pdf (394 kb)

Studije

PregledničlanakUDK50:17.023.32Primljeno13.12.2006.

SnježanHasnašAnteJakšića32,HR-10000Zagreb

[email protected]

Prirodaičovjek

Preglednekihproblemavezanihzafilozofskorazmatranje odnosačovjekaiprirodeodnovogvijekadodanas

SažetakOdnos između čovjeka i prirode čini se trivijalnim filozofskim problemom. Ipak, on otkriva mnoga nova razmatranja koja govore da postoje mnogi ozbiljni problemi koji se tiču zna-nosti, etike, filozofije i socijalnih teorija. Ta razmatranja vode nas do povijesnih i filozofskih osvrta. Oni nam daju dva važna principa: mehanicistički i materijalistički (F. Bacon, R. Descartes, J. Locke itd.) te automatizirani proizvodni proces (H. Arendt). Ti principi bit će kritizirani od kritičke filozofije M. Horkheimera i T. Adorna kao pogrešna uporaba uma. Njegova povijest trebala bi biti obnovljena da iznova počne proučavati veliku tradiciju objektivnog uma nasuprot tradiciji subjektivnog uma. Moderni razvoj znanosti, tehnologije i teorije donio nam je dva moguća pristupa problemu: biotehnološki i filozofijsko antropo-loški. Zaključak je sačinjen od misli i pitanja vezanih uz problem bioetike i biopolitike.

Ključneriječifilozofija,priroda,čovjek,biotehnologija,ArnoldGehlen,filozofskaantropologija,bioetika,biopolitika

1.Uvod

Ovajseradtemeljinauvidimakojisuvezaniuzfilozofskopropitivanjepri-rodnogidruštvenog(čovjeka),odnovovjekovnefilozofsketradicijedosuvre-menogdoba.Pritomseprirazmatranjuprirodnogpodrazumijevadiskursnovo-vjekovne filozofije, gdje se pojavljuju problemi filozofskemetode i načelakakoupravljatiprirodomspoznavajućinjezinezakone,kakobismoještolakšepokoriliipomoćunjezinihresursaiskoristili.Kaoštojepoznato,riječjeora-zličitimmetodamafilozofskogempirizmairacionalizmasasvojimpredstav-nicima.Unastavku,prosvjetiteljstvojekrenulosličnimputemističućivodstvorazumausvemu,paiuodnosuspramprirode.Sprosvjetiteljstvomdobivamoobrise jednog specifičnognazora: prirodoznanstvenogmehanicističkogma-terijalizma(kodLamettrieaiHolbacha,napose).Prosvjetiteljipunopolažuurazvojprirodnihznanostivjerujućidaćenovaznanjaštoćemoihdobivatipu-temznanstvenihmetodavođenihrazumskimspoznajamaotvaratimogućnostizavećaostvarenjaopćeljudskesreće.Upraksijerezultatetihznanostitrebalosamoprimijeniti.Neograničenimiskorištavanjemprirodnihzalihaipravilnomupotrebomrazumapostizanjetogciljatrebalobibitimogućim.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA106God.27(2007)Sv.2(389–406)

S.Hasnaš,Prirodaičovjek390

Posljedicetihfilozofskihnaučavanja,kojasuimalasvojufunkcijuuidejnomidruštvenomkontekstukojiimjepovijesnoslijedio,bilesuprisutneusvimpodručjimaljudskogaživota.Udruštvenomkontekstuonesudonijelegolemepolitičkepromjene,temnogostrukepromjeneuuređenjudruštva,prijesvegauzapadnojEvropi.Uidejnomsmisluposljedicenisuuključivalesamodaljnjirazvojfilozofskemislinegoirazvojznanosti,kojesusvevišeizgrađivalevla-stitepojedinačnemetodepomoćukojihsudolaziledokonkretnihrezultata.Naravno,mnogesuznanostivećodavnobileodijeljeneodfilozofije(prirod-ne,prijesvega).Štojenekaznanostvišeučvršćivalasvojumetoduidobivalaiznjerezultate,raslojeinjezinouvjerenjeusvevećumoćtumačenjamno-gihpojavaudruštvuiprirodinavlastiti,specifičannačinnpr.biologizam.1Glavnajezadaćautomkontekstupreispitatiodnosprirodnogidruštvenog,pričemusepodprirodnimpodrazumijevacjelokupnostčinjenicaiokolnostikojeomogućujuživot.Onoosnovnoštoživotnosiusvomeznačenjujestsveštoimaprefiksbio-.2Najbližaznanostkojojbiodgovaralodatumačisveštosetičeživota–jestbiologija.Beznamjeredaseulaziuuskopodručjejedneprirodneipozitivističkeznanosti,biologijujednostavnomožemoodreditikaoznanostoživotu.Povezujućisveživousvimsvojimprocesima iživotnimsustavima, uočljivo je da joj je osnovnametodološkavodilja odijeliti živoodneživog,teproučavatiživo.Naistijenačinmogućeodijelitiljudskisvijetodneljudskoga.Timeseproblemljudskeegzistencijejednostranosagledavauorganizacijipreživljavanjavrste,pojedinca,sakupljanjuhraneisredstavazaživot,itd.Timejelogikaživog(onogbios)regulativnaidejabiologistič-kogredukcionizma.NajvažnijipoticajvećinibiologističkihtezadajeCharlesDarwinukapitalnomdjelubiološkeznanostiPorijeklo vrsta.3

Unjegovodoba,Darwinovaevolucijskateorija,fizikalističkaobjašnjenjapri-rodnihprocesaitd.,čineseplauzibilnijimodontologijskihispoznajnihpoj-movafilozofije.No,jeliutemeljenjecjelinepitanještopripadapodručjukojesetičeonogštozovemoprirodnomcjelinom,ilijetofloskulakojunamećesetprirodnihznanosti?Činisebitnimotkritikolikojediskursoprirodikonstitui-ranodznanosti,kolikoodfilozofije,kolikopakniodjednoga.Todajeuviduspecifičanaspektjednogsvjetonazora(nebezutjecajaufilozofiji)kojiprirodunamećekaoglavnifundamentsvegapostojećeg.Unovijevrijemesveprisut-nijabiotehnologijainjezinalogikaukazujunajednuperspektivusuvremenogstanjaovogproblema.ZailustracijutogaposlužitćedjeloJeremyjaRifkinaBiotehnološko stoljeće,4kojećepomoćiusagledavanjusveočiglednijegsrazateorijeprirodeipraksekojanaprirodunastojidjelovatizahvaćajućiunjezineznanstvenofundiraneosnovneelemente–gene.Namjeranijeukazatinarazneetičkeproblemekojisepritomjavljaju,negoshvatitinamjerutakvakoncepta–njegovulogiku.Pravifilozofskiodgovornatuznanstvenoizgrađenukon-cepciju,kojasesvevišeširi,jošnijedan,paćestogauovomradupokušatifilozofskirazmotritikojesuglavnefilozofskesmjerniceurazmatranjuproble-mabiotehnologije.NakrajućetobitiuspoređenosglavnimdjelomArnoldaGehlenaČovjek.5Istotako,namjerajepreispitatipozicijučovjekauokolinikojagaokružuje,terazumjetifenomenekaoštosuslobodaidjelovanje.

2.Povijesno-filozofskiokvirproblemaodnosa prirodeidruštvaunovovjekovnojfilozofiji

Bilo kakva teorijska konstrukcija prirodnog, društvenog ili kojeg drugogoblikabitkarezultatjemoćiumadatukonstrukcijustvori.Nijeriječočistospekulativnimproblemimaispekulativnimigramateistemoći,negooupo-rabinjezinesnagedapridoneserazumijevanjunašegprirodnogidruštvenog



okoliša.Filozofsketeorijenovogavijekadalesunatompodručjurezultateodkojihsumnogiidanasdijelomnašihsvjetonazora,tesuipolazištazarazumi-jevanjasvijetaokonas.Njihovutjecajnasuvremenisvjetonazorjestgolem,apresudnuuloguustvaranjutogsvjetonazoraimaojeengleskifilozofFrancisBacon.BaconovNovi organon6 imaojefunkcijupodređivanjaprirodečovje-ku.Onjedošaodospoznajedaprirodutrebaistraživati,tedasepritomtrebariješitiraznihidolakojinasutomesprječavaju.Njegovfilozofskinaukbiojeusmjerenprotivspekulativnefilozofijeinamjeramujebiladatisavznačajistraživanju,itotemeljenomnaiskustvu.Moćvladanjanadprirodomtrebazadobitiznanjemdokojegsedošloistraživanjemiiskustvom.Znanjejemoć,najglasnijijeinajjasnijipovikBaconovefilozofije,kojajasnoinedvosmisle-noukazujenainstrumentalnusvrhuznanjaoprirodi.KodDescartesa7jeprisutanmnogoširiinteres;onželinaćineštoštoćemujasnogovoritiosvakomiskustvu.Svojommetodičkomsumnjomontonalaziuracionalnom,aneiskustvenom.Descartesovspoznajnoteorijskiobratgo-lemjeuodnosunaBacona.Onvišenegovoritolikootomedaistraživanjetrebausmjeritipremaprirodi,negokakotrebaistraživati.Pronalazećiistineuracionalnomuređenjusvijeta,aiznadkojegstojiBog,jamacsvakeizvje-snosti(painašegpostojanja),otvaraseputzapravumetodu.VažnuuloguuDescartesovuracionalizmu(kakomutoipriliči) imaimatematika,kojajeinstrumentnjegovefilozofijeiteorijespoznaje,čijasupomoćnaoruđasveop-ćakvantifikacijaimjerenjeprirodnihfenomenaiprocesa,gdjeonapomoćuprirodnih znanosti prodire u cijeli univerzum. Iako postoje značajne razli-keizmeđuBaconoveiDescartesovefilozofije,njihdvojicarazvijajusekaonastavljači.AkojeBaconpremašioonajracionalniaspektštogaje trebalonadopuniti,činisedajetoDescartesučiniozanjega.

