Partnerstvo za druPartnerstvo za drušštveni tveni razvojrazvoj

Antikorupcijski programAntikorupcijski program

PSD, prosinac 2006.

Komparativna analiza Komparativna analiza funkcioniranja lokalne funkcioniranja lokalne

vlasti u Hrvatskoj i vlasti u Hrvatskoj i FinskojFinskoj

TURKUTURKU SPLITSPLIT

RIJEKARIJEKA

Projekt je financiralo veleposlanstvo Republike Finske u Zagrebu.

Udrugu podržava i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

PSD, prosinac 2006.

Postoje li strukturalni odgovori (u području funkcioniranja lokalne

samouprave) na pitanje:

““Zbog čega je Finska na 1. a Zbog čega je Finska na 1. a Republika Hrvatska na 69. mjestu Republika Hrvatska na 69. mjestu

prema TI indeprema TI indeksksu percepcije u percepcije korupcijekorupcije za 2006. godinu za 2006. godinu?”?”

PSD, prosinac 2006.

Za potrebe ove analize koristili smo metodologiju policy analize ili analize javnih

politika lokalne samouprave.

Koristili smo polustrukturirane intervjue. Podatke iz intervjua

usporedili smo s javno dostupnim dokumentima.

PSD, prosinac 2006.

Tijekom analize promatrali smo sljedeće

kategorije:

• Zakonski okvir• Struktura, ovlasti i procesi donošenja

odluka u lokalnoj vlasti• Politički kontekst• Financije• Razvoj i planiranje• Javnost rada• Civilno društvo, mediji i lokalna vlast• Odnos spram korupcije (sve kategorije)

PSD, prosinac 2006.

Opći podaci o državamaOpći podaci o državama

PSD, prosinac 2006.

FINSKA HRVATSKABROJ STANOVNIKA

5,3 milijuna 4.4 milijuna

BDP PER CAPITA

31,000 $ (2005) 8,677 $ (2005)

SUSJEDNE ZEMLJE

ŠVEDSKA, NORVEŠKA, RUSIJA I ESTONIJA (PREKO FINSKOG ZALJEVA)

SLOVENIJA, MAĐARSKA, SRBIJA, BOSNA I HERCEGOVINA, CRNA GORA, ITALIJA

DULJINA OBALE

1.250,00 km 5.835,00 km

POVRŠINA 338,000,00 km 87.609,00 km

NEZAPOSLENOST

7,2% (listopad 2006.) 16,8 % (listopad 2006.)

PSD, prosinac 2006.

TURKU RIJEKA SPLIT

Broj stanovnika

174.868 144.043 188.694

Površina 306,4 čkm 44 čkm 79,33 čkm

Proračun HRK 9.697.023.366,00

2005820.562.470,00

2005

582.600.000,00

2005

PSD, prosinac 2006.

Opće usporedne odrednice

Rijeka, Split i Turku su Rijeka, Split i Turku su obalni gradovi, luke i obalni gradovi, luke i

brodogradilišta su važni brodogradilišta su važni čimbenici u gospodarskoj čimbenici u gospodarskoj

politici.politici.

PSD, prosinac 2006.

Opća usporedba zakonskih rješenja važnih za analizu

Finska Hrvatska

Ustav Ustav

Zakon o lokalnoj samoupravi Zakon o lokalnoj i područnoj(regionalnoj) samoupravi

Zakon o otvorenosti rada vlade i prateća Odluka o otvorenosti rada vlade i dobroj praksi u upravljanju informacijama

Zakon o pravu na pristup informacijama

PSD, prosinac 2006.

Ustavne odredbeUstavne odredbe

PSD, prosinac 2006.

Finski UstavFinski Ustav

Ustav Republike Finske moderan je Ustav zadnji put

izmijenjen 11.06.1999. godine.

Ustav ima 13 poglavlja i 131 članka.

PSD, prosinac 2006.

Poglavlja Ustava Finske• OPĆE ODREDBE• TEMELJNA PRAVA I SLOBODE• PARLAMENT I ZASTUPNICI U PARLAMENTU• RAD PARLAMENTA• PREDSJEDNIK REPUBLIKE I VLADA• ZAKONODAVSTVO• DRŽAVNE FINANCIJE• MEĐUNARODNI ODNOSI• PRAVOSUĐE• NADGLEDANJE (UTVRĐIVANJE) ZAKONITOSTI• UPRAVA I SAMOUPRAVA• NACIONALNA OBRANA• ZAVRŠNE ODREDBE

PSD, prosinac 2006.

