parku kombëtar sha nacionalni park Šara rri · 2019-07-23 · delotvorno upravljanje. nedostatak...
TRANSCRIPT
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
1
Republika e Kosovës Republika Kosova - Republic of Kosovo
Qeveria – Vlada - Government
Ministria e Mjedisit dhe Planifikimit Hapësinor Ministarstvo Sredine i Prostornog Planiranja
Ministry of Environment and Spatial Planning
Plan upravljanja
10-godišnja strategija upravljanja 2015-2024
5-godišnji operativni plan 2015-2019 Januar 2015.
Pripremljen uz podršku projekta Konzervacija biodiverziteta i održivo upravljanje korišćenjem zemljišta u opštini Dragaš
Parku Kombëtar Sharri Nacionalni park Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
2
Sadržaj
Skraćenice korišćene u tekstu .............................................................................................................................................. 4
1 Uvod ................................................................................................................................................................................. 5
1.1 Opšte informacije i zahvalnost ................................................................................................................................ 5
1.2 Rezime ..................................................................................................................................................................... 6
2 Kontekst ............................................................................................................................................................................ 9
2.1 Pravne osnove ......................................................................................................................................................... 9
2.2 Prostorni plan za Nacionalni park Šara ................................................................................................................. 12
2.3 OSTALI PLANOVI I STRATEGIJE KOJI SE NADOVEZUJU NA NACIONALNI PARK .................................. 12
3 Opis Nacionalnog parka Šara .......................................................................................................................................... 14
3.1 Lokacija, geografija i granice ............................................................................................................................... 144
3.2 Geomorfologija, geologija i zemljište .................................................................................................................. 155
3.3 Klima ................................................................................................................................................................... 155
3.4 Hidrologija ........................................................................................................................................................... 166
3.5 Priroda ................................................................................................................................................................. 166
3.6 Korišćenje zemljišta (vlasništvo, prava) .............................................................................................................. 188
3.7 Akteri ................................................................................................................................................................... 199
3.8 Naselja i stanovništvo ........................................................................................................................................... 20
3.9 Korišćenje zemljišta i resursa .............................................................................................................................. 211
3.10 Trenutno upravljanje Nacionalnim parkom Šara ................................................................................................ 266
4 OCENJIVANJE (KLJUČNE KARAKTERISTIKE I NJIHOV TRENUTNI STATUS) ..................................................................... 288
4.1 Prirodne karakteristike i vrednosti (vrste, staništa, ekosistemi, predeli)............................................................ 288
4.2 Zajednica i kulturne karakteristike i vrednosti .................................................................................................... 333
4.3. Turističke i rekreacione karakteristike, vrednosti i mogućnosti ........................................................ 355
4.4. Ekonomske i razvojne vrednosti i mogućnosti ......................................................................................... 388
5. ANALIZA PITANJA I PROBLEMA ................................................................................................................................. 40
5.1. Pretnje i pritisci ................................................................................................................................................. 40
5.2. Procena upravljačkog kapaciteta............................................................................................................................45
6. STRATEŠKI OKVIR (VIZ IJA, CILJEVI I ZADACI ZA DESET GODINA) ..................................................................... 47
6.1. Opšta vizi ja .......................................................................................................................................................... 47
6.2. Opšti ciljevi upravljanja i željeni status ci ljnih karakteristika .............................................................. 47
7. ZONIRANJE (ZONE), OP IS I OGRANIČENJA PRIHVATLJIVOG KORIŠĆENJA....................................................... 55
7.1. Strogo zaštićena zona (zona zaštite prvog nivoa) .................................................................................... 55
7.2. Zona aktivnog upravljanja ............................................................................................................................... 56
7.3 Zona održivog upravljanja ..................................................................................................................................... 57
7.4 Tampon zona ....................................................................................................................................................... 588
8 Mere upravljanja ............................................................................................................................................................ 59
Program 1 Biodiverzitet, životna sredina i predeli ............................................................................................................. 60
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
3
Program 2 Zajednice, kulturne vrednosti i održivo korišćenje ......................................................................................... 655
Program 3 Turizam i rekreacija ......................................................................................................................................... 688
Program 4 Edukacija i podizanje svesti ............................................................................................................................. 711
Program 5 Rukovođenje, administracija, upravljanje i finansiranje ................................................................................. 733
9. Aranžmani za primenu .................................................................................................................................................. 766
9.1 Osoblje ................................................................................................................................................................ 766
9.2 Rukovođenje ....................................................................................................................................................... 777
9.3 Oprema i infrastruktura ...................................................................................................................................... 777
9.4 Praćenje .............................................................................................................................................................. 788
9.5 Planiranje i izveštavanje ........................................................................................................................................ 80
10. Poslovni plan................................................................................................................................................................. 833
11. Mape ............................................................................................................................................................................. 833
11.1 Granice ................................................................................................................................................................ 844
11.2 Geološki i mineralni izvori- .................................................................................................................................. 855
11.3 Zemljište .............................................................................................................................................................. 866
11.4 Hidrološke karakteristike .................................................................................................................................... 877
11.5 Vegetacija ............................................................................................................................................................ 888
11.6 Zemljišni pokrivač................................................................................................................................................ 899
11.7 Korišćenje zemljišta ............................................................................................................................................... 90
11.8 Turizam ............................................................................................................................................................... 911
11.9 Pašnjaci ............................................................................................................................................................... 922
11.10 Važne oblasti za faunu ........................................................................................................................................ 933
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
4
Skraćenice korišćene u tekstu
nv Nadmorska visina
UP Uobičajeno poslovanje
KU kritično ugrožena vrsta (IUCN kategorija pretnje)
DCA Uprava centralne administracije
UŠ Uprava za šumarstvo
PEU Procena ekološkog uticaja
KU Ugrožena vrsta (IUCN kategorija pretnje)
EU European Union
BKFO Bodovna kartica finansijske održivosti
GIS Geografski informativni sistem
GPS Sistem za globalno pozicioniranje
Ha Hektar
ŠVKV Šuma visoke konzervacijske vrednosti
VPP Važno ptičje područje
IPP Institut za prostorno planiranje
IUCN Međunarodna unija za konzervaciju prirode i prirodnih resursa
KEK Kosovska energetska kompanija
KAZS Kosovska agencija za zaštitu životne sredine
ŠAK Šumska agencija Kosova
KHMI Kosovski hidro-meteorološki institut
KIZP Kosovski institut za zaštitu prirode
km Kilometar
m Metar
MPŠRR Ministar poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja
MKOS Ministarstvo kulture, omladine i sporta
MŽSPP Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja
SPDU Sredstvo za praćenje delotvornosti uprave
MTI Ministarstvo transporta i industrije
NVO Nevladina organizacija
SŠP Sekundardni šumski proizvod
ZO Zaštićena oblast
PTK Pošta i telekom Kosova
SDA Atlas održivog razvoja
SEA Strateška ekološka analiza
OUE Održivo upravljanje ekosistemom
NPŠ Nacionalni park Šara
DP Društveno preduzeće
SWOT Snage, slabosti, prilike, pretnje
UNDP Program Ujedinjenih nacija za razvoj
UNEP Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu
UNMIK Misija privremene uprave Ujedinjenih nacija na Kosovu
UV Ugrožena vrsta (IUCN kategorija pretnje)
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
5
1 UVOD
1.1 OPŠTE INFORMACIJE I ZAHVALNOST
Plan upravljanja je pripremljen tokom 2013. godine uz podršku projekta UNDP "Održivo upravljanje zemljištem i
konzervacija biodiverziteta u opštini Dragaš". Projekat je pomogao proširenje Nacionalnog parka Šara kako bi uključio
teritoriju opštine Dragaš, i u podršci procesu, dogovoreno je sa Ministarstvom životne sredine i prostornog planiranja
(MŽSPP) da bi plan upravljanja bio od koristi za prošireni Nacionalni park. Format planova se zasniva (uz određene
izmene) na smernice obezbeđene za upravljanje zaštićenim područjem iz 2012. od strane tvitning projekta EU 'Dodatna
podrška za održivo upravljanje šumama', realizovanog preko Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruranog razvoja i
Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja.1
Plan su u ime UNDP-a i MŽSPP-a pripremili:
Majlkl Apleton (međunarodni konsultant)
Ćazim Kukaljaj (nacionalni konsultant)
Nail Kryeziu (nacionalni konsultant)
Plan je pripremljen preko procesa kjoi obuhvata tehničke sastanake, konsultacije i radionice od maja do novembra 2013.
Proces planiranja je vođen od Radne gupe koji je formiran na nivou Ministarstva Životne Sredine i Prostornog Planiranja
sa sledećim članstvom.
Hazer Dana, direktor Uprave Nacionalnog parka
Luan Nuši, direktor Instituta za prostorno planiranje (IPP)
Ismajl Hetemaj, šef Odseka za zaštitu prirode
Rizah Murseli, profesionalni istraživač (IPP)
Fadil Bajraktari, direktor Kosovskog instituta za konzervaciju prirode (KIKP)
Ćenan Madžuni, službenik za biodiverzitet (KIZP)
Džezaira Selimi, službenik za divlji svet i lov u Nacionalnom parku Šara
Sami Behrami, službenik KIZP
Hazir Čardaku, šef Odseka za vodenu politiku i
Avdula Beriša, šef Odseka za finansije pri Upravi centralne administracije (OCA)
Poslovni plan koji je povezan sa ovim planom upravljanja sastavili su Marlon Flores (međunarodni konsultant) i Enis Selimi
(nacionalni konsutant)
Nadzor plana upravljanja su u ime UNDP-a nadledao rukovodioci projekta Maria Elena Zuniga Barientos i Halil Ibrahimi,
uz podršku Ismaila Gagice i Reze Dulji. Podršku za GIZ je pružio Ergin Hajredini. Integraciju plana upravljanja sa razvojem
atlasa održivog razvoja koordiniraoli su Piter Bank i Florian Bamerlein-Luks. Prevodilačku podršku su pružili Avdulah Beriša
i Baškim Susuri.
U MSPP, izradu plana upravljanja jenadgledao Ilir Morina, izvršni šef KEPA,
MSPP se zahvaljuje svim vldinim i nveldinim organizacijama, stručnjacima i osobama koje su na bilo koji način dali
doprinos na izradi Plana Upravljanja za Nacionalni Park Šara.
1 Tvining projekat EU (2012). Smernice za planove upravljanja nacionalnim parkom na Kosovu. Tvining projekat EU
KS09IBEN02 Dodatna podrška za održivo upravljanje šumama. Priština.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
6
1.2 REZIME
Ovaj plan upravljanja pruža opravdani okvir smernica za dugoročno upravljanje Nacionalnim parkom Šara i detaljni akcioni plan za upravljanje nacionalnim parkom Šara u narednih pet godina. Plan sadrži sledeće delove:
Deo 1 daje opšti uvod i rezime.
Deo 2 'Kontekst' opisuje trenutni pravni i administrativni status Nacionalnog parka.
Deo 3 'Opis' navodi ekološke ekološko-kulturne i socio-ekonomske aspekte Nacionalnog parka.
Delovi 4 i 5 'Ocenjivanje' i 'Analiza pitanja' razjašnjavaju ključne vrednosti zaštićenog područja i utvrđuju pretnje sa kojima se suočava. Ovi delovi takođe naglašavaju pitanja koja utiču na upravljanje, administraciju i finansiranje Nacionalnog parka. Ova evaluacija je rezimirana u Tabela 1.
Tabela 1 Rezime evaluacionog dela
Vrednosti i prednosti Pretnje i pitanja za koja je potrebno upravljanje
Prirodne vrednosti: Nacionalni park Šar planina
uključuje kompletan redosled ekosistema u dobrom
stanju na različitim nivoima, od vrha do podnožja
planine. Sa ovim je povezana skoro netaknuta flora i
fauna koje uključuju mnoge retke i endemske vrste.
Kulturne vrednosti: Nacionalni park Šara uključuje
široku lepezu važnog kulturnog nasleđa u smislu fizičke
strukture, tradicije, verovanja i znanja.
Turističke i rekreativne vrednosti: NPŠ ima značajan
potencijal za uživanje građana, neformalni i formalni
turizam i prihodovanje za firme, građane i lokalnu i
centralnu upravu.
Ekonomske i razvojne vrednosti: Nacionalni park Šara
pruža niz važnih usluga za lokalnu i nacionalnu
ekonomiju. Ove usluge podržavaju hiljade porodica i
vrede ukupno preko 170 miliona evra. Poboljšanim i
racionalnijim razvojem i upravljanjem, vrednost ovih
usluga se može održati i značajno poboljšati.
Evaluacija utvrđuje sledeće pretnje za vrednosti NPŠ.
Gradnaj i očuvanje zemljišta.
Stočarstvo, ispaša, itd.
Lov i krivolov.
Sakupljanje bilja i ostalih divljh proizvoda.
Seča šuma.
Upad i ometanje od strane ljudi.
Požari.
Brane u upravljanje vodom.
Invazivne i ostale problematične vrste i geni.
Zagađenje: kanalizacija i otpadne vode, čvrst otpad.
Erozija i degradacija zemlje.
Klimatske promene i ekstremno vreme.
Pitanja upravljanja i rukovanja
Iako uprava nacionalnog parka ima iskusno osoblje, nedostaje joj osoblje i fizički resursi potrebni za sveukupno
delotvorno upravljanje. Nedostatak jasne ovlašćenja za oblast parka i delotvornog sistema kolaborativne uprave
ograničava sposobnost Uprave da ispuni svoje funkcije da pravilno odgovori za umanjivanje pretnji. Trenutno
međunarodno sredstvo za upravljanje delotvornošću upravljanja ima rezultat od 35% što je veoma nisko.
Finansije
Održivo finansiranje NPŠ je i dalje osnovni izazov za postizanje ciljeva konzervacije u bliskoj budućnosti. NPŠ istorijski
puno zavisi od ograničenog vladinog finansiranja nema podršku nekog poverilačkog fonda i međunarodnih projekata.
Glavne prepreke za održivo finansiranje NPŠ uključuju nedovoljne terenske kapacitete za realnu procenu finansijskih
potreba i nedostataka, razvoj i primenu ekonomičnih finansijskih planova i raznolikih strategije za stvaranje prihoda.
Trenutno finansiranje NPŠ-a obuhvata samo oko 35% onoga što je potrebno da se postignu osnovne upravne
odgovornosti.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
7
Deo 6 'Strateški okvir' navodi sveukupne pristupe potrebne da se povrati ekološka ravnoteža lokacije, da se održe njene glavne vrednosti i rešavanje pretnji, sa punim učešćem i podrškom svih interesnih grupa.
Ovaj deo definiše sledeću viziju za Nacionalni park Šara.
Nacionalni park Šara
• Parkom kojim se pažljivo upravlja za buduće generacije, park biološke raznolikosti, specijalnih predela, naselja i tradicionalnog načina života koji se ceni, štiti i razvija.
• Park u kojem ekonomske dobiti služe interesima ekološke zaštite i lokalnih zajednica. • Pristupačan park koji svojim posetiocima nudi uživanje preko rekreativnih, sportskih, kulturnih i naučno-
istraživačkih aktivnosti.
Utvrđeno je pet programa upravljanja, svaki sa ciljem koji će doprineti postizanju vizije. Svaki program u planu je podeljen na skup konkretnih ciljeva. Ovi glavni programi upravljanja i njihovi opšti cilejvi su rezimirani u Tabela 2.
Deo 7 'Zoniranje' pruža detalje o funkcionalnim zonama Nacionalnog parka.
Deo 8 'Mere upravljanja' uključuje detaljne akcione planove za aktivnosti potrebne da se završe svi programi i podprogrami za prvih pet godina realizacije. Konkretne akcije su opisane i dodeljen im je prioritet, pokazatelji postignuća su utvrđeni, vremenski okvir primene je uključen za svaku akciju i subjekti su odgovorni za završetak svih akcija su navedeni.
Deo 9: Primena i aranžmani sadrže pet delova:
Kadrovska pitanja uključuju potrebe za osobljem za realizaciju plana upravljanja.
Rukovođenje opisuje glavni okvir potreban za stavljanje u funkciju administracije proširenog nacionalnog parka.
Oprema i infrastruktura navode ulaganje potrebno u materijalnim resursima.
Praćenje navodi glavni program za praćenje za zaštićenu oblast.
Planiranje i izveštavanje definiše strukture za godišnji plan rada i izveštaje povezane sa planom upravljanja.
Deo 10. Pripremljen je odvojeni poslovni plan za realizaciju plana upravljanja.
Deo 11. Obuhvata mape pomenute u tekstu.
Aneksi
Skup aneksa sa osnovnim informacijama je objavljen odvojeno.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
8
Tabela 2 Rezime programa i podprograma za upravljanje
Program 1
Biodiverzitet, životna sredina i predeli
Program 2
Zajednice, kultura i održivo korišćenje
Program 3
Turizam i rekreacija
Program 4 Informisanje, edukacija i podizanje svesti
Program 5
Rukovanje, upravljanje, administracija i finansiranje
CILJEVI
Održati povezane predele netaknutog ekosistema unutar i izvan Nacionalnog
parka Šara i obezbeđivanje
zaštite vrsta koje ovi ekosistemi podržavaju
Održati kulturne vrednosti
nacionalnog parka kao dela nacionalne baštine Kosova i kao prilike da se izgadi ponos zajednice i
povećaju turizam i rekreacija.
Izraditi niz prilika za uživanje građana u
NPŠ koji održava svoje prirodne i
kulturne vrednosti i pruža podršku za svoje upravljanje.
Povećati svest, razumevanje i podrška
na svim nivoima za zaštitu i održivo
upravljanje Nacionalnim parkom
Šara.
Uspostaviti delotvoran, učesnički i sistem sa adekvatnim
resursima za upravljanje i
administraciju NPŠ.
KONKRETNI CILJEVI
1.1 Osigurati zaštitu glavnih vrasta i ekosistema.
1.2 Proceniti i pratiti prioritetne ekosisteme, floru i faunu.
Osigurati da svi razvoji u NPŠ-u budu podnožni striktnim ekološkim kontrolama.
1.4 Zaštititi i očuvati vodene resurse NPŠ.
1.5 uspostaviti sistem za upravljanje čvrstim otpadom u NPŠ.
1.6 Uvesti efikasan sistem zaštite od požara, kontrole i upravljanja širom NPŠ.
2.1 Očuvati kulturne vrednosti NPŠ.
2.2 Očuvati područja definisana za ispašu u NPŠ.
2.3. Regulisati berbu borovnica i lekovitog bilja.
2.4 Osigurati da održivo upravljanje ogervnim drvetom bude dostupno lokalnim zajednicama.
2.5 Ohrabriti održiva preduzeća da podrže NPŠ i koriste lokalnim akterima.
3.1 Osigurati osnovnu infrastrukturu za posete i aktivnosti na otvorenom u NPŠ.
3.2 Razviti niz usluga za posetioce i prilike za održivi turizam u NPŠ.
3.3 Osigurati bezbedna, visokokvalitetna i ekološki odgovorna iskustva za posetioce.
3.4 Marketing NPŠ kao destinacije turizma i rekreacije na otvorenom.
4.1 Razviti niz materijala za podizane svesti o NPŠ.
4.2 Povećati svest u zajednici, razumevanje i podršku za NPŠ.
4.3 Povećati razumevanje i mobilisati podršku na visokom nivou za investiranje u očuvanje i održivo upravljanje NPŠ-om.
5.1 Uvesti kolaborativno upravljanje NPŠ-om.
5.2 Uspostaviti stalno i obučeno profesionalno osoblje, podržano partnerima i volonterima za primenu plana upravljanja.
5.3 Obezbediti fizičke resurse potrebne za realizaciju za upravljanje NPŠ-om i realizaciju plana upravljanja.
5.4 Uspostaviti mehanizme za financiranje i transparentno finansijsko upravljanje za primenu plana upravljanja.
5.5. Obezbediti realizaciju, praćenje i prilagođavanje plana upravljanja.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
9
2 KONTEKST
2.1 PRAVNE OSNOVE
2.1.1 FORMIRANJE NACIONALNOG PARKA
U nastavku predstavljamo najvažnije zakone koji regulišu osnivanje NPŠ.
Zakon o zaštiti prirode br. 03/L-233 od 9. novembra 2010.
Definše pravne osnove za zaštićena prirodna područja na Kosovu.
Zakon o Nacionalnom parku Šara br. 04/L-087 od 13. dcembra 2012.
Prema članu 1: 'Deo teritorije Šar Planine kao prostorni integritet koji karakterišu prirodne vrednosti i retkosti, sa velikim
brojem važnih šumskih ekosistema i drugih očuvnih ekosistema, sa brojnim endemskim i važnim vrstama, sa bogatm
karakteristima kulture, istorije, predela, sportskim, turističko - rekreativnim aktivnostima koje doprinose ekonomskom
razvoju prema ekološkim kriterijumima, proglašava se nacionalnim parkom'.
Odluka Ministarstva o osnivanju nacionalnog parka br. 03/2'13 od 11/02/2013.
2.1.2 GRANICE I ZONE
Član 2 Zakona o Nacionalnom parku Šara (2012) definiše granice NPŠ (videti anekse ovog dokumenta).
Član 3 Zakon o nacionalnom parku Šara (2012) navodi zahteve za sledeće funkcionalne zone Parka.
Zona striktne zaštite: Obuhvata deo teritorije Nacionalnog parka Šara sa izuzeznim prirodnim karakteristikama, sa retkim
vrstama, ugroženim biljkama i životinjama i vrstama staništa u divljim uslovima prirode.
Zona aktivnog upravljanja: Obuhvata deo teritorije Nacionalnog parka Šara koji karakterišu ekosistemi, vrednosti predela
i druge vrednosti u kojima se može upražnjavati ekoturizam, tradicionalna poljoprivreda i aktivnosti koje su u skladu sa
svrhom zaštite.
Zona održivog upravljanja: Obuhvata delove teritorije Nacionalnog parka Šar planina planirane za: gradnju,
rekonstrukciju, zaštitu tradicionalnoh i rekreativnih objekata, turizam i potrebe stanovnika teritorije Nacionalnog parka,
kao i korišćenje pašnjaka i ekonomsko korišćenje prirodnih resursa prema Zakonu o zaštiti prirode i u skladu sa
relevantnim zakonima i prostornim planom nacionalnog parka za ograničeno i selektivno korišćenje prirodnih resursa.
Tampon zona Zona od 50 m od granice nacionalnog parka koja služi za sprečavanje nepovoljnih uticaja na NPŠ.
Prostorni plan definiše ove funkcionalne zone i opisuje ih u detaljima (videti aneks ovog dokuementa).
2.1.3 REGULISANJE NACIONALNOG PARKA
MŽSPP uredba broj 21/2013 o unutrašnjem uređenju nacionalnih parkova propisuje zaštitu, unapređenje i promociju i
korišćenje nacionalnih parkova i definiše mere za nesaglasnost sa odredbama Uredbe. Tekst uredbe je uključen u anekse
ovog dokumenta.
2.1.4 FUNKCIJE NPŠ PREMA POSTOJEĆIM ZAKONIMA
Prema Zakonu o zaštiti prirode (2010) nacionalni park je prirodna teritorija sa sledećim funkcijama.
a) zaštita ekoloških skupova, jednog ili više ekosistema, za sadašnju i buduće generacije;
b) eliminisanje korišćenja i zloupotrebe sa ciljem promene ili oštećivanja prirode;
c) obezbeđivanje osnova za duhovne, naučne, obrazone, rekreativne i kulturne i svrhe poseta u skladu sa principima
zaštite životne serdine.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
10
Član 1 Zakona o Nacionalnom parku Šara (2012) definiše nacionalni park kao: 'Deo teritorije Šar Planine kao prostorni
integritet koji karakterišu prirodne vrednosti i retkosti, sa velikim brojem važnih šumskih ekosistema i drugih očuvnih
ekosistema, sa brojnim endemskim i reliktnim vrstama, sa bogatim karakteristikama gromorfoloških svojstavam
hidroloških i sa bogatim naučnim vrednostima, sa bogatim karakteristima kulture, istorije, predela, sportskim, turističko -
rekreativnim aktivnostima koje doprinose ekonomskom razvoju prema ekološkim kriterijumima, proglašava se
nacionalnim parkom'.
Na osnovu Prostornog plana za Nacionalni park Šara, glane funkcije Parka su definisane kao što sledi:
a) zaštita, očuvanje, obnavljanje i održivo korišćenje prirode i obnovljivih prirodnih resursa;
b) Revitalizacija oštećenih prirodnih teritorija ili njihovh delova, i kompenzacija za takve odgovornosti.
c) ičuvanje i obnova ekološkog balansa prirode;
d) Uspostavljanje sistema za planiranje, upravljanje, inventorisanje, informisanje i finansiranje za zaštitu prirode;
e) Primena dužnosti na način definisan u politikama za zaštitu prirode;
f) Smanjenje nelegalnog korišćenja i ugrožavanja biljnih i životinjskih vrsta, naročito važžnih retkih i ugroženih vrsta, i
njihovih staništa;
g) Utvrđivanje prava na informisanje i učešće građana u zaštiti prirode;
h) Utvrđivanje prava građana da sačuvaju životnu sredinu i rekreaciju u prirodi;
i) Očuvanje biodiverziteta, očuvanjem važnih prirodnih staništa i važnih biljnih i životinskih vrsta koje se odnosi na režime
zaštite;
2.1.5 ADMINISTRACIJA NACIONALNOG PARKA
Član 77 Zakona o zaštiti prirode (2010) navodi da:
1. Zaštićenim oblastima upravljaju uprave.
2. Uprave za administraciju nacionalnim parkovima, parkovima prirode i spomenicim prirode od posebnog značaja se
formiraju odlukom Ministarstva.
3. Uprave za administraciju ostalim zaštićenim oblastima i drugom zaštićenom prirodnim vrednostima se formiraju
odlukama skupština opština.
4. Zaštićenim oblastima koje proglasi Vlada, koje se nalaze na teritorij nacionalnog parka ili parka prirode, povezane sa
njima ili direktno povezane sa njihovim graničnim oblastima upravlja uprava nacionalnog parka ili parka prirode.
Član 78 istog zakona navodi da:
1. Uprave pomenute u članu 77 ovog zakona vrše aktivnosti zaštite, održavanja i promocije zaštićenih oblasti saciljem
zaštite i konzervacije autentičnosti prirode, očuvanja neometenog toka prirodnih procesa i održivog korišćenja prirodnih
resursa, kao i kontrole primene uslova i mera zaštite u oblastima kojima upravljaju.
2. Uprave koje upravljaju parkovima prirode takođe kontrolišu metode sprovođenja ovlašćenih poslovnih aktivnosti sa
ciljem očuvanja racionalnog i održivog korišćenja prirodnih resursa.
3. Uprave mogu vršiti ostale aktivnosti koje se utvrđuju aktom o osnivanju kada te aktivnosti služe vršenju aktivnosti iz
stavova 1 i 2 ovog člana.
Prema članu 4 Zakona o Nacionalnom parku Šara (2012).
"Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja odlukom osniva Upravu za administraciju Nacionalnim parkom Šara
(NPŠ) u roku od tri (3) meseca od stupanja na snagu ovog zakona."
2.1.6 FINANSIRANJE NACIONALNOG PARKA ŠARA
Član 79 Zakona o zaštiti prirode (2010) odeređuje izvore finansiranja Nacionalnog parka Šara:
1. Sredstva za rad uprave i obavljanje delatnosti iz člana 78 ovoga Zakona osiguravaju se iz:
1.1 budžeta Republike Kosovo ili opštinskog budžeta;
1.2. prihoda od korišćenja zaštićenih prirodnih vrednosti;
1.3 prihoda od kompenzacije;
1.4. drugih izvora utvrđenih ovim Zakonom i posebnim propisima.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
11
2.1.7 NADZOR ADMINISTRACIJE NACIONALNIM PARKOM ŠARA
Član 80 Zakona o zaštiti prirode (2010) definiše nadzor administracije Nacionalnim parkom Šara:
1. Nadzor nad zakonitošću rada i podzakonskih akata za upravljanje zaštićenim područjima kojima je osnivač Skupština ili
Vlada Republike Kosova obavlja Ministarstvo.
2. Nadzor nad zakonitošću rada i podzakonskih akata uprava koje upravljaju zaštićenim
područjima koje osnivaju opštine, obavljaju nadleţni organi opštine- osnivača .
3. Nadzor nad stručnim radom uprava iz stava 1. i 2. ovoga člana obavlja Ministarstvo.
2.1.8 ZAHTEVI ZA PLANIRANJE UPRAVLJANJA
Član 81 Zakona o zaštiti prirode (2010) definiše potrebu da se uspsotavi plan upravljanja, navodeći da:
1. Upravljanje striktnim rezervatom prirode, nacionalnim parkom, parkom prirode, posebnim područjem i zaštićenim
predelom vrši se na osnovu plana upravljanja.
2. Plan upravljanja se usvaja na period od deset (10) godina.
3. Plan upravljanja utvrđuje smernice razvoja, metode primene zaštite, korišćenja i upravljanja zaštićenim područjem, kao
i detaljnije smernice o zaštiti i konzervaciji prirodnih vrednosti zaštićenog područja, uzimajući u obzir potrebe lokalnog
stanovništva.
4. Pravna i fizička lica koja vrše aktivnosti u zaštićenom području moraju poštovati plan upravljanja.
5. Po isteku perioda od pet (5) fodina, primena plana upravljanja se analizira zajedno sa rezultatima posignutim i kada
okolnosti dopuštaju potrebno je da se uradi revizija na način i prema procedurama navedenim za njegovo usvajanje.
Član 82 Zakona o zaštiti prirode (2010) definiše glavne komponente plana upravljanja zaštićenim područjem, sprovedbu
plana i javnu debatu:
1. Plan upravljanja zaštićenim područjem iz člana 81 stava 1. ovoga Zakona sadrži: ......
2. Plan upravljanja sprovodi se godišnjim programom zaštite, očuvanja, korišćenja i unapređenja zaštićenog područja.
3. Predlog plana upravljanja, uprava duţna je staviti na uvid javnosti u skladu odredbama člana 151 ovog Zakona.
2.1.9 UPRAVLJANJE ŠUMSKIM EKOSISTEMIMA U NACIONALNOM PARKU ŠARA
Član 47 (stavka 4 i 5) Zakona o zaštiti prirode (2010) definiše upravljanje (zaštitu u unapređenje) šumskih ekosistema u
NPŠ:
4. Za zaštićena područja u kojima nije dopušteno ekonomsko korišćenje prirodnih dobara, na osnovu praćenja stanja,
donosi se program zaštite šumskih ekosistema koji sadrţi mere njhove zaštite i unapređenja.
5. Program zaštite šumskih ekosistema iz stava 4. ovog člana izrađuje i sprovodi Uprava koja upravlja sa zaštićenom
zonom, i donosi se u skladu sa posebnom propisu za uređenje šuma, uz saglasnost Ministarstva .
Upravljanje šumama u NPŠ definiše se i članovima 13 i 14 Pravilnika o unutrašnjem redu u nacionalnim parkovima
Član 13.
Sanitarne seče i drugi šumski radovi obavljaju se u vreme predviđeno Planom Upravljanja i Godišnjim Planom zaštite,
očuvanja i održavanja šuma.
Član 14.
