovićevom trgu) vrtio je se u plesu, a s njim malo ne i ci-jela arena; staro, mlado, mužko, žensko, sve se hvatalo u okrug i uz podcikivanje vrtjelo. Tu se nije puno pazilo koga hvataš i koga biraš, već ajde, pa vrti i zavrti koliko te noge nose. A kad glazba prestala, burno zaore glasovi: napred! I ne preosta joj, nego nanovo, da se vesele grudi nauživaju plesa do mile volje.

Svibanj

Na temelju članka 12. slovo d pravilah Dobrovoljnoga vatrogasnoga družtva sastavljeni ovaj pogrebni red iliti službenik vatrogasacah prigodom sprovodah odobrava se ovim od strane ovog poglavarstva.

Gradsko poglavarstvoU Petrinji, 23. prosinca 1887.

Gradski načelnik; Pejaković (Stjepan)

Pogrebni red

Članak 1.Ovaj sadržaje ustanove, tičuće se prisustvovanja gasilačkog sbora pri pogrebu članova vatroga-snog družtva, kao i pri pogrebu članova obitelji njegovih.

Članak 2.Kod sprovoda utemeljitelja učestvuju svi častnici, te tri do četiri povorke vatrogasaca. Uz lies ide šest podčasnika. Sprovodu supruge utemeljitelja prisustvuju iz počasti – častnici gasilačkog sbora.

Članak 3.Pogrebu izvršujućih članova prisustvuje čitav sbor; uz lies ide šest vatrogasaca, a njihovim su-prugam jedan odjel vatrogasaca.

Članak 4.U sprovodu podupirajućih članova idu dvie povorke (16 vatrogasaca) pod vodstvom jednog častnika.Razumije se da ta počast pripada podupirajućim članovima, koji su točno do svoje smrti upla-ćivali prinos propisan im pravilima vatrogasnog društva.

Članak 5.Svieće se daju za pratioce iduće uz lies u sprovodu utemeljitelja i izvršujućih članova – iz družtve-ne blagajne.

Članak 6.Kad umre izvršujući član, izvjesi se na družtvenoj spremaonici crni barjak, koji ostaje izvješen dok liešina pokojnika nebude pokopana.(Članak 2-6 ovog pogrebnog reda ustanovljeni su zaključkom odborske sjednice od 30.prosinca 1880.)

Članak 7.Suprugam izvršujućih, te podupirajućih članova vatrogasnog družtva prisustvuje u sprovodu šest vatrogasaca iduć uz lies, ali bez svieće (Zaključak glavne skupštine od 4. svibnja 1881.)

Članak 8.Izvršujućim članovima vatrogasnog družtva pripada pri pogrebu družtvena glasba besplatno.

Članak 9.Glede učestvovanja gasilačkog sbora pri sprovodu osoba, koje su za vatrogasno družtvo stekle osobitih zasluga, može odbor u pojedinih slučajevih stvoriti poseban zaključak.Pregledano i odobreno u odborskoj sjednici od 18. prosinca 1886.

J. SlanacNikola Kos (perovodja)

Franjo VuksanAndrija Pirnath (vojvoda)

Naši blagdani i praznici u svibnju:

1. PRAZNIK RADA, Sveti Josip radnik, proštenje u Nebojanu

4. Sveti Florijan, zaštitnik vatrogasaca, nekada u Petrinji vjernička procesija i velika vatrogasna zabava

16. Sveti Ivan Nepomuk, vjerničko okupljanje kod istoimene kapelice na početku Kaniže kraj mosta na Petrinjčici

29. Spasovo, Uzašašće Gospodinovo

Petrinjski hodočasnici na Mariju Bistricu, 1946. godine

Petrinjci u Čuntiću, 1941. godine

LipanjN 1 7. USKRSNA NED.; Justin; Mladen P 2 Marcelin i Petar; Eugen U 3 Karlo Lwanga i drugoviS 4 Sv. Kvirin Sisački; Predrag; OptatČ 5 Bonifacije; Valerija; DarinkaP 6 Norbert; Neda; Berto; PaulinaS 7 Robert; Sabinijan; RadoslavN 8 DUHOVI; Medard; Žarko; MedardovoP 9 MARIJA MAJKA CRKVE; Efrem;

RankoU 10 Margareta; Greta; BiserkaS 11 Barnaba ap.; Borna; Jolanda kvatreČ 12 Ivan Fakundo; Bosiljko; Ninko P 13 Sv. Antun Padovanski;

Ante; Anto; Antonija kvatreS 14 Rufi n; Elizej kvatreN 15 PRESVETO TROJSTVO; Sv. Vid;

Modest i KrescencijaP 16 Franjo Regis; GvidoU 17 Adolf; Laura; Bratoljub S 18 Marko i Marcelijan; Ljubomir Č 19 TIJELOVO; Romuald; RajkaP 20 Naum Ohridski; Silverije; MargaretaS 21 Alojzije Gonzaga; Vjekoslav; SlavkoN 22 12. NEDJELJA U GOD.;

Ivan Fisher; Toma M.; Paulin Nol.P 23 Josip Cafasso; Sidonija: ZdenkaU 24 Rođenje Ivana KrstiteljaS 25 Vilim; Henrik; AdalbertČ 26 Ivan i Pavao; Vigilije; ZoranP 27 PRESVETO SRCE ISUSOVO;

Ćiril Aleksandrijski; LadislavS 28 Bezgrešno Srce Marijino;

Irenej; Mirko; SmiljanN 29 13. NEDJELJA U GOD.;

Sv. Petar i Pavao; Krešimir, KrešoP 30 Rimski prvomučenici; Kajo; Emilijana

21630

1024

41812

26

62014

28

8229

231327

317

72111

25

11529

519

2827 308 22222999998

2014.

Crkva Svetog Duha u Hrastovici, prije 1917. godine

Hrastovic

a je

jedna o

d

najs

tarijih

župa Z

agrebačke

nadbis

kupije

.

Tijelovska procesija u Petrinji, 1937. godine

Kapela Svetog Josipa u Kraljevčanima

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Hrastovica je jedna od najstarijih župa Zagrebačke nadbiskupije. Prvi podaci o crkvama i župama u gorskom arhiđakonatu pojavljuje se koncem XII. stoljeća, nešto više u XIII. stoljeću, a potpuni popis svih crkava i župa tadašnje Zagrebačke biskupije potječe iz 1334. godine. Taj popis načinio je gorički arhiđakon Ivan koji navodi da je naslovnik župne crkve bio sv. Kvirin. Tijekom turskih najezdi nestala je ta crkva i pretpostavlja se da se nalazila na mjestu današnje župne crkve Sv. Bartola apostola.

Župa mijenja zaštitnika 1526. godine kada je izgrađena crkva Sv. Duha, pa je i župa nosila naslov Svetog Duha. Župa je obnovljena 1697. godine. Stara se crkva spominje 1702. godine i navodi se da je bez krova i u ruševnom stanju jer su je razrušili Turci. Franjevci su se vratili odmah početkom XVIII. stoljeća i upravljali župom sve do dokinuća franjevačkog samostana u Hrastovici 1791. godine kad župu preuzima biskupijski svećenik.

Umjesto prijašnje posvećene župne crkve Sv. Duha, za župnu crkvu određena je kapela Sv. Bartola. Kako je bila tijesna i trošna, srušena je u lipnju 1839. godine. Na njenom mjestu sagrađena je nova i veća župna crkva od čvrste građe. Ova vrijedna crkva sagrađena je u doba zagrebačkog biskupa Juraja Haulika između 1840. i 1843. godine. Iz stare župne crkve Svetog Duha, koja se nalazila unutar utvrde Stare Hrastovice, prenesena je u nju slika Došašća Duha Svetoga. Crkva je obnovljena sredstvima domaćeg trgovca Karla Korečića od 1891. do 1894. godine. Unutrašnjost je bila obijeljena, dekorirao ju je zagrebački slikar Marko Antonini.

8. svibnja 1909. godine naš je kraj zadesio snažan potres. Stradale su mnoge stambene, gospodarske i javne zgrade. U Petrinji je bila oštećena župna crkva Svetog

Lovre, a u Hrastovici je napuknuo zvonik župne crkve Svetog Bartola.

