OBITELJSKI ODGOJ--odgojna funkcija obitelji - spada u najvažnije funkcije. Porodica je zbog ljubavne atmosfere nezaobilazni odgojni faktor. Roditelj je vezan za dijete i njenu nježnost. Djeca su vezana za porodicu kada su najosjećajnija. Za potpune odgojne mogućnosti u porodici su potrebni uslovi :1. skladni por. Odnosi – osiguravaju stabilnost i porodičnu atmosferu. Dom ispunjen pozitivnim osobinama stvara osjećaj sigurnosti, otvorenosti, zadovoljstva. Potpuna porodica je sa oba roditelja, a nepotpuna je nedostatak jednog roditelja (objektivni razlog- smrt i subj. razlog-rastava). Takvo stanje stvara teškoće:* adekvatan položaj djeteta u porodici. U toplom okruženju je moguć adekvatan razvoj. Kakve odnose dijete upozna u porodici, zadržava ih kasnije.* zrelost roditelja, pedagoški osjećaj i određen nivo kulture. Porodica će biti moralno zdrava i djelotvorna ako se roditelji vole, razumiju a zatim poznaju odg. Cilj, ako postoji radna atmosfera i odgovornost.* sređene ekon. Prilike. Osiguranje uslova za TIMER odgoj, zaposlenost roditelja osigurava materijalna sred. Ali smanjuje kontakte.SVRHA, ZADACI I SADRŽAJSvrha je osiguravanje čovjeka sa pozitivno razvojenim sposobnostima, kulturom da se njime ponosi porodica, okolina i sredina.Zadaci se očituju u ostvarivanju obrazovnih dobara i odgojnih vrijednosti na temeljnim odg. Područjima. (tjel. zad. Razvijanje tijela, snage; intel.zad. razvijaju se interes i intel. radoznalost; mor.zad. nalaže pozitivne odnose; estet.zad. se zasniva na uočavanju lijepog; radni zad. Uključivanje u poslove)Sadržaj por. odgoj je vezan za odgojna područja, riječ je o svestranom odgoju. Mladi odgojem razvijaju: 1.smisao za humor, međusobno razumijevanje i humanizaciju; 2.vladanje sobom i odgovorno ponašanje; 3.pripremanje za brak i porodicu; 4.želja za djecom; 5.odgovorno roditeljstvo; 6.pravilan odgoj djece,7.izbjeći neželjene pojave ( prerano stupanje u spolne odnose,sukobi,neželjene trudnoće,prerani brakovi,...)RODITELJI KAO ODGAJATELJIRoditelji su po svojoj prirodnoj i društ.f-ji odgajatelji. U ranom djetinjstvu majka je najvažniji odgajatelj. O njenoj ulozi, brizi,njezi i ljubavi od najranije dobi djetetova života, ovisit će formiranje buduće ličnosti. Krajem ranog djetinjstva sve važniju ulogu dobiva otac. Majka i otac se međusobno dopunjuju i dijete se osjeća sigurno,radosno i sretno, a to je bitna pretpostavka uspješnog odgoja.Autoritet je nezaobilazna komponenta dobrog odgajatelja i uspješnog odgojnog rada. On se ne zasniva ni na slijepoj ljubavi koja sve dopušta niti na pretjeranoj storgoći koja sve zabranjuje. Greške roditelja: osobađaju ih teškoća, pretjerana strogost, apsolutna sloboda djeteta,slaba odgovornost za odgoj djece, odgajanje kako su njih njihovi rod. odgajaliPEDAGOŠKA KULTURA RODITELJAPod ped.kulturom se misli na dobar obrazovni fond koji utiče na kvalitet odgoja. Uspješno odgajanje predstavlja poznavanje subjekta, poznavanje teorije i prakse odgoja, osnova pedagogije i ovladavanje vještinom odgajanja.

NAČELA PORODIČNOG ODGOJA I PEDAGOGIJE1. Poštovanje ličnosti djeteta- trebamo uvažavati dijete i njegovo dostojanstvo, odnositi se prema njemu taktično. Saslušati njegove prijedloge, razmotriti želje i incijative, porazgovarati, sarađivati i dogovarati, znati poštovati i uvažavati njegovu ličnost2. Potpune angažovanosti- traži da se dijeca kao jednakopravni članovi potpuno uključe u život i rad porodice. Zadaci moraju biti u skladu sa dječ. Mogućnostima. Bitno je da su angažovani kao punovrijedni članovi, da se privikavaju na obavljanje raznovrsnih djelatnosti i da im se tako razvijaju sposobnosti.3. Pozitivne orijentacije-zahtjeva da se roditelj u odg.radu oslanja na poz.osobine pojedinog djeteta. Djetetu je potrebna podrška i roditlji su je dužni prožiti, bodriti ga u dobrim djelima.4. Međusobnog povjerenja- za normalan razvoj djeteta vrlo su važni skladni i emoc.poz.odnosi među članovima porodice. Ti odnosi zbližuju i povezuju roditelje i djecu i ulijevaju im povjerenje.5. Jedinstvenosti- podrazumijeva skladno odg.djelovanje oba roditelja i svih ćlanova porodice. Kada su stavovi nejedinstveni,proturječni, dijete dolazi u proturiječnu situaciju koju samo ne može riješiti. Takve situacije uzrokuju pojavu neuroza.6. Dosljednosti- traži od svakog roditelja i odgajatelja da ostane dosljedan samom sebi. Dijte mora osjetiti da je stav roditelja uvijek isti, da se ne mijenja i da će stalno biti isti. Dosljedni rod. su izvrstan primjer.7. Individualnog prilaženja- pretpostavlja da svala odgojna mjera, svaki postupak ili zahtjev treba da bude prilagođen djetetovim individualnim snagama i mogućnostima, njegovu shvaćanju i stepenu njegova razvoja.ODGOJNA SREDSTVA U PROCESU ODG.RADA U PORODICIPOZITIVAN PRIMJER roditelja u međusobnim odnosima, u odnosu na djecu i dr.članove porodice, u održavanju lične higijene, u radu, itd. Ako želimo da nam se djeca ponašaju kulturno i moralno, moramo se i sammi tako ponašati.Važna odg.mjera i sredstvo je NAVIKAVANJE na istinu, rad, red, kulturno ponašanje, osdovornost. Djecu treba postepeno navikavati da se brinu o sebi, svojim stvarima, da postanu samostalna. Kada se propuste prave prilike, teško je uspješno odgajati jer treba otkloniti stare navike..Slično sredstvo je ZAPOŠLJAVANJE I OSAMOSTALJIVANJE. Zapošljavanje se može postići igrom, radom, sportom, čitanjem. Bitno je da su djeca zaposlena vrijednom zanimanjima koja razvijaju njihove sposobnosti, da su aktivno uključena u život i da se tako osamostaljuju.Nesuglasice između roditelja i djece često su posljedica neuvažavanja DNEVNOG REDA kao odg.sredstva. Treba da zajedniči porazgovaraju sa djecom o obavezama i dužnostima ali roditelji to često zanemaruju, oslobađaju djecu dužnosti i obaveza,rade umjesto njih. S djecom treba RAZGOVARATI O RAZLIČITIM PITANJIMA, savjetovati ih, organizovati različite poslove, pomoći im u stvaranju ideala. Ako oni

posustaju, roditelji se mogu poslužiti priznajem, nagradom, obećanjem pa i natjecanjem, tzv. SREDSTVIMA POTICANJA. Međutim, treba paziti da se prečesto ne primjenjuju. Ponekad djecu trebamo odvratiti od loših postupaka i uticaja. Tada se možemo poslužiti odg. SREDSTVIMA ZA SPREČAVANJE: nadzor, skretanje, upozoravanje,zahtjev,zabrana..Prečesta primjena dolazi do neg.orijentacije a ona mora biti pozitivna.PORODIČNA PEDAGOGIJASvrha: izučavanje zakonitosti i unapređivanje por. OdgojaZadaci: 1.proučava obit.odgoj i obogaćuje spoznaju; 2.da na osnovu postignutih saznanja razrađuje teorijeske osnove za unapređenje por.odg; 3.nauč.-krit.vrednuje rezultate por.odg. i por.pe

PREDŠKOLSKI ODGOJSMISAO je da se brigom o djeci predš.dobi osigura da se djeca osjećaju sretno i max razvijaju svoje sposobnosti.PREDMET prouč.predš.odg. je razvoj djece od rođenja do polaska u šk,neosvisno o tome gdje se on obavlja-u porodici ili društ..odg.ustanovama.--Predš.odg. se ostvaruje u obitelji i u ustanovama za predš.odg. Ustanove se dijele na: dječije domove(ustanove u kojima djeca žive i odgajaju se),dječije jaslicei vrtići( ustanove u kojima djeca bborave samo na određeno vrijeme). Imamo 5 faza u čovjekovom razvoju: rano djetinjstvo, predškolsko doba, školsko visokošk.doba i doba pune zrelosti. Rao djetinjstvo(rođenje-3 god.) predšk.. Doba(3 god-polazak u šk.)ODGOJ U RANOM DJETINJSTVUU ovom periodu najvažniji zadatak odgoja je pravilan razvitak djeteta,jačanje njegovog zdravlja,pravilna i potpuna prehana,higijena i raspored životaa. Važan dio je igra koju treba poticati zbog razvitka djece. Pored igre bitan je i razgovor sa djecom.*Dječ.jaslice(1-3) zadaci u jaslicama: očuvanje zdravlja, jačanje organizma, zdravlja, razvitak razgovora, sposobnost memorisanja, higijenske navike i fantazije.*Dječ.domovi(za djecu predšk. i škol. Dobi) su socijalno-odg.. Ustanove za njegu,zaštitu i odgoj djece. Za razliku od jaslica, domovi su ustanove koje preuzimaju potpunu brigu za razvitak i odgajanje djece. U njih se upućuju djeca bez roditelja, ali i ona koja iz bilo kojih razloga nemaju roditeljsku brigu,njegu,zaštitu i odgajanje.ODGOJ U PREDŠKOLSKO DOBAZadaci : Tjelesni odg: ishrana, higijena, boravak na otvorenom,šetanje,igra,puzanje. Intel.odg.spoznaja svijeta oko sebe, pričanje, čitanje,pjevanje,razgovor. Moral.odg. počinje razlikovanje dobrog od zla i poz. od neg.,spoznaja odnosa Estet.odg. zanimanje za lijepo,bitan je obim prostora za život.Omogućuje se crtanje, pjevanje... Radni odg. Poslovi za dijete (briga o igračkama i svojim stvarima)*Dječiji vrtići- njegov smisao je pomagati obitelji u odgoju djece. Tu djeca borave određeno vrijeme. U suglasju sa stupnjem dječijeg razvitka, njihovih snaga i sposobnosti,odgojne djelatnosti se odvijaju u grupama: - mlađa grupa(obuhvata djecu u 4 god) – srednja gr( u 5 god) – starija gr( u 6 god)SADRŽAJ I ORGANIZ.RADA U DJEČIJIM VRTIĆIMATi sadržaji se dijele u 3 područja: 1.dijete i njegova okolina; 2. Govor,izražavanje,stvaranje; 3.zdravstvena i tjelesna kultura.Sadržaji se ostvaruju igrom, šetnjom, vježbom, pričom,čitanjem.