Opće određenje Ustava Finske

Ustav Finske je dokument u Ustav Finske je dokument u kojem je kojem je težište na vladavini težište na vladavini prava i odgovornostiprava i odgovornosti države države

i javne uprave, državnih i javne uprave, državnih dužnosnika i zaposlenika u dužnosnika i zaposlenika u

državnim tijelima i službama.državnim tijelima i službama.

PSD, prosinac 2006.

Ustav Finske i određenje Ustav Finske i određenje spram korupcijespram korupcije

Finski Ustav je akt koji se u 10 svojih članaka (članci 2, 12, 21, 28, 29,32, 60, 63, 116, 118) izrijekom osvrće na sprječavanje mogućih nepriličnih radnji, to jest moguće koruptivnih radnji i koji u svom tekstu eksplicitno navodi odgovornost države, državnih tijela, dužnosnika i zaposlenika za zakonitost svog rada. Navodimo jedan primjer:

PSD, prosinac 2006.

Poglavlje 10, članak 118. Ustava Finske

službena odgovornost

Javni službenik odgovoran je za zakonitost njegovih ili njezinih službenih postupanja. On ili ona su također odgovorni za odluku koju donosi službeno kolektivno tijelo a koju su on ili ona podržali kao članovi tijela.

Izvjestitelj mora biti odgovoran za odluku koja se donese na osnovu njegove ili njezine prezentacije osim ukoliko se toj odluci nije službeno usprotivio.

Svatko tko je trpio zbog ugrožavanja vlastitih prava ili je pretrpio štetu zbog nezakonitog djela ili zbog nečinjenja ili propuštanja činjenja od strane javnog službenika ili druge osobe koja obnaša javnu dužnost, ima pravo zahtijevati da javni službenik ili druga osoba koja obnaša javnu dužnost bude osuđena na kaznu te ima pravo zahtijevati da javna institucija, službenik ili druga osoba koja obnaša javnu dužnost bude proglašena odgovornom za štetu kao što je detaljnije propisano zakonom ...

PSD, prosinac 2006.

Dakle, borba protiv korupcije u Finskoj je ustavna kategorija, te su već ustavom propisani određeni instrumenti zaštite države i društva od korupcije

(sukob interesa i pravo na pristup informacijama).

PSD, prosinac 2006.

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske također spada u skupinu modernih ustava. Sadašnji Ustav RH donesen je 22.12.1990 godine. Više puta je mijenjan (zadnja izmjena usvojena je u travnju 2001. godine).

Ustav RH ima 9 poglavlja i 147 članaka.

PSD, prosinac 2006.

Poglavlja Ustava RH

• IZVORIŠNE OSNOVE• TEMELJNE ODREDBE • ZAŠTITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH

SLOBODA• USTROJSTVO DRŽAVNE VLASTI• USTAVNI SUD• MJESNA, LOKALNA I PODRUČNA

SAMOUPRAVA• MEĐUNARODNI ODNOSI• PROMJENA USTAVA• ZAVRŠNE ODREDBE

PSD, prosinac 2006.

Opće određenje Ustava RH

Ustav Republike Hrvatske je dokument u kojem je težište na ljudskim pravima i slobodama.

Odgovornost države i javne uprave, državnih dužnosnika i zaposlenika u državnim službama nije izrijekom propisana.

PSD, prosinac 2006.

Ustav RH i određenje spram korupcije

Ustav Republike Hrvatske u 14 članaka (članci 3, 4, 5, 6, 19, 29, 38, 44, 75, 104, 105, 108, 114, 136) propisuje mjere koje možemo smatrati i mjerama osnaživanja odgovornosti.Eksplicitno (u smislu mjera koje inače služe sprječavanju korupcije) možemo navesti sljedeće članke:

PSD, prosinac 2006.

Članak 6. Ustava RH:... Stranke moraju javno polagati račun o

porijeklu svojih sredstava i imovine ...

