a, a,Marija Toki, univ. spec. oec., Mr. sc. Marina Proklin: Znaajke raunovodstvenoga informacijskog sustava poduzetnika Marija Toki, univ. spec. oec., Mr. sc. Marina Proklin: Znaajke raunovodstvenoga informacijskog sustava poduzetnikaMarija Toki, univ. spec. oec. 1*Mr. sc. Marina Proklin2**

1. UvodRazvojem informatike tehnologije sedamdese-tih i osamdesetih godina [1] sve je ea denicija raunovodstva kao dijela informacijskog sustava. Jedna od iroko prihvatljivihdenicija raunovod-stva kao sustava jest ova: Raunovodstvo je in-formacijski sustav. Raunovodstveni informacijski sustav je podsustav upravljakoga informacijskog sustava. [2]1 * Univ. spec. oec. Marija Toki, Veleuilite u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod2** Mr. sc. Marina Proklin, FINA, Regionalni Centar Osijek Iako se raunovodstvo tretira kao podsustav veega upravljakog informacijskog sustava, tako-er predstavlja sustav sa svim elementima koji su meusobno povezani (input, proces i output). Raunovodstvo kao informacijski sustav ima tri elementa: (1) mjerenje ili kvanticiranje poslovnih dogaaja u novanom izrazu te njihovo evidentira-nje na kontima (input), (2) procesiranje ili obrada podataka u poslovnim knjigama i izrada nancij-skih izvjetaja (raunovodstveni proces) i (3) objav-ljivanje nancijskih izvjetaja, kojim raunovodstvo komunicira s vanjskim i unutarnjim korisnicima UDK 657.1(497.5)Prethodno priopenjeZNAAJKERAUNOVODSTVENOGAINFORMACIJSKOG SUSTAVAPODUZETNIKASnzv:nInformacije su oduvijek predstavljale vaan imbenik ljudskog djelovanja.Kao resurs koji je usmjeravao ljudsku djelatnost informacije su u povijesti bile na razliite naine prikupljane, pohranjivane, analizirane i distribuirane. Danas je informacijski sustavnunost u globalnom sustavu poslovanja. Globalizacijski su procesi promijenili tradicionalni koncept poslovanja te doveli do potrebe upravljanja informacijama kao sastavnim dijelom ukupne imovine poduzea i potaknuli nagli razvoj informacijsko-komunikacijske teh-nologije. Bez obzira na pogodnosti i prednosti koje sustavi mogu donijeti, poduzea posluju radi ostvari-vanja prota te je u tom smislu informacijske sustave potrebno razmatrati kao investiciju. Iako se trokovi ulaganja mogu relativno precizno utvrditi, koristi koje sustavi daju tee su mjerljive te zahtijevaju opseno sagledavanje svih aspekata poslovanja na koje se sustavi odnose. Raunovodstvo je informacijski podsustav jedinstvenoga informacijskog sustava poduzea s ulogom sveobuhvatnoga, sustavnog i trajnog iskazivanja podataka i informacija na osnovi dokumenata o svim elementima u poslovnim podsustavima i poslovnom sustavu poduzea kao cjeline. Informacije koje su re-zultat raunovodstvenoga informacijskog sustava sadrane su u raunovodstvenim izvjetajima, odnosno obraunima, predraunima i analizama kao njihovim nositeljima koje se predouju menadmentu.Kljune rijei: Raunovodstvo, raunovodstveni informacijski sustav, poduzetnitvonancijskih izvjetaja pruajui im informacije potrebne za poslovno odluivanje (output).Tema je ovog rada struktura ili sadraj rau-novodstva kao dinamike kategorije. Sadraj se mijenjao onako kako se mijenjalo okruenje, pa time i koncept raunovodstva. Obino se koncept raunovodstva denira kao koherentan sustav meusobno uvjetovanih naela i ciljeva raunovod-stva. [3]Raunovodstvo je jedna vrsta informacija. Sve in-formacije dostupne upravi ukljuuju nekvantitativ-ne jednako kao i kvantitativne elemente. Kvantita-tivni elementi ukljuuju monetarne i nemonetarne svote. Raunovodstvo je ponajprije monetarno, ali ukljuuje i pripadajue nemonetarne podatke. Veina su raunovodstvenih informacija, prema koliini podataka, poslovne informacije.Za raunovodstveni informacijski sustav od veli-kog su znaenja upravo poslovne informacije. Openito uzevi, moemo rei kako su informa-cije