Novo stradanje crkve i župe zbiva se 1991. godine, u godini kada se trebala obilježiti 150. obljetnica izgradnje crkve. Posljednji tjedan kolovoza 1991. godine protekao je u svakodnevnim napadima na Petrinju i ostala hrvatska sela. Crkva Svetog Bartola pogođena je prvi puta 26. kolovoza 1991. godine. Neprijatelj je srušio i sravnio sa zemljom hrastovičku župnu crkvu, a mržnju produbio putem koji je prelazio preko ruševina crkve. Tijekom progonstva od 1991. do oslobođenja 1995. godine župom je upravljao Vlado Košić.

Iznimno svečano bilo je 24. kolovoza 1999. kada je tadašnji pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić blagoslovio temelje župne crkve Svetog Bartola. Bio je to početak gradnje nove hrastovičke crkve koju je biskup Košić blagoslovio na Bartolovo 2001., a nadbiskup zagrebački Josip Bozanić posvetio 21. rujna 2003. godine.

Rimokatoličkoj župi Svetog Bartola apostola Hrastovica pripadaju i filjalne kapele u Taborištu, Križu Hrastovičkom, Gornjoj Budičini i Donjoj Budičini. Župom upravlja fra Željko Jurković, OFM, upravitelj župe.

Kapela Svetog Petra nalazi se u Taborištu na mjesnom groblju uz cestu Petrinja – Hrvatska Kostajnica. Kapelu je podigao na spomen pobjede nad Turcima vojni zapovjednik grof Auersperg u XVI. stoljeću. Zavjetnu kapelu župljani su temeljito obnovili 1710. godine. Biskup Juraj Branjug je 1740. postavio monumentalni barokni oltar u svetištu. U bijegu s narodom 1991. godine tadašnji župnik Vlado Košić uspio je spasiti, uz dragocjenosti crkve, i nekoliko kipova. Kapela je poslije oslobođenja 1995. godine obnovljena.

U središtu Taborišta na mjestu starije drvene kapelice podignuta je nova drvena kapela Majke Božje od sedam žalosti. Posvećena je 3. rujna 1897. godine. Kapela je potpuno uništena od 10. do 20. rujna 1991. godine. Nova kapela od čvrstog materijala izgrađena je i posvećena 1999. godine.

Prva kapela Uzvišenja Svetog Križa u Križu Hrastovičkom bila je drvena i sagrađena je 1884. godine.

Srušena je 1887. godine, a na njenom mjestu niknula je zidana novostilska građevina.Kapela je teško oštećena 1991. godine, a 14. rujna 2006. godine na blagdan Uzvišenja Svetog Križa obnovljena i blagoslovljena.

Kapela Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Donjoj Budičini je uništena 1991. godine. Svjedočila je o izvornom narodnom graditeljstvu neprimjetno stopljena s prirodnim okruženjem.

Već 1705. godine na starom groblju u Gornjoj Budičini bila je izgrađena kapela posvećena u čast Poroda Blažene Djevice Marije. Kapela je potpuno uništena 1991. godine.

Proštenja u hrastovičkom kraju:Za blagdan Duhova (utorak poslije

Duhova) održavano je veliko proštenje u Hrastovici, Duhovsko proštenje u Hrastovici

29. lipnja – blagdan Svetog Petra i Pavla, proštenje u Taborištu

Lipanj

Naši blagdani i praznici u lipnju:

8. Duhovi, Duhovsko proštenje u Hrastovici

13. Sveti Antun Padovanski, proštenje u Čuntiću

15. Presveto Trojstvo, nekada proštenje na istoimenom groblju i blagoslov grobova, Sveti Vid, proštenje u Strašniku

19. TIJELOVO, Tijelovska procesija

20. Tijelovski petak, nekada godišnji sajam u Petrinji

22. DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

25. DAN DRŽAVNOSTI

29. Sveti Petar i Pavao, proštenje u Taborištu

Dogodilo se prije:170 godina – djeluje dvorazredna

pučka škola u Hrastovici110 godina – održana prva sjednica Glavnog odbora Hrvatske pučke seljačke

stranke u Zagrebu85 godina – vladala velika zima u našem kraju

75 godina – izgrađena školska zgrada u Budičini

Obitelj Kodrić iz Petrinje. Roditelji s pet kćeri, 1901. godine.

Mladomisnički blagoslov Fredy-a Šnajdera iz

Zagreba u crkvi Svetog Lovre u Petrinji,

10. kolovoza 1961. godine.

Kapela svetog Jakova u Mošćenici

Srpanj

721

11529

923

31731

1125

519

132714

28

418

822

1226

21630

620

1024

U 1 Aron; Šimun; Predrag; EsteraS 2 Oton; Martinijan; VišnjaČ 3 Sv. Toma apostol; Tomo; TomislavP 4 Elizabeta Portugalska; LauraS 5 Sv. Ćiril i Metodije; Antun M. Zakarija N 6 14. NEDJELJA U GOD.; Marija

Goretti; Bogomila; AgataP 7 Klaudije; Vilibald, Vilko; GoranU 8 Akvila i Priscila; HadrijanS 9 Bl. Marija Petković; Leticija; Nikola

Pik. i drugoviČ 10 Amalija; Ljubica; VeronikaP 11 Sv. Benedikt op.; Benko; DobroslavS 12 Mohor; Ivan Gualberti; MislavN 13 15. NEDJELJA U GOD.; MAJKA

BOŽJA BISTRIČKA; Henrik; HinkoP 14 Kamilo de Lellis; Gašpar; AngelinaU 15 Bonaventura; DobrišaS 16 Gospa Karmelska; Karmela; ElviraČ 17 Aleksije; Branko; MarcelinaP 18 Fridrik; Bruno; NatkoS 19 Aurelija; Zora; Zlatka; MakrinaN 20 16. NEDJELJA U GOD.;

Sv. Ilija prorok; Iljko; MargaretaP 21 Lovro Brindizijski; Danijel; DanicaU 22 Marija Magdalena; MandaS 23 Brigita; Apolinar; Ivan CassianČ 24 Kristina; Mirjana; KunigundaP 25 Sv. Jakov st. ap.; KristoforS 26 Joakim i Ana, roditelji BDMN 27 17. NEDJELJA U GOD.;

Kliment Ohridski i dr.; NatalijaP 28 Nazarije i Celzo; ViktorU 29 Marta; Flora; BlaženkaS 30 Petar Krizolog; Rufi n; AnđaČ 31 Sv. Ignacije Lojolski; Vatroslav

2014.

Oltar svete Ane u župnoj crkvi u Gorama

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

c

Proštenje na blagdan Majke Božje Snježne u Maloj Gorici 1931. godine

PPrPr šošošttete jnjnjee nana bbbllala dgdgdanan MMM jajajkkeke BBB žožožjjeje SSS jnjnj žežež enene uu MMM lalal jojoj GGGororiiciciii 19193131. ggodididinene

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Kapela Svetog Jakova apostola u Mo-šćenici posvećena je 1752. godine i iste je godine dobila novi oltar. Teško je oštećena tijekom proteklog rata. O stradanju i obno-vi kapele u Mošćenici tadašnji hrastovički i petrinjski župnik Vlado Košić je zapisao:

Kapela Svetog Jakova bila je od početka agresije meta zločincima, kao uostalom i svi sakralni objekti u Hrvatskoj. Tako je već u rujnu 1991. okupatorski zrakoplov raketi-rao kapelu, od čega je teško stradalo kroviš-te, probijeni zidovi, gotovo srušen zapadni zid i sakristija koja je izgorjela. Mještani su ugasili vatru. Sljedeće teško stradanje ka-pele bilo je u studenome 1991. kada je ten-kovskim projektilima iz okupirane Petrinje srušen toranj kapele.

Uspostavljenim primirjem i dolaskom UNPROFOR-a u Mošćenici je zavladao mir te se pučanstvo vratilo u srpnju i kolovozu 1992. godine. 25.srpnja, na blagdan zaštit-nika sv. Jakova i 10. kolovoza 1992., na dan zaštitnika župe sv. Lovre, u takvoj poruše-noj i spaljenoj kapeli održane su sv. mise koje je organizirao župnik vlč. Stjepan Le-vanić, koji se još oporavlja od teškog ranja-vanja. 24. kolovoza 1992. uzoriti gospodin Kardinal Franjo Kuharić imenovao je novog župnika za Petrinju mene, Vladu Košića, župnika okupirane Hrastovice. Budući da je Mošćenica jedini slobodni teritorij župe Petrinja, župnik je zajedno s mještanima započeo obnovu porušene kapele i tako zapravo privremeno prenio sjedište župe u Mošćenicu.