Dva su oblika rada: usmjerena aktivnost i slobodna dječija igra. Također najvažniji dio odgoja je da e igra dijeli na stvaralačku igru ( ona koju dijete stvara) i igre s prevodima.Igre se dijele na: stvaralačke igre( djeca ih stvaraju sama po svojim idejama, vrlo su važne za razvitak mašte,stvaralačkih sposobnosti i razvitak motorike), igre sa pravilima( podrazumijevaju gotova pravila kojih se djeca pridržavaju tokm igre. Dijele se na : pokretne igre(razvijaju motoriku-brzinu,spretnost,ljepotu pokreta,skladnost,..) i didaktičke igre( traže rješavanje određenih zadataka, pa su prikladne za razvitak psih.f-ja i intelektualnih sposobnosti)-Odg.rad u vrtiću se odvija prema određenim zahtjevima: 1.zahtjev aktivnosti djece (aktivnost je i cilj i sredstvo odgoja. Bez nje nema napretka, stoga djecu treba poticati na raznovrsne aktivnosti) ; 2.zahtjev zanimljivosti (traži da se polazi od dječijih interesa i da se stalno potiču,razvijaju i proširuju njihovi interesi); 3.zahtjev zornosti ( malo dijete se upoznaje i spoznaje putem osjetila.Zato ih treba potpuno angažovati.Dijete misli konkretno u slikama); 4.primjerenosti ( uvijetuje intenzivni razvitak predšk.djeteta i goleme razlike u razvitku tjelesnih i psihičkih sposobnosti u pojedinim fazama razvitka predšk.djeteta); 5.zahtjev individualizacije (svako dijete je biće za sebe); 6.socijalizacije (omogućavanje komunikacije sa okolinom-drugom djecom)PROBLEM HOSPITALIZMANijedna ustanova ne može uspostaviti zdravu odg. Vezu (sigurnost, nježnost) kao obitelj. Ustanove su potrebne zbog preokuporanosti određenim obavezama roditelja. Prelazak iz doma u jaslice izaziva šok kod djece. U domovima djeca su hospitalizovana, bez roditelja, nemaju uvjete za tjelesni, socijalni i psihički razvitak.Anakliktička depresija (duševna) razdvojenost djeteta i majke u periodu 6-12mj. Života.PREDŠKOLSKA PEDAGOGIJAPredmet: odgoj i razvitak djece od rođenja do polaska u školu, neovisno o tome gdje se odvijaSvrha: primjenom znanstvene metodologije proučava i istažuje područje predšk.odg. radi spoznavanja svih bitnih okolnosti za njegovo unapređenje i obogaćivanje teoretskih spoznaja o tome.Zadaci: proučavanjem obogaćuje spoznaju, da na temelju tih spoznaja razvija predšk.odg.(zadatke, metode, sadržaj,sredstva), naučno-krit. Vrednuje rezult. Na području predš.odg. i predš. Ped. -Zbog intenzivnog razvitka predšk.djeteta i velikih razlika u sposobnostima i mogućnostima pedagogijska disc. Dijeli se u 2 grane: pedagogiju ranog djetinjstva ( dječije jaslice i dj.domovi) i pedagogiju predšk.dobi (dj vrtić i dj.domovi)

ŠKOLSKI I VISOKOŠKOLSKI ODGOJ

Škola je jedna od najstarijih odgojno-obrazovnih institucija. Prošla je svoju dugu povijest i evoluciju. Terminom škola označava se više od 2 milenija,specijalizirana društvena institucija za odgojni rad i obrazovanje.*Školsko doba obuhvata razdoblje od 6-18 god. Ima 3 međufaze: mlađe š.d.(6-11), srednje š.d.( 11-15),starije š.d.(15-18)..* Visokoškolsko doba je razdoblje nakon završene škole. U normalnim uvjetima to je od 18-22 god.odnosno do 25 god.

ORGANIZACIJA ŠKOLSKOG SUSTAVA--Odgojno-obr. Susav- sve vrste odgojno-obr.institucija u kojima se planski ,sustavno i organizirano ostvaruje odgoj i obraz. Tu spadaju: predškolske inst. Škole različitih vrsta i stupnjeva, visoke škole i akademije, ustanove za odgoj i obraz.odraslih, studentski,đački,popravni i domovi za djecu bez roditelja.--Školski sustav- tu spadaju odgojno-obraz. institucije u kojima se planskii sustavno ostvaruje odgoj i obraz.: tu spadaju-osnovne škole,različite srednje šk.,visoke škole i akademije. Školski sustav obuhvata različite stupnjeve sustavno planirane i irganizirane odgojno obrazovne djelatnosti. Za svaki stupanj odgojno obraz. rada, određena je odgovarajuća odgojno obrazovna institucija.-Prvi stupanj-osnovno škloski odgoj i obraz. realizira se u osnovnoj šk.-Drugi st.- srednjoškolsi odgoj i obraz. realizira se u različitim vrstama srednjih šk.-Treći st.-visokoškolski odgoj i obraz.-visoke škole(fakulteti) i akademije-Četvrti st.-postdiplomski studij- dva nivoa magistarski i doktorski studij.UNUTARNJA ORGANIZACIJA NAST.ODG.DJELATNOSTI U ŠKOLINASTAVA je planirani,organizirani i sustavni odgojno-obraz.proces koji se ostvaruje sukladno utvrđenom nastavnom planu i programu. Nastavni plan predtsvlja vremensku dimenziju nastavnog rada, a nastavni program sadržajnu dimenziju nastavnog rada.Nastava je kao jedinstven odgojno-obraz.proces usmjerena na ostvarivanje 3 temeljna zad: materijalni zad.nast. ( usvajanje nastavnih sadržaja, tj..proces planskog,organiziranog i susavnog usvajanja znanja i na proces razvijanja navika i umijeća),funkcionalni zad.nast( razvijanje psihofizičkih spos.),odgojni zad( razvijanje i izgrađivanje osobnosti odgajnika,formiranje poz.osobina ličnosti)-Unutarnju organizaciju tj.strukturu odgojno-obraz.djelatnosti u osn.šk. čine: redovna,dopunska,dodatna,fakultativna nastava, vannastavne akt.program rada razrednika, program profesionalnog obavještenja,usmjeravanja i savjetovanja učenika,društvena i kulturna djelatnos škole i suradnja škole i obitelji.LIK UČITELJA,NASTAVNIKA,ODGAJATELJABitna obilježja nastavničkog poziva kao temeljne predpostavke za uspješno odgojno djelovanje: -nastavnik mora biti moralna,cjelovita i stabilna osobnost,snažne volje i čvrstog karaktera;-nastavnik mora biti vrlo obrazovan i kulturan čovjek,širokih pogleda svestranog općeg obrazovanja;-nastavik mora izvrsno poznavati svoje srtručne predmete koje predaje u šk i zastupa u životu. Drugim riječima, mora biti dobar stručnjak;-nastavnik mora posjedovati pedagošku kulturu(teorijsko i praktično ped.obrazovanje)-pozitivan odnos,optimizam i ljubav, tj.da učitelj voli svoje zvanje i odgojni rad,da vjeruje u čovjeka i u spjeh svog rada,da voli mlade ljude i rad sa njima,da pokazuje razumjevanje za njihove probl.-kada učitelj posjeduje autoritet,tada on može uspješno odgajati jer učenici poštuju njegovo mišljenje,uvažavaju njegove sudove i stajališta i prihvataju njegove prijedloge ili zahtjeve