raunovodstvenoga informacijskog sustava ukupne informacije.2. Raunovodstveni informacijski sustavPri spomenu rijei raunovodstvo javlja nam se pomisao o pisanom biljeenju nancijskih uinaka poslovnih dogaaja. Misao ipak nije sveobuhvatna te objanjava tek jednu, ali najznaajniju od neko-liko raunovodstvenih funkcija knjigovodstvo kao vjetinu biljeenja nastalih poslovnih promje-na, koje su zapisane na dokumentima ili u obliku elektronikog zapisa, iskazane vrijednosno te koje utjeu na promjenu raunovodstvenih kategorija, odnosno imovine, obveza, glavnice, prihoda i ras-hoda (tzv. nancijske transakcije). Uz knjigovod-stvo sastavne su funkcije raunovodstva: rauno-vodstveno planiranje, raunovodstvena kontrola, raunovodstvena analiza i informiranje. [4]Poslovanje poduzea nezamislivo je bez postoja-nja informacijskih sustava bez obzira na to je li rije o sloenim informacijskim sustavima utemeljenima na visokoj tehnologiji, ili su u pitanju jednostavniji sustavi kod kojih se prikupljanje i obrada podataka te distribucija informacija vri runo. U praksi se susreemo s dva najee prisutna informacijska sustava u poduzeu: upravljaki informacijski su-stav i raunovodstveni informacijski sustav. Razlika izmeu menadment (upravljakog) informacij-skog sustava i raunovodstvenoga informacijskog sustava jest u injenici to su predmet ulaza u menadment informacijski sustav i nenancijske transakcije, dok kod raunovodstvenoga infor-macijskog sustava to nije sluaj. Raunovodstveni informacijski sustav bavi se iskljuivo nancij-skim transakcijama koje su ujedno zanimljive i za menadment informacijski sustav. Stoga se moe zakljuiti da je menadment informacijski sustav iri pojam od raunovodstvenoga informacijskog sustava, budui da se prvi koristi rezultatima obra-de nancijskih transakcija te je namijenjen zado-voljavanju informacijskih potreba menadmenta. Meutim nancijske transakcije odraz su realnih poslovnih kretanja. Stoga su one usko povezane s nenancijskim transakcijama pa su esto obje od interesa za obje vrste informacijskih sustava.Slika 1. Management informacijski sustav (MIS) i raunovodstveni informacijski sustav (RIS) Izvor: Zenzerovi, R.: Raunovodstveni informacij-ski sustavi, Pula, 2007., pg. 302.1 Znaajke raunovodstvenih informacijskih sustavaOsnovna funkcija raunovodstvenog informacij-skoga sustava jest proizvodnja informacija na te-melju obrade podataka koji su rezultat nancijskih transakcija. Financijske transakcije predstavljene su odgovarajuom ispravom koja se moe pojaviti u obliku razliitih medija (papir ili elektroniki zapis). Predmetom obrade raunovodstvenoga informacijskog sustava mogu biti i podaci koji proizlaze iz nenancijskih transakcija, ukoliko one utjeu na sastavljanje i predoavanje nancijskih izvjetaja kao njegova krajnjeg proizvoda. Primje-rice, zapoljavanje novog djelatnikai isplata plae rezultirat e dodatnim trokovima rada to e biti evidentirano u raunovodstvenom informacijskom sustavu budui da se radi o nancijskoj transakciji. a,6 a,;Marija Toki, univ. spec. oec., Mr. sc. Marina Proklin: Znaajke raunovodstvenoga informacijskog sustava poduzetnika Marija Toki, univ. spec. oec., Mr. sc. Marina Proklin: Znaajke raunovodstvenoga informacijskog sustava poduzetnikaMeutim informacijski sustav morat e raspolagati i podacima o prebivalitu djelatnika, broju lanova obitelji koje uzdrava i slino (nenancijski podaci) kako bi se mogli obraunati odgovarajui iznosi poreza i prireza to u konanici odreuje ukupne trokove rada. Raunovodstveni informacijski sustav moe se denirati kao sveukupnost ljudi (lifever), opreme (hardver), raunalnih programa (softver), pohranjenih podataka, naina i metoda njihove organizacije (dataver), komunikacijskih i mrenih veza (netver) te oragnizacijskih postupaka (orgware), koji omoguuju