Na osnovu Plana Upravljanja Nacionanog Parka, uprava parka je dužna da svake godine u martu pripremiti i dostaviti na
odobrenje detaljni godišnji plan o aktivnostima pedviđenim ovim Pravilnikom.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
12
2.1.10 KONTRIBUTI RAZLIČITIH AKTERA U NACIONALNOM PARKU
Za upravljanje Nacionalnim parkom Šara je odgovorna Uprava koja je formirana od strane MŽSPP. Uprava NPŠ radi
postizanja veće efikasnosti u upravljanju prirodnim, kulturnim i turističkim vrednostima može se konsultovati sa raznim
vladinim i nevladinim subjektima.
2.1.11 OSTALI RELEVANTNI ZAKONSKI AKTI
Ostali zakoni koji se tiču administracije, upravljanja i praćenja upravljanja prirodnih i veštačkih resursa u Parku su sledećI:
Zakon o zaštiti životne sredine, zakon br o. 03/L-025, 26 februar 2009;
Zakon o prostornom planiranju br. 2003/14, 3. jul 2003.
Zakon br. 03/L-106 o izmeni zakona u prostornom planiranju br. 2003/14, 25. novembar 2011.
Zakon o proceni ekološkog uticaja br. 03/L-214, 29. oktobar 2010;
Zakon o specijalnim zaštitnim zonama, zakon br o. 03/L-039, 20. februar 2008;
Zakon o zaštiti od požara, zakon br o. 04/L-012, 10 avgust2011;
Krivični Zakon Republike Kosova br. 04/L-082
2.2 PROSTORNI PLAN ZA NACIONALNI PARK ŠARA
Zakon o prostornom planiranju br 2003 / 14, član 12, zahteva pripremu prostornih planova za sve ‘posebne oblasti’
uključujući i nacionalne parkove. Nacrt prostornog plana za Nacionalni park Šara je pripremljen 2013. a nakon
potpisivanja od strane ministra , bio je predmet dvomesečnog perioda konsultacija pre podnošenja Vladi na preliminarno
odobrenje, a zatim u Skupštini Kosova za konačno odobrenje .
Nacrt prostornog plana za Nacionalni park Šara definiše ciljeve i funkcije prostornog plana kao što sledi:
Izrada plana treba da služi kao smernica za:
• Utvrđivanje oblasti u parku sa potencijalom za prostorni razvoj;
• Odobrenje politika koje se odnose na distribuciju mogućih razvoja na teritoriji Parka, u smislu razvoja turizma,
pružanja različitih usluga, uvek služeći svrsi maksimalnog očuvanja prirodnog i kulturnog nasleđa i vrednosti;
• Utvrđivanje uloge naselja oko parka, i uloge većih gradova u blizini parka, i o
• utvrđivanje uloge najvažnije infrastrukture i veza unutar teritorije parka.
‘Prostorni plan za Nacionalni park Šara je dokument koji treba da promoviše zajedničke interese građana Kosova za brzi
ekonomski razvoj, sa ciljem poboljšanja životnog kvaliteta, ali i očuvanja resursa, prirodnog i kulturnog nasleđa. Odlukama
koje će biti donete, prostorni plan mora:
• Usmeravati vladine sektore i agencije u izradi i primeni politika i odluka za pravično i jednako korišćenje ovih prirodnih
resursa;
• Definisati oblasti koje će biti predmet režima za kontrolu razvoja, oblasti sigurnog razvoja, razvojne lokacije i lokacije sa
namenskim korišćenjem’
2.3 OSTALI PLANOVI I STRATEGIJE KOJI SE NADOVEZUJU NA NACIONALNI PARK
2.3.1 OPŠTINSKI RAZVOJNI PLANOVI I STRATEGIJE
Opštine koje obuhvataju teritorije u okviru Nacionalnog parka imaju svoje strategije za ekonomski razvoj , kao i razne
druge planove za teritorije van Nacionanog parka, uključujući i one koje su razvijene u okviru UNDP podržao projekat u
Dragašu . Ove strategije i planovi su navedeni u aneksima ovog dokumenta.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
13
2.3.2 MEĐUNARODNE KLASIFIKACIJE KOJE UTIČU NA NACIONALNI PARK
Deo teritorije Nacionalnog parka Šara spada u Važna ptičja područja YU024 (Šar Planina)
U Nacionalnom Parku Šara sprovodi se međunarodno zakonodavstvo za zaštitu prirode, posebno:
Evropska Direktiva za ugrožene vrste EC/2724/2000
Evropska Direktiva za očuvanje prirodnih staništa divlje faune i flore 92/43/EEC;
Evropska Direktiva za očuvanje divljih ptica 79/409/EEC, 2009/147/EC;
Direktiva SEA 2001/42/EC;
Evropska Ekološka Mreža Natura 2000.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
14
3 OPIS NACIONALNOG PARKA ŠARA
3.1 LOKACIJA, GEOGRAFIJA I GRANICE
Nacionalni park Šara nalazi se u jugoistočnom, južnom i jugozapadnom delu Kosova (Mapa 1). Zakon o Nacionalnom parku
Šara ( 2012 ) definiše površinu od 53 469 ha, na teritoriji pet opština: Kačanik, Štrpce, Suva Reka, Prizren i Dragaš (Mapa
3). Pun opis granica je uključen u aneklsima ovog dokumenta.
Mapa 1 Lokacija nacionalnog parka Šar planina na Kosovu
GRANIČNI PRELAZI
Trenutno postoji jedan granični prelaz između Albanije i Kosova nalazi se severno od Šar planine i Koritnika u dolini reke
Beli Drim, u blizini Vrmnice na glavnom putu koji povezuje gradove Kukeš i Prizren, sa redovnim autobuskom
komunikacijom .
Postoje dva granična prelaza na granici između Kosova i Makedonije, jedan u dolini reke Lepenac koji razdvaja Šar Planinu
od planinskog grebena Crna Gora, na međunarodnom transportnom koridoru E65 koji povezuje Prištinu i Skoplje, sa
intenzivnim saobraćajem. Drugi se nalazi na najistočnijim obroncima Šar planine, Jažince - Blace blizu Globočice, na
lokalnom planinskoom asfaltnom putu koji povezuje deo kosovskog puta E65 sa Tetovom u Makedoniji, gde je saobraćaj
manje gustine.
Bivši granični prelaz (zatvoren od 2001) se nalazi na Lukovom Polju između Šare i planinskog masiva Korab, na
neasfaltiranom planinskom putu koji povezuje region Gornju Reku u Makedoniji preko planinskog prolaza (oko 1500 m
nadmorske visine ) sa sela Restelica u opštini Dragaš.
U toku poslednjih godina je otvoren granični prelaz u blizini sela Kruševa u opštini Dragaš između Kosova i Albanije.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
15
3.2 GEOMORFOLOGIJA, GEOLOGIJA I ZEMLJIŠTE2
3.2.1 GEOLOGIJA
Geologija na Šar planini obuhvata različite vrste stena različitih struktura i uzrasta. Najčešći formacija je paleozoičke ploče,
prisutne su karbonatne stene mermera i serpentina, i formacije dijabaza. Novije formacije uključuju neocene jezerske
sedimente i aluvijalna područja. U paleozoičke formacije izdvajajui Šar Planinu od drugih planinskim oblasti na Kosovu.
Ove formacije, koje se sastoje od različitih kamena i škriljaca, šire se u uskom pojasu od Bistre (2.640 m), nastavljaju dalje
duž granice Kosovo-Makedonija. Mezozoične formacije, naime kritski i dolomiti u Štrpcu javljaju se na istoku Ljubotena.
Blizu Brezovice, su akumuliraju morenski materijali iz glacijalnih procesa, koji se sastoje od magmatitnih stena,
metamorfnih stena, peščanika, kvarcita i krečnjaka (Mapa 4).
3.2.2 GEOMORFOLOGIJA
Formacija zemljišta u Nacionalnom parka su, pre svega, rezultat tektonskih pomeranja, čime su stvoreni glavne
geomorfološke celine, koje su kasnije pod uticajem spoljašnjih faktora, kao što su glečeri, protoci vode itd. u višim
delovima planine, posebno na jugu, obuhvataju veliki broj glacijalnih udubljenja ili bazena, talasa i velikih masa morena
(glacijalni materijal). Oni se javljaju u Bistri , Livadici, Cuka e Lićejve i najizrazitije su ispod vrha Piribreg ( 2.522 m), takođe
poznat kao Berevački vrh. Dalje, krug šupljine su primetili na Cuka e Likejve i Livadici. Najistaknutija formacija talasa je kod
Demir Kapije, koja počinje od glacijalnog udubljenja, koje je danas jezero Livadica. Talas ima široko dno, nagib sa strane, i
on predstavlja najpoznatiji fosilni ostatak ledničke nizije na Šar planini, u dužini od oko 1,5 km. Konačan veliki uticaj imala
je voda, cela oblast Šar planine je ispresecana brojnim rečnim dolinama i potocima, koji se uglavnom ulivaju u reke Beli
Drim i Lepenac.
U južnim delovima Nacionalnog parka, odnosno uzvodno od dolina reka Mužica , Bolonjska , Blateštica, Suva itd, doline su
uske, duboke i jednostrane, formiranju klisure ili kanjone. Ove funkcije su prisutne u svim dolinama između 1.200m i
1.400m nadmorske visine .
3.2.3 ZEMLJIŠTE
Zemljište Nacionalnog parka Šara može široko biti klasifikovano u četiri grupe:
Veoma plodno zemljište u aluvijalnim ravnicama nižih korita reka (fluvisoli, aluvijalno-dilucvijalno zemljište). Neka od
ovih zemljišta nisu pogodna za obimnu poljoprivrednu proizvodnju (humoglej, hipoglej).
Fluvijalne glacijalne terase razvijene na nekoliko nivoa, koje imaju određenu poljoprivrednu vrednost. One uključuju
stagnosol luvisol na nižim terasama i kambisol na višim terasama.
Planine sa visinama između 800 i 1800 m, poseduju najveću istaknutu raznolikost pokrivača zemljišta. Ovdje se
javljaju smeđa-podzolasta, rendzina i krečnjačko zemljište.
Litomorfno zemljište na većim nadmorskim visinama (litosoli i sirozemi).
Videti Map 5.
3.3 KLIMA
Nacionalnim parkom Šar Planina, prema klasifikaciji klime Kosova, dominira alpska i kontinentalna klim, s vremena na
vreme sa uticajem srednje kontinentalne klime. U okviru Nacionalnog parka postoji samo jedna meteorološka stanica
(prisutna od 1949), u Brezovici na 860 nv. Sledeća najbliži stanica je na 950m (Jažince nv) u Republici Makedoniji , koja ima
meteorološke rekorde iz 1949 - 1991. Iz analize baze podataka u HMIK meteorološke tačke, prosečna višegodišnji godišnja
temperatura izvedena iz ove dve stanice (mernih mesta) je 8,4 ° C. Najhladniji mesec je januar , sa 1,8 i -1.3 Celzijusa , dok
su najekstremniji izmerene vrednosti u obe lokacije su one od 1963. sa -33 i -34 ° C , a prosečna dnevna temperatura
varira od 18-20 ° C. Prosečna relativna vlažnost vazduha je 67-70 % vrednost za obe stanice. Vetrovi mogu dostići brzinu
2 Izvor: “Razvojni Plan opštine” Štrpce
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
16
od 1-16 m / s , dominiraju južni, jugozapadni i jugoistočni. Stopa padavina, izražena kao srednje vrednost, varira između
670 i 1200 mm. Lavine su česte u februaru i martu. Između 220 i 280 sunčanih dana svake godine .
Mali broj mernih mesta iznad 1000 metara nadmorske visine dovodi do netačnih podataka o padavinama u planinskoj
istočnoj oblasti. Nivo snega u regionu je dostigao do 3 metra 1956. Najveći broj snežnih dana, i nivoa snega od 1956.
zabeleženo je 1981, kada je bilo 117 snežnih dana u Jažincu, a 108 u Štrpcu .
3.4 HIDROLOGIJA
Nacionalni park Šar karakterišu velike količine padavina . Potoci i planinske reke, vodopadi i bujice presecaju teritoriju u
svim pravcima. Šar Planinska oblast je ima nekoliko glečerskih jezera. Skoro cela teritorija Nacionalnog parka isprepletena
se na slivovima dveju najvećih reka Lepenac i Beli Drim. Lepenac je privlačniji, prolazeći kroz najživopisnije oblasti i glavne
skijaške staze na Šar planini. Lepenac izviree na planinama Cereva i Jezerci. U svom toku kroz Nacionalni park, u njega se
uliva nekoliko pritoka . Oni na svojoj desnoj strani su najvažniji : na primer Suva reka , Muržica sa svojim pritokama,
Proska E Dules, Blateštica, Bolonjska i Kaluđerica. Ove reke se slivaju sa najviših planina u najjužnijem području
Nacionalnog parka, imaju brze tokove, sa brojnim vodopadima i bujicama. Dok Lepenac zauzima najveći deo severo -
istočnog dela Nacionalnog parka , Prizrenska bistrica pokriva jugozapadne delove parka. Najveći deo ovog sliva donose
pritoke na levoj strani, koje izviru iz visokih planina Crna Maja, Kobilica i Karanikola . Njihovi gornje vode su veoma brze i
atraktivne. Pritoka Ljubinova proska je posebno prepoznatljiva. Pogledajte Mapa 6.
3.5 PRIRODA
3.5.1 VEGETACIJA
Mapa 7 pokazuje opšte prirodne vegetacijske tipove NPŠ. Mapa 8 pokazuje opšti zemljišni pokrivač u NPŠ.
GLAVNE ŠUMSKE ZAJEDNICE
U principu, glavna zajednice šum u Parku određuje visinska zona.
Najniža visina. U podnožju brda i u šumskom području opštine Kačanik, deo masiva Šare sa krečnjačkim stenama
pokazuje uticaj mediteranske klime. Glavne biljne zajednice su niske termofilne listopadne šume, šiblje i žbunje, grab,
kestenjaste šume, javor, javor, glog, divlja kruška, divlja ruža, hrastove šume itd
Donja visina. Dominantni tipovi šuma u nižim nadmorskim visinama su zajednice hrasta, među kojima dominira Kuercus
pubescens , Kuercus cerris i Kuercus frainetto .
Niska-srednja visina. Na nešto većim nadmorskim visinama, u vlažnim područjima ili na severnoj strani doline, izuzetno
termofilne zajednice šuma menjaju šume Kuercus petraea (kitnjaka ) i drugih povezanih vrsta drveća i žbunja.
Srednja do velikih visina (planinska). Na višim nadmorskim visinama su sastojina hrasta udruženja počinju da se zameni sa
bukovim šumama , koje se protežu na nadmorskoj visini od 700 do 1.800 mnv. Pored bukve druge uobičajene vrste
uključuju beli grab, hrast , javor, jasen, srebrnu lipu, javor, kleku, javor i brest. Na vrhu zajednice bukovih šuma počinju
zajednice mešovite šuma bukve i jele i neka pojedinačna stabla, kao što su: brest, smreka, javor i planinski javor. Najviši
pojas bukovih šuma u Šar planini uključuje brojne mešovite listopadno-četinarske zajednice u kojima se nalaze planinski
bukva, javor, Pinus heldreichii, Pinus peuce, Jela (Picea abies) i jele (Abies alba).
Visoka nadmorska visina (subalpska). Iznad prirodnog pojasa subalpske zajednice bukove šume na silikatnog zemljišta,
postojigornja četinarske pojas dominiraju bosanski bor (Pinus heldreichii ) i Balkanskog Bor (Pinus peuce ) šume . Prelazna
zona između ovog gornjeg pojasa četinarskom šumom i visokim planinskim žbunja i zeljastih vegetacije je prekrivena
zajednicom patuljastog bora (Pinus mugho).
Pokrivač vegetacije je takođe dobro razvijen na krečnjaka i vijugavim oblastima Šare, ali i na glavnom grebenu, posebno u
svojim retkim vrstama krečnjaka na visinama od 1.800 do 2.200 metara nadmorske visine. Pojas alpske vegetacije žbunja
koji se nalazi iznad gornje šumske pojasa je sastavljen od mnogo različitih žbunja udruženja sa vrstama kao što su sibirske
kleke , borovnice , brusnice , divlje ruže i planinskog brukentalija.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
17
U suštini, glavne zajednice u Parku su određene prema visinskim zonama.
Pokrivenost glavnih vrsta šuma u Parku prikazana je u Tabela 3.
Tabela 3 Distribucija vrsta šuma u Nacionalnom parku Šara
Vrste šuma Površina Procenat teritorije NPŠ
- Bukove šume (Fagion moesiacae illyricum) 3067,09 ha 68 %
- Mešovite bukove i borove šume 98,80 ha 2,2 %
- Mešovite bukove, borove i jelove šume 95,30 ha 2%
- Borove šume(Pinetum heldreichi) 450,52 ha 10 %
- Jelove šume (Abietum alba) 30,70 ha 0,7 %
- Omorika (Picetum excelsae) 5,80 ha 0,1 %
- Mešovite zimzelene šume: bor, jela, omorika, itd. 32,80 ha 0,7 %
- zasadi crnog i belog bora 132,62 ha 3 %
- zasadi omorike 6,65 ha 0,1 %
- Šume i žbunje graba i jasena (Orno-Ostryetum carpinifoliae) 499,15 ha : 11 %
- vegetacija patuljastog bora (Pinetum mughi) 73,10 ha 1,6 %
- žbunje jove i lešnika: 28,96 ha 0,6 %
UKUPNO 4521,49 ha 100 %
3.5.2 FLORA
Do danas je evidentirano najmanje 1558 vrsta viših biljaka u nacionalnom parku Šara (kosovska baza podataka o
biodiverzitetu) Fakultet matematike i prirodnih nauka, Priština) Tabela 4 pokazuje najvažnije vrste u parku prema
različitim kriterijumima.
Tabela 4 Rezime važnih vrsta biljaka nacionalnog parka Šara
Status na crvenoj listi Kosova (predloženo) 107
Status na globalnoj crvenoj listi IUCN. EN- 1, VU – 1
Endemske za Kosovo 12
Endemske za region (Balkan) 80
Tercijarno reliktna. 4
Glečersko reliktna. 1
Vrste koje se smatraju naročito retkim ili osetljivim na Kosovu. 41
Uključivanje u aneks II b EU direktive o staništima 92/43/EEC. 5
Uključivanje u aneks 1 Konvencije iz Berna (Savet Evrope) 3
Ekonomski važne vrste za Kosovo. 6
Kulturno važne vrste za Kosovo. 6
Puni spisak vrsta od značaja je prikazan u aneksima ovog dokumenta.
3.5.3 FAUNA
Sveobuhvatna ispitivanja nisu sprovedena za svu faunu u svim delovima Nacionalnog parka i još uvek postoje mnoge
praznine. Sledeći broj vrsta u različitim taksonomskim grupama je evidentiran do sad:
Sisari: 32 vrste (bez slepih miševa).
Ptice: 200 vrsta.
Reptili: 19 vrste.
Vodozemci: 12 vrste.
Ribe: 7 vrste.
Leptiri: 147 vrste.
Tabela 5 rezimira broj vrsta važnih za konzervaciju u nacionalnom parku. Detaljna lista vrsta sa potrebom za konzervaciju
data je u aneksima ovog dokumenta.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
18
Tabela 5 Rezime vrsta faune u Nacionalnom parku Šara
Status Broj vrsta
1. Status na crvenoj listi Kosova (predloženo) 1
2. Status na globalnoj crvenoj listi IUCN. CR- 1; EN- 14; VU – 19
3. Endemske za Kosovo 0
4. Endemske za Balkan 5
5. Vrste koje se smatraju naročito retkim ili osetljivim na Kosovu. 30
6. Uključivanje u aneks II b EU direktive o staništima 92/43/EEC. 26
7. Uključivanje u Aneks 1 EU direktive o pticama EU 79/409-2. 2
3.6 KORIŠĆENJE ZEMLJIŠTA (VLASNIŠTVO, PRAVA)
3.6.1 JAVNO ZEMLJIŠTE
Vlasnička i imovinska pitanja na Kosovu su i dalje složena i često nerešeno pitanje. U prošlosti su, prirodnim resursima,
kao što su: šume, šumsko zemljište, pašnjaci i poljoprivredno zemljište upravljala takozvana društvena preduzeća (DP),
posebno društvena šumarska preduzeća i poljoprivredne zadruge ili poljoprivredni kombinati. Šume i poljoprivredno
zemljište su zakonski definisani kao ’dobra od opšteg interesa ’. Upravljanje pašnjacima je drugačije regulisano u različitim
opštinskim teritorijama. Nekim pašnjacima su upravljale poljoprivredne zadruge kao što je bio slučaj u Dragašu (DP Šar
proizvodnja), dok su u drugim slučajevima pašnjacima upravljala šumarska gazdinstva. U katastarskim evidencijama
(posedovnim listovima ) ovi resursi su i dalje registrovani na ime ovih bivših preduzeća, kao njihova imovina, stvarajući
poteškoće u određivanju odgovornosti za upravljanje javnim zemljištem .
JAVNE ŠUME
’Vlasništvo’ nad šumama komplikuje postojeća pravna podela odgovornosti između MŽSPPP i MPŠRR za administraciju i
upravljanje šumama, šumskim zemljištem, divljim svetom i pašnjacima. Pravna preklapanja i kontradikcije između dva
ministarstva, MŽSPP i MPŠRR, i sa opštinskim vlastima su glavne prepreke integrisanom upravljanju šumama. U ovom
trenutku, čini se da je prihvaćeno da Uprava Nacionalnog parka bude vodeća agencija za upravljanje šumama unutar
parka, ali ova pozicija može biti osporena u budućnosti .
PAŠNJACI U JAVNOM VLASNIŠTVU
Područje nacionalnog parka obuhvata oko 25,288 ha pašnjaka plus dodatnih 10.985,2 ha u opštini Štrpce.
JAVNO ZEMLJIŠTE SPREMNO ZA PRIVATIZACIJU I/ILI KONCESIJU
Na osnovu informacija Ministarstva trgovine i industrije, procedure su u toku za privatizaciju Ski centra Brezovica ( videti
odeljak 3.11 (turizam i rekreacija) .
Dalji turistički i skijaški razvoji su predloženi na drugom mestu u parku, što takođe može biti predmet privatizacije .
Trenutni pravni aranžmani za kamenolome koji funkcionišu u parku su nejasni (npr. u Rusenici), ali bi eksploatacija
kamena u nacionalnim parkovima trebalo da bude strogo zabranjena.
3.6.2 PRIVATNO ZEMLJIŠTE
Opšti opseg privatnog zemljišta u nacionalnom parku nije precizno utvrđen i zahteva detaljnu procenu. Oko 15.20%
teritorije je u privatnom vlasništvu.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
19
3.7 AKTERI
Tabela 6 navodi glavne aktere za nacionalni park Šara i utvrđuje njihove glavne uloge i odgovornosti.
Tabela 6 Glavni akteri u Nacionalnom parku Šara
Akteri Uloge i odgovornosti
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja (MŽSPP).
Mandat Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja je utvrđen po Uredbi UNMIK-a 2002/ 5 i 2005/ 15. Prema ovim propisima, odgovornosti Ministarstva su da upravlja svim oblastima životne sredine i prostornog planiranja . Ministarstvo ima ovlašćenje da razvije, preporuči i sprovodi politiku u svojim odgovarajućim sektorima. Ministarstvo ima ovlašćenje da izdaje građevinske dozvole za kategoriju III građevinskih radova, u skladu sa Aneksom br.1 Zakona o planiranju i izgradnji , br.04/L-110 . Opštine izdaju građevinske dozvole za kategorije I i II građevinskih radova .
Kosovska agencija za zaštitu životne sredine (KEPA, pri MŽSPP).
Razvoj i koordinaciju sistema informacija o zaštiti životne sredine u vezi sa stanjem životne sredine na Kosovu , kao i prikupljanje evidencije o životnoj sredini. Podrška administrativnim organima u razvoju novih oblika politike za zaštitu životne sredine i praćenje sprovođenja planova i programa zaštite životne sredine .
Institut za prostorno planiranje. Izrada prostornog plana za posebne oblasti i prostornog planiranja i relevantnih izveštaja . Uspostavljanje , održavanje i upravljanje bazom podataka o prostornom planiranju .
Uprava nacionalnog parka. Upravljanje, zaštita, održavanje i unapređenje zaštićenih područja sa ciljem zaštite i očuvanja autentičnosti prirod , očuvanja nesmetanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korišćenja prirodnih resursa, kao i kontrola sprovođenja uslova i mera za zaštitu prirode.
KHMI – Kosovski hidro-meteorološki institut.
Sistematsko hidrometeorološko merenje i posmatranje na rekama, površinskim i podzemnim vodama.
Institut za zaštitu prirode Dokumentacija i podaci o inventaru za sve komponente biološke i pejzažne raznovrsnosti . Praćenje statusa očuvanja prirode, posebno zaštićenih prirodnih dobara.
Uprava za vode. Izrada zakona i podzakonskih akata koji se odnose na sva pitanja vode u Republici Kosovo . Implementacija zakona i podzakonskih akata vezanih za vodu . Priprema planova upravljanja slivovima itd
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja (MPŠRR) Šumska agencija Kosova (ŠAK), Departament za šumarstvo DŠ).
Suradnja sa Upravom Nacionalnog parka Šara na zaštiti šumskih ekosistema u Nacionalom parku.
Ministarstvo trgovine i industrije: Odeljenje za turizam.
Utvrđivanje pravnog osnova i institucionalnog okvra, principai pravila za razvoj i promociju turizma, uspostavljanje i razvoj standarda turističkih usluga .
Ministarstvo unutrašnjih poslova: -Policijska služba. -Granična policija.
Upravljanje i kontrola državne granice. Pružanje pomoći prilikom elementarnih nepogoda i drugih vanrednih situacija . Sprovođenje zakona .
Ministarstvo kulture omladine i sporta.
Suradnja sa Upravom Nacionalnog parka Šara na zaštiti kulturnih vrednosti u Nacionalom parku.
Ministarstvo infrastrukture. Planiranje i razvoj putne infrastrukture u saradnji sa Upravom NPŠ.
Opštine: Dragaš, Prizren, Suva Reka, Štrpce, Kačanik.
Suradnja sa Upravom Nacionalnog parka Šara na zaštiti i unapređenju vrednosti NP. Ovlašćenja a) građevinska odobrenja na osnovu suglasnosti MŽSPP; b ) porezi na biznis (komercialno-privredne delatnosti); c ) porezi na imovinu; d ) katastarska evidencija ;
51 selo. Suradnja sa Upravom Nacionalnog parka Šara na zaštiti vrednosti NP. Mogućnost korišćenja prirodnih resursa (pašnjaci, šumski plodovi i dr.) od strane loklanog komuniteta na osnovu Plana Upravljanja i drugih odgovarajućih planova.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
20
Uprava hidro-regiona Istok. Upravljanje vodnim resursima u okviru zaštićene oblasti i iskorišćavanje vodnih resursa
Univerzitet u Prištini – Fakultet matematike i prirodnih nauka
Principi i ciljevi da značajno doprinosi u razvoju privrede Kosova, intenziviranjem naučnog istraživanja i poboljšanjem kvaliteta i efikasnosti distribucije rezultata dobijenih poštujući društvene vrednosti i zaštite životne sredine
Nevladine organizacije Glavne NVO koje deluju u oblasti uključuju 1 . " Šar " - Prizren. NVO za životnu sredinu . 2. . "Sveža Priroda " -Rečane. Organizacija za životnu sredinu koja se fokusira na vodu. 3. . " Ambienti " - Dragaš. Organizacija za životnu sredinu . 4. . " Ardhmeria " - Suva Reka. Zaštita prirode . 5. . NVO " Bjeshkataret " - Prizren. Organizacija planinara i alpinista. 6. . NVO " zebe " - Prizren. Ornitologija . 7. . NVO " Bletaret " - Prizren. Pčelarstvo . 8. . NVO " Spelologet " Prizren. Speleologija . 9. . NVO e vezhguesve ( posmatrača) - Prizren. Planinarenje i zaštita prirode .
PTK i KEK. Distribucija i infrastruktura za električnu energiju. Razvoj i praćenje telekomunikacionog sistema.
Privatne turističke organizacije (hoteli, resorti itd.).
Obezbediti turističke usluge nezavisne do transporta , smeštaja , turistički vodič , i druge usluge.
Kompanije za trgovinu sekundarnim šumskih proizvodima (sakupljanje).
Organizacija sakupljanja lekovitog bilja, aromatičnog bilja i šumskih plodova i marketing na osnovu odobrenja MŽSPP. Glavne kompanije su : " HIT Flores " - Dragaš, " NT " Besjana”, Uroševac , NT "Bolcan" , Gnjilane.
3.8 NASELJA I STANOVNIŠTVO
U okviru Nacionalnog parka Šar jedina stalna naselja su sledeća :
• Neke drvene kuće za upotrebu pastira tokom leta
• Turistički objekti i objekti u Prevalcu i Brezovici. Oko 500 kuća.
Pored granice parka se nalazi 51 selo koje, pripada pet opština : Dragaš ( 22 sela , Prizren (13 sela) ; Suva Reka (4 sela) ;
Štrpce (9 sela) i Kačanik (3 sela) sa registrovano 62.426 stanovnika . Videti Tabela 7
Tabela 7 Registrovana sela koja se nalaze u pograničnoj oblasti Nacionalnog parka Šara
Ne Dragaš Stanovnika
Prizren Stanovnika
Suva Reka Stanovnika
Štrpce Stanovnika
Kačanik Stanovnika
1 Zaplužje 1.273 Žur 5.909 Grekovac 2.534 Berevce 287 Globočica
1.287
2 Bljać 1.455 Struže 102 Mušotište 3.394 Vrbeštica 450 Bićec 1.696
3 Brodosavce 2.839 Manastirce 1.107 Delovac 160 Sevce 176 Straža 258
4 Kukljubeg 852 Ljubinje Donje
1.227 Mačitevo 424 Jažince 162 Slatina 211
5 Kukuljane 1.658 Ljubinje Gornje
1.925 Brezovica 68 Vata 1.675
6 Kosavce 905 Drajčić 151 Štrpce 1.265 Dubrava 564
7 Plajnik 405 Mušnikovo 1, 133 Gotovuša 445
8 Radeša 1.224 Gornje selo 292 Drajkovce 106
9 Leštane 783 Sredska 69 Brod 1.680
10 Dikance 124 Planjane 1.104
11 Bačka 52 Rečane 951
12 Brod 1.544 Skorobište 1.128
13 Zlipotok 610 Koriše 5.279
14 Restelica 4.698
15 Kruševo 857
16 Globočica 960
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
21
17 Orčuša 60
18 Rapča 853
19 Krstec 420
20 Plav 1.000
21 Buće 645
22 Brezna 1.990
UKUPNO 25.207 20.377 6.512 4.639 5.691
Ukupno: 62.426
3.9 KORIŠĆENJE ZEMLJIŠTA I RESURSA
3.9.1 OPŠTA STATISTIKA
Mapa 9 pokazuje tipove korišćenja zemljišta u Nacionalnom parku. Statistika je rezimirana u Tabela 8. Podaci pokazuju da
dominiraju šume i pašnjaci, sa oko 82% ukupne površine Parka.