Na prvu dobrovoljnu akciju skidanja ostataka crijepa s krovišta 27. kolovoza 1992. odazvalo se gotovo čitavo selo. Među mještanima ima i vrsnih majstora koji su se rado prihvatili posla obnove svoje kapele. Svi su neumorno i to neprekinuto svaki dan radili, ukupno tri mjeseca.

Rekao bih da je ova uspješna obnova ka-pele Svetog Jakova u Mošćenici dobro polo-žen test za mnogo veće i teže obnove poru-šenih crkava i kapela u Petrinji i Hrastovici.

Na prvu nedjelju Došašća 29. stude-noga 1992. Mošćenicu je pohodio i uzoriti gospodin Kardinal Franjo Kuharić, koji je u novoobnovljenoj kapeli predvodio sv. misu kojom je veliko mnoštvo naroda zajedno sa svojim župnicima ovoga kraja proslavilo završetak obnove spomenute kapele. Kardi-nal je u propovijedi čestitao mještanima na postignutom uspjehu te istaknuo kako je to pobjeda dobra nad zlom, jer, rekao je, gra-diti je dobro kao što je rušiti zlo. Zaželio je prognanicima iz Petrinje i petrinjskog kraja što brži povratak.

Svečanosti su osobito pridonijeli mno-gi Mošćeničani uredivši ne samo kapelu nego i ulice i svoje kuće, kao i mnogi mladi, djevojke i žene obukavši svoje prekrasne narodne nošnje. Tome je pridonijela i Pe-trinjska limena glazba. Dao Bog da uskoro budu ovakva slavlja i u sada još okupiranoj Banovini.

Tijekom osamdesetih godina XX. stolje-ća u petrinjskom Češkom Selu podignuta je drvena kapela Srca Isusova. Kapelu su agresori spalili krajem 1991. godine.

Kapela sv. Ilije proroka u petrinjskom vinogorju teško je oštećena tijekom nepri-jateljske okupacije našega grada. Nakon oslobođenja kapela je obnovljena.

Na blagdan Presvetog Trojstva na istoi-menom petrinjskom groblju nekada su odr-žavana proštenja, neposredno pri ulazu na groblje, a na groblju je služena Sveta Misa i blagoslov grobova.

U Petrinji je utemeljena i treća župa. Posvećena je Blaženiku Ivanu Pavlu II., a svećeničke obveze obnaša fra Anto Barišić.

Srpanj

S blagoslova novoobnovljene kapele Svetog Benedikta na istoimenom petrinjskom groblju, 11. srpnja 2004.

Kapela Presvetog Trojstva

Naši blagdani i praznici u srpnju:

11. Sveti Benedikt opat, nekada proštenje na petrinjskom groblju Svetog Benedikta, blagoslov grobova

25. Sveti Jakov apostol, proštenje u petrinjskom prigradskom naselju Mošćenica

26. Sveta Ana, proštenje u Gorama, Sveta Jana u Gorama

Unutrašnjost crkve Svetog Lovre u Petrinji, 1938. godine

KolovozP 1 Alfons Liguori; Vjera; Nada; JustinS 2 Gospa od Anđela; Euzebije VercelskiN 3 18. NEDJELJA U GOD.;

Bl. Augustin Kažotić; LidijaP 4 Ivan VianneyU 5 Gospa Snježna; Nives; SnježanaS 6 Preobraženje Gospodnje; PredragČ 7 Siksto papa; Kajetan; DonatP 8 Dominik; NedjeljkoS 9 Sv. Edita Stein; RomanN 10 19. NEDJELJA U GOD.;

Lovro đakon; Lovorka; ZvjezdanP 11 Sv. Klara; JasnaU 12 Anicet; Hilarija; VeselkaS 13 Poncijan i Hipolit; Ivan Berchmans;

KasijanČ 14 Sv. Maksimilijan KolbeP 15 UZNESENJE BDM - VELIKA

GOSPA; MarijaS 16 Stjepan kralj; Sv. Rok; KrunoslavN 17 20. NEDJELJA U GOD.;

Hijacint; Liberat; Miron; NatalijaP 18 Sv. Jelena Križarica; LeonardoU 19 Ivan Eudes; Ljudevit; TeklaS 20 Bernard; Samuel; Porfi rije; BrankoČ 21 Pio X. papa; HermogenP 22 BDM Kraljica; VladislavaS 23 Ruža Limska; Filip BenicijeN 24 21. NEDJELJA U GOD.;

Sv. Bartol apostol; Bartolomej; Bariša

P 25 Ljudevit kralj; PatricijeU 26 Rufi n; Zefi rin; JadrankoS 27 Monika; Honorat; ČaslavČ 28 Augustin; Tin; Gustav; PelagijeP 29 Glavosijek Ivana KrstiteljaS 30 Feliks i Adaukt; GaudencijaN 31 22. NEDJELJA U GOD.;

Rajmund, Rajko; Optat; Željko

U š jj kk S L P ii jiji 8 didi

41812

26

62014

28

822

21630

102411

25

11529

519

92313

27

317

721

2014.

Crkva svetog Bartola u Hrastovici

CCrCrkkvkva sv ttet gog BBB rarttotollala u HHH ara ttstoviiiciii

Folklorni ansambl Petrinjčica Petrinja u crkvi Svetog Lovre

3029 00 31

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Gorički arhiđakon Ivan (gorički arhiđa-konat je u okolici Karlovca) načinio je 1334. popis svih župa i crkava u zagrebačkoj nad-biskupiji. U tom popisu spominje se crkva Svetog Stjepana kralja. Ovaj se podatak od-nosi na staru Petrinju koja se nalazila juž-no, negdje između Kraljevčana i Jabukovca.

Župa je u novoj Petrinji osnovana po-četkom XVII. stoljeća. Crkvu brvnaru od hrastovine dao je 1603. godine podići lju-bljanski biskup Hren. Prvi se put spominje u protokolu 1653. kada tom župom upravlja vojni kapelan. Od 1734. je pod patronatom Ratnog vijeća u Beču i Grazu, a od 1771. pod zapovjedništvom hrvatskog bana. Dr-vena crkva je bila obnovljena 1776. i tom joj je prilikom dodano prostranije svetište.

Temeljni kamen za novu zidanu crkvu 20. ožujka 1780. posvetio je kanonik Ivan Skregatić, a gradnja je dovršena u pro-sincu iste godine. Posvetio ju je 4. lipnja 1781. arhiđakon Baltazar Kocijančić. Crkva Svetog Lovre u Petrinji građena je pod po-kroviteljstvom Carice Marije Terezije i pod nadzorom građevinske direkcije generalata u Zagrebu i Dvorskog ratnog vijeća u Beču. Neposredni nadzor bio je povjeren kapeta-nu Kristoforu Jurgoviću. Crkva je građena prema projektu zajedno s opremom u stilu klasicističkog gesamtkunstwerka. Uz crkvu je 1874. podignut i župni dvor. Unutrašnja oprema, tri oltara, orgulje, sat i zvona na-ručena su tijekom gradnje crkve. Kvalitetan inventar uglavnom su izveli gradački umjet-nici. Akademski slikar Johann Meidinger iz Beča izveo je oltarnu sliku s likom muče-nika sv. Lovre i prvog oltara lijevo u lađi s likom sv. Josipa s djetetom Isusom. Glavni oltar u svetištu crkve i pobočni oltar Blaže-ne Djevice Marije i sv. Josipa pripisuju se Janezu Juriju Potočniku.

Štukaturske radove izveo je i polikro-mirao oltare, krstionicu i propovjedaonicu

Joseph Gigl iz Graza, koji je ujedno bio nadzornik radova prilikom dovršavanja unutrašnjosti crkve. Orgulje je gradio maj-stor Ludwig Gress. Krstionica se spominje 1784., a propovjedaonica je dovršena oko 1785. godine. Oltari sv. Ane i sv. Ivana Ne-pomuka s oslikanim retabilima na bočnim zidovima lađe dovršeni su poslije posvete crkve, a spominju se u protokolu 1804. Zid-ne slike oltara u bočnoj kapeli Svetog Križa i na parapetu pjevališta su iz kasnobaroknog vremena.