prikupljanje, razvr-stavanje, evidentiranje, sumiranje, pohranjivanje podataka i informacija te sastavljanje i predoava-nje raunovodstvenih informacija zainteresiranim korisnicima. [5] Vano je obiljeje raunovodstve-noga informacijskog sustava i njegova kontrolna funkcija jer omoguuje nadzor tokova kretanja imovine poduzea ime se vjerojatnost njezina ne-ovlatenog otuivanja svodi na prihvatljivu razinu.Raunovodstvo predstavlja pomonu aktivnost u stvaranju dodane vrijednosti. Ono vrijednosno prati kretanje inputa i outputa koji se pojavljuju u primarnim, odnosno onim aktivnostima koje su u funkciji ostvarenja ciljeva poduzea, ali i u onima kojih, poput raunovodstva, nadopunjuju.Cilj je svakog poduzea stvaranje vrijednosti za kupce kojima e prodati proizvod ili usluge te u konanici ostvariti pozitivan nancijski rezultat. U tome smislu ono koristi razliite materijalne i nematerijalne resurse ijom kombinacijom stvara dodanu vrijednost. U tom procesu stvaranja dodane vrijednosti, raunovodstveni informacijski sustav predstavlja pomonu aktivnosti dio je in-frastrukture poduzea. Raunovodstveni informa-cijski sustav tako omoguuje precizne i pravovre-mene informacije koje ine temelj uinkovitog i djelotvornog izvoenja primarnih aktivnosti. On poboljava kvalitetu, reducira trokove proizvodnje proizvoda i pruanja usluga, daje temelj za kvalitet-no poslovno odluivanje itd.Sredinji i osnovni dio sustava jest obrada po-dataka i njihovo pohranjivanje, u okviru kojih se posebna pozornost mora pridati sljedeim rauno-vodstvenim elementima :-Raunovodstvenim naelima kao opim pravi-lima koja slue kao vodi u procjeni, biljeenju i izvjetavanju o poslovnim aktivnostima. [6] ine ih sljedea naela: naelo opreznosti, prevage biti nad formom, vrijednosne znaajno-sti, pojedinane procjene, vremenske poveza-nosti bilannih pozicija, naelo troka nabave, objektivnosti (dokumentiranosti), sueljavanja prihoda i rashoda te naelo potpunosti.-Raunovodstvenim standardima koji ine razradu raunovodstvenih naela u pogledu Slika 2. Lanac stvaranja dodane vrijednosti u poduzeuIzvor: autorova prilagodba prema Laudon, K. C., Laudon, J. P.: Management Information Systems, Organi-zation and Tehnology, Macmillan Publishing Company, New York, 3rd edition, pg. 7.metoda obuhvata i obrade raunovodstve-nih podataka, formiranja raunovodstvenih informacija te njihova prezentiranja eksternim korisnicima. [7]- Raunovodstvenim politikama koje predstav-ljaju posebna naela, osnove, dogovore i praksu koje je usvojio poslovni subjekt u sastavljanju i prezentiranju nancijskih izvjetaja. [8]- Raunovodstvenimmetodama kao nainima evidentiranja transakcija koje mogu biti rune, strojne i elektronske. Ove posljednje istisnule su iz upotrebe rune i strojne metode.- Zakonskim propisima koji reguliraju iroko podruje nancijskog izvjetavanja.- Kontima kao instrumentima knjigovodstvene evidencije koja predstavljaju nositelje podataka o pojedinim pozicijama nancijskih izvjetaja.- Poslovnim knjigama koje ine temeljne eviden-cije pomou kojih se kronolokim redom i na sustavan nain obuhvaaju transakcije koje su predmet raunovodstvenog obuhvata. ine ih dnevnik, glavna knjiga i pomone poslovne knji-ge (analitike i ostale pomone evidencije).Izlaz raunovodstvenoga informacijskog sustava ine informacije. One su obino predoene razliitim nancijskim izvjetajima te biljekama. Financijski izvjetaji su bilanca, izvjetaj o dobiti, izvjetaj o novanom toku i izvjetaj o promjeni vlasnike glavnice, a njihova forma ovisi o zahtjevi-ma korisnika raunovodstvenih informacija. Opi model raunovodstvenog informacijskog sustava prikazan je na slici 3. [5]S organizacijskog aspekta raunalni raunovod-stveni informacijski sustav moe se podijeliti na: modularni, integralni i kombinirani. Modularni oblik organizacije raunovodstvenoga informacij-skog