Tabela 8 Korišćenje zemljišta i resursa u Nacionalnom parku Šara
3.9.2 SPOMENICI KULTURE
Veliki broj spomenika kulture postoje u i oko Nacionalnog parka . Zvanično proglašeni spomenici su u nadležnosti
Ministarstva kulture, omladine i sporta. Lista spomenika je uključena u aneksima ovog dokumenta .
Tip korišćenja zemljišta Površina (ha) Procenat površine NPŠ
1. Gole stene, osulina, greben, stene i usevi 1.355,33 2,53
2. Listopadne šume 9.446,03 17,67
3. Ograđeni prostori za stoku i instalacije za stočare (planinske oblasti) 10,05 0,02
4. Kompleksna kultivacija sa trnovitim žbunjem 88,26 0,17
6. Zimzelena šuma 2.670,62 4,99
7. Šiblje 3.005,92 5,62
8. Mešovita šuma 3.066,95 5,74
9. Kontinuirana urbana sredina 5,70 0,01
10. Isprekidana urbana sredina 9,30 0,02
11. Industrijske ili komercijalne jedinice 8,21 0,02
12. Unutrašnje međe oblasti raskrčenih vodom 24,14 0,05
13. Zdrava zemljišna vegetacija, uključujući i pustopoljinu 1.367,98 2,56
14. Prirodni travnjaci 15.802,82 29,55
15. Prirodno ili veštačko protezanje vode 1,96 0,00
16. Obradiva zemlja bez navodnjavanja 3,89 0,01
17. Obimni pašnjak sa žbunjem 1.108,53 2,07
18. Intenzivni pašnjak bez drveća ili žbunja 7.812,15 14,61
19. Intenzivni pašnjak sa trnovitim drvećem 233,58 0,44
20. Intenzivni pašnjak sa drvećem ili žbunjem 32,14 0,06
21. Intenzivni pašnjak bez trnovitog drveća 71,82 0,13
22. Intenzivni pašnjak bez drveća ili žbunja 358,50 0,67
23. Obalsko šumsko zemljište 21,04 0,04
24. Oblasti slabe vegetacije 4.088,58 7,65
25. Tranzicijsko šumsko zemljište/žbunje 1.419,15 2,65
26. Močvarište 1.443,50 2,70
27. Delovi šumskog zemljišta 15,33 0,03
UKUPNO 53.471,48 100
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
22
3.9.3 ISPAŠA
Obilje pašnjaka u regionu NPŠ vidi se u većem broju stoke u regionu u poređenju sa drugim opštinama na Kosovu.
Procenjuje se da je ukupan broj stoke u ovim opštinama oko 5 92.869 grla, 21 % od procenjene ukupne stoke na Kosovu
(MPŠRR , 2010 ) . Većina ispašu vrši u opštinama Dragaš i Prizren, uglavnom sa ovcama. Tabela 9 pokazuje raspodelu i
kvantitet stoke na Kosovu i pet ciljanih opština. Mapa 11 pokazuje glavne trenutne i potencijalne oblasti za ispašu u
Nacionalnom parku
Tabela 9. Pašnjaci i broj ovaca na nivou Kosova i nacionalnom parku Šara.
Kosovo Kosovo Kosovo Kosovo Nacionalni park Šar planina
Godina 1955 1980 1988 2004 2010
Površina pod pašnjacima (ha) 193.000 189.000 175.500 153.000 25.2883
Ovaca na /ha 3,2 1,7 2,4 0,6 3,7
Ovaca 617.600 321.300 420.000 91.800 92.8694
Upravljanje većinom pašnjaka u parku je neregulisano i organizuju ih lokalni ljudi prema tradicijama i lokalnim
sporazumima i aranžmanima. To ostaje jedan od najvažnijih izvora za život za mnoge lokalne ljude, ali je navodno u padu
širom parka jer seosko stanovništvo stari. Ispaša obično traje od maja do septembra. U originalnom području Nacionalnog
parka, oko 30 % od lokalnih poljoprivrednika pasu životinje u ovoj oblasti i Uprava NPŠ je zaključila ugovore sa 5 stočara za
ispašu.
3.9.4 ŠUMARSTVO I POVRŠINE POD ŠUMAMA
Šumska područja čine oko 34 % od ukupne površine. Godišnje inkrementalni rast šume je oko 5 m³ po hektaru,
obezbeđujući ukupnu godišnju cifru od 80.890 m³ za celo pošumljeno područje Parka. Generalno, kvalitet šuma unutar
parka je bolje u poređenju sa rastom prosečne šuma na nacionalnom nivou.
Najizazovniji faktori koji utiču na sektor šumarstva na Kosovu su vezani za loše upravljanje, uključujući i nelegalnu seču
šuma, degradaciju šumskog zemljišta zbog nelegalne seče, nekontrolisano vađenje šljunka, štetočine , bolesti i šumske
požare.
PROIZVODNJA DRVENE GRAĐE
Na teritoriji nacionalnog parka Šar planovi za upravljanje šumama su ranije postojali za sva gazdinstva. Od 2000. su
pripremljena samo dva nova desetogodišnja plana za gazdovanje šumama, za gazdinstva Koritnik I i Koritnik II u Dragašu.
Trenutno se ne realizuje nijedan od ovih planova.
Trenutno stanje je sledeće:
Prizren. Uprava Nacionalnog parka Šara dopušta sanitarnu seču oko 300 m3 mrtvog drveta i stabala oborenih vetrom
godišnje za upotrebu od strane lokalnog stanovništva, kao ogrevno drvo.
Štrpce. Nema zvaničnih podataka o planu za seču ili količinama posečenih šuma. Rečeno je da ne postoji drvna industrija u
toj oblasti, ali velike količine se seku za ogrev.
Koritnik I i II. Plan upravljanja određuje seču oko 4000 m3 u ova dva šumska okruga u 2013.
Kačanik. Nisu dostupni podaci.
Opolje. Nisu dostupni podaci.
Suva Reka. Prijavljeno je da nije bilo seče.
U nekim ruralnim zonama (Deloce, Mačitevo, Koritnik 1, Manastirica, Brod-Gotovuša i dr.) Nacionalnog parka prisutne su
ilegalne seče šuma, koje su posledica teškog socio-ekonomskog stanja seoskog stanovništva i drugih faktora.
3 Izvor: Prostorni plan nacionalnog parka Šara
4 Izvor: Ocenjivanje dosprinosa ekosistema u i oko Nacionalnog parka Šar planina za ekonomiju Kosova - jun 2013.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
23
DRVO ZA OGREV
Postoji značajna potražnja za ogrevnim drvetom na Kosovu, ali nema podataka o potražnji ogrevnog drveta ili koliko
ogrevnog drveta se tačno poseče iz unutrašnjosti teritorije Nacionalnog parka (u javnim i privatnim šumama). Verovatno
je da je stvarna količina ogrevnog drveta posečenog daleko veća nego što se procenjuje u planovima gazdovanja šumama.
Tabela 10 pokazuje procenu maksimalne potencijalne potražnje iz zajednica širom parka. Procenat koji se isporučuje iz
parka se ne zna, ali je verovatno da je značajan .
Teoretski, i pod pretpostavkom da bi moglo da se koristi 70% godišnjeg rasta, godišnja proizvodnja od parka bi mogla biti
oko 63.000 m 3. Studije su pokazale da je minimalna godišnja potrošnja drveta u ruralnim oblastima oko 7,5 m3 po
domaćinstvu, što bi rezultati koji su dostupni godišnji seču od 63,663 m 3 moglo zadovoljiti potrebe oko 8.488 porodica .
Međutim zoniranje parka i nepodobnosti mnogih oblasti za šumarstvo će dovesti do mnogo niže godišnje proizvodnje .
Tabela 10 Procene teoretske potrebe za ogrevnim drvetom u zajednicama oko Nacionalnog parka Šara
Ukupan broj stanovnika oko parka Otprilike 60,000
Prosečno članova u domaćinstvima Otprilike 6
Ukupno domaćinstava Otprilike 10.000
Prosečna potrošnja po domaćinstvu 7 m3 godišnje – 8.5 m3 godišnje
Ukupna potražnja 70,000 m3 – 85,000 m3 godišnje
Prosečna cena ogrevnog drveta €45 - €55 po m3
Ukupna tržišna vrednost ogrevnog drveta €3,150,000 - €4,675,000 godišnje.
3.9.5 KORIŠĆENJE VODE
Opštine oko parka zavise u velikoj meri od voda iz Parka, i iz izvora i površinskih voda.
Detalji o vodosnabdevanju u opštinama su uključeni u aneksima ovog dokumenta.
3.9.6 SEKUNDARNI ŠUMSKI PROIZVODI
U okviru Nacionalnog parka , studije su sprovedena samo u opštini Dragaš da identifikuje oblasti koje se koriste za
prikupljanje lekovitog bilja, pečuraka , šumskih plodova i ogrevnog drveta . Bez sistematskog praćenja je došlo na količini
sakupljenog , vrednosti , praksi žetve ili sezona . Informacije koje uglavnom Direkcije SNP obuhvata sledeće
Borovnice . Postoji procenjuje potencijala žetva od 50 tona godišnje iz originalnog oblasti SNP . To su prikupljeni od
strane lokalnih ljudi i autsajdere i često prodata na preko mešetara koji plaćaju oko 3 € po kilogramu. Tržišna cena je
5€ + za kilogram . Postoje dokazi o korišćenju mehaničkih i štetnih metoda za žetvu borovnice .
Med. Administracija NPŠ bi omogućila povećanje broja košnica u NP.
Pečurke. Prijavljeno je da su prekomerno brane u prošlosti i da trenutno nisu dostupne u komercijalnim količinama.
Tvrdi se da ljudi namerno podmeću požare na Koritniku da bi podstakli rast određenih pečuraka.
Lekovito bilje. Postoje mnoge vrste. Opseg berbe nije poznat.
Berba u naučne svrhe. Neki univerzitetski profesori sakupljaju velike količine ugroženih vrsta.
3.9.7. KAMENOLOMI
Po Zakonu eksploatacija kamena u nacionalnim parkovima je strogo zabranjena. Jedan kamenolom krečnjaka sporne
zakonitosti je prisutan u Rusenici, zoni stroge zaštite (rezervat risova), gde je prouzrokovao znatna oštećenja i
poremećaje. Drugi kamenolom postoji u blizini Ošlaka kod sela Mušnikovo; nedavnim korekcijama granica ovaj
kamenolom je preseljen izvan parka. Postoje stari i iskorišćenog Rudnici hroma u mestu Serpentinske stene na planini
Pašalara. Globalno povećanja cena metala može dovesti do pritiska da se razviju ovi rudnici u budućnosti .
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
24
3.9.8. JAVNA INFRASTRUKTURA
Prostorni plan Nacionalnog parka Šara pruža detalje o svim glavnim javnim infrasturkturama u i oko Nacionalnog parka u
smislu puteva, vodene infrastrukture, struje i telekomunikacije.
3.9.9. TURIZAM I REKREACIJA
POSETIOCI I GLAVNI NAČINI KORIŠĆENJA
Glavno turističko korišćenje parka je
Neformalne posete vikendom i razgledanje. Uglavnom domaći turisti.
Aktivnosti na otvorenom u prirodi, kao što je pešačenje, planinarenja i posmatranje divljeg sveta. Domaći turisti i u
malom ali sve većem broju međunarodni turisti, uključujući i osoblje međunarodnih agencija i organizacija sa
sedištem na Kosovu.
Praznovanje u vilama i vikendicama. Uglavnom domaći turisti.
Skijanje i drugi zimski sportovi. Domaći i neki strani turisti, uključujući i osoblje međunarodnih agencija i organizacija
sa sedištem na Kosovu.
Mapa 10 prikazuje položaj trenutnog i potencijalnog turističkog značaja u Nacionalnom parku Šara. Tabela 1 prikazuje
glavne turističke zone Parka i procenjuje broj posetilaca koji pohađaju različite aktivnosti . Broj posetilaca se utvrđuje na
osnovu prikupljenih podataka i informacija iz drugih stražara i nadzornika u NP.
Tabela 11. Posetioci Nacionalnog parka Šara
Turističke zone Maksimalan broj posetilaca
(vikendom i praznicima)
Procena ukupnog broja
posetilaca godišnje
Prevalac (Prizren) Vikend i piknik turizam (cele godine) 500 25000
Stambeni turizam leti (jun-avgust) 150 13500
Brezovica (Štrpce) Vikend i piknik turizam (decembar - februar) 3000 36000
Stambeni turizam zimi (decembar - februar) 100 9000
Kopana Voda (Prizren) Vikend i piknik turizam (maj-septembar) 100 2000
Crni kamen (Prizren) Vikend i piknik turizam 50 1000
Gradance (Suhareka) Stambeni turizam leti (jun-avgust) 100 9000
Veliki izvor (Suva Reka) Stambeni turizam leti (jun-avgust) 30 2700
Brod (Dragaš) Vikend i piknik turizam (maj-oktobar) 300 7200
105.400
TURISTIČKI OBJEKTI
Glavne turističke oblasti su date u tabeli Tabela 102.
Tabela 102 Turistička infrastruktura i objekti u Nacionalnom parku Šara
Lokacija Vrsta građevine Broj građevina
Prevalac (Prizren) Motel-restoran 5
Restoran 4
Privatni smeštaj (vikendice) 126
Planinska kuća 2
Kontejner prodavnice 6
Osnovni ski-lift 1
Ujerat e Gropuar (Prizren) Planinska kuća 1
Ski centar Brezovica (opština Štrpce) Hoteli 2
Restoran 1
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
25
Planinska kuća 2
Osnovni ski-lift 7
Brezovica, turističko selo (resort), opština Štrpce
Motel-restoran 2
Privatni smeštaj (vikendice) 150
Brod (opština Dragaš) Hoteli 1
Restoran 1
Planinska kuća 1
Osnovni ski-lift 1
BREZOVICA - SKIJAŠKA ZONA
Master plan za ski-centar Brezovica je dizajniran (uz podršku EU) za veliko povećanje objekata, pokrivajući ukupnu
površinu od oko 3.700 hektara. Planirano je skijalište srednje veličine, dizajnirano da ohrabri višednevni boravak, za
razliku od postojeće dnevne ski oblasti. Pored toga , ne- skijašima i letnjim gostima će biti ponuđene alternativne
mogućnosti za rekreaciju. U odnosu na postojeće skijaške oblasti , planinski kapaciteti će biti više nego utrostručeni.
Očekuje se da će za implementaciju predloženog Master plana boiti potrebno ode 10 do 15 godina .
Ovaj koncept razvoja se sastoji od dva glavna dela: Razvoja osnovnih oblasti (selo, parking, pristu , rekreaciju i faznih
objekata) i planinskog razvoja (liftovi, staze, planinski objekti i dodatne aktivnosti).
Dnevna skijaška baza i parking.
Planinsko selo za odmor, sa javnim smeštajem, komercijanim prostorom, konferencijskim i velnes prostorom i
privatnim smeštajem okolini.
Ekskluzivan razvoj nekretnina na planini na 1850 mnv.
Rekreativna oblast pored jezera.
Ski-centar koji sadrži 5 velika lifta, 2 manja ski-lifta i neke liftove za početnike.
Centar povoljan za porodice sa preko 35 pista i 26,3 km pista na svim nivoima skijaških klasa.
Planinski centar sa komercijalnim prostorom, restoranima i različitim uslugama za goste.
Restoran na vrhu planine, na najvišoj tački centra.
Dodatne planinske rekreativne aktivnosti, uključujući i preko 30 km letnjih staza.
Master Plan ne uključuje nikakvu procenu ekološkog uticaja. Vlada Kosova trenutno ispituje opcije za finansiranje
primene master plana.
OSTALI PREDLOZI ZA TURISTIČKI I SKIJAČKI RAZVOJ DRAGAŠA
Turizam zasnovan na prirodnoj je planiran u oblastima Opolje i Gora, fokusiran na ponudu smeštaja i turističkih
informacija i obezbeđivanje pristupa pešačkim staza ma, oblasti za skijanje, izletišta, izuzetne predele i kulturno nasleđe.
Naselja određeni da postanu turistički centri su Belobrad, Brodosavce, Brezna, Zaplužje , Brod, Rapča, Radeša, Restelica, a
Dragaš se planira kao turističkog kamp. dokument koji je podržao UNDP ’Opštinski razvojni plan za opštinu Dragaš 2012-
2022’ predlaže osnivanje ski-centara u Zaplužje, Opolju , Brod i Plajniku.
PREDLOZI U STAROM DELU NACIONALNOG PARKA ŠARA
Prevalac. Postoji predlog za skijanje na travnatim površinama koje se protežu od autoputa Prizren – Štrpce do vrha
Pavlovog kamena i dalje ka Crnom izvoru (Tošovica).
Crni kamen. Predložen za skijanje na travnatoj vegetaciji iznad bukove šume u Nacionalnom parku.
Gradac. Zona se nalazi u rajonu sela Mushotishte koja je pogodna za razvoj zdravstvenog turizma.
Plosh. Zona iznad sela Deloce, pogodna za razvoj planinskog turizma.
Kopane Vode. Zona iznad sela Skorobishte, pogodna za razvoj zdravstvenog turizma.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
26
3.10. TRENUTNO UPRAVLJANJE NACIONALNIM PARKOM ŠARA
3.10.1. ORGANIZACIONA STRUKTURA I UPRAVLJANJE
Nacionalnim parkom Šara upravlja uprava Nacionalnog parka koja se nalazi u Prizrenu, u okviru Kosovske agencije za
zaštitu životne sredine (KEPA) pri MŽSPP . Struktura Direkcije je prikazana na slici 1. Sadašnji ukupan broj zaposlenih je 18,
od kojih su devet profesionalni radnici i 8 terenskih čuvara (Tabela 13).
Tabela 113. Postojeća organizaciona struktura uprave parka
1. Direktor NPŠ 1
2. Administrator i finansijski službenik 1
3. Šef šumarskog sektora 1
4. Službenik za zaštitu šuma 1
5. Službenik za katastar i geodeziju 1
6. Službenik za prirodu 1
7. Službenik za specijalne zone 1
8. Službenik za vode i klimu 1
9. Službenik za očuvanje prirode 1
10. Službenik za infrastrukturu i GIS 1
11. Čuvar parka 8
UKUPNO 18
Slika 1 Trenutna organizaciona struktura Uprave nacionalnog parka Šara
Upravne aktivnosti Uprava trenutno ostvaruje u oblastima Parka koje su u opštinama Prizren i Suva Reka , dok je u
opštinama Dragaš, Kačanik i Štrpce Uprava trenutno uglavnom vrši ulogu kontrole i praćenja. Neka područja Nacionalnog
parka teritoriji Dragaša, Kačanika i Štrpca i dalje su pod upravom Kosovske agencije za šume, a rukovodstvo parka u
Štrpcu komplikuje prisustvo preostalog paralelno sistema za upravljanje . Poznato je da će proširenje Nacionalnog parka
zahtevati značajan porast broja zaposlenih.
Sektor za šume Sektor za biologiju
Službenik za administraciju i
finansije
Službenik za zaštitu šuma (2)
Službenik za specijalne zone Službenik za geodeziju i katastar
Službenik za vode i klimu
Sluybenik za infrastrukturu i GIS
Službenik za očuvanje prirode
Šef šumarskog sektora Viši službenik za prirodu
Direktor Nacionalnog
parka Šar planina
Šumari (8)
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
27
3.10.2. INFRASTRUKTURA I OPREMA
Infrastruktura i oprema dostupna z administraciju nacionalnog parka Šara je navedena u Tabela 124.
Tabela 124. Glavna infrastruktura i oprema poterbna za administraciju nacionalnog parka Šara
Infrastruktura/oprema Broj/detalji
Sedište (Prizren) 1 (200 m2)
Stanica za šumare 1. Ujrave e gropuar (260m2) 2. Jezero Jažince (120m2) 3. Prevalac (100 m
2)
Ukupno kabina za čuvare = 480m2
Vozila Ukupno 3 vozila 2 x KIA; 1 x Lada Niva.
Kancelarijska oprema Računari (7), štampač (3), štampač (3), fotokopir (1), električne grejalice (6) Kancelarijski sto (13), stolice (20), mobilne trake (7), metalni ormari (5), radni stolovi (8), metalni ormari (5), telefon (3) i sto (1).
Terenska oprema GPS (3); Digitalna kamera (10); dvogled (2)
Alatke i oprema Kosilica (1), oprema za gašenje požara (10), PP aparati 25l (10), oprema za gašenje požara P12 - 12 kg (2), razni ručni alati.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
28
4. OCENJIVANJE (KLJUČNE KARAKTERISTIKE I NJIHOV TRENUTNI STATUS)
Sledeće analize su na osnovu niza izvora, uključujući:
• A 2010 UNEP –ova studija izvodljivosti za uspostavljanje prekogranične zaštićene oblasti u regionu .
• Studije sprovedene od strane uprave Nacionalnog parka Šara i njenih partnera .
• Nacrt prostornog plana za Nacionalni park Šara ( 2013 )
• Atlas održivog razvoja ( SDA) i razne izveštaje i prateća dokumentacija pripremljena u okviru UNDP projekta ’
Očuvanje biodiverziteta i održivo upravljanje korišćenjem zemljišta u Dragašu' . SDA sadrži veliki broj osnovnih
procena , analiza i preporuka koje su podržane detaljnim kartama zasnovanim na GIS. One bi trebalo da se
konsultuju paralelno sa ovim planom upravljanja.
• Izvještaj o stanju prirodnih vrednosti u Nacionalnom parku Šara za 2011 godinu.
4.10. PRIRODNE KARAKTERISTIKE I VREDNOSTI (VRSTE, STANIŠTA, EKOSISTEMI, PREDELI)
Najvažnija prirodna vrednost Nacionalnog parka Šar planina jeste da ona obuhvata kompletan niz ekosistema u dobrom
stanju na različitim podlogama od visokih planina do podnožja . Sa ovim je povezana skoro netaknuta flora i fauna koje
uključuju mnoge retke i endemske vrste. Glavni ljudski uticaji postoje i povećavaju se , ali su i dalje prilično lokalizovani, a
područje parka još nije pretrpelo teške ili velike degradacije ili fragmentacije.
4.10.1. EKOSISTEMI
ŠUME
Vrednost šume Nacionalnog parka ogleda se u činjenici da je 97 % od šumskog područja u opštini Dragaš identifikovao kao
kvalifikacija kao ’visoke vrednosti za očuvanje šuma’ ( na osnovu njegovog značaja biodiverziteta i drugim važnim
funkcijama ( Tabela 15 ) . Ne procena Visoki očuvanja šuma statusu je sprovedena za druge oblasti Nacionalnog parka .
Tabela 135 Funkcionalna procena šuma u Dragašu, sektor NPŠ u vezi sa kriterijumima šuma visoke zaštitne vrednosti
Funkcija Usluga ekosistema/specifikacija Primer Povezani HCV tip
Proizvodnja drveta
Deo te ukupne proizvodnje koji se koristi kao sirov materijal
Proizvodnja drvne građe, ili za gorivo/ogrevno drvo
HCV 5 (ogrevno drvo)
Proizvodnja sekundarnih šumskih proizvoda
Deo te ukupne proizvodnje koji se koristi kao sirov materijal ili primarni proizvod
Proizvodnja ribe, divljači, žitarica, koštunjavog voća, voća - lovom, sakupljanjem, proizvodnjom za izdržavanje ili ribarstvom
HCV 5
Kontrola erozije i zadržavanje sedimenta
Zadržavanje zemljišta u ekosistemu Zaštita gubitaka zemljišta od vetra, rušenja ili drugih procesa urušavanja, skladištenje mulja u jezerima i močvarištima.
HCV4
zaštita od opasnosti
Zaštita od snežnih lavina, klizišta i odrona stena
Šume na nagibima od 20 stepeni i više daju dobru zaštitu od snežnih lavina
HCV4, HCV5
- biodiverzitet Staništa za globalno, regionalno i lokalno važne biljne i životinjske vrste, staništa bogatih vrstama (ili kompleksima staništa)
Rasadnici, stanište za selice, regionalna staništa za lokalne vrste ili terene za boravak preko zime
HCV1, HCV2, HCV3
Regulisanje vode i vodosnabdevanje
regulisanje hidroloških tokova, skladištenje i zadržavanje vode
Obezbeđivanje vode za ljudsko konzumiranje dobrog kvaliteta i kvantiteta
HCV4
Kulturne (nije procenjeneo u SDA)
Pružanje prilika za nekomercijalno korišćenje
Estetske, umetničke, obrazovne, duhovne i naučne aktivnosti.
HCV6
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
29
Šumski ekosistemi koji zahtevaju posebnu pažnju i zaštitu su na većim visinama i uključuju poslednje ostatke prašuma u
endemske i reliktne makedonskog bora ( Pinus peuce ) i šume bosanskog bora ( Pinus heldreichii ssp.leucodermis ), koja
se meša sa smrčom ( Picea abies) i jelama ( Abies alba ) na nešto nižim visinama. Visoka nadmorska visina patuljastog bora
koja dominira šibljacima je takođe od velikog značaja. Važna karakteristika listopadne šume na nižim nadmorskim
visinama je njen obim i kontinuitet nad velikim delovima Nacionalnog parka i bliskoj prirodnog sastava i stanja značajnih
područja . Najvažniji specifične lokacije šuma u Nacionalnom parku su prikazane u tabeli 16.
Tabela 16. Najvažnije konkretne šumske lokacije u Nacionalnom parku
Mesto Važne šumske zajednice
Prevalac Seslerio-Pinetum heldreichii, Fago-Pinetum heldreichii
Pisha e Madhe Seslerio-Pinetum heldreichii, Fago-Pinetum heldreichii
Gine vode Ajugo-Pinetum peucis, Pineto-Pinetum peucis mixtum, Pinetum peucis heldreichii, Fago-Pinetum peucis, Rhododendro-Pinetum peucis
Durleska pročka Rhododendro-Pinetum peucis, Acero heldreichii-Fagetum moesiaceae
Jelovarnik Fago-Pinetum peucis, Vaccinio-Junipero-Pinetum peucae
Kodža Balkan Fago-Pinetum heldreichii
Kokošinje Fageto - Taxetum baccata
Kodža Balkan Piceto-Pinetum heldreichi
Ostrovica Ptilitricho-Bruckenthalio-Pinetum heldreichii, Ptilitricho-Bruckenthalio-Pinetum heldreichii mughetosum, Pinetum heldreichii peuces scardicum, Fagetum montanum serpentinicum, Ptilotricho-Bruckenthalio-Pinetum mughi
Koritnik Abietum-alba koritniensis,Abietum borisii-regis, Pinetum heldreichii typicum, Lembotropo-Quercetum cerris, Quercetum trojanae dukagjini.
Tociv Quercetum trojanae, Junipero-Quercetum trojanae
PAŠNJACI
Višim područjima Nacionalnog parka dominiraju alpskim ili sub - alpski pašnjaci i niz litica, stenovitih oblastima i sipari, na
krečnjačkoj ili silikatnoj podlozi . Ove različite oblasti podržavaju neke od staništa bogate većinom vrsta u Evropi,
uključujući i veliki broj endemskih vrsta . Pašnjaci pružaju staništa značajnih životinjskih zajednica, posebno od insekata i
ptica, kao i za alpske flore kao što su divokoza (Rupicapra rupicapra) .
Neke od alpskih oblasti i pašnjaka na kamenitom podlogama zahtevaju malo aktivno upravljanje pored zaštite: one mogu
biti izuzetno krhke i podložna degradaciji, bilo od stoke ili od strane turista. Mnogi od ostalih subalpska travnjaka su
održavani vekovima kroz opsežne ispašu stoke, pastira sa tradicionalnom shvatanjem njihovog održavanja. Prekomerna
ispaša dovodi do erozije i invazije travnjaka od konkurentnih i neukusna vrsta , nedovoljna ispaša dovodi do invazije
žbunja i gubitak produktivnosti. Ljudska migracija iz oblasti dovela je do smanjenja broja grla stoke u poslednjih nekoliko
decenija i može umanjiti ekološku vrednost alpskih pašnjaka . Balkan je jedan od evropskih poslednjih uporišta globalno
ugroženih vrsta lešinara , i kao stoku nestati , to ptice koje Očistimo životinje koje umiru svake godine .
VODENA STANIŠTA I MOČVARIŠTA
Većina području Nacionalnog parka pruža važnu uslugu sakupljanja vode i skladištenja , a na većim nadmorskim visinama,
kvalitet vode je generalno veoma dobar. Neke oblasti se odlikuju brojnim izvorima, koji su važni ekološki i kao izvor vode
za stoku i za okolne zajednice. Javljaju se neka lokalizovana zagađenja, oko pojila za stoku i prilikom razvoja i naselja .
Uz potocima se može naći niz močvarnih staništa, kao što su močvare i baruštine. Park obuhvata oblasti podignutog
treseta koje podržavaju specijalizovane i jedinstvene ekosisteme. One se nalaze na Leva Ravan u bivšoj vojnoj oblasti
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
30
Restelica (0,3 ha) u Donjem Polju, Lukovo nalazi u Radika ( 13ha. ) i na Tiha voda koja se nalazi iza jezera Šutman prema
granici sa Makedonijom (12ha. ).
Lednička jezera su jedan od najvažnijih prirodnih dobara Nacionalnog parka . Na oko 1.900 metara nadmorske visine ,
postoji nekoliko jezera koja su posebno karakteristična po svojoj lepoti i veličini, uključujući jezera: Livadičko,
Jažinačko,Gornjeselsko, Defsko, Šutman i dr. Potrebna su dalja istraživanja ekologije ovih jezera .
PEĆINE I PODZEMNI EKOSISTEMI
Krečnjačka područja Nacionalnog parka obuhvataju mnoge ponore, podzemne reke , izvore i pećine, od kojih su neke od
kulturnog značaja . Malo se zna o ekologiji, flore i faune ovih sistema , ali je verovatno da će biti od značaja .
AGRO-EKOSISTEMI
Mešovita poljoprivredne oblasti sa malim poljima, voćnjacima livadama i živicom u nizijama podržavaju važne zajednice
biljaka i životinja koje su u izumiranju šitom Evrope nakon intenziviranja poljoprivrede.
REZIME EKOSISTEMA
Tabela 7 navodi ekosisteme i staništa koja zahtevaju naročitu pažnju i zaštitu
Tabela 17. Zajednice biljaka, ekosistemi i staništa koja zahtevaju specijalne mere konzervacije
Konkretna zajednica biljaka/zajednica vegetacije Šira vrsta staništa/ekosistema
Asplenio cuneifolii-Ramondaetum nathaliae
Bornmuellera dieckii-Seslerietum latifoliae
Caricio-Narthecetum scardici
Cetero-Achilleo aizoonis-Ramondaetum serbicae
Cynancho-Saponarietum intemediae
Empetro hermaphroditi-Vaccinietum uliginosum
Junipero nanae-Bruckenthalietum spicilifoliae
Luzulo maxime-Pinetum heldreichii
Pinetum heldreichii-peucis scardicum
Potentillo doerfleri-Juncetum trifidi
Ptilotricho-Bruckenthalio-Pinetum heldreichii
Rhododendro-Pinetum peucis
Seslerio korabensis-Juncetum trifidi
Seslerio-Pinetum heldreichii
Violo grisebachianae-Saxifragetum.