Članak 108. Ustava RH:• Vladu Republike Hrvatske čine predsjednik,

jedan ili više potpredsjednika i ministri.• Bez odobrenja Vlade, predsjednik i članovi

Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost.

Članak 114. Ustava RH:• Vlada je odgovorna Hrvatskom Saboru.

Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada.

PSD, prosinac 2006.

Dakle, zaštita temeljnih prava i prakticiranje sloboda pojedinca/ke osnovna su načela Ustava Republike Hrvatske.

Odgovornost državnih institucija ili zaposlenika nije ustavna kategorija već je kategorija koja se propisuje ostalim zakonima.

PSD, prosinac 2006.

Finska ZAKON O LOKALNOJ UPRAVI

(SAMOUPRAVI)

HrvatskaZAKON O LOKALNOJ I PODRUČNOJ

(REGIONALNOJ) SAMOUPRAVI

PSD, prosinac 2006.

Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) Finska

Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) Finske sadrži 12 poglavlja i 105 članaka.

Zakon sadrži i 14 odredbi (članci 23, 25, 29, 32, 34, 35, 36, 37, 40, 41, 52, 61, 63, 73) koje definiraju odgovornost lokalne vlasti u smislu transparentnosti i zakonitosti, a koje se mogu smatrati protukorupcijskim mjerama.

Na primjer:

PSD, prosinac 2006.

Poglavlje 5, članak 40., Neispravne procedure tijekom izbornog mandata

• Ukoliko se za izabranog dužnosnika na temelju opravdanje sumnje može smatrati da je kriv za prijestup u obnašanju dužnosti ili ako na drugi način djeluje suprotno svojim dužnostima, lokalni odbor mora tražiti objašnjenje od dužnosnika i ako je potrebno izvijestiti Vijeće o navedenoj stvari. Ukoliko je razvidno da je prijestup u obnašanju dužnosti počinjen, isti mora biti prijavljen policiji bez odgode.

• Vijeće može suspendirati izabranog dužnosnika tijekom trajanja istrage ili pravnog postupka. Prije sastanka Vijeća predsjednik Vijeća može odlučiti o privremenoj suspenziji.

PSD, prosinac 2006.

Poglavlje 5, članak 37., Krivotvorenje kvalifikacija za izbor

• Ukoliko izabrani dužnosnik krivotvori svoju kvalifikaciju za izbor, tijelo u kojem radi mora proglasiti prestanak njegovog izbornog mandata. Odluke stupaju na snagu trenutno ...

Poglavlje 7, članak 61., Izuzeće od odlučivanja• Osobe koje su uključene u proces donošenja odluka, a

koje su ponudile kontra prijedlog ili koje su glasale protiv odluke, i ako se odluka razlikuje od one koja je predložena, član tijela o kojem se radi ima pravo tražiti službenu bilješku o neslaganju s izglasanom odlukom... Osobe koje su glasale protiv odluke ili koje su tražile zabilježbu o izdvojenom mišljenju ne mogu biti odgovorne za usvojenu odluku. Glasači u tijelu su odgovorni za odluke zasnovano na njihovim prijedlozima osim ukoliko nisu prijavili izdvojeno mišljenje.

PSD, prosinac 2006.

Dakle, finski Zakon o lokalnoj upravi (samoupravi) nastavlja se na i dodatno osnažuje ustavne kategorije odgovornosti tijela javne vlasti spram građana, definira odgovornost za usvojene i predložene odluke dužnosnika te javnost rada.

PSD, prosinac 2006.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi RH

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi RH ima 12 poglavlja i 101 članak.

Zakon sadrži 13 odredbi koje na određeni način reguliraju kontrolu rada i odgovornost lokalne samouprave. Od toga 2 odredbe možemo smatrati (između ostalog) i protukorupcijskima:

PSD, prosinac 2006.

• Članak 48.... Članovi poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana. 

• Članak 72.Ministarstvo financija, odnosno drugo zakonom određeno tijelo, nadzire zakonitost materijalnog i financijskog poslovanja jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.

PSD, prosinac 2006.

Dakle, hrvatski Zakon o lokalnoj (područnoj) samoupravi eksplicitno ne određuje odgovornosti dužnosnika lokalne samouprave niti javnost rada tijela lokalne samouprave. U jednom članku (Članak 48.) izrijekom se navodi mjera koju možemo smatrati protukorupcijskom.

