FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG

Upotreba poreza i izdataka države radi postizanja makroekonomskih

ciljeva (proizvodnja, zaposlenost, stabilnost…..), ali i specifičnih

mikroekonomskih/industrijskih politika

o Primarno: utjecaj na komponente AD, ali i na AS

Proračun (budžet)

Pokazuje planirane izdatke i prihode države za danu godinu o uravnoteženi, suficit, deficit

PRORAČUNSKI DEFICIT

Proračunski deficit: rashodi proračuna veći od prihoda

vodi državnom (javnom) zaduživanju; država se zadužuje kako bi platila svoje račune (ali može prodavat i imovinu)

o npr. Izdaje obveznice, zadužuje se kod banaka o Državni (javni) dug sastoji se od ukupnih (akumuliranih)

posudbi države (odnosno ukupnih obveza države prema vjerovnicima – domaćim i inozemnim)

o Zapazi: proračunski deficit je tok (novog duga); javni dug je fond (stanje obveza države)

o Zapazi: proračunski višak u nekoj godini smanjit će iznos

javnog duga za taj iznos

DRŽAVNI PRORAČUN – FUNKCIJE

prvo, i tradicionalno, instrument kojim država alocira nacionalnu proizvodnju između privatne i javne potrošnje; kojim država financira svoje funkcuije i aktivnosti

drugo,i novije (vezano uz otkriće makroekonomske politike) instrument kojim se postižu makroekonomski ciljevi

o dakle, ključni instrument fiskalne politike čijim se prilagođavanjme može utjecati na (ne)zaposlenost, proizvodnju i cikluse

o optimizam kejnezijanaca; danas i značajne dileme Zapazimo dvije komponente p r o r a č u n a / deficita:

Strukturni proračun je aktivan o Određen diskrecijskim politikama (porezne stope, javni

radovi, odluke o potrošnji za obranu, znanost itd….)

Ciklički ororačun je pasivan o Određen stanjem poslovnog ciklusa, dakle razinom proizvodnje i

zaposlenosti

Otuda i deficit ima dvije komponente

•strukturnu - posljedica diskrecionih odluka (javni radovi,

porezi, subvencije itd.)

•cikličku - posljedica djelovanja ugrađenih svojstava fiskalnog

sustava (npr. u recesiji porezni prihodi države padaju, a

socijalni transferi rastu)

Razlikujemo dakle:

•stvarni proračun (bilježi stvarne novčane rashode, priohode i deficite u danom razdoblju; dakle razliku stvarnih prihoda i rashoda )

•strukturni proračun (prihodi, rashodi i njihova razlika kada bi ekonomija

bila na razini potencijalnog proizvoda)

•ciklički proračun (promjena u rashodima i prihodima uslijed ciklusa)

ciklički p. = stvarni p. - strukturni p.

FISKALNA POLITIKA uključuje djelovanje dviju komponenata

(1.) Automatski stabilizatori - ugrađena svojstva fiskalnog sustava koja

djeluju stabilizirajuće (progresivni porezi, transferna davanja)

o Ograničena su djelovanja, ne mogu isključiti sve poremećaje

ciklusa.

o Ostaje prostor za diskrecijske politike te monetarnu politiku

(2. ) Diskreciona politika - javni radovi, javno zapošljavanje, porezi, javna

potrošnja

o Značajni nedostaci i ograničenja o Veliki time-lag čini ih često neprikladnim za kratkoročne ciljeve o Često su izloženi politiziranju (npr porezi) i suboptimalnosti…

(3) u kratkoročnoj stabilizaciji čini se da prednost ima monetarna politika – brzo se može promijeniti, efikasna je i u ekspanzijki i u kontrakciji; ako je problem strukturni (dugoročni) značaj fiskalne politike raste; ali i u velikim recesijama/depresijama s kojima monetarna politka sama ne može izaći na kraj

UTJECAJ FISKALNOG DEFICITA/JAVNOG DUGA:

A. Kratki rok

o Sjetite se (i ponovo pročitajte): u predavanju o multiplikatoru izloženi su efekti

monetarne politike u kratkom roku u ekonomijama nesikorištenih resursa

o efekat porasta/smanjenja državnih izdataka (g)

o efekat porasta/smanjenja poreza

o Međutim, reakcija financijskih tržišta i (nezavisne) monetarne politike može

dovesti do ublažavanja pa i eliminiranja djelovanja multiplikatora izdataka:

o Ukoliko rastu kamatne stope te aprecira tečaj

o Središnja banka može uslijed prijetnje (straha od( inflacije pobvećati

kamatne stope što vodi djelomičnom(ili potpunom) ‚istiskivanju investicija

Slika 1: Fiskalni deficit - slučaj potpunog‘istiskivanja

45° Zapazi! G raste, GDP raste. Ali,

nastupi li monetarna reakcija (restrik- C+I+G’+X tivna monetarna politika) doći će do

E’ rasta kamatnih stopa, pa investicije i neto-

(2) (1) izvoz (tečaj tada raste) padaju

E’’

E

C+I+G+X=C+In+G’+X’’

Q=Q’ Q’ GDP Ali, deficiti mogu voditi i poticanju te porastu investicija

Slika 2: Fiskalni deficit - poticanje investicija

45°

QP

E’ C+I’G’+X

E C+I+G+X

I I’

Zapazi. Kad postoje neiskorišteni resursi

i kad investicije reagiraju na povećanu

proizvodnju (I je rastuća funkcija GDP-a)

višim se deficitom mogu poticati

investicije, (Važno - ne djeluje monetarni

mehanizam kao na Sl 1) a time i

zaposlenost. Porast državne potrošnje

pomiče krivulju potrošnje prema gore,

kako GDP raste, rastu i investicije. AD

krivulja se pomiče desno…. o Zapazi! Empirijska istraživanja ne daju jasnu potvrdu gornjih teorija iako posljednjih

godina teza o istiskivanju ima značajnu podršku. Ipak to nije apsolutni zakon, točan

uztjecaj promjena fiskalne politike teško je predvidjeti

U DUGOM ROKU DRŽAVNI DUG VODI

Slika 3….premještanju kapitala i

S’ Zapazi! Kako državni dug raste, ponuda

kapitala stanovništva se smanjuje, a B kamatna stopa raste….Ljudi umjesto

privatnog kapitala (npr. dionica)

akumuliraju državni dug (državne

A S obveznice)

D

K (privatna količina kapitala)

o Ali potpuno premještanje kapitala u praksi je malo vjerojatno o Veće k stope (posljedica duga) mogu povećati k stope, a time i šrtednju o Zemlja se može zaduživati i u inozemstvu

I……..USPORAVANJU EKONOMSKOG RASTA

o Premještanje kapitala; neučinkovitosti uslijed porasta oporezivanja;

smanjenje nacionalne potrošnje zbog servisiranja inozemnog duga

Slika 4: državni dug i ekonomski rast

PROIZVODNJA KAPITAL …s dugom

PROIZVODNJA BEZ DUGA

PROIZVOD. S DUGOM

UK. KAPITAL BEZ DUGA

UK. KAPITAL S DUGOM

1990 VRIJEME