Šume koje sadrže makedonski bor (Pinus peuce), Bosanski bor (Pinus heldreichii ssp.leucodermis) ili patuljasti planinski bor (Pinus mugho).
Planinski i subplaninski pašnjaci, naročito krečnjačke i silikatske (naročito vijugavi) supstrate.
Nefragmentisani traktovi zimzelenih, mešovitih i listopadnih šuma u prirodnim i skoro prirodnim uslovima
Izvori i vodotoci u višem delu i njihova pridružena vegetacija.
Alpska jezera i okolna vegetacija.
Pećine i supterenski ekosistemi.
Litice, kanjoni i ostale oblasti golih stena,
Podignuti treset.
4.10.2. PREDELI
Sledeća evaluacija pejzaža je adaptirana iz Prostornog plana za SNP .
"Nacionalni park je oblast je sa veoma pejzažnim celinama visokog kvaliteta. Na višim nadmorskim visinama pejzaž se
odlikuje posebnom prirodnim lepotama i obuhvata visoke planine, brda, doline, reke, vodopade, kamene litice i ledničke
basene. Jednako atraktivan pejzaž ansambl je zona između 1000 i 1500 m kojom dominiraju šume, pašnjaci, livade,
pašnjaci i druge vegetacije formacije . Formulacije šuma ( bukva, bor, jela , smrče, itd ) daju prostor travnjacima u svim
nijansama zelene, pružajući izuzetan vizuelni doživljaj prirodne lepote. Pored toga ,akcija leda i vode stvorio doline,
kanjoni, klisure, i brojni vodopadi i jezera, završavaju potpuni doživljaj ove lepog i devičanskog prirodnog okruženja. U
nižim delovima parka (u Sredačkoj i Sirinićkoj župi),pejzažem dominiraju poljoprivrednei baštenske oblastima. U tim nižim
predelima , šareno livadsko cveće cveta tokom proleća i leta, dajući opštomj pejzažu dodatnu izuzetnu privlačnost i lepotu
i specijalne mirise netaknute prirode. '
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
31
Elementi pejzaža Nacionalnog parka prikazani u tabeli 18. zahtevaju posebne zaštitne mere
Tabela 148. Vrednosti predela
Element predela Faktori koji će smanjiti vrednost predela
Divlja oblast visokih planina iznad linije drveća
Napadne građevine, naročito one koje dominiraju ili dele predele (npr. električni piloni, ski-liftovi i sve visoke građevine, putevi , zgrade).
Ožiljci od erozije zbog loše postavljenih/dizajniranih puteva, staze, ski-stazeitd
Znak prekomernog ljudskog prisustva i aktivnosti.
Popuprirodni šumski pejzaži na srednjim visinama/
Intenzivno upravljanje i eksploatacija šuma.
Ožiljci od erozije zbog loše postavljenih/dizajniranih puteva, staze, ski-staze, itd.
Zasadi šuma.
Šumski požari.
Kulturni predeli ekosistema u podnožju brda
Neodgovarajuće ili loše dizajnirane ili locirane građevine.
Promene tradicionalnog korišćenja zemljišta (npr. proširenje polja, obimnija poljoprivredne aktivnosti).
Napuštanje zemljišta.
4.10.3. FAUNA
Najvažnija fauna Nacionalnog parka se može razvrstati u četiri glavne grupe.
A. VELIKI SISARI
Sa velikim područjima netaknutih ekosistema i ograničenih ljudskih pritisaka Nacionalni park je uporište za nekoliko
ugroženih životinjskih vrsta od evropskog značaja. Ovo uključuje velike sisare kao što su mrki medved, vuk , ris , divokoza i
zlatni šakal. Vrste koje su glavni plen velikih mesoždera su takođe važne, posebno srna, koje su takođe favorizovane vrste
za lovce i lovokradice. Ova vrednost se povećava prisustvom sličnih ekosistema i povezanih populacija u susednim
zemljama, Albaniji i Makedoniji.
B. VRSTE STAVLJENE NA LISTU UGROŽENIH PREMA MEĐUNARODNIM EVALUACIJAMA
Ove vrste su navedene u aneksima ovog dokumenta.
C. RANJIVE, ENDEMSKE I OGRANIČENE VRSTE
Neke vrste koje nisu uključene na spisak vrsta pod pretnjom su takođe važne. One uključuju
Vrste koje mogu biti široko rasprostranjene na drugim mestima u svetu, ali su retke na Kosovu i Balkanu.
Vrste koje nisu ocenjene za uključivanje u evropsku ili crvenu listu.
Vrste čija populacija može biti stabilna, ali koje su ograničene na male površine i ranjive na niz pretnji.
D. VRSTE OD KULTURNOG ILI EKONOMSKOG ZNAČAJA
Ovo uključuje uglavnom divlje lekovito i kuhinjsko bilje koje ima važnu kuturnunu i ekonomsku karakteristiku parka.
Održavanje njihove populacije je ključno kako ekološki tako i za živote mnogih lokalnih domaćinstava.
REZIME
Na osnovu ovih grupa, i adaptirano i prošireno iz analize UNEP (2010) i atlasa održivog razvoja, životinjske vrste u tabeli
19 treba biti dat prioritet za zaštitu u Nacionalnom parku. Najvažnije oblasti za faune u Nacionalnom parku su prikazanena
mapi 12.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
32
Tabela 159. Prioritetne vrste sisara u Nacionalnom parku Šara
Grupa Naučni naziv Engleski naziv Opravdanje
Sisari Canis lupus Capreolus capreolus Dinaromys bogdanovi Felis silvestris Lynx lynx martinoi Lutra lutra Martes martes Meles meles Rupicapra rupicapra balcanica Ursus arctos All bat species (Chiroptera)
Wolf Roe deer Martino’s snow vole European wild cat Balkan lynx River otter Pine marten Eurasian badger Chamois (Balkan ssp.) Brown bear Bats
Status konzervacije Grabljivica Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Nacionalno retka Nacionalno retka Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije
Reptili Ablepharus kitaibelli Vipera ammodites Vipera ursini
Juniper skink Bulgarian viper Orsini’s viper
Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije
Vodozemci Bombina variegata Rana graeca Triturus cristatus carnifex
Yellow-bellied toad Balkan stream frog Crested newt
Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije
Ptice Alectoris graeca Aquila chrysaetos Bubo bubo Falco peregrinus Gyps fulvus Montifringilla nivalis Neophron percnopterus Picus canus Prunella collaris Pyrrhocorax graculus Pyrrhocorax pyrrhocorax Tetrao urogallus Tichodroma muraria
Rock partridge Golden eagle Eagle owl Peregrine falcon Griffon vulture White-winged Snowfinch Egyptian vulture Grey-headed woodpecker Alpine accentor Alpine chough Red-billed chough Western capercaillie Wallcreeper
Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Nacionalno retka Status konzervacije Status konzervacije Nacionalno retka Status konzervacije Nacionalno retka Status konzervacije Status konzervacije
Leptiri Maculinea arion Parnassius apollo Pyrgus andromedae Plebeius optilete Ereba cassioides Ereba pronoe Ereba oeme
Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije Status konzervacije
Proglašenje Šar planine za važno područje sa ptičjim vrstama pruža procenu broja ’pokretača vrste’ za proglašenje kao što
je prikazano u tabeli 20.
Tabela 20. Populacije IBA of ’pokretača vrste’ za važne ptice u Šar planini
Vrste Sezona Period Procena broja Kvalitet procene
IBA kriterijum
IUCN kategorija
Alectoris graeca domaća 1996 150-250 parova osrednji B2 Skoro ugrožena
Falco peregrinus domaća 1997 4-5 parova dobar B2 Najmanje zabrinjava
Aquila chrysaetos domaća 1997 5-6 parova dobar B2 Najmanje zabrinjava
Corn crake Crex crex breeding 1996 10-30 parova osrednji A1,B2 Najmanje zabrinjava
Bubo bubo domaća 1996 7-8 parova dobar B2 Najmanje zabrinjava
Pyrrhocorax pyrrhocorax
domaća 1997 25-35 parova dobar B2 Najmanje zabrinjava
Pyrrhocorax graculus domaća 1997 100-150 parova dobar A3 Najmanje zabrinjava
Alauda arvensis razmnožavanje 1996 2,000-3,000 parova osrednji B2 Najmanje zabrinjava
Tichodroma muraria domaća 1997 6-10 parova dobar A3 Najmanje zabrinjava
Montifringilla nivalis domaća 1996 15-25 parova dobar A3 Najmanje zabrinjava
Prunella collaris domaća 1997 50-70 parova dobar A3 Najmanje zabrinjava
Sve vrste faune i ornitofaune imaju zaštitu u Nacionalnom parku, a posebno vrste koje su zaštićene domaćim i
međunarodnim zakonodavstvom.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
33
4.10.4. FLORA
Aneksi ovog dokumenta uključuju punu listu biljnih vrsta od značaja za konzervaciju. Uglavnom na osnovu endemskih i
reliktnih vrsta, UNEP (2010) identifikuje pet glavnih grupa biljaka koje javljaju na Šar planini a kojima bi trebalo da bude
dat poseban prioritet očuvanja (Tabela 21) .
Tabela 161. Grupe i vrste biljaka prioritetne za konzervaicju
Stenoendemski orofiti sa tercijarnim poreklom ili glečerskim reliktnim vrstama :
Endemske tercijarne endemske vrste:
Subendemske tercijarne reliktne vrste:
Planinske tercijarne reliktne vrste:
Glečerske reliktne vrste sa uzanim opsegom arktičko-planinske distribucije:
Achillea alexandri-regis Bornmullera dieckii Crocus scardicus Dianthus scardicus Draba corabensis Potentilla doerfl eri Oxytropis korabensis. Sedum flexuosum Silene schumuckeri. Verbascum scardicolum Hieracleum kobilicanum Cerastium scardicum
Acer heldreichii Anthyllis aurea Heracleum orphanidis Hesperis dinarica Iberis sempervirens Lilium albanicum Narthecium scardicum Oreoherzogia pumila Pinus peuce Potentilla montenegrina Ramonda serbica Ranunculus ingracillis Silene asterias Silene waldsteinii Soldanella dimoniei Tozzia alpina Veronica satureioides Viola grisebachiana.
Gymnadenia friwaldskyana Pinus heldreichii Ptilotrichum rupestre Saxifraga glabella Shievereckia doerfl eri Silene larchefeldiana.
Linaria alpinа Rhododendron ferrugineum.
Carex foetida Cryptogramma crispa Diphasium alpinum Epilobium anagallidifolium Erigeron unifl orus Geum reptans Loisleuria procumbens Pedicularis oederi Rhodiola rosea Rumex nivalis Salix herbacea Salix reticulate Saussurea alpina Saxifraga bryoides Saxifraga androsacea Selaginella selaginoides Silene rupestris Veronica alpina Veronica aphylla.
Osim vrsta u tabeli br. 21, prioritet za zaštitu i konzervaciju imaju i vrste koje su zaštićene domaćim i međunarodnim
zakonodavstvom i koje se nalaze crvenom listu i crvenoj knjizi.
4.11. ZAJEDNICA I KULTURNE KARAKTERISTIKE I VRE DNOSTI
Detaljna procena kulturnog nasleđa je sprovedena za opštinu Dragaš u 2012 / 2013 . Ovo važi za veći deo ostatka
Nacionalnog parka , ali je važno napomenuti da originalni Nacionalni park obuhvata mnogo širi spektar kultura i tradicija
koje zahtevaju dalju istragu i razmatranje .
NEPOKRETNO NASLEĐE (ARHEOLOŠKA NALAZIŠTA , ISTORIJSKI SPOMENICI, ARHITEKTONSKE
KARAKTERISTIE, ITD.)
Izveštaj Vitakerove (2013.) identifikuje i ocenjuje glavne istorijske znamenitosti opštine Dragaš ali ne navodi koje su izvan
a koje unutar granica NPŠ (Tabela 172).
Tabela 17 Glavno „nepokretno“ nasleđe opštine Dragaš.
Kategorija objekta Spisak glavnih objekta Ocena rizika
Stanje 1: Odlično 2: Dobro 3: Korektno 4: Loše 5: Veoma loše
Ranjivost 1: Dobro upravljan 2: Bez pretnje 3: Određene lokalizovane pretnje 4: Jasna pretnja za ceo objekat 5: Ozbiljne pretnje
Trend 1: Poboljšanje 2: Stabilno 3 Stabilno ali sa lokalizovanim problemima 4: Pogoršanje ili verovatno pogoršanje 5: Naglo pogoršanje
Zauzeće 1: Potpuno 2: Uglavnom potpuno 3: Delimično 4: Nepotpuno 5: Napušteno
Stanje
Ran
jivost
Tren
d
Zauze
će
Oce
na rizika
Kategorija: Arheološko nasleđe
Pod-kategorija: Arheološki rezervat/Nepokretni arheološki objekti (lokacije).
Arheološko nalazište u Brutu.
Potencijalne lokacije u Restelici, Krstacu, Kosavcu, Zaplužju i Brutu.
Arheološki rezervat u Kruševu.
5 3 3 5 16
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
34
Pod-kategorija: Spomenik. Tip: Džamija.
Džamije u Brodosavcu *, Mlikeu *, Kapri *, Bačkoj, Brodu. 4 3 2 2 11
Pod-kategorija: Spomenik. Tip: Verski objekti.
Buzez i Kapra (i okolina); groblja i okolne prirodne karakteritike (tj. šuma, proplanci).
3 3 2 3 11
Pod-kategorija: Spomenik Tip: Grobnice.
Grobnice u Orčuši, Plajniku , Plavi (x2), Rapču, Restelici, Dragašu. 3 3 4 4 14
Pod-kategorija: Spomenik. Tip: Poljoprivredne zgrade.
Zgrade mlina (Spomenici): Belobrad, Dragaš (teritorija Šajnovca).
Zgrade mlina klasifikovane u bazi podataka kao kulturni pejzaž: Brodosavce, Kruševo, Kukovce, Radeša, Mlike. Skup poljoprivrednih zgrada: Plajnik, Plava, Zli Potok, Zjum.
4 3 4 5 16
Pod-kategorija: Spomenik. Tip: Infrastruktura.
Fontana u Kukljibegu; urezan kamen na Bljać fontani 4 2 2 2 10
Pod-kategorija: Skup zgrada. Tip: Rezidencijalne / stambene kuće / poljoprivredne zgrade.
Rezidencijalne/poljoprivredne oblasti: Bačka, Brod, Brodosavce, Krstac, Leštane, Plajnik, Plava, Zli Potok, Zjum.
Kuća(e): Buće, Orčuša, Rapča, Vranište, teritorija Brezne. 3 3 4 4 14
Kategorija: Kulturni pejzaž
Pod-kategorija: Organski evolviran – kontinuirani pejzaž Tip: Mlin.
Mlinovi (takođe spomenici): Belobrad; teritorija Šajnovca (Dragaš) 3 3 4 5 15
Severni deo NP takođe obuhvata najmanje jednu lokaciju sa pravoslavnim kulturnim nasleđem, manastir kod Mušotišta u
opštini Suva Reka, koja je posebno zaštićena oblast. Ostale slične lokacije se mogu otkriti budućim istraživanjem.
Pored ovih lokacija, oblast Nacionalnog parka takođe obuhvata brojne prirodne znamenitosti koje imaju kulturni i/ili
duhovni značaj. U ovo spadaju pećine kao što su pećina „Ruseničke sobe“ u Rusenici i pećina „Slušanje šaputanja“ u
Opolju. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se identifikovale ostala svete, duhovne ili kulturno vredne prirodne
lokacije. Lokalno stanovništvo u nekim selima štiti određeno drveće koje je predmet obožavanja, uključujući i stare bukve
(Fagus) sa niskim granama i jedan Brest (Ulmus glabra).
POKRETNO NASLEĐE
Pokretno nasleđe obuhvata arheološke predmete; etnološke predmete; predmete od umetničke vrednosti; istorijske
predmete; bibliotekarski materijal; arhivski materijal; tehničke predmete; arhivski materijal; audio-vizuelni materijal;
snimljeni zvučni (fonografski) arhivski materijal. Još nije urađena detaljna procena ovoga.
NEMATERIJALNO (DUHOVNO) NASLEĐE
„Duhovno (kulturno) nasleđe“ je definisano kosovskim Zakonom o kulturnom nasleđu kao „oblik kulturnog izražavanja
popularne tradicije ili običaja, jezika, proslave, rituala, plesa, muzike, pesme i drugog oblika umetničkog izražavanja“. Na
teritoriji Nacionalnog parka neki od najjačih karakterističnih oblika kulturnog nasleđa nalaze se u oblastima Opolje i Gore.
Etnografija ove oblasti se karakteriše šarenim i originalnim stilom odevanja koji se koristi čak i danas (za praznike, veridbe,
venčanja, itd.). Ova nošnja je jedinstvena u svakom delu regiona. Duhovni identitet Opolje se takođe oslikava u očuvanoj
muzičkoj-folklornoj tradiciji, uključujući uspavanke, rođendanske pesme, svadbene pesme, duetske pesme, različite
plesove i igre. Vitakerov izveštaj (2013) daje sledeću procenu značajnog „nematerijalnog nasleđa“ u oblasti Dragaša
(Tabela 183).
Tabela 183. Procena značaja nematerijalnog kulturnog nasleđa u Dragašu
VREDNOST OPŠTA IZJAVA O ZNAČAJU
Istorijski i estetski značaj.
Tradicija u Dragašu i pejzaž opštine, kao i širi planinski region koji se proteže na granice sa Makedonijom i Albanijom, su uveliko jedinstveni u ovoj zajednici. Tradicija je nastala, razvila se i prenošena je generacijama kao odgovor na veoma lokalne činioce (kao što su klima, geografija, verski i jezički uticaji, sistemi verovanja, prirodne znamenitosti, migracija, itd.) i održivi kontinuitet postoji i danas koji daje lokalnim zajednicama osećaj mesta i identiteta, ali takođe i jedinstvenost unutar Kosova i šireg regiona. Nematerijalno [duhovno] nasleđe Dragaša je jedinstveno i velikim delom očuvano u tradiciji iako prolazi kroz određene savremene transformacije. Međutim, to je takođe oblik nasleđa koji je takođe u velikoj
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
35
opasnosti od nestajanja kroz uticaj promena normi i očekivanja savremenog života.
Društveni i duhovni značaj.
Kao istinska karakteristika zajednica u Dragašu, nematerijalno [duhovno] nasleđe ima veliku društvenu i duhovnu važnost kao izraz identiteta i mesta, srodnosti i verovanja. Ova tradicija ispoljava veliki kontinuitet koji označava jake veze sa ovom nasleđenom kulturom. Delimično oživljavanje ove tradicije u vreme letnjih meseci kada dolazi dijaspora je dokaz za to.
Naučni i istraživački značaj.
Kontinuitet aktivnosti, rituala i usmene tradicije pružaju vredan resurs za dalja etnografska, etnološka, antropološka, sociološka i kulturna istraživanja zajednice u Dragašu. Sravnjivanje podataka i istraživanja su potrebna kako bi se razvili istorijski i kulturni narativi koji daju, objašnjavaju i beleže karakteristike samih zajednica i omogućuju im da budu shvaćene i predstavljene široj javnosti..
Mora se naglasiti da ova procena ne obuhvata izvorno područje Nacionalnog parka koje poseduje širi opseg kulturnih
dobara. Ove vrednosti iziskuju dalje istraživanje.
REZIME
Nacionalni park Šara obuhvata veliki opseg bitnog kulturnog nasleđa u pogledu fizičkih struktura, tradicija, verovanja i
znanja. Ovo je detaljno proučeno u oblasti Dragaša i potrebne su dodatne procene za ostatak Nacionalnog parka. Postoji
značajan potencijal za Uprava Nacionalnog parka za rad sa lokalnim zajednicama i nacionalnim vlastima na očuvanju
bogatog nasleđa i na izgradnji tradicionalnih veza između ljudi i prirode kako bi se očuvale vrednosti parka. Pored toga,
ove vrednosti takođe jačaju turističku vrednost Nacionalnog parka i pružaju mogućnosti za privlačenje i edukaciju turista.
4.3. TURISTIČKE I REKREAC IONE KARAKTERISTIKE, VREDNOSTI I MOGUĆNOSTI
4.3.1. DELOKRUG OCENJIVANJA
Ovo ocenjivanje je delimično preuzeto iz detaljne turističke procene i strategije koje su pripremljene za opštinu Dragaš
2012. godine, koji su delimično relevantni za celo područje Nacionalnog parka5.Međutim, kada govorimo o celoj teritoriji
Nacionalnog parka, mora se obratiti pažnja na specifične uslove u izvornoj oblasti parka koja obuhvata zone za intenzivni
turizam i rekreaciju (naročito za zimske sportove i vikendice). Pored toga, ocenjivanje turizma se ne može uraditi bez
razmatranja šireg konteksta turističkog razvoja na Kosovu. Bilo kakav turistički razvoj u Nacionalnom parku se mora
odvijati u saradnji sa nacionalnim i lokalnim vlastima i privatnim sektorom, koji imaju presudnu ulogu u stvaranju razvoja,
pružanju usluga, obezbeđivanju neophodne strukture, upravljanju gostima i marketingu.
4.3.2. VEĆE KARAKTERISTIKE NACIONALNOG PARKA ŠARA U VEZI SA TURIZMOM I REKREACIJOM
Uglavnom, glavne karakteristike parka u vezi sa rekreacijom i turizmom se mogu sažeti na:
Prirodne lepote (planine, šume, raznoliki prirodni i kulturni pejzaž, biodiverzitet). Vidi Poglavlje 3,1.
Kultura i nasleđe (različite kulture, planinski način života). Vidi Poglavlje 3,2.
Gostoprimljivost i domaća kuhinja (lokalno proizvedena hrana; seoska gostoprimljivost).
Topografija i klima koji stvaraju dobre uslove za zimske sportove.
5 Vejsel, T (2012.) Strategija za prirodni turizam za opštinu Dragaš. Očuvanje biodiverziteta i upravljanje održivim
korišćenjem, Projekat u Dragašu, UNDP, Priština
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
36
4.3.3. POKRETAČI ZA POVEĆANJE TURIZMA I REKREACIJE
Glavni činioci koji imaju potencijal da povećaju zainteresovanost za turizam u Nacionalnom parku obuhvataju sledeće:
Putna mreža je popravljena i proširena što omogućuje lakši i veći pristup oblasti.
Ovaj deo Balkana je „neotkriveni ćošak Evrope“ koji sada privlači međunarodne turiste avanturističkog duha. Susedne
zemlje su već počele da eksploatišu ovo tržište. Kosovo je nova destinacija i može privući radoznale međunarodne
turiste kao i one koji su u potrazi za avanturom.
Rastući, relativno bogat deo kosovskog stanovništva je u potrazi za svojim drugim domovima na Šar Planini.
Postoji nacionalna i regionalna potražnja za priuštivim „planinskim turizmom“ koji je usredsređen na zimske sportove.
Postoji rastuća nacionalna i regionalna potražnja za vikend turizmom koji je promovisan poboljšanim pristupom
parku.
4.3.4. POTENCIJALNE CILJNE GRUPE ZA POVEĆANJE TURIZMA I REKREACIJE
Glavne potencijalne ciljne grupe za razvoj turizma u Nacionalnom parku su sledeće:
1. Domaće ekskurzije i turisti koji su zainteresovani da iskuse i nauče o prirodi, kulturi i prirodnom načinu života. 2. Dijaspora koja dolazi za vreme letnjih meseci. 3. Međunarodni radnici koji žive na Kosovu i koji su zainteresovani za avanturu, prirodu i kulturu. 4. Međunarodni turisti koji traže jedinstveno kulturno i prirodno iskustvo.
4.3.5. MOGUĆNOSTI ZA REKREACIJU
Glavne mogućnosti za rekreaciju koje park može da ponudi su prikazane u Tabela 194.
Tabela 194. Mogućnosti za rekreaciju u Nacionalnom parku Šara
Mogućnosti Potencijal Rizici i ograničenja
Šetanje, penjanje i aktivnosti u prirodi
Postoje značajne mogućnosti za šetnju različitog nivoa težine i udaljenosti; određene grupe već posećuju ovu oblast zbog šetnje. Objavljen je vodič za staze i Uprava Nacionalnog parka planira da napravi širu mrežu staza. Ovaj potencijal je povećan zbog mogućnosti uspostavljanja prekograničnih staza u saradnji sa Albanijom i Makedonijom. Takođe postoji potencijal i za aktivnosti kao što su vožnja biciklom i jahanje na proleće i leto, kao i za nordijsko skijanje i hodanje po snegu zimi.
Ove aktivnosti obezbeđuju dobar potencijal za lokalno stanovništvo za sticanje direktne podrške kućnom budžetu kroz pružanje lokalnih usluga i vodiča za pešačenje. Međutim, to najverovatnije neće postati glavni izvor prihoda u srednjoročnom periodu. Količina usluga će biti mala a međunarodno tržište je veoma konkurentno i osetljivo na bezbednost na regionalnom (ne samo nacionalnom) nivou.
Ove mogućnosti se moraju gledati kao šansa da se dopuni budžet određenih domaćinstava kao i lokalne ekonomije, a ne kao način za rešavanje svih ekonomskih problema.
Putovanje avionom na Kosovo je trenutno veoma skupo, što će takođe ograničiti potražnju.
Može se pojaviti potreba da se uspostavi koordinisana planinska služba spašavanja.
Ruralni i kulturni turizam
Tradicionalne kulture, način života i životni uslovi u ovoj oblasti pružaju potencijal za turizam zasnovan na obilasku prirode i kulturnim aktivnostima, za šta se za smeštaj mogu koristiti hoteli, gostionice i kućni smeštaj. Specifične aktivnosti mogu da uključe i ture obilaska nasleđa, istorijske ture, verske ture, ture za posmatranje divljih životinja i pejzaža, ture za upoznavanje lokalne kulture (hrana, narodna nošnja, festivali, itd).
Specijalizovano posmatranje divljih životinja
Ova oblast ima potencijal za specijalizovane male grupe za osmatranje divljih životinja usredsređene naročito na endemsku floru i leptire. Nekoliko kompanija u Zapadnoj Evropi nude ovakvu vrstu tura.
Organizovani zimski sportovi
U pogledu obima i stvaranja prihoda, ova vrsta turizma ima najveći potencijal što je činjenica koja je prepoznata planiranim proširenjem ski centra Brezovica na Belograd i osnivanja ostalih oblasti za zimske sportove.
Razvoj može da obezbedi mnoga nova radna mesta i da
Ukoliko je razvoj loše planiran, sproveden i upravljan, rezultati će naneti štetu prirodnim vrednostima NPŠ.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
37
pomogne jačanju lokalne i nacionalne ekonomije.
Postoji mogućnost da se u Nacionalnom parku razvije model za održivi razvoj skijaškog turizma.
Vikendice Rast legalne i ilegalne gradnje u Nacionalnom parku je rezultat povećanja tražnje za vikendicama na atraktivnim lokacijama od strane bogatijeg dela kosovskog društva. Ova potražnja će verovatno nastaviti da raste.
Parcijalan i haotični razvoj ima veliki uticaj na pejzaž i okruženje u parku.
Piknik i jednodnevni izleti.
Područje Nacionalnog parka je već popularno kod vikend i jednodnevnih posetilaca iz Prištine i drugih delova Kosova. Većina posetilaca traži atraktivnu, pristupačnu lokaciju i osnovne uslove za neformalne piknike, kratke šetnje i porodične aktivnosti.
Ove aktivnosti imaju potencijal da povećaju konstitutivnost parka i da podstakne veliki deo stanovništva da podrži NPŠ.
Glavni rizici koji su povezani sa ovom aktivnošću jeste prevelika poseta popularnih lokacija i zagađivanje, naročito smeće.
Ovakve navike mogu stvoriti veliku potrebu za radnicima Upravaa Nacionalnog parka, naročito vikendima i praznicima.
4.3.6. KORISTI I RIZICI
Tabela 205 rezimira potencijalne koristi od povećanog turizma u Nacionalnom parku i povezane rizike.
Tabela 205. Rezime koristi i rizika povezanih sa turizmom u Nacionalnom parku Šara
Koristi Rizici
Stanovništvo
• Više posla u većem broju sektora (direktno i indirektno povezanih sa turizmom).
• Veći prihodi i veći broj različitih vrsta priliva novca • Veće mogućnosti za obučavanje i edukaciju. • Zaštita i osiguravanje prirodnog i kulturnog nasleđa. • Poboljšana infrastruktura. • Poboljšan kvalitet životne sredine. • Poboljšani uslovi za zabavu/aktivnosti. • Stvaranje uslova za ostanak u opštini (može smanjiti
emigraciju/smanjenje stanovništva). • Povećana svest o potrebi i primena konzervacije i
zaštite životne sredine i kulturnog nasleđa.
Državni / javni sektor
• Veće zapošljavanje. • Prihodi prikupljeni oporezivanjem. • Privlačenje investicija. • Stvaranje novčanih sredstva za konzervacione i
zaštitne mere za životnu sredinu i kulturno nasleđe.
Preduzeća / privatni sektor
• Poboljšane mogućnosti poslovanja i investiranja. • Direktna korist povezana sa stvaranjem radnih mesta i
investicija. • „Domino efekat“ investicija.
• Povećano zagađenje, otpad, degradacija životne sredine i gubitak kulturnog nasleđa zbog broja posetioca, neodgovornih aktivnosti i prekomernog razvoja.
• Povećani broj korisnika/posetilaca zahteva više planiranja, nadgledanja i sredstva za održavanje i unapređivanje usluga, objekata i infrastrukture kako bi se izborilo sa potražnjom (npr. putevi, vodovodna/električna mreža, upravljanje otpadom, itd.).
• Povećana potražnja za zemljom i poslovnim mogućnostima može da dovede do ilegalne gradnje i stvaranja izazova za zoniranje i regulaciju Nacionalnog parka.
• Objektivizacija ili iskorišćavanje tradicionalne kulture kako bi se udovoljilo turističkoj potražnji, rezultirajući stvaranjem neautentičnosti i gubitkom kulturnih vrednosti i značenja.
• „Curenje“; prihod od turizma stvoren van ovog područja (npr. eksterni tur operateri ili preduzeća) bez koristi za park ili lokalnu zajednicu.
• Rizik od iskorišćavanja lokalne zajednice. • Destinacije koje zavise isključivo od turizma su u
opasnosti da izgube veliki deo ekonomske osnove u slučaju prirodnih katastrofa, recesije, konflikta, itd.
• Prevelika posećenost i prenaseljenost koji utiču na životnu sredinu, lokalno stanovništvo i naselja.