ŠKOLA KAO IMANENTNO ODGOJNA USTANOVAŠkola je prije svega odgojna ustanova, pa onda obrazovna. Cilj je da se djeca odgoje u samostalne ličnosti i da se formiraju poz. osobine ličnosti kako bi mogli uspješno obavljati profesionalnu djelatnost. Konstatacija da je škola imanentno-odg.ustanova prizilazi iz zadatka nastave. Škola treba istovremeno i sukladno ostvarivati sva 3 zad.nastave: materijalni . ( usvajanje nastavnih sadržaja, tj.proces planskog,organiziranog i susavnog usvajanja znanja i na proces razvijanja navika i umijeća),funkcionalni zad.nast( razvijanje psihofizičkih spos.),odgojni zad( razvijanje i izgrađivanje osobnosti odgajnika,formiranje poz.osobina ličnosti). Učitelj treba da bude prije svega i odgajatelj, a ne samo prenositelj i tumač znanja. Treba da bude osoba u kojoj će djeca vidjeti svog uzora. On treba da iznosi program odjeljenske zajednice i da surađuje s roditeljima. Cilj planskog,organiziranog i susavnog odgojnog djelovanja da škola na početku školske god utvđuje nastavni program koji se ostvaruje u redovnoj nastavi, izvannastavnim akt. I općoj kulturnoj djelatnosti škole.ŠKOLSKA I VISOKOŠK.PEDAGOGIJA,DIDAKTIKA I METODIKAŠkolski odgoj proučava šk.ped. Školska ped u svom pravom značenju je znanstveno ped.disc. koja proučava odgoj u školama kao odgojnim ustanovama.Predmet njenog znanstvenog istraživanja i unapređivanja je odgoj ili odgojno-obraz.proces u školama svih vrsta i stupnjeva.Smisao školske ped. Je proučiti cjelokupnu organiz. Školstva,cilj i zadatke šk.odgoja,organiz.odgojnog rada u školama, oblike tog rada,njegove faktore,načela i metode šk.odgoja.Svrha- otkrivanje zakonitosti odgojno-obraz,djelatnosti na tom području,bogaćenje pedagogijskih spoznaja i njihova upotreba radi unapređenja odgojno-obraz.procesa. Kad se tako formulirana opća svrha raščlani na sastavne dijelove,dobijaju se 3 bitne komponente: spoznaja zakonitosti i razvitak teorije, unapređenje prakse odg.rada, vrednovanje postignutih rezultata.Zadaci: -proučava odgojno-obraz.proces u školama,otkriva nove zakonitosti,obogaćuje ped.spoznaje i tako razvija ped.teoriju, -stvaralačkom primjenom ped.spoznaja i teorijskih postignuća razrađuje i postavlja konkretnije smjernice i normative za unapređivanje odgojno-obraz.djelatnosti u šk.,- znanstveno-kritički vrednuje postignute rez na području šk odgoja i šk.ped.S obzirom na životna razdoblja učenika,pedagogija se razdjeljena na : školska (osnovnoškolska i srednjoškolsaka) i visokoškolska pedagogija.VISOKOŠKOLSKA PED. Je znanstveno-pedagogiska disciplina koja proučava zakonitosti odgojno-obraz.djelatnosti u specifičnim uvjetima visokog školstva. Njena namjena je da proučava organizaciju visokog školstva i odgojno-obraz.djelatnosti u njemu, a tu se ponovo javlaju 3 zad: -spoznavanje zakonitosti na tom području i razvitak visokoškolske ped.,- unapređivanje odgojno obrazovne djelatnosti u visokom školstvu,- vrednovanje postignuća na praktičnoj i teorijskoj razini.DIDAKTIKA je znanstveno ped.disc. koja proučava zakonitosti nastavnog procesa radi njegova unapređivanja. Najkraće rečeno,ona je teorija nastave. U nastavi pronalazi nove zakonitosti i spoznaje na temelju njih unapređuje odgojno-obraz.rad i vrednuje postignuća didaktičke teorije i nastavne prakse. Kao teorija nastave ona osmišljava i pedagogiski zasniva cilj i zadatke nastave,vrste i stupnjeve nast.,sadržaj i organizaciju nast.rada,faktore i oblike u nast, načela i metode rada,..

METODIKA je znanstveno ped-disciplina koja pručava zakonitosti nastave pojedinog nast.predmeta. To znači da ima onoliko metodika koliko i nastavnih predmeta. Treba razlikovati: metodike elementarne nastave,metodike srednjoškolske nastave i metodike visokošk.nast.

ODGOJ I OBRAZOVANJE ODRASLIH

POTREBA ODGOJA I OBRAZOVANJA ODRASLIHPojavi se uporedo sa odgojem i obraz. mladih naraštaja. Napredak nauke i tehnike uslovljavaju promjenu u sadržaju i karakteru radne snage(njihovog rada).Ovaj odgoj je postao permanentni proces i važan zadatak društva. Učenje mora biti kontinuiran i stalan proces. Zbog orjentacije prema budućnosti važan je ovaj odgoj. Pojavljuje se kao individualna i društvena potreba pa ima dvojaku ulogu: 1. Ukloniti nedostatke prošlosti i udovoljiti trenutnim potrebama; 2.omogućiti odg. I obr. građana u skladu sa razvitkom svih sfera civilizacije.SPECIFIČNOSTI, SMISAO I ZADACISmisao: omogućuje građanima usvajanje znanja, formiranje umijeća i navika,razvoj psihof. Sposobnosti,usvajanje uvjerenja i stavova, ovladavanje kulturom učenja, rada, ponašanja.Zadaci: 1.pružiti i upotpuniti prijeko potrebno opće obrazovanje svih građana; 2. Omogućiti građanima u radnom odnosu da upotpune i nadoknade potrebno srtučno zvanje; 3.pružanje svim aktivnim građanima mogućnosti stručnog obrazovanja,sticanje viših klasifikacija; 4. Svim građanima omogućiti da prošire svoje znanje,razviju sposobnosti,steknu odgovarajuću kulturu; 5.potpomoći i omogućiti odgoj i obraz. za osobne i obiteljske potrebe(učenje stranih jezika,pripremanje rod.za odgojnu f-ju...); 6.osposobljavanje odraslih za kulturno korišćenje slobodnog vremenaORGANIZACIJA I OBLICIPrma konkretizaciji odgoja zasnovanog na područjima ljudske aktivnosti razlikujemo: odgoj za rad, odgoj za drušveni život i odgoj za slob.vrijeme.1.Opismenjavanje i osnovno obrazovanj odraslih (namjenjeno onima koji iz bilo kojih razloga u periodu redovnog školovanja nisu ovladali osnovnim odgojem i obraz.),2.Obrazovanje i odgoj za rad (vezano uz zanimanje,radnu akt.i profesionalnu djelatnost)3.Obrazovanje i odg. za aktivnost u slob.vremenu (porodične,zdravstvene,rekreativne i kulturne djelatnosti)**Međusobno povezani postupci ovog odgoja: ispitivanje obrazovnih i odgojnih potreba i motiva, planiranje odg.obr.rada, programiranje odg.obraz.sadržaja, pripremanje i planiranje odg.-obr. Procesa, izvođenje odg.odbar. procesa, vrednovanje rezultata odg.obraz.procesa.ADULTNA PEDAGOGIJA:Područje odgoja i obraz. odraslih proučava pedagogijska disc.koja se zove adultna pedagogija. To je znanstve pedagogijska disciplina koja proučava specifične potrebe, mogućnosti,organizacijske oblike i zakonitosti odgoja odraslih radi znanstvenog osmišljavanja i unapređivanja tog odgojnog područja.To znači da je Predmet njenog proučavanja proces odgojno-obraz.djelatnosti s odraslim osobama u svim njegovim pojavnim oblicima.

Smisao i svrha istraživanja očituje se u spoznavanju zakonitosti odgojno-obraz.djelatnosti na tom području,u unapređivanju i vrednovanju toga rada. Otuda 3 temeljna zadatka: -proučava raznovrsne oblike i mogućnosti odgojno-obraz.djelatnosti sa odraslima u specifičnim uvjetima obrazovanja i odgajanja uz rad i iz rada, da uočava i otkriva nove zakonitosti na tom području,obogaćuje ped.spoznaje i time omogućava razvitak adultne ped.kao znanstvene ped.disc.-da uz pomoć teorijskih postignuća osmisli postojeće i pronalazi nove oblike učinkovite odgojno-obraz.djelatnosti s odraslima i da stvaralačkom primjenom znanstvenih spoznaja omogući njihovo unapređenje-da znanstveno kritički prati i vrednuje rezultate postignute na području odgoja i obraz.odraslih

VAŽNIJE USTANOVE:Sve ustanove koje se bave odgojem i obraz.odraslih ili u određenoj mjeri pridonose ostvarivanju zadataka tog odgoja i obrazovanja možemo svrstati u 5 skupina:1.Posebne škole za odrasle:škole za osnovno obraz.odraslih(pružaju opće obrazovanje na razini osnovne šk.i namjenjene su odraslima koji nisu ranije završili osnovnu osmogodišnju školu)i posebne škole(mogu biti na razini srednjih i viših škola, u njima radnici mogu postići određen stupanj stručne spreme,mogu se doškolovati,stručno usavršiti,postići višu klasifikaciju)2.Redovne škole,školski centri i fakulteti: odrasli mogu steći osnovno obrazovanje i u redovnim osnovnim šk. Namjenjenim djeci i mladeži. –odjeljenja za odrasle pri redovnim školama,-izvanredni studij na fakultetima,višim i visokim šk,- postdiplomski studij na fakultetima i visokoškolskim ustanovama.3.Otvorena sveučilišta: su vrlo stare ustanove namjenjene odgojnom i obraz.radu sa odraslima.4.Kulturne i prosvjetne ustanove: u ovu skupinu spadaju različite ustanove koje svojim radom pridonose realiziranju zadataka odgoja i obrazovanja odraslih: -kulturno-edukativne ustanove( domovi kulture,čitaonice,kazališza,..) – sredstva javnog priopćavanja (radio,tv,dnevni tisak,..)-stručne udruge(udruženja pedagoga,psihologa,filozofa,lingvista,....)5.Proizvodna preduzeća po svom karakteru i osnovnoj usmjerenosti nisu odgojno-obraz.ustanove ali su vrlo zainteresirane za kadar i njegovu stručnost, radne sposobnosti,odnos prema radu,...