Prilikom obilježavanja 200. godišnjice izgradnje crkve Svetog Lovre obnovljeno je krovište i pokriveno novim biber crijepom, vanjština je prežbukana i bojena. Tom prili-kom je dekoracija na atici zanemarena i po-jednostavljeni su štukaterski radovi i profi-lacija zvonika. Nad glavnim ulazom, koji je uokviren baroknim dovratnikom, nalazi se kamena ploča s kronogramom koji glasi:

SI QVIS AVTEM TEMPLVUM DEIVIOLAVERIT DISPERDET ILLVMDEVS( Ako tkogod pak hram Božji obečasti

Razorit će njega Bog)

Danas župom Svetog Lovre u Petrinji upravlja prečasni Josip Samaržija, upravi-telj župe.

Crkva Svete Katarine u petrinjskim Maj-dancima (Ulica Stjepana Radića), prema nekim navodima prvi je puta izgrađena 1710. godine. Na istom mjestu crkva je ti-jekom 1880. i 1881. godine gradio poznati petrinjski graditelj Bonifacije Cettolo. Gra-đena je u historicističkom stilu, a posebice se isticalo pročelje koje je nagovještavalo secesijski slog koji se javlja krajem XIX. i početkom XX. stoljeća. Od prvotnog inven-tara bio je sačuvan glavni oltar iz 1725. go-dine i oltarna pala s prikazom zaruka Svete Katarine. Srpski pobunjenici i pripadnici zloglasne Jugoslavenske narodne armije sustavno uništavaju ovaj spomenik kultu-re – A kategorije od rujna 1991. godine do ožujka 1992. godine kada je u potpunosti razorena. Nažalost, do danas crkva nije ob-novljena.

U Petrinji, točnije petrinjskoj bolnici (sta-ra bolnica u Bolničkoj ulici, danas Ulica dr. Vladka Mačeka) desetljećima djelovale su

časne sestre Družbe Sestara Milosrdnica. O njihovom radu čule su se pohvale od svih: li-ječnika, pacijenata, Petrinjaca. Nesebično su pomogle unesrećenima, bolesnima pune 83 godine. O njihovom odlasku i oproštaju ta-dašnji petrinjski župnik dr. Antun Bogdan je u Spomenicu župe Svetog Lovre Petrinja napisao:

Oproštaj u crkvi s časnim sestrama Milo-srdnicama zbio se 1. rujna 1977. godine opro-štajnom misom u crkvi Svete Katarine u Maj-dancima. U svoje vrijeme uprava bolnice u Petrinji tražila je da se popune mjesta s novim časnim sestrama. Provincijalka časnih sestara Milosrdnica je odgovorila da nema osposo-bljenih sestara za službu u bolnici. I tako je uprava bolnice dala raspis da se popune radna mjesta medicinskim sestrama.

Kod Mise u ½ 11 najprije je župnik zahva-lio časnim sestrama Milosrdnicama. Bile su u klupi kod oltara prisutne posljednje dvije č.s. Tonka i č.s. Lina koje odlaze u penziju. Zatim su 3 djevojčice recitirale pjesmice koju je za oproštaj sestrama sastavila časna sestra Ljilja-na Abianac.

Kapela Svetog Ivana Nepomuka sagra-đena je 1801. godine na početku petrinjske Kaniže (Ulica Matije Gupca) tik do mosta na rijeci Petrinjčici. Kapela je sustavno uništa-vana i razorena tijekom 1991. i 1992. godine.

Kratki kronopis razaranja župne crkve Svetog Lovre u PetrinjiSiječanj 1991. – na stijeni crkve pojavljuju se grafiti s četničkim znacima

2. rujna 1991. – pogođeno je pročelje u pre-djelu kora s dvije tenkovske granate

Rujan 1991. – srušena je kupola na tornju

Ožujak 1992. – nakon miniranja crkva je znatno oštećena, nakon čega su ostaci ru-ševine temeljito uklonjeni.

Kolovoz

Lovrenčevo 1998. godine.

2. Gospa od Anđela, proštenje u Prnjavoru Čuntićkom

5. DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DAN HRVATSKIH BRANITELJA, Majka Božja Snježna, proštenje u Maloj Gorici

6. Preobraženje Gospodnje, proštenje u Petrinji

10. Sveti Lovro, petrinjsko proštenje i nekada godišnji sajam u Petrinji

15. VELIKA GOSPA, proštenje u Gorama

16. Sveti Rok, Rokovo, nekada proštenje na istoimenom groblju u Petrinji, blagoslov grobova

24. Sveti Bartol, proštenje u Hrastovici

29. Glavosjek Ivana Krstitelja, proštenje u Peckom

Naši blagdani i praznici u kolovozu:

Crkva Uznesenja BDM u Gorama, marijansko svetište sisačke biskupije

RujanP 1 Egidije; Konstancije; Tamara U 2 Kalista; Maksima; DivnaS 3 Grgur Veliki; Grga; GordanaČ 4 Ruža Viterpska; Dunja; Ida; MarcelP 5 Bl. Majka Terezija; Lovro S 6 Zakarija; Boris; DavorN 7 23. NEDJELJA U GOD.; SV. MARKO

KRIŽEVČANIN; BlaženkoP 8 ROĐENJE MARIJINO – MALA

GOSPAU 9 Petar Klaver; StrahimirS 10 Nikola Tolentinski; PulherijaČ 11 Proto i Hijacint; Cvjetko; MiljenkoP 12 Ime Marijino; Gvido; DubravkoS 13 Ivan Zlatousti; Zlatko; LjuboN 14 24. NEDJELJA U GOD.;

Uzvišenje sv. Križa; VišeslavP 15 BDM Gospa Žalosna; Dolores U 16 Kornelije i Ciprijan; EufemijaS 17 Rane Sv. Franje;

Robert Belarmin kvatreČ 18 Josip Kupertinski; Sonja; Irena P 19 Januarije; Suzana; Emilija kvatre S 20 Andrija Kim; Svjetlana kvatre N 21 25. NEDJELJA U GOD.;

Sv. Matej ap. i ev.; Matko, Matiša P 22 Toma Vilanovski; Bl. Ivan Mendez U 23 Otac Pio; Lino; Tekla S 24 Gospa od Otkupljenja; Rupert Č 25 Aurelija; Zlata; RikardaP 26 Sv. Kuzma i Damjan; DamirS 27 Vinko Paulski; Gaj; BerislavN 28 26. NEDJELJA U GOD.;

Vjenceslav; Većeslav; VecoP 29 Sv. Mihael, Gabriel, Rafael ark.U 30 Sv. Jeronim; Jerko

822

21630

1024

418

1226

620

1428

11529

519

923

1327

317

721

1125

2014.

11529

Glavni oltar crkve Uznesenja BDM u Gorama, 1967. godine

... Tako visoko vrijedna crkva Uznesenja BDM, čiji

su osnovni zidovi u gotičkom slogu iz XII. stoljeća,

barokizirana u XVII. i XVIII.

stoljeću, spomenik

najviše kategorije, neprijateljska ruka je vandalski

porušila nakon zauzeća u listopadu 1991. godine.

Stručnjaci su predložili obnovu koja bi se sastojala

u rekonstrukciji templarske crkve.

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.Pe

tPe

tPe

tPe

tPe

trinrinririri

jskjskkjskki pi pipipip

kkuč

kuč

ki kiki kiki k

ato

ato

atatatačličličččki

kikiki

kik

kal

kallle

ndend

end

end

endndar

ar

aaaa

01201

20101014.4.444

Naselje Gore, na pola puta između Petrinje i Gline, značajno je srednjovjekovno središte ovoga kraja. Danas se po njemu zove jedan od arhiđakonata Zagrebačke crkve. Tu je već u doba hrvatskih narodnih vladara osnovana župa na čelu sa županom i utvrđenim župskim gradom. Nakon osnutka zagrebačke biskupije (1094.), njezino je područje podijeljeno na arhiđakonate, s tim da je Gorski arhiđakonat prvi na popisu. Na čelu tog arhiđakonata bili su kao arhiđakoni prvaci kanoničkog zbora, veliki prepošti. U Gorama su bili redovnici templari već u XII. stoljeću, a od XIV. stoljeća ivanovci.

U srednjem vijeku (1334.) spominju se četiri crkve u Gorama (crkva Sv. Marije, crkva Sv. Klementa, crkva Sv. Petra i crkva redovnika križara), a kasnije (1501.) spominju se samo dvije župne crkve. Stručnjaci tvrde da je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije nakon turskog razaranja obnovljena na temeljima i zidovima templarske crkve iz XII. stoljeća i da joj je stoga vrijednost neprocjenjiva. Kvalitetni i brojni nalazi arhitekturske plastike tijekom istraživanja 1997. i 1998. godine govore nam da se niti u jednom drugom mjestu kontinentalne Hrvatske ne susrećemo s takvim nalazima.