1

Biologizamjenastojanjedaseproblematikafilozofije,kaoipojedinihnjezinihdisciplina,više-manjejednostranosvedenabiološkepo-javeizakonitosti,terješavanaosnovimeto-da i rezultata biologije. (VladimirFilipović,Filozofijski rječnik, trećedopunjenoizdanje,Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb1989., str. 49.) Iako je u navedenom citatuspomenuta biologistička jednostranost, riječjeonastojanjuširemodfizikalizmailikemiz-ma,ukojimajelakšeuočitijednostranosttezanegolikodbiologizma,jerjeunjimauočlji-vija mehanicistička nijansa koja upravljanjihovimnazorom.Biologizamsečinineštosloženijimproblemom.Biologističketeorije,prijesvegaevolucionističkateorija(proizišlaizDarwinovaučenja), sažimau sebimnogezanimljivekomponente:pojamrazvoja,živo-ta,biološkeselekcije,suradnjeraznihdijelo-vacjelokupnogbiološkogokolišaisl.Teškojerećidafilozofijanekorespondirauobraditakvihproblema.Doduše, lakojeuočiti jed-nostranost nazora biologističkih pogleda nasvijet,alisetimeneodgovarananekavažnapitanja. Prije svega, biologizam ne uvažava(ili ne uvažava dovoljno) proces kulturnih iidejnih tendencija koje utječu na čovjeka idruštva u povijesti i u svakodnevnici. Bio-loškaegzistencijainjezinoodržanjenisudo-voljnidabičovjekaupotpunostiodredilikaoljudskobiće.Unačelu,biologističkostajališ-

te ne priznaje ljudsku slobodu jer je smatraobuhvaćenomsvekolikimrazvojemprirodnihprocesa.

2

Odgrč.bios(život)izvedenisunazivibogatiznačenjimazamnogepojaveprisutneupri-rodi.(VladimirAnić–IvoGoldstein,Rječnik stranih riječi,Noviliber,Zagreb1999.)

3

CharlesDarwin,Postanak vrsta,Nolit,Beo-grad1985.

4

Jeremy Rifkin, Biotehnološko stoljeće, Na-kladaJesenski iTurk–Hrvatskosociološkodruštvo,Zagreb1999.

5

Arnold Gehlen, Čovjek, njegova priroda i njegov položaj u svijetu,Izdavačkopreduzeće»VeselinMasleša«,Sarajevo1974.

6

FrancisBacon,Novi organon,Naprijed,Za-greb1986.

7

RenéDescartes,Rasprava o metodi, Estetika,Valjevo–Beograd1990.



UsvomedjeluPosustajanje budućnosti8američkiteoretičardruštvaJeremyRifkin, graditeljimamehanicističkoga nazora – tj. onoga svjetonazora kojivladaidanas–smatraIsaacaNewtona,AdamaSmitha,BaconaiDescartesa.RifkinnjimajošpridodajeiJohnaLockeatesmatradajeonfilozof neogra-ničene ekspanzije i materijalnog obilja, koji je zaslužanza stvaranjedruš-tvenogutilitarnogporetkaukojemnemamjestazaetičkiizbor,većsamozautilitarni.KontekstovenovovjekovneznanstveneparadigmeHannahArendtzatonedvosmislenosmještablizuznanosti,kadkažeda»modernafilozofijasvojeporijekloisvojtijekvišedugujespecifičnimznanstvenimotkrićimanoijednojprethodnojfilozofiji«.9OtactemodernefilozofijejestDescartes,jerjepočetakfilozofije,kojikodGrkapočinječuđenjem,zamijeniosumnjom.10Daljnjirazvojovogmetodološkogkonstruktauprosvjetiteljskumehanicistič-ko-materijalističkuparadigmurazvilisuPaulHolbachiJulienOffraydelaMettrie.Tadvafilozofasnažnoseodupirutradicionalnimstajalištimaopriro-diljudskogabića.UsvomeindikativnonaslovljenomdjeluČovjek stroj,11La-mettrieljudskiorganizam(podutjecajemDescartesa,jer»bibeznjegapoljeFilozofije,kaobezNewtonapoljeistinskogduha,ostalomoždajošneizoranaledina«12) doista tretira kao stroj.Ali kao stroj prirode koji je, kako kaže,navijenkaopravistroj,odnosnosat.LamettrieusporedbomljudskogtijelasasatnimmehanizmomželiukazatinaljudskotijelokaoorganiziranumaterijučijijepokretačkiprincipPriroda.Mehanicističkaparadigmaposebnoje,pak,utjecalanaHolbacha,kojiuniverzumicjelinu(bitak)upotpunostipodređujemehanicističkomobrascu.NjegovodjeloSistem prirode13izvrstanjeprimjerjednogaupotpunostidorađenogprincipamaterijalističkogmehanicizma.Pri-rodajeutomsistemucjelinabezslučajnosti,ačovjekovobićesamojejedanoddijelovateosnovnecjeline. Onojeupotpunostimaterija,bezobzirananjegoveduhovneilimoralnekarakteristike:»Čovjekjebićečistofizičko;mo-ralničovjekjetofizičkobiće«.14Jasnodajeutakvuapsolutističkomodređe-njumaterijeHolbachovafilozofijažestokookrenutaprotivbilokakvogBoga,moralaisvegaonogštobičovjekaodređivalobezutjecajamaterije.Zatoonajestkonsekventnaateističkafilozofija.Sveštojest,jestumjerikojajeobjaš-njenaapsolutnimmehanicističkimimaterijalističkimredukcionizmom.Tajefilozofijazanimljivaumjeriukojojgotovodoapsurdadovoditezuosavršenoiskonstruiranomsvijetupomoćumehanikeimatematike.Unatočopravdanimprigovorimakojemožetrpjeti,potrebnojerećidajeHolbachovafilozofijajednaodposljednjihnovovjekovnihfilozofijakojamoral,odgojizakonepo-dređujeprirodi.Također,onapriroduotkrivakaojedannoviuniverzumsagra-đennasvakakodrukčijimtemeljimanegolijetodugopokušavalateologija.Izdanašnjeperspektivemnoštvarazvijenihznanostikojesebaveprirodomtoizgledanaivno,aliusvomvremenuriječjeooriginalnomuvjerenjupokojemsečovjekmožerazumjetisamoizprirode.Holbachovajeoriginalnostštojetajnovootkriveniuniverzum,kojimsevećnavelikobavilaznanostunjegovodoba, pokušao filozofski izgraditi i povezati.U konsekventnommehanici-stičkomnazoru,ljudskobićesamojejedanodkotačićatogkozmičkogstrojamaterije.Onneživipoprincipuslobode,većpoprincipufatalizma15kojisetemeljinakretanjumaterije.Njegovo sedjelo razvijabezkapitalnihuvidamodernebiologijeinaspramnjezinabiologizmarazmatramogućnostiuvjete(unatočsveopćojmehanicističkojnužnosti)moralnogipolitičkogživotanatemeljusamoprirodnihspoznaja.

3.Noviporedakracionalnosti

UsvomedjeluVita activaHannahArendtnasličansenačinbavitomtemom.Upoglavlju»Proizvođenje«,gdjegovoriotemamakaotrajnost svijeta, reifi-



kacija, instrumentalnost i animallaborans,teinstrumentalnost i homo faber,predočavanamzanimljivuperspektivuutilitarnogmišljenja,kojemupripadaimehanicističko-materijalističkisvjetonazor.Njezinasekoncepcijamožerazu-mjetiikaoonaukojojseustanovljujenovividinstrumentalnogodnosaizme-đučovjekaiprirode.Onaseočitavauimplikacijirazvijanjatehnologijekojazavršavauautomatizaciji,aonasamajestrazvijenijesredstvodasesavpri-rodnipotencijalusmjeriuljudskeruke.No,automatizacijasemožerazumjetiikao»automatskokretanjekojeseodvijasamoodsebeikojejestogaizvandomašajavoljnogisvrhovitoguplitanja«.16Povijesno,razvojautomatizacije,isamimtimpovećanjeinstrumentalizacije,postajeautomatiziranoproizvođe-nje.Onodajekarakterproizvođenjukojinijesadržansamousvrsikorištenjaodređenogpredmetanegoproizvođenjerazvojemautomatizacijepostajesvevišesamosebisvrhom.Tajjeprocestolikonarastaodasusubjektivnekarakte-ristikepredmetailjudskogtrošenjatogistogpredmetapodređeneobjektivnomprocesuproizvođenja,kojisvevišezauzimaprocesproizvodnjeiorganizacijesvega života. Potpuna instrumentalnost predstavlja potpunu automatizacijuživotaštokojiovaproizvodi,štodovodidopotpuneodvojenostiprirodnogiljudskogsvijeta.Uzroktogajestpovećanamoćljudskogdjelovanjanaprirodu.Višenijesamoriječomehanicističkojimaterijalističkojparadigmi.Riječjeoupotrebiracionalnostikojamijenjaodnosečovjeka,prirodeitehnologije,kakobiihpodvrgnulanovomporetkuutilitarnosti,racionalnostiiproizvodnosti.Uodnosučovjekaiprirode,tajporedakumećemnogenoveelementeracional-nosti.Gdjejekorijenteracionalnosti?Vrločestoodgovornatopitanjeglasi:u prosvjetiteljstvu.Prosvjetiteljstvokaopolazištemoderneorganizacijedruštavaiživotaprisutnojeumnogimtezamaouzrokuracionalizacijekojauređujeda-našnjisvijet.Mnogiseteoretičariiizvanfilozofijskepraksepozivajunanju.17

8

JeremyRifkin,Posustajanje budućnosti,Na-prijed,Zagreb1986.

9

HannahArendt,Vita activa, BibliotekaAu-gustCesarec,Zagreb1991.,str.219.