ODGOJ U DOMOVIMA

Mladež se obrazujei odgaja ali istovremeno i živi tu. Domovi su odgojne socijalne ustanove. Odgojnu djelatnost provodi odgajatelj uz pomoć stručnjaka.. Temeljna funkcija domova je odgojna funkcija. U antičko doba pojavili su se domovi,a u srednjem vijeku organizovano je domsko naselje uz crkve. Prvi dom je INTERNAT U MANTOVI (15.st.V.da Feltre).

S obzirom na različite uzroke smještaja i namjene ustanova,treba razlikovati 3 kategorije domova:1.Učenički ili stud.dom.- za odgoj mladih koji su zbog nastavka škol.izvan mjesta stalnog boravka2.Dječiji dom.- domovi za dj.koja su iz bilo kojih razloga trajno ili privremeno ostala bez rodit.ili žive u zapuštenoj obitelji3.Domovi za smještaj mladih koji imaju smetnje u somatopsihičkosocijalnom razvitku- njima je potrebam poseban tretman.Ovdje se smještaju osobe sa poremećajima u ponašanju,teško invalidna djeca,slijepa,gluhonijema,teže mentalno poremećena. Ovdje treba ubrojati i posebne domove,odgojne domove i domove za preodgajanje.SVRHA: da djeci i mladima nadoknadi nedostatak obiteljskog doma,da im pruži ljuba,toplinu.sigurnost i povoljne uvjete za njihov psih.i fiz. Moralni i društveni razvitak.TEMELJNA ZADAĆA svih domova je odgoj djece i mladeži u suglasju sa općim odgojnim ciljem. Ali pored temeljnog postoje i opći zadaci odgoja u domovima ( tjelesni razvitak i briga o zdravlju- važna je pravilna prehrana,lječnička kontr.ravitak higijenskih navika,bavljenje sportom,izleti,..., intelekt.razvitak - suradnja sa školom i briga o učenju,obavljanje dom.zadaća,čitanje,razgovori,..,mor.razvit – zajednički život,poz.primjeri,razvitak navika kult.ponašanja,navikavanje na red,urednost,uljudnost,.., .radni odg i razv.radnih navika - razvitak radnih navika,samoposluživanje,kultura učenja,briga za imovinu,radne akcije,..,.,i razvitak smisla za lijepo- njeguju se različite kulturne svečanosti,priredbe,posjete kazalištima,galerijama,...).DOMSKA PEDAGOGIJAProučava odgoj u domovima. Proučava i unapređuje odg.rad u domovima. Postoje 2 pristupa: 1.život u domu i odgoj oponašaju porodicu; 2.dom nadoknađuje porodicuPREDMET: odgoj u dječijim, učeničkim,studen.,odgojnim,posebnim i dr.dom.kao društv.ustan.za odgoj djece i mladeži. U tim ustan.ona istražuje problematiku odg.djel.,njene uvjete i moguć.,organiz.života i rada,načela i metode,sredtva i oblike odg.djel. i dr.Zadaci: proučavati ovo područje odgoja i obogaćivati spoznaju, na temelju tih spoznaja postaviti cilj i zadatke odgoja,naučno-kritički vrednovati napredak i rezultate domskog odg.i domske ped.VRSTE DOMOVA:Domovi se osnivaju s različitom svrhom,obuhvaćaju odgojnike različite dobi i spola,imaju različite kapacitete,u njima odgajnici borave duže ili kraće vrijeme ili su više ili manje otoreni prema društvenoj sredini.PPREMA NAMJENI: Učenički ili stud.dom.- za odgoj mladih koji su zbog nastavka škol.izvan mjesta stalnog boravka; 2.Dječiji dom.- domovi za dj.koja su iz bilo kojih razloga trajno ili privremeno ostala bez rodit.ili žive u zapuštenoj obitelji; 3.Odgojni domovi- za mlade sa teškoćama u razvitku; 4.Posebni domovi; 5. Domovi za preodgajanje.DOB: dječiji domovi (predškolska dob i školska); učenički domovi (učenici sred.škola razl.usmjerenja); studentski domovi(smještaj stud.za vrijeme studija)SPOL: ženski, mušku djecu i mlade, mješovitiKAPACITET: male- do 100, srednje od 100-200,velike- više stotinaTRAJANJE BORAVKA: za kraći boravak, trajno

STEPEN OTVORENOSTI: otvoreni ( omogućuju svakodnevne kontakte odgaj.za druš.sred. .e postoje pravna ogranič.u odnosu na smještaj i kretanje odgaj. Učenički i studentski), zatvoreni (postoje pravna ograničenja u odnosu na smještaj i kontakte. Domovi za preodgajanje), poluotvoreni ( omogućuju kontakte odgajnika s okolinom vezane uz radno osposbljavanje. Neki domovi za preodg)TIPOVI DOMOVADJEČIJI DOMOVI: djeca bez roditelja i brige za njihov razvoj i odgajanjeSOS DJEČIJE SELO: napuštena djeca (10-20 porodičnih kuća i dr.potrebih objekata)UČENIČKI DOMOVI: učenici van svog mjesta (raspoređeni u gr.,obavljaju različite dužnosti i asktino sudjeluju u odlučivanju o životu i radu u domu.ODGOJNI DOMOVI: prestupnici (maločjetnička delinkvencija,prestupništvo 10-18 god.)DOMOVI ZA PREODGAJANJE: antisocijalno i kriminalno ponašanje. Temeljna f-ja preodgajanje i rehabilitacijaPOSEBNI DOMOVI: mladi sa teškoćama u razvoju radi spec. Odgajanja i školovanja. (Centri za odgoj i izobrazbu-ako su sposobni za spec. Odgoj i obrazovanje, gdje je organizovan život i odg.-obraz. rad u skladu sa teškoćama i zahtjevima spec.odg. za tu kategoriju razvojne ometenosti. Posebni zavodi- oni koji nisu sposobni za odg.tretman, za spec.odg. i spec.školovanje, u kojima se osigurava samo smještaj, prehrana, zdravstvena zaštitai njega, i koji su smješteni izvan grada..)SADRŽAJ RADA:1.Zdravstveno-higijensko, rekreacijsko i ekološko odg.područje- predstavlja osiguranje pravilne i zdrave prehrane,higijenskih uslova života i pravilnog rasporeda dnevnih djelatnosti:učenja, rada, odmora,slobodnih i rekreativnih akt. Tu spada i usvajanje navika u f-ji mijenjanja životnog rada tokom dana i sedm. I upoznavanje odgajnika s važnijim pitanjima higijene spolnog života.2.Intelektualno odgojno područje- obuhvaća učenje kao redovni svakodnevni rad. Redovno učenje je dnevna obaveza svih učenika. Traje 2-3 sata. Dom mora osigurati odgajnicima prijeko potrebne uslove za uspešno učenje.3.Moralno i društveno odg. Područje- oblikovanje moralne spoznaju, moralnog uvjerenja i stavova u razvijanju poz. odnosa prema radu i životu, materijalnim i duhovnim vrednotama, prema samom sebi i dr. Ljudima.4. Radno odg,područje- razvijanje radnih navika,kulture rada,radosti stvaranja, spremnosti za obavljanje svojih dužnosti i obaveza. Obično se razne obaveze dijele na: rad u odgojnoj grupi, u učeničkom domu i izvan učeničkog doma.5.Slob.aktivnosti i slob. Vrijeme učenika –u funkciji su obogaćivanja pojedinačnog zajedničkog života. Slične aktivnosti su vezane uz sklonosti,želje i sposobnosti odgajnika i za realne mogućnosti njihove organizacije u domu.6.Kulturno-zabavni život učenika-čini njihov ukupni život ljepšim,sadržajnijim,potpunijim i kreativnijim. Mladi vole druženje, zabavu, razonodu.7.Povezanost doma i socijalne sredine- program odg. Rada sasvim prirodno predviđa saradnju doma sa drugim faktorima izvan doma radi koordiniranja odgojnih uticaja.NAČELA I ODGOJNI POSTUPCINAČELO AKTIVNOSTI ( razvoj odgajatelja i svih f-ja, M E i R osobine)NAČELO POSTAVLJANJA ZAHTJEVA I POŠTOVANJA LIČNOSTI ODGAJNIKA

(izgradnja ličnosti, uvažavanje odgajnika, poštovanja, tretiranja kao saradnika i kao subjekta odg.procesa.)NAČELO SOCIJALIZACIJE (uključivanje pojedinca kao dijela zajednice, pripadanje nekoj gr.Da bi se omogućio i potpomogao proces socijaliz.. Grupa mora ljudski djelovati, mora uvažavati i razvijati ljudske odnose u vrijednosnom značenju)NAČELO INDIVIDUALIZACIJE (uspostavljanje individualnih potreba)NAČELO POSREDNOG PRISTUPANJA ODGAJNIKU (odgajanik je subjekt odgajanja pa treba poštovati njegove želje i mogućnosti, odgajatelj ne smije sputavati odgajnike u njihovim poz.nastojanjima. Načelo omogućuje odgajnicima njihove vrijedne incijative,smanjuje otpor odgajateljevim nastojanjima i stvara pogodnu klimu da se zaj.akcijama postignu željeni rezultati.NAČELO MIN.SEGREGACIJE( dom se ne smije izolirati, njegovi odgajnici se smiju bitit zatvorena i obiljezena grupa. Dom i njegovi odgajnici moraju biti životno integrisani, uključeni u životnu sredinu, moraju živjeti životom svoga mjesta)NAČELO JEDINSTVA ODG. UTICAJA(odgoj je uspješan kada se odgojni uticaju međusobno slažu i podupiru.ODGOJNI POSTUPCI I METODEPOUČAVANJEM odgajatelj želi nedovoljno iskusnog odgajnika poučiti kako bi se trebao postaviti iki kako bi trebao postupiti u određenoj situaciji.UVJERAVANJE ima za svrhu razvoj odgovarajućih uvjerenja,stavova, vrijednosnih kriterija i smisla za etičke,estetske i općekulturne vrijednosti.NAVIKAVANJE je usmjereno na ljudske postupke. Odgajatelj i program odg rada moraju stvarati brojne situacije i mogućnosti za takvo aktivno djelovanje odgajnika koje razvija kulturu učenja,kult.rada i ponašanja.