sustava sastavljen je od pojedinanih modula, odnosno podsustava koji predstavljaju zaokruene cjeline unutar poduzea. Prema nekim autori-ma [9] moduli mogu biti sljedei: modul obrade transakcija, modul opeg dnevnika (nancijskog izvjetavanja), modul dugotrajne imovine i modul izvjetavanja menadmenta. Drugi autori [10] na-vode module prihoda, rashoda, module proizvod-nje, nancija i nancijskog izvjetavanja. Moduli su ipak individualizirani, tj. ovise o specinostima organizacije poduzea i poslovnih funkcija te o potrebama korisnika informacija kojim se prila-goavaju. Stoga ne postoji jedinstveni sustav koji se primjenjuje u poduzeima iz iste djelatnosti, jer je organizacija svakog poduzea specina, a razliite su i informacijske potrebe koje ovi-se o nizu objektivnih i subjektivnih imbenika. Temeljno je obiljeje ovog sustava je da se podaci s raunovodstvenih isprava unose u sustav naje-e u samom raunovodstvu, a rijetko na mjestu Slika 3. Opi model raunovodstveno informacijskog sustava Izvor: autorova prilagodba prema Gulin, D.: Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i nancijskih djelatnika, Zagreb, 2003, str. 204.a,8 a,,Marija Toki, univ. spec. oec., Mr. sc. Marina Proklin: Znaajke raunovodstvenoga informacijskog sustava poduzetnika Marija Toki, univ. spec. oec., Mr. sc. Marina Proklin: Znaajke raunovodstvenoga informacijskog sustava poduzetnikanastanka transakcije, to je obiljeje integralnog sustava. Tako se isprave moraju prikupiti i dostaviti slubi raunovodstva koja ih onda unosi u sustav, odnosno pripadajui modul. Na tritu postoji niz komercijalnih programskih rjeenja izraenih za potrebe raunovodstvenog izvjetavanja. Oni su najee sastavljeni od sljedeih modula:glavna knjiga (nancijsko izvjetavanje) analitika knjigovodstva pomoni moduli. [4] Modularni oblik organizacije sustava preteno se primjenjuje u malim i srednje velikim poduzeima. Za obradu podataka koriste se raunala i odgova-rajua programska rjeenja dobavljiva na tritu. Ovisno o specinostima pojedinog poduzea raunovodstveni informacijski sustavi mogu se koristiti na:samostalnom raunalu na kojem radi jedan ili vie zaposlenika (mala poduzea)vie umreenih raunala kod kojih je najee jedno raunalo posluitelj, odnosno server (mala i srednja poduzea) i radnim jedinicama ili on-line terminalima koji su povezani sa sredinjim rauna-lom (velika poduzea). [5]Integralni raunalni raunovodstveni infor-macijski sustav, kao to mu i samo ime kae, ini jedinstveni, integrirani sustav sastavljen od razlii-tih modula. Za razliku od modularnog, obiljeje je integriranog sustava da se podaci evidentiraju na mjestu nastanka transakcije, a ne u raunovodstvu. U raunovodstvu se evidentiraju samo one transak-cije koje u njemu i nastaju. Podaci se dostavljaju u raunovodstvo digitalnim putem, a ne ispravama. Jednom unesen podatak vie se ne evidentira, ve se dalje procesuira u odgovarajuim modulima te u konanici rezultira odreenim saldom na kontima glavne knjige. Integralni raunovodstveni informa-cijski sustav podrazumijeva postojanje komunika-cijskih veza izmeu terminala i sredinjeg raunala. Najee poiva na on-line raunalnom sustavu. Za potrebe raunovodstva vana je podjela on-line raunalnih sustava na:On-line sustave u realnom vremenu. Ove sustave obiljeava knjienje podataka u svim evidencijama u trenutku kada je transakcija nastala. Primjerice, osoba podie gotovinu na bankomatu, a u istom trenutku u svim evidencijama banke knjii se sma-njenje gotovine na raunu dotine osobe.On-line sustave s batch obradom. Ovdje je rije o odgoenim knjienjima koja se provode nakon izvrenja odreene obrade podataka. To moe biti, primjerice, krajem dana ili tjedna. [4] Integralni raunovodstveni informacijski sustavi prisutni su u velikim poduzeima te zahtijevaju znatan angaman materijalnih i ljudskih resursa. Za