... Članovi poglavarstva nemaju pravo odlučivanja o pitanjima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka kad su osobno ili preko članova uže obitelji zainteresirana strana.

PSD, prosinac 2006.

Finska

ZAKON O OTVORENOSTI RADA VLADE I PRATEĆA ODLUKA O OTVORENOSTI

RADA VLADE I DOBROJ PRAKSI U UPRAVLJANJU INFORMACIJAMA

Hrvatska

ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

PSD, prosinac 2006.

Analiza lokalne samouprave po kategorijama

RIJEKA SPLIT

TURKU

PSD, prosinac 2006.

Struktura, ovlasti i Struktura, ovlasti i procesi donošenja procesi donošenja

odluka u lokalnoj vlastiodluka u lokalnoj vlasti

PSD, prosinac 2006.

Turku

PSD, prosinac 2006.

GRADSKI IZVRŠNI ODBOR

GRADSKO VIJEĆE

GRADSKI UREDGRADONAČELNIK

ODBOR ZA REVIZIJU, Ured za reviziju

Unutarnja revizija

TAD centar (Turku Area Develop.)

Zamjenik gradonačelnika za okoliš

CENTRIzasebne ovlasti

Zamjenik gradonač.za usluge

HITNE SLUŽBE JUGOZAP. FINSKE- vatrogasna služba

SREDIŠNJI ODBOR ZA IZBORE

ODBOR ZA ZDRAVSTVO

ODBOR ZA SOC. SKRB

ODBOR ZA OBRAZOV.

ODBOR ZA STRUK. IZOBR.

ODBOR ZA POLITEHNIKU

ODBOR ZA SPORT

ODBOR ZA MLADE

ODBOR ZA KULTURU

ODBOR ZA NEKRETNINE

UPRAVA ZA TEH. SLUŽBE

ODBOR ZA ZAŠTITUOKOLIŠA I URBANIZAM

ODBOR ZA GRAĐEVINUODBOR ZA JAVNI PROMET

ODBOR ZA LUKU

ODBOR ZA RADOVE NA VODI

PSD, prosinac 2006.

TURKU

Kao i sve jedinice lokalne uprave, Turku ima široku autonomiju, koja je posljedica decentralizirane vlasti u Finskoj.Obrazovanje, socijalna skrb i zdravstvo, osim u iznimnim slučajevima (sveučilišta i sveučilišne bolnice) su pod upravom lokalne vlasti, točnije može ih se smatrati jedinicama lokalne vlasti zbog načina na koji je organizirana gradska uprava. Prema izjavama dužnosnika, a i iz zakonskog okvira proistječe da je lokalna vlast “odgovorna za pružanje usluga obrazovanja, socijalne skrbi i zdravstva građanima Finske.”

PSD, prosinac 2006.

Kada se radi o organizaciji uprave i vlasti, zbog lakšeg razumijevanja važno je naglasiti da se Finsku može smatrati zemljom u stalnoj tranziciji.

Tako “središnja vlada” pod svojom jurisdikcijom ima sud pravde, policiju, tužiteljstvo itd. iako je važno znati da je do 90-tih sud pravde bio lokalna institucija.

PSD, prosinac 2006.

• Gradsko vijeće donosi odluke o strategiji (općoj) i strategijama po sektorima kao i odluke o planovima koji proistječu iz strategije.Gradsko vijeće isto tako utvrđuje i donosi javne politike grada vezane uz važna pitanja (konsenzus)

• Gradski pododbori (izborna tijela) pripremaju odluke za Gradsko vijeće (konsenzus).

• Zakonitost prijedloga odluka i odluka Gradskog vijeća provjerava Gradski izvršni odbor (izborno tijelo), (konsenzus)

• Gradonačelnik je odgovoran za izvršenje odluka Gradskog vijeća i provedbu planova, a neposredno ga kontrolira Gradski izvršni odbor izabran od vijećnika

PSD, prosinac 2006.

Gradonačelnik i zamjenici gradonačelnika su javni službenici i u stvari upravljaju zaposlenicima grada (ima ih 14.000 ili skoro 10% ukupnog broja stanovnika)

Gradonačelnik i zamjenici zapošljavaju većinu djelatnika (javnih službenika) za potrebe grada.