prije 2 min.Ines Knežević

ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU1.Koja ped.disc.proučava odg.u slob vremenu? U čemu je njen smisao i odredi njene temeljne zad?- Odgojem u slob.vrem.bavi se ped.slobodnog vrem. Smisao je pronaći puteve i načine da se oslobođeno vrijeme učini djelotvornijim činitelje permanentnog učenja,djelovanja,stvaranja i usavršavanja čovjeka u siglasju s težnjama ljudske zajednice. Njeni zadaci su: -proučava spec.mogućnosti odg.djel.u slob.vremenu,otkriva zakonitosti tog rada,obogaćuje ped.spoznaje i tako razvija teoriju odg..u slob.vrem. – primjenom odgovarajućih znanstvenih spoznaja i zakonitosti stvara teorijske pretpostavke za stalno unapređivanje odg-obraz.rada i svih oblika akt.u f-ji kulturnog i čovjeka dostojnog korištenja slob.vrem.- znanstveno-krit. prati i vrednuje rez.ostvarene u području odgoja u slob.vrem.i njegove teorije.2. Definirajte pojam slob.vrijeme i naznačite specif.njegovog ostvarivanja od antičkog do savremenog doba.- Slobod.vrij. je vrijeme u kojem je pojedinac oslobođen poslova,obaveza i dužnosti prema obitelji,školi ili široj zajednici. Vrijeme koje on može oblikovati i ispuniti aktivnostima prema osobnim željama i zanimanjima radi zadovoljenja vlastitih sklonosti i

razvijanja sposobnosti. Slobodno vrijeme je vrijeme aktivnosti ali te akt.pojedinac slobodno usmjerava.Odgoj u slob.vrem. ima dugu povijest i začetke mu nalazimo u antičkom dobu. O njemu jasan stav već ima Aristotel. Prema njegovom shvaćanju pravi život je život u slobodnom vremenu,a to je vrijeme pripadalo samo slobodnima. U srednjem vijeku plemstvo u slob.vrem.održava turnire,lov,zabave. U dvorcima,palačama,zamcima,aristokracija priređuje prigodne svečanosti,plesove,itd. Građ.revol.uvode novi poredak i omogućuju razvitak indust.te bogatstvo novoj klasi omogućava dosta slob.vrem.,te se ona počinje baviti filozofijom,znanošću,sportom.3. Objasnite preventivno.odgojno-formativno i kurativno djelovanje akt.u slob.vrem.

prije minutInes Knežević

SPECIJALNI ODGOJOdgoj osoba sa teškoćama u razvoju traži određene specifične postupke kao što su:HABILITACIJA: jedan od osnovnih oblika spec. odg. Uključuje čitav sistem spec. Pedagoških mjera u f-ji uklanjanja ili ublažavanja taznih tjelesnih ili psih.nedostataka. Postiže se razvijanjem novih sposobnosti ili f-ja koje mogu nadoknaditi oštećene ili one koje ne postoje. Habilitacija se primjenjuje kod mentalne ret.,nekih oblika senzornih oštećenja,govornih poremećaja i tjelesne inv.REHABILITACIJA: jedan od oblika spec.odg. što uključuje sistem specijalnih postupaka s pomoću kojih se uklanja ili ublažava psihički ili tjelesni nedostatak. Rehabilitacijom se uspostavljaju f-je i razvijaju sposobnosti koje su ranije postojale,ali su prilikom stradanja poremećene,oštećene ili izgubljene. Smisao rehabil. Je da se one ponovo razviju,uspostave i rehabilitiraju. Primjenjuje se kod tjel.inval.psihopatskih i psihoneurotičnih stanja i nekih oblika govornih poremećaja.PREODGAJANJE: postupak otklanjanja ili ublažavanja čovjekova stradanja. Kada odgoj iz bilo kojih razloga zakaže,odgajanje mora prepustiti mjesto preodgajanju. To je mnogo teži proces koji teži tome da se isprave posljedice lošeg ili zanemarenog odgajanja, da se socijaliziraju nesocijalizirani pojedinci i hjihove manifestacije i time uklone razni uzroci ljudskih stradanja i tragedija.ZADACI SPEC. ODGOJA: kreiranje uslova za rast i razvoj, osiguranje adekvatne psih.klime i ped.atmosfere, primjena adekvatnih odg-obraz.metoda, osposb.djeteta za samopercipiranje i razumjevanje vlastite situacije u školi i zvan nje, osposb.za obavljanje poslova svakdon.života, stimulativna sredina.PODRUČJA RAZVOJNE OMETENOSTI:MENTALNA RETARDACIJA(oligofrenoped): u ovo područje razvojne ometenosti spadaju djeca koja zaostaju u intelektualnom razvoju i čiji je IQ od 0-70. Ment.ret. kao uže područje spec.ped.proučava oligofenopedag. Mentalna ret. Može biti primarna(uzročnik su genetski endog.fakt). Obilježava je organsko oštećenje u cent.ner.sist. Mentalna ret.može biti i sekundarna(uzročnici su egzogeni fakt.) .Oštećenja se mogu pojaviti usljed trauma prilikom poroda,zaraznih dj.bol.,psih.oboljenja,mengitisa,.. Postoje različiti stupnjevi ment.ret. –granični(IQ od 70-80), -laki( 50-70),-umjereni (30-50),-teži i teški (0-30). Djeca koja imaju granični stupanj

intelig.teže čitaju i uče,ali mogu pohađati redovne škole. Djeca sa lakim stepenom mogu se obrazovati u spec.šk.i odjeljenjima,ali se mogu integrirati u redovne šk. Umjereni st. nije sposoban za obraz. jer ne može ovladati ni čitanjem ni pisanjem. Teži i teški se ne mogu odgajati i smještaju se u domove.OŠTEĆENJE VIDA(tifloped): u ovu skupinu spadaju slijepa i slabovidna djeca. Slijepo dijete nije sposobno razlikovati svjetlo od mraka.Ono ne može vizuelno percipirati i doživljavati stvarnst oko sebe. Slabovidno dijete ima takvo oštećenje vizualnih spos. Da je njegovo vizualno doživljavanje nepostpuno,nejasno i nerazgovijetno.Specifičnosti u odgoju slijepih: učenje Brailleovog pisma,primjena auditivnih sredstava,specifičnih nast.metoda i postupaka. U sanacijskom radu sa slijepih primjenjuju se postupci koji imaju svrhu razvitak čula dodira,taktilne osjetljivosti i razvijanje kinesičkih osjetila.OŠTEĆENJE SLUHA(surdoped): ovdje spadaju gluha i nagluha djeca. Gluho dijete je ono koje je izgubilo sluh za više od 80 decibela pa je s njim akustično sporazumjevanje nemoguće. Ako je oštećenje nastupilo prije pojave govora,posljedica gluhoće bit će nijemost pa će dijete bti gluhonijemo. Nagluho dijete je izgubilo sluh u tolikoj mjeri da je s njim akustično sporazumijvanje vrlo nesigurno pa mu je i razvitak govora oštećen.Sanacijski rad sa gluhim djetetom uključuje postupke kojima je cilj ovladavanje oralnim,artikulatornim govorom. Primjenjuje je u procesu demutizacije. On počinje fonetskom artikulacijom koja je usmjerena na stvaranje i pravilan izgovor pojedinih glasova( gimnast.vježbe,spec.vježbe govornih organa,vježbe za kulturu glasa).Usporedo sa artikulacijskom obradom pojedinoh glasova obavljaju se postupci u f-ji katenizacije glasova tj. njihovo spajanje u skupine-slogove. Nakon toga slijede postupci u f-ji semantizacije govora,odnosno shvaćanje smisla i značenja pojednih riječi,rečenica,većih cjelina..GOVORNA OŠTEĆENJA(logopedska ped): ovoj kategoriji spadaju djeca u koje je otežan proces sporazumjevanja govorom zbog oštećenja govornog aparata. Govorni poremećaji se pojavljuju u 2 oblika: funkcionalani (mucanje,govorni blok,neki obl.tepanja,govorna nerazv) i organski.. Funkcionalni se očituju u raznim oblicima logoneuroza.(nerazvijenost). Organski su teži. Tu spadaju afazije,unjkanje,neki oblici tepanja,alalija,alekcija,disgrafija. U logopedskom radu primjenjuju se specifični metodski postupci koji se koriste u 3 osnovna oblika: vježbe motorike i spec.vježbe govornih organa; vježbe artikulacije glasova i njihovog međusobnog povezivanja; vježbe izražajnog govora.TJELESNA INVALIDNOST(ortoped): tu ubrajamo djecu s takvim oštećenjima i deformacijama ili motornim poremećajima koji im omogućuju odgajanje,obrazovanje i osposobljavanje.Razlikuju se 2 grupe tjel.invalid.: a) TJELESNI NEDOSTACI I DEFORMACIJE –nedostatak pojedinih udova,jače deformacije kostura, patuljast rast i sl. b) POREMEĆAJI NEURO-MUSKULARNOG APARATA- poremećaj pokretljivosti:oslabljena motorička snaga mišića,smetnje u koordinaciji pokreta,patološke kretnje.Kod ovakve djece zbog tjelesnih nedostataka se primjenjuju specifične ortpedske i fizioterapeutke mjere za rehabilitaciju tjelesnih nedostataka,ali i specijalni pedagoški postupci za rekonstruiranje osobnosti invalidnog djeteta.POREMEĆAJI U PONAŠANJU(forenzična ili sociopatska): ovdje se ubrajju: emocionalno oštećene, socijalo neprilagođene i delinkventne osobe. Odgoj i obrazovanje