Turci su krajem XVI. stoljeća porušili sve crkve u Gorama, osim crkve Blažene Djevice Marije koja

je bila samo djelomično oštećena pa ju je bilo moguće obnoviti. Godine 1650. gorski arhiđakoni preuzeli su u Gorama posjede bivših redovnika i počeli obnavljati crkvu, te se već 1687. spominje njezino postojanje.

Pošto je u Gorama 1705. obnovljena župa, nastavljena je obnova crkve. Postavljen je drveni oslikani strop. Uskoro je zamijenjen zidanim svodovima i to 1726. iznad svetišta, a 1736. iznad lađe. Ispred glavnog crkvenog ulaza u prvo je vrijeme postojalo drveno predvorje s oltarom za proštenjarske mise. To predvorje s oltarom zvali su „kapić“. Njega su 1863. godine srušili i na tom mjestu produžili crkvu za dva jarma. Od većih zahvata proširena je sakristija, a u gornjem katu uređena je bogomolja (oratorium). Zvonik je dobio barokni završetak pokriven limom, a crkvi je prigrađena kapela Sv. Ane.

Tako visoko vrijedna crkva, čiji su osnovni zidovi u gotičkom slogu iz XII. stoljeća, barokizirana u XVII. i XVIII. stoljeću, spomenik najviše kategorije, neprijateljska ruka je vandalski porušila nakon zauzeća Gora u listopadu 1991. godine.

Stručnjaci su predložili obnovu koja bi se sastojala u rekonstrukciji templarske crkve. Nedavno su započeli prvi radovi na obnovi i izgradnji gorske crkve.

Kapela Sv. Ivana i Pavla u Gorama sagrađena je 1761. godine. Nakon potresa 1880. kapela je bila gotovo u ruševnom stanju. Obnovljena je 1890. godine. Ponovno doživljava oštećenje u Drugom svjetskom ratu da bi nakon oslobođenja ovih krajeva 1995. bila temeljito obnovljena.

26. rujna 1993. godine blagoslovljena je kapela Sv. Josipa u Novom Vratečku.

Darom njemačko – austrijskih seljaka iz Stuttgarta 17. siječnja 1993. godine

podignuta je i b l a g o s l o v l j e n a kapela Sv. Antuna u Srednjoj Mokrici.

Kapela Svetog Šimuna i Jude Tadeja u Strašniku

spominje se prvi puta u kanonskim vizitacijama 1721.godine. Sitni popravci na kapeli izvršeni su 1881. godine. Na istom mjestu umjesto dotrajale kapele podignuta je nova 6. kolovoza 1898. godine. Ulaskom neprijateljskih postrojbi 1991. godine ta je kapela razorena. Treća po redu strašnička kapela je podignuta i blagoslovljena 20. lipnja 2004. godine.

Danas gorskom župom upravlja don Paško Glasnović, upravitelj župe.

Zaboravljena kapela Sv. Vinka paulskog u Gajiću: Uz brojne sakralne spomenike grada Petrinje vrlo je važno opisati i one koji su već zaboravljeni. Tako se ovog puta osvrćem na kapelu Svetog Vinceka, kako su je od milja zvali oni koji su imali vinograde oko nje, a napose Petrinjci iz Duge ulice, Nove ceste, Češkog Sela i Slatine. Kapela je bila zapaljena još u Drugnaom svjetskom ratu.

Budući da je Slatina imala nekoliko obitelji kao stalnih stanovnika koji su živjeli u velikim ladanjskim kućama petrinjskih imućnih vlasnika vinograda, gdje su ujedno i radili kao nadničari, oni su bili najvjerniji poklonici Svetog Vinka. Svetog Vinceka su slavili 27. rujna svake godine, a to je i ujedno kada počinje berba. Obično bi se sastali pred vinogradom rano ujutro, gdje je bila ista kapela, te uz tihu molitvu sjetili bi se zaštitnika i počeli s radom da bi na kraju navečer uz vesele petrinjske pjesme završili posao i vratili se svojim kućama.

Kapela je bila okrenuta prema putu, tj. sjeveru. Imala je i mali toranj na kojem je visjelo malo zvono. Unutrašnjost kapelice bila je posve jednostavna. Na glavnom i jedinom oltaru visila je slika Svetog Vinka Paulskog. Od pokućstva imala je nekoliko klupa i nekoliko nabožnih slika svetaca, dva velika drvena svjećnjaka i uljanicu u sredini koja je visila obješena na strop kapele. Tko je gradio kapelu nije mi poznato, ali nije bila stara više od 200 godina. Nalazila se na vinogradskoj parceli obitelji Gavrilović. (Zapis Josipa Klobučara iz Češkog Sela.)

Rujan

Dogodilo se prije:680 godina - spominjanje Gorskog arhiđakonata u Statutima Zagrebačkog kaptola225 godina - prvi pokop na novoosnovanom groblju u Gorama. Prvi pokojnik ukopan na gro-blju bio je Matija Šimunović iz Glinskog Novog Sela, star 37 godina.

215 godina – rođen je Josip Mlađenović iz Svračice pokraj Gline. Bio je istaknuti učitelj koji je službovao u Gorama od 1824. do 1839. god.210 godina – rođen je Mojsije Baltić u Go-rama. Završio vojne škole, bio je ađutant Druge banske pukovnije u Petrinji, jedan od osnivača ilirskog pokreta i saborski zastupnik.145 godina - pohod cara i kralja Franje Josipa u Petrinji. Tom prilikom je gorskog župnika Antuna Fetzera vlastoručno odlikovao Redom Franje Josipa.

Velika Gospa u Gorama, 2011.

Naši blagdani i praznici u rujnu:

8. Rođenje Blažene Djevice Marije, proštenje u Gorama, Mala Gospa u Gorama

14. Uzvišenje Svetog Križa, proštenje u Križu Hrastovičkom, Križevo

15. BDM, Gospa Žalosna, proštenje u Taborištu

27. Sveti Vinko Paulski, Sveti Vincek

29. Sveti Mihael i Gabrijel, Miholje (Miolje)

Dobrotvorno društvo Hrvatica “Katarine grofice Zrinske” Petrinja, 1937. godine

ListopadS 1 Terezija od Djeteta Isusa; RemigijeČ 2 Anđeli čuvari; Anđelko; Anđelka;

Teofi lP 3 Kandid; Maksimilijan; Gerhard;

SvjetlanaS 4 Sv. Franjo Asiški; Franka; KajoN 5 27. NEDJELJA U GOD.; Sv. Faustina

K.; Flavijan; Placid; MiodragP 6 Bruno; Fides; VericaU 7 BDM od Krunice; Rozario S 8 Demetrije i dr.; Hugo; ŠimunČ 9 Dionizije Areop.; Ivan LeonardiP 10 Franjo Borgia; Daniel i dr.S 11 Ivan XXIII. papa; Emilijan; ProbN 12 28. NEDJELJA U GOD.;

Serafi n; Maksimilijan; VeliborP 13 Eduard, Edo; Hugolin, HugoU 14 Kalist papa; LjeposlavS 15 Sv. Terezija Avilska; Rezika; ValterČ 16 Hedviga; Marija Margareta AlacoqueP 17 Ignacije Antiohijski; VatroslavS 18 Sv. Luka ev.; Lukša; SvjetlovidN 19 29. NEDJELJA U GOD.;

Pavao od Križa; Ivan Breb. i Izak P 20 Vendelin; Irena; MiroslavaU 21 Uršula; Zvjezdan; HilarijaS 22 Ivan Pavao II.; Marija Saloma;

DraženČ 23 Sv. Ivan Kapistran; Borislav; SeverinP 24 Antun M. Claret; JaroslavS 25 Katarina Kotromanić; Krizant i DarijaN 26 30. NEDJELJA U GOD.;

Demetrije; Dmitar; ZvonimirP 27 Sabina; Kontardo; GordanaU 28 Sv. Šimun i Juda Tadej; Siniša;

TadijaS 29 Narcis; Donat; Darko; IdaČ 30 Marcel; Marojko; GermanP 31 Alfons Rodriguez; Vuk

62014

28

822

21630

1024

418

122613

27

31731

721

1125

11529

519

923

31

2014.