• Prodavnice i turistički objekti mogu da ispunjavanju potrebe turista a ne lokalnog stanovništva. Povećanje cena može da utiče na lokalno stanovništvo.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
38
4.3.7. KAPACITET UPRAVAA NACIONALNOG PARKA ZA RAZVIJANJE I UPRAVLJANJE TURIZMOM I
REKREACIJOM
Uprava NPŠ nema kapacitet da deluje kao potpuni pružalac turističke infrastrukture i usluga u Nacionalnom parku. Većinu
potrebne infrastrukture i usluga moraju da obezbede lokalne opštine i zajednice van teritorije parka, kao i operateri iz
privatnog sektora u određenim oblastima zone 3 (naročito ski centar). Uloga Upravaa Nacionalnog parka je da planira,
omogućuje, uređuje i kontroliše turizam i rekreaciju u okviru koji je dat u prostornom i upravljačkom planu. Trenutno
Uprava Nacionalnog parka čak i nema kapacitet da to uradi i ne očekuje se da će Vlada Kosova dodeliti resurse parku kako
bi mogao da obavlja ove zadatke na odgovarajući način. Shodno tome, bilo kakva strategija za razvijanje turizma u
Nacionalnom parku mora da uključi i mere za stvaranje dovoljnog prihoda za administraciju kako bi ona mogla da obavlja
svoju funkciju, kao i da očuva životnu sredinu i kulturne vrednosti parka.
4.3.8. REZIME
NPŠ ima značajan potencijal za javno uživanje, neformalni i formalni turizam i stvaranje prihoda za preduzeća, lokalno
stanovništvo, lokalnu i centralnu vlast. Međutim, kontinuirani haotični i neregulisani razvoj može da ograniči korist na
manji broj njih i može ozbiljno da umanji vrednosti koje NPŠ čine atraktivnim područjem za turizam. Upravau Nacionalnog
parka su potrebna ovlašćenja i kapacitet da osigura da turizam ne naškodi parku i da koristi lokalnoj zajednici.
4.4. EKONOMSKE I RAZVOJNE VREDNOSTI I MOGUĆNOSTI
4.4.1. EKONOMSKO VREDNOVANJE NACIONALNOG PARKA
U 2013. godini UNDP projekat je sproveo studiju koja se zvala „Ekonomski doprinos ekostistema u i oko Nacionalnog
parka Šar Planina privredi Kosova“6. Zaključci i preporuke iz ove studije su rezimirani u Tabela 216.
Tabela 216. Zaključci Studije vrednovanja ekosistema - Flores i Selimi (2013.)
I pored problema zbog ograničenih dostupnih informacija potrebnih za obavljanje studije, pronađeni postojeći dokazi o ekonomskoj vrednosti usluga ekosistema koje pruža Nacionalni park Šara ukazuje na to da NPŠ daje značajan doprinos ekonomiji na opštinskom nivou (u pet opština), kao i na nacionalnom nivou.
Bez obzira na to, kao i u drugim zemljama regiona degradacija resursa u okviru nastavljanja dosadašnje prakse (Business As Usual scenario - BAU), uglavnom nudi trenutačnu zaradu u obliku tržišnih proizvoda kao što su struja, drvo, jeftino ili besplatno snabdevanje vodom, NDŠP, usluge iz oblasti biodiverziteta, između ostalog; a uticaj amortizacije ekosistema u BAU praksi može biti nevidljiv u kratkoročnom periodu. Međutim, nakon godina nemarnosti na Kosovu negativni uticaj na ekosisteme je jasno vidljiv u nekoliko sektora kao što su šume, hidro-energija i poljoprivreda. Studija zaključuje da trenutno postoje značajni gubici kao rezultat BAU; kao i da će prelazak na održivo upravljanje ekosistemom (OUE) povećati ekonomske koristi na nivou sektora. Na primer:
Turizam orijentisan na prirodu se mora razviti u NPŠ i na Kosovu. NPŠ može delimično da održi potencijalne ekonomske koristi od turizma i turizma zasnovanog na prirodi u bliskoj budućnosti na Kosovu. Sa adekvatnim ulaganjem, turizam i turizam orijentisan na prirodu mogu da postanu pod-sektor sa većim višestrukim efektom. Bez obzira na to, ulaganje u OUE turizma orijentisanog na prirodu veoma zaostaje i ne postoji održiva turistička strategija na Kosovu.
Reke i potoci koji izviru u NPŠ i susednim ekosistemima imaju bitnu ulogu u očuvanju kosovskog poljoprivrednog sektora.
Usluge ekosistema za sveže vode su neophodne za obezbeđivanje održivog snabdevanja pijaćom vodom. Međutim, trenutna ograničena infrastruktura se može i dodatno smanjiti bez adekvatnog ulaganja.
Dobro upravljani slivovi u oblastima parka su deo rešenja za nedostatak vode, kao i za izbegavanje sedimentacije rezervoara koji se koriste za stvaranje hidro-energije; i za održavanje ekonomskih koristi od proizvodnje električne
6 Flores,M. i Selimi, E. (2013.) Ekonomski doprinos ekosistema u i oko Nacionalnog parka Šar Planina privredi na Kosovu.
Očuvanje biodiverziteta i održivo upravljanje korišćenjem zemljišta. Projekat u Dragašu, UNDP, Priština.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
39
energije.
Prelazak sa BAU na OUE u upravljanju ekosistemom svežih voda je neophodno kako bi se osigurali vodeni tokovi i ušteda (iz izbegnutih troškova zamene).
Usluge oprašivanja su neophodne za poljoprivredno i ruralno okruženje.
Livadski ekosistemi su neophodni za održavanje proizvodnje stoke i mlečnih proizvoda, ali ekonomske koristi od uzgajanja ne idu bez ekološke štete, kao što su erozija i prekomerne ispaše u NPŠ.
NDŠP u NPŠ su neophodni za održavanje prihoda ruralnog stanovništva; ogrevno drvo i građa su neophodni lokalnom stanovništvu za izdržavanje.
BAU upravljanje šumama povećava rizik od klizišta i nesreća.
Održivo upravljanje ekosistemom, podložno ograničenjima iz ove studije, je neophodno kako bi se održao godišnji sektoralni dohodak od oko 171,5 miliona evra na regionalnom nivou u pet ciljanih opština.
4.4.2. POTENCIJAL ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ
UNDP Projekat je napravio Strategiju lokalnog ekonomskog razvoja za opštinu Dragaš čiji se zaključci mogu primeniti na
celokupnu teritoriju Nacionalnog parka. Strategija definiše sledeće ciljeve:
Uspostavljanje dobrog upravljanja ekonomskim sistemom kroz omogućavanje višeslojnih mreža na nivou vlade (između opštinskih odeljenja za ekonomiju, poljoprivredu, obrazovanje, itd.), na nivou lokalnog civilnog društva (preko udruženja), na lokalnom nivou (između civilnog društva i javnih institucija), na međuopštinskom nivou (između susednih opština) i na vertikalnom nivou (koordinacija sa nacionalnom vladom).
Poboljšanje ekonomskog učinka i konkurentnosti vrednosnih lanaca sa velikim potencijalom uticaja na dugoročni razvoj kao što su pčele, mleko, bilje, šumski proizvodi, šumsko voće i pečurke, kao i kulturni i turistički sistem.
Uspostavljanje sistema za pružanje sveobuhvatnih usluga preduzetnicima, proizvođačima, stanovništvu, organizacijama civilnog društva i javnim institucijama za obezbeđivanje dugoročnog socijalno-ekonomskog razvoja.
Osmišljavanje, sprovođenje i finansiranje prioritetnih infrastrukturnih projekata.
Realizacija i sprovođenje efektivnog teritorijalnog marketinga za promociju teritorijalnog imidža na nacionalnom i međunarodnom nivou, kao i za privlačenje spoljašnjih resursa za koherentno korišćenje sa zajedničkim strateškim smernicama.
Poboljšanje kapaciteta za planiranje ekonomskog razvoja.
Međutim, kada posmatramo celokupnu teritoriju Nacionalnog parka mora se posvetiti posebna pažnja uključivanju većih
investitora i operatera iz privatnog sektora. U vezi sa razvijanjem i radom skijaškog centra, pristup se mora proširiti van
okvira pružanja roba i usluga samo od strane zajednice.
4.4.3. REZIME
Nacionalni park Šara pruža spektar bitnih usluga lokalnoj i nacionalnoj ekonomiji. Ove usluge pomažu hiljadama porodica
ali mogu biti ugrožene neplaniranjem i neodrživim upravljanjem. Gubitak ovih usluga bi imao veliki uticaj na lokalne
porodice i ekonomiju uopšte, ali sa poboljšanim i racionalnijim razvojem i upravljanjem vrednosti ovih usluga, one se
mogu održati i značajno povećati. Istovremeno, eksploatacija vrednosti i usluga koje pruža park građevinskim razvojem
može ili da bude od velike koristi za park, ili može da uništi njegove vrednosti i da poveća troškove upravljanja dajući
zauzvrat samo nekoliko vidljivih koristi za Uprava Nacionalnog parka ili za lokalnu zajednicu.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
40
5. ANALIZA PITANJA I PROBLEMA
5.1. PRETNJE I PRITISCI
Detaljna procena pretnji urađena sa administracijom NPŠ identifikovala je sledeće pretnje i pritiske koje utiču na
vrednosti parka.
5.1.1. IZGRADNJA I KONVERZI JA ZEMLJIŠTA
Glavne pretnje
Turistička infrastruktura
Izgradnja više od 500 vikendica i koliba sa veoma malo pravila i kontrole.
Razvijanje oblasti za skijanje.
Širenje sela na park.
Izgradnja puteva
Nekoliko velikih predloga/projekata za izgradnju puteva naznačeno je u Prostornom planu za Nacionalni park. Ovo obuhvata pristupne puteve do objekata unutar parka i izgradnju i poboljšanje nacionalnih i međunarodnih putnih veza.
Komunalni sistemi
Komunalno snabdevanje (električna energija, itd) je potrebno za novi skijaški centar i oblasti sa vikendicama koja je u ekspanziji. (Postoje predlozi u Nacrtu prostornog plana).
Rudarstvo
Postoji jedan ilegalan kamenolom u strogo zaštićenoj zoni u Rustenici ((Rezervat risova) i jedan polu-legalni kamenolom u Ošlaku blizu sela Mušnikovo.
Dva stara (trenutno se ne koriste) kamenoloma su imala veliki uticaj na pejzaž. Napušteni rudnik hromata u oblasti Serpentin Kamen na planini Pašalara bi mogao da se reaktivira zbog globalnog povećanja cene metala.
Uticaji Uzroci
Uništavanje i fragmentacija staništa.
Nanošenje štete kulturnom nasleđu.
Poremećaj i direktni uticaj na faunu zbog gubitka staništa i lova (veliki problem sa risovima).
Erozija strmih padina i krhkog zemljišta/geologija.
Smanjenje vrednosti pejzaža.
Razvoj vodi ka potrebi za dodatnom infrastrukturom.
Povećani saobraćaj, buka i prašina.
Rastuća potražnja za zemljištem.
Zagađenost.
Gubitak staništa, fragmentacija i krčenje šuma.
Nedostatak prostornog ili urbanističkog plana za naselja i razvoj.
Neodgovarajuća primena postojećih zakona o razvoju i urbanizaciji.
Neadekvatno upravljanje i kontrola.
Spekulacije vođene individualnim i komercijalnim interesima.
Nedostatak poštovanja vrednosti Nacionalnog parka i svesti o uticajima.
Ekonomski interesi pojedinaca i spekulanata.
Potreba za lokalnim zapošljavanjem.
Nacionalna potreba za saobraćajnom i komunikacionom infrastrukturom kao deo ekonomskog razvoja.
Potreba za pristup vikendicama i turistički razvoj.
Nacrt prostornog plana za NPŠ obuhvata mnoge aktivnosti koje su u vezi sa izgradnjom puteva.
5.1.2. UZGAJANJE STOKE, ISPAŠA, ITD.
Glavne pretnje
Prekomerna ispaša: Rezultira ispašom većom od kapaciteta i vodi ka šteti i smanjenju produktivnosti.
Premala ispaša: Vodi ka gubitku bitnih travnatih staništa koje su ranije održavali divlji biljojedi.
Sekundarne pretnje: Nastaju zbog pristupnih puteva, logora za ispašu i nenadgledanja strogo zaštićenih zona.
Požari koje izazovu pastiri kako bi kontrolisali/uništili smreku.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
41
Uticaji Uzroci
Prekomerna ispaša može dovesti do:
Gubitka različitosti vrsta i do dominacije neukusnih biljnih vrsta na pašnjacima.
Nadmetanja između domaće stoke i divljih biljojeda.
Poremećaja divlje faune i mogućeg širenja bolesti.
Zagađivanja i erozije u logorima za ispašu, duž puteva i izvora.
Povećanog konflikta sa medvedima i vukovima.
Gubitka produktivnosti i kapaciteta pašnjaka.
Premala ispaša može dovesti do:
Pretvaranja bitnih travnatih staništa u goleti i šume.
Povećanog korišćenja vatre za povratak travnatih oblasti.
Prekomerna ispaša
Neadekvatno upravljanje pašnjacima u pogledu zonacije, broja stočnog fonda, perioda ispaše, itd.
Premala ispaša
Smanjena ekonomska isplativost uzgajanja stoke zbog lošeg pristupa tržištu, visokih cena zimske hrane i migracije.
5.1.3. LOV I KRIVOLOV
Glavne pretnje
Lov je zabranjen u parku Šara ali je dozvoljen u Dragašu preko lovačkih društava.
Love se sledeće zaštićene vrste: Divokoze (10-15 godišnje na teritoriji NP, populacija između 200-300); medvedi (1-2 godišnje), risevi (svakih nekoliko godina), jeleni i divlje svinje. Love se takođe i ptice, uključujući i orlove radi prepariranja.
Lov se uglavnom obavlja vatrenim oružjem uz nekoliko slučajeva postavljanja zamki. Ne postoje podaci o namernom trovanju životinja.
Lovci su ljudi iz lokalnih sela (lov za lične i komercijalne potrebe, uključujući i prodaju ulova restoranima) i VIP lovci („sportski lovci“) iz gradova (naročito u Dragašu).
Uticaji Uzroci
Gubitak retkih i ugroženih vrsta.
Gubitak vrsti retkih zveri.
Poremećaj.
Sukob između lokalnih stanovnika i Upravaa NP.
Individualni ekonomski interesi.
Siromaštvo lokalnog stanovništva.
Potražnja za mesom divljači u restoranima.
Neodgovarajući broj inspektora.
Tražnja koju stvaraju „sportski“ lovci.
Rasprostranjeno posedovanje oružja.
5.1.4. SKUPLJANJE BILJA I OSTALIH DIVLJIH PLODOVA
Glavne pretnje
Najvažniji plodovi su borovnica, med, pečurke i lekovito bilje.
Postoje dokazi korišćenja mehaničkih i štetnih metoda za branje borovnica.
Odvija se intenzivna berba izvesnih količina naučnih vrsta.
Uticaji Uzroci
Borovnica
Nanošenje štete i smanjenje produktivnosti borovnice zbog prekomerne berbe i lošeg upravljanja.
Poremećaj divlje faune.
Endemske retke biljke su ugrožene zbog nelegalne berbe bobičastog voća.
Med
Genetska kontaminacija lokalnih vrsta pčela sa komercijalnim vrstama.
Povećani napadi medveda na košnice.
Niske cene koje plaćaju posrednici podstiču prekomernu berbu.
Nedostatak sredstava da se lokalno doda vrednost berbi.
Zanemarivanje uticaja loše berbe.
Nedostatak uređenja berbe i lokacija.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
42
Generalno
Povećani rizik od erozije, požara i zagađenja.
Drastično smanjenje populacije.
5.1.5. SEČA DRVA
Glavne pretnje
Neadekvatno ekonomsko upravljanje od strane šumske uprave (Koritnik (Dragaš), Kačanik (Šara) i Štrpce).
Rasprostranjena ilegalna seča ogrevnog drveta, naročito u selima. Podneto je oko 500 tužbi zbog ilegalne seče šume u zadnjih 10 godina. Uprava NP je izvestio da je problem sada pod mnogo većom kontrolom nego ranije.
Uticaji Uzroci
Gubitak/degradacija retkih i bitnih šumskih ekosistema.
Gubitak prirodne šumske strukture i ekoloških procesa.
Uticaj na zemljište zbog pristupa i berbe: sabijanje i erozija.
Poremećaj faune.
Neslaganje oko nadležnosti nad šumskim resursima u NP.
Nerazumevanje upravljačkih tehnika za prirodne i veoma očuvane šume.
Velika potražnja za drvenim ogrevom.
Dobro organizovane bande za ilegalnu seču šuma.
Nedovoljan broj AP radnika za kontrolu ilegalne berbe.
5.1.6. LJUDSKI UTICAJ I POREMEĆAJI
Glavne pretnje
Lokalizovani uticaji oko turističkih oblasti, na primer vožnja van puteva, skijanje, intenzivno korišćenje popularnih lokacija, neprimereno ponašanje, vandalizam, glasna muzika.
Uticaji Uzroci
Uništavanje bitnih ekosistema, staništa i vrsta.
Uništavanje i degradacija kulturnog nasleđa.
Erozije, klizišta i poplave.
Uznemiravanje retkih i osetljivih vrsta.
Ohrabrivanje stranih invazionih vrsta.
Uticaj na pejzaž i gubitak atraktivnih vrednosti NP-a.
Promene mikro-klime i smanjenje vodenih kapaciteta.
Povećano javno korišćenje NP, naročito u i oko vikend naselja i rekreativnih resursa.
Nedostatak plana za zoniranje.
Nedovoljno osoblja za nadgledanje rekreativnih aktivnosti.
Slabo poštovanje vrednosti Nacionalnog parka.
Nedovoljno osoblja za nadgledanje pristupa i korišćenja.
5.1.7. POŽARI
Glavne pretnje
Otprilike 200-300 hektara trave (grmova) se spali svake godine u 5-10 incidenata u NPŠ.
Do sada su požari uglavnom kontrolisani van šume ali je pretnja veoma velika.
Veći požari su se nedavno desili u Koritniku i velikoj oblasti blizu Prevalaca.
Uticaji Uzroci
Uništavanje bitnih ekosistema, staništa i vrsta
Promena mikro-klime i vodenih kapaciteta
Erozije, klizišta i poplave.
Promene u sastavu vrsta i podsticanje invazionih vrsta.
Uticaj na pejzaž i gubitak atraktivnih vrednosti NP-a.
Zagađenje od dima i pepela.
80% zbog nebrige i neznanja.
20% proizilazi kao rezultat: o Premale ispaše što dovodi do širenja žbunja na
pašnjake. Vatra se koristi za njihovo uklanjanje. o Potražnje za razvojnim zemljištem. o Namerne paljevine. o Rizik će se povećavati sa povećanjem turizma.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
43
5.1.8. BRANE, HIDROLOŠKO UPRAVLJANJE I UPRAVLJANJE VODAMA
Glavne pretnje
Povećano ilegalno uzimanje vode iz reka i potoka za snabdevanje turističkog razvoja i vikendica.
Postoje predlozi za pravljenje jezera, rezervoara u parku (tj. na Brezovici 2).
Ribnjak je skrenuo tok reke Gornje Ljubinje.
Postoji nekoliko predloga za izgradnju hidro-elektrana ali van teritorije parka.
Postoje planovi za izgradnju malih hidro-elektrana na vodenim izvorima unutar teritorije parka. (Brod i Restelica, vidi predlog zone 3 u nacrtu mapa zona koju je pripremila SDA.
Uticaji Uzroci
Nedostatak podataka znači da je veoma teško utvrditi precizan uticaj.
Presušivanje ekosistema i degradacija vodenih, močvarnih i priobalnih staništa i vrsta.
Smanjeni pristup vodi divljim životinjama.
Smanjenje snabdevanja zajednice vodom.
Smanjenje potencijala i kapaciteta hidro-elektrana.
Povećana potražnja za vodom.
Nedostatak odgovarajućeg upravljanja i regulacije u vezi sa vodenim izvorima i snabdevanjem.
Nedostatak poštovanja za vrednosti i uredbe administracije parka.
5.1.9. INVAZIONE I OSTALE PROBLEMATIČNE VRSTE I GENI
Glavne pretnje
Invazione vrste
Neki ribnjaci van parka uzgajaju kalifornijsku pastrmku.
Neki štetni insekti u šumama su strane invazione vrste.
Patogeni. Sporadično izbijanje bolesti na određenim vrstama drveća.
Problematične vrste. Glavne pretnje se odnose na sledeće (Ne postoje resursi za kompenzaciju pogođenim poljoprivrednicima.)
Medvedi. Napadaju košnice, procenjeno na 4-5 puta godišnje.
Vukovi. Napadaju domaće životinje, 3-5 incidenata godišnje. Divlje svinje. Napadaju poljoprivredne useve.
Uticaji Uzroci
Odbegla kalifornijska pastrmka može da eliminiše prirodne vrste pastrmke.
Problematične vrste imaju ekonomski uticaj na poljoprivrednike.
Ilegalni lov, postavljanje zamki ili trovanje problematičnih vrsta.
Planovi za povećanje broja košnica i stočnog fonda u parku bi značajno povećali pretnju od medveda.
Problemi sa divljim životinjama može dovesti do lošeg stava lokalnog stanovništva prema njima.
Neznanje o uticajima stranih invazionih vrsta.
Prirodni fenomen oboljevanja biljaka, ali njihovo širenje se može povećati paljenjem i oštećivanjem šumskih sistema.
Širenje ekonomske aktivnosti na park.
Gubitak tradicionalnog znanja o postupanju prema problematičnim vrstama.
Medvede može da privuče velika količina smeća.
5.1.10. ZAGAĐENOST: KANALIZACIJA I OTPADNE VODE; SMEĆE I ČVRSTI OTPAD
Glavne pretnje
Vikendice i turistički objekti bi trebali da imaju septičke jame ali ih mnogi nemaju. Velika količina otpadnih voda odlazi u zemlju i vodene izvore. Najveći uticaj ovoga je za vreme zimske skijaške sezone.
Rasprostranjeno bacanje smeća iz kuća i hotela (neki hoteli ne organizuju odnošenje sopstvenog smeća).
Deponije uz puteve, a naročito na popularnim mestima za piknik i rekreaciju, od kojih su neke krajnje kontaminirane.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
44
Uticaji Uzroci
Zagađenost i pretnje po zdravlje ljudi i životinjskog sveta.
Zagađenost zemljišta i vode.
Fizička šteta životinjskom svetu i ljudima.
Privlačenje štetočina (npr. pacova) i bolesti.
Gubitak atraktivnosti i vrednosti parka.
Želja da se smanje građevinski troškovi/maksimizacija profita.
Nepridržavanje uredbi za upravljanje otpadom.
Nedostatak nadgledanja i primene zakona.
Nedostatak poštovanja za vrednosti NP.
Nepostojanje opšteg sistema za prikupljanje smeća.
Nedostatak zvaničnog odgovora na pretnje i pored čestih izveštaja administracije NP.
Neutvrđene lokacije za odlaganje smeća.
5.1.11. EROZIJA I DEGRADACIJA ZEMLJIŠTA
Glavne pretnje
Glavne pretnje se odvijaju na degradiranoj, ogoljenoj i spaljenoj zemlji, na strmim padinama, uz ivice puta, građevinskim lokacijama na padinama i na krhkim vrstama zemljišta, naročito na gornjim padinama.
Nacrt prostornog plana i atlasa održivog razvoja sadrže mape sa potencijalnim erozijama.
Uticaji Uzroci
Uništavanje ekosistema na krhkim podlogama i padinama.
Uticaj na vrednost pejzaža.
Klizišta koja izazivaju ekološku i ekonomsku štetu.
Stvaranje mulja u rekama.
Prirodna ranjivost određenih zemljišnih i geoloških tipova.
Ogoljavanje i prekomerna ispaša.
Loši putevi i građevinske lokacije.
Razvojno planiranje ne uzima u obzir rizike od erozije.
5.1.12. KLIMATSKE PROMENE I EKSTREMNI VREMENSKI USLOVI
Glavne pretnje
Promena staništa; suše, temperaturni ekstremi, oluje i poplave.
Uticaji Uzroci
Izumiranje vrsta i ekosistema na velikim nadmorskim visinama.
Prekid snabdevanja vodom.
Pritisak na stanovništvo i floru i faunu.
Uticaj na način života koji zavisi od resursa.
Smanjenje hidro-energetskog potencijala.
Verovatno globalne klimatske promene.
Loše upravljanje vodenim izvorima.
5.1.13. SPECIFIČNE DRUŠTVENE I KULTURNE PRETNJE
Glavne pretnje
Određeno lokalno stanovništvo može preći na nov način korišćenja resursa koji je neodrživ i štetan.
Napuštanje zemlje i navika koje podržavaju biodiverzitet.
Gubitak lokalnih tradicija.
Uticaji Uzroci
Uticaj na vrste, staništa i ekostisteme parka.
Uticaj na održivost protoka resursa iz parka.
Gubitak uzajamno povezanog odnosa između prirode i kulture.
Negativni uticaji vođeni lošom ekonomskom situacijom.
„Ljudi su primorani da rade stvari koje ne žele’.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
45
5.2. PROCENA UPRAVLJAČKOG KAPACITETA
SWOT ANALIZA
U oktobru 2013. godine Uprava Nacionalnog parka Šara pripremio je SWOT analizu za rukovodstvo Nacionalnog parka
(Tabela 227) Tabela 227. SWOT analiza za upravljanje Nacionalnim parkom Šara
Prednosti Slabosti Mogućnosti Pretnje
Veliko iskustvo osoblja Upravaa Nacionalnog parka.
Postojanje osnovne administrativne i rukovodstvene strukture Upravaa Nacionalnog parka Šara.
Postojanje osnovnih objekata, kancelarija i terenske opreme.
Povoljni i atraktivni prirodni uslovi za razvoj turizma.
Geografski povoljna pozicija NP-a.
Samo nekoliko naselja unutar teritorije NPŠ.
Uglavnom u javnom vlasništvu.
Relativno dobar pristup putevima u NP.
Nedostatak adekvatne organizacione i rukovodstvene strukture.
Nedostatak institucionalnog rukovođenja na celoj teritoriji NP (delom opštine Štrpce upravljaju paralelne institucije Srbije, dok u Kačaniku to radi Kosovska agencija za šume i Opštinska jedinica za šume).
Nedostatak budžetskih sredstava i ulaganja za upravljanje NP.
Nedostatak adekvatnih radnih uslova (niske plate, kancelarija je daleko od teritorije NP i Prizrena, nedostatak opreme i sredstava za rad, vozila, itd.).
Neracionalno korišćenje prirodnih resursa.
Nedostatak zakonske infrastrukture, prostornog i upravljačkog plana.
Nedostatak infrastrukture za razvoj turizma.
Kontinuirano povećavanje potražnje za posetama NP-u.
Potražnja za prirodnim resursima (drveni i nedrveni proizvodi).
Zainteresovanost nacionalnih i međunarodnih kompanija za investiranje u razvoj turizma.
Podrška međunarodnih vladinih institucija i NVO.
Nepodnošenje tužbi pred sudovima zbog nezakonitih radnji.
Teška socijalno-ekonomska situacija, naročito u ruralnim oblastima NP.
Nedostatak odgovarajuće saradnje između centralnih i opštinskih institucija.
Turistički razvoj u kontradikciji sa funkcionisanjem zaštite prirodnih vrednosti NP.
Različiti interesi u NP od strane različitih grupacija.
Neuključivanje NP u međunarodne organizacije (IUCN, Europark, itd.).
Susedne zemlje su atraktivnije stranim investitorima za ulaganje.
5.2.2. PROCENA SREDSTVA ZA PRAĆENJE USPEŠNOSTI UPRAVLJANJA (SPUU).
Nacionalni park je 2013. uradio procenu sredstva za praćenje uspešnosti upravljanja (SPUU). Rezultat je prikazan u
aneksima ovog dokumenta. Ukupni rezultat uspešnosti iznosi 36%, što je veoma malo i ukazuje na veliku potrebu za
poboljšanjem.
5.2.3. FINANSIJSKA PROCENA
Sledeća procena je preuzeta iz izveštaja koji su pripremili Flores i Selimi (2013.)
Održivo finansiranje NPŠ ostaje i dalje fundamentalni izazov za postizanje svojih konzervacionih ciljeva u budućnosti.
Istorijski gledano, NPŠ veoma zavisi od ograničenog vladinog finansiranja i nema podršku poverilačkih fondova i
međunarodnih projekata. Glavni izazovi održivog finansiranja NPŠ obuhvataju nedovoljan terenski kapacitet da se realno
procene finansijske potrebe i nedostaci, pripreme i primene isplativi finansijski planovi kao i strategije za stvaranje
raznovrsnih prihoda. Zbog toga, razumevanje finansijskih potreba sistema zaštićenih oblasti, i prepreka za održivo
finansiranje su preduslovi za pripremu poslovnih planova i održivih finansijskih strategija na nivou sistema.
Prema bodovnoj kartici NPŠ za finansijsku održivost (BKFO) koja je napravljena maja 2013, trenutni godišnji operativni
budžet NPŠ je procenjen na 69.135 evra, uključujući 58.135 evra sredstava dobijenih od centralne vlade i dodatnih 11.000
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
46
evra iz ostalih izvora uključujući i podršku međunarodnih donatora. NPŠ finansijske potrebe su procenjene na 196.000
evra, odnosno na 462.200 evra za osnovni i optimalni nivo funkcionisanja. Zbog toga, procenjeni manjak iznosi 126.864
evra, odnosno 392.864 evra za osnovno i optimalno održavanje. Na osnovu BKFO, trenutno finansiranje NPŠ pokriva
otprilike 35% potreba za osnovno održavanje.
5.2.4. REZIME
Administracija Nacionalnog parka Šara se susreće sa značajnim izazovima u ispunjavanju potreba za zaštitu i upravljanje
uvećanim i višenamenskim Nacionalnim parkom, balansiranju širokog spektra interesa i potreba, vođenju održivog
lokalnog razvoja i obezbeđivanju resursa koji su potrebni za uspešno sprovođenje upravljačkog plana. Ovo će iziskivati
nove kapacitete pored onih koji trenutno postoje za zaštitu i nadgledanje. Ovo će obuhvatiti izgradnju partnerstva (sa
zajednicom, lokalnim vlastima i privatnim sektorom), razvoj preduzetništva, pripremu i upravljanje projektima,
pregovaranje i rešavanje konflikta. iznad svega, moraju se razviti mehanizmi kako bi se dodelila povećana i pouzdana
dugoročnija finansijska podrška administraciji parka.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
47
6. STRATEŠKI OKVIR (VIZ IJA, CILJEVI I ZADACI ZA DESET GODINA)
6.1. OPŠTA VIZIJA
Prostorni plan za Nacionalni park Šara definiše sledeću viziju.
Nacionalni park Šara
• Pažljivo upravljan park za buduće generacije, park sa biološkom raznovrsnošću, specifičnostima pejzaža, naselja i tradicionalnog načina života koji su cenjeni, zaštićeni i razvijeni.
• Park u kojem ekonomske koristi služe u interesu zaštite životne sredine i lokalne zajednice. • Pristupačan park koji nudi svojim posetiocima mogućnosti za uživanje kroz rekreativne,
sportske, kulturne i naučno istraživačke aktivnosti.
6.2. OPŠTI CILJEVI UPRAVLJANJA I ŽELJENI STATUS CILJNIH KARAKTERISTIKA
Identifikovano je pet glavnih radnih programa i ciljeva, svaki sa grupom specifičnih zadataka.
