G O D I Š NJ I

P L A N I P R O G R A M R A D A

Z A P E D A G O Š K U G O D I N U 2016./ 2017.

Ravnateljica: Lidija Varošanec

Čakovec, rujan 2016.

1

2

SADRŽAJ:

1.USTROJSTVO RADA…….................................................................................................3

1.1. Programi rada....................................................................................................................4

1.2. Podaci o područnim odjelima............................................................................................5

1.3. Podaci o radnicima u pedagoškoj godini 2016./2017. ................. ....................................5

1.4. Godišnja norma rada za odgojno-obrazovne radnike u ped.godini 2016./2017………....8

1.5. Organizacija rada u pedagoškoj godini 2016./2017..........................................................10

2. MATERIJALNI UVJETI RADA....................................................................................14

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I RAZVOJ DJECE...............................................16

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD.....................................................................................18

4.1.Bitne zadaće na unapređenju odgojno-obrazovnog rada ........................................... .......18

4.2. Globalno planiranje u skladu s razvojnim potrebama djece u dobi od 1. do 7. godine

života........................................................................................................................................19

4.3. Programi rada u ped. godini 2016./2017………………………………………..……….24

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA.......................30

6. SURADNJA S RODITELJIMA..........................................................................................33

7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA...................................................................36

8. VREDNOVANJE PROGRAMA……………………………………………… ………...37

9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA, ČLANOVA STRUČNOG

TIMA I ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017… …39

9.1. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA ZA PEDAGOŠKU

GODINU 2016./2017.

9.2. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA PEDAGOGA ZA PEDAGOŠKU GODINU

2016./2017.

9.3. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA DEFEKTOLOGA ZA PEDAGOŠKU

GODINU 2016./2017.

9.4. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA

PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

3

1. USTROJSTVO RADA

Vizija Dječjeg vrtića Cvrčak:

Vrtić kao „Dječja kuća radosnog odrastanja“ u kojoj se svako dijete osjeća sigurno,

sretno i zadovoljno

Misija Dječjeg vrtića Cvrčak:

Vrtić u kojem se osjeća ugodno ozračje, prostor koji je siguran i poticajan, u kojem

djeca uče čineći, poštuju se dječja prava, razvijaju individualni potencijali djece, jača

roditeljska kompetencija, surađuje na način međusobnog uvažavanja i potiče

profesionalni rast i razvoj odgojitelja

Naziv ustanove: DJEČJI VRTIĆ CVRČAK

Adresa: Lavoslava Ružičke 2

Broj i naziv pošte: 40 000 Čakovec

Županija: Međimurska

Broj područnih odjela 4

Broj djece 465

Broj skupina 22

Broj djelatnika: Odgojitelj s VSS 1

Odgojitelj sa VŠS 42

Odgojitelj sa SSS 2

Medicinska sestra 4

Stručni suradnik 2

Zdravstveni voditelj 1

Tajnik 1

Voditelj računovodstva 1

Administrativno-računovodstveni radnik 2

Glavni kuhar 1

Kuhari 4

Pomoćni djelatnici u kuhinji 1

Spremačice i pralje 13

Domari 3

Ravnateljica 1

UKUPNO: 79

U pedagoškoj godini 2016./2017. planiramo u suradnji sa Savezom udruga „Prvi korak“

osigurati 6 pomagača u skupinama u kojima su integrirana djeca s većim teškoćama u

razvoju, te 2 pomagača za djecu s teškoćama u razvoju integriranim u program predškole. Po

modelu osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa preko HZZ-a planiramo

raspisati natječaj za četiri odgojitelja, pedagoga, defektologa, voditelja računovodstva i

tajnika.

4

1.1. PROGRAMI RADA

Programe rada za pedagošku godinu 2016./2017. planiramo realizirati rukovodeći se

Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe. Poštivat će se želje i

interesi roditelja u skladu sa zakonskim propisima i suvremenim dostignućima u

predškolskom odgoju.

Programi rada u Dječjem vrtiću Cvrčak:

Red.

Broj

PROGRAMI S OBZIROM NA

TRAJANJE

TRAJANJE

PROGRAMA VRTIĆ

1. CJELODNEVNI 10 sati Svi vrtići – sve odgojne

skupine

2. VIŠEDNEVNI 8 dana

5 dana

Ljetovanje

Zimovanje

Red.

Broj

PROGRAMI S OBZIROM NA

NAMJENU

TRAJANJE

PROGRAMA VRTIĆ

1. REDOVITI 10 sati Matični objekt i područni

odjeli –20 odgojnih skupina

2.

POSEBNI

PROGRAMI

Program katoličkoga

vjerskog odgoja djece

predškolske dobi

5,5 sati PO "Krijesnice" – 1 skupina

Program ranog učenja

engleskog jezika

1 x tjedno po 45

min.

škola stranih jezika M. Sever

škola starnih jezika Žerjav

škola stranih jezika Didasko

3.

PROGRAMI

JAVNIH

POTREBA

Djeca s teškoćama

10 sati

5,5 sati

4 sata

PO "Maslačak", Matični

objekt, PO „Pčelice“,

PO „Stonoga“

Program rada

predškole (za djecu u

godini pred polazak u OŠ-u

koja nisu obuhvaćena

predškolskim programom)

2 sata PO "Krijesnice" – jedna

skupina

4.

ALTERNATIVNI

ODGOJNO-

OBRAZOVNI

PROGRAMI

Program rada s djecom

predškolske dobi po

načelima Montessori

pedagogije

10 sati PO "Maslačak" – jedna

odgojna skupina

5

1.2. PODACI O PODRUČNIM ODJELIMA

Podaci o područnim odjelima:

RB.

NAZIV

PODRUČNOG

ODJELA

ADRESA BROJ

DJECE

BROJ

SKUPINA

BROJ

ODGOJITELJA

1. MATIČNI

OBJEKT

L. Ružičke 2,

Čakovec 204 10 20

2. PO

“MASLAČAK”

J.

Bedekovića

22, Čakovec

108 5 10

3. PO

“KRIJESNICE”

M. Trnine

13, Čakovec 51 3 7

4. PO “PČELICE” Zrinskih 4,

Ivanovec 57 2 5

5. PO “STONOGA” M. Tita 45,

Novo Selo

Rok

45 2 4

UKUPNO: 465 22 46

1.3. PODACI O RADNICIMA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2016./2017.

PODACI O RAVNATELJU I STRUČNIM SURADNICIMA

Rb. Prezime i ime Struka Godina

rođenja

Godine

radnog

staža

Radno mjesto

Radni odnos

Neodređ. Određeno

1. Varošanec, Lidija VSS 1957. 34 Ravnatelj X

2. Patarčec, Gordana VSS 1971. 20 Struč. suradnik –

pedagog X

4. Batisweiler, Božena VSS 1955. 41 Struč. suradnik

- defektolog X

6. Kvakan, Anđelka VŠS 1956. 37 Zdravstveni

voditelj X

PODACI O ADMINISTRATIVNOM OSOBLJU

Rb. Prezime i ime Struka

Godina

rođenja

Godine

radnog

staža

Radno mjesto Radni odnos

Neodređ. Određeno

1. Trstenjak, Aleksandra VSS 1971. 16 Voditelj

računovodstva X

2. Majdandžić, Mirjana VŠS 1960. 33 Tajnik X

3. Sinko, Mirjana SSS 1966. 31 Administrativno-

računo. radnik X

4. Kovač, Biserka SSS 1968. 28 Administrativno-

računo. radnik X

6

PODACI O TEHNIČKOM I KUHINJSKOM OSOBLJU

Rb.

Prezime i ime

Struka

Godina

rođenja

Godine

radnog

staža

Radno mjesto

Radni odnos

Neodređ. Određeno

1. Bacinger, Marija NKV 1961. 34 Spremačica X

2. Boj, Dejan KV 1977. 19 Kuhar X

3. Budiša Bogoevski,

Gordana SSS 1970. 22 Spremačica X

4. Čekunec, Damir SSS 1964. 30 Domar X

5. Kolac, Biserka KV 1974. 23 Glavna kuharica X

6. Kregar, Suzana SSS 1979 18 Spremačica X

7. Kutnjak-Medved,

Anemari SSS 1977. 14 Spremačica X

8. Lisek, Zlatko SSS 1961. 33 Domar X

9. Ljubičić, Nada NKV 1956. 24 Spremačica X

10. Murković, Svjetlana NKV 1968. 30 Spremačica X

11. Novak, Ivana KV 1974. 14 Kuharica X

12. Papić, Gordana NKV 1964. 31 Pom. kuharica X

13. Petran, Darija SSS 1986. 9 Spremačica X

14. Radovan, Marija NKV 1959. 32 Spremačica X

15. Sandrin, Vesna SSS 1966. 24 Pralja X

16. Sanjković, Dražen SSS 1959. 36 Domar X

17. Šarić, Branka NKV 1963 33 Spremačica X

18. Šestan, Nada NKV 1967. 22 Spremačica X

19. Tkalec, Sanja NKV 1975. 22 Spremačica X

20. Vadlja, Ivana VŠS 1989. 1 Spremačica X

21. Zadravec, Klara NKV 1963. 33 Spremačica X

22. Zavrtnik, Edita KV 1966. 32 Kuharica X

7

PODACI O ODGOJNO-OBRAZOVNIM RADNICIMA

RB Prezime i ime Stupanj stručne

spreme Struka

Godina rođenja

Godine

radnog

staža

Oblik radnog odnosa

Neo

dre

đen

o

Od

ređ

eno

Pu

no

RV

Nep

un

o R

V

1. Baksa, Snježana VŠS odgojitelj 1961. 35 X X

2. Barić, Kristina VŠS odgojitelj 1977 13 X X

3. Bašek, Marija VŠS odgojitelj 1986. 6 X X

4. Batinčić, Barbara VŠS odgojitelj 1959. 35 X X

5. Borko, Marijana VŠS odgojitelj 1986. 7 X X

6. Boršić, Aleksandra VŠS odgojitelj 1981. 12 X X

7. Brica, Robertina VŠS odgojitelj 1973. 22 X X

8. Capek, Roberta VŠS odgojitelj 1978. 14 X X

9. Cvetko, Ines VŠS odgojitelj 1983. 9 X X

10. Dobranić, Antea VŠS odgojitelj 1989. 2 X X

11. Drvarić, Jadranka VŠS odgojitelj 1957. 37 X X

12. Ferencek, Tanja VŠS odgojitelj 1975. 20 X X

13. Furdi, Melita VŠS odgojitelj 1976. 19 X X

14. Gašpar, Irena VŠS odgojitelj 1979. 13 X X

15. Galinec, Matea VŠS odgojitelj 1988. 5 X X

16. Grujić, Smilja VŠS odgojitelj 1959. 34 X X

17. Haček, Sandra SSS med. sestra 1969. 28 X X

18. Horvat, Dijana VŠS odgojitelj 1973. 9 X X

19. Igrec, Zorka VŠS odgojitelj 1957. 39 X X

20. Ivačić, Silvana VŠS odgojitelj 1964. 26 X X

21. Jurišaga, Vesna VŠS odgojitelj 1955. 39 X X

22. Kacun, Lidija SSS sur. za p.o. 1969. 24 X X

23. Karanović, Vlatka VŠS odgojitelj 1963. 29 X X

24. Kovač, Marina VŠS odgojitelj 1991. 1 X X

25. Kovačić, Aniko VŠS odgojitelj 1960. 33 X X

26. Kozarac, Đurđica VŠS odgojitelj 1956. 39 X X

27. Kozjak – Hladki, Maja VŠS odgojitelj 1980. 12 X X

28. Kraljić, Nikola VŠS odgojitelj 1987. 1 X X

29. Lehkec, Edita VŠS odgojitelj 1979. 9 X X

30. Lisjak, Mirjana VŠS odgojitelj 1956. 40 X X

31. Matotek, Đulijana VŠS odgojitelj 1961. 32 X X

32. Mihalić, Dušanka SSS odgojitelj 1960. 34 X X

33. Nedeljko, Smiljana VŠS odgojitelj 1980. 11 X X

34. Novak, Helga VŠS odgojitelj 1975. 20 X X

35. Novak Sabol, Alenka VŠS odgojitelj 1979. 13 X X

36. Obadić, Katarina VŠS odgojitelj 1957. 39 X X

37. Pikl, Nikolina VŠS odgojitelj 1974. 15 X X

8

38. Sanjković, Saša VŠS odgojitelj 1977. 16 X X

39. Smiljanić, Ljiljana VŠS odgojitelj 1957. 38 X X

40. Srša, Jagoda VŠS odgojitelj 1967. 23 X X

41. Stipetich Godenzi, Danica SSS med.sestra 1956. 41 X X

42. Škrobar, Ivana VŠS odgojitelj 1977. 16 X X

43. Trojko, Nevenka SSS med. sestra 1961. 35 X X

44. Vadlja, Danijela VŠS odgojitelj 1953. 39 X X

45. Vincetić, Sanja VŠS odgojitelj 1960. 34 X X

46. Vugrinec, Snježana VŠS odgojitelj 1961. 32 X X

47. Zoka, Simona VŠS odgojitelj 1988. 5 X X

48. Žganec, Anica SSS med. sestra 1968. 28 X X

49. Žganec, Nevenka VSS odgojitelj 1965. 29 X X

1.4. GODIŠNJA NORMA RADA ZA ODGOJNO-OBRAZOVNE RADNIKE

U PEDAGOŠKOJ GODINI 2016./2017.

Rb. Broj dana/ sati

GO

Broj

radnih

dana

Ukupno

zaduženje

Neposredan

rad

Ostali

poslovi Pauza

1. 36 – 288 sati 217 1736 1193,5 434 108,5

2. 35 – 280 sati 218 1744 1199 436 109

3. 34 – 272 sata 219 1752 1204,5 438 109,5

4. 33 – 264 sati 220 1760 1210 440 110

5. 32 – 256 sati 221 1768 1215,5 442 110,5

6. 31 – 248 sati 222 1776 1221 444 111

7. 30 – 240 sati 223 1784 1226,5 446 111,5

8. 29 – 232 sata 224 1792 1232 448 112

9. 28 – 224 sati 225 1800 1237,5 450 112,5

10. 27 – 216 sati 226 1808 1243 452 113

11. 26 – 208 sati 227 1816 1248,5 454 113,5

12. 25 – 200 sati 228 1824 1254 456 114

13. 24 – 192 sata 229 1832 1259,5 458 114,5

Godišnje zaduženje izraženo po mjesecima za ped. godinu 2016./2017.

Rb. Mjesec Radni

dani

Subote i

nedjelje

Praznici i

blagadani

Mjesečna

satnica

Neposredan

rad

Ostali

poslovi Pauza

1. RUJAN 22 8 / 176 121 44 11

2. LISTOPAD 21 10 / 168 115,5 42 10,5

3. STUDENI 21 8 1.11. 168 115,5 42 10,5

4. PROSINAC 21 9 26.12. 168 115,5 42 10,5

5. SIJEČANJ 21 9 6.1. 168 115,5 42 10,5

6. VELJAČA 20 8 / 160 110 40 10

9

7. OŽUJAK 23 8 / 184 126,5 46 11,5

8. TRAVANJ 19 10 17.4. 152 104,5 38 9,5

9. SVIBANJ 22 8 1.5. 176 121 44 11

10. LIPANJ 20 8 15.6.,22.6. 160 110 40 10

11. SRPANJ 21 10 / 168 115,5 42 10,5

12. KOLOVOZ 22 8 15.8. 176 121 44 11

UKUPNO 253 104 8 2024 1391,5 506 126,5

Razrada tjedne i godišnje satnice odgojitelja sukladno čl. 29., st. 1. i 2. Državnog

pedagoškog standarda (NN, br. 63/08)

Rb. Kategorija Sati tjedno Sati godišnje

1. NEPOSREDAN RAD 27,5 1391,5

2. OSTALI POSLOVI 10 506

2.1.

PLANIRANJE, PROGRAMIRANJE I

VREDNOVANJE RADA 2,5 126,5

Makro planiranje i vrednovanje 0,5 25,3

Mikro planiranje 0,5 25,3

Dnevna priprema 1 50,6

Vođenje imenika i matične knjige djece 0,5 25,3

2.2.

PRIPREMA PROSTORA I POTICAJA 2,5 126,5

Estetsko uređenje vrtića 1 50,6

Izrada didaktičkih sredstava 1 50,6

Priprema materijala i sredstava za rad 0,5 25,3

2.3.