10

H. Arendt tvrdi (citirajući Marxa) kako jetemeljna pretpostavka moderne znanosti dasubitakipojavazauvijekrazdvojeni.Utomslučajunijeostaloništauštobisevjerovalo;usvesemorasumnjati.ZatojeDescartesovasumnja dalekosežna i temeljita: ona je uni-verzalna. Samom sebi izvjestan ljudski duhjedina je stvar u koju se nemože sumnjati.Stoga su istinoljubivost, marljivost i uspjehnjegove glavne karakteristike, amatematikaglavnooruđe.

11

JulienOffray deLaMettrie,Čovek mašina,Kultura,Beograd1955.

12

J.O.deLaMettrie,Čovek mašina,str.15.

13

PaulHolbach,Sistem prirode ili o zakonima fizičkog i moralnog sveta,Prosveta,Izdavač-kopreduzećeSrbije,Beograd1950.

14

P.Holbach,Sistem prirode,str.11.

15

»Fatalizam jest vječni, nepromjenjivi, nužniustanovljenireduprirodi,ilineophodnavezauzrokakojidjelujusaučincimakojeoniproi-zvode«–Isto,str.146.

16

H.Arendt,Vita activa,str.123.

17

PovjesničarEricJ.Hobsbawmusvojojknji-ziDoba revolucije,opisujući raspoloženjeuprvoj polovici 19. st., nakon francuske gra-đanskerevolucije,piše:»Ustanovitomsmis-lu, postojao je samo jedanWeltanschauungkoji je bio značajan, i niz različitih pogledakoji su, kakve god bile njihove zasluge, ubîti bile njegove negativne kritike, kritikepobjedničkog, racionalističkog, humanistič-kog prosvjetiteljstva 18. stoljeća. Njegovipobornicičvrstosu (i ispravno)vjerovalidase ljudskapovijestkrećeuzlaznim tokom,anesilaznimilivalovitojednoličnim.Moglisuzapazitidaseznanstvenespoznajeitehničkamoćnadprirodomsvakodnevnopovećavaju.Vjerovali su da se uz pomoć razumamožeusavršiti ljudsko društvo i pojedinci, te daim takvousavršavanjedosuđujehistorija.Utimsupitanjimagrađanskiliberaliirevoluci-onarniproleterskisocijalistibilijedinstveni«(EricJ.Hobsbawm,Doba revolucije.Evropa 1789.–1848., Školska knjiga, Zagreb 1987.,str.199).



Slikaprosvjetiteljstvaizvizurepovijestiipovjesničaraoptimističnajeipred-stavljasnažnousmjerenjemisliidjelovanja.Onajerazumskomfilozofijomdruštvautjecalanarazvojprosvjetiteljskihideja,kojesuseuskoropokazaledruštvenorevolucionarnim.Kritiku, međutim, idilične slike napretka potpomognute prosvjetiteljstvompoduzelisumeđuprvimaMaxHorkheimeriTheodorAdornousvojimdje-limaDijalektika prosvjetiteljstva18 i Pomračenje uma.19 Ta dvojica autorapripadajufilozofimatzv.Frankfurtskogkruga,kojijedjelovaoodtridesetihgodina20.stoljeća.Onisupredstavnicikritičketeorije,kojapodznakpita-njastavljamnogeteorijskeipraktičneobrascesuvremenogaživota.Njihovfokusunavedenimdjelimaodnosisenakritikuprosvjetiteljstvateteorijskiifilozofskiopissudbineprosvjetiteljstvanakonnjegovauzleta.UDijalektici prosvjetiteljstvaAdorno iHorkheimerprosvjetiteljstvootkrivajukaomisaokojasepretvaraumit.Alegorijadijalektikeprosvjetiteljstvazamjenjivostjeindividuumaisvegapostojećegkaomjeranovoggospodstva,napretka,aliiregresije.Tazamjenjivostiskazujeseekonomskiipolitički.Ekonomskizna-či:zamjenjivostiljudskogbićauposlovima,adruštveno:zamjenjivostpoli-tičkihopcija.Takavrazvojpredstavljaizamjenjivost

»…čovjekakaoosobe,nositeljauma.Dijalektikaprosvjetiteljstvaobjektivnoprelaziuludilo.Ludilojeujednoiludilopolitičkerealnosti.«20

»Prosvjetiteljstvojekaonapredujućemišljenjeoduvijekslijedilociljoslobađanjaljudiodstrahaipostavljanjaljudizagospodare.«21

Horkheimer iAdornokažudasepremoć ljudi sastojiuznanju,ada jebittakovogznanjatehnika.Instrumentalizacijaumaputemtehnike,kakojerazu-mijeznanjekojetežizagospodarenjem,bitjeinovinamodernogadoba.Većjemehanicističkafilozofijskaparadigmaimalausebielementinstrumentali-zacijesvegapostojećegslužećiseumom.Prosvjetiteljstvoigrađanskodruš-tvo povijesno uzajamno pogoduju jedno drugome, oni su temelj izgradnjemodernog društva, a znanost jemisao (ali imetoda gospodarenja čovjekapomoćutehnike)kojavodiglavnuriječuoperacionalizacijiprosvjetiteljskihparadigmi.No,događasepreokretgdjeseprosvjetiteljstvo»okrenuloprotivgrađanstvačimjekaosustavgospodstvabiloprisiljenonapotlačivanje«.22Dosljednapraksainstrumentalizacijeumapretvaramisaoprosvjetiteljstvaugospodstvo nad stvarima, ali i nad ljudima, zahtijevajući priznanje nastalemoći,konstruiranerazvojemznanosti,tehnikeiekonomskograsta.Održava-njetakvaporetkatražistalnulegitimaciju,paseonpolakopretvaraumit.UknjiziMaxaHorkheimeraPomračenje umauzrokeneostvarivanjaidealaprosvjetiteljstva treba naći u ispitivanju racionalnosti. Ilustracija problemavidljivajeuširenjutehničkogznanjakaoznanjaregulacije,aneoslobađanjahumanosti.23Ispitivanjemracionalnostiproblemprosvjetiteljstvafokusiraseunjegovurodnommjestu:u umu.Povijesnompojavomumsenakonprosvje-titeljstvasvevišepojavljujekaosubjektivniiliformalnium.Onserazlikujeodobjektivnogumatimeštoformalizacijomobjektivneinužnezahtjeveumačinineobvezatnim.Jerformalniumjestumznanosti,onjeioruđemodernogproizvodnogipraktičnogsvijeta.24Objektivniumjestumvelikihfilozofskihireligioznihtradicija.Onjeustrajavaonaspoznajiobjektivnovrijednihistinaitezaosvijetusagledavajućitotalitet.25 Zadatakjefilozofijedaihizmirioživ-ljavanjemteorijaobjektivnogumainjegovimsuočavanjemsasubjektivnimistinama štonamihserviraformaliziranium.Teorijaobjektivnogumatrebalabivratiticjelovitostmisliismisaocjeline:

»Društvenanamjeratihoživljavanjasistemaobjektivističkefilozofije,religijeilipraznovjerjajestdaseizmiriosobnomišljenjesmodernimoblicimamasovnemanipulacije.«26



Horkheimernakrajuknjigezanimljivoproblematiziraodnosčovjeka,filozo-fijeiprirode.Ondarvinizamoptužujekaoteorijuprividnonaklonjenuprirodiirazumijevanjuprirode,aliunjegovimosnovamavidifizikalizamipoziti-vizam.Darvinizamduhusuprotstavljaprirodukaozakonitostinjegovubit,alizapravojeriječ»opraktičnomumukojitiranizira‘bespotrebnoduhovno’i odbacuje svako shvaćanje prirodeukojoj se ono smatra nečimvišimodstimulansaljudskojdjelatnosti«.27Horkheimersmatrakakojetosamooprav-danjedabisečovjekmogaovratitisvojimprimitivnimnagonimaiskorištava-nja,anerazumijevanju.Uobjektivnomporetkustvariipovijesnomrazvojuprosvjetiteljstva,njegovomcijepanjunanizformaliziranihistina,filozofijajeizgubilacjelovitostirazumijevanjetotaliteta.Reinterpretacijomumaiodnosapremaprirodifilozofijabitrebalavratitisvojedostojanstvoizauzetivažnuuloguurazumijevanjuproblemamodernogčovjeka.TezeizDijalektike pro-svjetiteljstvaiPomračenja umagovoreokriziprosvjetiteljstva,alisamimtimiokrizimodernogčovjeka,gdjesuganjegovesubjektivneokolnostipretvori-leubićetehnikepodvrgnutomaksimamainstrumentalnoguma.Njegovaulo-gausvijetudoistajenezamislivabezumjetnogsvijetaštogajeproizveodabiobitavaounjemu.Ljudskobićekaoprirodnobićepostajesvevišeobjekttehničkogznanja.Čovjek,dabi svoj identitetpotvrdiou tehničkomporet-kusvijeta,pristajenakrajubitiobjektprimjenetehnološkoginstrumentarijabiotehnologije.Onapredstavljačovjekovdugiputistraživanjasvijetaodsvevanjskematerijalneprirodekojagaokružujepremamaterijaluvlastitogbića.

4.Čovjekkaoobjektznanjatehnike

ŠiriuviduproblematikubiotehnologijedajenamdjeloJ.RifkinaBiotehno-loško stoljeće.Fizis ljudskogbićakaoobjektznanjatehnikekrajnjijeizrazpotvrdemoćibića tehnike:čovjekakojiposredstvombiotehnologije stvaraumjetan svijet čiju prazninu treba još samo nadopuniti jedinim preostalimnedostatkom:umjetnim čovjekom.Usvojojdosadašnjojdemonstrativnoj,re-

18

MaxHorkheimer–TheodorAdorno,Dijalek-tika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti,»Veselin Masleša« – »Svjetlost«, Sarajevo1989.