Kapela Srca Isusova u Češkom Selu

Kapela svetog Šimuna i Tadeja u Strašniku

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Naši blagdani i praznici u listopadu:

8. DAN NEOVISNOSTI

22. Blaženi Ivan Pavao II, proštenje u Petrinji

28. Sveti Šimun i Juda Tadej, proštenje u Strašniku

Prema protokolima kapela Blažene Djevice Marije u Donjoj Budičini bila je podignuta 1740. godine. Isprva je bila kraća, a hrastove planjke povezane su na „hrvatski vugel“, u zaključku na „lastavičiji rep“. Četvrtasti prozori bili su izvorno zatvarani prilopima, a krov je bio pokriven šindrom. Nad kapelom se nalazio omanji drveni tornjić. Unutrašnjost je imala koritasti svodić samo nad baroknim oltarićem podignutim

1741., koji je dovršen tek 1745. godine kada je bio pozlaćen i polikromiran. Ta je godina bila zapisana na predeli (horizontalni pojas u podnožju oltara na kojem se prikazuju uglavnom biblijske teme ili scene iz života sveca kojem je oltar posvećen). Oltarić je bio naručen za kapelicu tijekom gradnje. Tabulat je bio kasetiran i oslikan. Kapelica je produljena 1909. godine i bila je izniman primjerak drvene arhitekture. Neprijateljska mržnja ju je spalila i temeljito uništila u vremenu od 3. do 30. rujna 1991. godine.

Kapela Majke Božje Zaštitnice u Gornjoj Budičini podignuta je 1705. godine. Na njenom mjestu ta drvena zamijenjena je 1740. godine novom kapelom. Oltarić kapele bio je jednostavan, ali vrijedan s baroknim retablom tektonskog tipa s kipom

Majke Božje u oltarnoj niši koja je u prvoj polovici XIX. stoljeća dobila novi okvir i zatvorena staklom. Retabl je bio omeđen s dva stupa i uskim volutnim krilima. Nisku atiku također su uokvirile volute, a bila je bogato ukrašena akantusovim listovima, rezbarnim cvjetovima s girlandama koje su visile i na retablu. Cvjetne girlande, vaze i košarice bile su postavljene nad stupovima i završnim profiliranim gređem. Nad nišom s kipom Madone je visio tekstilni motiv, tzv. lambrekena (kitama ukrašen zastor). Ovaj vrijedan spomenik kulture znatno je oštećen tijekom kolovoza 1991. godine. Ovi kratki opisi trebali bi poslužiti stvarnoj procjeni upropaštenih kapela u Budičini, no svjesni smo da se vrijedni inventar ne može obnoviti.

Listopad

Moj pradjed Ivan Kovačević bio je zvonar kod nas u

Budičini. Kada se spremalo ružno vrijeme, kada su oblaci

zaprijetili nad selom, on je zazvonio na bi li rastjerao oblake,

da ne bi bilo i grada. Svi su se veselili kad su začuli zvona iz

naše Svete Marije. (Zapis iz Budičine)

Ladarice prolaze selom na ljetno

Ivanje (blagdan Svetog Ivana Krstitelja

24. lipnja). Seoske se djevojke obuku u

svečane bijele haljine, te ispletu cvjetne

vjenčiće, najviše o tratinčica i još krupnijih

ivančica. I košare su im ukrašene spletom

lipanjskog cvijeća. Idu redom od kuće do

kuće, pjevaju i dijele cvijeće. Pred kućom

zapjevaju:Oj, lado, lado,

lijepi lad’dajte, dajte,

kaj morete i ‘oćete

Ako se od ukućana nitko ne javi,

zapjevaju mu ružnu pjesmu, pjesmu

rugalicu:Pred kućom vam žuta tunja,

Ubila vas Božja munja.

Pred kućom vam borovica,

Pomrla vas padavica.

(Zapis iz Budičine)

Što su jeli naši stariCicvaraMetneš jednu šalicu mlijeka, malo soli, dva do

tri jaja, dvije žlice vrhnja, dvije žlice brašna i to sve

saliješ na vruću mast. Cicvara se najčešće radila za

fruštuk.

Zelena šalata s poparom

Prekuva se malo vode, sirketa, dimljeno salo i

to vruće se prelije preko zelene šalate. Ako neko voli

da bude skroz mekano, onda se može i dva puta

preliti.

Dimljeno salo

Friško se salo nasoli poslje koljevine, urola i

obloži se ručkama. Čvrsto se obveže sa špagom

i metne na dim. Dimilo se sve dok ne požuti.

Dimljeno salo se moglo jest ko narezan špek il’ s

poparom u proljeće.

Lapsanje

Skuva se sirutka i vruća se nadrobi s kuruznim

kruvom. Jede se olađeno, zalije se mlijekom i može

se dodati još 2-3 žlice vrnja. To se najviše jelo u

ljetno doba, uvečer jer je osvježavajuće.

Kapela blaženog Ivana Pavla II u Petrinji

Smilje Mara po jezeru brala

Smilje Mara po jezeru brala,

nabrala je tri zelena vijenca.

Prvoga je sama poderala,

drugoga je drugarici dala,

trećega je niz Dunav pušćala

pa je vijencu govorila:

Kad doplivaš do Ivana dvora,,

pa upitaj Ivanovu majku:

Jel’ se Ivan skoro oženio?

Ak’ nije, nek’ se i ne ženi,

nek’ me čeka do jeseni.

(Zapis iz Budičine)

Crkva Svete Katarine u Petrinji, 1989. godine

Glavni oltar crkve svete Katarine u Petrinji

StudeniS 1 SVI SVETI; Svetislav, SvetoN 2 31. NEDJELJA U GOD.;

Dušni dan; Duško; DuškaP 3 Martin Porres; Hubert; SilvijaU 4 Sv. Karlo Boromejski: Dragutin;

DragoS 5 Emerik; Mirko; Imbro; ZakarijaČ 6 Leonard; Vedran; SeverP 7 Engelbert; AnđelkoS 8 Gracija Kotorski; BogdanN 9 32. NEDJELJA U GOD.;

Posveta lateranske bazilike; Ivan Lat.P 10 Leon Veliki; Lavoslav; LavU 11 Sv. Martin biskup; DavorinS 12 Jozafat; Emilijan; MilanČ 13 Stanislav Kostka; StankoP 14 SV. NIKOLA TAVELIĆ; Ivan TrogirskiS 15 Albert Veliki; Berto; LeopoldN 16 33. NEDJELJA U GOD.;

Margareta; GertrudaP 17 Elizabeta Ugarska; IgorU 18 Posveta bazilike sv. Petra i PavlaS 19 Krispin; Severin; ElizabetaČ 20 Feliks Valois; EdmundP 21 Prikazanje BDM; Gospa od ZdravljaS 22 Cecilija; Cilika; SlavujkaN 23 KRIST KRALJ;

Klement; Milivoj; BlagojeP 24 Krizogon; KrševanU 25 Sv. Katarina Aleksandrijska;

ErazmoS 26 Konrad; Leonard; DubravkoČ 27 Maksim; Severin; VirgilijeP 28 Sosten; Jakov MarkijskiS 29 Saturnin; Iluminata; Svjetlana; VlastaN 30 1. NEDJELJA DOŠAŠĆA;

Sv. Andrija ap.; Hrvoslav

31711

25

51913

27

721

11529

92310

241428

418

82212

26

21630

620

2928 9 33333000009

2014.

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Groblja su posljednja počivališta naših pokojnika. Odnos prema tim mjestima je, na izvjestan način, drugačiji nego prema drugim dijelovima našeg prirodnog okruže-nja. Obično se ova mjesta poistovjećuju sa smrću, žalom za našim najmilijima. Najve-će hodočašće na naša groblja je za Sisvete. Ipak, ne želim ovako nastaviti i progovorio bih o radosnijim trenucima koja su nekadaš-nje Petrinjce vezala uz naša petrinjska kato-lička groblja, spomenuo bih da su se nekada odvijala na tim grobljima i proštenja.