emocionalno oštećene mladeži traži primjenu i usklađivanje psihoterapeutskih mjera i odgoja. Kod socijalno neprilagođenih i delinkvenata odgojni rad obuhvaća učenje,rad,rekreaciju i soc.aktivnosti. Odgajanje je vrlo sliženo i teško jer se svodi na preodgajanje. Odgajanje i preodgajanje psihopatke djece vrlo je složen i odgovoran proces,a ostvaruje se pomoću spec.pedagoških i psihoterap.mjera. Svrha je razaranje pogrešno formiranih psih.stavova i zasnivanje novih.( terapija objašnjavanjem,persuazija i psihagogične mjere)KOMBINIRANE SMETNJE I NEDOSTATCI: u ovu kategoriju spadaju djeca kod koje se istovremeno pojavljuju dvije ili više smetnji u razvoju. Kombinirane smetnje se mogu pojavljivati u vrlo kompleksnim kombinacijama kao što su:sljepoća i gluhoća,gluhoća i mentalna razvijenost. Ovakve smetnje traže primjenu posebnih pedagoškim mjera i postupaka koji odgovaraju konkretnim oblicima teškoća.INTEGRACIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJUINTEGRACIJA (lat. Integratio: dopunjavanje nečega onim što mu je bitno) INTEGRIRATI (lat.integrare: dodati nešto cjelini kao njen bitni dio)SEGREGACIJA (lat.segregatio: izdvajanje iz neke cjeline) SEGREGIRATI( lat.segregare: odvojiti) *Smisao integracije je u tome da se izbjegne segregacija učenika sa lakšim smetnjama u razvoju,njihovo soc.izoliranje i tretiranje kao manje vrijednih članova ljudske zaj.Integracija je moguća samo kod učenika s lakšim smetnjama i blažim teškoćama.Da bi integracija bila uspješna treba uvažavati 2 pravila: 1. Da se u ustanove,škole i odgojne zavode ne uključuju djeca koja mogu uspješno pohađati redovne škole; 2. Integraciju treba da prati osiguranje potrbnih uvjeta i pretpostavki.OPĆE PRETPOSTAVKE INTEGRACIJE: - stvaranje povoljne psih.klime među nastavnicima i učenicima za prihvatanje djece s teškoćama u razvoju; - obezbjeđivanje stalne stručne pomoći spec.pedagoga; - adaptacija prostora i opreme prema individualnim potrebama djeteta s teškoćama u razvoju; -nabavka potrebnih rehabilitacijskih i nastavnih pomagala i sredstava; -izrada prilagođenih individualnih programa za učenike; - obezbijediti kontinuiranu saradnju tima stručnjaka(psiholog,logoped,psihomotoreedukator,učitelj,roditelj); - priprema vršnjaka i roditelja u odjeljenju za prihvaćanje i pomaganje djeteta s teškoćama u razvoju.; -permanentno obrazovanje nastavnika; -rad s roditeljima djece s teškoćama u razvoju

prije minutInes Knežević

USTANOVE ZA SPECIJANI ODGOJ*škole-internati( organizirane su bile za jednu kategoriju razvojno ometene djece. U njima žive,odgajaju se,provode slob.vrijeme- nazivaju ih ''zavodima za rehabilitaciju'';*specijalne osnovne škole( učenici borave samo za vrijeme školskog rada. Mogu se uključiti u okviru redovne škole i to u : spec.odjeljenja i pomoćna odjelj. I kooperativni programi); *specijalna odjeljenja ( nagluha,slabovidna,ment.ret.,dj.sa govornim ošteć ali u redovnim šk); * institucije za profesionalno osposobljavanje osoba ometenih u razvitku( nakon osnovne škole mogu nastaviti redovno školovanje u stručnim školama); *specijalne predškolske ustanove( one omogućuju pravodobno uklanjanje ili

ublažavanje nedostataka i nezakašnjeli početak odg i obraz.)* specijalne socijalne ustanove( internatski su organizovane. Takvi su zavodi za umjereno i teže mentalno retardiranu djecu)SPECIJALNA PEDAGOGIJASe bavi spec.odgojem kao posebnim područjem odg. Rada. Ona je naučno-ped.disciplina koja pručava probleme i specifičnosti u procesu odgajanja razvojno ometenih osoba,posebno djece i mladeži.Predmet pručavanja spec.ped. je odgoj retardiranih ili razvojno ometenih osoba, odnosno specifični problemi odgoja, obrazovanja i profesionalnog osposobljavanja odgajnika s teškoćama u razvoju.Smisao je otkriti i utvrditi zakonitosti u području spec.odgoja,pokazati njihove specifičnosti,objašnjavati ih i interpretirati i na njima graditi svoje naučne postavke i osnove za razvoj i unapređivanje spec.odg.Zadaci: da proučava najraznovrsnije pojave u području spec.odg., da ih naučno analizira,pronalazi specifične ped.zakonitosti i tako obogaćuje ped.spoznaje na tom području odgojnog rada; da na temelju proučavanja i empirijskog istraživanja otkrivenih spoznaja razvija svoje pedagoško učenje kao teorijsku osnovu za unapređivanje prakse spec.odgoja; da naučno-kritički prati,provjerava i vrednuje rezultate i ukupna postignuća prakse i teorije,odnosno spec.odg. i spec.ped.

prije minutInes Knežević

METODIKA ODGOJNE DJELATNOSTI

1.Odredite predmet proučavanja didaktike,metodike i metodike odgojene dijelatnosti.Koja od navedene tri predagoške discipline i zašto ima najkomplesniji predmet proučavanja.-Predmet proučavanja didaktike je odgojno-obraz.rad u nastavi,obrađuje bit nastave,analizira nastavni proces,i postavlja didaktička načela,razrađuje sadržaj,oblike,organizacije,metode i sredstva nastavne dijelatnosti.Metodika proučava gotovo ista pitanja kao didaktika ali sa stanovištva nastave pojedinih predmeta u različitim stupnjevima školovanja.Ima onoliko metodika koliko i nastavnih predmeta..Metodika odg.djel.bavi se općim činiteljima ,načelima, metodama i sred.odg.djel. Ona proučava posebnosti spec.odgojnog djel.U f-ji je rješavanja odg.probl.i ostvarivanja odg.zadataka na svim podr.odgoja( obiteljski, predšk.,škol.i visokošk, odgoj i obraz.odr.,spec.odg.,dom,odg.,odg u slob vrem). Najkompleksniji pred.proučavanja ima metodika odg.djel. jer ona nije bazirana samo na pojedine predmete već proučava i odgoj i brazovanje.2. Naznačite odg.činitelje i objasnite značaj odg.ustanova u formiranju ličn.-Odg.činitelji su: obitelj,sredstva javnog inform.(priopćavanja), vjerske inst.,izdavačka djel.,kulturne ustan.,različita društva(udruge),raznovrsne ustanove. Odg.ustanove imaju određene materijalne uvjete i pedagoški osposobljen kadar za odgojni rad, imaju svoje programe i ogr.rada.

3.Koji odg.činitelji i zašto nisu primarno pedagoške ustanove.Prikažite ulogu dva takva odgojna činitelja u oblikovanju osobnosti.-Odgojni činitelji koji nisu primarno pedagoške ust.su: sredstva javnog informiranja,kulturno vjerske institucije,izdavačka djelatnost,različita društva, jer ne sprovode planski,organizirano i sustavno odgoj kao primarni.Sredstva javnog informiranja: nisu primarno pedagoške,ali svojim širim,društvenim,javnim,kulturnim,prosjetnim i stručnim djelovanjem potpomaže odg.sredstva. U njih spadaju: tisak,radio i televizija. Sredst.javn.inform. imaju posebno mjesto i obavljaju vrlo važnu društ.f-ju. Prijenosom glasa,riječi i slike ta sredstva danas ne samo da priopćavaju nego gotovo odvode savremenog čovjeka na mjesto zbivanja važnih događaja. Uticaj sred.javn.inform. utiču i na mlade ljude. Vjerske inst-Crkva: JE SNAŽAN ODGOJNI ČINITELJ. Ona odgaja svim svojim učenjem,stavovima,vrijednostima i ''sveukupnom svojom prisutnošći'',svim onim što ona živi, slavi,ispovijeda,proglašava i onim što ona jeste. Vjera prožima čitav čovjekov život i prati ga od rođenja do smrti. Živeći u suglasju s vjerskim načelima, osoba živi čovječno i potvrđuje se kao moralno,etičko biće koje ima savjest i razvijen osjećaj za razliku između dobra i zla. Kršćanstvo, katolicizam i moral su pojave koje se potpuno slažu i koje su utemeljene u vjerskom i moralnom odgoju. Temeljna zadaća Crkve jeste da uči,odgaja u vjeri i moralu, širi istinu,vjeru,moralne vrijednosti i da vse narode učini učenicima. Ostvarujući ih Crkva se uključuje u društveni život kao moćan odgojni činitelj.Kulturne ustanove: svojim šire zasnovanim,društvenim,kulturnim djelovanjem uključuju u ostvarivanje nekih odg.zad. Programe svog rada prilagođavaju ''ukusu'' potrošača. Njihov smisao je u tome da razviju ukus i podižu kulturnu razinu, a to nije moguće ako se njihovi programi srozavaju i podilaze nedostatno razvijenoj kulturnoj razini gledatelja,slušatelja,posjetilaca,čitatelja,itd.