SURADNJA I SAVJETODAVNI RAD S

RODITELJIMA I OSTALIMA 2,5 126,5

Roditeljski sastanci 0,5 25,3

Individualni razgovori 0,5 25,3

Druženja, izleti, radionice, svečanosti, kutići za

roditelje 0,5 25,3

Suradnja s društvenom zajednicom 0,5 25,3

Kulturne i javne djelatnosti 0,5 25,3

2.4.

STRUČNO USAVRŠAVANJE 2,5 126,5

Stručna literatura 0,5 25,3

U ustanovi (OV, aktivi, radni dogovori,

radionice) 1,5 75,9

Prema Katalogu stručnih skupova AZOO 0,5 25,3

3. PAUZA 2,5 126,5

UKUPNO: 40 2024

10

1.5. ORGANIZACIJA RADA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2016./2017.

RADNO VRIJEME STRUČNIH SURADNIKA

RB RADNO MJESTO IME I PREZIME

DJELATNIKA RADNO VRIJEME

1.

Ravnateljica

Lidija Varošanec

(098 242 931)

lvarosanec@dv-cvrcak.hr

7,00-15,00

2.

Pedagoginja

Gordana Patarčec

(099 6203488)

gpatarcec@dv-cvrcak.hr

pon.,uto.,čet.,pet.

7,00-14,00

srijeda 10,00-17,00

3.

Defektologinja

Božena Batisweiler

(091 391 5003)

bbatisweiler@dv-cvrcak.hr

7,00-14,00

4.

Zdravstvena

voditeljica

Anđelka Kvakan

(091 391 5004)

akvakan@dv-cvrcak.hr

pon.,uto.,sri.,pet.

7,00-14,00

četvrtak 10,00-17,00

RADNO VRIJEME TAJNIŠTVA I RAČUNOVODSTVA

RB RADNO MJESTO

PREZIME I IME

DJELATNIKA RADNO VRIJEME

1.

Voditeljica

računovodstva

040/391-211

Trstenjak, Aleksandra

atrstenjak@dv-cvrcak.hr 7,00-15,00

2. Tajnica vrtića

040/390-377

Majdandžić, Mirjana

(099 620 34 89)

mmajdandzic@dv-cvrcak.hr

7,00-15,00

3.

Administrativno-

računovodstveni

radnik

040/391-212

Sinko, Mirjana

msinko@dv-cvrcak.hr 7,00-15,00

4.

Administrativno-

računovodstveni

radnik

040/390-382

Kovač, Biserka

bkovac@dv-cvrcak.hr 7,00-15,00

ORGANIZACIJA RADA – DOMARI

RB IME I PREZIME RADNO VRIJEME NAPOMENA

3. DRAŽEN SANJKOVIĆ 6,30 – 14,30 Zimsko radno vrijeme

7,00-15,00

4. DAMIR ČEKUNEC 6,30-14,30

Zimsko radno vrijeme -

preraspodjela

4,00-12,00 – ponedjeljak

5,00 – 13,00 - utorak

5,00-12,00 srijeda-petak

7,00 – 10,00 - nedjelja

5. ZLATKO LISEK 6,00-14,00

Zimsko radno vrijeme -

preraspodjela

4,00-12,00 – ponedjeljak

5,00 – 13,00 - utorak

5,00-12,00 srijeda-petak

7,00 – 10,00 - nedjelja

11

MATIČNI OBJEKT

L. Ružičke 2, Čakovec

Tel. 040/ 390 501 ravnateljica – Varošanec, Lidija

Tel. 040/ 390-524 pedagoginja - Patarčec, Gordana

Tel. 040/ 390-382 administrativno-računovodstveni službenik – Kovač, Biserka

Tel. 040/ 500-218 zdravstveni voditelj – Kvakan, Anđelka

Tel. 040/ 390-377 tajnik – Majdandžić, Mirjana

Tel. 040/ 391-211 voditelj računovodstva – Trstenjak, Aleksandra

Tel. 040/ 391-212 administrativno-računovodstveni službenik – Sinko, Mirjana

Fax. 040/ 391 510;

RADNO VRIJEME JASLICA I VRTIĆA:

5.30-16.30 sati

VRSTE PROGRAMA:

Redovni program u trajanju od 10 sati dnevno

VODITELJ JASLICA: ANĐELKA KVAKAN

ZAMJENIK VODITELJA: VLATKA KARANOVIĆ

VODITELJ VRTIĆA: IRENA GAŠPAR

ZAMJENIK VODITELJA: MARINA KOVAČ

ORGANIZACIJA RADA - ODGOJITELJI

RB Dobna skupina i vrsta

programa Ime i prezime Radno vrijeme

Neposredan

rad

1. II. JASLIČKA

Djeca od 13-18 mjeseci

Danica Stipetich

Lidija Kacun

6.30 - 12.30

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

2. III. JASLIČKA

Djeca u 3.god. života

Nevenka Trojko

Anica Žganec

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

3. MJ. JASLIČKA

Djeca od 1.do 3.god. života

Sandra Haček

Ivana Škrobar

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

4. IV.A SKUPINA

Djeca u 4.god. života

Mirjana Lisjak

Kristina Barić

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

5. IV.B SKUPINA

Djeca u 4.god.života

Vlatka Karanović

Antea Dobranić

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

6. V.A SKUPINA

Djeca u 5.god.života

Irena Gašpar

Sanja Vincetić

6.30 – 12.30

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

7. V.B SKUPINA

Djeca u 5. god. života

Đulijana Matotek

Jadranka Drvarić

7.30 – 13.30

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

8. VI. A SKUPINA

Djeca u 5. i 6. god. života

Snježana Vugrinec

Silvana Ivačić

7.00 – 13.00

10.00 – 16.00

5,5 sati

5,5 sati

9. VI. B 1 SKUPINA

Djeca u 6. i 7.god. života

Smilja Grujić

Marina Kovač

7.30 – 13.30

10.30 – 16.30

5,5 sati

5,5 sati

10. VI. B 2 SKUPINA

Djeca u 6. i 7.god. života

Roberta Capek

Zorka Igrec

7.30 – 13.30

10.30 – 16.30

5,5 sati

5,5 sati

ORGANIZACIJA RADA – SPREMAČICE, PRALJE

RB Ime i prezime Radno vrijeme

1. Nada Ljubičić 9.00-17.00

2. Svjetlana Murković 11.00-19.00

3. Klara Zadravec 9.00-17.00

4. Marija Bacinger 11.00-19.00

5. Suzana Kregar 9.45-13.45

6. Vesna Sandrin 7.00 – 15.00

12

ORGANIZACIJA RADA –KUHINJSKO OSOBLJE

RB Ime i prezime Djelatnost Radno

vrijeme

1. Biserka Kolac Glavna kuharica 6.00-14.00

2. Ivana Novak Kuharica 6.00-14.00

3. Edita Zavrtnik Kuharica 6.00-14.00

4. Dejan Boj Kuhar 6.30-14.30

5. Sanja Tkalec Servirka 7.00-15.00

PO „MASLAČAK“

Josipa Bedekovića 22, Čakovec

Tel. 040/384-488

Tel. 040/384-121 stručni suradnik- defektolog Božena Batisweiler

RADNO VRIJEME VRTIĆA

5.45-16.30 sati

VRSTE PROGRAMA:

Redovni program u trajanju od 10 sati dnevno

Montessori program VODITELJ VRTIĆA: NEVENKA ŽGANEC

ZAMJENIK VODITELJA: KATARINA OBADIĆ

ORGANIZACIJA RADA - ODGOJITELJI

RB Dobna skupina i vrsta

programa Ime i prezime Radno vrijeme

Neposredan

rad

1. MJ.ML.SKUPINA

Djeca od 3.do 4.god. života

Robertina Brica

Nikolina Pikl 6.30-12.30

9.45-15.45

5,5 sati

5,5 sati

2. V SKUPINA

Djeca u 5.godini života

Katarina Obadić

Aniko Kovačić 7.00 – 13.00

10.00– 16.00

5,5 sati

5,5 sati

3.

MONTESSORI PROGRAM

Djeca od 3. do 7. god. života Dijana Horvat

Alenka Novak-Sabol

7.30-13.30

10.00-16.00

5,5 sati

5,5 sati

4. MJEŠOVITA SKUPINA

Djeca u 4. i 7. god. života Danijela Vadlja

Dušanka Mihalić

7.00-13.00

10.00-16.00

5,5 sati

5,5 sati

5. VI. SKUPINA

Djeca u 5. i 6. godini života Ljiljana Smiljanić

Nevenka Žganec

7.30-13.30

10.30-16.30

5,5 sati

5,5 sati

ORGANIZACIJA RADA – SPREMAČICA I POMOĆNE KUHARICE

RB Ime i prezime Radno vrijeme

1. Nada Šestan 10.30-18.30

2. Gordana Budiša Bogoevski 9.00 -17.00

3. Gordana Papić 7.00-15.00

13

PO „KRIJESNICE“ - SMJENSKI VRTIĆ

Milke Trnine 13, Čakovec

Tel. 040/364-399

RADNO VRIJEME VRTIĆA

5.30-22.30 sati

VRSTE PROGRAMA:

Redovni program u trajanju od 10 sati dnevno

VODITELJ VRTIĆA: EDITA LEHKEC

ZAMJENIK VODITELJA: HELGA NOVAK

ORGANIZACIJA RADA – ODGOJITELJI

RB Dobna skupina i vrsta

programa Ime i prezime Radno vrijeme

Neposredan

rad

1. SMJENSKA SKUPINA I

Djeca 3.-7. godine života

Melita Furdi

Barbara Batinčić

Marija Bašek

5.30-11.30

9.45-15.45

11.00-17.00

5,5 sati

5,5 sati

5,5 sati

2. SMJENSKA SKUPINA II

Djeca 3.-7. godine života

Helga Novak

Đurđica Kozarac

12.00-18.00

16.30-22.30

5,5 sati

5,5 sati

3. MJ.JASLIČKA SKUPINA

Djeca od 1. -3. god života

Edita Lehkec

Simona Zoka

6.30-12.30

10.00-16.00

5,5 sati

5,5 sati

ORGANIZACIJA RADA - SPREMAČICE

RB Ime i prezime Radno vrijeme

1. Branka Šarić 6.30-14.30

2. Anemari Kutnjak-Medved 11.00-19.00

PO „PČELICE“

Zrinskih 4, Ivanovec

Tel. 040/337-237

RADNO VRIJEME VRTIĆA

6.00-16.00 sati

VRSTE PROGRAMA:

Redovni program u trajanju od 10 sati dnevno

VODITELJ VRTIĆA: SNJEŽANA BAKSA

ZAMJENIK VODITELJA: ALEKSANDRA BORŠIĆ

ORGANIZACIJA RADA – ODGOJITELJI

RB Dobna skupina i

vrsta programa Ime i prezime Radno vrijeme

Neposredan

rad

1. MJEŠOVITO ML.

Djeca 3.-5. god.

Snježana Baksa

Marjana Borko

6.00-12.00

10.00-16.00

5,5 sati

5,5 sati

2. MJEŠOVITO ST.

Djeca 5.- 7. god.

Aleksandra Boršić

Matea Galinec

Nikola Kraljić

7.00- 13.00

9.00 – 15.00

10.00-16.00

5,5 sati

5,5 sati

5,5 sati

14

ORGANIZACIJA RADA - SPREMAČICE

RB Ime i prezime Radno vrijeme

1. Ivana Vadlja 7.00 – 15.00

2. Suzana Kregar 14.00 – 18.00

PO „STONOGA“

Maršala Tita 45, Novo Selo Rok

Tel. 040/ 853-873

RADNO VRIJEME VRTIĆA

6.00-16.00 sati

VRSTE PROGRAMA:

Redovni program u trajanju od 10 sati dnevno

VODITELJ VRTIĆA: JAGODA SRŠA

ZAMJENIK VODITELJA: MAJA KOZJAK HLADKI

ORGANIZACIJA RADA – ODGOJITELJI

RB Dobna skupina i

vrsta programa Ime i prezime Radno vrijeme

Neposredan

rad

1. MJ. ML. SKUPINA

Djeca 3.-5. god.

Maja Kozjak-Hladki

Saša Sanjković

6.00-12.00

9.30-15.30

5,5 sati

5,5 sati

2. MJ.STARIJA

Djeca 5.- 7. god.

Jagoda Srša

Smiljana Nedeljko

7.30-13.30

10.00-16.00

5,5 sati

5,5 sati

ORGANIZACIJA RADA - SPREMAČICA

RB Ime i prezime Radno vrijeme

1. Marija Radovan 8.00-9.30

11.00-17.30

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

FINANCIRANJE

Prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju troškove smještaja djece snosit će

Grad Čakovec (osnivač Ustanove) i roditelji djece koja će koristiti usluge jaslica i vrtića.

Dodatna sredstva planirana su iz državnog proračuna za programe javnih potreba (za djecu s

posebnim potrebama, za djecu predškolske dobi pripadnike nacionalnih manjina i za program

predškole).

Za djecu iz drugih općina Međimurske županije koja će pohađati našu Ustanovu

participacija općine u ekonomskoj cijeni vrtića kretat će se od 20% do 50%. Roditelji iz

drugih općina Međimurske županije plaćat će razliku između ukupne cijene i dijela koji

sufinancira općina.

Cijena vrtića koju će plaćati roditelji za djecu s područja Grada Čakovca je 560,00

kuna, odnosno 750,00 kuna za jaslice.

Ekonomska cijena vrtića za 10 – satni program iznosi 1.120,00 kn.

15

Ekonomska cijena jaslica za 10 – satni program iznosi 1.500,00 kn.

Ekonomska cijena vrtića za 5,5 – satni program iznosi 864,00 kn.

Ekonomska cijena vrtića za djecu s teškoćama u razvoju iznosi 2.052,71 kn za 10 – sati.

Ekonomska cijena vrtića za djecu s teškoćama u razvoju iznosi 1.796,71 kn za 5,5 – sati.

Ekonomska cijena vrtića za djecu s teškoćama u razvoju iznosi 1.796,71 kn za 4 – sata.

Ekonomska cijena za Montessori program iznosi 1.270,00 kn, od čega Osnivač sufinancira

50% (560, 00 kn), a roditelji plaćaju 710,00 kn.

NABAVA DIDAKTIKE I POTROŠNOG MATERIJALA

Tijekom godine snimit će se potrebe didaktičkog materijala po odgojnim skupinama i

na razini područnih odjela te će se prići njihovoj dopuni. Nabava didaktike realizirat će se

tijekom godine ovisno o financijskim sredstvima.

Planirana je nabava potrošnog materijala za odgojne skupine u iznosu od 20 tisuća

kuna (bez PDV-a).

U većini skupina neophodan je novi namještaj, krevetići za spavanje i didaktika, koja

je potrošna i svake godine je neophodno nadopunjavanje u skupinama.

U sklopu uređenja postojećih objekata postoji potreba za većim zahvatima, no obzirom da

Dječji vrtić Cvrčak nema dostatnih financijskih sredstava, radi se o investicijama koje se ne

mogu realizirati bez potpore osnivača Grada Čakovca.

Sve više dolazi do izražaja dotrajalost objekata te je potrebno izvršiti slijedeće radove:

NAZIV VRTIĆA OPIS POTREBNIH RADOVA

MATIČNI OBJEKT

soboslikarski radovi u jaslicama i vrtiću

nabava namještaja za odgojne skupine

nabava vanjskih igrala

sanacija podova u jaslicama

pokriti pergole na vrtićkoj strani

spajanje vrtića i jaslica

sanacija stropa u kuhinji

PO „MASLAČAK“ nabava namještaja za odgojne skupine

nabava vanjskih igrala

dogradnja dviju skupina

PO „KRIJESNICE“

obnova namještaja

sanacija sanitarija i vodovodnih instalacija

izmjena stropova (sanacija krovišta)

nabava novih igrala

PO „PČELICE“ nabava namještaja za odgojne skupine

zamjena dotrajalih igrala

dogradnja skupine

PO „STONOGA“

zamjena keramičkih pločica (hodnik, kuhinja,

smočnica)

nabava dječjih igrala

nabava nove inoks kuhinje

16

Moderan koncept zdravstvene zaštite djece temelji se na holističkom pristupu, što

znači da je briga o zdravlju integrirana u općem pristupu djetetu. Ona se zasniva na

povezanosti brige o zdravlju, sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, racionalnosti i slojevitosti. U

cilju promicanja zdravlja djece potrebno je učiniti veće napore za dodatne zdravstveno-

edukacijske programe kako za roditelje tako i za radnike u predškolskim ustanovama.