PROGRAM 1 BIODIVERZITET, ŽIVOTNA SREDINA I PEJZAŽ
CILJ: ODRŽAVANJE PEJZAŽA NETAKNUTIH EKOSISTEMA UNUTAR I VAN NACIONALNOG PARKA I
OBEZBEĐIVANJE OČUVANJA VRSTA KOJE PRIPADAJU OVIM EKOSISTSEMIMA
ŽELJENI STATUS CILJNIH KARAKTERISTIKA
NAPOMENA: Nepostojanje detaljnih polaznih podataka i poteškoće u nadgledanju ključnih vrsta čini definisanje veoma
teškim.
1. Bez smanjenja u teritoriji ili kvaliteta kritičnih ekosistema identifikovanih u odeljku 4.1.1.
2. Stabilna, održiva populacija ključnih vrsta identifikovanih u odeljcima 4.1.2 i 4.1.3.
3. Održavane veze između ekosistema unutar NPŠ i sa susednim zemljama.
4. Kvalitet vode da ostane u okviru evropskih normi.
5. Snabdevanje vodom da ostane odgovarajuće za divlji svet, stoku, lokalne zajednice.
6. Uspostavljen sistem za odnošenje i odlaganje smeća koji uspešno funkcioniše u celom parku.
7. OUE i PUŽS procesi primenjeni za sve razvojne strategije i planove.
8. Sva nelegalna gradnja uklonjena.
9. Smanjenje godišnjeg broja požara i ukupne spaljene površine.
10. Bez većih incidenata u vidu erozije ili klizišta izazvanih ljudskom aktivnošću.
11. Uvedene mere za ponovno uspostavljanje vegetacije/obnavljanje svog degradiranog zemljišta.
STRATEŠKI PRISTUP (POLITIKA)
UPRAVLJANJE BIODIVERZITETOM
Glavni pristupi koji su potrebni za ispunjavanje ciljeva iziskuju intervencije na nekoliko nivoa:
Zonsko zasnovan pristup: Glavni instrument za očuvanje vrsta i staništa je sistem zoniranja, koji zauzima značajan
procenat teritorije Nacionalnog parka u strogo zaštićenoj zoni, da ostane u nepromenjenom stanju, dozvoljavajući
nesmetano vršenje prirodnih procesa. Ukoliko se dodele resursi za efikasnu zaštitu i nadgledanje, ovo bi trebalo da
osigura da je značajan deo vrsta i staništa u Nacionalnom parku adekvatno zaštićeno.
Međutim, strogo zaštićena zona nije jedina oblast sa značajnim biodiverzitetom u Nacionalnom parku; celokupna
teritorija je bitna i obe zone, 2 i 3, obuhvataju ekosisteme, staništa i vrste čije je očuvanje neophodno. Zbog toga,
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
48
potrebne su posebne mere za obezbeđivanje ovih vrednosti kroz uspostavljanje stalnih, privremenih ili promenljivih „pod-
zona“ primenom uredbi i preko aktivnosti za podizanje svesti koje bi uticale na ponašanje korisnika.
Pristup zasnovan na pejzažu: Zonski pristup nije jedini koji je odgovarajući za ostvarivanje ciljeva za očuvanje. Neke velike,
mobilne i migracione vrste zahtevaju oblasti koje se prostiru van strogo zaštićenih zona. U te vrste spadaju naročito veliki
sisari i vrste koje se sezonski sele i šire. Promena lokalne klime i vremenskih obrazaca mogu takođe da izazovu promene u
distribuciji i opsegu ekosistema, kao i sezonskom kretanju vrsta. Ovi činioci mogu vremenom da utiču na validnost
trenutnog sistema zoniranja. Koordinacija upravljačkih aktivnosti sa oblastima u susednim zemljama takođe iziskuje
pristup na osnovu pejzaža radi planiranja i upravljanja.
Pristup zasnovan na vrstama/staništima: Određene vrste i njihova staništa mogu iziskivati specifične mere za njihovo
očuvanje. One mogu da uključe posebnu zaštitu od mesoždera i predatora, posebne mere za zaštitu gnezdilišta (naročito
od reptila koji napadaju gnezda) ili spavališta (na primer medveda ili slepih miševa), dodatno hranjenje određenih vrsta,
posebne upravljačke mere za „problematične vrste“ i posebne mere za povećavanje ili upravljanje populacijom veoma
retkih vrsta.
Pristup zasnovan na održivom korišćenju: Mnoge prirodne vrednosti Nacionalnog parka se mogu sačuvati kroz dobro
upravljano i održivo korišćenje, što može biti od koristi lokalnom stanovništvu, može pružiti direktnu zaštitu za vrste,
staništa i ekosisteme, može uvesti oblik upravljanja koji je povoljan za prirodu i može steći lokalnu podršku rukovodstvu
parka.
ISTRAŽIVANJE I NADGLEDANJE
Nedostatak informacija ograničava sposobnost da se propišu detaljne upravljačke aktivnosti za određene vrste i
ekosisteme. Postoji potreba za primarnim istraživanjem fokusnih vrsta, kao i za istraživanjem primenjenog upravljanja i
odgovarajućih pristupa upravljanju. Vremenom će biti moguće uraditi specifičniju procenu populacije i odrediti
specifičnije ciljeve za očuvanje ovih vrsta.
Stanje staništa vrsta i ekosistema takođe iziskuje sistemsko nadgledanje kako bi se utvrdili trendovi i procenila uspešnost
sprovedenih upravljačkih mera.
KVALITET ŽIVOTNE SREDINE
Održavanje visoko kvalitetnog pejzaža i fizičkog okruženja je neophodno, ne samo da bi se očuvale prirodne vrednosti
Nacionalnog parka, već i da on uspostavi i održi svoju turističku atraktivnost, da osigura dobrostanje ljudi i da osigura
kontinuirano pružanje usluga ekosistemae (ukupna vrednost 171,5 miliona evra godišnje). Administracija parka ne može
sama uvesti mere za obezbeđivanje životne sredine. Idealno bi bilo da Nacionalni park bude model za potpuno i uspešno
sprovođenje i pridržavanje postojećeg zakonodavstva sa najvećim mogućim standardima. Ovo će iziskivati kombinaciju
aktivnosti osoblja uprave (naročito za nadgledanje), opsežnu saradnju sa odgovornim vlastima na nacionalnom i lokalnom
nivou i usaglašene napore za podizanje svesti o potrebama visokih standarda zaštite životne sredine kod onih koji
odlučuju, lokalnih aktera, korisnika i investitora.
SPECIFIČNI ZADACI
1.1 OSIGURAVANJE ZAŠTITE KLJUČNIH VRSTA I EKOSISTEMA
1.2 PROCENJIVANJE I NADGLEDANJE PRIORITETNIH EKOSISTEMA, FLORE I FAUNE
1.3 OSIGURAVANJE DA SU SVE RAZVOJNE AKTIVNOSTI U NPŠ PREDMET STRIKTNE KONTROLE ŽIVOTNE
SREDINE
1.4 ZAŠTITITI I ODRŽAVATI VODENE RESURSE NACIONALNOG PARKA ŠARA
1.5 USPOSTAVLJANJE SISTEMA ZA UPRAVLJANJE OTPADOM U NACIONALNOM PARKU
1.6 UVOĐENJE EFIKASNOG SISTEMA ZA SPREČAVANJE POŽARA, KONTROLU I UPRAVLJANJE NA CELOJ
TERITORIJI NPŠ
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
49
PROGRAM 2 ZAJEDNICA, KULTURA I ODRŽIVO KORIŠĆENJE
CILJ: ODRŽAVANJE KULTURNIH VREDNOSTI NACIONALNOG PARKA ŠARA KAO DELA NACIONALNOG
NASLEĐA KOSOVA I KAO MOGUĆNOSTI ZA IZGRADNJU PONOSA ZAJEDNICE I JAČANJE TURIZMA I
REKREACIJE
ŽELJENI STATUS CILJNIH KARAKTERISTIKA
NAPOMENA: Nepostojanje detaljnih polaznih podataka ograničava sposobnost da se definišu kvantifikovani ciljevi.
Bez daljeg urušavanja objekata od kulturnog značaja unutar Nacionalnog parka.
Lokalne tradicije se održavaju i, ako je moguće, oživljavaju unutar i oko teritorije Nacionalnog parka.
Lokalna kultura i tradicija daje mogućnost lokalnoj zajednici da stekne korist od turizma.
Bez konflikta između lokalne tradicije i kulture i aktivnosti turista.
Povećan broj pripadnika lokalne zajednice koju su direktno ili indirektno zaposleni u aktivnostima sa Nacionalnim
parkom.
Standardni ekonomski pokazatelji u opštinama koje čine Nacionalni park poboljšani barem do nivoa nacionalnog
proseka.
Korišćene mere omogućavaju Upravau Nacionalnog parka da mobiliše srazmerne vrednosti usluga za održavanje
ekosistema u Nacionalnom parku.
Korišćene mere osiguravaju deljenje prihoda od usluga ekosistema koje pruža Nacionalni park sa zajednicom koja ih
štiti.
Postoje sporazumi sa lokalnom zajednicom za ispašu i berbu prirodnih proizvoda iz Nacionalnog parka u za to
određenim zonama i predmet su uslova ugovora i uredbi.
Nacionalni park pruža održivo i priuštivo snabdevanje vodom za lokalnu zajednicu.
Postoje pravni ugovori ili administrativni sporazumi sa svim korisnicima resursa u parku, pružaocima usluga unutar
teritorije parka i nosiocima zakupa ili koncesija.
STRATEŠKI PRISTUP (POLITIKA)
KULTURNO NASLEĐE
Pristup upravljanju kulturnim nasleđem zahteva tri glavna pristupa:
Obezbeđivanje zaštite lokacija kulturnog nasleđa unutar nacionalnog parka. Zaštita kulturnih spomenika nije stručna
oblast ili direktna nadležnost Upravaa Nacionalnog parka. Administracija treba da radi sa relevantnim vlastima kako bi
osigurala da se lokacije proveravaju, da su formalno označene ako je to potrebno, i da podležu odgovarajućim merama
zaštite i restauracije.
Izgradnja i jačanje veza između kulturnog nasleđa i ostalih zadataka za očuvanje Nacionalnog parka. Uprava
Nacionalnog parka treba da preduzme sve neophodne korake kako bi naučio o lokalnoj tradiciji, da podstakne njen
kontinuitet i da identifikuje tradicionalna verovanja i aktivnost, što može da pruži podršku očuvanju ciljeva parka. Ovo
neće samo pomoći da se održi bogato kulturno nasleđe parka, već će takođe ojačati kapacitete i podršku rukovodstvu
parka. Važno je da administracija usvoji neutralni i jednak pristup svim kulturama koje su zastupljene unutar i oko parka.
Rad sa lokalnom zajednicom radi uključivanja lokalne kulture i tradicije u turizam i mogućnosti za rekreaciju na način
koji je kulturno prihvatljiv.
Uprava Nacionalnog parka treba da podrži lokalnu zajednicu u razvijanju turizma i proizvoda koji oslikavaju njihovu
kulturu i nasleđe. Oni treba da posvete posebnu pažnju na to da osiguraju da kulturni turizam ne uključuje aktivnosti koje
iskorišćavaju lokalno stanovništvo ili koje dovode do neprihvatljivog uticaja ili ponašanja.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
50
ODRŽIVO KORIŠĆENJE I RAZVOJ
Imajući u vidu da NPŠ trenutno pruža usluge ekosistema u vrednosti od najmanje 175 miliona evra godišnje, potrebna su
merenja kako bi se osiguralo da je ovo održivo i, ako je moguće, da se poveća. Pored toga, važno je da se osigura da
značajan deo ovog iznosa bude dostupan za podršku upravljanju Nacionalnim parkom, da se podeli sa lokalnom
zajednicom koja štiti park i da se obezbedi nadoknada onima čiji su interesi negativno pogođeni uredbama parka.
Velike oblasti NPŠ su pogodne za održivo korišćenje, uglavnom za berbu divljih proizvoda kao što su lekovito bilje,
borovnice, pečurke, za proizvodnju meda i za tradicionalnu ispašu. Politika parka treba da omogući ove aktivnosti ali i da
osigura da one primarno koriste lokalnoj zajednici (bez spoljnih interesa), da je berba održiva i da izaziva minimalan uticaj
na životnu sredinu. Razne nacionalne inicijative se nalaze na putu da koordiniraju i regulišu berbu nedrvenih šumskih
proizvoda, ispašu i upravljanje pašnjacima. Uprava parka treba da sarađuje a ovim inicijativama, da rukovodi njihovim
sprovođenjem u odgovarajućim zonama parka uz dodavanje posebnih uslova kako bi se osiguralo da su aktivnosti
saglasne sa ostalim ciljevima.
Upravljanje šumama je poseban problem, uglavnom zbog velikog oslanjanja lokalne zajednice na ogrevno drvo. Pokušaj
zabranjivanja seče drva u Nacionalnom parku ne bi bio moguć i doveo bi do sukoba. Uprava Parka zbog toga mora da
pripremi strategiju za snabdevanje ogrevnim drvetom. Ova strategija bi trebala da uključi:
a) Snabdevanje drvima sa teritorije parka;
b) Podsticaje za pošumljavanje degradiranog zemljišta van parka; i
c) Promociju efikasnosti goriva i alternativa ogrevnom drvetu.
Ove mere moraju da budu od koristi lokalnoj zajednici; sekundarna prodaja ogrevnog drveta trgovcima ne sme da bude
dozvoljeno za drvo iz parka.
Kosovska šumarska administracija se odrekla svog prava na eksploataciju šuma u Nacionalnom parku i zbog toga
komercijalna seča nije predviđena. Međutim, određene aktivnosti šumske uprave mogu biti potrebne kako bi se smanjila
opasnost od požara i, u ekstremnim slučajevima, kontrolisala najezda štetočina i bolesti. Verovatno će i dalje postojati
kontinuirana lokalna potražnja za tehničkim drvetom. Nije jasno da li Uprava Nacionalnog parka može da ispuni deo ove
potražnje resursima iz parka. U cilju razvijanja prepoznatljivog i reklamnog imidža Nacionalnog parka, mora se razviti
jedinstveni brend za reklamiranje parka i prepoznatljive visokokvalitetne proizvode koji su povezani sa Nacionalnim
parkom.
SPECIFIČNI ZADACI
2.1 ODRŽAVANJE KULTURNIH VREDNOSTI NACIONALNOG PARKA ŠARA
2.2 ODRŽAVANJE REGULISANE ISPAŠE U ZA TO ODREĐENIM OBLASTIMA NPŠ
2.3. REGULISANJE BERBE BOROVNICE I LEKOVITOG BILJA
2.4 OSIGURAVANJE ODRŽIVOG SNABDEVANJA OGREVNIM DRVETOM LOKALNE ZAJEDNICE
2.5 PODSTICANJE ODRŽIVIH PREDUZEĆA KOJA PRUŽAJU PODRŠKU NPŠ I KOJE KORISTE LOKALNIM AKTERIMA
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
51
PROGRAM 3 TURIZAM I REKREACIJA
CILJ: RAZVIJANJE SPEKTRA MOGUĆNOSTI ZA JAVNO UŽIVANJE U NACIONALNOM PARKU KOJE
ODRŽAVAJU NJEGOVE PRIRODNE I KULTURNE VREDNOSTI I PRUŽAJU PODRŠKU NJEGOVOM
UPRAVLJANJU
ŽELJENI STATUS CILKJNIH KARAKTERISTIKA
Sve turističke i rekreativne aktivnosti su u saglasnosti sa ciljevima 1 i 2.
Brojevi ne premašuju kapacitete (kapacitet treba da se utvrdi).
Uticaj turizma ne premašuje specifične parametre (treba da se utvrdi).
Značajan deo prihoda stečen turističkim razvojem u zoni 3 je dostupan Upravau Nacionalnog parka za sprovođenje
upravljačkog plana za investiranje u razvoj lokalne zajednice.
Napomena: Specifični kvantifikovani ciljevi za broj posetilaca se trenutno ne mogu utvrditi.
STRATEŠKI PRITUP (POLITIKA)
Glavna uloga Upravaa Nacionalnog parka treba da bude potpomaganje, koordinacija i uređivanje turizma i rekreacije u
Nacionalnom parku, kao i pružanje informacija, edukacije i stvaranje svesti kod posetilaca. Pored toga, Uprava
Nacionalnog parka treba da igra glavnu ulogu u promovisanju i reklamiranju Nacionalnog parka kao turističke destinacije.
Uprava ce raditi na brojne načine na izvršavanju ove uloge:
Utvrđivanjem delokruga, lokacije i objekata za različite rekreativne mogućnosti u Nacionalnom parku.
Pružanjem odgovarajućeg osnovnog pristupa i rekreativnih objekata i infrastrukture posetiocima u parku (npr. staze,
lokacije za piknik, osnovna infrastruktura, osnovni znakovi i informativne table).
Koordinacijom pružanja turističkih mogućnosti i infrastrukture u zoni 3 kako bi se osiguralo da su razvoj i aktivnosti na
odgovarajućem nivou i da ne štete životnoj sredini i kulturnim vrednostima Nacionalnog parka.
Radom sa pružaocima usluga radi razvijanja mogućnosti i paketa za posetioce Nacionalnog parka.
Pružanjem smernica i informacija za posetioce Nacionalnog parka.
Upravljanjem i nadgledanjem posetioca i njihovih aktivnosti kako bi se osiguralo da je ponašanje posetilaca
odgovarajuće, da su njihove posete bezbedne, dobro upravljane, prijatne i edukativne.
Obezbeđivanjem da deo prihoda od turizma pripadne lokalnoj zajednici koja doprinosi održavanju i zaštiti
Nacionalnog parka.
SPECIFIČNI ZADACI
3.1 OSNIVANJE NEOPHODNE INFRASTRUKTURE ZA POSETIOCE I AKTIVNOSTI U PRIORODI U NPŠ
3.2 RAZVIJANJE SPEKTRA USLUGA ZA POSETIOCE I ODRŽIVIH TURISTIČKIH MOGUĆNOSTI U NPŠ
3.3 OBEZBEĐIVANJE BEZBEDNOG I KVALITETNOG ISKUSTVA KOJE JE ODGOVORNO PREMA ŽIVOTNOJ SREDINI
3.4 REKLAMIRANJE NPŠ KAO DESTINACIJE ZA TURIZAM I REKREACIJU U PRIRODI
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
52
PROGRAM 4: INFORMISANJE, EDUKACIJA I PODIZANJE SVESTI
CILJ: IZGRADNJA SVESTI, RAZUMEVANJE I PODRŠKA NA SVIM NIVOIMA ZA ZAŠTITU I ODRŽIVO
UPRAVLJANJE NACIONALNIM PARKOM ŠARA.
ŽELJENI STATUS CILJNIH KARAKTERISTIKA
Svi lokalni akteri su svesni o postojanju i glavnoj svrsi Nacionalnog parka.
Svi relevantni donosioci odluka su svesni glavnih funkcija i ciljeva Nacionalnog parka i njegovih granica, upravljačkog
sistema i njegovih zona i pravila.
Sve vlasti i agencije sa planiranim aktivnostima na teritoriji Nacionalnog parka koordiniraju sa Upravaom u ranoj fazi.
Svi posetioci Nacionalnog parka imaju pristup informacijama o njegovoj vrednosti, mogućnostima za posetioce i
pravilima.
STRATEŠKI PRISTUP (POLITIKA)
Identifikovan je veliki nedostatak svesti kao ograničavajući faktor za osiguravanje održive budućnosti Nacionalnog parka.
Postoji potreba da se objasni širenje Nacionalnog parka i da se pokrene program za intenzivno podizanje svesti kako bi se
objasnio i izgradila podrška za sprovođenje upravljačkog plana, ograničenja koje on postavlja za korišćenje teritorije parka
kao i mogućnosti koje on nudi. Posetioci Nacionalnog parka takođe trebaju da budu svesni o njegovim vrednostima,
mogućnostima za rekreaciju koje nudi i važećim pravilima.
Podizanje svesti ne treba da bude ograničeno samo na lokalnu zajednicu i posetioce. Bitno je da veliki broj agencija, vlasti
i preduzeća koji će biti uključeni u partnerstvo za upravljanje, budu u potpunosti svesni o njegovim vrednostima i
ciljevima.
Pristupi i ključne poruke koje su potrebne za unapređivanje svesti i kapaciteta različitih fokusnih grupe prikazane su u
Tabela 238.
Tabela 238. Pregled programa za podizanje svesti i razvijanje kapaciteta
Fokusna grupa Glavni ciljevi podizanja svesti i razvijanja kapaciteta Verovatno korišćenje glavnih medija
Pripadnici lokalne zajednice
Razumevanje trenutnih i potencijalnih vrednosti Nacionalnog parka Šara i upravljačkog programa.
Postojanje svesti o mogućnostima učešća u upravljanju i sticanju koristi od parka.
Veštine za upravljanje i nadgledanje zasnovano na zajednici kao i za vodiče za posetioce.
Prezentacije na sastancima i u školama.
Znakovi.
Posete Upravaa Nacionalnog parka školama i zajednici.
Prezentacije specijalističkim korisničkim grupama.
Obuka volontera.
Distribucija skraćenog upravljačkog plana pogodnog za lako korišćenje.
Internet i Fejsbuk stranica.
Medijska pokrivenost.
Vlasti koje upravljaju prirodnim resursima
Razumevanje trenutnih i potencijalnih vrednosti Nacionalnog parka i razloga za njegovo uspostavljanje.
Razumevanje ograničenja, pravila i mogućnosti koji se primenjuju u Nacionalnom parku.
Svest o načinu građenja partnerstva sa Upravaom Nacionalnog parka.
Prezentacije na sastancima odbora kao i ceremonija objavljivanja upravljačkog plana.
Sastanci i sesije za planiranje.
Distribucija punog upravljačkog plana kao i skraćene verzije koja je laka za korišćenje.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
53
Vlasti koje donose odluke (Nacionalna vlada i lokalne samouprave)
Trenutne i potencijalne vrednosti Nacionalnog parka.
Mogućnosti za održivi lokalni razvoj, stvaranje prihoda i deljenja koristi.
Vrednost usluga koje pruža ekosistem Nacionalnog parka.
Prezentacije
Ceremonija objavljivanja upravljačkog plana.
Podela punog upravljačkog plana kao i skraćene verzije koja je laka za korišćenje.
Sastanci i sesije za planiranje.
Posetioci Nacionalnog parka
Važnost nacionalnog parka.
Mogućnosti za turizam i rekreaciju.
Uredbe i pravila ponašanja za posetioce.
Znakovi.
Posteri i leci.
Informativni centri za posetioce.
Medijska pokrivenost.
Fejsbuk i Internet stranica.
Obučeni vodiči.
SPECIFIČNI ZADACI
4.1 RAZVIJANJE SPEKTRA MATERIJALA ZA PODIZANJE SVESTI O NACIONALNOM PARKU ŠARA
4.2 IZGRADNJA SVESTI U ZAJEDNICI, RAZUMEVANJA I PODRŠKE NACIONALNOM PARKU ŠARA
4.3 POVEĆANJE RAZUMEVANJA I MOBILIZACIJA PODRŠKE NA VISOKOM NIVOU ZA INVESTIRANJE U OČUVANJE
I ODRŽIVO UPRAVLJANJE NACIONALNIM PARKOM.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
54
PROGRAM 5 UPRAVLJANJE, ADMINISTARACIJA I FINANSIRANJE
CILJ: OSNIVANJE EFIKASNOG, PARTICIPATIVNOG I ADEKVATNO OPSKRBLJENOG SISTEMA ZA
UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJU NACIONALNOG PARKA ŠARA.
ŽELJENI STATUS CILJNIH KARAKTERISTIKA
Sve pozicije u planiranoj sistematizaciji su popunjene adekvatnim kvalifikovanim i obučenim osobljem.
Postoji operativni sistem participativnog zajedničkog upravljanja sa ključnim akterima.
Pouzdan budžet za sprovođenje upravljačkog plana.
Postoje mehanizmi za obezbeđivanje adekvatnog finansiranja za upravljanje Nacionalnim parkom.
STRATEŠKI PRISTUP (POLITIKA)
Kolaborativni pristup vođenju i upravljanju je neophodan kako bi park efikasno funkcionisao. Osoblje i resursi NPŠ neće
biti dovoljni da se osigura puno sprovođenje upravljačkog plana i odredaba o odgovarajućoj zaštiti i nadgledanju. Glavna
uloga Upravaa je da se usredsredi na obezbeđivanje osnovne infrastrukture i informacija, zaštitu, nadgledanje i aktivno
upravljanje najbitnijim prirodnim vrednostima parka (naročito zone 1). Ostale funkcije parka će se morati sprovesti preko
kolaborativnog pristupa, rada sa lokalnim opštinama, vladinim agencijama odgovornim za upravljanje i zaštitu prirodnih
resursa, vlastima odgovornim za planiranje, lokalnom zajednicom, investitorima i nosiocima koncesije. Uprava NPŠ treba
da usvoji pristup koji je orijentisan ka spoljnim akterima, preduzetništvu i partnerstvu, i ovo mora da se odražava u
mehanizmima i strukturama za participativno planiranje i odlučivanje.
Obezbeđivanje odgovarajućih resursa za upravljanje NPŠ će predstavljati izazov. Direktno finansiranje od Vlade Kosova
neće biti dovoljno za sve potrebne resurse. Uprava će morati da usvoji preduzetnički pristup kako bi se pokrio budžet.
Mere koje trebaju da se istraže za povećavanje direktnog finansiranja (npr. naplaćivanje ulaznica, primenjivanje naplate
na nosioce koncesija i uvođenje plaćanja za usluge ekosistema). Međutim, mnogi ciljevi upravljačkog plana se mogu
ostvariti kroz građenje finansijskog partnerstva sa opštinama, vladinim agencijama i međunarodnim donatorima. Na
primer, uvođenje mehanizama za kontrolu ispaše i prikupljanje NDŠP se može integrisati sa postojećim nacionalnim
projektima. Pored toga, postojanje Nacionalnog parka sa usvojenim upravljačkim planom se može iskoristiti za privlačenje
donatora za nove projekte.
U velikoj, kompleksnoj i višenamenskoj zaštićenoj oblasti kao što je Nacionalni park Šara, društveni, ekonomski, prirodni i
politički uslovi će se verovatno promeniti u kratkoročnom do srednjeročnom periodu. Zbog toga pristup upravljanju mora
da bude dinamičan i prilagodljiv i Uprava NPŠ mora da ostane upoznat sa svim trendovima i promenama kako bi bio u
mogućnosti da održi funkcije Nacionalnog parka i kako bi osigurao da su njegovi interesi zastupljeni.
SPECIFIČNI ZADACI
5.1 UVOĐENJE KOLABORATIVNOG UPRAVLJANJA NPŠ
5.2 ZAPOŠLJAVANJE STALNOG, OBUČENOG, STRUČNOG OSOBLJA KOJE IMA PODRŠKU PARTNERA I
VOLONTERA ZA SPROVOĐENJE UPRAVLJAČKOG PLANA
5.3 OBEZBEĐIVANJE FIZIČKIH RESURSA ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENOM OBLAŠĆU I SPROVOĐENJE
UPRAVLJAČKOG PLANA
5.4 OSNIVANJE MEHANIZAMA ZA FINANSIRANJE I TRANSPARENTNO, ODRŽIVO FINANSIJSKO UPRAVLJANJE ZA
SPROVOĐENJE UPRAVLJAČKOG PLANA. (VIDI TAKOĐE NPŠ POSLOVNI PLAN)
5.5 OSIGURAVANJE SPROVOĐENJA, NADGLEDANJA I PRILAGOĐAVANJA UPRAVLJAČKOG PLANA
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
55
7. ZONIRANJE (ZONE), OP IS I OGRANIČENJA PRIHVATLJIVOG KORIŠĆENJA
Prostorni plan pruža široke funkcije i pravila za upravljanje zonama Nacionalnog parka i navodi da će se ovo detaljnije
razraditi u upravljačkom planu. Sledeća specifična pravila će se primenjivati u zonama parka (Mapa 2).
Mapa 2 Funkcionalne zone Nacionalnog parka Šara
7.1. STROGO ZAŠTIĆENA ZONA (ZONA ZAŠTITE PRVOG NIVOA)
DEFINICIJA PREMA PROSTORNOM PLANU
Obuhvata delove teritorije Nacionalnog parka Šara sa izuzetnim prirodnim karakteristikama, retkim vrstama, ugroženim
biljkama i životinjama, i vrstama staništa u prirodnim uslovima.
POSEBNA PRAVILA
1. Granica zone će biti obeležena odgovarajućim obeležjima na zemlji u redovnim intervalima. 2. Svi oblici lova i ribolova, postavljanja zamki i gonjenja životinja je zabranjeno. 3. Ispaša, berba lekovitog i aromatičnog bilja, gljiva, životinjskih organizama za prehranu je strogo zabranjeno. 4. Svi oblici eksploatacije šuma su zabranjeni, ili bilo koja druga intervencija koja će prekinuti prirodni proces
ekosistema. 5. Uvođenje alohotnih vrsta ili sorti je zabranjeno. 6. Sav pristup oblasti je zabranjen uz sledeće izuzetke: a. osoblje i čuvari Upravaa Nacionalnog parka Šara koji vrše
neophodnu zaštitu, nadgledanje i upravljačke aktivnosti; b) ovlašćeni istraživači, c) male grupe pod pratnjom od ne više od 12 specijalizovanih posetilaca (šetači, posmatrači divljih životinja) koji posećuju unapred određene rute i oblasti.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
56
7. Motorizovan pristup je strogo zabranjen i ograničen na neophodne posete u svrhu zaštite, upravljanja i nadgledanja. 8. Zabranjeni su svi oblici izgradnje. 9. Aktivnosti naučnog istraživanja i nadgledanja koje se odnose na upravljanje i zaštitu zone su predmet potrebnih
dozvola koje izdaje Uprava Nacionalnog parka Šara. Prikupljanje uzoraka divlje flore, gljiva i faune isključivo u naučnu svrhu zahteva prethodno izdavanje posebne i specifične dozvole.
7.2. ZONA AKTIVNOG UPRAVLJANJA
DEFINICIJA PREMA PROSTORNOM PLANU
Obuhvata delove teritorije Nacionalnog parka Šara koji se karakterišu ekosistemima, pejzažnim i ostalim vrednostima na
kojima se može organizovati eko-turizam, tradicionalna poljoprivreda i aktivnosti koje nisu suprotne svrsi zaštite.
POSEBNA PRAVILA
1. Granice zone aktivnog upravljanja se trebaju obeležiti na svim potencijalnim javnim tačkama pristupa.
2. Uprava Nacionalnog parka može odrediti pod-zone unutar ove zone kako bi osigurao odgovarajuću zaštitu znamenitosti od posebnog značaja. Ove pod-zone mogu biti stalne, privremene ili sezonske. U primere spadaju zatvorene oblasti kako bi se omogućio oporavak vegetacije od štete izazvane ispašom ili rekreacijom, sezonske zaštitne zone oko lokacija gnezda retkih ptica, područja sa posebno krhkom vegetacijom koja ne mogu da trpe gaženje i ispašu, oblasti koje su predmet nadgledanja i istraživanja, područja u velikoj opasnosti od požara. Informacije o pod-zonama se moraju postaviti na informativnim tablama kao i na tlu , i moraju se dostaviti uzgajivačima stoke i beračima.