PSD, prosinac 2006.

SPLIT I RIJEKASTRUKTURA JAVNE UPRAVE

GRADSKO VIJEĆE

GRADONAČELNIK GRADSKO POGLAVARSTVO

GRADSKIURED

GRADSKIURED

GRADSKIURED

GRADSKIURED

PSD, prosinac 2006.

Republika Hrvatska još uvijek nije provela postupak decentralizacije vlasti tako da je većina ključnih ovlasti i usluga i dalje u nadležnosti države (npr. izdavanje građ. dozvola, dio škola, dio bolnica i dio socijalne skrbi). Stoga je nejasna jurisdikcija lokalne samouprave u smislu planiranja javnih politika u navedenim sektorima (vrijedi i za Rijeku i za Split).Hrvatska je u procesu tranzicije više sektora istovremeno (uvjetovano pridruživanjem EU)

PSD, prosinac 2006.

Rijeka - struktura i odlučivanje• Gradsko vijeće u pravilu donosi opće akte koji kreiraju

politiku grada, područja urbanizma, prostorne planove, proračun, akte iz komunalne djelatnosti, te sve akte koji se donose po posebnoj proceduri uz poslovnik.

• Poglavarstvo provodi te akte i donosi niz drugih operativnih akata

• Gradonačelnik izvršava i odgovara za sve odluke Gradskog vijeća i poglavarstva Zaposlenih je u neposrednoj upravi oko 400, no s predškolskim obrazovanjem, socijalom i komunalnim djelatnostima blizu 4000

Pročelnici predlažu zapošljavanje, Gradska vijeća odobravaju sistematizaciju, a stručne službe zapošljavaju.

PSD, prosinac 2006.

Split - struktura i odlučivanje• Kao i u Rijeci, opću politiku, opće akte,

proračun, prostorne planove, ključne odluke, kao i odluku o potrošnji velikih iznosa proračunskih sredstava donosi Gradsko vijeće,

• Odluke vijeća izvršava gradsko poglavarstvo zajedno s gradonačelnikom, a za provedbu i zakonitost odgovoran je gradonačelnik

• Zaposlenih u gradskoj upravi cca 300 osoba• Zapošljava se na sličan način kao i u Rijeci.

PSD, prosinac 2006.

Politički Politički kontekstkontekst

PSD, prosinac 2006.

TURKU• tzv. recipročna demokracija (izračun broja

zastupničkih mjesta putem indeksa). Niti jedna stranka ne može imati većinu

• Gradsko vijeće ima 67 članova (propisano zakonom) koji predstavljaju 9 različitih političkih stranaka.

• U Gradskom vijeću su dvije velike skupine, konzervativci s 19 mjesta i socijaldemokrati s 18 mjesta, a svi ostali imaju manje. Nema većinskog glasovanja, mora se postići sporazum među svim strankama.

• Neki gradovi u Finskoj, uključujući i Turku idu u smjeru politizacije funkcije gradonačelnika i u smjeru većinske demokracije.

PSD, prosinac 2006.

Rijeka – politički kontekst

• Većinska demokracija, vlada lijeva koalicija• Gradsko vijeće ima 33 člana (aproksimativno

određeno zakonom), koji predstavljaju 11 političkih stranaka

• SDP ima 9 vijećnika (vladajuća koalicija), a HDZ ima 6 vijećnika i predstavljaju najsnažnije političke snage u Gradskom vijeću, odluke se donose većinom glasova.

PSD, prosinac 2006.

Split – politički kontekst

• Većinska demokracija, vlada koalicija desnog centra

• Gradsko vijeće ima 25 članova (aproksimativno određeno zakonom), koji predstavljaju 10 političkih stranaka

• HDZ ima 6 vijećnika, NGL 5 i SDP 5. Navedene tri stranke predstavljaju najsnažnije političke snage u Gradskom vijeću.

• Odluke se donose većinom glasova.

PSD, prosinac 2006.

FinancijeFinancije

PSD, prosinac 2006.

TURKU

• Skoro 50% proračunske vrijednosti vezane uz obvezne usluge grada dobiva se iz državnih poreza. Ostatak dolazi iz lokalnih prihoda uključujući i lokalni porez koji za grad Turku iznosi 18%.