Zdravstvena zaštita u predškolskim ustanovama je skup mjera radi očuvanja i unapređenja

zdravlja djece. Mjere aktivne zdravstvene zaštite u predškolskoj ustanovi usmjerene su u

dva smjera:

a) stvaranje i osiguranje odgovarajućih sanitarno-higijenskih uvjeta

b) potreba za specifičnom zdravstvenom zaštitom koja obuhvaća

1.) praćenje uhranjenosti

2.) prevenciju bolesti dišnog sustava

3.) prevenciju i liječenje poremećaja ponašanja

4.) prevenciju koštano-mišićnih promjena u djece

5.) prevenciju karijesa

Programom su utvrđene mjere:

A) Zdravstvene zaštite

B) Higijene

C) Pravilne prehrane

A) Mjere zdravstvene zaštite obuhvaćaju:

cijepljenje - prema programu obaveznog cijepljenja

provjeru o statusu cijepljenja obavlja liječnik

zadaća zdravstvenog voditelja je provjeriti dokumentaciju o cijepljenju i uputiti

roditelje ili skrbnike o obavezi cijepljenja

1.) Sistematski pregled prije upisa u predškolsku ustanovu

U okviru pregleda potrebno je minimalno napraviti:

pregled stolice na bakterije i crijevne parazite

pregled vlasišta na ušljivost

pregled kože na znakove svraba

2.) Zdravstveni pregled nakon izostanka iz dječje ustanove zbog bolesti

ili nekog drugog razloga koji je trajao duže od 60 dana

3.) Protuepidemijske mjere u slučaju zaraznih bolesti

4.) Zdravstveno prosvjećivanje djece, zaposlenika i roditelja

B) Mjere za osiguranje higijene obuhvaćaju:

Ispunjenje uvjeta smještaja

Ispunjenje uvjeta u pogledu prehrane

Mjere prevencije od zaraznih bolesti u zajedničkom boravku

Mjere vezane za svakodnevne aktivnosti u dječjim vrtićima

Održavanje higijene i nadzor nad higijenskim stanjem

Mjere za zaštitu od zaraznih bolesti, higijensko-epidemiološki

nadzor nad zaraznim bolestima u dječjim vrtićima

Protuepidemijske mjere

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST

I ZDRAVLJE DJECE

17

ZDRAVSTVENI ODGOJ I PODUKA

Predškolske ustanove su mjesta u kojima se može sustavno i organizirano provoditi

zdravstveni odgoj predškolskog djeteta i njihovih roditelja. U predškolskoj organizaciji

dijete stječe navike korisne za zdravlje koje se formiraju u ranom djetinjstvu.

Zdravstvenim odgojem postiže se zdravstvena kultura roditelja, čime se djeluje i na

zdravstveni odgoj koji dijete stječe kod kuće. U svakodnevnom radu s djelatnicima

predškolske organizacije postiže se veće znanje o zdravlju i bolesti, provodi se poštivanje

higijenskih propisa i podizanje higijenskog nivoa u ustanovi, čime se djeluje na

unapređenje zdravlja djece i prevenciju bolesti.

Planiramo dolazak pedijatra i ove godine, a isto tako i stomatologa u cilju poboljšanja

zdravstvene zaštite djece te zubozdravstvene zaštite.

C) Pravilna prehrana je potrebna za normalan rast i razvoj

Pothranjenost uvjetuje zastoj normalnog rasta i razvoja. Zato je potrebno osigurati

redoviti broj obroka s preporučenom količinom energije i prehrambenih tvari uz

propisani sanitarni nadzor nad namirnicama i predmetima opće upotrebe.

Utjecaj prehrane na rast i razvoj te zdravlje djece kontinuirano prati zdravstveni voditelj

antropološkim mjerenjem djece (težina i visina) dva puta godišnje.

Prehrana djeteta u ustanovi je jedno izazovno područje djelovanja, ne samo u smislu

djelovanja prehrambenih potreba djeteta, već i za stvaranje navike zdravog hranjenja,

odnosno usvojenja jedne zdravstvene kulture prehrane.

U našoj ustanovi vodimo i zdravstvenu dokumentaciju koja obuhvaća:

Potvrda o obavljenom sistematskom pregledu prije upisa u predškolsku ustanovu;

Potvrda o obavljenom zdravstvenom pregledu nakon dužeg izostanka iz vrtića;

Evidenciju o zdravstvenom odgoju;

Evidenciju ozljeda;

Evidenciju epidemioloških indikacija;

Evidenciju o antropometrijskim mjerenjima;

Evidenciju bolesti i procjepljenosti djece;

Evidenciju o higijensko-epidemiološkom nadzoru;

Evidenciju o sanitarnom nadzoru;

Zdravstveni voditelj vodi evidenciju zdravstvene dokumentacije.

Uvidom u zdravstvenu dokumentaciju možemo zaključiti o zdravstvenom stanju djece,

njihovim potrebama i učestalosti pojedinih zdravstvenih problema, što nam omogućava

njihovu analizu i poduzimanje potrebnih mjera za poboljšanje zdravstvenog stanja

predškolske djece.

Prevencija povreda u ustanovi ističe se kao značajni sadržaj zdravstvenog rada u ustanovi.

Činjenica jest da su roditelji daleko kritičniji prema povredi njihovog djeteta u ustanovi,

nego kad se to dogodi kod kuće. Podaci iz literature pokazuju da je učestalost

povređivanja kod kuće značajno veća od povređivanja u ustanovi.

Tjelovježbena aktivnost ima svoj puni zdravstveno-preventivni utjecaj samo ukoliko se

provodi tijekom čitavog života. U cilju optimalnog razvoja djeteta u najranijoj dobi,

potrebno je senzibilizirati odgojitelje i roditelje za provedbu redovitog vježbanja u svrhu

stvaranja trajnih navika za provođenjem tjelesnih aktivnosti.

Osnovni nositelj plana zdravstvene zaštite je zdravstveni voditelj koji je organizator,

koordinator i realizator svih mjera zdravstvene zaštite u predškolskoj ustanovi.

18

4. ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD

4.1.BITNE ZADAĆE NA UNAPREĐENJU

ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Kako bi se održala kvaliteta odgojno-obrazovnog rada i ove pedagoške godine

nastavlja se s unapređenjem i oblikovanjem materijalnog, socijalnog i vremenskog okruženja

u funkciji igre i učenja djece. To podrazumijeva primjenu suvremenih procesa učenja djece,

poticanje suradnje, timskog rada i kvalitetne interakcije na svim razinama.

Glavni zadaci:

proširiti i oblikovati prostore koji još nisu oblikovani s ciljem obogaćivanja života

djeteta u vrtiću, oblikovanje međuprostora i holova na način da potiču susrete,

druženja, zajedničko istraživanje i učenje (Matični objekt)

prostor soba strukturirati i mijenjati tijekom godine na način da je transparentan i

omogućuje različite oblike grupiranja djece, druženja, osamljivanja, različite

interakcije i komunikacije

obogaćivanje centara kvantitetom i kvalitetom materijala planiranim i izrađenim u

suradnji s djecom

smišljeno i pravovremeno planirati prostore organizacijski povezanih skupina (dnevni

i tjedni dogovori timova odgojitelja) koji će omogućiti djeci da većinu dana slobodno

cirkuliraju između soba birajući prostor i aktivnosti pri čemu ne dolazi do ponavljanja

ponude materijala u susjednim sobama

fleksibilna organizacija poslijepodnevnog odmora za svu djecu koja nemaju potrebe

za spavanjem s naglaskom na planiranje poticaja i aktivnosti

stvaranje suradničkog ozračja u odgojno-obrazovnoj ustanovi i uspostavljanje

partnerskih odnosa između svih sudionika odgojno obrazovnog procesa: dijete-dijete;

odrasli-dijete i odrasli-odrasli

osposobljavanje i osvješćivanje stručnih radnika za bolje slušanje i razumijevanje

djece i bliskije povezivanje s njima.

Vrste djelatnosti koje odgojitelj mora svakodnevno provoditi u svom radu su:

1. Životno-praktične i radne aktivnosti vezane uz biološke potrebe: njega djeteta,

svlačenje, oblačenje, samoposluživanje, higijenske navike, kućni poslovi, njega biljaka i

životinja, izrada predmeta i igračaka.

2. Raznovrsne ige:

funkcionalne

simboličke

igre građenja i konstruiranja

igre s pravilima i dr.

3. Društvene i društveno zabavne aktivnosti:

zabave, svečanosti, šetnje, priredbe i dr.

4. Umjetničko promatranje, slušanje, interpretacija umjetničkih tvorevina za djecu, kao

što su: slikovnice, likovna, književna, glazbena, scenska, filmska i druga djela.

19

5. Aktivnosti izražavanja i stvaranja djeteta: pjevanje, sviranje, crtanje, slikanje,

modeliranje, građenje i konstruiranje, govorno, scensko, motoričko i plesno izražavanje.

6. Istraživačko-spoznajne aktivnosti: manipuliranje predmetima, promatranje ili

upoznavanje nečega i nekoga, šetnje, posjeti, susreti s ljudima različitih profesija,

otkrivanje i jednostavni eksperimenti, verbalno rješavanje problema, namjerno učenje i

vježbanje postupaka i slično.

7. Specifične aktivnosti s kretanjem: tjelesno vježbanje, trčanje, skakanje, klizanje, vožnja

biciklom i drugo.

Zadaće za odgojitelje:

a) samostalno, ali i na osnovi suradnje s roditeljima i stručnim timom utvrditi,

ostvariti, pratiti i vrednovati program odgoja djece u svojoj skupini

b) surađivati s roditeljima, stručnim suradnicima u svrhu poboljšanja uvjeta razvoja i

odgoja djeteta

c) samostalno se usavršavati u dječjem vrtiću i izvan njega i unapređivati pedagošku

praksu

d) prema potrebi, sudjelovati u stručnom tijelu vrtića i dr.

Vrednovanje rada pratiti u radu po odgojnim područjima. Pažnju posvetiti sadržajnom i

pravovremenom planiranju:

a) ORIJENTACIJSKOG PLANA I PROGRAMA RADA - područja razvoja, materijalni i

organizacijski uvjeti rada, aktivnosti za ostvarivanje razvojnih zadaća, suradnja sa

stručnjacima, roditeljima i dr. čimbenicima.

b) TJEDNOG PLANA I PROGRAMA RADA - nazivi i materijalni slijed aktivnosti za

djecu odgojne skupine i drugih odgojnih skupina.

c) DNEVNIKA RADA- poticaji i zapažanje o aktivnostima i ponašanju djece u grupi i djece

iz drugih odgojnih skupina.

d) VREDNOVANJE OSTVARENOG PLANA I PROGRAMA RADA – vrednovanje

uvjeta ostvarivanja plana i programa i ostvarenosti razvojnih zadaća.

4. 2. GLOBALNO PLANIRANJE

U SKLADU S RAZVOJNIM POTREBAMA DJECE

U DOBI OD 1. DO 7. GODINE ŽIVOTA

Dijete u dobi od 1 do 2 godine

1. Olakšavanje odvajanja od roditelja

• Pružiti djetetu objašnjenje zašto je potrebno odvajanje od skrbnika i što će dijete raditi dok

on ne dođe.

• Omogućiti djetetu izražavanje već stečenih navika i ponašanja (ritam i način zadovoljavanja

primarnih potreba – ishrana, spavanje, stolica...).

• Omogućiti djetetu korištenje "prijelaznog objekta".

• Omogućiti postupno produžavanje boravka djeteta u jaslicama te boravak roditelja u

jaslicama, osobito u vrijeme privikavanja.

20

2. Poticanje motoričkoga i spoznajnog razvoja

• Omogućiti djetetu da istražuje velik prostor s bezopasnim i zanimljivim igračkama i

predmetima svakodnevne upotrebe (plastične posude, bočice, šareni papiri, krpice, kutije,

tuljci i sl.). Ne pretrpavati okolinu, povremeno mijenjati materijale i igračke.

• Brinuti se o optimalnoj količini novih doživljaja – ne previše odjednom!

• Potrebno je da dijete bude aktivno i samostalno u toj aktivnosti te da mu jednostavni i

bezopasni materijali omogućuju otkrivanje i učenje bez neposredne pomoći odrasloga.

3. Poticanje razvoja pojma o sebi

• Koristiti veliko i malo ogledalo za upoznavanje vlastitoga lika.

• Verbalizirati djetetov osjećaj vlasništva (samo tvoja haljinica).

• Poticati uporabu vlastitog imena i zamjenice "ja".

4. Osiguravanje razvoja samostalnosti i neovisnosti

• Omogućiti djetetu razvijanje osjećaja vlastite sposobnosti, samostalno ovladavanje sve širim

krugom aktivnosti te postupno širenje granica.

• Važno je u toj fazi ne posramljivati dijete, nego mu omogućiti da isproba granice koje može

samostalno dosegnuti u svakodnevnim aktivnostima (igra, njega, upoznavanje prostora).

• Treba postaviti jasne i realistične granice – što se smije, a što se ne smije – ne učinivši

pritom pogrešku da se djetetu sve zabranjuje. Umjesto upozoravanja i zabrana, valja učiti

dijete kako može bezopasno obaviti željenu aktivnost (demonstriranje jednostavnih radnji).

• Ponašanja opasna za dijete i druge, kao i za okolinu, treba jasnim, jednoznačnim i

dosljednim postupkom prekidati, a dječju radoznalost usmjeriti na bezopasnu aktivnost.

5. Poticanje prosocijalnog ponašanja

• Davanjem primjera i pohvalama treba poticati i reagirati na sve oblike prosocijalnog

ponašanja, kao što su pomaganje, tješenje, velikodušnost i suradnja.

• Potaknuti razvoj pojma o sebi i dijeljenje s drugima (osigurati dovoljan broj igračaka,

poticati razmjenu igračaka).

6. Govorno komuniciranje s djetetom

• Zajedničke aktivnosti djeteta i odraslih pratiti govorom.

• Paziti na jasnu i točnu artikulaciju odraslog.

• Prihvaćati djetetovu inicijativu za komunikacijom, verbalizirati djetetove geste i

komunikacijske namjere (kada dođe s pitanjem, sa željom za utjehom, s nekim komentarom i

sl.).

• Prilagoditi svoj govor djetetu: obraćati se izravno, jednostavnim i kratkim rečenicama,

djetetu razumljivim riječima, proširivati novim riječima. Primjerice, ako dijete donese loptu,

može se reći:“Lopta je crvena, lopta skače, baci loptu…”

• Govoriti djetetu primjerenom intonacijom i intenzitetom u glasu.

• Posebno njegovati komunikaciju djeteta s bliskim osobama u kojoj se ostvaruje i bogata

emocionalna interakcija.

• Organizirati “govorne” aktivnosti:

• slušati i oponašati zvukove iz okoline

• čitati slikovnice i razgovarati s djetetom o slikovnici uz pokazivanje slika

• govoriti djetetu pjesmice i brojalice, pjevati mu te ga poticati na isto

21

• igrati se igre prepoznavanja i imenovanja sadržaja iz okoline

• obogatiti dječju okolinu sa što više igračaka sličnih stvarnim predmetima.

7. Poticanje simboličke igre

• Podržavati javljanje simboličkih igara u kojima dijete oponaša radnje i osobine ljudi,

životinja, predmeta (npr. briše stol, češlja, hrani lutku, puže, laje, stavlja krpicu na glavu kao

kapu i sl.).

Dijete u dobi od 2 do 3 godine

1. Poticanje motoričkoga i spoznajnog razvoja

• Osigurati uvjete za kretanje po raznolikom terenu, po stepenicama; penjanje po niskim

spravama i sl..

• Stvarati uvjete za samostalnu aktivnost te za eksperimentiranje i istraživanje. Učiniti

dostupnima jednostavne i bezopasne predmete i igračke koje omogućuju isprobavanje,

rastavljanje, sastavljanje, punjenje i pražnjenje, koje proizvode zanimljive posljedice kada se

dijete njima bavi.

2. Jačanje osjećaja neovisnosti i samostalnosti

• Osigurati aktivnosti u kojima dijete vidi rezultat svojega djelovanja te doživljava vlastitu

sposobnost i kompetentnost.

• Osigurati blizinu odrasloga da se spriječe neugodne posljedice istraživanja, ozljede,

neuspjeh.

• Odrasla osoba ne mora biti stalno u interakciji s djetetom, ali mora biti prisutna tako da

dijete može dobiti komentar, potporu, pažnju, ako je traži.

• Izbjegavati bilo kakvo posramljivanje.

3. Govorna komunikacija s djetetom

• Odrasli treba nastojati razumjeti što dijete želi priopćiti, koncentrirati se na ono što dijete

smatra važnim (poštivanje inicijative djeteta).