3. Generalni pristup zoni je ograničen na:
a. Osoblje ovlašćeno od stane Upravaa Nacionalnog parka Šara u svrhu istraživanja, nadgledanja, upravljanja i
zaštite. Prikupljanje uzoraka zahteva specifičnu prethodno izdatu dozvolu.
b. Osoblje koje obavlja zvanične zadatke u ime agencija i organizacija sa mandatom koji se odnosi na teritoriju
parka. Potrebna je prethodna najava ovakve posete Upravau Nacionalnog parka.
c. Posetioce koji obavljaju rekreativne aktivnosti kao što su pešačenje, treking, posmatranje prirode. Pristup rekreativnim posetiocima je dozvoljen pod sledećim uslovima.
i. Kretanje posetilaca je ograničeno na označene zvanične staze, lokacije i označena mesta za rekreaciju. ii. Posetioci utvrđenih, veoma osetljivih pod-zona, moraju biti u pratnji vodiča ovlašćenog od strane
Upravaa NPŠ. iii. Pristup svih rekreativaca će biti nemotorizovan (osim na zvaničnim javnim putevima). iv. Zabranjeno je kampovanje i noćenje u zoni. v. Zabranjeno je paljenje vatre u zoni.
vi. Mora se ukloniti sav otpad i smeće. d. Ovlašćene uzgajivače stoke sa svojim životinjama u za to utvrđenim oblastima u utvrđenim vremenskim
periodima. e. Ovlašćene berače divljih plodova u za to utvrđenim oblastima u utvrđenom vremenskom periodu. f. Lokalne stanovnike koji obavljaju uobičajene aktivnosti.
4. Svi korisnici zone moraju biti upoznati sa pravilima koja se odnose na njih (putem letaka, tabli i informacija od strane vodiča)
5. Sledeće aktivnosti nisu dozvoljene u ovoj zoni: a. Građevinski radovi, izgradnja puteva, staza i fizičke modifikacije pejzaža osim osnovne infrastrukture koja je
neophodna za pristup posetilaca i bezbednost, protivpožarnu zaštitu i za ovlašćeno korišćenje resursa za koju se koriste prirodni materijali kad god je to moguće i koji imaju minimalni uticaj na ekosistem i pejzaž.
b. Maloprodajne komercijalne aktivnosti (npr. prodaja hrane, osveženja, suvenira, itd.). Ovakav vid trgovine je dozvoljen samo u zoni održivog korišćenja.
c. Poljoprivredno obrađivanje zemlje i sađenje sadnica (osim na privatnom zemljištu). d. Uvođenje alohotnih vrsta i sorti.
e. Rudarstvo i rudarske aktivnosti. 6. Aktivnosti u šumama se moraju pridržavati sledećih smernica
a. Šume se moraju ostaviti koliko god je moguće prirodnim procesima, dozvoljavajući razvoj prirodne, mešovite i raznodobne šume
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
57
b. Nije dozvoljena komercijalna berba. Dozvoljeno je skupljanje ogrevnog drveta koje je podložno planovima za upravljanje šumama koje je usvojio Uprava Nacionalnog parka.
c. Šumske higijenske operacije (predmet zakonskih rešenja) se moraju ograničiti na nehemijske metode (fizičko upravljanje, korišćenje biološke kontrole, feromonske zamke, itd.).
d. Moraju se razviti specijalne uredbe za šumu na privatnom zemljištu. 7. Nije dozvoljeno preuređenje pećina (proširivanje ulaza, otvaranje novih ulaza, otvaranje novih tunela, proširivanje
postojećih tunela). 8. Zabranjeni su svi oblici lova osim za zvanične mere sankcionisanja za kontrolisanje problema ili invazionih vrsta. 9. Ispaša podleže sledećim pravilima.
a. Mora se utvrditi kapacitet ispaše radi izbegavanja rizika od prekomerne ispaše i erozije. b. Svaka ispaša mora biti predmet ugovornih sporazuma koji određuju teritoriju, period ispaše, broj žive stoke i
pasa, teritorije za čuvanje ovaca i ovčarske logore, snabdevanje vodom i načine za odlaganje otpada. c. Uzgajivači stoke se moraju obavestiti da im nije dozvoljeno da progone predatore i da je njihova odgovornost da
koriste tradicionalne načine da zaštite svoje životinje (npr. psi ovčari, pastiri, torovi). d. Uprava Nacionalnog parka Šara ima pravo da obustavi ispašu u slučaju nepridržavanja ugovora i nepredviđenih
situacija kao što su izbijanje bolesti koja se može proširiti na divlje životinje ili ekstremni klimatski uslovi, kao što je suša koja može dovesti do prekomerne ispaše i erozije.
10. Prikupljanje NDŠP je predmet sledećih pravila: a. Moraju se odrediti ograničenja prikupljanja radi izbegavanja opasnosti o prekomerne berbe i erozije b. Svako prikupljanje mora biti predmet ugovornog sporazuma koji određuje vrste, teritoriju, period prikupljanja,
ograničenja i načine odlaganja otpada. c. Berači moraju biti obavešteni da im nije dozvoljeno da uznemiravaju ili love divlje životinje. d. Uprava Nacionalnog parka Šara ima pravo da obustavi berbu u slučaju nepridržavanja ugovora i nepredviđenih
aktivnosti kao što su bolesti ili ekstremni klimatski uslovi. 11. Sve neizbežne razvojne i građevinske aktivnosti od nacionalnog značaja (npr. izgradnja puta i postavljanje komunalne
infrastrukture kao što su kablovi i električni vodovi) moraju da budu predmet procene uticaja na životnu sredinu i posredovanja koji su u saglasnosti sa vrednostima i ciljevima Nacionalnog parka.
7.3. ZONA ODRŽIVOG UPRAVLJANJA
DEFINICIJA PREMA PROSTORNOM PLANU
Obuhvata delove teritorije Nacionalnog parka Šar planina planirane za: gradnju, rekonstrukciju, zaštitu tradicionalnoh i
rekreativnih objekata, turizam i potrebe stanovnika teritorije Nacionalnog parka, kao i korišćenje pašnjaka i ekonomsko
korišćenje prirodnih resursa prema Zakonu o zaštiti prirode i u skladu sa relevantnim zakonima i prostornim planom
nacionalnog parka za ograničeno i selektivno korišćenje prirodnih resursa.
SPECIJALNI PROPISI
1. Prema definiciji i van svih specijalnih razvojnih podzona (videti član 2 niže) propisi koji utiču na zonu 2 važe takođe i za ovu zonu.
2. Uprava Nacionalnog parka će utvrditi specijalne razvojne podzone u ovoj zoni za sledeće namene a. Gradnja komercijalnih, stambenih i turističkih struktura. b. Prostori za intenzivno rekreativno korišćenjem naročito zimske sportove. c. gradnja osnovne javne infrastrukture.
3. Sve specijalne razvojne podzonr će biti podložne planovima za urbanizaciju koji utvrđuju obim, dizajn, ekološke mere zaštite i druge propise koji važe za razvoj.
4. Svaki razvoj će biti podložan proceni ekološkog uticaja koji uključuje mere ublažavanja koje su dosledne sa vrednostima i ciljevima Nacionalnog parka.
5. Koncesije u zoni će biti podložne pravnim aranžmanima koji utvrđuju ograničenja i zahteve za gradnju, korišćenje, aktivnosti i ekološke uslove.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
58
7.4. TAMPON ZONA
DEFINICIJA PREMA PROSTORNOM PLANU
Zona od pedeset (50) metara od granice Nacionalnog parka Šara koja služi za zaštitu od nepovoljnih uticaja po NP.
SPECIJALNI PROPISI
Funkcija tampon zone je da se smanji negativan uticaj na prirodne ekosisteme u Nacionalnom parku i da se uspostavi
područje gde lokalne zajednice mogu da komuniciraju sa i koristi od Nacionalnog parka . Nacionalni park Direkcija nema
direktnu kontrolu upravljanja nad ovom području i ne može dakle da primeni propise na njega , to bi trebalo da radi sa
lokalnim opštinama i drugim agencijama da postigne sledeće uslove u tampon zoni
1. Svi oblici korišćenja i upravljanja zemljištem i resursima treba da obrate dužnu pažnju na zaštitu životne sredine i
pejzaža i potrebe Nacionalnog parka Šara.
2. Komercijalni lov, ribolov, šumarstvo, poljoprivreda u tampon zoni treba da budu usklađeni sa planovima, ciljevima
očuvanja i zonama Nacionalnog parka. Štetne aktivnosti naročito ne bi trebalo da se odvijaju direktno na granici
Nacionalnog parka, posebno u oblastima blizu zone stroge zaštite .
3. Izrada i usvajanje planova za upravljanje resursima, razvoj i urbanizacija u tampon zoni (npr. urbanistički planovi,
planovi za nenaseljena područja, gazdovanje šumama, upravljanje vodama, energetski projekti, eksploataciju
minerala, izgradnju puteva, izgradnju druge infrastrukture) treba da omogući aktivno učešće uprave Nacionalnog
parka. Svi takvi planovi treba da budu predmet potrebnih procesa i mera ublažavanja EIA.
4. Poželjno je da se planira gradnja infrastrukturnih objekata u tampon zoni za pružanje usluga (npr. hotela,
odmarališta i sl.) za Nacionalni park.
5. Uprava Nacionalnogi parka bi trebalo da radi sa lokalnim zajednicama i vlastima na uspostavljanju niza mogućnosti
za turizam i turističke usluge u tampon zoni. Na primer, renoviranje objekata i kuća za smeštaj, prodaja roba i usluga,
posetu kulturnih spomenika i istorijskih lokacija, obrazovanje i aktivnosti za podizanjesvesti.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
59
8. MERE UPRAVLJANJA
Sledeće strane sadrže detaljne akcione planoce za postizanje definisanih ciljeva i krajnjih ciljeva.
U tabelama su korišćeni sledeći prioriteti.
Prioritet 1: Osnovne aktivnosti koje se moraju preduzeti tokom trajanja plana. Koristi se za radnje koje su od suštinskog
značaja ukoliko glavne funkcije i obaveze AP treba da budu ispunjene.
Prioritet 2: Značajne aktivnosti koje treba da se završe, a za koje bi trebalo da se posebno traže resursi. Mora da postoji
dobar razlog ako se ne završe ove aktivnosti.
Prioritet 3: Poželjne aktivnosti koje se mogu preduzeti kada vreme i resursi dozvoljavaju. Sredstva ne bi trebalo da budu
preusmerena iz Prioriteta 1 ili 2 da se završi ove radnje .
6
0
PROGRAM 1 BIODIVERZITET, ŽIVOTNA SREDINA I PREDELI
Cilj: Održati povezane predele netaknutog ekosistema unutar i izvan Nacionalnog parka Šara i obezbeđivanje zaštite vrsta koje ovi ekosistemi podržavaju
KONKRETAN CILJ 1.1 OSIGURATI ZAŠTITU GLAVNIH VRASTA I EKOSISTEMA.
Akcije Merljivi pokazatelj postognuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
1.1. Demarkacija spoljnih granica zone 1 u svim pristupnim tačkama (putevi,, staze, šine, itd.).
Do 100 markera utvrđeno na terenu
1 X X Uprava NPŠ.
1.1.2. uspostaviti program redovnih patrola i provera u zoni 1 i osetljivim oblastima zona 2 i 3.
Minimalna mesečna patrola zakazan za poveru svih kljjučnih lokacija.
1 X X X X X Uprava NPŠ.
1.1.3. Utvrditi i demarkirati specijalne podzone za konzervaciju (stalne ili sezonske tokom perioda parenja) u zonama 2 i 3 gde će razvoj i ometanje biti zadržani na minimumu.
Podzone utvrđene i obeležene na karti.
2 X X Uprava NPŠ, Instituti za zaštitu prirode, univerziteti, NVO.
1.1.4 Izraditi akcione planove za glavne i ugrožene vrste flore i faune u parku.
Jedan akcioni plan godišnje 2 X X X Uprava NPŠ, Instituti za zaštitu prirode, univerziteti, NVO.
1.1.5 Raditi sa lokalnim zajednicama (stočarima, sakupljačima SŠP, vlasnicima šuma i poljoprivrednog zemljišta, pčelarima, itd) na utvrđivanju problematičnih vrsta i lokacija i za razvoj mera ublažavanja.
2 x jednodnevna radionica sa 15 ljudi. Izveštaj
2 X X Uprava NPŠ, lokalne zajednice.
1.1.6 Uspostaviti komisiju za potvrđivanje štete izazvaneod strane divljih životinja na imovini stanovništva i nadoknadu štete.
Komisija je formirana. Administrativno uputstvo za nadoknadu štete je usvojeno.
3 X Uprava NPŠ, ratari, opštine.
1.1.7 Izraditi Program za zaštitu šumskih ekosistema i Godišnjeg Plana za zaštitu, očuvanje i održavanje šuma
Minimalno 3 operativna plana godišnje
1 X X X X X Uprava NPŠ
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
61
KONKRETAN CILJ 1.2 PROCENITI I PRATITI PRIORITETNE EKOSISTEME, FLORU I FAUNU.
KONKRETNI CILJ 1.3 OSIGURATI DA SVI RAZVOJI U NPŠ -U BUDU PODNOŽNI STRIKTNIM EKOLOŠKIM KONTROLAMA.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
1.2.2 Uspostaviti i proveravati godišnje niz stalnih parcela za praćenje i fiksnih lokacija za fotografisanje u svim važnijim ekosistemima.
20 fiksnih lokacija za fotografisanje. 20 obeleženih parcela za praćenje.
1 X X X X Uprava NPŠ, Instituti za zaštitu prirode, univerziteti, NVO.
1.2.1. Uspostaviti informacioni sistem za biodiverzitet za park. Osnnovni GIS sistem i baze podataka uspostavljeni za sedište parka.
2 X X Uprava NPŠ.
1.2.3 Sprovesti studije i ispitivanja prioritetnih staništa i ekosistema. jedna studija godišnje 2 X X X X Uprava NPŠ, Instituti za zaštitu prirode, univerziteti, NVO.
1.2.4 Sprovesti studije i ispitivanja prioritetnih životinjskih vrsta jedna studija godišnje 2 X X X X Uprava NPŠ, Instituti za zaštitu prirode, univerziteti, NVO.
1.2.5 Uspostaviti program za praćenje uslova za ispašu, sakupljanje SŠP i oblasti za seču drveta za ogrev.
Godišnja poseta za praćenje mesta za ispašu i sakupljanje. Uspostavljanje stalnih parcela za praćenje. Godišnji izveštaj.
2 X X X Uprava NPŠ, uprave za poljoprivredu u 5 opština, Institut za zaštitu prirode, univerzitetim NVO.
1.2.6 Uspostaviti program za praćenje ekološkog uticaja pešačkih staza za turiste i oblasti za kampovanje.
Godišnja poseta za praćenje mesta koja se koriste u velikoj meri. Godišnji izveštaj.
2 X X X Uprava NPŠ, Instituti za zaštitu prirode, univerziteti, NVO.
Akcije Pokazatelj postignuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
1.3.1. Praćenje i reulisanje postojeće gradnje i razvoja u Nacionalnom parku u skladu sa propisima za NPŠ, prostornim planom za NPŠ, regulatornim planovima za treće zone i zahtevima za procenu uticaja na sredinu.
Redovan program inspekcija i akcija.
1 X X X X X Uprava NPŠ, nadležne opštine, inspektorart MŽSPP.
1.3.2 Sastaviti i ažurirati registar svih razvojnih planova i prredloga u NPŠ i svih postojećih građevina i njihovih vlasnika.
Registar je sastavljen. 1 X Uprava NPŠ, MŽSPP opštine.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
62
KONKRETAN CILJ 1.4 ZAŠTITITI I OČUVATI VODENE RSURSE U NACIONALNOM PARKU ŠARA
1.3.3. Razraditi specijalne razvojne planove za sve oblasti u zoni 3. Plan treba da utvrđuje sve osetljive oblati i definiše ekološke kontrole koje moraju važiti za sve razvoje.
Plan je završen. 1 X X Uprava NPŠ, MŽSPP
1.3.4 Osigurati da svi novi opšti planovi razvoja u NPŠ budu podložni strateškog ekološkoj proceni i da uprava NPŠ bude konsultovana u procesu.
Uprava NPŠ doprinosi svim SEA. 1 X X X X X Uprava NPŠ, MŽSPP, građevinski inspektori, opštine.
1.3.5 Osigurati da svi novi opšti planovi razvoja u NPŠ budu podložni proceni ekološkog uticaja i da uprava NPŠ bude konsultovana u procesu.
Uprava NPŠ doprinosi svim PEU. 1 X X X X X Uprava NPŠ, MŽSPP, građevinski inspektori, opštine.
1.3.6 Ukloniti nelegalne građevine sa teritorije NPŠ. Sve nelegalne građevine uklonjene.
1 X X X Uprava NPŠ, MŽSPP, građevinski inspektori, opštine.
1.3.7 Pripremiti službene smernice za standarde razvoja i dizajna unutar NPŠ
Objavljivanje službenih smernica.
3 X X Uprava NPŠ. NVO, opštine.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
1.4.1 Naručiti snimanje i inspekciju trenutno kanalizacije i odlaganje otpadnih voda u NPŠ-
Izveštaj o ispitivanju. 1 X X X X X Uprava NPŠ, MŽSPP opštine.
1.4.2 Uvesti i primeniti propise koji zahtevaju od svih vlasnika imovine i onih odgovornih za nove građevine u NPŠ da ugrade adekvatne instalacije za tretman kanalizacije i otpadnih voda (u saglasnosti sa evropskim normama)
Propis usvojen. 1 X X X X X
Uprava NPŠ, MŽSPP opštine.
1.4.3 uspostaviti sistem provere kvaliteta i protoka vode na osetljivim lokacijama (veći izvori, planinska jezera, veći vodotokovi).
50 provera i testova godišnje. Godišnji izveštaj o kvalitetu vode.
1 X X X X X
Uprava NPŠ, MŽSPP opštine.
1.4.4 Rad sa vlasnicima stoke na uspostavljanju zaštitnih zona oko izvora i vodotokova i dogovora o navodnjavanju mesta za stoku.
Zaštitne oblasti pod vodom dogovorene i posmatraju se.
2 X X
Uprava NPŠ, MŽSPP opštine.
1.4.5 Naručiti snimanje svakog izvlačenja vode iz NPŠ. Količina i lokacija eksploatacije vode registrovani.
2
X X Uprava NPŠ, MŽSPP opštine.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
63
KONKRETAN CILJ 1.5 USPOSTAVITI SISTEM ZA UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM U NACIONALNOM PARKU
KONKRETAN CILJ 1.6 UVESTI EFIKASAN SISTEM ZAŠTITE OD POŽARA, KONTROLE I UPRAVLJANJA ŠIROM NPŠ.
1.4.6 Uvesti sistem licenciranja za svako izvlačenje vode iz NPŠ. Svako korišćenje je podložno dodeli dozvole.
2 X Uprava NPŠ, MŽSPP opštine.
1.4.7 Izraditi Operatvini Plan za zawtitu vodenih resursa NPŠ. Jedan operativni plan godišnje 1 X X X X X Uprava NPŠ, Departament za vode.
Akcije Pokazatelj postignuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
1.5.1 Uspostaviti mrežu obeleženih i opremljenih lokacija za odnošenje smeća
Lokacije utvrđene i kante za smeće postavljene na 10 lokacija.
1 X X Uprava NPŠ, opštine.
1.5.2 Uspostaviti sistem sakupljanja otpada sa svih lokacija i certifikovati kompanije za odnošenje smeća
Smeće se redovno odnosi. 1 X Uprava NPŠ, opštine.
1.5.3. Izraditi infrastukruru za odlaganje smeća u NPŠ. Lokacije utvrđene / registrovane.
1 X X X X X Uprava NPŠ, opštine.
1.5.4 Zahtevati od svih koji grade novu infrastrukturu da planiraju i plate za sistem odnošenja otpada od razvoja.
Uključivanje zahteva za odlaganje smeća za sve ugovore o koncesiji.
1 X X X X X Uprava NPŠ, MŽSPP, graditelji.
1.5.5 Uspostaviti i održati 'Čuvajmo Šaru čistom' kampanju za građane i posetioce.
Objavljivanje lifleta/postera. Godišnji dan čišćenja parka.
2 X X X X X Uprava NPŠ, opštine.
Akcije Pokazatelj postignuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
1.6.1. Izraditi plan za procenu rizika od požara, prevenciju i odgovor u saradnji sa nadležnim organima.
Objavljivanje plana za slučaj požara.
1
X Uprava NPŠ, odgovorno vladino telo i nadležne opštine.
1.6.2. Obezbediti infrastrukturu za praćenje i suzbijanje šumskih požara u skaldu sa protiv-požarnim planom. (Osmatranje, rezervoari, znakovi, itd.)
Uspostavljeni sistemi za pnadzor i suzbijanje požara.
1
X X Uprava NPŠ, odgovorno vladino telo i nadležne opštine.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
64
1.6.3 Pružiti obuku za šumare u NPŠ i lokalne opštine u sprečavanju i kontroli požara.
Obuka svake dve godine za 20 ljudi.
2 X X Uprava NPŠ, odgovorno vladino telo i nadležne opštine.
1.6.4 Objaviti i razdeliti informacije o merama za sprečavanej požara i posledicama požara stočarima, turistima, posetiocima i naseljim u NPŠ
Svi činioci u NPŠ obavešteni. 2 X X X Uprava NPŠ.
1.6.5 Potpisati memorandum o saradnji i zajednički plan za brzu intervenciju u slučaju požara sa vladom i odgovornim opštinskim organima.
Memorandum o saradnji potpisan.
2 X Uprava NPŠ, odgovorno vladino telo i nadležne opštine.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
65
PROGRAM 2: ZAJEDNICE, KULTURA I ODRŽIVO KORIŠĆENJE
Cilj: Očuvati kulturne i ekonomske veze između lokalnih zajednica i Nacionalnog parka na načine koji su održivi i koji koriste lokalnim ljudima i široj ekonomiji.
KONKRETAN CILJ 2.1 OČUVATI KULTURNE VREDNOSTI NACIONALNOG PARKA ŠARA
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
2.1.1 Naručiti registar lokaliteta kulturne baštine i lokacija važnih za kulturu u NPŠ
Registar sastavljen (lokacije, značaj, stanje, turistički potencijal).
2
X Uprava NPŠ, MKOS, istraživačke institucije Opštine
2.1.2 Naručiti studiju lokalnih kultura i popularnih tradicija povezanih sa predelom i biodiverzitetom NPŠ.
Objavljene studije. 2 X X X X Uprava NPŠ, MKOS, istraživačke institucije Opštine NVO
2.1.3 Pripremiti akcioni plan za očuvanje najvažnijih i ugroženih lokaliteta.
Akcioni plan sastavljen. 2 X X Uprava NPŠ, MKOS, istraživačke institucije, opštine.
2.1.4 Podržati i promocisati događaje koji oživljavaju izražavanje popularnih tradicija stanovništva u i oko NPŠ.
NPŠ učestvuje na festivalima i drugim događajima.
2 X X X X Uprava NPŠ, MKOS, istraživačke institucije, NVO.
2.1.5 Pripremiti skup dizajniranih smernica za gradnju u NPŠ koji održavaju lokalni građevinski stil i materijale.
Smernice objavljene i usvojene. 3 X X X Uprava NPŠ, MKOS i opštine, specijalizovane arhitekte.
2.1.6 Obezbediti postavljanje osnovnih znakova za sve evidentirane arheološke spomenike i lokalitete.
Znakovi i obaveštenja postavljeni. 3 X Uprava NPŠ, MKOS, istraživačke institucije, NVO.
KONKRETNI CILJ 2.2 OČUVATI PODRUČJA DEFINISANA ZA ISPAŠU U NPŠ.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
2.2.1 Definisati i mapirati oblasti sa dozvoljenom ispašom na teritoriji NPŠ.
Oblasti za ispašu mapirane. 1 X X
Uprava NPŠ, stočari i vlasnici stoke.
2.2.2 Osnovati registar stočara iz svakog sela sa kojima se može obaviti uobičajena ispaša.
Registar završen. 1 X X
Uprava NPŠ, MPŠRR, stočari i vlasnici stoke.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
66
2.2.3 Izraditi i distribuirati propise za ispašu koje definišu oblasti, broj stoke, pojila, naknade, itd.
Propisi distribuirani svim stočarima.
2
X Uprava NPŠ, stočari i vlasnici stoke.
2.2.4 Izdati dozvole za ispašu za ovlašćene stočare. Izdaju se godišnje dozvole. 2
X X X Uprava NPŠ, stočari i vlasnici stoke.
2.2.5 Sprovesti redovne inspekcijske posete mestima a ispašu. Godišnje posete svim oblastima. 2 X X X X Uprava NPŠ, Inspektorat MŽSPP
2.2.6 Održati godišnji sastanak sa stočarima svake godine za razgovore o rešavanju pitanja za narednu sezonu ispaše.
Zapisnik sa sastanka 3 X X Uprava NPŠ, MPŠRR, stočari i vlasnici stoke.
2.2.7 Izrada i Plana za održivo korišćenje pašnjaka u NPŠ Jedan operativni plan godiwnje 1 X X X X X Uprava NPŠ
KONKRETAN CILJ 2.3: REGULISATI BERBU BOROVNICA I LEKOVITOG BILJA.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
2.3.1 Definisati i mapirati otkupne stanice za borovnice i drugo lekovito i aromatično bilje.
Oblasti za otkup mapirane. 1 X X
Uprava NPŠ, KAZS, sakupljači
2.3.2. Proizvesti registar sakupljača SŠP sa ovlašćenjeme da sakupljaju u NPŠ.
Registar završen. 1 X X X X Uprava NPŠ, sakupljači
2.3.3 Izraditi i distribuirati propise za sakupljanje koji definišu oblasti, ograničenja, naknade, itd.
Propisi distribuirani svim sakupljačima.
2 X Uprava NPŠ, MŽSPP, sakupljači
2.3.4 Izdati dozvole za sakupljanje ovlašćenim sakupljačima. Izdaju se godišnje dozvole. 2 X X X Uprava NPŠ, MŽSPP, sakupljači
2.3.5 Sprovesti redovne inspekcijske posete mestima za sakupljanje. Godišnje posete svim oblastima. 2 X X X X Uprava NPŠ, Inspektorati i MŽSPP.
2.3.6 Održati godišnji sastanak sa sakupljačima svake godine za razgovore o rešavanju pitanja za narednu sezonu sakupljanja.
Zapisnik sa sastanka 3 X X Uprava NPŠ, KAZS, sakupljači
2.3.7 Izrada Plana za održivo korišćenje sporednih šumskih proizvoda (šumski plodovi, lekovito biljke, gljive i dr.)
Jedan operativni plan godišnje 1 X X X X X Uprava NPŠ
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
67
KONKRETNI CILJ 2.4 OSIGURATI DA ODRŽIVO UPRAVLJANJE OGERVNIM DRVETOM BUDE DOSTUPNO LOKALNIM ZAJEDNICAMA.
KONKRETNI CILJ 2.5 OHRABRITI ODRŽIVA PREDUZEĆA DA PODRŽE NPŠ I KORISTE LOKALNIM AKTERIMA.
Akcije Merljivi pokazatelj
postignuća Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
2.5.1 Razviti i registrovati brend i skup standarda kvaliteta za prooizvode i usluge povezane sa NPŠ.
Brend je registrovan. Standardi kvaliteta uspostavljeni.
1 X X Uprava NPŠ, MTI, MPŠRR, oštine, NVO, projekti.
2.5.2 Uspostaviti sistem seritfikacije i korišćenja brenda NPŠ za proizvode i usluge povezane sa NPŠ.
Sistem sertifikacije uspostavljen.
2 X X Uprava NPŠ, MTI, MPŠRR, oštine, NVO, projekti.
2.5.3 Promovisati pristup uslugama proširenja za pružanje saveta i obuka za lokalne ratare, stočare, sakupljače i vlasnike zemlje (proizvodnja, organska proizvodnja, prerada, dodata vrednost, marketing).
Lokalni porizvođači imaju pristup savetima i podršci.
2 X X X Uprava NPŠ, MTI, MPŠRR, oštine, NVO, projekti.
2.5.4 Sprovesti ispitivanje drugih divljih proizvoda koji se mogu sakupljati na održiv način i staviti na tržište.
Perdlozi za sakupljanje dodatnih proizvoda.
3 X Uprava NPŠ, istraživačka institucija i NVO-i.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
t
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
2.4.1 Sačiniti registar domaćinstava u i oko parka oblašćenih na godišnje sledovanje ogrevnog drveta.
Registar ovlašćenih domaćinstava.
1 X Uprava NPŠ.
2.4.2 Razviti i distribuirati propise i sistem za seču ogrevnog drveta i prodaju ovlašćenim domaćinstvima.
Propisi distribuirani svim ovlašćenim domaćinstvima
1 X Uprava NPŠ.
2.4.3 Utvrditi i ograničicti mesta na kojima semože seći šuma. Godišnje snimanje i izveštaj 1 X X X X X Uprava NPŠ.
2.4.4 Sprovesti redovne inspekcije svih oblasti u kojima se seče šuma da bi se sprečila nelegalna seča.
Kontinuirani program patrola. 1 X X X X X Uprava NPŠ.
2.4.5 Izrada Operativnog Plana za sanitarne mere u javnim i privatnim šumama i snabdevanje lokalnog stanovništva sa ogrevnim drvetom.
Jedan operativni plan godišnje 1 X X X X X Uprava NPŠ.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
68
PROGRAM 3 TURIZAM I REKREACIJA
Cilj: Izraditi niz prilika za uživanje građana u NPŠ koji održava svoje prirodne i kulturne vrednosti i pruža podršku za svoje upravljanje.
KONKRETNI CILJ 3.1 OSIGURATI OSNOVNU INFRASTRUKTURU ZA POSETE I AKTIVNOSTI NA OTVORENOM U NPŠ.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
3.1.1 Utvrditi i mapirati konkretne lokacije u NPŠ kojesu najpogodnije za rekreativne aktivnosti.
Zone i atrakcije mapirane. 1 X X Uprava NPŠ.
3.1.2 Uspostaviti mrežu obeleženih i održavanih staza različitih dužina i teškoća (gde je moguće sa stazama u susednim zemljama).
Utvrđeno minimum 100 km staza, postavljeni znakovi i opremljene (25 km godišnje)
2 X X X X Uprava NPŠ, NVO.
3.1.3 Obezbediti osnovne instalacije za posetioce za pristup stazama i atrakcijama.
Najmanje 5 parking zona sa znakovima, instalacijama za sakupljanje otpada i mestima za piknik.
2
X X Uprava NPŠ.
3.1.4 Obezbediti standardne oznake na putevima ka glavnim stazama i atrakcijama.
Najmanje 25 znakova postavljeno.
2 X X Uprava NPŠ.
3.1.5 Uspostavljanje jednog glavno centra za posetioce NPŠ i najmanje 5 informativnih punktova na strateškim lokacijama.
Centar za posetioce i 5 informativnih punktova izgrađeni.