njihovo funkcioniranje neophodan je vei broj raunala i pouzdanih komunikacijskih veza, a esto zahtijevaju organizacijske promjene i obrazovanje zaposlenih. Kombiniraniraunovodstveni informacijski sustav predstavlja kombinaciju ranije navedenih pri emu se mogu koristiti osobna raunala i on-line raunalni sustavi u razliitim kombinacijama.3.Analiza raunovodstvenog kontrolnog sustavaPratei rast i razvoj poduzea, raunovodstveni informacijski sustav obrauje sve vei broj sve sloenijih poslovnih transakcija. U isto vrijeme, uslijed razdvajanja vlasnike, upravljae i izvrne funkcije, interesi osoba usko povezanih s poslova-njem poduzea (vlasnici, menedment, zaposleni-ci) postaju meusobno suprotstavljeni to dovodi do potrebe uvoenja odgovarajuih kontrola. Kontrole obuhvaaju niz postupaka i metoda, ali i izvjetavanje o postignutim rezultatima aktivnosti, to je preteno u nadlenosti raunovodstvenoga informacijskog sustava. Upravo zato raunovod-stveni informacijski sustav suoen je s odreenim rizicima te je uspostava raunovodstvenih kontrola kao i njegovo revidiranjevaan imbenik kva-litetnog informiranja i u konanici kvalitetnog upravljanja poduzeem.Vanost provedbe od strane osoba usko pove-zanih s poslovanjem poduzea toliko je dobila na znaenju da se problemom uspostave kontrolnih mehanizama bavi niz strunih udruenja rauno-voa i revizora, a iste su regulirane i nizom zakona. U sreditu je pozornosti ovih aktivnosti uspostava kontrolnih mehanizama, odnosno metoda i postu-paka koje uspostavlja menadment, a sve u smjeru ostvarivanja postavljenih ciljeva poduzea.Interne kontrole nezaobilazan su imbenik kvali-tetnog upravljanja poduzeem, budui da menad-mentu daju razumno uvjerenje da su ostvareni ciljevi na podrujima:ouvanje imovine poduzea pouzdanosti nancijskog izvjetavanja uinkovitosti poslovanja i usklaenosti s politikama i procedurama menad-menta te primjenjivim zakonima i propisima. [12]Sustav internih kontrola kod raunalnih rau-novodstvenih informacijskih sustava obuhvaa takoer ranije navedene kontrolne postupke koji se nadopunjuju odgovarajuim kontrolnim aktiv-nostima prilagoenim posebnostima suvremenih informacijskih sustava temeljenih na informatikoj i komunikacijskoj tehnologiji. Takve kontrole in-formacijskih sustava mogue je raspodijeliti u dvije temeljne skupine:ope kontrole (ope raunalne kontrole, kontrole informatikih tehnologija, upravljake kontrole) iaplikacijske kontrole. Sukladno navedenom moe se uoiti da se sustav internih kontrola protee iznad onih pitanja koja se izravno odnose na djelovanje raunovodstvenoga informacijskog sustava. Ipak, menadment oekuje Slika 4. Prikaz raunovodstvenoga kontrolnog sustavaIzvor: predavanje prof. dr. sc. P. Proklin, kolegij Raunovodstvo, VUSB, 2010. [11]oo oMarija Toki, univ. spec. oec., Mr. sc. Marina Proklin: Znaajke raunovodstvenoga informacijskog sustava poduzetnika Marija Toki, univ. spec. oec., Mr. sc. Marina Proklin: Znaajke raunovodstvenoga informacijskog sustava poduzetnikada im raunovoe budu konzultanti prilikom uspo-stave kontrolnih mehanizama, to jasno upuuje na injenicu da su raunovodstvene kontrole sredinji element u sustavu internih kontrola. 4. ZakljuakRad raunovodstvenoga informacijskog sustava danas je nezamisliv bez koritenja odgovarajue informatike i komunikacijske kontrole. Suvremeni raunovodstveni informacijski sustavi esto su sa-stavni dio integralnog management informacijskog sustava poduzea koji omoguuje automatsko ini-ciranje poslovnih transakcija i njihovo odobrenje, dok se raunovodstveni informacijski sustav bavi prikupljanjem podataka o navedenim transakcija-ma, njihovom preradom u korisne informacije te distribucijom u obliku razliitih izvjetaja odgo-varajuim korisnicima. Upravo zato neophodno je uspostaviti sustav internih kontrola svojstven specinostima