Presveto Trojstvo u svibnju ili lipnju, Benediktovo u srpnju i Rokovo u kolovozu okupljali su naše pretke na tim svetim mje-stima gdje su se prisjetili svojih pokojnika i zahvalili patronima na njihovoj dobroti i milosrđu. Zahvališe i zagovorom se predaše sv. Benediktu opatu kojeg je Crkva proglasi-la zaštitnikom Europe koji je začeo Europu rada i mira. Drugi se zavjetovaše sv. Roku na čiji se nagovor dešavaju brojna čudesna ozdravljenja od zaraznih bolesti, napose od smrtonosne kuge. Svete mise, blagoslov grobova i pohodi grobnim humkama bili su upotpunjeni i ostalim događanjima bez ko-jih ne bi bilo proštenja.

Na ulazima u groblja bile su postavljene šatre i štandovi s raznom robom. Bili su to medičari (spominjem i posljednjeg petrinj-skog medičara Bogomira Mihelića) sa šare-nim proizvodima tzv. lencetima; bebe, konji-ći, licitarska srca, krunice različitih veličina i oblika, raznih boja i ukrasa sa stakalcima i zrcalima. Pored njega je novi štand koji je nudio osvježavajuće piće. Bilo je tu medice, gvirca, krahera, šabese, sve uronjeno u vodu s ledom. Ne smijemo zaboraviti ni slastiča-ra s bijelim kolicima koji je nudio sladoled i ostale slastice.

Na drugom kraju bili su prcmani sa svo-jim štandovima i raznom robom. Tu su se najviše vrzmala djeca zapitkujući trgovce

o cijeni i nagovarajući roditelje da im kupe šarene loptice na gumilastiku, drvene ptice i konjiće na kotačima, mala šarena kola, fuć-kalice, frulice i mnoga druga čuda.

Susreti sa znancima, prijateljima i rod-binom će upotpuniti proštenjarski dan. Ža-mor i opušteni svečarski ugođaj se prenosi na groblje gdje jedni još jednom pohode grobove najmilijih, drugi će u kapelicu, reći će se kod raspela pomoliti i upaliti svijeću, a neki će potražiti župnika da blagoslovi grob.

Zamre dan i sve jače navire tama nad do-linom i okolnim brežuljcima gdje naši stari namjeriše zasnovati mjesto života i smrti, naš voljeni grad, našu Petrinju. Odzvanjaju zvona Svetog Lovre i umilnim i toplim zvu-kom oglašavaju smiraj još jednog dana. Vri-jeme za počinak. Blagi Oče, smiluj nam se.

Kapela Presvetog Trojstva podignuta je oko 1710. godine na brdu Zebinac, poludr-vena, pod tabulatom, s krovom od šindre a pod je bio pokriven opekom. Oko nje je bilo groblje. Ispred crkve se nalazilo pred-vorje tzv. kapić, a zvona su visila na drve-nim trupcima pokraj crkve. Drveni zvonik se spominje 1711. Imala je tri oltara. Ponovno je zidana 1832., mala, jednoprostorna svo-đena završena polukružnim zaključkom u postbaroknom slogu. Kapela je spaljena i miniranjem potpuno razorena na Josipovo 1992. godine.

7. lipnja 2009. godine na blagdan Presve-toga Trojstva bila je svečanost blagoslova isto-imene novoizgrađene kapele na mjesnom gro-blju. Misno slavlje i blagoslov vodio je domaći župnik Mario Migles koji je blagoslovio i zvono s automatskim uređajom, dar Petrinjca Vladi-mira Filipovića, vlasnika tvrtke „Filipović – po-slovno savjetovanje“ iz Zagreba.

Izgradnja nove kapele započeta je u doba župnika Stjepana Ptičeka (2001.-2005.) na te-meljima porušene kapele. Prema zamisli arhi-tekta Davora Salopeka kapela je izvana faksi-mil prethodne građevine sa staklenim križem u apsidi, jedinim novim detaljom.

Najveća novčana sredstva za obnovu i iz-gradnju kapele pristigla su iz Ministarstva kul-ture Republike Hrvatske, a snažnu moralnu i financijsku potporu dao je Petrinjac Miroslav Abramović, vlasnik tvrtke „Elgrad“ Zagreb. Ve-like zasluge da je ova uništena kapela opet na usluzi Petrinjcima i ostalim vjernicima pripada

i Petrinjcu Želimiru Novakoviću koji je uspješ-no koordinirao i organizirao sve radnje i ljudske žive sile. Izvođač radova bila je domaća građe-vinska tvrtka „Fasadersko – zidarski obrt Ivica Orlovac“ Petrinja uz značajnu potporu Ivičinog oca Ilije Orlovca. (Zapis)

Kapela Svetog Benedikta nalazi se na najvećem istoimenom petrinjskom groblju. Sredinom XVIII. stoljeća u crkvenim proto-kolima spominje se na tom mjestu drvena kapela bez zvonika i tabulata. Trošna drvena kapela zamijenjena je 1805. novom zidanom kapelom sa zvonikom. Drugo rušenje kapela doživljava u ožujku 1992. godine.

Zalaganjem domaćeg vjerničkog puka i darovatelja, posebice gospodina Miroslava Abramovića, vlasnika tvrtke „Elgrad“ Zagreb kapela je izgrađena na istom mjestu. Potpu-no izgrađenu i obnovljenu kapelu Svetog Be-nedikta je blagoslovio mons. Josip Mrzljak, pomoćni biskup zagrebački 11. srpnja 2004. godine u doba petrinjskog župnika Stjepana Ptičeka.

Kapela Svetog Roka na istoimenom pe-trinjskom katoličkom groblju spominje se 1696. godine, a podignuta je na zavjet protiv kuge. Imala je oslikani tabulat i mali „kapić“ pred pročeljem. Nova zidana kapela dovrše-na je 1823. godine. U kapeli su bili barokni oltar s očuvanim kipovima sv. Roka i Seba-stijana te kip sv. Fabijana. Kapela je potpuno srušena u ožujku 1992. godine. Do danas nije obnovljena, a mnogi se nadaju da će izgradnju i obnovu kapele obaviti domaća tvornička obitelj Gavrilović čiji su preci po-kopani u obiteljskoj grobnici na tom petrinj-skom groblju.

Studeni

Naši blagdani i praznici u studenom:

1. SVI SVETI, Sisveti

2. Dušni dan

11. Sveti Martin biskup, Martinje, krštenje mošta u vino

25. Sveta Katarina Aleksandrijska, Sveta Kata

30. Sveti Andrija, Jandraševo, 1. Nedjelja Došašča

ma i ostalim vjernicima pripada

Dragutin Rumler, gradonačelnik; Stjepan Križanić, direktor učiteljske škole u

Petrinji; Anica Križanić-Đukanović, učiteljica; Eduard Genner, pravnik, poznati

javni i kulturni djelatnik, hodočašće na Mariju Bistricu 1940. godine

Kapela Svetog Roka na istoimenom groblju

Kapela svete Barbare u Brestu Pokupskom

ProsinacP 1 Eligije; Natalija; BoženaU 2 Bibijana; Živka; BlankaS 3 Sv. Franjo Ksaverski; KlaudijeČ 4 Sv. Barbara; Barica; Ivan

Damaščanski P 5 Saba; Krispina; SlavkaS 6 Sv. Nikola biskup; NikšaN 7 2. NEDJELJA DOŠAŠĆA;

Ambrozije; Agaton; Dobroslav P 8 BEZGREŠNO ZAČEĆE BDM U 9 Valerija; Zdravka; Abel S 10 Gospa Loretska; Julija kvatreČ 11 Damaz; Damir; Sabin P 12 Gospa Guadal.; Ivana Franciska

Chantal kvatre S 13 Sv. Lucija; Jasna; Svjetlana kvatreN 14 3. NEDJELJA DOŠAŠĆA;

Irenej; Ivan od Križa; Špiro P 15 Kristina; Darija U 16 Adela; Albina; ZorkaS 17 Lazar; Florijan; Izak; JolandaČ 18 Gacijan; Bosiljko; DraženP 19 Urban; Tea; VladimirS 20 Amon; Eugen i Makarije; DominikN 21 4. NEDJELJA DOŠAŠĆA;

Petar Kanizije; SnježanaP 22 Honorat; Časlav; ZenonU 23 Ivan Kentijski; ViktorijaS 24 BADNJAK; Adam i EvaČ 25 ROĐENJE ISUSOVO - BOŽIĆ;

BožidarP 26 Sv. Stjepan Prvomučenik; KrunoslavS 27 Sv. Ivan ap i ev.; Janko; FabiolaN 28 SVETA OBITELJ;

Nevina dječica; Mladen; NevenkaP 29 Toma Becket; David; DavorU 30 Sabin; Liberije; TrpimirS 31 Silvestar papa; Silvije; st. godina -

zahvala

822

21630

1024

418

1226

620

1428

11529

519

923

1327

31731

721

1125

2014.