19

MaxHorkheimer,Pomračenje uma,»VeselinMasleša«–»Svjetlost«,Sarajevo1989.

20

M. Horkheimer – Th. Adorno, Dijalektika prosvjetiteljstva,str.208.

21

Isto,str.17.

22

Isto,str.100.

23

»Napredak tehničkih sredstava prosvjećiva-nja popraćen je procesom dehumanizacije.«–M.Horkheimer,Pomračenje uma,str.7.

24

»Alisnagakojakonačnoomogućujerazumneakcijejestsposobnostklasifikacije,inferenci-jeidedukcije,bezobziranaspecifičnisadržaj

–apstraktnodjelovanjemislećegmehanizma.Taj tip uma može se nazvati subjektivnimumom. (…) Ako se uopće bavi ciljevima,uzimazagotovodasuonitakođerumniusu-bjektivnomsmislu,tojestdaonislužeintere-susubjektauodnosunasamoodržanje–biloono pojedinog individuuma ili zajednice odčijegodržavanjaionozavisi.–Isto,str.13.

25

»Tajpojamumanijenikad isključiosubjek-tivnium,negogajesmatraosamodjelomič-nim, ograničenim izrazom jednog sveopćegracionaliteta izkojegasuse izvodilacriteriaza sve stvari i za svabića.Posebnavažnostsepridavalaradijeciljevimanegosredstvima.Vrhunskatežnjatakvogmišljenjabilajeizmi-ritiobjektivniporedak‘umnoga’,kakogajefilozofijashvatila,sljudskomegzistencijom,uključujući osobni interes i samoodržanje.«–Isto,str.14.

26

Isto,str.71.

27

Isto,str.128.



dukcionističkojslicikojazanemarujeljudskunematerijalnuidruštvenubit,onatodoistaičini:prirodnog čovjeka zamjenjuje umjetnim(npr.pokušajemkloniranja).Dosadašnjipovijesniusponznanostiitehnologijekaodasvetežetrpiprirodnogčovjeka.Prirodničovjekbićeječijaegzistencijanijeuvjetova-nazadiranjemtehnikegenetskemanipulacijeunjegovpostanak,nopojavombiotehnologijetosečininovapredstavanaivnogrealizma.Govoritioprirod-nomkaooproizvedenomkrozbiotehnologijudobivanoviprizvuk.Natajna-činčovjekkaoznanstvenačinjenicamorabitiizdvojendabiseprvorazumiokaomaterijalznanosti(itehnike).Međutim,stvaranjemnovogčovjekamorase odgovoriti i na pitanje njegova društvenog položaja. Suvremeni pogledvjerojatnobiprijesvegabiousmjerennanjegovpravnistatus,alijepitanjebilitakoznaoprocijenitinjegovuuloguivažnost.Ubiotehnološkomokviruonježrtvahorkheimerovskogformaliziranoguma.Stogajenužnoprogovoritiopojavljivanjubiotehnologije:jeli tosamoznanostkojajenapredovalaizekonomskih,političkihilinekihdrugihrazloga?Biotehnološko stoljećeJeremyjaRifkinanastojirasvijetlitinekeodtihpro-blema.Stoljeće o kojemRifkin govori jest, dakako, 21. stoljeće.Osnovnanamjeranjegovajeradadvovrsna.Autorprvoželipokazatikolikoještete,odnosnokoristiodtenovetehnologije,azatimnastojiispitatikolikojemogu-ćeobjasnitiovutehnologijurazumijevajućijeiznjezinihunutrašnjihrazlogai dostignućakoje poznajemo.Odgovornost koja će slijediti ukazivat će načovjekovumoćdaetičkiispravnoriješiteprobleme.Kakobiperspektivapro-blematikekojaseotvarabilajasnija,trebaistaknutinekolikobitnihtezaizoveRifkinoveknjige.PoRifkinu,biotehnologijajetehnološkinovum kojiosimštoizosnovamijenjanašepogledeonoznačavaikrajindustrijskog(piroteh-nološkog)dobakojevišenemožerješavatisvjetskeprobleme.Tonasjedobasuočilostrimavelikimkrizama:smanjenjemneobnovljivihZemljinihrezervienergije(temakojuRifkinšireobrađujeusvomedjeluPosustajanje buduć-nosti),opasnimstvaranjemplinovakojipovećavajuglobalnutemperaturu,tepostupnimopadanjembiološkeraznovrsnosti.Zbogtihtrijukriza,Rifkinjeuvjerendadolazikrajindustrijskomdobuidajepotrebnanovatehnološkare-volucija.Zatojepotrebnapromjenazvanabiotehnologija.28Stvaranježivotagenetskiminženjeringomstvarnostjekojanijemotivirananikakvimsuludimidejamainagonima,većgospodarstvom(kaojednimvažnimmomentombio-tehnološke paradigme). Ideološku podlogu biotehnologije možemo iščitatiu eugenici.KakoRifkinkaže, pojam je osmislio bratićCharlesaDarwina,FrancisGalton.Onaseuglavnomdijelinapozitivnuinegativnueugeniku.Negativnaseodnosina»sistematskodokidanjetakozvanihneželjenihbiološ-kihcrta,apozitivnaeugenikabaviseprimjenomselektivnoguzgojaradi‘po-boljšanja’osobinajednogorganizmailivrste«.29Najvećimdijelomuprvojpolovici20.stoljećaeugenikajebilaoruđepolitičkihstrahova.No,kadseuBiotehnološkom stoljećukažedasuoruđagenetskoginženjeringaprijesvegaeugeničkaoruđa,Rifkinpritomipakmislidasuvremenaeugenikanepropitu-jepitanjebiološkečistoćerase,većjemotiviranatržištem.Ekonomskooprav-danjeeugenike trebalobiponištitieventualnenegativneučinkekojebismomogliimatistimuvjerenjem.Ona,dakle,imaisvojuideologiju,kakogodjemishvatili,pozitivnoilinegativno.Povezivanjembiotehnologijesmodernimteorijama i sredstvimakomunikacijeonadobivamoćpredstavljanjaputemnovihjezičnihobrazacakojestvarausuradnjisnjima,štoznačijačanjenje-zineukupnemoćiiširenjeuširemdruštvenomsmislu.Toseposebnoodnosinasvečešćepovezivanjegenaiponašanja.Priroda,unovombiotehnološkomdeskriptivizmu,postajeskuprazličitihgenetskihšifrikojesemogukombini-



ratiijedanodosnovnihnovitetajestdaprirodavišenijeograničenapojmomživevrste,većkombinacijomgena.KakoRifkinkaže:

»Zamisaoostvaranjuljudskevrste–promjenanarazinizamjetnogniza–nerazlikujeseprevišeodzamisliostvaranjunekogstroja.«30

Pojavanovogbiologističkogjezikaneumitnajeuizgradnjiipoimanjunovogsvijeta,novekozmologije,kakokažeRifkin.Paipakjemoždapreuzetnopi-tanjemoželinamtanovatehnologijapropisivatisvjetonazorubudućnosti.Onajezanimljivskloppoimanjavezanihuzznanost,tehniku,ljudskiidrugiživot,tebisvojimdjelovanjimamoglapronaćinačinadadjelujenanjih,re-cimotakodadovedespomenuteobrascegenetikeiponašanjaitimenanovinačin problematizira pitanje ljudske slobode.Rifkin namdaje legitimacijubiotehnologijeinjezinoobjašnjenjeupovijesnom,ekonomskom,političkomiteorijskomsmislu.Iakojenesumnjivoredukcionističkiibiologizmomna-dahnutisvjetonazornizznanstvenihotkrićaproizašlihiznjega(otkrićegena,zamjetnog niza, rekombinantneDNA, ljudskoga genoma itd.) obilježili susuvremenodoba.AutorBiotehnološkog stoljećatematikomsenebaviizfi-lozofskograkursa(spominjefilozofijunanekolikomjesta),aliipakfilozof-skagledišta(Rifkinjepretežnosociolog)zauzimajuznačajnomjestouovojknjizi. Jednozanimljivopoglavlje,onoonovomsvjetonazornomkonceptu(algeniji),nazanimljivnačinuključujerazmišljanjeiofilozofiji.Algenijaje,dakle,neštoposverazličitoodalkemijekojojjesuprostavljena.Štoimjeza-jedničko?Ijedanidrugikonceptfilozofskasuokosnicaikonceptualnivodičtehnološkemanipulacijesvogadoba.Onisuistovremenofilozofija i tehnička djelatnost.31Alkemijapripadastarijem,pirotehničkomdobu.Njezinjezada-takbioprirodipomoćidaseusavrši.Algenija je,pak,konceptualninovumvezanuzrazvojbiotehnologije.Onznači

»…mijenjanjesuštineživihbića.Algeničnaumijećasuposvećena‘poboljšanju’postojećihistvaranjupotpunonovihorganizamasnamjerom‘usavršavanja’njihovafunkcioniranja.«32

Konačniciljalgeničarajeststvaranjesavršenogorganizma.Zlatno stanjejestanjeoptimalnedjelotvornosti.

»Prirodasedoživljavakaohijerarhijskiporedaksvedjelotvornijihživotnihsustava.Algeničarjekonačangraditelj.Njegovajezadaća‘ubrzavanje’prirodnograzvojaprogramiranjemnovihtvorevinakojeonsmatradjelotvornijimaodonihkojepostojeuprirodi.Algenijajefilozofijaiproces.Tojenačinopažanjaprirodeiujednonačindjelovanjanaprirodu.«33

EvidentnojedaRifkinproblematikufilozofijeitehnologijerazumijegotovokaonerazdvojne.Promjenaparadigmeznanostiitehnologijeznačiipromjenufilozofijskognazora.Filozofijanemasnagupromjenebeztehnologije–po-

28

On sam na nekoliko mjesta kaže: »Iz dobapirotehnologije selimo se u doba biotehno-logije(…)Ovopotičerevolucionarnipristuporganizaciji planeta gdje se udružuju novetehnološke i društvene snage da bi stvorilenovu ‘operativnu matricu’ (…) Razlika iz-među tradicionalne organizacije biološkognačina života (upoljoprivredi ili stočarstvu)i biotehnologije jest ta što je tradicionalnojorganizacijiradnajedinicavrsta(ubiološkomsmislupasmine,sorteisl.),abiotehnološkojjetogen.–J.Rifkin,Biotehnološko stoljeće,str.27–33.