• U razgovoru s djetetom koristiti jednostavne rečenice, izgovarajući ih polagano i

razgovijetno, da dijete može dobro razumijeti.

• Neprestano i strpljivo razgovarati s djetetom, davati mu mogućnost da i ono što više priča i

odgovara na pitanja te ga pritom pažljivo slušati; podržati ga i hrabriti glede verbalizacije.

• Iako govor odrasloga mora biti razumljiv i jasan djetetu, odrasli se mora služiti složenim

govornim obrascem koji sadrži "obrazloženje" zahtjeva, referiranje na prošlost i budućnost te

proširenje konkretnog primjera na opću pojavu.

• Biti tolerantan prema djetetovim pogreškama u izgovoru, ne opominjati ga i ispravljati, već

mu pružati ispravan govorni model.

• Listati, čitati i gledati slikovnice s djetetom te komentirati nakon čitanja teksta. Poticati

dijete da prema slici samo nadopunjava priču svojim riječima i daje svoja tumačenja.

4. Osiguravanje razvoja kontrole izražavanja emocija

• Stvarati atmosferu sigurnosti i zadovoljstva u djece.

• Odrasli mora biti model prihvatljivog izražavanja svih emocija: maziti dijete u raznim

situacijama, ne samo kad ga tješi; u situacijama koje izazivaju ljutnju nuditi djetetu rješenja

22

koja uključuju kratko odlaganje zadovoljenja želja i potreba ili zamjenu za željenu stvar,

igračku ili sl..

5. Poticanje simboličke igre

• Omogućiti djetetu različita iskustva koja će izražavati početnom igrom pretvaranja

(simbolička igra).

• Poticati igru pretvaranja u suradničkom odnosu s odraslom osobom koja se s djetetom i pred

djetetom igra te prikazuje aktivnosti i radnje odraslih o kojima dijete već ima iskustva

(kuhanje, premotavanje, hranjenje, oblačenje...).

6. Poticanje empatije i prosocijalnog ponašanja

• Tražiti od djeteta da se uživi u emocionalnu situaciju drugoga (sjećaš se kako je tebi bilo

kada te...)

• Objašnjavati govorom tuđe i vlastite emocije, pružati pomoć govorom.

Dijete u dobi od 3 do 4 godine

1. Osiguravanje razvoja samostalnosti i neovisnosti

• Omogućiti doživljaj uspjeha u aktivnosti.

• Omogućiti uspjeh iz rezultata aktivnosti, a ne iz usporedbe s drugom djecom.

• Djetetu treba pokazati da je postiglo uspjeh. Pritom treba paziti da mu pohvala ne bude

važnija od rezultata jer se na taj način stvara ovisnost motivacije o vanjskim, a ne unutarnjim

potkrepljivačima (davanje prednosti intrinzičnoj, a ne ekstrinzičnoj motivaciji). Stoga treba

uvijek nastojati da dijete samo ustanovi je li aktivnost završila uspješno i uvijek ga pitati:

“Što ti misliš, je li ovako dobro?”

• U ovoj dobi svoj djeci treba omogućiti da se kreću i “vježbaju” stečene motoričke vještine

te da u tome uživaju (pokretne igre, igre oponašanja i mali poligoni). Mnoga djeca su još

nespretna, druga su u fazi nesigurnosti i zato je uspoređivanje nepoželjno, a ruganje opasno i

nedopustivo zbog negativnog utjecaja na djetetovo samopoštovanje.

2. Omogućavanje intelektualnog razvoja

• Omogućiti djetetu stjecanje iskustava svim senzornim putevima.

• Omogućiti stjecanje pojma količine rukovanjem stvarnim količinama: bombonima,

kestenima, prelijevanjem vode i pijeska…

• Sve značajnije postaje poticanje upotrebe govora: davanjem i traženjem objašnjenja i

obrazloženja.

• Poticati i zadovoljavati dječju radoznalost, koja se odražava u postavljanju pitanja – to je

doba pitanja “zašto?”.

• Omogućiti stjecanje što više različitih iskustava o svijetu koji ga okružuje uz podršku

odrasle osobe ili vršnjaka radi prevladavanja ograničenja mišljenja te poticati upotrebu

govora – da dijete priča i prepričava doživljeno (u konkretnim i zamišljenim situacijama, sa i

bez slikovnog materijala…).

• Pokazati primjerom djeci ispravan govorni model.

3. Osiguravanje kontrole izražavanja emocija

• Stvarati atmosferu sigurnosti, prihvaćanja i zadovoljstva u djece.

23

• Odrasli mora biti model prihvatljivog izražavanja svih emocija: maziti dijete u raznim

situacijama, ne samo kada ga tješi; u situacijama koje izazivaju ljutnju nuditi djetetu rješenja

koja uključuju kratko odlaganje zadovoljenja želja i potreba ili zamjenu za željenu stvar,

igračku i sl..

4. Poticanje simboličke igre

• Poticati razvoj igre stjecanjem što više novih iskustava, zajedničkih doživljaja djece i

odraslih te omogućiti doživljavanje emocionalnih iskustava uz igru.

• Neophodno je da igri odgojitelja pred djecom prethodi zajedničko iskustvo djece o radu i

aktivnostima odraslih.

Dijete u dobi od 5 do 6 godina

1. Osiguravanje osjećaja aktivnosti i kompetentnosti

Omogućiti aktivnosti u kojima će biti uspješno i koje može uspješno završiti

Omogućiti mu da uvidi kad je uspješno

Izbjegavati osjećaj inferiornosti natjecanjem i usporedbama

2. Osiguravanje intelektualnog razvoja

Stvarati uvjete za postupni prijelaz iz intuitivne faze predoperacijskog mišljenja u fazu

konkretnih operacija:

prevladavanje egocentričnosti mišljenja – u igri sa starijim djetetom ili

kompetentnijim vršnjakom kroz zajedničku aktivnost (igre uloga, igre s pravilima)

razvoj konzervacije – u igri s konkretnim materijalom (glina, zrnje, voda, čaše,

vaga…) uz verbalne komentare i pitanja

razvoj klasificiranja – igre kartama, sličicama, pregupiranjem igračaka… uz verbalno

upozorenje na bitne sličnosti.

3. Osiguravanje uzora za igru

Osigurati uvjete za igru iz kojih će dijete upoznavati različite odnose među ljudima (u

konkretnim situacijama, umjetničkim tekstovima...)

4. Govorno komuniciranje djeteta

Omogućiti socijalne kontakte s djecom i odraslima uz stvaranje situacija i prilika u kojima

će dijete što više glasno govoriti: govorne igre, dramatizacija i igre s ulogama,

prepričavanje priča i događaja, pjesmice, zagonetke i dr.

Obogatiti dječju okolinu pisanim sadržajima: slikovnice, knjige, časopisi, natpisi…

Dijete u dobi od 6 do 7 godina

1. Omogućavanje inicijative i uspješnosti djeteta

Omogućiti svakom djetetu da samo planira i do kraja provede zamišljenu aktivnost uz

osjećaj uspješnosti i kompetencije

Pomoći djetetu da uz uvažavanje svojih želja uvidi želje i potrebe drugih

Organizirati raznolike aktivnosti kako bi svako dijete imalo priliku da pokaže inicijativu i

uspješnost (u skladu sa svojim osobinama i mogućnostima)

24

2. Poticanje intelektualnog razvoja

Organizirati što više istraživačkih aktivnosti i eksperimentiranja uz verbalne komentare i

pitanja kako bi dijete uočavalo odnose (jednostavne-složene, bitne-nebitne itd.),

samostalno i uspješnije rješavalo probleme, stjecalo znanja…

Poticati razvoj pažnje i pamćenja povećavajući motivaciju djeteta smislenošću i

zanimljivošću materijala te povezivanje s postojećim iskustvom djeteta.

3. Osiguravanje uzora za igru

Omogućiti djeci susretanje s modelima poželjnog ponašanja (umjetnički sadržaji,

reagiranja ljudi iz okoline…) da bi uspješnije učila kako rješavati konfliktne situacije,

kontrolirati emocionalne reakcije te uskladiti vlastite i tuđe potrebe.

Odgojitelj postaje „tehnički“ pomagač koji se sve rjeđe upleće u tijek i način igranja.

Omogućiti potrebu djeteta da se u igri emocionalno rastereti rješavajući svoja unutrašnja

stanja te potrebu da se povremeno osami u svojoj igri i aktivnosti.

Poticati razradu složenih scenarija igre s planom akcije i podjelom uloga.

4.3. PROGRAMI RADA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2016./2017.

4.3.1. Redoviti programi

Redoviti programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja provode se za djecu od

jedne godine do polaska u osnovnu školu. Nudimo cjelodnevne (10-satne) programe koji

počinju s radom u 6,00 sati te poludnevne (4 i 5,5-satne) programe za djecu s teškoćama u

razvoju u integraciji. Provode se u matičnom objektu i četiri područna odjela u 20 odgojnih

skupina. Skupine dijelimo prema kronološkoj dobi djeteta u tzv. jasličke skupine (djeca od 1.

do 3. godine) i vrtićke skupine (djeca od 3. do 7. godine).

Redoviti programi i organizacija rada u našem vrtiću temelje se na razvojno-

primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanističkoj koncepciji razvoja

predškolskog odgoja, što znači:

pažljivo i bogato strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja

doprinosi razvoju dječjeg učenja, kreativnosti i stvaralaštva

poznavanje zakonitosti rasta i razvoja djeteta u skladu s čime odgojno-obrazovni

radnici planiraju svoj rad

poticanje partnerskog odnosa s roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju

zajedničkog cilja – optimalnog razvoja djeteta

poticanje tolerancije prema različitostima i uvažavanje prava sve djece (poticati

uključivanje i socijalizaciju djece s teškoćama u razvoju u život i rad ustanove)

kontinuirano stručno usavršavanje kao potreba podizanja stručne kompetencije za rad

i stjecanje novih znanja, vještina i sposobnosti potrebnih za primjenu suvremenih

oblika rada s djecom predškolske dobi.

Cilj redovitih programa podrazumijeva stvaranje uvjeta za potpun i skladan razvoj

djetetove osobnosti, doprinosi kvaliteti njegova odrastanja i posredno kvaliteti njegova

obiteljskoga života. Osiguravanje takvih uvjeta jamči razvoj sposobnosti svakoga djeteta i

osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz:

zadovoljavanje specifičnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

25

osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale

stvaranje kreativnog ozračja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje) te

zainteresiran, ne direktivan stav odgojitelja

usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom

okruženju.

4.3.2. Program rada za djecu s teškoćama u razvoju

U Dječji vrtić Cvrčak ove pedagoške godine uključeno je 9 djece s teškoćama u razvoju s

nalazom i mišljenjem prvostupanjskog tijela vještačenja te sedamnaestero djece sa

specifičnim razvojnim poremećajima, medicinskom dokumentacijom i stručnim mišljenjima.

U program predškole uključeno je četvero djece s teškoćama u razvoju s nalazom i

mišljenjem prvostupanjskog tijela vještačenja.

U redovni program uključeno je jedno dijete s oštećenjem sluha, jedno dijete s višestrukim

smetnjama u razvoju, četvero djece sa zdravstvenim teškoćama i neurološkim oštećenjima te

troje djece s poremećajima iz autističnog spektra.

U program predškole uključeno je jedno dijete s poremećajima iz autističnog spektra, jedno

dijete s višestrukim smetnjama u razvoju, jedno dijete s poremećajima glasovno – govorne

komunikacije i jedno dijete sa zdravstvenom teškoćom.

Inkluzija djece s teškoćama u razvoju provodi se u matičnom objektu i sva 4 područna odjela

Dječjeg vrtića Cvrčak.

Kronološka dob integrirane djece s teškoćama u razvoju je od 3 do7 godina.

Uspješna inkluzija moguća je ukoliko se uz osiguranje potrebnih uvjeta djetetu s

teškoćama u razvoju pristupa sa stavom da:

među djecom ima više sličnosti nego razlika, bez obzira na njihove mogućnosti i

sposobnosti

djeca su dio obitelji i društva

djeca najbolje uče jedno od drugog u uvjetima koji predstavljaju uobičajene uvjete

življenja

djeca se najbolje razvijaju u okruženju koje poštuje njihove potrebe, ali ih uvažava

kao ravnopravne sebi.

U odgojno-obrazovnim skupinama s djecom s teškoćama u razvoju rade educirani odgojitelji

te stručni suradnici – defektolog i logoped. Za djecu s težim teškoćama u razvoju osigurani su

pomagači za koje se provodi dodatna edukacija. Ove pedagoške godine planira se

uključivanje osmero pomagača.

Po individualiziranom programu radi se sa šestero djece različitih vrsta i stupnjeva oštećenja,

dok su ostala djeca s teškoćama u razvoju uključena u redovni program uz dodatne

modifikacije programa ovisno o razvojnim specifičnostima.

Odrednice individualiziranih programa bazirane su na usuglašenim stajalištima članova

stručnog tima, odgojitelja i roditelja nakon provedenog postupka opservacije.

U izradi individualiziranih programa sudjeluju stručni suradnici, odgojitelji i roditelji

koristeći posebne pristupe i strategije na onim područjima koja će djetetu omogućiti uspješno

funkcioniranje u redovnoj odgojno – obrazovnoj skupini te poticati njegov cjelokupni razvoj.

26

Programi usmjereni na dijete oblikovani su na temelju uvjerenja da svako dijete može učiti,

razvijati se i odrastati prema njemu primjerenim uvjetima. Takvo uvjerenje ujedinjuje

sljedeće elemente:

individualizirano poučavanje omogućuje razvoj sposobnosti svakog pojedinog djeteta

djeci omogućuje mogućnost izbora i potiče ih na daljnji razvoj i učenje

djeci omogućuje aktivno učenje

stvara povezanost s drugom djecom, širi socijalne kontakte

Individualizirani program sadrži sljedeća područja:

motorički razvoj (gruba i fina motorika)

kognitivni razvoj

socio-emocionalni razvoj

razvoj govora i jezika /komunikacije

Individualizirani program sadrži sljedeće komponente:

informacije za identifikaciju – osnovni podaci o djetetu, područje djetetovih

posebnih potreba i interesa, vremensko trajanje programa

trenutno stanje - razina razvojnih mogućnosti djeteta, stilovi djetetova učenja,

definiranje posebnih područja u kojima je djetetu potrebna pomoć i podrška

ciljeve i zadatke – ciljevi i zadaci se temelje na djetetovom trenutnom stupnju razvoja

i svi koji će stručno raditi s djetetom sudjeluju u razvijanju točno određenih ciljeva i

zadataka

Ciljevi i zadaci predstavljaju rezultate ili sposobnosti koje je potrebno doseći te su izraženi u

obliku pozitivnih stajališta koja opisuju opaženi oblik ponašanja, sposobnost i događaj koji će

se pojaviti u realizaciji izvedbe individualiziranog programa, dok je polazište u naglašavanju

i korištenju jačih strana djeteta (područje učenja, grube motorike, fine motorike, emotivnog i

socijalnog razvoja, područja razvoja govora i jezičnog izražavanja te aktivnosti

samozbrinjavanja).

dodatnu pomoć - neophodnost multidisciplinarnog pristupa

prilagodbu prostora - primjereno uređeni i /ili preuređeni prostori u kojima borave

djeca trebaju osiguravati nesmetano funkcioniranje djeteta s teškoćama u razvoju

uključivanje djeteta s teškoćama u razvoju u program – prilagodljivost programa u

okvirima redovnog programa

vremensko određivanje individualiziranog programa – ovisno o potrebama svakog

pojedinog djeteta (pedagoška godna ili prema procjeni stručnog tima ovisno o

napredovanju djeteta)

dokumentiranje napretka, procjena učinkovitosti programa, valorizacija

dokumentiranja provedbe programa svih sudionika uključenih u njegovu provedbu

putem individualiziranih odgojno – obrazovnih lista, tromjesečna i godišnja

valorizacija.

Da bi inkluzija djece s teškoćama u razvoju bila uspješna nužno je dosljedno poštivanje

načela da je svako dijete jedinstvena osobnost. U inkluzivnim skupinama djeca postaju

svjesna svojih sposobnosti i ograničenja što im pomaže u odrastanju i prihvaćanju

različitosti.

27

4.3.3. Montessori program

Montessori program provodi se u Dječjem vrtiću Cvrčak od 01.03.2016. godine u

područnom odjelu „Maslačak“ u jednoj odgojnoj skupini. U skupinu je upisano 21 dijete u

dobi od 3 do 7 godina. U skupini rade dvije odgojiteljice sa završenom Montessori

edukacijom: Dijana Horvat i Alenka Novak Sabol.