• Proračun je detaljan i jasan kako bi se olakšala kontrola financija. Zabranjena je bilo kakva potrošnja izvan fiksnih proračunskih stavki.

PSD, prosinac 2006.

Kontrola financijaUpravljanje financijama vrši se putem jedinstvenog računalnog sustava za sve urede i institucije grada. Služba direktora financija ima u svakom trenutku uvid u potrošnju bilo koje institucije ili ureda (na isti dan)Kontrolu financija vrši Revizorski odbor Gradskog vijeća s Uredom za reviziju Gradskog vijećaUred za internu reviziju gradonačelnika provodi nasumičnu reviziju institucija i ureda (kontinuirano tijekom cijele).

PSD, prosinac 2006.

Planiranje financijaPrema preporukama Udruženja finskih regionalnih i lokalnih vlasti, planiranje proračuna i dugoročni financijski planovi slijede javne politike, strategiju i razvojne planove (Turku slijedi navedene preporuke). Stoga je izrada svakog proračuna Grada Turku dug proces i počinje u proljeće tekuće za narednu godinu.

Prijedloge izrađuju gradski pododbori. Konačni prijedlog upućuje gradonačelnik putem gradske vlade, a usvaja ga Gradsko vijeće.

PSD, prosinac 2006.

Javna nabavaGrad Turku u postupcima javne nabava (ukupni iznos preko 300 milijuna EUR godišnje) u potpunosti slijedi Direktive Europske komisije o javnoj nabavi.

Polovica nabave je centralizirana i pod izravnom kontrolom gradonačelnika (Ured za nabavu).U pet godina bila je jedna pritužba na postupak.

U izradi je novi Zakon o javnoj nabavi koji će ubrzati postupak i omogućiti još detaljniju javnu kontrolu postupaka javne nabave (nabava i kontrola putem interneta).

PSD, prosinac 2006.

Rijeka - financije

• Decentralizacija koja nije do kraja provedena najviše se osjeti na proračunskim sredstvima. Grad ne dobija onoliko koliko bi objektivno mogao dobiti primjenom drugačije porezne politike, a što uvjetuje i teškoće u proaktivnom planiranju proračuna vezanog uz javne politike

• Gradski prirez 6,5%

PSD, prosinac 2006.

Rijeka - financijska kontrola

• Mjesečna izvješća o utrošenim sredstvima kontroliraju se putem baze podataka.

• Državna revizija = ima ovlasti i obvezu kontrolirati tijela lokalne samouprave

• Unutarnja revizija = odjel koji je uspostavljen vrši reviziju za potrebe izvršne vlasti (poglavarstva i gradonačelnika)

PSD, prosinac 2006.

Rijeka - planiranje financija

• Prema usvojenim smjernicama, na Gradskom vijeću rade se financijski planovi (uz važne gospodarske i financijske parametre koje daje država). Plan se radi za 4 godine

• Prirez se može planirati na godišnjoj razini

PSD, prosinac 2006.

Rijeka – javna nabava• Odjel gradske uprave za komunalni sustav najveći je

nabavljač Grada Rijeke.• U 5 godina, 1 pritužba na postupak nadmetanja• Unutar odjela (kao i ostatka uprave) standardiziran

obrazac za nabave po pozivu.• Ukupno u svim odjelima pritužbi po javnoj nabavi - 14• Žalbi državnoj komisiji - 6 (2005)• Odjel za unutarnju reviziju kontrolira postupak i

ugovore.• Zbog nedostataka u zakonskim rješenjima,

Gradonačelnik Grada Rijeke je izdao i poseban naputak o javnoj nabavi u svrhu jačanja transparentnosti i neutralnosti postupka.

PSD, prosinac 2006.

Split - financije

• Kao i kod grada Rijeke, i u Splitu nedovršena decentralizacija dovodi do teškoća u adekvatnom planiranju financija povezanih s javnim politikama.

• Gradski prirez 10%

PSD, prosinac 2006.

Split – financijska kontrola

Izvršenje proračuna kontrolira se periodično.

Državna revizija ima obvezu kontrolirati.

Odjel interne revizije postoji i funkcionira. Izvještava gradonačelnika.