29

Isto,str.149.

30

Isto,str.184.

31

Isto,str.56.

32

Isto,str.55.

33

Isto,str.57.



rukajetehnološkogdobaoveilionevrste.Onaurazdobljimarazličitihteh-nologijakaodaimaulogušireteorijske(legitimacijske)potvrdeodređenogtehnološkograzvoja.TojeporukaRifkinovekritičkeanalize.Temeljenenarazvijanjukritičkesvijesti,Rifkinovetezevezanesuzaodnosprirodeičovje-ka.Onečestospominjupotrebunovogpristupatomodnosu,testalnonaglaša-vanjeodgovornostiutompristupu.Utomejeprisutnoneskrivenoapeliranjenaetičkuproblematiku.

5.Međuovisnostfilozofijeitehnologije

Vratimoseodnosufilozofije,znanostiitehnologijeinjihovojmeđuovisnosti.Proizlazi li neka filozofija iz trenutačnog razdoblja generiranog tehnologi-jomkojamijenjanašprirodniiumjetniokoliš ikojasamotrebasvojuširuteorijskupotvrdu?Jelipovijestnovovjekovneicjelokupnekasnijefilozofi-jepodređenaznanstvenomitehnološkomrazvojutogpovijesnograzdoblja?Kolikotimefilozofskamisaoostajenezavisnaodtehnološkeiznanstvene?Mnoginovovjekovni filozofihvale razvojprirodnihznanosti, tesunjima iinspirirani. Fizika imatematika u novovjekovnim filozofskim interpretaci-jamanemali broj puta daju sliku jednog skladnijeg univerzuma.Nije neo-pravdanopitanjebi linovovjekovnafilozofijabila istabeztih»sastojaka«.Tisu,pak,odgovoripoticaniizunutarnjihfilozofskihrazloga.Onisučestomotiviranikakobiljudskomipovijesnomrazvojudalipovodzafundamen-talnijepromišljanje,alineiopravdanje.OdBaconasemoževidjetidajeriječoprepoznavanjuperspektiveštojuprirodaiznanostonjojpružajučovjeku.Usvakomsljedećemrazdobljuodnosiizmeđunjihnapovijesnuifilozofskuscenuuvodenovepromjeneinovapromišljanjaštoihfilozofijanijemoglazanemariti.Zatojeitražilaputinspiriranaonimštojevidjelaokosebe:ra-zvojdiskursaoprirodiiočovjeku.Njihovmeđusobnirazvojupućujenatodabitrebalosvevišesuditiiodobrobitiprirode,anesamoeksploatiratijebezkontrole.Prviodnospremaprirodibiojeteorijskikojijesamopripremaoterenzadjelovanje.Onsemijenjauteorijskiodnosizmeđučovjekainjego-vadjelovanjaposredstvommodernogtehnološkoguma.Natajnačin,čovjekse sveviše legitimirakao izrazitinositeljmoćiuodnosupremaprirodi.Utakvomporetkustvaričiniselogičnimkakomoderničovjektehnologiježelidasvipriznajunjegovumoć.Pristajeli,imoželi,filozofijapristatinatakvuulogumoći?Usvojojbîti,onatonemože.No,kakvajemoćčovjekakaobićaprirode,kakvojeonprirodnobiće?Jelipostaoslugatehnologijekojomsesluži,ilijenositeljautonomijekojamujeimanentnakrozmoćkojustvaraikojuima?Dakako,jedanfenomenološkitipželjeneslikečovjekapodudarasesnaturalističkimshvaćanjemkoječovjekavidisamokaobićeprirode,čijejeponašanjesamoprodužetakprirodnihzakona.Tojevećuočenoshvaćanjebiološkogredukcionizma.Stogaseupromatranjučovjekamoraisključitijed-nostranostnaturalizmaipronaćigledišteproučavanjačovjekaucjelovitostikojabimoralasadržavatibiološku,kulturnuidruštvenucrtu,jeroneodređujuljudskobićekaospecifičnobiće.

6.FilozofskaantropologijaArnoldaGehlena

Prijesvegapitanje:zaštoantropologija?Zatoštonjezinoosnovnopitanje ipredmetproučavanjajestčovjek.Ako,pak,primjerice,antropologijurazumi-jemobiološki,kaobiološkuantropologiju,smjerrazumijevanjaiistraživanjačovjekabiobijednostran,jersesasigurnošćumožeustvrditidaantropologi-



jaimajošaspekatakojiotkrivajudrugestraneljudskihbićaupredmetimasvojihistraživanja(socijalnailinekadrugaantropologija).Zatojepotrebnaantropologijakoja je filozofska.Njezina je specifičnost sadržanauobliku»fundamentalnogiuniverzalnogstajalištainastojiosvijetlitiupravoontičkustrukturuljudskogbića,njegovuesencijalnostkojaseočitujeusvimsvag-dapromjenjivimoblicimanjegoveegzistencije,kojimasečovjekrazlikujeoddrugihbićausvijetu«.34Filozofskaantropologija,dakle,nastojičovjekasagledatišireodnjezinihpojedinačnihsastavnica,kojesuionakoprodužecipojedinihznanosti.Onjojsemožerećidasebavicjelovitošćuljudskogbićausvimnjegovimoblicima.Općefilozofskibisedodušemoglonatuknuti,sdrugestrane,kako je riječo filozofskimotiviranomantropocentrizmu, jerfilozofskapitanjausvojojbîtitežepoimanjucjelineusvakompitanju.Čo-vjek je svakakovažandio tih pitanja, ali ne i jedini. Je li fundamentalnofilozofsko pitanje o čovjeku fundamentalno filozofsko pitanje o onome očemusefilozofijatrebapitati?Filozofskaantropologijaimasvakakosvojekorijeneufilozofskojtradiciji,alitajetradicijatrasiralaimnogedrugepro-blemekojeseuopćefilozofskojproblematicinesmijefilozofskizanemariti.Cjelinafilozofskograzmišljanjamora,dakle,bitiusvijestibavljenjafilozof-skomantropologijom,stogatavrstafilozofijemoraotkritištočovjekznači,štopredstavljaištoonjestucjeliniproblemakojimsecjelokupnafilozofijabavi.VrloznačajanprimjertakvefilozofijejestfilozofskaantropologijaArnoldaGehlena.UsvomedjeluČovjek – njegova priroda i njegov položaj u svijetuGehlennastojiekspliciratiproblemčovjekakaočinjenicekojanijejednostra-nosamobiološka,politička,povijesnaitd.Onproblemčovjekarazumijevakaoodgovornafundamentalnopitanjeonjemu,kojeuključujesveaspektenjegovabića injegoveokoline:biološke,psihološke,kulturne,povijesne idr.Pitanjeodnosačovjekaiprirode,odnosnonjegovaokolnoguniverzuma,uvjetovanogmnogimdodatnimodnosima,razumijevasenasasvimnovna-čin.No,zaštosuzanimljiviGehlenoviuvidi?Mehanicističko-materijalističkaiprosvjetiteljsko-pozitivističkaslikasvijetaotkrivajunesumnjivoiantropo-loškuperspektivu.Neizostavnaječinjenicadajemijenjanjemokolnogsvije-tačovjekutjecaoinavlastitemetamorfoze.Onesutakvedanosepečatmno-gihkulturnihipovijesnihoznaka.Kaotakve,unovovjekovnojsupovijestiotkrivalečovjekaumomiracionalnošćuusmjerenojpremasvijetu.Povijesnajesudbinatakvomčovjekuotkrilanevjerojatnumoćupravljanjaiiskorištava-njaprirode.Tasemoćmanifestirakakoukulturiproizvođenjamaterijalnogstvaranjatakoiukulturizastupljenojuumjetnostiilipolitici.Novapolitičkakultura (prije svega vrijednosti parlamentarne ili predstavničke vladavine)čovjekuotkrivaširiuvidudruštvenemoćiitimedonosijošjednuznačajnunovost.Sve tepromjenestvarajupredodžbuočovjekukaovrlomoćnomidomišljatombiću.Relevantno je stogapitanje: što je čovjek?Gehlenov jefilozofskinaporonajkojiotkrivanovog,cijelogčovjeka.Njegovafilozofskaantropologijausvojimrazličitimtezamapodsjećanajednonovopreispitiva-njepsihološkogimaterijalnog,mogućnostipovijesnogiizvanpovijesnog,tefilozofskogiznanstvenog.UsvometemeljnomdjeluČovjekonuvodijed-nupotpunonovukategorijukojuozbiljnorazmatra:biološkibitakljudskogbićainjegovaokolnogsvijeta,čimebisedaoodgovornanekabitnapitanja.Uvjerenjepritomdafilozofijamorapotražitipomoćnekihznanostikaoštosubiologija,psihologijaidruge,alidanemoraprihvatitiinjihovejednostra-

34

VladimirFilipović,Filozofijski rječnik,str.30.