Cilj Montessori programa je pomoću pribora i Montessori vježbi poticati razvoj svih

djetetovih prirodnih potencijala te mu pomoći da se razvije u samosvjesno, kreativno i

uravnoteženo ljudsko biće.

Specifično strukturirana okolina jedna je od posebnosti Montessori programa, a

obuhvaća pribore koji potiču razvoj dječje samostalnosti, osjetilnosti, jezika, matematike,

kozmičkog odgoja i glazbenog odgoja.

Pribor za poticanje samostalnosti

Vježbe iz područja samostalnosti osmišljene su kako bi razvile neovisnost, samopouzdanje,

samopoštovanje i vladanje samim sobom, karakteristike koje imaju važnu ulogu u daljnjem

intelektualnom razvoju. Bojom određeni pribor i njihov raspored na policama pomažu u

organizaciji pribora potrebnih za izvršenje pravih zadataka iz djetetova svakodnevnog života.

Ti zadaci uključuju pažljivo kretanje po prostoru, prenošenje stvari na odgovarajuće mjesto,

brigu o sebi, održavanje vlastite okoline i odgovarajuće komuniciranje sa osobama koje ih

okružuju. Različite vježbe razvijaju koncentraciju, osjećaj reda, pažnju prema sitnim

detaljima, svjesnost o točnosti i dosljednosti. Ponavljanje je izrazito važna komponenta

Montessori pedagogije, ono dozvoljava precizniju koncentraciju, točniju koordinaciju oko-

ruka i osjećaj namjerne akcije manifestiran u samokontroliranom osjećaju “ja to mogu učiniti

sam“.

Pribor za poticanje osjetilnosti

Djeca primaju podražaje putem svojih osjetila. Vježbe za razvoj osjetila orijentiraju se na

razvoj percepcije osjetilima. Montessori program nudi višestruko osjetilni pristup

obrazovanju potičući djecu da koriste optimalnu kombinaciju osjetila za učenje. Koristeći

osjetila sa lakoćom i sa profinjenim razlikama povećava se produktivnost iskustvenih

aktivnosti učenja. Kako se razvijaju vještine percepcije, dodaje se odgovarajući jezik u

pozitivu, komparativu i superlativu, naglašavajući komparativne karakteristike „veliko-veće -

najveće“ i „malo-manje-najmanje“.

Pribor za poticanje jezika

Vježbe iz područja jezika provode se kroz čitav dan i u svim aktivnostima. Specifičnost

vježbi pomaže pri razvoju rječnika, napretku kod čitanja i pisanja. Kroz Montessori pribor

razvija se ljubav prema čitanju i pisanju. U sobi dnevnog boravka u Montessori programu

didaktički pribor za usvajanje hrvatskog jezika pažljivo je pripremljen i postavljen na

otvorene police kako bi stimulirali dječja neovisna istraživanja. Te police prepune su vježbi,

poticaja, ideja, aktivnosti i igara koje će učenje jezika učiniti lakim i zabavnim. Na ovaj način

djeca uče sa zanimanjem, spontano i bez napora, a postižu visok stupanj jezičnih

kompetencija u razvoju govora, jezika, ophođenja i komunikacije.

Pribor za poticanje matematike

Pribor za poticanje matematike izuzetno je kvalitetno strukturiran tako da dijete gradi svoja

znanja počevši od najjednostavnijih pojmova prema složenim računskim operacijama. Pribor

se dijeli u pet skupina, od čega mi u skupini imamo pribore iz četiri skupine, dok peta

28

skupina ulazi u školski pribor. Neki od pribora su: brojevne gredice, brojke od brusnog

papira, vretena, brojke i žetoni, uvod u količinu perli, uvod u simbol, stvaranje

višeznamenkastog broja, ploča za oduzimanje, ploča za zbrajanje, ploča za množenje, ploča

za dijeljenje, kubični lanci, Seguin ploča I i šarene perle, Seguin ploča II, množenje sa

šarenim perlama i pločice u boji.

Pribor za poticanje kozmičkog odgoja

U kozmičkom odgoju najvažnija je činjenica shvatiti poveznu nit između stvari, biljaka,

životinja i pojava. Pribor iz kozmičkog odgoja sastoji se od niza vježbi koje potiču svijest o

ekologiji, etici i prirodoslovlju. Neke od vježbi su: obred slavljenja rođendana, globusi,

zastavice, botaničke puzzle i kartice sa dijelovima životinja.

Pribor za poticanje glazbe

Glazba je neverbalna komunikacija prisutna u ljudskoj svijesti od pamtivijeka. Moć glazbe,

odnosno njenih elemenata: ritma, dinamike i tempa, potiče čovjeka kako na fizičke tako i na

emocionalne i mentalne odgovore. U Montessori skupini svakodnevno se provode aktivnosti

koje potiču djetetov glazbeni razvoj.

Kako bi djeca zadovoljila svoje interese i potrebe u sobi dnevnog boravka postoje i

centri: obiteljski, likovni, centar građenja i centar stolno-manipulativnih igara.

Svaki ponedjeljak provodi se sat tjelesnog odgoja dok je svaki petak „Dan igračaka.“

Svakodnevno se provode dva Montessori kruga; jedan u prijepodnevnim satima, a drugi u

poslijepodnevnim satima. Djeci koja imaju potrebu za dnevnim odmorom, omogućeno je

popodnevno spavanje.

Većinu svog vremena djeca provode u vrtiću i zato vrtić mora biti mjesto koje će

zadovoljiti potrebe svakog pojedinca. Individualan Montessori pristup pomaže djetetu da

najbolje razvija svoje sposobnosti. Moto Montessori pedagogije je „Pomozi mi da učinim

sam“. Na taj način Montessori pedagogija je vrlo kvalitetna priprema za budućnost.

Montessori metoda pomaže djetetu da se razvije u sretnog i zadovoljnog čovjeka.

4.3.4. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Ove pedagoške godine u skupinu "Iskrice" upisano je jedanaest novih polaznika, tako

da program pohađa ukupno 22 djece. Programom su obuhvaćena djeca u dobi od 3 do 7

godina. Roditelji novoupisane djece upoznat će se s vjerskim programom kroz brošuru i

roditeljski sastanak. Nakon što roditelji potpišu suglasnost, odnosno izjavu da se slažu da

dijete pohađa ovaj program, započet će njegova provedba. Voditelj programa je odgojiteljica

u vjeri Helga Novak sa završenim teološko-katehetskim doškolovanjem pri Katoličko-

bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Cilj programa je njegovati djetetovu duhovnu dimenziju koja ga čini osjetljivim za

otkrivanje, primanje i oblikovanje njegova života u odnosu prema sebi i prema drugima te na

poseban način prema Bogu kroz vrednote Evanđelja.

Kroz devet glavnih tematskih cjelina obradit će se razne Biblijske priče iz Starog i Novog

zavjeta. To su:

Doček i prihvaćanje djece,

Stvoreni svijet i stvorenja u njemu,

Kraljevstvo Božje,

Božić- radost Isusova dolaska na svijet,

29

Isusovo djetinjstvo i život,

Otkrivanje tajne života,

U znaku vode i svijetla,

Majka,

Moja kršćanska zajednica.

Novitet ove pedagoške godine je Kateheza Dobrog pastira koja obuhvaća sljedeće tematske

sadržaje:

Liturgija - mjesto i vrijeme susreta s Bogom,

Biblija - Božja riječ upućena nama ljudima,

Biblijski zemljopis,

Blagdan Božića - povijesni događaj iz Isusova djetinjstva,

Prispodoba o kraljevstvu Božjem,

Prispodoba o Dobrom Pastiru,

Slavlje svete mise - sakramenat dara,

Blagdan Uskrsa - pobjeda nad tamom, smrću.

Na taj će način stariji polaznici programa produbiti svoj spoznajni i duhovni razvoj, a djeca

koja će tek krenuti u program upoznati Isusa, njegovo djetinjstvo i život.

U sobi dnevnog boravka uz postojeće centre aktivnosti osmišljen je i Centar za vjerski

odgoj -"vjerski kutić" u kojem se nalazi: Biblija, slikovnice religioznog sadržaja, umetaljke,

slagarice, puzzle, lotta sa vjerskim sadržajem. Osim standardne opreme soba dnevnog

boravka sadržavat će: križ, svijeću, svete slike i ostale simbole koji moraju odgovarati

estetskim mjerilima kršćanske sakralnosti i biti prikladni veličini centra.

Nastavlja se suradnja sa župnom crkvom Svetog A. Padovanskog i svećenicima fra T.

Božićekom i fra S. Bjelobrajdićem kroz posjete crkvi, humanitarne akcije, te sudjelovanjem

na svetoj misi.

Suradnja s roditeljima odvijat će se putem inividualnog pristupa i roditeljskih sastanaka te će

ih se tako poticati na vjerski odgoj kod kuće, što je odgajateljima velika podrška u radu.

4.3.5. Program rada predškole

Program predškole namijenjen je odgojno-obrazovnome radu s djecom koja nisu

obuhvaćena nijednim oblikom redovnog programa vrtića, a u godini su prije polaska u

osnovnu školu.

Cilj programa predškole je djetetu u godini prije polaska u osnovnu školu osigurati

okruženje u kojem će ono razviti svoje potencijale (sposobnosti i mogućnosti) do najviše

razine, zadovoljiti interese i potrebe te time steći spoznaje, vještine, navike i kompetencije

koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu novim uvjetima života, rasta i razvoja koji ga

očekuju u osnovnoj školi. Program predškole treba djetetu osigurati prilike za stjecanje

iskustava kvalitetnog institucijskog predškolskog odgoja i obrazovanja.

Upis djece u program predškole (rođene od 1. travnja 2010. godine do 31. ožujka

2011. godine) provodio se do 30. rujna 2016. godine u matičnom objektu. Trenutno je

upisano 13 djece. Program predškole je obvezan.

Realizacija programa predškole planirana je u razdoblju od 10. listopada 2016. godine

do 31. svibnja 2017. godine u vremenu od 8:30 do 10:30 sati u PO "Krijesnice" u trajanju od

30

292 sata. Poštivat će se ravnomjerno kontinuirano tjedno provođenje (pet dana u tjednu do 2

sata dnevno). Polaznici predškole prisustvovat će kazališnim predstavama i završnoj

svečanosti te će za njih biti organizirani brojni posjeti i izlet.

Program predškole za roditelje je besplatan. Planirano je zapošljavanje voditelja

predškole na određeno nepuno radno vrijeme (4 sata) putem natječaja.

5. STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH

RADNIKA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2016./2017.

Svi odgojitelji dužni su prema Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju, kao i prema

Pravilniku o obrascima i sadržaju pedagoške dokumentacije i evidencije o djeci u dječjem

vrtiću /N.N. br. 83./2001./ ostvariti Program stručnog usavršavanja.

5.1. STRUČNO USAVRŠAVANJE U USTANOVI

5.1.1. ODGOJITELJSKO VIJEĆE

Ove pedagoške godine planira se održati sedam sjednica odgojiteljskog vijeća.

Odgojiteljsko vijeće sudjeluje u utvrđivanju Godišnjeg plana i programa Dječjeg vrtića

Cvrčak, prati njegovo ostvarivanje, skrbi o uspješnom ostvarivanju odgojno-obrazovnog rada,

skrbi o primjeni suvremenih oblika i metoda rada s djecom, prati ostvarivanje programa i

mjera zdravstvene zaštite i kvalitetu prehrane djece, raspravlja i odlučuje o stručnim

pitanjima kao i drugim pitanjima propisanim zakonom.

PREDVIĐAJU SE SLJEDEĆE TEME USAVRŠAVANJA:

TEME VRIJEME NOSITELJI

Prihvaćanje Godišnjeg plana i programa rada za

ped. god. 2016./2017.

Prihvaćanje Kurikuluma rada vrtića za ped. god.

2016./2017.

rujan L. Varošanec, ravnateljica

Važnost tjelesnog vježbanja djece predškolske dobi studeni Dr.sc. Ivana Nikolić – Učiteljski

fakultet – odsjek u Čakovcu

Kvaliteta rada u vrtiću – vrednovanje i

samovrednovanje siječanj

G. Patarčec, stručni suradnik-

pedagog

Jezično-govorno komunikacijski poremećaji ožujak P. Županić, stručni suradnik-

logoped

Razvojna odstupanja kod djece predškolske dobi svibanj

B.Batisweiler,stručni

suradnik -defektolog-

savjetnik

Prijedlog organizacije rada za ped. god. 2017./2018.

Razvojni plan ustanove –evaluacija postignuća lipanj

L. Varošanec, ravnateljica

Tim za kvalitetu

Organizacije rada za ped. god. 2017./2018.

Prihvaćanje Godišnjeg izvješća za ped. god.

2016./2017.

kolovoz L. Varošanec, ravnateljica

31

5.1.2. AKTIVI

NAZIV AKTIVA INKLUZIJA DJECE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

VODITELJ Božena Batisweiler, stručni suradnik defektolog - savjetnik

MJESTO

ODRŽAVANJA PO „Maslačak“

CILJ AKTIVA

Senzibilizirati odgojitelje za specifične potrebe djece s teškoćama u

razvoju i razvojnim poremećajima

Upoznati odgojitelje s važnošću timskog rada

Osvijestiti važnost uloge odgojitelja u ranom razvoju djece

Osnaživati odgojiteljeve resurse u neposrednom radu Osnaživati

odgojitelje za partnersku suradnju s roditeljima

Poticati, njegovati i razvijati podržavajuću i kvalitetnu interakciju

odgojitelja i svih sudionika odgojno – obrazovnog procesa

TEME SUSRETA

1. Protokol postupanja djelatnika dječjeg vrtića u procesu inkluzije

2. Multidisciplinarnost u planiranju i provođenju inkluzivnog

predškolskog programa

3. Didaktički i metodički postupci – Individualni odgojno- obrazovni

programi - općenito

4. Didaktički i metodički postupci u radu s djecom s poremećajima

senzorne integracije

5. Didaktički i metodički postupci u radu s djecom s poremećajima

socijalne komunikacije,

Valorizacija aktiva

NAPOMENA: teme susreta su načelno definirane, mijenjat će se

ovisno o interesu i motivaciji sudionika

OBLICI I METODE

RADA

Izlaganja

Radionice

Demonstracije praktičnih radova

OPTIMALAN BROJ

SUDIONIKA Maksimalno 12 sudionika

SREDSTVA ZA RAD AV – tehnika, razni potrošni materijal, didaktička sredstva

KORIŠTENA

LITERATURA

1. Ljiljana Pintarić Mlinar (2014.): Priručnik za razvoj inkluzivnih

ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, Jastrebarsko,

Dječji vrtić Jastrebarsko

2. Ellen R. Daniels & Kay Stafford (2003.): Kurikulum za inkluziju

Zagreb, udruga „ Korak po korak“

NAZIV AKTIVA DRAMSKI AKTIV

VODITELJ Smilja Grujić, Sanja Vincetić, odgojiteljice

MJESTO

ODRŽAVANJA Matični objekt

CILJ AKTIVA Proširivanje znanja, iskustva i vještina samostalnog rada odgojitelja na razvijanju sposobnosti scenskog izražavanja

TEME SUSRETA

- pisanje scenarija - odabir glazbe - izrada scene - izrada kostima - izrada lutaka - valorizacija

32

OBLICI I METODE

RADA

radionice rad u skupini frontalni rad demonstracije

OPTIMALAN BROJ

SUDIONIKA

15-20

SREDSTVA ZA RAD CD player, tkanine, drveni štapovi, paravani, kolaž...

KORIŠTENA

LITERATURA

Igramo se kazališta-Vera Stenzel, Kazalište lutaka i drugi igrokazi-Zlatko Krilić, Darovi djeda mraza- Višnja Strahuljak

5.1.3. RADIONICE

RAZVIJANJE PROFESIONALNIH KOMPETENCIJA ODGOJITELJA ZA

SURADNJU I IZGRAĐIVANJE PARTNERSTVA S RODITELJIMA

1. CILJ

Cilj ovog programa stručnog usavršavanja odgojitelja je razvoj kompetencija

odgojitelja za poboljšanje njihovih suradničkih vještina i razumijevanje različitosti obiteljskih

sredina iz kojih dolaze djeca uključena u ustanove ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Program je usmjeren na interakcije između odgojitelja i roditelja ili drugih članova obitelji

koji su uključeni u djetetov odgoj i obrazovanje te osnažuje odgojitelje za razumijevanje,

iniciranje, organiziranje i razvoj suradničkih odnosa kroz individualizirani pristup kako djeci

tako i roditeljima i obitelji u cjelini.