... Kada je uslijed odredbi sabora hrvatskoga godine 1571. podignu-

ta tvrdjavica u Brestu za obranu protiv navalama turskim u Turopolje,

nastalo je pitanje, komu da se povjeri na čuvanje, odnosno tko da se

imenuje zapovjednikom njezinim. Kako se za tu čast otimalo više do-

maćih plemića, imao je odlučiti izbor.

Uspjehom izbora postao je zapovjednikom i

čuvarom tvrdjavice i brestovljanske sin – plemić

Pavao Brestovski.

Petrinjski Božić u našoj crkvi

PONEDJELJAKUTORAK SRIJEDAČETVRTAK PETAKSUBOTA NEDJELJAPONEDJELJAK PETAK UTORAK SUBOTASRIJEDA NEDJELJA ČETVRTAK

Petr

injsk

i puč

ki k

atol

ički

kal

enda

r 201

4.

Sve područne kapele petrinjske župe bile su prvotno drvene. U vezi s petrinjskom tvrđom spominju se kapelice Svetog Duha i Svetog Vida. Teritorij župe bio je 1696. go-dine proširen i tada je bila podignuta drve-na kapelica Svete Barbare na groblju u Bre-stu Pokupskom koja je kasnije pripojena župi Svetog Juraja u Maloj Gorici. Kapela je bila primjer tradicionalne pokupske kapele, a posvećena je 1673. godine. Unutrašnjost je bila ukrašena glavnim krilnim oltarom te pobočnim oltarima Svetog Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije. 1929. godine kape-la je znatno obnovljena, no nije doslovno rekonstruirana. Kapela Svete Barbare raza-rana je od 25. rujna do 6. listopada 1991. godine. Zahvaljujući poduzetnosti tadaš-njeg župnika spašeni su oltari i kipovi, a 28. ožujka 1998. godine tesari iz nedalekog Letovanića završili su s obnovom kapele.

Posavina i Pokuplje, područje na kojima se događa spoj južnog i istočnog krila Hrvatske, i Turopolje koje je između, okrenuli su se hrastu i drvu kao temeljnom građevnom materijalu. To su prostori u kojima iz panonskog blata izranjaju hrvatske korablje, kuće – lađe koje plove stoljećima. Nepregledne šume davale su čovjeku materijal za gradnju, a tradicija obrade drveta živjela je u Hrvata stoljećima, modificirajući tek načine obrade i dekorativne detalje. Nizanje kuća na uskim i dugim parce-lama, koje su često smještene uz rijeke Savu ili Kupu okomito se pružajući na tok rijeke, govore o organiziranom korištenju prostora. Kuće su pretežno jednokatnice, jer je opasnost od poplava tražila da se stanovanje odvija na katu u koji se dolazi vanjskim otvorenim stubištem, okrenutim prema jugu ili zapadu, nikada prema sjeveru. Kroz kuću prolazi glav-na uzdužna nosiva greda na kojoj je obično urezana godina gradnje kuće. Vanjski trijem povezuje ostale prostorije, kuhinju, malu sobu i vezu s čardacima, koji su se nizali iza kuća

za boravak mladih parova. Gospodarske zgrade su ili u nastavku ili ovisno o širini par-cele nasuprot stambenoj kući.

U prizemlju su sa stra-ne gospodarski sadržaji, a u sredini kolnica s otvorenim pristupom. Stare kuće s ma-sivnim tesanim gredama ili platicama, oslonjene na ve-like komade kamenja, po-krivene slamom, daščicom ili crijepom doimlju se kao da su doplovile iz davnine hrvatske prapovijesti li one povijesti koju pamtimo po imenima ili dokumentima, da su se družile s hrvatskim knezovima u dav-nim stoljećima ranoga srednjega vijeka.

U selima Pokuplja, Posavine i Turopolja drvene su kapelice nositelji duhovnog konti-nuiteta, spoj seoskog majstorstva i umjetnič-kih dosega vremena. One su više simbolički negoli prostorni naglasci, jer su volumenom često manje od kuća uokolo. Zbite i skromne obavljat će svoju duhovnu funkciju kao grob-ne kapele ili kapele u središtima sela, čuvajući sela od kuge, gladi, rata i ostalih tegoba. (Ivo Marović: Rat i baština u prostoru Hrvatske)

Kada je uslijed odredbi sabora hrvatskoga godine 1571. podignuta tvrdjavica u Brestu za obranu protiv navalama turskim u Turopolje, nastalo je pitanje, komu da se povjeri na ču-vanje, odnosno tko da se imenuje zapovjed-nikom njezinim. Kako se za tu čast otimalo više domaćih plemića, imao je odlučiti izbor. Uspjehom izbora postao je zapovjednikom i čuvarom tvrdjavice i brestovljanske sin – ple-mić Pavao Brestovski.

Brestovskomu moglo biti kakovih pedeset godina. Držanje mu bilo otmjeno, riječ mu-ževna, pogled stalan. Na daleko je važio zbog poštenja svoga i odvažnosti svoje. Pripovjeda-lo se, da je u nedavnoj bitci sa desetak svojih haramija iznjeo pobjedu nad daleko brojnijim neprijateljem. Uz to je pripadao onoj vrsti lju-di, koji se nisu rado uzvisivali svojom plemen-štinom. Često je naglašavao: „Budi u prvom redu pošten, onda bio ne bio plemić, zaslužan si član roda ljudskoga; ple-menština bez poštenja ne

vrijedi ništa.“ Upravo takove vrline pomogle su, da mu je povjerena tvrđavica Brestu.

Posjed Brestovskoga sterao se malo sjever-no od Brsta. Bilo to oveće za ondašnje prilike lijepo uredjeno gospodarstvo, što ga naslijedio po ocu. Uz ovaj posjed imao još jedan u Tu-ropolju zvan: Lagor, gdje je podržavao naja-mnika. Brestovski je bio udovac. Pred kakovih trinaest godina ostavila ga bračna drugarica i preselila se u vječnost. Iza pokojnice, s kojom je sprovadjao najsretniji život, ostala mu jedi-nica Cvijeta. Akoprem otac imao dosta skrbi oko gospodarstva i drugih svojih posala, ipak nije zaboravio jedinice svoje. Čuvao ju kao zje-nicu oka i nastojao, da mu uzraste na ponos i diku. Ovo nastojanje nije ga iznevjerilo. Cvije-ta napredovala kao pitoma biljka pod revnom pazkom vrtlarovom. Uzrasla do jedre djevoj-ke, svagdje se odlikujući i marnošću i brižljivo-šću; bila je u podpunom smislu prožeta svim dobrim svojstvima. Otac je uživao u jedinici i ponosio se s njome, osobito u onim trenut-cima, kada bi zanosno veličala rodnu domo-vinsku grudu. Kao što je starina Brestovski bio spreman za domovovinu sve žrtvovati, tako isto i njegova Cvijeta ljubila je svetu domovin-sku grudu najčišćom, najboljom ljubavi. To joj brižni otac za rana usadio u srce. Bila je izvan sebe, kada se slučajno i kojem, njojzi blizom skupu povela riječ o domovini progovoriti. Bio plemić ili kmet, imućnik ili obićnjak, svejedno joj, odkresala bi mu svoje. (Zvonimir Pužar: Cvijeta Brestovskova ili Krv za krv, izvorna pri-povijest iz šesnajstog stoljeća)

Prosinac

4. Sveta Barbara, proštenje u Brestu Pokupskom

6. Sveti Nikola, biskup, Nikolinje

8. Začeće BDM, Marinje

13. Sveta Lucija

21. Tominje u Petrinji

24. Badnjak

25. BOŽIĆ

26. SVETI STJEPAN, Štefanje

28. Nevina dječica, Herodešovo, Rodešovo (šibanje)

31. Silvestrovo, Stara godina

Svatovi na vjenčanju Katarine Modrušan iz Petrinje, 1934. godine

plemić, zaslužan

o,

Naši blagdani i praznici u prosincu:

IV. razred pučke škole u Petrinji. U sredini sjedi učiteljica

Josipa Štajcar i velečasni Mihael Razum, lipanj 1941. godine