4.Zašto je važno uskladiti tj.harmonizirati djelovanje različitih odgojnih činitelja?- Razvitak pojedinca,izgrađivanje njegove osobnosti i karaktera zbiva se u vrlo složenim životnim okolnostima,pod uticajem raznovrsnih faktora. Jasno je da u savremenim uvjetima ne odgajaju samo obitelj i škola. Pored njih postoje i djeluju ostali faktori. Odgojenik je izložen čitavom mnoštvu namjernih i nenamjernih poticaja i uticaja. Ti uticaji su sve prisutniji i snažniji. Uticaj obitelji i škole na odgoj mladi drastično opada a u porastu s drugi uticaju tj.oni nekontolirani. Važno je uskladiti djelovanje razl.odg.čin. radi razvijanja mnogostrane ličnosti kod djeteta.5.

a few seconds agoInes Knežević

OPĆA NAČELA ODGAJANJANAČELA: putokazi, norme u biranju i provođenju odg. Obr. Sadržaja

1.NAČELO SVRHOVITOSTI: zasniva se na zakonima intencionalnosti. Njehov sadržaj je jesan i bitan. Ima 3 bitne karakteristike: etičke osnovne i vrijednosne komponente, jasna perspektiva(želja), vjera u uspjeh(optimalna hipoteza).2.NAČELO AKTIVNOSTI: Odgojenik samo svojom aktivnošću stiže do rezultata. Aktivnost mora biti sukladna sa pedagoškim djelovanjem. Odgajanik mora učestovati u svom odgoju (samoodgoj)3.NAČELO POZITIVNE ORJENTACIJE: kod odgajnika ''moramo'' uočiti pozitivne osobine i ispoljavati ih pored negativnih4.NAČELO MNOGOSTRANOSTI: estetski i radni odgoj. Upereno je protiv svake jednostranosti, ograničenosti,otuđenosti. Ovo načelo odražava univerzalnost ljudske naravi. Široko područje ljudske aktivnosti traži upotrebu ovog načela.5. NAČELO PRIMJERENOSTI: samo sa primjerenim zadacima i ciljevima dolazi uspjeh. Odgajatelj mora poznavati odgajnika. Ovo načelo se odnosi na dob i spol.6.NAČELO INDIVIDUALIZACIJE: ide dalje od načela primjerenosti i traži da se zadaci svakome posebno prilagode. a)uvjerenja:pojedinac određene teorijske postavke prihvata kao osobna opredjeljenja; b) usvajanje stavova i pogleda i prihvaćanje određenih vrijednosti; c) ovladavanje kulturom učenja i rada: individualne spos.i mogućnosti; d)kultura ponašanja i vrednovanja: 7.NAČELO SOCIJALIZACIJE: čovjek je društveno biće. Čovjke poštuje pravila i norme koje su postavljene. Prihvatanje normi i donosa.8. NAČELO JEDINSTVENOSTI: smišljeno,planski i organizirano odgojno djelovanje koje se ostvaruje u različitim oblicima i pod uticajem brojnih faktora. Jedinstvo zahtjeva upozorava odgojnika na njegove dužnosti,radnu obavezu,društvenu odgovornost. Pored važnosti zahtjeva, važni su jedinstveni uticaji. Svi odgajatelji, nastavnici, pedagozi moraju pedagoški djelovati,a njihovi uticaji moraju biti međusobno usklađeni,moraju podjednako objašnjavati ljudske stavove i odnose,na isti način vrednovati dobre i loše postupke,podjednako se nositi prema njima.9.NAČELO DOSLJEDNOSTI:Skladno djelovanje svakog odgajatelja. Bitno je ostati dosljedan i uporan da to odgajanik vidi. Od stavova se nikada ne treba osustajati. Zahtjeve postaviti i ispuniti. Učenici se navikavaju na dosljednost.

a few seconds agoInes Knežević

ODGOJNA SREDSTVAKoristimo ih u okviru metoda

SREDSTVA USMJERAVANJA: savjet (sredstvo kojim se odgajatelji često služe. Kao stariji i iskusniji poučavaju i savjetuju odgojnike kako se trebaju ponašati u određenim prilikama. Savjetom se obraćaju prvenstveno razumnoj sferi odgajnika,ali njime se može uticati i na emoc.i voljnu sferu. Svrha mu je uputiti odgajnika kako se treba vladati u

pojedinim prilikama,da bi se izbjegli nesporazumi i sukobi u životu,pomoći mu vlastitim iskustvom i znanjem da izbjegne neprilike i opasnost.),primjer( ima veliko značenje u odgoju. Njegova je snaga i moć uticaja u konkretnosti,zornosti i uvjerljivosti.On djeluje neposredno,posebno na mlade ljude,npr.djecu,djevojčice i dječake zbog njihovih sklonosti i sposobnosti oponašanja.Komensky primjer smatra glavnim odg.sredstvom, J.Locke je vrlo cijenio poz.primjer smatrajući ga jednim od najjačih sredstava.),stvaranje ideala (vrlo vrijedno odgojno sredstvo. Mladi ljudi pokazuju veliku sklonost prema idealima. Već iz djetinjstva oni se zanose pojedinim ličnostima,žele imati svoje uzore u koje se mogu ugledati i slijediti ih u životu.Tako dijete svoj životni put povezuje uz lik čovjeka koji je na njega izvršio snažniji uticaj. Ti prvi uzori nisu ideali u punom smislu riječi,ali pomažu da se oni kasnije,u zrelije doba,oblikuju. Ideal je lik koji se zamišlja,kome se teži,koji kao moralno savršenstvo pokazuje cilj,prespektivu,smisao čovjekove egzistencije i zato ga želimo postići iako nismo čvrsto uvjereni da ćemo uspjeti ostvariti takvo savršenstvo), dnevni red (njime se određuje vrijeme potrebno za rad i odmor, spavanje,igru,učenje,jelo,boravak na zraku,aktivnost,spavanje. Važno je da se određene aktivnosti pravilno izmjenjuju iz dana u dan,da se odgojenici navikavaju na određeni redoslijed aktivnosti koje se ritmički ponavljaju. Pomaže formiranju higijenskih,kulturnih i radnih navika. Pomaže razvitak osjećaja za rad,disciplinu,formiranje smisla za urednost,tačnost,samostalnost i odgovornost,razvija i jača osjećaj dužnosti i odgovornosti i dr.poz..osob.), igra(osnovni oblik dječije akt i odg.sredstvo. Ona odgovara psihofiz.strukturi djeteta. Dijete u igri na prirodan način zadovoljava svoje potrebe za kretanjem i dinamičnošću. Ona je životna potreba djeteta i uvjet njegova razvitka. U igri dijete istražuje i osvaja svijet oko sebe. Igra potpuno zaokuplja dijete,oduševljava ga i zanosi,mobilizira njegovu svijest,osjećaje i volju.) . rad(je moćno sredstvo odgoja i moralnog oblikovanja. Njegov odnos prema odgoju i moralu je neposredan i mnogostran. On je ljudska potreba. Rad je svrha i sredstvo odgoja u isto vrijeme. Potpomogao jeu razvitku čovjeka,s njim je povezan razvitak misljenja i govora,čovjekov materijalni,dugovni i moralni razvitak), kulturna razonoda( kao odgojno sredstvo ona se najčešće pojavljuje u slobodnom vremenu,.Smisao je u tome da se slobodno vr.kulturno iskoristi,npr.u čitanju,gledanju filmova ili tv programa,..)SREDSTVA POTICANJA: priznanje (je najbrže sredstvo pooticanja. Kada odgojenik postigne odredđeni uspjeh , učini dobro djelo,pokaže primjereno vladanje i ustrajana je u pozitivnim nastojanjima odajemo mu priznanje s ciljem da ga potaknemo da i ubudce tako postupa),nagrada (najjače sredstvo poticanja.Ono donosi ne smao duhovno zadovoljstvo i priznajnje nego i materijalnu vrijednost.Postoji opasnost da ta materijlna vrijed..postane svha i smisao djelatn.Pri nagrađivanju vrijedi pravilo da ga treba primjenjivati više u mlađe djece ali ni tada prečesto.Ako smo nagradu obećali,onda obećanje moramo izvršiti.),pohvala(je visi stupanj priznanja.njome se odobrava postupak odgajenika , izriče povjerenje ili priznanje za dobre rezultate rada pnašanja...njome se potvrdjujeispravnost odgojenikova postupka , a time ga potičemo da i dalje tako postupa.on povoljno utice na ponasanje. Kada primjenjujemo pohvale moramo uzeti u obzir dob odgojenika i uvjete u kojim se one izriču), obećanje( odgajatelj unaprijed najavljuje odgojniku nešto ugodno. Očekujuću buduću radost koja mu je obećana odgajniku se odmah budi volja. Njime se isto tako mogu potiskivati i kočiti nepoželjne i negativne želje.Obećanje snažnije djeluje kada se daje na kraći rok.) ,natjecanje( može biti odgojno sredstvo. Kao oblik aktivn.u kojoj se pojedinci ili gr.ljudi zalažu da brže ili

bolje ostvare zad. Natjecanje kao sredstvo odg.ima svoj smisao. Ono djeluje da osjećaje,unosi među nadjecatelje određenu život i vedrinu,budi borbeni duh i jača želju za pobjedom. Ne treba pretjerivati s natjecanjima).SREDSTVA SPREČAVANJA: nadzor( preventivno odgojno sredstvo.Njegova je svrha da odgajnika očuva od loših utjecaja. Kao odgojno sred.nadzor primjenjujemo od rođenja pa do zrelosti odgajnika. On ne smije biti ni suviše tjesnogrudan,ni previše širokogrudan),skretanje ( ili zamjena je preventivno sredstvo spreč. Pomoću njega nastojimo odgajnikove težnje i želje orjentirati u poz.pravcu.),upozorenje (kao odgojno sredstvo podsjeća odgajnika na to što bi morao učiniti i na to što ne smije činiti. Najčešće ga upozoravamo riječima.Može se pojaviti u više oblika kao: primjedba,opomena,kritika ili prijetnja. Upozorenje ne smije biti prečeto jer gubi na djelotvornosti.),zahtjev( upućuje odgajnika da poštuje dužnosti,traži da se ostvare započeti poslovi,da se napuste loši postupci... Zhtjev treba korisiti oprezno i nenametljivo),kazna( je najače sredstvo sprečavanja. U odg.radu je prijeko potrebno jer postoje odgajnici koji su uporni u svojim lošim postupcima. Njen cilj je izazvati u odgajnika osjećaj neugode,krivnje i stida. Treba je upotrebljavati vrllo oprezno,ona dolazi tek onda kada druga sredstva nisu dala očekivani rez. Kazna mora biti individualna i primjerena prilikama.)