2. ZADAĆE

Zadaće programa su:

˗ razvoj komunikacijskih vještina (aktivno slušanje, rasprave)

˗ razvoj vještina pristupanja i razumijevanja različitosti i poštivanja različitosti.

˗ razvoj vještina koje omogućavaju korištenje različitih izvora informacija i komunikacijskih

alata kako bi se istraživale, analizirale, procjenjivale i prezentirale informacije

˗ razvoj suradničkih vještina potrebnih za rad u timu

˗ razvoj sposobnosti rješavanja problema (kroz strateško planiranje, kontrolu, davanje

povratnih informacija)

˗ razvoj vještina donošenja racionalnih odluka na individualnoj i društvenoj razini

3. OČEKIVANI ISHODI

Tijekom i nakon programa odgojitelji će moći:

˗ bolje razumijeti ulogu koju obitelj ima u razvoju djeteta

˗ razumijeti pojam različitosti obitelji s interkulturalnih osnova; različitosti s obzirom na

socio – ekonomske uvjete života; različitosti s obzirom na specifične potrebe djece (darovita

djeca, djeca s teškoćama u razvoju) te djelovati i surađivati s njima prihvaćajući i uvažavajući

te različitosti

˗ djelovati u skladu s razumijevanjem važnosti koju imaju odnosi i njihova dinamika među

pojedincima

˗ kombinirati suvremene kurikulume uvažavajući suvremene dosege znanosti i prakse,

stvarajući okruženje za osobni i profesionalni razvoj

33

˗ razjasniti različite aspekte samorefleksije u programu ustanova ranog i predškolskog odgoja

i obrazovanja te istaknuti kako postupak samopreispitivanja poboljšava cjelokupni razvoj

djeteta, ali i njihov osobni i profesionalni razvoj

˗ podržati integraciju samorefleksije u svakodnevnom radu ustanova ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja

˗ planirati, organizirati, provoditi i vrednovati suradnju s obiteljima i partnerstvo na temelju

konteksta njihovih ustanova i odgojnih skupina.

Teme radionica:

1. Svi su dobrodošli

2. Poštivanje različitosti

3. Kompetencije odgojitelja potrebne za suradnju i partnerstvo s obitelji

4. Partnerstvo s roditeljima, suradnja s obitelji

5. Razvojna podrška obitelji

6. Komunikacija

7. Suvremeni oblici suradnje s obitelji

8. Dijete kao aktivni sudionik partnerstva s roditeljima

9. Rad s roditeljima u osjetljivim situacijama

10. Osnaživanje roditelja

VODITELJ RADIONICA: Matea Galinec, mag. ranog i predškolskog odgoja

5.2. STRUČNO USAVRŠAVANJE IZVAN USTANOVE

Stručno usavršavanje će teći kroz individualno praćenje literature te kroz stručna

usavršavanja organizirana od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Agencije

za odgoj i obrazovanje te drugih relevantnih organizacija i udruga. Poticat će se

odgojitelje na stručno usavršavanje u vlastitom aranžmanu budu li za to imali mogućnosti.

Prema Katalogu stručnih skupova Agencije za odgoj i obrazovanje predviđeni su

sljedeći seminari u periodu od rujna do prosinca 2016. godine:

RB. TEMA

VRIJEME I

MJESTO

ODRŽAVANJA

STRUČNI

DJELATNIK

1. Stručno-metodička priprema za polaganje

stručnog ispita

5.10.2016.

DV Malešnica, Zagreb,

A. T. Mimare 34

odgojitelji-pripravnici

2.

Međunarodni stručno znanstveni skup

Sretna djeca–kreativnost u likovnom,

dramskom i plesnom izrazu

12. - 14. 10. 2016.

Školska knjiga,

Masarykova 28,

Hrvatski školski muzej,

Trg maršala Tita 4

Zagreb,

odgojitelji, stručni

suradnici, ravnatelji

3. Dimenzije GOO-a i mogućnosti definiranja

ishoda i izvora učenja i poučavanja

20.12.2016.

Zagreb

Agencija za odgoj i

obrazovanje

odgojitelji

34

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Jedna od važnih sastavnica odgojno-obrazovnog rada u predškolskoj ustanovi jest

suradnja s roditeljima. Educiranost, profesionalnost i susretljivost glavne su odlike stručnih

djelatnika koje čine temelj partnerskih odnosa s roditeljima.

U svom radu odgojno-obrazovni radnici će tijekom ove pedagoške godine realizirati

sljedeće oblike suradnje s roditeljima:

boravak roditelja u vrtiću (period adaptacije)

individualne razgovore s roditeljima

roditeljske sastanke

uključivanje roditelja u gradnju kurikuluma

kutiće za roditelje (oglasne ploče za roditelje)

klub za roditelje (web stranica)

druženja, svečanosti i izleti

BORAVAK RODITELJA U VRTIĆU

Omogućavanje boravka roditelja u vrtiću tijekom perioda adaptacije djeteta jedan je

od vidova otvorenosti naše ustanove prema roditeljima. Koristeći tu mogućnost roditelji su

često bili prisutni u vrtiću tijekom prvih nekoliko dana boravka djeteta u vrtiću. Boravak s

djetetom u vrtiću omogućava stvaranje međusobnog povjerenja između odgojitelja i roditelja

te ima za posljedicu stvaranje partnerskog odnosa te osjećaja sigurnosti kod roditelja i djeteta.

INDIVIDUALNI RAZGOVORI S RODITELJIMA

Svakodnevna komunikacija roditelja i odgojitelja prilikom dolaska i odlaska djeteta

nije dovoljna za kvalitetnu razmjenu informacija o napredovanju djeteta ili o eventualnim

poteškoćama koje dijete iskazuje. Zbog toga odgojitelji dogovaraju s roditeljima individualne

razgovore izvan radnog vremena predviđenog za rad u skupini kako bi neometano mogli

voditi razgovor. Najčešće se individualni razgovori dogovaraju kada dijete ima određene

poteškoće koje zabrinjavaju roditelja i/ili odgojitelja, iako bi ovakav oblik razgovora trebao

biti redoviti način suradnje s roditeljima.

RODITELJSKI SASTANCI

Tijekom pedagoške godine svaki odgojno-obrazovni radnik mora održati barem četiri

roditeljska sastanka. U kolovozu i rujnu to su informativni sastanci za roditelje

novoupisane djece.

Roditeljski sastanci mogu biti informativnog tipa (aktualna zbivanja u skupini, predstave,

svečanosti, izleti, ritam dana u vrtiću i sl.), ili komunikacijskog tipa (obrada neke stručne

teme od strane odgojitelja ili stručnog suradnika uz aktivno uključivanje roditelja kroz igru i

diskusiju ).

Vezano uz aktualna događanja u pojedinoj skupini ili vrtiću planira se održati

nekoliko stručnih predavanja i radionica od strane članova stručnog tima:

RB TEMA NOSITELJ VRIJEME

ODRŽAVANJA

1. Agresivno ponašanje kod

djece predškolske dobi

str. suradnik-

defektolog

tijekom ped.

godine

2. Kako prepoznati i rješavati

probleme u odgoju

str. suradnik-

defektolog

tijekom ped.

godine

3. Zna li dijete što ja hoću str. suradnik-

defektolog

tijekom ped.

godine

35

4. Trebaju li sva djeca imati

popodnevni odmor u vrtiću?

str. suradnik-

pedagog rujan

5. Dječje potrebe, prava i pravila str.suradnik-

pedagog tijekom ped. godine

6. Važnost igre u razvoju djece str. suradnik-

pedagog tijekom ped. godine

7. Postavljanje granica str. suradnik-

pedagog tijekom ped. godine

KUTIĆI ZA RODITELJE I KLUB ZA RODITELJE

Posredan oblik suradnje s roditeljima ostvaruje se putem "Kutića za roditelje". U

njima roditelji mogu pročitati koje se aktivnosti provode u skupini, izjave djece o nekoj temi,

kao i obradu neke stručne teme o odgoju, njezi, rastu i razvoju djeteta.

Stručni djelatnici koji rade neposredno u skupini u "kutiće" unose i aktualnosti

vezane za događanja u njihovoj skupini kao i pojedine stručne članke prema svojem odabiru

ili prema odabiru stručnog suradnika.

Na web stranici Dječjeg vrtića Cvrčak postoji rubrika "Kutak za roditelje" u okviru

koje stručni suradnici Vrtića mjesečno pripremaju stručne teme za roditelje. Iste teme stručni

suradnici pripremili su i za "Kutiće za roditelje":

Teme kutića za roditelje i Kluba za roditelje na web stranici (www.dv-cvrcak.hr) u

pedagoškoj godini 2016./2017.:

mjesec tema nositelji

rujan

Individualni razgovori odgojitelja i roditelja

Prilagodba (adaptacija) djece na vrtić/jaslice

Kako spriječiti bolesti dišnih puteva

defektolog

pedagog

zdr.voditelj

listopad Rast zubiju, što čini zube zdravima

Program predškole

zdr.voditelj

pedagog

studeni Djeca s neurorizicima

Matična mliječ

defektolog

zdr.voditelj

prosinac Higijena ruku

Razveselimo dijete darom

zdr.voditelj

pedagog

siječanj Teškoće senzorne integracije

Noćno mokrenje

defektolog

zdr.voditelj

veljača Bolest usta, šaka i stopala

Laganje kod djece

zdr.voditelj

pedagog

ožujak Značaj igre

Znakovi problema s vidom u djece

defektolog

zdr.voditelj

travanj Mršava djeca-debela djeca

Suradnja obitelji i vrtića

zdr.voditelj

pedagog

svibanj Roditelj - odgojitelj

Virusne crijevne bolesti

defektolog

zdr.voditelj

lipanj Ne zaboravite na opasnost sunca

Kako odabrati dječji vrtić

zdr.voditelj

pedagog

36

rb Društveni činitelji Oblici suradnje

1.

Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i sporta

-informacije o novim propisima i zakonima;

-usklađivanje s Državnim pedagoškim standardom;

-suglasnost za provedbu posebnih programa;

-sufinanciranje programa javnih potreba (daroviti,

djeca s teškoćama, predškola, nacionalne manjine)

2.

Agencija za odgoj i

obrazovanje

-stručno usavršavanje prema Katalogu stručnih

skupova;

-prijava pripravnika za stažiranje i polaganje stručnih

ispita;

-napredovanje u zvanje mentora i savjetnika;

3.

Lokalna samouprava

(uprava Grada, mjesni

odbori)

-osiguravanje sredstava za redovnu djelatnost i

materijalno održavanje objekata;

- osiguravanje sredstava za djelatnike prema

Kolektivnom ugovoru

4.

Županija Međimurska

- Služba za društvene

djelatnosti

-Ured državne uprave

-financiranje djece u programu predškole

-izdavanje rješenja o početku rada

5.

Učiteljski fakultet – odsjek u

Čakovcu

-organizacija stručne prakse za redovne i izvanredne

studente;

-provedba metodičkih vježbi za redovne studente

6. Osnovne škole

-organiziranje posjeta predškolaca školi;

-posjet učitelja RN vrtićima

7. Centar za socijalnu skrb -suradnja vezana uz djecu s teškoćama u razvoju i

obitelji slabijeg socijalnog statusa

8. Zavod za javno zdravstvo

-provođenje higijensko-epidemioloških mjera; -

usklađivanje sa HACCAP-om;

-sistematsko - sanitarni pregled djelatnika

9.

Udruge s područja Županije

koje se bave promicanjem

prava djece s teškoćama u

razvoju

-osiguravanje pomagača u skupinama u koje su

integrirana djeca s težim teškoćama u razvoju

10. Turistička zajednica grada

Čakovca

-uključivanje Ustanove u manifestacije i projekte

koje organizira TZ, radi prezentacije široj javnosti

11. Turistička zajednica

Međimurske županije

-uključivanje u projekt „Volim Hrvatsku“ i druge

projekte koje organizira TZ MŽ

12. Centar za kulturu

-posjet kazališnim i kino predstavama za djecu

(ASSITEJ);

- Završna svečanost – ispraćaj školaraca

13. Muzej Međimurja

-uključiti se prigodnim programima i dječjim

radovima u projekte Muzeja (Kraljeve trešnje i sl.)

14. Knjižnica i čitaonica -učlanjenje i posudba slikovnica

-uključivanje u projekte knjižnice (susreti s piscima)

15. Policijska uprava

-uključivanje u projekte „Moj prijatelj policajac i ja u

prometu“, „Biciklijada“ i druge preventivne akcije;

-edukacija o prometnoj kulturi za djecu u godini pred

polazak u školu

16. Mediji (novine, radio,

televizija) -promicanje djelatnosti Ustanove

7. SURADNJA S VANJSKIM USTANOVAMA

37

MENTORI METODIČKIH VJEŽBI U PED. GOD. 2016./2017.

Dječji vrtić Cvrčak imenovan je vježbaonicom Učiteljskog fakulteta odsjeka u

Čakovcu za Metodiku glazbene kulture i Metodiku likovne kulture na četiri godine, a

temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta od 4. svibnja 2016. godine.

Suradnja s Učiteljskim fakultetom u Čakovcu nastavlja se i putem osiguravanja stručne

prakse za redovne i izvanredne studente 1., 2. i 3. godine studija predškolskog odgoja.

METODIKA LIKOVNE KULTURE – vrtić "Cvrčak"

MENTORI: Mirjana Lisjak

Smilja Grujić

METODIKA GLAZBENE KULTURE –vrtić "Cvrčak"

MENTORI: Sanja Vincetić

Snježana Vugrinec

8. VREDNOVANJE PROGRAMA

Vrednovanje programa provodit će se na sljedećim razinama:

Na državnoj razini (eksterno vrednovanje) – kontrola i supervizija nadređenih službi

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Nacionalnog centra za vanjsko

vrednovanje obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje;

Na razini ustanove (interno vrednovanje/samovrednovanje) – praćenje i supervizija

odgojno-obrazovnih radnika i ravnatelja

Na razini skupine – sudjelovanjem svih sudionika programa: djece, roditelja,

odgojitelja

U pedagoškoj godini 2016./2017. u suradnji s Nacionalnim centrom za vanjsko

vrednovanje obrazovanja nastavit će se provoditi projekt "Samovrednovanje ustanova ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja", koji je započet u vrijeme rada Dječjeg vrtića Čakovec, u

matičnom objektu i četiri područna odjela.

Formiran je Tim za kvalitetu 21. rujna 2016. godine u čijem sastavu su sljedeći članovi:

1. Lidija Varošanec, ravnateljica

2. Gordana Patarčec, pedagoginja

3. Smiljana Nedeljko, odgojiteljica u PO „Stonoga“

4. Matea Galinec, odgojiteljica u PO „Pčelice“

5. Bašek Marija, odgojiteljica u PO „Krijesnice“

6. Nikolina Pikl, odgojiteljica u PO „Maslačak“

7. Roberta Capek, odgojiteljica u matičnom objektu u vrtiću

8. Kristina Barić, odgojiteljica u matičnom objektu u jaslicama

9. Gordana Bogoevski-Budiša, spremačica (administrativno i pomoćno osoblje)

10. Melita Kraljić, predstavnik roditelja

11. Silva Raonić, predstavnik lokalne zajednice

Nakon obavljene kreda analize, Tim za kvalitetu izradio je Razvojni plan ustanove.

38

RAZVOJNI PLAN USTANOVE

PRIORITETNA

PODRUČJA

UNAPREĐENJA

RAZVOJNI

CILJEVI

METODE I

AKTIVNOSTI ZA

OSTVARIVANJE

CILJEVA

POTREBNI

RESURSI

DATUM DO

KOJEGA ĆE SE

CILJ OSTVARITI

MJERLJIVI

POKAZATELJI

OSTVARIVANJA

CILJEVA

OSOBE

ODGOVORNE

ZA PROVEDBU

AKTIVNOSTI

Suradnja sa

užom i širom

društvenom

zajednicom

1.Profesionalna razmjena primjera

dobre prakse odgojno-

obrazovnih radnika među područnim

odjelima i formiranje

„zajednice koja uči

1.1. Formiranje timova prema

zajedničkim

interesima, refleksija na praksu i razmjena

dobre prakse

1.2. Edukacija timova

preko POU „Korak po korak“ – Zajednice

odgajatelja koje uče

Raspoloživo vrijeme odgojno-

obrazovnih radnika

Računalo, projektor, kamera,

foto-aparat i

prostori vrtića

Formiranje timova –

kraj listopada

Refleksije – od studenog 2016. do

lipnja 2017.