PSD, prosinac 2006.

Split – planiranje financija

• Proračun planira cjelokupno poglavarstvo (sa svim službama), a izrađuje ga Služba financija u dogovoru sa svim resorima

• Proračun se radi prema ranije utvrđenim planovima uključujući i Plan javne nabave

PSD, prosinac 2006.

Split – javna nabava

• Sustav centralizirane javne nabave je u izgradnji. Zasad je teško pratiti postupke javne nabave, kao i rezultate po postupcima.

• Općenito se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi.

PSD, prosinac 2006.

Razvoj i planiranjeRazvoj i planiranje

PSD, prosinac 2006.

TURKU

Razvoj i planiranje lokalne vlasti slijede tzv. LFA model (model često zastupljen u EU).

Turku ima definiranu viziju grada do 2015., strateški plan do 2009., te godišnje operativne planove. Isto tako, grad razvija različite javne politike koje prate strategiju i viziju. Ključna javna politika u periodu 2005-2009 jest naseljavanje i zapošljavanje, iako se može reći da je većina sektora uprave obvezana određenim javnim politikama.

Kod planiranja je važno da proračun mora slijediti navedene planove i javne politike.

PSD, prosinac 2006.

Primjer Strategije Grada Turkua:

PSD, prosinac 2006.

STRATEGIJA TURKUA 2001-2004

ORIJENTACIJA NA STANOVNIŠ. I KORISNIKE USLUGA

SURADNJAPRAVEDNOSTSAMOODRŽIVIRAZVOJ

KOMPETICIJAI KREATIVNOST

PSD, prosinac 2006.

Odgovor na kompeticiju

• Jak istraživački rad i obrazovanje• Gl. područja: Bio, IT, logistika, turizam• Učenje kroz posao, doživotno učenje• Međunarodno umrežavanje• Intenzivna komunikacija i lobiranje

Turku i samoodrživi razvoj

• Uravnoteženo gospodarstvo• Raznolika struktura poslovanja• Kompetitivni poslodavci• Održiva urbanistička struktura –urban. centar, kvalitetna predgrađa• Zdrav i lijep okoliš – dobra vodoopskr.

Kvaliteta života i blagostanje

• Aktivni građani – kultura i tjelovježba• Tjelesna i mentalna sigurnost – dostupne• Raznolikost stambenog zbrinjavanja• Prevencija marginalizacije – suzbijanje nezaposlenosti

Mladi, djeca i obitelji s djecom

• Obrazovanje• Kultura za mlade• Nadahnjujuće okruženje za rad• Status obitelji s djecom• Mladi i upravljanje životom

STRATEŠKI PRIORITETI

PSD, prosinac 2006.

Rijeka - planiranje U procesu izrade planova Grada Rijeke koristi se

veliki broj statističkih izvješća i različitih analiza. Rade se dugoročni (3 - 4 godine) i kratkoročni planovi (1 godina) Planovi se nalaze u dokumentima tzv. Smjernicama Grada Rijeke.

Smjernice sadrže i strateške projekte koje će grad Rijeka slijediti. Planiranje se ne odvija prema tzv LFA modelu već je više skupina strateških projekata.

Proračun grada Rijeke slijedi navedene planove pri izradi i usvajanju.

PSD, prosinac 2006.

Split - planiranje

Postoji strategija koju je radio Ekonomski fakultet u SplituIz strategije proizlaze i politički programi koalicije na vlasti kao i četverogodišnji plan.

Primjetno je da ne postoji sustavno planiranje unutar gradskih struktura, te je plan skup više strateških projekataUspjeh gradske vlasti je u donošenju urbanističkog plana u rekordnom roku iako plan predviđa niz strateških izmjena u izgledu Grada Splita.Planovi ne slijede LFA model

PSD, prosinac 2006.

Javnost rada

PSD, prosinac 2006.

Turku – Javnost radaKao i borba protiv korupcije, javnost rada javne uprave je ustavna kategorija u Finskoj.

Javnost rada je osnovno opće načelo finske javne uprave koje se posebice prakticira na razini lokalne vlasti zato jer je lokalna vlast vodeći davatelj usluga građanima.