a few seconds agoInes Knežević

JOHANN HEINRICH PESTALOZZI-Večernji časovi jednog pustinjaka-Labuđi pjev-Zorno učenje o broju-Abeceda promatranja-Knjiga za majke-Kko Gertruda uči svoju djecu-Lenhard i Gertruda

Teoretičat+praktičar; obilježio početak 19st.Rođen u Zurichu 1746.god u porodici liječnika. Završio srednju školu pa stupio u višu školu gdje je 2 god izučavao filiologiju u filozofiju. Pripadao je organizaciji Društvo patriota.1768- zarađenim novcem kupio zemlju i otvorio NEUHOF-školu za seljake1768 je tu bio otvoren i dom za siromašne sa osnovnom školom. Što predstavlja temelje domske pedagogije. (1780. god. zatvoren)-1780 napisao ''Večernji časovi jednog pustinjaka'', 1781-''Lienhard i Gertruda''1792- dobio nagradu ''građanin Francuske republike''*organizirao uz pomoć vlade STANZ-prihvatilište za djecu(koja su u građanskom ratu ostala bez roditelja)Francuska vojska mu je uzela Stanz za svoje potrebe a on je prešao u BURGDORF. Tu otvara osnovnu školu gdje se najviše posvetio metodici elementarne nastave. Tada je objavio djela ''Kako Gertruda uči svoju djecu'',''Abeceda promatranja'', ''Knjiga za majke'' i ''Zorno učenje o broju''

Poslije 4 god. Preselio se u IVERDON gdje otvara srednju školu i učiteljski fakultet. Nakon 20.god. Iverdona, vratio je se Neuhof i napisao je ''Labuđi pjev''. Umro je 1827.god. *Na njega su uticali Ruso ( sa svojom idejom o slobodnom odgoju(naturalistički odgoj)),Komensky( od njega preuzima ideju o osnovnoj školi),Kant i Lajbnic(Kantovo učenje o moralu djelovalo je na Pestalozzija)*Odgojni cilj: formiranje čovjeka i čovječnosti-podijelio na odgoj glave,srca i ruke (intel.moralni i radni odg)*Didaktika- princip očiglednosti,princip sistematičnosti,princip pristupačnosti, princip trajnosti znanja,vještina i navika.*Posebne metodike: metodika elementarne nastave, met.nast.materinskog jez.,,metodika matematike,, metodika eritmetike i zemljopisa, borio se za demokratsku školu.*Značaj: 50 god.pedagogije, primjer energije, upornosti, ljubavi prema djeci. Bio je pedagog,demokrat. Pored Komenskog,najjači didaktičar, unaprijedio metodike. Pridavao značaj samostalnosti djece.Njegov koncept su mnogi proučavali i unapređivali.

a few seconds agoInes Knežević

JOHANN FRIEDRICH HERBART-Opća pedagogija izvedena iz odg.cilja-Glavne postavke metafizike-Opšta praktična filozofija-Nacrt predavanja o ped-Udžbenik psihologije

Rođen 1776.god. u Oldenburgu u Njemačkoj. Potiče iz činovničke porodice. Nakon OŠ stupio je u latinsku školu (gimnaziju), pa na sveučilište u Jenu. Na njega su uticali Kant i Ficht, Pestalozzi, Wolf i Lajbnic. Objavio je: „Opća pedagogija izvedena iz odgojnog cilja“, „Gl.postavke metafizike“, „Opšta praktična filozofija“, „Nacrt predavanja o pedagogiji“ i „Udžbenik psihologije“.Po njegovom mišljenju duša je sama po sebi neprocjenljiva jednostavna suština, a pri spajanju sa tijelom doživljava niz osjeta, formira razne odnose sa drugim tijelom i formira predođbe koje imaju cilj samoodržanja.Herbart je imao 5 ideja etike: 1. Ideje unutrašnje slobode (volja je u skladu sa umom), 2. Ideja savršenstva: snaga i energija volje sjedinjena; 3. Ideja dobrote: činiti dobro drugome; 4. Ideja prava: u moralnom suđenju suprotstavljanju više volja i 5. Ideja pravde: nagrade i kazne za narušavanje volje.Ciljevi odgajanja: a) mogući ciljevi i b) neophodni ciljevi. Herbart odgajenje dijeli na: upravljanje, nastavu i moralni odgoj. Sredstva upravljanja: prijetnja, nadzor, zapovijed, zabrane, kazne, uspješnost zabave djece i ispunjavanje njihovog vremena.Teorija nastave: u osnove teorije nastave Herbart je postavio ideju mnogostranog interesa. Nastava treba da kod studenata podstiće interes koji Herbart određuje kao samoaktivnost. Herbart je podijelio dječiju pažnju kao hotimičnu i spontanu. Hotimična

zavisi od mjere, spontano se dijeli na primitivnu i apreptivnu.Oblici nastavnog rada su desktiptivni, analitički i sintetički, a stupnjevi su jasnoća (novo gradivo), asocijacija (provjeravanje sa starim gradivom), sistem (zaključivanje iz gradiva), metoda (provjera).Sredstva moralnog odgajanja:sprečavanje i obuzdavanje odgajanika, određivanje granica u odgoju, utvrđivanje pravila ponašanja,održavanje mira i jasnoće u psihi odgajanika,poticanje psihe odgajanika pohvalama, savjetovanje odgajanika na njegove propuste.Značaj: odgoj djece vladajuće klase. Prvi je uveo sistem i pridonio da pedagog postane teorijska znanost. Zalagao se da nastava bude odgojna.. Dopunio je didaktiku, to mu je povijesno značenje. Uveo je pedagogije na sveučilišta, a ona postala samostalna disciplina.Herbatovci:Tuilison Ziller: Načelo koncentracije nastave, načelo kulturno-hist.stupnjeva, načelo formalnih stupnjeva.Wilhelm Rein: zalagao se za pučku školu.Karl Stov: djela: „Enciklop.metodologija i literatura pedagogije“, „O domačem odgajanju“.Cilj mu je u religijskom životu.Gustav Lindner: formalni cilj njegovog odgoja je samostalnost odgajanika, a stvarni odgoj čovjeka građanina.

a few seconds agoInes Knežević

FRIEDRICH FROBEL-Odgajanje čovjeka-Život za našu djecu

-Šumarska škola, sveučilište u Jeni, Berlinski univerzitet. Napisao je „Odgajanje čovjeka“. List:“Život za našu djecu“. Osnivač sistema pedagoškog odgoja, otvorio prvi vrtić Kindergarten 1837.g. u Blukenburgu kraj Keithaua. Vjerovao je u 2 ideje: ideja uzajamne povezanosti svega i ideja evolucije.Uticali su njemački filozofi na njega: Scheling (njegov učitelj). Proučavao je prirodne nauke (lingvistiku, botaniku i mirerologiju, metafiziku, fiziku) a osjeti se uticaj Roesseova, Pestalozzia. - Čovjekov razvitak prolazi 5 razdoblja: rano djetinjstvo, djetinjstvo, dječaštvo, mladost i zrelost.Cilj odgoja mu je formiranje volje i karaktera.Postavio je načela: prilagođavanje prirodi,svestranost,jedinstvo nastave,dimanično shvatanje djeteta.Uočio je važnost igre u razvitku (igra i rad). Smatra da otac, majka i dijete čine cjelinu. On je prvi pokušao organizovati ustanove za predškolski odgoj djece.Lopta, kocka, valjak.- Utemeljio sustav predškolskog odgoja,razradio sustav predškolskog odgoja,otvorio vrtiće,Australija,Itali,Rusija,Francuska,Amerika.

FRIEDRICH ADOLPH DIESTERWEG

- Studij u Herbovnu i Tubingenu.Završio je i postao u Frankfurtu učitelj matematike i fizike.U Morsu bio je direktor škole.Časopis: „P..listići za odgoj i nastavu“1832g.osnovao je pedagoško društvo.1840g. uticao na osnivanje Novog Berlinskog učiteljskog društva. U raspravama Životna pitanja civilizacije upozorio na siromaštvo.1851g. Izdavao Pedagoški godišnjak. Napisao 400 rasprava i 50 knjiga didaktike i opće pedagogije, posebno metodike maternjek jezika i matematike.1834g. Napisao „Putokaz za njemačke učitelje“. Rukovodeće ideja mu je opće čovjekovski odgoj. Postavi je načela: samorad, prilagođavanje prirodi i kulturi.Cilj odgoja: odgajanjesamozrelosti posredstvom samorada. U čovjekovom razvitku razlikuje 3 stupnja: 1. Stupanj vladavine čuvstava; 2. Stupanj pamčenja i 3. stupanj razuma.Prvo djelo mu je „o odgoju uopće i o školskom odgoju“.Glavna sredstva odgoja: sistematska nastava, dobar primjer i diciplina. Razradio je sistem didaktičkih načela i pravila. Na njega je uticao Komenski. Diesterweg razlikuje dogmatski i razvojni sistem predavanja. Nastavne dijelove (predmete) dijeli na povijesne (povijest,geografija) i racionalne (filozofija, prirodne nauke).Nazvan jeučitelj Njemačke. Ustanovljena medalja sa njegovim imenom za učitelja.