informatikih i komunikacij-skih tehnologija. Dok raunalni raunovodstveni informacijski sustav s jedne strane poboljava sustav internih kontrola, u isto vrijeme pojavljuju se novi rizici karakteristini za nove tehnologije te je postojei sustav internih kontrola potrebno nadopuniti novim kontrolnim aktivnostima. Zna-enje kontrola informacijskog sustava temeljenog na raunalima kontinuirano raste, na to ukazuje i pojava novih zanimanja poput kontrolora i revizora informacijskih sustava te donoenje razliitih smjernica i modela za oblikovanje i procjenu pri-kladnosti sustava internih kontrola.LI:vun:uun:Twiss, B.C.: Te Managerial Implications of Microelectronic, Te Macmilan Press LTD., London,1981.,1. str. 71Rahman, M., Halladay, M.: Accounting Information System, Prentice Hall, Englewood Clis, New2. Jersey, 1979., str. 5.,8.Davidson, S., Stickney, C. P., Weil, R. R.: Financial accounting, Te Dryden Press, New York, 1988., str.3. 725.Zenzerovi, R.: Raunovodstveni informacijski sustavi, Pula, 2007., str. 28 4. Gulin, D.: Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i nancijskih djelatnika, Zagreb, 2003, str.5. 205.Larson, K. D., Pyle, W. W.: Fundamental accounting principles, Irwin, Homewood, Illinois, 1988., str.6. 24ager, K., ager, L.: Raunovodstveni standardi, nancijski izvjetaji i revizija, Inenjerski biro, Za- 7. greb, 1996., str. 58Zenzerovi, R.: Analitiki postupci pri ocjeni vremenske neogranienosti poslovanja, magistarski rad,8. Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2005., str. 8Hall, J. A.: Accounting Information Systems, Weat Publishing Company, St. Paul, 1995. 9. Bodnar, G. H.: Hopwood, W. S.: Accounting Information Systems, Prentice Hall, New Jersey, 1993. 10. Proklin, P.: Raunski plan za poduzetnike, V. izmijenjena i dopunjena naklada, Osijek, 2010. 11. Statements on Auditing Standards No 78 Considerations ofInternal Control in a Financial State- 12. ments Audit: an Amandment to SAS No 55, Journal of Accountancy, February, 1996., str. 85.Marija Toki, univ. spec. oec.1Mr. sc. Marina Proklin2Cununt:vuIs:Its ov Comvnv Attou:Io Ivoumn:Io Svs:vmAss:unt:Information has always presented an important factor of human activity. As a resource that guided human activity, information was gathered, stored, analysed and distributed in dierent ways throughout the history. Today, information system is a necessity in the global business system. Globalisation proce-sses have changed the traditional concept of doing business and brought about the need for information management as an integral part of overall company assets and rapid development of information and communication technology. Regardless of the benets and advantages that may be oered by the systems, companies do business to earn prot. In this sense information systems should be considered as inves-tment. Although investment costs can be determined relatively precisely, benets oered by the systems are more dicult to measure and they require comprehensive consideration of all aspects of doing busi-ness to which the systems refer. Accounting is an information subsystem of the single information system of a company. Its purpose is to provide comprehensive, systematic and permanent presentation of data and information, based on docu-ments that refer to all elements contained in business subsystems and the business system of the company as a whole. Information resulting from accounting and information system is contained in accounting reports, i.e. calculations, estimates and analyses within which it is presented to the management.Key words: Accounting, accounting information system, entrepreneurship 1 Marija Toki, univ. spec. oec., University of Applied Sciences in Slavonski Brod2 Mr. sc. Marina Proklin, FINA (Financial Agency), Regional Centre Osijek