Grad Turku zaprima više tisuća zahtjeva za pristup informacijama od kojih samo njih nekoliko završi na sudu zbog nedavanja informacije.

U slučajevima kada informacija nije pružena, uglavnom se radi o nesigurnosti službenika smije li ili ne dati traženu informaciju pa se stoga čeka rješenje suda. Sve odluke i zapisnici radnih tijela lokalne vlasti u Gradu Turku su objavljeni na internetu.

PSD, prosinac 2006.

Rijeka – javnost rada

• Grad Rijeka pored (zakonom propisanih) objava općih akata i odluka, objavljuje i dio dokumenata Gradskog vijeća, te dio publikacija kao što su izvješća o radu i proračun

• Smjernice rada Grada Rijeke se također objavljuju

• Posvećuje se posebna pažnja provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i aktivnostima gradske vlasti na proaktivnom informiranju javnosti o radu gradske uprave

PSD, prosinac 2006.

Split – javnost rada

• Grad split objavljuje svoje odluke u javnim glasilima (Službenom glasniku i na Internetu).

• Ulaže se napor u provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama

• Postoje teškoće u strukturiranom i proaktivnom informiranju građana

PSD, prosinac 2006.

Turku- civilno društvo

Civilno društvo na razini Turkua jedan je od glavnih davatelja usluga (socijalna skrb, mladi i kultura).No, u odnosu na Republiku Hrvatsku, civilno društvo je znatno manje angažirano na “kontroli” rada lokalne vlasti.

PSD, prosinac 2006.

Rijeka – civilno društvo

• Grad Rijeka je pristupio organiziranom radu i suradnji sa civilnim društvom putem povelje o međusobnoj suradnji.

• Ukupno godišnje financiranje organizacija civilnog društva dostiže razinu od 20 mil. kuna.

• Pored socijalnog sektora, civilno društvo je aktivno i u političkoj dinamici grada, na osvještavanju različitih problema te očuvanju naslijeđa antifašizma.

PSD, prosinac 2006.

Split – civilno društvo

• Grad Split je također pristupio organiziranoj izgradnji odnosa sa civilnim društvom putem povelje o suradnji.

• Civilno duštvo u Gradu Splitu je izuzetno aktivno na izradi i provedbi javnih politika vezanih uz mlade te reagira na lokalne i nacionalne probleme.

• Gradska vlast ima visoka očekivanja spram civilnog društva a pogotovo u segmentu jačanja organiziranosti i kapaciteta organizacija civilnog društva

PSD, prosinac 2006.

Turku - medijiPrema izjavama intervjuiranih dužnosnika,

na području Turkua najtiražniji tiskani medij ima konzervativnu političku orjentaciju (iako je zvanično nezavisan).

U tom smislu se postavlja i pitanje tzv. zloporabe javnog prostora ili povlaštenog položaja određenih političkih skupina.

Istovremeno, a stoga jer je gradska izvršna vlast manje-više tehnokratska, mediji izrazito kritički prate rad lokalne vlasti i najčešći su “tražitelji” gradskih informacija.

PSD, prosinac 2006.

Rijeka i Split - mediji

• U oba grada postoje razvijeni odnosi između gradova i lokalnih medija.

• Pritužbe gradskih dužnosnika i zaposlenika se mogu svesti na nedovoljnu zastupljenost u medijima vezanu uz praćenje programa gradova i izvješća o poslovanju te posebnim projektima, te s druge strane na pokušaje vršenja pritiska na odluke tijela javne vlasti u smislu ostvarivanja interesa određenih lobija.

PSD, prosinac 2006.

Preliminarni zaključakPrema analiziranom, ključne pretpostavke za suzbijanje i kontrolu korupcije na lokalnoj razini su politička volja pretočena u zakone (npr. Ustav, Zakon o lokalnoj upravi, Zakon o javnosti rada vlasti, Zakon o javnoj nabavi), te strogi sustav upravljanja i kontrole financijama.

Jasna zakonska rješenja uz proaktivnu, obvezujuću javnost rada, te transparentan i lako čitljiv postupak izrade i potrošnje proračuna (uključujući i postupak javne nabave) koji slijedi LFA model izrade strateških i operativnih planova ključni su alati za kontrolu i suzbijanje korupcije na razini lokalne uprave.