Zapisnici sa održanih refleksija, foto i video

dokumentacija

Odgojitelji iz svakog područnog

odjela, Pedagog

Financijska sredstva

za plaćanje edukacije

Raspoloživo

vrijeme odgojno-obrazovnih radnika

od veljače do

svibnja 2017.

Potvrde o završenoj

edukaciji za svakog odgojitelja koji je

prošao edukaciju

Ravnateljica,

odgojno-obrazovni radnici uključeni u

edukaciju

2.Shvaćanje roditelja i

članova lokalne

zajednice kao

ravnopravnih partnera u odgoju i

obrazovanju djece, te

njihovo uključivanje u sukonstrukciju

vrtićkog kurikuluma

2.1. Uključivanje

roditelja u o-o proces

u dogovoru s

odgojiteljima

Raspoloživo

vrijeme roditelja Od rujna 2016. do

lipnja 2017.

Pedagoška

dokumentacija

odgojitelja, foto-

dokumentacija, razvojne mape

Odgojitelji po

područnim odjelima

i u matičnom

objektu, pedagog

2.2.Uključivanje roditelja u uređenje

unutarnjih i vanjskih

prostora vrtića

Raspoloživo vrijeme roditelja i

svih zaposlenika

vrtića Alatke za rad, boje

za igrala, zemlja,

sadnice…

Od rujna 2016. do

lipnja 2017.

Foto dokumentacija prije i nakon uređenja

prostora

Objave u medijima (novinski članci )

Odgojitelji i voditelji područnih

odjela i matičnog

objekta

2.3. Organiziranje

kvalitetne provedbe slobodnog vremena

roditelja s djetetom u

suradnji s vrtićom

Raspoloživo

vrijeme roditelja i odgojitelja

Autobus, bicikli,

planinarska društva

Od rujna 2016. do

lipnja 2017.

Foto dokumentacija

svakog područnog odjela, objave u

medijima, objava na

web stranici vrtića

Odgojitelji po

područnim odjelima i u matičnom

objektu, ravnateljica

2.4.Uključivanje

roditelja u dobrotvorne i

humanitarne akcije

UNICEF – Škole za

Afriku Novčani prilozi u

skladu s

mogućnostima roditelja

Od listopada 2016.

do svibnja 2017.

Financijski iznosi

prikupljeni od strane roditelja i položeni na

račun vrtića

Ravnateljica,

pedagoginja, odgojitelji u

matičnom objektu i

PO „Pčelice“

2.5.Uključivanje lokalne zajednice

(Grad, općina, mjesni

odbori) u financiranje projekata koje

provodi vrtić

Financijska sredstva (Eko zastava,

opremanje vrtićkih

igrališta) Javni prostori

gradova, općina i

mjesnih odbora za provođenje

humanitarnih akcija

Od rujna 2016. do

lipnja 2017.

Doznačena financijska sredstva

vidljiva na izvodu

vrtića Foto dokumentacija

vrtića, objave u

medijima

Ravnateljica, Tim za kvalitetu

2.6. Javno

predstavljanje i

prezentacija vlastite prakse u suradnji s

lokalnom zajednicom

(Učiteljski fakultet, Županija, Grad)

Javni prostori

Grada, Županije i

Učiteljskog fakulteta

Odgojno-obrazovni

radnici koji će prezentirati

kvalitetnu praksu

Svibanj,lipanj 2017.

Foto dokumentacija

vrtića,

objave u medijima, objava na web stranici

vrtića

Ravnateljica,

Odgojno-obrazovni

radnici koji će prezentirati iskustva

iz prakse

39

9.1. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./ 2017.

U okviru godišnjeg plana rada, poslovi i radni zadaci ravnatelja Dječjeg vrtića sastojat

će se od sljedećih elemenata:

RB PROGRAMSKI SADRŽAJI VRIJEME

PRAĆENJA

1. Poslovi planiranja i programiranja rada

kolovoz,

rujan, listopad

- izrada Godišnjeg plana i programa rada vrtića

- izrada Kurikuluma vrtića

- izrada Godišnjeg izvješća

- u suradnji s voditeljem računovodstva raditi na financijskom

planu ustanove i izvršenju istog

- u suradnji s višim referentom za javnu nabavu sudjelovati na

izradi plana javne nabave

- planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog

potrošnog materijala

- u suradnji s Osnivačem osigurati sredstva za nabavu

najpotrebnije opreme za početak rada vrtića i jaslica te za redovito

investicijsko održavanje objekta

- izrada organizacije rada odgojno-obrazovnih radnika za novu

ped. godinu

- planiranje i vođenje Odgojiteljskog vijeća, sastanaka stručnog

tima, voditeljskih sastanaka, sastanka tehničkog osoblja

- planiranje i realizacija projekta "Samovrednovanje ustanova

ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja"

2. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića Tijekom cijele godine

- poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno-

pedagoške naravi

- zastupanje i predstavljanje ustanove te koordinacija u

funkcioniranju procesa rada

- redovitost naplate prema dobavljačima

- redovitost naplate korisnika usluga

3. Poslovi u području radnih odnosa i pravni propisi Tijekom cijele godine

- briga o zdravstvenom i materijalnom stanju radnika

- koordinacija i suradnja s predstavnicima sindikata

- osiguravanje stručne pomoći radnicima u postupku zaštite

njihovih prava

- pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se

uređuju radni odnosi (Pravilnik o radu, Pravilnik o unutarnjem

ustrojstvu)

- kontinuirano praćenje, proučavanje te traženje i davanje

potrebnih tumačenja svih zakonskih propisa i odluka

- suradnja s pravnom službom u vrtiću i izvan njega

- izrada normativnih akata važnih za rad Dječjeg vrtića

- obavljanje svih poslova u skladu sa zakonom i drugim

normativnim aktima

9. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA RAVNATELJA,

ČLANOVA STRUČNOG TIMA I ZDRAVSTVENE

VODITELJICE ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

40

4. Informiranje radnika vrtića i stručno usavršavanje Tijekom cijele godine

- informiranje radnika u Dječjem vrtiću s odredbama Zakona i

Statuta dječjeg vrtića te drugim aktima Ustanove

- pravovremeno informiranje Radničkog vijeća o materijalnoj i

financijskoj problematici ustanove

- sudjelovanje u izradi programa stručnog usavršavanja

djelatnika

- praćenje i procjenjivanje realizacije programa stručnog

obrazovanja i usavršavanja radnika tijekom godine

- praćenje odgojitelja početnika kroz Povjerenstvo za stažiranje

- sudjelovanje na seminarima i stručnim sastancima u i izvan

ustanove

5. Financijsko-materijalno poslovanje dječjeg vrtića Tijekom cijele godine

- odlučivanje o nabavi u skladu s planom javne nabave i

financijskim planom

- suradnja s osnivačem vezano uz investicijsko održavanje

objekata

6. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća Tijekom cijele godine

- u suradnji s predsjednikom Upravnog vijeća dogovarati dnevni

red sjednica Upravnog vijeća

- aktivno sudjelovati na sjednicama Upravnog vijeća

- provođenje odluka i zaključaka Upravnog vijeća

- redovito izvješćivanje o radu ustanove u suglasju sa godišnjim

planom i programom rada

7. Rad i suradnja s roditeljima te vanjskim

čimbenicima bitnim za rad Dječjeg vrtića

Tijekom cijele godine

- osiguravanje uvjeta za normalnu i nesmetanu suradnju na

relaciji roditelj - dječji vrtić te uključivanje u realizaciju

navedene suradnje

- uključivanje u zajedničke roditeljske sastanke na početku i

tijekom pedagoške godine

- individualni razgovori prema potrebi i zahtjevu roditelja ili

stručnog osoblja

- sudjelovanje u organizaciji i realizaciji radionica za roditelje te

pripremi i izradi edukativnih materijala

- suradnja s roditeljima u vezi s problematikom vezanom

uz neposredni rad vrtića, rad osoblja, smještaj djece i sl.

- planiranje i organiziranje rada Vijeća roditelja,informiranje istih

te suradnja s njima

- suradnja s raznim udrugama, vjerskim zajednicama, Centrom za

socijalnu skrb, školama, Učiteljskim fakultetom

- suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta

Agencijom za odgoj i obrazovanje, Prosvjetnom inspekcijom,

Državnim uredom za reviziju

- suradnja sa Županijskim uredom za prosvjetu, kulturu i

sport te sa Uredom državne uprave,

- suradnja sa Odjelom za društvene djelatnosti grada Čakovca,

ostalim odjelima gradske uprave i Gradskim vijećem

- suradnja s drugim predškolskim ustanovama i ostalim

ustanovama i organizacijama na području Grada, Županije i šire

41

RAZRADA TJEDNE I GODIŠNJE SATNICE RAVNATELJA

RB. PODRUČJE RADA TJEDNI

BROJ SATI

GODIŠNJI

BROJ SATI

1. Poslovi planiranja i programiranja rada 5 218

2. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića 10 436

3. Poslovi u području radnih odnosa i pravni

propisi 5 218

4. Informiranje djelatnika vrtića i stručno

usavršavanje 2,5 109

5. Financijsko-materijalno poslovanje dječjeg

vrtića 5 218

6. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća 2,5 109

8. Rad u okviru stučnih tijela dječjeg vrtića 2,5 109

9. Rad i suradnja s roditeljima te vanjskim

čimbenicima bitnim za rad dječjeg vrtića 5 218

10. Dnevna pauza 2,5 109

UKUPNO: 40 1744

42

9.2. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA STRUČNOG SURADNIKA –

PEDAGOGA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./ 2017.

PROGRAMSKE ZADAĆE U ODNOSU NA: 1. DIJETE VRIJEME IZVRŠENJA

Kontinuirano praćenje i procjenjivanje djetetovih potreba i kvaliteta njihova

zadovoljavanja

pedagoško praćenje odgojno-obrazovnog procesa

praćenje djetetova ponašanja u interakciji i komunikaciji s drugom djecom,

odgojiteljima i ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa timsko opserviranje djece s teškoćama u razvoju s naglaskom na djetetovu

komunikaciju i interakciju u skupini

praćenje razvoja higijenskih navika djece i poticanja samostalnosti

tijekom cijele godine

Na temelju poznavanja djetetovih aktualnih potreba:

sudjelovati u formiranju odgojnih skupina

sudjelovati u praćenju i stvaranju uvjeta za olakšavanje prilagodbe djece u

skupini

prikupljati podatke o realnim potrebama i interesima djeteta u skupini,

usklađivati organizaciju rada, ritam dana, uvjete i metode rada s djecom u

vrijeme popodnevnog odmora

sudjelovati u kreiranju i organiziranju programa predškole

sudjelovati u izradi zdravstveno-rekreativnih programa (zimovanje, ljetovanje)

sudjelovati u nabavci didaktičkog i potrošnog materijala kao i ostalih sredstava

potrebnih za rad u skupini

svibanj-lipanj

rujan-listopad

tijekom cijele godine

Ostvarivati okolnosti u kojima će dijete biti inicijator i kreator prostora u kojem

boravi, sadržaja kojima se bavi i odnosa koje uspostavlja

procjena i praćenje dijelova odgojno-obrazovnog procesa

prikupljanje i analiza podataka iz odgojiteljeve pedagoške dokumentacije i

refleksije na praksu

tijekom cijele godine

2. RODITELJE VRIJEME IZVRŠENJA

Upoznati roditelje sa specifičnostima programa rada dječjeg vrtića i njegovom

realizacijom putem roditeljskih sastanaka i individualnih razgovora:

upoznati nove roditelje s obilježjima institucionalnog odgoja te o posebnostima

vrtića i skupina

provesti inicijalni intervju s novoupisanim roditeljima o razvojnim

karakteristikama djeteta

intenzivnije uključivati roditelje u neposredan odgojno-obrazovni proces kao

ravnopravnog partnera koji svojim znanjima i iskustvom može obogatiti život

djeteta u vrtiću

voditi roditeljske sastanke na razini vrtića te na razini skupina po modelu

komunikacijskih roditeljskih sastanaka prema aktualnoj temi

uspostavljanje kvalitetne komunikacije s roditeljima (ankete, individualni

razgovori, savjetovanja o odgoju)

sudjelovanje u izradi i distribuciji promidžbenog materijala za roditelje

(brošure)

korištenje web stranice kao suvremenog oblika komunikacije s roditeljima

rujan

lipanj

tijekom cijele godine

prema potrebi

tijekom cijele godine

travanj

tijekom cijele godine

3. ODGOJITELJE VRIJEME IZVRŠENJA

Pomoć odgojiteljima u kreiranju vremenskog, materijalnog i prostornog

konteksta za povoljan djetetov razvoj i optimalno zadovoljavanje njegovih

potreba:

suradnja s odgojiteljima u podizanju kvalitete planiranja odgojno-obrazovnog

rada

suradnja u kreiranju i unapređivanju primjerenog i poticajnog okruženja

poticanje profesionalnog razvoja odgojitelja kroz promicanje refleksivne i

samorefleksivne prakse

osmišljavanje oblika i sadržaja stručnog usavršavanja odgojitelja tijekom

pedagoške godine

senzibilizacija odgojitelja za poštivanje prava djece

pomoć odgojiteljima u radu na odabranim projektima skupina i projektima na

tijekom cijele godine

43

razini vrtića, u smislu osmišljavanja poticaja, izboru sadržaja, provođenju

aktivnosti te evaluaciji postignutog

suradnja u pronalasku primjerenog modela i poticaja za provođenje optimalnog

dnevnog odmora djece

tijekom cijele godine

Potpora i pomoć odgojiteljima u praćenju, bilježenju i vrednovanju odgojno-

obrazovnog procesa

pomoć odgojiteljima u vođenju funkcionalne i racionalne pedagoške i dodatne

dokumentacije (razvojne mape, foto i video dokumentacija…)

tijekom cijele godine

Potpora i pomoć odgojiteljima u interakciji s roditeljima i obogaćivanju

interakcije novim načinima i sadržajima komuniciranja

osvješćivati o mogućim razlikama u odgojnim postupcima obitelji i vrtića, o

razlikama životnog prostora, kvaliteti odnosa i sustavu vrijednosti te o utjecaju

tih razlika na djetetov razvoj

senzibilizirati odgojitelje za osiguravanje roditeljskog prava na sudjelovanje u

programiranju, realizaciji i evaluaciji odgojno-obrazovnog rada te iznalaženju

novih, suvremenih oblika suradnje s roditeljima

osvješćivati odgojitelje o potrebi i važnosti stalne prezentacije napretka djeteta,

potvrde njihove razine stručne kompetencije i promicanje struke i djelatnosti

vrtića među roditeljima i društvenom zajednicom

tijekom cijele godine

Organizirati, osmišljavati i pratiti mentorski rad sa studentima na stručno-

pedagoškoj praksi i pratiti rad odgojitelja početnika u obavljanju pripravničkog

staža (član povjerenstva za stažiranje)

tijekom cijele godine

4. RAVNATELJA I STRUČNI TIM VRIJEME IZVRŠENJA

Osmišljavanje i razvijanje različitih oblika zajedničkog djelovanja u cilju što

uspješnije suradnje i bolje organizacije rada te očuvanja kvalitetne razine

odgojno-obrazovnog procesa kroz:

redovite sastanke stručnog tima i ravnatelja

dogovor i organizaciju rada predškole i kraćih programa

nabavu nove literature i periodike

aktivno sudjelovanje u radu odgojiteljskih vijeća, internih stručnih aktiva i

radnih dogovora u projektu Samovrednovanje ustanova ranog i predškolskog

odgoja

zajednički rad na izradi Godišnjeg plana i programa rada vrtića, Kurikuluma

vrtića, te pisanju Godišnjeg izvješća

stručna potpora u osmišljavanju proširenja programa i sadržaja rada te

osmišljavanju i provedbi promidžbenih aktivnosti vrtića

tijekom cijele godine

rujan, kolovoz

5. DRUŠTVENE ČIMBENIKE VRIJEME IZVRŠENJA

Povezivanje sa stručnim i društvenim čimbenicima radi unapređenja odgojno-

obrazovnog rada i osiguranja kvalitetnijeg i raznovrsnijeg života djeteta u

vrtićkom okruženju

suradnja s Gradskim uredom (Odjel za društvene djelatnosti)

suradnja sa Županijskim odjelom za društvene djelatnosti

suradnja s odgojno-obrazovnim ustanovama (škole, vrtići)

suradnja s kulturno-umjetničkim i sportskim ustanovama i društvima

suradnja s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta, Agencijom za odgoj i

obrazovanje po pitanju stručnog usavršavanja i zakonskih propisa

javno predstavljanje odgojno-obrazovnog rada vrtića

uključivanje u projekte šireg društvenog značaja radi jačanja osobne stručne

kompetencije, stjecanja novih pedagogijskih spoznaja i doprinosa u sklopu

projekata, inovacija, akcija i sl. (Škola za Afriku, Eko škola)

tijekom cijele godine

6. RAZVOJNA DJELATNOST VRIJEME IZVRŠENJA

Suradnja na usklađivanju plana i programa rada pedagoga s drugim članovima

razvojne djelatnosti

osiguravanje uvjeta (stručnih, organizacijskih, materijalnih i sadržajnih) za

provedbu programa rada

provođenje timske opservacije djeteta s posebnim potrebama i TUR-om

uključivanje odgojitelja u akcijska istraživanja i projekte na razini vrtića te

prezentiranje dostignuća istih

sudjelovanje u odabiru i realizaciji tema na odgojiteljskim vijećima

tijekom cijele godine

44

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE VRIJEME IZVRŠENJA

Individualno stručno usavršavanje

rad na osobnom stručnom usavršavanju i praćenje stručne literature i pedagoške

periodike, Internet..