nosti.35Konkretno,Gehlenželispoznajuosloboditiodprevišeintelektualizi-ranjaikaobitnučinjenicuproblemaspoznajepredstavitinjezinuorganskuiopažajnuosnovukodljudskogbića.Uširemsmislu,Gehlenpozivanavrlotemeljitopreispitivanjemjestačovjekausvijetusobziromnanjegovfizisinanjegovubiološkuuvjetovanost.Međutim,Gehlenneželiustanovitinovuznanostkojubismoimoglinazvatiantropologijom,većželiustanovitinovufilozofijubezjednostranosti,očemutrebaiznijetinekolikoosnovnihcrta.Prije svega, treba navesti da se u interpretaciji problema čovjeka kao bio-loškogfilozofijausvojojprošlostipreviševodilarazumom.Natajsunačinpostojaledvije,narazinikoncepta(paimetode)suprostavljenebîtičovjeka.Onarazumska,kojaječovjekavodilaiupravljalanjime,tebiologijska,od-nosno životinjska, koja se nije dala drukčije razumjeti ili kontrolirati osimpomoćurazuma.Gehlennastojiprevladatitajdvosmjernifilozofskikonceptizmeđurazuma(iliuma)ičovjekovebiologijeprikazujućičovjekakaocje-linu.Cjelovitost čovjeka suprostavljenajesvakomjednostranomuviduučo-vjekovubit.Gehlenkrozsvojeuvidepridaječovjekurazličitekarakteristikekojesurezultatnjegoveprirodeibiološkihuvjetanjegovapostojanja.Nekeodnajvažnijihkarakteristikajesučovjekovemorfološkenespecijaliziranosti.Toznačidaljudskobićemorfološkinijespremnozaživotuprirodikaoštojetonekaživotinjakojajegrabežljivacilislično.Morfološkijeonuodnosunatakveživotinjeobilježennedostacimaibiološkijebeznadnoneprilagođen.On je jošneustanovljenaživotinjakojananekinačinnijeukotvljena.36Toznačidačovjekimaspecifičanodnosdjelovanjapremasamomesebiipremaokolini.On,dakle,morazauzetivlastitistavpremasebiiokolnomesvijetu,štopredstavljaaspektkojigapriličnorazlikujeodostalihbića.Morfološkanespecijaliziranost,djelovanje, tezauzimanjestavačovjekaotvarajupremasvijetukojijezanjegapunopterećenja.Kaorješenjetogaproblemakojisestavlja pred čovjeka i ono što ga okružuje,Gehlen nudi temeljni »principrasterećenja«.Onkaže:

»Ovaj princip čini ključ za razumijevanje zakona strukture u izgradnji cjelokupnih ljudskihpostignuća.«37

Pomoćutogprincipačovjekjestonoštojeuprirodnimuvjetimaživotinjskogsvijetasvojebiološkenedostatkesamodjelatnoidjelujućipretvoriouprincipživota.Onsvojaopterećenjarasterećujeprijesvegapomoćudjelovanjaijezi-ka.Djelovanjemnapriroduprerađujesvijetitimestvarakulturu,vlastitiljud-skisvijetukojemsenalazi.PitanjujezikaGehlenjeposvetiogolemupozor-nost.Osimštojejezikkomunikativno, ophođavajuće odnošenje,38onprodužu-jeljudskosenzomotornodržanje.Tojebitno,jersenzomotorneprocesejezikprevodiumišljenje,odnosnojezikpripremaprelazakkodčovjekafizičkog u duhovno.Udrugomdijeluknjige,Gehlensegotovofenomenološkibavipro-blemomljudskeorijentacijeuovimdjelatnostimačovjeka:opažaj,kretnjaije-zik.Tesudjelatnostipovezaneipružajuuviduspecifičneproblememišljenja,teodnosaunutarnjegivanjskogkodčovjeka.Filozofskirelevantanproblemspoznajebitanjekaodonositeljnečeganovogštosemorarazumjetiusistemučovjekovaznanjaištotrebabitiverificirano.Spoznajajestavkojipovezujeprošlostibudućnost,aokrenutjebudućnosti.Onapredstavljanajvišistupanjrasterećenja.Njezinojepostojanjetvorevinakojačovjekaotvarasvijetuuka-tegorijivremenitostitepremaokolnomsvijetučovjekspoznajomprenosisveonoštojenastalounutarnjega.Možemorećidajespoznajaonatočkakojačovjeku svjesnoomogućujeodnos sa svijetom.Onaomogućuje zauzimanjegledišta,štojeiznimnobitnozasituiranječovjekausvijetu,kaoirasterećenje.Ne-gehlenovskigovoreći,spoznajajeprocesosvješćivanjačovjeka.



UtrećemdijeluknjigeZakoni poriva. Karakter. Problem duha,Gehlenza-ključujeodnosbiološkogirazumskogučovjeku.ProblemduhovnostiuGe-hlenauskojevezanuzbiologijsko.Tasevezanajprijepokazujeuproblemunagona,praznogprostoranjihovihispunjenja(hijatusa),tenjihovihsuvišaka.Svetotvoriproblemduhaikaraktera.Nagonemožemorazumjetiikaoorgan-ske,aliionekojetonisu.39Njihtrebazadovoljitiitojeuzadatkučovjeka.Neposredno nezadovoljeni nagoni čine suvišak koji služi zadovoljavanju ionihpotrebakojenisusamoneposrednobiološkiuvjetovanevećsuzačo-vjekovodjelovanjesvrhovitijeunekomdrugomsmislu.Naime,tajsuvišaknagonakodčovjekatrebapreraditi, štoznačidabisetotrebalodogoditinačovjeku.Tapreradaformiračovjekaodgojem,tegaičinibićemodgoja.TimesedolazidooblikovanjakarakterakojiGehlendefinira

»…sistemomsadržajnobogatih,nasvijetrazdijeljenihporiva,trajnihinteresa,potreba,budu-ćihpotrebaitd.;ondajeondjelanjeigrađadjelanjaujedno,nakraju–sklopdržanjapreuzetih,prisvojenihiliodbijenih,aliuvijekprerađenihporiva,kojisusesvakodnevnoorijentiralijedanpremadrugomipremasvijetu,alikojise,kaosporedanrezultatnašihdjelanjaslijedećizajednojedannaspramdrugoga,utvrđujuili‘ispostavljaju’«.40

Kodpoimanjakarakteravidljivaježeljazaspajanjembiološkogipsihološ-kogučovjekukaocjelini.Sjednestrane,karakterjeskupdržanjaipravilakojasemogusagledatiodozgo,dokjeodozdoonbiološkiprocesusklađiva-nja.41MnogiproblemikojimaseGehlenbavi,akojisuovdjesamodotaknuti,postavljajujednuantropologijskuontologijučovjekaspecifičnogprizvuka.Utojnovoj ontologijičovjeka,zanimljivjeobratuproblemimaduha.Uskladusasvojimvremenom,onihnazanimljivnačinanalizirakrozdvaprincipasvi-jesti:instrumentalno-tehničkiipovijesno-psihološki.Tedvijesvijestirezultatsurazvojaprirodnih,sjedne,iduhovnihznanosti,sdrugestrane.Nijednaodnjihnemožefilozofskibitidovoljnorelevantna,jernepostižekonačnusvrhu.TuGehlenprizivaupomoćSchelerovaktideiranjainasuprotdvjemaspome-nutimsvijestimastavljaideativnusvijest,zakojusemožereći»dasenjenakreativnasnagapokazujeuosnivanjuinstitucijakojese,ubîti,centrirajuu‘ideedirectrice’,uidejivodilji«.42Usvojojbitionajesvijestštotvoripona-šanjekojedostižekonačnesvrheijedinajeu kojoj ljudi kultiviraju prirodu u sebi samima.43

35

Možda najizravnije o tome govori sljedećidioGehlenova teksta: »Dosadašnja ispitiva-njajošimajunegativanrezultatopovrgavanjasvihzabludakojepotičuodKanta,naimedajeraščlanjivanjeioblikovanjenašegopažajadjelo‘razuma’.UKantovojnauciospoznajikrijesemnogotogaštojevezanozanjegovovrijeme, naročito nedostatak dubljeg pozna-vanja fiziologiječula,psihologiježivotinje iteorijejezika,čakpotpunoodsustvoovihna-uka.«–A.Gehlen,Čovjek, njegova priroda i njegov položaj u svijetu,str.182.

36

Isto,str.14.

37

Isto,str.35.

38

Gehlen,str.45.

39

»Plastičnost ljudskog porivnog života jestbiološka nužnost, koja odgovara organskomunazadnom stvaranju ili, bolje, organskojmanjkavosti nespecijaliziranosti i djelatnojsposobnostičovjekovoj.«–Isto, str.359.

40

Isto,str.382.

41

»Nazdravomsetijeluprimjećujeizvjesnana-petost,nabijenostizdašnimspremnostimanadjelanjeikretanje,aštosenalaziuspremno-stiza izbor iodbacivanjekaraktera.«– Isto,str.383.

42

Isto,str.402.

43

Gehlen,str.402.