2 X X Uprava NPŠ, investitori.
KONKRETAN CILJ 3.2 RAZVITI NIZ USLUGA ZA POSETIOCE I PRILIKE ZA ODRŽIVI TURIZAM U NPŠ.
Akcije Merljivi pokazatelj
postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
3.2.1 Izraditi ugovore sa svim pružaocima usluga u turizmu i koncesorima koji deluju u NPŠ.
Svi pružaoci usluga i koncesionari imaju ugovore koji koriste NPŠ-u.
1 X X X X X Uprava NPŠ.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
69
3.2.2 Raditi sa lokalnim zajednicama na podsticanje razvoja usluga za podršku turizma u NPŠ u glavnim 'ulazima' (smeštaj, prevoz, itd.).
Smeštajni kapaciteti dostupni za posetioce.
2 X X X Uprava NPŠ, lokalni turistički organi, opštine.
3.2.3 Obučiti i sertifikoati vodiče iz zajednica za NPŠ. Najmanje 10 vodiča obučeno. 2 X Uprava NPŠ, lokalni turistički organi
3.2.4 Raditi sa tur operaterima i lokalnim pružaocima usluga na izradi niza paketa aktivnosti i dešavanja u NPŠ.
Set paketa dizajniran. 2 . X Uprava NPŠ, turistički organi, tur operateri.
3.2.5 Rad sa operaterima iz Ski centra Brezovica i ostalim koncesionarima na razvoju i promociji rekreatinih aktivnosti u NPŠ cele godine.
Resorti nude i promovišu rekreaciju u NPŠ-u
3 X X Uprava NPŠ, turistički organi, koncesionari
3.2.6 Razviti i primeniti sistem sertifikacije za pružaoce turističkih usluga. Sredstvo za održivi razvoj razvijeno i nacionalna akreditacija postignuta.
3 X X Uprava NPŠ, turistički organi, NVO, koncesionari
3.2.7 Izrada Plana za posete, turizam i rekreaciju u NPŠ. Jedan plan godišnje 1 X X X X X Uprava NPŠ
KONKRETNI CILJ 3.3 OSIGURATI BEZBEDNA, VISOKOKVALITETNA I EKOLOŠKI ODGOVORNA ISKUSTVA ZA POSETIOCE.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
3.3.1 Izraditi kodeks ponašanja povokljan za sve posetioce NPŠ-a (koji će biti uključen u svim publikacijama i informativnim panelima).
Kodeks objavljen i uključen u svim publikacijama.
1 X Uprava NPŠ, turistički organi, lokalni tur operateri.
3.3.2 Obučiti šumare i vodiče o procedurama za bavljenje hitnim situacijama koje utiču na posetioce (požari, nezgode, povrede, itd.) i osnovnim procedurama spašavanja iz planine i pećine.
20 radnik obučeno. 1 X X Uprava NPŠ, turistički organi, lokalni tur operateri.
3.3.3 Sprovesti redovne patrole i inspekcije turističkih lokacija, staza, itd. Posete turističkim lokacijama uključeni u obaveze šumara.
2 X X X X Uprava NPŠ.
3.3.4 Obezbediti i proveriti da svi koncesionari imaju bezbednu opremu, obučeno osoblje, adekvatnu sertifikaciju i osiguranje.
Godišnja inspekcija svih koncesionara.
2 X X X X Uprava NPŠ, turistički organi, lokalni tur operateri.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
70
3.3.5 Prikupiti statistiku o posetiocima od svih koncesinoara i sprovesti redovna ispitivanja posetilaca.
Godišnji izveštaj o ispitivanju. 2 X X X X X Uprava NPŠ, turistički organi, lokalni tur operateri.
3.3.6 Sprovesti godišnje praćenje ekološkog uticaja rekreativnih aktivnosti i doneti neophodne promene akktivnosti, lokacija i praksi.
Godišnji izveštaj. 2 X X X X X Uprava NPŠ, turistički organi, lokalni tur operateri.
KONKRETNI CILJ 3.4 MARKETING NPŠ KAO DESTINACIJE TURIZMA I REKREACIJE NA OTVORENOM.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
3.4.1. Osigurati da nacionalna promocija turizma uključuje informacije o NPŠ.
NPŠ je uključen u turistički marketing.
2 X X X X Uprava NPŠ, nacionalni i lokalni turistički organi, lokalni tur operateri.
3.4.2 obezbediti da svi lokalni operateri i pružaoci usluga imaju informacije o prilikama u NPŠ-
Informacije dostupne u svim centrima, hotelima, opštinama itd.
2 X X X X Uprava NPŠ, nacionalni i lokalni turistički organi, lokalni tur operateri. i pružaoci usluga
3.4.3. Dodati informacije o rekreativnim prilikama u nacionalnom parku na veb stranama i društvenim medijima.
veb strana sadrži ažurirane materijale.
2 X X X X Uprava NPŠ.
3.4.4 Održati specijalnu radionicu i posete o nacionalnom parku za predstavnike turističkih ustanova.
Jednodnevna radionica. 3 X Uprava NPŠ, NVO.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
71
PROGRAM 4 EDUKACIJA I PODIZANJE SVESTI
Cilj: Povećati svest, razumevanje i podrška na svim nivoima za zaštitu i održivo upravljanje Nacionalnim parkom Šara.
KONKRETNI CILJ 4.1 RAZVITI NIZ MATERIJALA ZA PODIZANE SVESTI O NPŠ.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
te
t
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
4.1.1 Dizajn i objavljivanje seta promotivnog materijala za nacionalni park (liflet sa osnovnim informaicjama brošura, turistička mapa, poster).
Paket promotivnog materijala dostupan.
1 X Uprava NPŠ.
4.1.2 Izrada i objavljivanje detaljne mape za planinarenje u NPŠ koja pokazuje sve atrakcije i staze.
Mapa objavljena 2 X Uprava NPŠ.
4.1.3 Izrada i održavanje veb strane i FB strane za NPŠ. Veb strana i FB strana pripremljeni i ažurirani.
2
X X X X Uprava NPŠ.
4.1.4 Opremiti centar za psoetioce i informativne punktove obaveštenjima o NPŠ (videti akciju 3.1.5).
VC i informativni punktovi imaju materijal.
2
X X Uprava NPŠ.
4.1.5 Postići ugovore sa medijima i obezbediti redovne novosti. redovno izveštavanje u medijima, TV priloge, itd.
3
X X X Uprava NPŠ, lokalni i nacionalni mediji.
KONKRETNI CILJ 4.2 RAZVITI NIZ MATERIJALA ZA PODIZANE SVESTI , RAZUMEVANJE I PODRŠKU ZA NPŠ.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
4.2.1 Štampati i distribuirati kopije rezimea plana upravljanja i glavne propise liderima zajednice.
rezime plana i propisa distribuiran.
1 X Uprava NPŠ.
4.2.2 Održati sastanke i radionice sa liderima zajednice radi objašnjenja i diskusije o planu upravljanja.
5 sastanka u zajedici/godišnje.
2 X X X X X Uprava NPŠ.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
72
4.2.3 organizovati posete za povećanje svesti lokacijama u NPŠ za članove seoskih grupa.
Evidencija sa poseta. 3 X X X X Uprava NPŠ.
4.2.4 Organizovati školske i posete zajednice NPŠ-u. Posete organizovane. 3
X X X Uprava NPŠ, opštinske uprave za turizam i kulturu, NVO.
KONKRETNI CILJ 4.3 POVEĆATI RAZUMEVANJE I MOBILISATI PODRŠKU NA VISOKOM NIVOU ZA INVESTIRANJE U OČUVANJE I ODRŽIVO UPRAVLJANJE NPŠ-OM.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća P
rio
rit
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
4.3.1 Sastanak sa svim relevantnim vladinim institucijama radi objašnjenja potrebe da se povećaju resursi dostupni za održivo upravljanje NPŠ-om.
Povećanje vladine podrške za NPŠ.
1 X X Uprava NPŠ, ministarstvo finansija, MTI, MKOS, MER, opštine.
4.3.2 Odštampati i distribuirati plan upravljanja, mapu zona i propise svim relevantnim akterima.
Relevantne institucije su dobile planove upravljanja.
1 X
Uprava NPŠ.
4.3.3 Organizovati posetu lokaciji i programe povećanja svesti za relevantne službenike i administratore iz različitih nacionalnoh i lokalnih agencija.
Evidencija sa poseta. 2 X X X X X Uprava NPŠ.
4.3.4 Održati obuke i skupove za povećanje svesti za lokalne opštine, policiju i pravosuđe o propisima NPŠ i uredbama.
Jednodnevna radionica sa 30 ljudi.
3 X Uprava NPŠ.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
73
PROGRAM 5 RUKOVOĐENJE, ADMINISTRACIJA, UPRAVLJANJE I FINANSIRANJE
Cilj: Uspostaviti delotvoran, učesnički i sistem sa adekvatnim resursima za upravljanje i administraciju NPŠ.
KONKRETNI CILJ 5.1 UVESTI KOLABORATIVNO UPRAVLJANJE NPŠ -OM.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
5.1.1 Suradnja sa vladinim i nevladinim subjektima za zaštitu vrednosti NPŠ.
Redovni mjesečni sastanci 1 X X X X X
Uprava NPŠ, KAZS, MŽSPP, OJQ
5.1.2 Razvoj i potpisivanje MOR za podršku i pomoć Upravi NPŠ u upravljanju NPŠ.
Mandati i odgovornosti definisani. MOR potpisani.
1 X X Uprava NPŠ, ministarstva, opštine.
5.1.3 Pregovarati o sporazumu o saradnji između Albanije, Makedonije i Kosova u vezi sa prekograničnom saradnjom na zaštiti biodiverziteta.
MOR potpisani. 3 X X Ministarstva i upravni organi tri zemlje.
KONKRETNI CILJ 5.2 USPOSTAVITI STALNO I OBUČENO PROFESIONALNO OSOBLJE, PODRŽANO PARTNERIMA I VOLONTERIMA ZA PRIMENU PLANA UPRAVLJANJA.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
5.2.1 Zaposliti stalno osoblje poterbno za novi organozgram NPŠ-a. Sva upražnjena mesta popunjena.
1 X X Uprava NPŠ.
5.2.2 Raditi sa NVO-ima, univerzitetima i grupama iz zajednice na formiranje mreže volontera za podršku upravljanjem zaštićenim oblastima.
Registracijavolontera. 2 X X Uprava NPŠ.
5.2.3. Postići MOR sa svim relevantnim partnerima koji mogu podržati upravljanje NPŠ-om.
MOR sa agencijama, univerzitetima, NVO, itd.
2 X X X X Uprava NPŠ.
5.2.4 Organizovati program obuke za osoblje i volontere. Svi radnici su pohađali jednodnevnu obuku godišnje.
2 X X X X X Uprava NPŠ.
5.2.5. Organizovati studijsku posetu za osoblje upravnog organa i ostale zainteresovane strane u zemlji sa naprednim praksama upravljanja nacionalnim parkovima.
3-dnevna studijska poseta za 15 ljudi.
3 X Uprava NPŠ, odabrani akteri.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
74
KONKRETNI CILJ 5.3 OBEZBED ITI FIZIČKE RESURSE POTREBNE ZA REALIZACIJU ZA UPRAVLJANJE NPŠ-OM I REALIZACIJU PLANA UPRAVLJANJA.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
5.3.1. Nabaviti osnovnu opremu za osoblje, terenski rad i istraživanje. Oprema kupljena prema dogovorenim potrebama i rasporedu.
1 X X X Uprava NPŠ.
5.3.2 Uspostaviti osnovnu infrastrukturu za NPŠ. Prema dogovorenim potrebama i rasporedu.
1 X X X X Uprava NPŠ.
5.3.3 pripremiti i realizovati plan i programa održavanja opreme i infrastrukture.
plan razrađen. 1 X X X X X Uprava NPŠ.
KONKRETNI CILJ 5.4 USPOSTAVITI MEHANIZME ZA FINANCIRANJE I TRANSPARENTNO FINANSIJSKO UPRAVLJANJE ZA PRIMENU PLANA UPRAVLJANJA. (VIDETI
TAKOĐE POSLOVNI PLAN NPŠ)
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća
Pri
ori
tet
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
5.4.1 Završiti i ažurirati pun budžet i poslovni plan za primenu plana upravljanja.
Plan poslovanja usvojen. 1 X Uprava NPŠ.
5.4.2 Raditi sa nacionalnim organima na obezbeđivanju više resursa za podršku primene plana upravljanja.
Dokumentovane vladine obaveze za finansiranje.
1 X X X X X Uprava NPŠ, MŽSPP
5.4.3 Tražiti nove izvore finansiranja za zaštićene zone od dostupnih lokalni, nacionalnih i međunarodnih izvora finansiranja i privatnih kompanija.
Najmanje jedan izvor finansiranja obezbeđen godišnje.
1 X X X X X Uprava NPŠ, MŽSPP
5.4.4 Postići partnerstva sa drugim organizacijama za aplikaciju na projektima i grantima koje finansiraju međunarodne organizacije.
Ostale agencije imaju projekte koji investiraju u NPŠ.
1 X X X X X Uprava NPŠ, VO i NVO.
5.4.5 Uvesti nove korisničke naknade i naknadu za ulazak, specijalne aktivnosti i korišćenje instalacija i usluga u zaštićenoj oblasti.
Sistem naplate uspostavljen. 1 X X X X X Uprava NPŠ.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
75
5.4.6 Zaključiti i primeniti ugovore sa svim koncesionarima i operaterima instalacijama i uslugama u zaštićenim oblastima koji obezbeđuju sredstva za upravljanje.
Ugovori uključuju mehanizme finansiranja.
1 X X X X X Uprava NPŠ.
5.4.7 Uspostavljanje mehanizama kako bi NPŠ mogao da zadrži prihode od akitivnosti samofinansiranja.
NPŠ ima odvojen finansijski status.
1 X MŽSPP, Ministarstvo ekonomije i finasija.
5.4.8 pripremiti godišnje finansijske izveštaje, budžete i finansijske prekretnice/ciljeve za primenu plana upravljanja.
Godišnji finansijski plan dogovoren.
1 X X X X X Uprava NPŠ.
5.4.9 Razviti i tražiti resurse za pilot projekte za plaćanje usluga za ekosistem (PES) u NPŠ.
PES projekat realizovan. 3 X X Uprava NPŠ, donatori.
KONKRETNI CILJ 5.5. OBEZBEDITI REALIZACI JU, PRAĆENJE I PRILAGOĐAVANJE PLANA UPRAVLJANJA.
Akcije Merljivi pokazatelj postignuća P
rio
rit
et
G1
G2
G3
G4
G5
Glavne odgovornosti za primenu
5.5.1 Pripremiti godišnje izveštaje o primeni plana upravljanja i praćenju NPŠ.
Izveštaji se pripremaju i podnose u standardnom formatu.
1 X X X X X Uprava NPŠ.
5.5.2 Pregledati izveštaje na sastancima sa AMMK (MŽSPP) i usvojiti i ažurirati planove upravljanja ako je potrebno.
Planovi ažurirani. 1 X X X X X Uprava NPŠ.
5.5.3 Pripremiti godišnje planove rada na osnovu plana upravljanja i podneti za odobrenje.
Planovi pripremljeni i podneti. 1 X X X X X Uprava NPŠ.
5.5.4 Sprovesti redovne sastanke osoblja zaštitne oblasti za pregled, planiranje i praćenje primene plana upravljanja.
Zapisnici sastanka. 1 X X X X X Uprava NPŠ.
5.5.5 Pripremiti godišnji opšti izveštaj o NPŠ. Izveštaj objavljen u odštampanom formatu i onlajn.
2 X X X X X Uprava NPŠ.
5.5.6 pripremiti novi 5-godišnji operativni plan za preostali period desetogodišnjeg plana upravljanja, uključujući plan poslovanja.
Plan razurađen i odobren 1 X Uprava NPŠ.
7
6
9. ARANŽMANI ZA PRIMENU
9.1. OSOBLJE
Predloženi broh zaposlenih je 52 (plan privremeno i sezonsko osoblje) kao što je prikazano u Tabela 249 i Slika 2
Tabela 249. Potreban broj radnika Nacionalnog parka Šara
Funkcija Radno mesto
Direktor NPŠ 1
Administrator/prevodilac 1
Vozač 1
Šef sektora 2
Sektor stručnih usluga 8
Službenik za šume 5
Službenik za prirodu 3
Administrativni službenik 3
Čuvar parka 28
Ukupno stalno zaposlenih 52
Dodatno osoblje Čistači, sezonsko turističko sooblje, sezonski radnici u šumi Slika 2 Predložena organizaciona struktura Uprave Nacionalnog parka
Direktor
Sektor stručnih usluga (Šef sektora)
Sektor za nadzor i kontrolu (Šef sektora)
Administrativni asistent/prevodilac
Vozač
Službenik za zaštitu i razvoj šuma
Službenik za privatne šume i šumske proizvode
Službenik za floru
Službenik za faunu
Službenik za informisanje i turizam
Službenik za građevinu i infrastrukturu
Pravni službenik
Finansijski službenik
Organizaciona jedinica Štrpce
Službenik za šumske resurse
Službenik za prirodu
Administrativni službenik
Čuvar parka (7)
Radna jedinica u Prizrenu
Službenik za šumske resurse Službenik za prirodu Administrativni službenik Čuvar parka (7)
Administrativni radnik
Čuvar (7) Organizaciona jedinica Dragaš
Službenik za šumske resurse Službenik za prirodu Administrativni službenik Čuvar parka (8)
Organizaciona jedinica Kačanik
Organizaciona jedinica Suva Reka
Službenik za šumske resurse
Čuvar parka (3)
Službenik za šumske resurse
Čuvar parka (3)
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
77
9.2. RUKOVOĐENJE
Delotvorno rukovođene i administracija nacionalnim parkom ne mogu da se postignu samo od strane osoblja uprave, saradnja sa
širim krugom aktera u nacionalnom parku je ključna. Vlada, odnosno MŽSPP (KAZS) treba da se fokusira na ispunjenje dva glavna
prioriteta:
Ispunjenje organizacione strukture Uprave NPŠ na osnovu gore navedenog predloga koji sadrži minimum stručnog osoblja i
zaposlenih, i
Osiguranje dovoljnih finansijskih sredstava za održivo upravljanje NPŠ. Uprava NP treba da ima svoj žiro račun i poseban
godišnji budžet u okviru budžeta MŽSPP, gdje treba da se uplaćuju sredstva iz različitih izvora finansiranja na osnovu člana 79
Zakona o zaštiti prirode (2010).
U budućnosti se treba planirati transformaciju statusa Uprave NPŠ sa državne centralizovane organizacije u javno preduzeće koju
karakteriše veća transparentnost u procesu odlučivanja.
9.3. OPREMA I INFRASTRUKTURA
Glavna infrastruktura i oprema potrebni za stavljanje u funkciju nacionalnog parka dati su u Tabela 30 i Tabela 251.
Tabela 30. Potrebna infrastruktura za Nacionalni park Šara
Mesto Veličina objekta m2
Administrativne kancelarije Glavna kancelarija u Prizrenu (koja će zameniti trenutnu kancelariju)
200
Podkancelarija: Dragaš 100
Podkancelarija: Brezovica 100
Podkancelarija: Mušutište/Suva Reka 60
Podkancelarija: Brod - Kačanik 60
Objekti za informisanje turista i istraživanje
Brod 50
Prevalac 50
Brezovica 50
Kontrolne tačke na ulasku Restelica 40
Brod 40
Zaplužje 40
Prevalac 40
Brezovica 40
Sevce 40
Ljuboten 40
Mušutište 40
Deloce 40
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
78
Tabela 251 Potrebna oprema za Nacionalni park Šara
Vrsta opreme Artikli
Kancelarijski nameštaj Stolovi, stolice, magacin, itd.
Kancelarijska oprema (za sve kancelarije) Računari, štampači, ploteri, projektori, agregati i invertor.
Oprema za terenski rad Merni instrumenti za šume, kamere, dvogledi, GPS, oprema za biološko ispitivanje, PP oprema.
Radna odeća Uniforme, čizme, ruksazi, šatori, ruksazi.
Laboratorijska oprema Biblioteka, mikroskopi, ostali instrumenti.
Vozila 10 za sve terene
9.4. PRAĆENJE
Uspešna primena plana upravljanja zahteva program praćenja usmerenog ka upravljanju koji se redovno održava. Sledeći
minimalni set aktivnosti za praćenje treba da se uradi a rezultati evidentiraju i objave.
9.4.1. PRAĆENJE OČUVANJA BIODIVERZITETA
Praćenje uslova zaštićene oblasti i njenih vrasta, staništa i ekosistema
Svrha praćenja
(pitanje o praćenju) Korišćeni pokazatelj Metod praćenja
Odgovoran za praćenje
Kakvo je stanje ekosistema u NPŠ?
Opšta razmera ekosistema u ciljanim oblastima.
Direktno posmatranje.
FIksna tačka za fotografisanje iz 20 lokacija.
Posmatranja i terenski izveštaji osoblja NPŠ.
Uprava NPŠ.
Koji je uticaj ispaše, sakupljanja SŠP, seče drveta za ogrev i turizma na ekosistem?
Stanje oblasti.
Direktno posmatranje.
Stalno praćenje parcela provereno na godišnjem nivou.
Posmatranja i terenski izveštaji osoblja NPŠ.
Uprava NPŠ.
Koji je status ključnih vrsta? Direktno posmatranje tokom godine.
Direktno posmatranje ptica.
Direktno posmatranje velikih sisara.
Sva posmatranja ključnih vrsti evidentiranih i prijavljenih od strane terenskog osoblje
Godišnje ispitivanje ptica.
Godišnji dan brojanja širom NP-.
Uprava NPŠ.
NGO Finches.
Više aktera.
9.4.2. PRAĆENJE KORIŠĆENJA
Praćenje korišćenja zaštićene oblasti
Svrha praćenja
(pitanje o praćenju) Korišćeni pokazatelj Metod praćenja
Odgovoran za praćenje
Da li je godišnja seča šume u skladu sa planovima i sporazumima?
Direktno merenje oblasti pogođenih sečom.
Inspekcija od strane osoblja NPŠ-
Uprava NPŠ.
Da li se poštuju sporazumi za ispašu/sakupljanje/seču?
Opšti uslovi.
Sakupljene količine.
Terenske posete i izveštaji o svim oblastima za ispašu i sakupljanje.
Izveštaji sekača.
Uprava NPŠ.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
79
Da li turizam utiče na zaštićenu oblast?
Broj posetilava.
Uticaj posetilaca na konkretne lokacije.
Izveštaji pružalaca usluga.
Direktno brojanje u periodima gužvi i na ulasku.
Terenske posete i izveštaji.
Pružaoci usluga.
Uprava NPŠ.
9.4.3. PRAĆENJE NAJVEĆIH PRETNJI
Praćenje najvećih pretnji za zaštićene oblasti
Svrha praćenja
(pitanje o praćenju) Korišćeni pokazatelj Metod praćenja
Odgovoran za praćenje
Koja je razmera i lokacija požara?
Broj i oblast pod požarom.
Uzrok požara.
Merenje.
Inspekcija i istraga.
Uprava NPŠ.
Koja je razmera i uticaj nelegalne seče šuma?
Broj privođenja lica koja nelegalno seku šumu.
Površina/obim nelegalno isečene šume.
Uprava NPŠ.
Koja je razmera i uticaj krivolova?
Broj privođenja lkrivolovaca
Status ciljanih vrsta.
Uprava NPŠ.
Koja je razmera i uticaj zagađenja čvrstim otpadom?
Broj divljih deponija.
Stanje oblasti za piknik i drugih turističkih lokacija.
Obim sakupljenog smeća.
Inspekcija.
Merenje količine sakupljenog čvrstog otpada.
Uprava NPŠ.
NVO-i.
Da li kvalitet vode ispunjava neophodne standarde?
Ispitivanje kvaliteta vode.
Broj kuća/hotela sa adekvatnim septičkim sistemima.
Uzorci vode uzeti i ispitani godišnje sa odabranih lokacija.
Inspekcija.
Uprava NPŠ.
Koja je razmera i uticaj oštećenja zemljišta i divlje gradnje?
Broj divljo izgrađenih objekata. Inspekcija. Uprava NPŠ.
9.4.4. PROCENA DELOTVORNOSTI UPRAVLJANJA
Praćenje delotvornosti upravljanja
Svrha praćenja
(pitanje o praćenju) Korišćeni pokazatelj Metod praćenja
Odgovoran za praćenje
Da li plan upravljanja postize svoj cilj i krajnji cilj?
Konkretni elementi ciljeva i krajnjih ciljeva za zaštićenu oblast.
Tromesečni pregled i izveštaj.
Godišnji pregled, analiza i izveštaj.
Uprava NPŠ.
Da li se upravne radnj sprovode?
Ciljevi za postizanje utvrđeni preko svake akcije u 5-godišnjem operativnom planu.
Završetak svih akcija u godišnjem planu rada.
Tromesečni pregled i izveštaj o svim akcijama planiranim za tromesečje. Procena da li je svaka planirana akcija završena.
Godišnji pregled, analiza i izveštaj.
Uprava NPŠ.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
80
Da li se NPŠ-om delotvorno upravlja?
Rezultati godišnje procene Svetske banke/WWF sredstvo za praćenje delotvornosti upravljanja (METT).
Godišnja METT procena. Uprava NPŠ.
Da li je NPŠ finansijski održiv?
Prihodi i rashodi nasuprot budžeta.
Službeni račun zaštićene oblasti.
Godišnja revizija. Uprava NPŠ.
9.5. PLANIRANJE I IZVEŠTAVANJE
9.5.1. GODIŠNJI PLAN RADA
Uprava NPŠ treba da izradi godišnji plan rada u poslednjem tromesečju svake godine za završetak aktvnosti iz operativnog plana zakazanog za narednu godinu. Za godišnje planove rada mogu se koristiti format KAZS (MŽSPP) ili predloženi format prikazan u tabeli 32Tabela 26
Tabela 262. Jednostavna forma godišnjeg plana
Godišnji plan rada ostrva Deneri godina 2014
Naziv implementacione jedinice
AKTIVNOST Referenca
akcije plana
upravljanja
Aktivni mesec Budžet Izvor Napom
ene
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
9.5.2. GODIŠNJI IZVEŠTAJ.
Predloženi format godišnjeg izveštaja koji treba da pripremi Uprava NPŠ dat je u tabeli 33Tabela .
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
81
Tabela 33. Predloženi format godišnjeg izveštaja
Nacionalni park Šar planina
IZVEŠTAJ PRIPREMIO
Plan upravljanja Godina objavljivanja
Trajanje
REZIME
GLAVNA DOSTIGNUĆA
Navesti najvažnija dostignuća u upravljanju lokacijom prošle godine
1
2
3
4
5
GLAVNI IZAZOVI
Navesti najveće izazoe i pitanja sa kojima se zaštićena oblast suočila u protekloj godini
1
2
3
4
5
PRIMENA PLANA UPRAVLJANJA
AKTIVNOSTI
Popunite sledeću procenu na osnovu godišnjeg plana rada iz prethodne godine
NAZIV
AKTIVNOSTI (IZ
GODIŠNJEG
PLANA RADA)
Šifra aktivnosti plana upravljanja npr. 2.3.4
(Program/podprogram/aktivnost)
Da li je aktivnosti Komentari i
objašnjenja
Potpuno
završena
prema planu
Delimično
završena
Nije ili
minimalno
završena
Dodajte kolone
CILJEVI:
Rezimirati napredak ka svakom cilju u planu upravljanja. Komentari o značajnim dostignuća i pitanja koja zahtevaju pažnju.
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
82
PROGRAM 1 TITULA
PODPROGRAM 1.1
NAZIV **********CILJ**********
Komentari
Nastaviti za sve programe i podprograme
RESURSI
Dati procenu sledećih resursa za upralvjanje u prošloj godini
FINANSIJE
(priložiti pune finansijske izveštaje i račune) Adekvatnost finansiranja, stvaranje prihoda, postizanje finansijskih ciljeva
OSOBLJE
(Priložiti spisak svih radnih mesta) Adekvatnost broja, promene u prethodnoj godini, potrebne obuke, primljene obuke,
nedostatak veština, budući zahtevi
OPREMA I INFRASTRUKTURA
Adekvatnost, nabavka protekle godine, najveće potrebe za zamenom, održaanje ilui nabavka
PRAĆENJE
DELOTVORNOST UPRAVLJANJA
Priložiti popunjenu METT procenu za zaštićenu oblast
Dati komentar u nastavku u proceni METT iz prethodne godine
PRAĆENJE
Pružiti detalje o praćenju rezultata pokazatelja utvrđenih u planu upravljanja
Dati komentar o uspešnosti i izazovima programa praćenja
UPRAVA I ADMINISTRACIJA
Navesti sve službene sastanke održane tokom protekle godine (priložiti zapisnike)
Dati komentare
Spisak svih učesničkih skupova i aktivnosti održanih tokom prošle godine
Dati komentare
Dati komentare o administraciji zaštićenih oblasti
Navesti sve publikacije i reklamne materijale pripremljene od strane zaštićene oblasti u prošloj godini
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
83
PLAN UPRAVLJANJA
Predložiti i opradati sve potrebne amandmane na plan upravljanja
PLAN RADA ZA NAREDNU GODINU
GODIŠNJI PLAN RADA
Popuniti akcioni plan za svaki deo za narednu godinu, unakrsno povezano sa planom upravljanja.
Naziv lokaliteta Godina: 2012
Naziv implementacione jedinice npr. turistička sekcija/seosko udruženje
ZADATAK Šifra aktivnosti
plana
upravljanja
Aktivni mesec Potrebni
resursi
Potreban
budžeta
Napomene
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
RESURSI
Navesti sve zahteve za resursima za primenu plana u narednoj godini
Osoblje
Oprema i infrastruktura
Budžet
10. POSLOVNI PLAN
Detaljan poslovni plan za Nacionalni park Šara je pripremljen i objavljen odvojeno.
11. MAPE
U nastavku su prikazane 10 karata sa raličitim sadržajem.
8
4
11.1. GRANICE
Mapa 3 Granice i glavne administrativne jedinice Nacionalnog parka Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
85
11.2. GEOLOŠK I I MINERALNI IZVORI-
Mapa 4 Geološki i mineralni izvori Nacionalnog parka Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
86
11.3. ZEMLJIŠTE
Map 5 Pedološke karakteristike Nacionalnog parka Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
87
11.4. HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE
Mapa 6. Hidrološke karakteristike Nacionalnog parka Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
88
11.5. VEGETACIJA
Mapa 7 Mapa vegetacije Nacionalnog parka Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
89
11.6. ZEMLJIŠNI POKRIVAČ
Mapa 8 Zemljišni pokrivač Nacionalnog parka Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
90
11.7. KORIŠĆENJE ZEMLJIŠTA
Mapa 9 Korišćenje zemljišta Nacionalnog parka Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
91
11.8. TURIZAM
Mapa 10 Lokacije sa trenutnim i potencijalnim turističim značajem u Nacionalnom parku Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
92
11.9. PAŠNJACI
Mapa 11 Zemljište za ispašu u Nacionalnom parku Šara
Plan upravljanja Nacionalnim parkom Šara
93
11.10. VAŽNE OBLASTI ZA FAUNU
Mapa 12 Važne oblasti za faunu u Nacionalnom parku Šara