sudjelovanje na svim oblicima stručnog usavršavanja u ustanovi i izvan

ustanove koje organiziraju nadležne i stručne institucije (MZOS, AZOO), te

Sekcija predškolskih pedagoga

tijekom cijele godine

prema ponudi i

mogućnostima ustanove

8. OSTALI POSLOVI VRIJEME IZVRŠENJA

Sudjelovanje u radu Povjerenstva za stažiranje odgojiteljima pripravnicima

Organizacija stručno-pedagoške prakse studentima Učiteljskog fakulteta

Sudjelovanje u radu Komisije za upise djece u jaslice/vrtić

Sudjelovanje u Timu za kvalitetu u okviru projekta „Samovrednovanje

ustanova ranog i predškolskog odgoja“

Nabava pedagoške dokumentacije

tijekom cijele godine

po potrebi

RAZRADA TJEDNE I GODIŠNJE SATNICE

STRUČNOG SURADNIKA - PEDAGOGA

RB. PODRUČJE RADA TJEDNI

BROJ SATI

GODIŠNJI

BROJ SATI

1. ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE 10 438

2. ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE 10 438

3. ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE 5 219

4. ZADAĆE U ODNOSU NA RAVNATELJA I

STRUČNI TIM 2,5 109,5

5. ZADAĆE U ODNOSU NA DRUŠTVENE

ČIMBENIKE 2,5 109,5

6. RAZVOJNA DJELATNOST 2,5 109,5

7. STRUČNO USAVRŠAVANJE 2,5 109,5

OSTALI POSLOVI 2,5 109,5

9. DNEVNA PAUZA 2,5 109,5

UKUPNO: 40 1752

45

9.3. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA STRUČNOG SURADNIKA –

DEFEKTOLOGA ZA PEDAGOŠKU GODINU 2016./ 2017.

OSNOVNI CILJEVI PROGRAMA

Omogućiti i osigurati uvjete za kvalitetno uključivanje djece s teškoćama u razvoju i roditelja u sve

aspekte odgojno – obrazovnog rada

Prevencija teškoća u razvoju – praćenjem razvoja djece te edukacijom roditelja, odgajatelja i

pomagača

Edukacijsko – rehabilitacijski rad

ZADAĆE

Podizanje razine osviještenosti odgojitelja za djecu s razvojnim odstupanjima i teškoćama u razvoju

Osnaživanje odgojitelja u komunikaciji s djecom i obiteljima

Senzibilizacija odgojitelja i roditelja o prepoznavanju ranih znakova odstupanja u razvoju te

prevenciju posebnih potreba u što ranijoj dobi

Stvaranje kvalitetnih uvjeta za primjeren psihofizički razvoj djece s posebnim potrebama –

osnaživanje odgojitelja za rad s vršnjacima na prihvaćanju različitosti, rad na prilagođavanju

prostornog konteksta, planiranje ciljanih grupnih aktivnosti

Izrada plana i programa rada u suradnji s odgojiteljima i stručnim timom te roditeljima

Jačanje kompetencija odgojitelja i drugih odraslih osoba koji su u svakodnevnoj interakciji s djecom s

teškoćama u razvoju

Osvješćivanje važnosti roditeljske uloge i aktivno uključivanje roditelja u realizaciju odgojno –

obrazovnog procesa

Savjetodavni i edukacijski rad s roditeljima

Izrada individualnih programa za djecu s teškoćama u razvoju i djecu sa specifičnim razvojnim

poremećajima

Praćenje djece rizičnog razvoja

Pravovremeno prepoznavanje posebnih potreba kod novoupisane djece

Provođenje individualnih i grupnih habilitacijskih postupaka

Vođenje pedagoško – defektološke dokumentacije

Uvjeti i kvaliteta prostornog konteksta poboljšavat će se i dorađivati tijekom pedagoške godine,

obzirom na to da će se kroz vrijeme dobiti detaljniji uvid u posebne potrebe djece

STRATEGIJE

Prema djeci:

Praćenje djece s faktorima rizika te kreiranje preventivnih programa

Izrada individualiziranih programa suradnji s odgojiteljima i roditeljima

Praćenje inkluzije te napredovanja rasta i razvoja djece te prevencija posebnih potreba

Individualni rad s djecom s posebnim potrebama

Prema odgojiteljima:

Podrška odgojiteljima u skupini u koju je uključeno dijete s posebnim potrebama oko prilagodbe

prostora, didaktičkog materijala, individualiziranog pristupa u radu

Individualne konzultacije vezane uz problematiku djece s posebnim potrebama

Osiguravanje uvjeta za edukaciju odgojitelja putem aktiva

Edukacija na stručnim skupovima izvan vrtića

Prema roditeljima:

Suradnja s roditeljima putem individualnih konzultacija i savjetodavnog rada

Osnaživanje roditelja kroz individualna primanja, roditeljske sastanke, radionice

Edukacija roditelja pismenim putem – preko web stranice, kutića za roditelje

Prema društvenoj sredini:

Suradnja s vanjskim ustanovama i udrugama

ELEMENTI PRAĆENJA

Periodično, tromjesečno ili polugodišnje putem lista praćenja razvoja, chek lista, opservacije članova

46

stručnog tima

Primjena dijagnostičkih instrumenata – prema potrebi

Kvalitativna i kvantitativna analiza rezultata

Informiranje roditelja i odgojitelja o rezultatima praćenja i analize

NOSITELJI I SUDIONICI

Stručni tim

Odgojitelji

Roditelji

VRIJEME REALIZACIJE

-tijekom rujna, listopada i studenoga (opservacija novoupisane djece)

-tijekom cijele pedagoške godine, te kroz duži period do postignuća cilja

ODGOJNO –OBRAZOVNI RAD

REDOVNI PROGRAM – područja posebnog stručnog interesa

RAD NA UNAPREĐENJU PROCESA PRAĆENJA, PROCJENJIVANJA I

DOKUMENTIRANJA RAZVOJA DJECE

CILJ

Intenziviranje suradnje odgojitelja, roditelja i stručnih suradnika na procjenjivanju razvojnog statusa

djece i planiranja razvojno primjerenih individualnih programa. Dokumentiranje aktivnosti koje se

provode u vrtiću u suradnji sa stručnim timom, odgajateljima i roditeljima.

BITNE ZADAĆE

U odnosu na dijete:

Stimuliranje pojedinih aspekata djetetova razvoja ciljanim zadaćama i promišljenim poticajima

Intenziviranje razvoja potencijala djece

Podržavanje razvoja pozitivne slike djeteta

U odnosu na odgojitelje:

Timski rad na planiranju razvojnih zadaća na individualnoj i grupnoj razini te promišljanje razvojno

– primjerenog konteksta koji potiče razvoj potencijala djece

Primjena razvojnih ljestvica za prepoznavanje razvojnog statusa djece

Dokumentiranje razvoja i postignuća djece

U odnosu na roditelje:

Jačanje roditeljskih kompetencija sudjelovanjem u praćenju i procjeni razvoja djeteta putem

razvojnih ljestvica

Osvješćivanje roditelja o važnosti primjerenih poticaja u intenzivnom razdoblju djetetova rasta i

razvoja te rane intervencije kad uočenih odgojnih i razvojnih poteškoća

Jačanje roditeljske odgovornosti za provođenjem dogovorenih odgojnih postupaka

STRATEGIJE DJELOVANJA:

1. Inicijalna procjena razvojnog statusa djece putem razvojnih ljestvica. Utvrđivanje uvjeta i

postupaka za osiguranje optimalnih uvjeta (rujan – prosinac).

2. Integrativna primjena zaštitnih, preventivnih i razvojnih programa:

-razvoj pozitivne slike o sebi, poticanje senzorne stimulacije

-razvoj socioemocionalne kompetencije; odgoj za toleranciju i nenasilno rješavanje problema

-odgoj za sigurnost, samozaštitu

-odgoj za zdrave stilove života i očuvanje zdravlja, odgoj za okoliš

-odgoj za ljudska prava i humane vrijednosti

3.Radni dogovori odgojitelja i stručnih suradnika: analize razvoja djece, planiranje razvojnih

zadaća na individualnoj razini te promišljanje primjerenih metoda i sadržaja rada usmjerenih na

djetetove potencijale (tromjesečno).

4. Praćenje i procjenjivanje uvjeta i postupaka u odnosu na napredak i postignuća djece.

5.Izrada kurikuluma

6.Individualni razgovori odgojitelja i /ili stručnih suradnika s roditeljima i razmjena zapažanja.

7.Izrada individualnih razvojnih mapa – osobna karta djeteta, bilješke o aktivnostima djeteta,

fotografiranje, dječji crteži, izjave (svibanj i lipanj).

47

NAČINI PRAĆENJA, EVALUIRANJA I DOKUMENTIRANJA:

Razvojne liste

Zapažanja odgojitelja i stručnih suradnika

Individualne mape

Foto i video zapisi

INDIKATORI POSTIGNUĆA:

Konkretna procjena razvojnog statusa djece

Uspješnost u planiranju primjerenih ciljanih zadaća i aktivnosti

Vidljiv napredak postignuća u pojedinim područjima razvoja

Konkretnija suradnja odgojitelja i stručnih suradnika te roditelja.

NOSITELJI STRATEGIJA:

Odgojitelji, stručni suradnici i roditelji

RAZRADA TJEDNE I GODIŠNJE SATNICE

STRUČNOG SURADNIKA – DEFEKTOLOGA

RB.

PODRUČJE RADA

BROJ

SATI

TJEDNO

BROJ SATI

GODIŠNJE

1. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE 2,5 109,5

2.

RAD NA UNAPREĐENJU

PROCESA PRAĆENJA,

PROCJENJIVANJA I

DOKUMENTIRANJA RAZVOJA

DJECE

5 219

3. NEPOSREDNI RAD S DJECOM

INDIVIDUALNI I U SKUPINI 20 876

4. RAD S ODGOJITELJIMA,

POMAGAČIMA I RODITELJIMA 5

219

5. SURADNJA S USTANOVAMA I

UDRUGAMA 2,5

109,5

6. STRUČNO USAVRŠAVANJE 2,5 109,5

7. DNEVNA PAUZA 2,5 109,5

UKUPNO: 40 1752

48

PODRUČJE RADA SADRŽAJ RADA SURADNJA REALIZACIJA

I. PROVOĐENJE

MJERA

ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE

- cijepljenje prema programu obaveznog

cijepljenja

- provjere dokumentacije o cijepljenju

(upućivanje roditelja ili skrbnika o obvezi

cijepljenja)

- sistematski pregled prije upisa u predškolsku

ustanovu:

a) pregled stolice na bakterije i crijevne parazite

b) pregled vlasišta na ušljivost

c) pregled kože na znakove

svraba

- zdravstveni pregled nakon izostanka iz dječje

ustanove zbog bolesti ili nekog drugog razloga

koji je trajao duže od 60 dana

-protuepidemijske mjere u slučaju zaraznih

bolesti

- zdravstveno prosvjećivanjE djece, zaposlenika

i roditelja

- briga o zdravlju zubiju

pedijatar

pedijatar ili

obiteljski liječnik

pedijatar

ZZJZ

stomatolog

Poč. pedagoške

godine

Tijekom cijele

pedagoške godine

Tijekom cijele

pedagoške godine

Tijekom cijele

pedagoške godine

II. MJERE ZA

OSIGURANJE

HIGIJENE

- ispunjenje uvjeta smještaja

- ispunjenje uvjeta u području prehrane

- preventivne mjere od zaraznih bolesti u

zajedničkim prostorima

- održavanje higijene i nadzor nad higijenskim

stanjem

- mjere za zaštitu od zaraznih bolesti;

higijensko-epidemiološki nadzor

- protuepidemijske mjere

- higijena sna

ZZJZ

ZZJZ

Županijska sanitarna

inspekcija

Kontinuirano

tijekom cijele

pedagoške godine

III. PRAVILNA

PREHRANA

- sastavljanje jelovnika

- sastavljanje jelovnika za ljetovanje

- izračunavanje kalorijske vrijednosti

- kontrola namirnica i gotove hrane

- higijena serviranja i samoposluge

Kuhinjsko osoblje

Odgojno.zdravstveni

kadar

Tijekom cijele

pedagoške godine

IV. SANITARNE

MJERE

- provođenje dezinsekcije, dezinfekcije i

deratizacije

- sistematsko - sanitarni pregledi zaposlenika

- uzimanje uzoraka hrane, briseva radnih

površina, suđa i ruku na mikrobiološku čistoću

Bio institut

ZZJZ

ZZJZ

Prema potrebi i

ugovoru

V. MJERE

PREVENCIJE

POVREDA DJECE

- provjera zaštite električnih uređaja, stepenica i

obrada podova

- mjere za upotrebu i odlaganje kemijskih

preparata

- provjera instalacija u vanjskim prostorima i

sprava za igru djece

- provjera kako su osigurani ulazi i izlazi iz

predškolske ustanove

Tehničko osoblje,

domari

Ing. zaštite na radu

Ravnatelj

Kontinuirano

tijekom cijele

pedagoške godine

VI. ZDRAVSTVENI

ODGOJ I PODUKA

Kontinuirani zdravstveni odgoj:

- djece

- djelatnika

- roditelja i skrbnika

Provođenje HACCAP-a u suradnji s kuhinjskim

i tehničkim osobama

Pedijatar

Epidemiolog

Kuhinjsko i

tehničko osoblje

Sanitarni inspektor

Kontinuirano

tijekom cijele

pedagoške godine

9.4. GODIŠNJI PLAN I PROGRAM RADA ZDRAVSTVENE VODITELJICE ZA

PEDAGOŠKU GODINU 2016./2017.

49

VII. ZDRAVSTVENA

DOKUMENTACIJA

- potvrda o obavljenom sistematskom

pregledu prije upisa u predškolsku

ustanovu;

- potvrda o obavljenom zdrav. pregledu

nakon dužeg izostanka iz vrtića;

- evidencija o zdravstvenom odgoju;

- evidencija ozljeda;

- evidencija epidemioloških indikacija;

- evidencija o antropometrijskim

mjerenjima;

- evidencija bolesti i procjepljenosti djece;

- zdravstveni karton djeteta;

- evidencija o higijensko-epidemiološkom

nadzoru;

- evidencija o sanitarnom nadzoru;

- evidencija epidemioloških indikacija;

- evidencija o zdravstvenom odgoju.

Pedijatar

Odgojno-zdravstveni

djelatnici

Početak pedagoške

godine

Tijekom pedagoške

godine

Svaka tri mjeseca

VIII. STRUČNO

USAVRŠAVANJE

- praćenje stručne literature

- edukacija prema kalendaru stručnih

skupova

- edukacija u Komori med. sestara

Tijekom cijele

godine

RAZRADA TJEDNE I GODIŠNJE SATNICE ZDRAVSTVENE VODITELJICE

RB. PODRUČJE RADA BROJ SATI

TJEDNO

BROJ SATI

GODIŠNJE

1. PROVOĐENJE MJERA ZDRAVSTVENE

ZAŠTITE 15 657

2. MJERE ZA OSIGURANJE HIGIJENE 2,5 109,5

3. PRAVILNA PREHRANA 5 219

4. SANITARNE MJERE 2,5 109,5

5. MJERE PREVENCIJE POVREDA DJECE 2,5 109,5

6. ZDRAVSTVENI ODGOJ I PODUKA 5 219

7. ZDRAVSTVENA DOKUMENTACIJA 2,5 109,5

8. STRUČNO USAVRŠAVANJE 2,5 109,5

9. DNEVNA PAUZA 2,5 109,5

UKUPNO: 40 1752

50

51