7.Zaključakikritičkiosvrt naizloženeprobleme

Čovjekovodnospremaprirodi,postavljensamokaotakav,činisebanalnimproblemomiuosnovijeriječotrivijalnompristupuproblemukojiostajene-imenovnim.Jelitoproblemodnosačovjekaitehnike,teorijeiprakse,metodeipredmeta,subjektaiobjekta,duhaimaterije,ilinečegadrugog,nijejasnopredstavljeno.No jasno je da je taj odnos stvoriomnoštvovrlo raznolikihproblemakojisustavljenipredfilozofskorazmatranjeikojefilozofskapovi-jestnijemoglaizbjeći,anemožeihizbjećininjezinasuvremenost.Zadaćafilozofijenijedavanjeprimatanijednomodtihproblema,većpronalaženjevlastitogamjesta i artikuliranje jasnog stavaonjima.Filozofijanepristajebitilegitimacijomtehnike,antropocentrizma,biologizmailinečegadrugog;onasemožeshvatitikaokorektivnasvijestmnogihpodručjaiproblema,alinjezinajeulogadrukčija.Onaprijesvegamoraotkritiiiznaćinjihovubitiizrećivlastitistavonjima.Tajstavnepodliježeutjecajunijednomodspo-menutihodnosailipodručja.OdDescartesadoGehlena,filozofskaproble-matikaodnosačovjeka i prirodečesto jebilau iskušenjudapređeunekuvrstunaturalizma.Mehanicističko-materijalističkisvjetonazorsamojejedanaspekttogakakojefilozofijanastojalajednommetodologijskomiteorijskomparadigmomsvemudatimjestouprirodi.Možesetoshvatitiikaopokušajrazumijevanja odnosa prirode i čovjeka, koji je, što duže to više, postajaosvekompleksniji.Različitaposredovanjaizmeđutihdvajuentitetautehnici,radu,proizvođenjuilikulturipostupnosuotkrivalasveviše,ali–iakosuvrločesto imala instrumentalnikarakter–onanedajupraviodgovornapitanještonakonsvihtihposredovanjakojaproizlazeiznovovjekovnogdefiniranjaodnosačovjekaiprirode.Evidentnojedanjihovodnosvišenijeonakavka-kavjebioprijemnogihotkrićakojasučovjekauputilauprirodu.Činjenicajedasumnogateorijskaistraživanjaprirodnihznanostiotkriladubljismisaoprirode,neštoštobisemoglonazvatiradom prirode,kojijeumnogočemuiznenadioiunaprijediočovjeka.Tajradprirodesloženjeistrukturirantakodačovjekjošuvijekimaštootkriti.Nosvejeizvjesnijedaseprirodaičo-vjekusvomemeđusobnomodnosunemogujasnootkritikaodvaneovisnasubjekta.Čovjekov,pak, fizisgovorioprirodnoj sastavnici ljudskogabića,čijaosnovanijesamosocijalna,psihološka,povijesnailinekadruga.Odnosčovjekaimaterijalnekulturekojasestvaratijekomnovogvijekadovodidonoveparadigmeinstrumentalizacijeprirodeodčovjeka.Tajvidinstrumenta-lizacijezanimljivjeistogaštosesindustrijskomrevolucijomkrozprizmuapsolutneiskoristivostiprirodedefinitivnobrišenjezinaestetskapredodžbauočimagrađanskogdruštva18.i19.stoljeća.VećsuBaconiDescartes,ko-jemujeBogjedinijamacistinitosti,čovjekaekskulpiralipredprirodom.Nijestoganeobičnoštoseičovjekovapozicijauodnosunaprirodushvaćagoto-voteistički.UindustrijskomdobuonsebedoistavidikaogospodararavnaBogu.H.ArendttakođeranticipirapresudnuDescartesovuulogukadnjegovumetodičkuskepsuvidisredstvomkoječovjekaupotpunostibacaunepoznatsvijetbezikakvasigurnoguporišta.Taskepsačovjekapretvaraupotpunogsumnjivca,bezikakvajamstvazaistinuivjeruuzbilju.Onarušisvakusi-gurnutočkučovjekovaodnosapremaonomečimebihtiovladatiiupravljati–prirodom,atoznačiisamimsobom.Toznačiidajeprirodapostalajedanodnajvećihsumnjivacakoječovjekmoraraskrinkatiotkrivanjemsvihnjezi-nihtajni,kakobiodnosompremanjojmogaoimatiargumentepokojimabionbiogospodar,kakobiimaovlastitoutemeljenjespramnje,aonabiostalapotlačena.Takojeizamišljenoumehanicističko–materijalističkojperspektivi



novogavijeka.Usponomteracionalnostidošloseidomnogihtmurnihcivi-lizacijskihtemaidilemakojesuvezaneuzprosvjetiteljstvo,društvo,tehnikuisveopćuautomatizacijuokojimasugovoriliTh.AdornoiM.Horkheimer.Tasudvojicaautoraukazalanamnogestranputicesuvremenogracionalizmaiponudilimogućnostpostojanjamnogihneugodnihscenarija,kojibimoglibitiizazvanitehnološkomitehnokratskomracionalizacijommodernogsvijeta.Gehlenova pozicija otkriva životne nužnosti, otkriva u čovjekovu odnosunjegovetemeljneprincipefunkcioniranjaipostojanja.Njegovaseproblema-tikačinigotovofenomenološkom,onakaodasenebaviodnosomčovjekaionogašto jeonstvorio,niti ikakvimnjihovimpovijesnim, ideološkim ilifilozofijskimposljedicama.Međutim,tajuvidmožebitisamoprividan.Filo-zofskaantropologijaimaisvojefilozofskoisvojepovijesnomjesto.Onajeevidentnorezultatjednogafilozofskog,aliiznanstvenograzvoja.No,ovdjejeriječiotomedajeionarezultat,misaonatvorevina,proizvodikaotakvaudomenipojavljivanjaona je izvjesna interpretativnamoćkoja ima svojusnagu.Utoj interpretacijičovjekiprirodaiznimnosubliski.Tusedodušenesugerirakakojerazdoblječovjekoveinstrumentalizacijeprirodezavršenproces,alisedaderazumjetikaopozivnareinterpretacijučovjekovaodnoše-njapremaprirodi.Fundamentalnekategorije,njegoverazličitekarakteristikeiučovjekovojprirodipomoćufilozofskeantropologijeotkrivenemogućnostidovodedotogadasezamislimoiponovnootkrijemoprirodu,pabaremiučovjeku,itoprirodukojanijeniinstrumentalnanitijepovijesno-psihološkiuvjetovana.Tajeprirodaonakojabitrebalasamausebisamojinterpretiratisvojodnospremasebi.Nanekinačin,porukafilozofskeantropologijejestdačovjekmoraspoznatipriroduusebikakobispoznaosvuostaluitimeotkriopravupriroduodnosačovjekaiprirode.Povijesni razvoj tehnološkog i znanstvenog redukcionizma biotehnologijepredstavljenjedjelomJ.RifkinaBiotehnološko stoljeće. Njegovajebitprijesvegauprefiksubio-.Vjerojatnojetajprefiksnajčešćeupotrebljavanuodno-sunadrugeriječiuRifkinovudjelu.Njegovojeznačenjeuovomslučajuprijesvegapraktično,aneteorijsko.Biotehnologijananekinačingovoridajeod-nosčovjekaiprirodedošaodokraja.Jer,načinnakojionazahvaćaučovjekaiostaluprirodufundamentalanjeubiološkomsmislu.Samimtimjedininačindaseotomejošneštootkrijejestteorijakojamožeitrebabitiiznadtogadaponovnootkrivasmisao.Onabinamtrebalaotkritiinoviprirodniporedak,tebitrebalabitifilozofska.Štonamstogafundamentalnootkrivapričaobiotehnologiji?Štonamfun-damentalnonovožele reći raspraveobioetici?Želenamotkritinovuvezuizmeđučovjekaiprirode,kojijevećodavnoprisutan,aligasekaotakvogneuvažava–toječinjenicadajeodnosčovjekaiprirodepostaospojbiološkogipolitičkog.Ontendirapostatiopćenitnapraktičnoj,ali i teorijskojrazini.Odnosprirode,uonomnajopćenitijemsmislu,poznatjenajvišeutrimaobli-cima:estetskom,teorijskom(promatračkom)iinstrumentalnom.Svatriobli-kaimajubogatpovijesnidosjeimožeseonjimaiscrpnogovoritinaraziniumjetnosti, prirodnih znanosti, filozofije ili različitih odnosa (ekonomskih,industrijskih, tehnoloških) koji činematerijalnukulturu.Poznate su brojnepovijesno-filozofske teorijeopolitici,aakoseograničimonarazdobljeodnovogavijeka,tosurazličitevarijacijenatemudruštvenogugovora,pitanjesuverena,vlasti,podjelevlasti itd.,uglavnomusmjerenenapitanjakojasevežuuzčovjeka.Modernepolitičketeorijeifilozofijekrećusenajčešćeokopitanjaiproblemapredstavničkevladavine,tepolitičkeidruštvenepozicijevezaneuztajproblem.Zanekeautorečinisedajepolitičkafilozofijaiteorija



stagniralausvomproblemurazumijevanjapolitike.Jedanodtihautora(M.Foucault)problempolitikenastoji izrazitikaogotovosuvišanuonomeštojesuklasičnipojmovijedneteorijeilifilozofijepolitike.44

VratimosenaA.Gehlena.Onusvomedjelukaojednuodčovjekovihoso-binaspominjenespecijaliziranost,kojajeprijesvegamorfološkaiočitujeseunerazvijenostiljudskihorgana,odnosnou»općemnedostatkuvisokospe-cijaliziranih,tj.specifičnonaokolnisvijetprilagođenihorgana«.45Toznačiidaječovjek,uodnosunaokolnisvijetprirode,bićenedostatka.Akookre-nemosliku igledamoprirodu, tajokolnisvijetuodnosunačovjeka,on jezačovjekavisokospecijaliziraninemanedostatke,negosamoprednosti.Takomparativnaprednostokolnogsvijetatrebalabičovjekutrasiratinjegovput,kaoštotrasiramnogimdrugimbićima.Činise,sdrugestrane,daječovjekipakrazvionekevlastitespecifičnespecijaliziranosti.Donjihseprijesvegadolazi putemvećobjašnjene fundamentalnekategorije rasterećenja, a timeidosvegaostalogštočovjekjestumaterijalnojiduhovnojkulturi.Onoštočovjekjestpomoćuprinciparasterećenja,ionoštosvojimrazvojempostaje,vraćapitanjenapočetakonogaštoomogućujenjegovuspecifičnuulogu.Vra-ćanasnapitanje(ne)specijalizranosti.Iakoopetokrenemosliku,nijelikrozprizmubiotehnologiječovjekdoistanaputudapostanenad-prirodan?Nijeliriječotomedasepriroda,gehlenovskigovoreći,našlaupozicijinespecijali-ziranogsubjekta?Natombisemjestufilozofijamoralaponovnozapitatinadredommoći,čovjekaiprirode.Biotehnologijanijesamomodernaznanstve-naekskluzivnost,onajeiredukcionizamkojinamgovoridaseprirodakaočinjenicarazmatraukrajnjekonačnimkategorijama,isveštonamostajeuodnosunaprirodujestdjelovanje.Moćdasepritomdjelujeispravno,kaoštosemožedjelovatiipogrešno,ukazujekakojestogapotrebnocijeliproblemrazmatratisnekepozicijemoći.Filozofskajeintervencijaovdjenužnaizdva-jurazloga:jedanjeonajnajopćenitiji,šireotvoritiproblemodnosačovjeka,prirode,moćiinjihovaporetka.Filozofijaimazadatakiznaćitradicionalne,filozofske,nefilozofskeisvedrugeteorijskepokušajekojimogurasvijetlitiput čovjeka iprirode.Tobimogloznačiti inastavak istraživanja što su ihzapočelifilozofikojisusebaviliantropologijom,akojibisesadafilozofskibavilicijelomprirodom.Drugirazlogfilozofskeintervencijejestukorektiv-nojsvijestikojustvarafilozofija.Prijesvega,onanebitrebaladopustitidaintelektualnirazvojnametnutodprirodnihitehničkihznanostibudekriterijodnosačovjekapremaprirodi.Takorektivnafilozofskasvijestmorarasvije-tlitiisvojustrategiju,naimejelinjezinapozicijapoopćivasastajalištaetikeilipolitike.Zalaželisetafilozofijazajedannovisvjetonazorilizanovumoć.Politikačovjekapremačovjekugovorinamdaonoštojepoopćivoupoliticinijenužnopoopćivoiuetici.Todakakonediskvalificiradiferenciraniargu-mentiranetičkistavonekomproblemu,alistavljaetičkeprincipeupomalopodređenpoložajkadjeriječoljudskomdjelovanju.Tajodnospolitikeieti-keizvorjestalnihdiskusija.Politikajepakprijesvegapraksakojanasvojnačinuređujeirazrješavaodnose.Onavrločestoneuzimauobzirmoralneprigovore,većslijedilogikuvlastitogfunkcioniranjakakobipostiglaonoštohoće.Slijedomtoga,u odnosu prema prirodi etika postaje bioetika, a poli-tika biopolitika.Bioetikapredstavljatemumnogihsuvremenihrasprava.Zanjezinorazumijevanjepotrebnesuspoznajekojebinasuveleudoistavažneetičkedilemeštoihotvarajuintelektualniipraktičnidometinovihtehnologijaiinstrumentalnihmoći.Istovremeno,teorijskojeutemeljenjebioetikebitnoizahtijevasenzibilitetnovogdoba,kojejeotvorenonovimbiotehnološkimdostignućima i dilemama.No, područje biopolitikemožda je još važnije inužnijezarazumijevanje.Zašto?Zatoštorazumijeodnosemoćiizmeđučo-



vjekaiprirode–biosa,kojioznačavaživot,ipolitike,kojaoznačavajavneposlove(prijesvegameđuljudima).Ubiopolitičkomsmislučovjekabijavniposloviodveliujavnidiskursmoćisavlastitimživotomisaživotomprirode.Teorijskinaporkojibisepoduzeoupromišljanjuovogproblematrebaobidubljeistražitizajednicučovjekaiprirode,čovjekaikulture,teodnosčovje-kovekultureiprirode.Kaoštoseobičnapolitikabaviodnosimamoćimeđuljudima,biopolitikabisetrebalabavitiodnosimamoćiizmeđučovjekaicjelokupneprirode.Filo-zofskorazmatranjepritomnebinužnobilouključenoutraženjenekeidealneslikeprirodno-ljudskezajednice,većbiprijesvegapodrazumijevalonjihovorazmatranjekaofilozofskogproblema.Utvrđivanjetihčinjenicadovelobidorazumijevanjaodnosamoćimeđunjimatedomogućnostistvaranjaodnosaukojimanebiisključivalijednodrugo.Tibiodnositadavišeuvažavalimoćživotaobijustrana.Pomoćubiopolitike,čovjekbitrebaotražitimogućnostidasvojimspecijaliziranostimanadopuninespecijaliziranostiokolnogasvijetaprirodekakobizajednoopstali.Sdrugestrane,onabimorala izrasti ikaomoćkojabiosviještenosudjelovalauodnosimaprirodeičovjeka.Filozofijabisepotometrebalaosvijestitinavlastitomepolju,aneurezultatimamo-dernihznanostikojejojsenudeikojimasveštoonaradijestnuđenjeobrascaponašanjaputembioetike.Biopolitikainspiriranafilozofijomlakšebinašlaimjerupoopćivostibioetike,asamimtimičovjekoveizvornemoćikaobićapriiuprirodi.

Osnovna literatura:

1. Arendt,Hannah:Vita activa,BibliotekaAugustCesarec,Zagreb1991.

2. Bacon,Francis:Novi organon,Naprijed,Zagreb1986.

3. Descartes,René:Rasprava o metodi,Estetika,Valjevo–Beograd1990.

4. DelaMettrie,JulienOffray:Čovek mašina,Kultura,Beograd1955.

5. Gehlen,Arnold:Čovjek, njegova priroda i njegov položaj u svijetu,Izdavačkopreduze-će»VeselinMasleša«,Sarajevo1974.

6. Holbach,Paul:Sistem prirode ili o zakonima fizičkog i moralnog sveta,Prosveta,Izda-vačkopreduzećeSrbije,Beograd1950.

7. Horkheimer,Max,Pomračenje uma,»VeselinMasleša«–»Svjetlost«,Sarajevo,1989.

8. Horkheimer,Max –Adorno,Theodor:Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski frag-menti,»VeselinMasleša«–»Svjetlost«,Sarajevo1989.

9. Rifkin,Jeremy:Biotehnološko stoljeće,NakladaJesenskiiTurk,Hrvatskosociološkodruštvo,Zagreb,1999.

44

Najbolja ilustracija toga bio bi njegov citatiz knjigeZnanje i moć: »Vladar, zakon, za-brana,svetokonstituiralojesistempredstav-ljanjamoćikojijekasnijepreuzetodpravnihteorija: politička teorija ostala je opsjednutaličnošćuvladara.Sveove teorijepostavljajujošuvijekproblemsuverenosti.Onoštonamtreba jest politička filozofija koja ne bi bilaizgrađenaokoproblemasuverenosti,dakleza-kona,daklezabrane.Trebakraljuodrubitigla-

vu:toseupolitičkojteorijijošnijeučinilo.«–Michel Foucault,Znanje i moć, NakladnizavodGlobus,FilozofskifakultetuZagrebu,Humanističke i društvene znanosti – Zavodzafilozofiju,Zagreb1994.,str.152–153.

45

A.Gehlen,Čovjek, njegova priroda i njegov položaj u svijetu,str.84.



Sekundarnaliteratura:

1. Anić,Vladimir–Goldstein,Ivo:Rječnik stranih riječi,Noviliber,Zagreb1999.

2. Darwin,Charles:Postanak vrsta,Nolit,Beograd1985.

3. Filipović,Vladimir:Filozofijski rječnik,trećedopunjenoizdanje,NakladnizavodMa-ticehrvatske,Zagreb1989.

4. Foucault,Michel:Znanje i moć,NakladnizavodGlobus,FilozofskifakultetuZagre-bu,Humanističkeidruštveneznanosti–Zavodzafilozofiju,Zagreb1994.

5. Hobsbawm,EricJ.:Doba revolucije.Evropa 1789. – 1848.,Školskaknjiga,Zagreb1987.

6. Kangrga,Milan:Filozofska hrestomatija IV, Racionalistička filozofija i odabrani tek-stovi filozofa,trećeizdanje,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1982.

7. Pejović, Danilo:Filozofska hrestomatija VI, Francuska prosvjetiteljska filozofija i odabrani tekstovi filozofa,NakladnizavodMaticehrvatske,Zagreb1978.

8. Petrović,Gajo:Filozofska hrestomatija V, Engleska empiristička filozofija i odabrani tekstovi filozofa, treće (drugo) prošireno izdanje,Nakladni zavodMatice hrvatske,Zagreb1982.

9. Rifkin,Jeremy:Posustajanje budućnosti,Naprijed,Zagreb1986.

10. Scheler,Max,Položaj čovjeka u kozmosu, Čovjek i povijest, »VeselinMasleša« –»Svjetlost«,Sarajevo1987.

11. Sloterdijk,Peter:»Pravilazaljudskivrt«,Op. a,prosinac2000.,nultibroj,godinaI,str.73–84.

12. Windelband,Wilhelm:Povijest filozofije, s dodatkomFilozofija u 20. stoljeću odHeinzaHeimsoetha,knjigaI.iII.,Naprijed,Zagreb1988.

SnježanHasnaš

TheNatureandtheHuman

SummaryThe relation between the human and the nature looks like a trivial problem. However, it reveals a lot of new considerations which speak of existence of many serious problems related to the sci-ence, ethics, philosophy and social theories. Those considerations take us to the historical and philosophical turning points. They also give us some models that made some important believes in understanding human-nature relation such as: mechanistic and materialistic view (F. Bacon, R. Descartes, J. Locke etc.) and a critical review of, for example, at least two more modern examples of that relation (H. Arendt and J. Rifkin). Some of those principals will be critisized from such critical philosophies like those of Max Horkheimer or Theodor Adorno. They critisize any misuse of mind as formal mind. They think that history of mind should be restored and thus mind should be studying anew great traditions of objective mind against the tradition of subjec-tive one. Contemporary development of the science brought us two possible approaches to the problem: biotechnological and philosophicaly-anthropological one. The conclusion is made of thoughts and questiones about problems of bioethics and biopolitics.

Keywordsphilosophy,nature,human,biotechnology,ArnoldGehlen,philosophicalanthropology,bioethics,bio-politics

pdf (394 kb)

Documents