OVRHA NA PLAĆI I

DRUGIM STALNIM

NOVČANIM PRIMANJIMA

RADNIKA-NN 73/17

Mr.sc. Iris Gović Penić, sutkinja Županijskog suda u

Zagrebu

Ovršni zakon NN, br. 112/12 -OZ

OZ/12 na snazi je od 15. 10.2012.

Izmjene i dopune NN 93/14-na snazi od

1.9.2014., a neke odredbe od 1.1.2015.

Odluka USRH - NN 55/16 - ukinut čl.39.

st. 3. OZ (odbačaj ovršnog prijedloga bez

vraćanja na ispravak)

Izmjene i dopune NN 73/17-na snazi od

3.8.2017., a neke od 1.9.2017.

Odluka USRH-NN 92/17-ukiut čl.26. st. 3.

Pravilnika o načinu i postupku provedbe

ovrhe na novčanim sredstvima-na snazi od

13.9.2017.

Odluka USRH-NN 92/17 od

11.7.2017.

Pokreće se postupak za ocjenu

suglasnosti s Ustavom i zakonom te se

ukida članak 26. stavak 3. Pravilnika o

načinu i postupku provedbe ovrhe na

novčanim sredstvima (»Narodne

novine« broj 6/13.).

Pravne posljedice Odluke

USRH-NN 92/17 OVRHA SE MOŽE PROVESTI ISKLJUČIVO NA

DIJELU PRIMANJA SUKLADNO ČLANKU 173.

OZ BEZ OBZIRA NA PRETHODNO DANE

ISPRAVE O SUGLASNOSTI ZAPLIJENE

PLAĆE.

Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu

ukinute odredbe propisa prestaju važiti

danom objave u Narodnim novinama, osim

ako Ustavni sud ne odredi drugi rok

Objava u Narodnim novinama-13. 9. 2017.,

nije određen drugi rok.

Razlozi ukidanja-I Čl. 26. ZIDOZ-a/08 propisano je da se odredbe o

ograničenju ovrhe plaće neće

primjenjivati na isprave o suglasnosti o

zapljeni plaće ovjerene prije stupanja

na snagu ZIDOZ-a/08, tj. do 17. 6. 2008.

Na temelju čl.202. st.7. OZ-a/12 za

dopuštenost izjave o suglasnosti za

zapljenu plaće odnosno njezinog dijela

mjerodavni su činjenično stanje i podaci

u vrijeme potvrde te izjave kod javnog

bilježnika. To proizlazi i iz čl.369. st.1. OZ-a/12

koji propisuje da će se postupci u tijeku

dovršiti po odredbama zakona koji su

važili do stupanja na snagu OZ-a/12.

Razlozi ukidanja-II Iz navedenih odredaba OZ-a/12 proizlazi da će se

na ovršne postupke (uključujući i izjave o

suglasnosti) započete prije stupanja na snagu OZ-

a/12 primijenjivati raniji propisi. To, drugim

riječima, znhači da izjave o suglasnosti

ovjerene do 17.6.2008. vrijede i

nadalje, pa je FINA dužna provesti ovrhu u

skladu s opsegom dopuštenja ovrhe na plaći koji

proizlazi iz sadržaja izjave.

Dopustivost ovrhe na plaći propisana je

drukčije nego što je to predviđeno

prijelaznim i završnim odredbama

mjerodavnih zakona, OZ-a/08 i OZ-a/12, u odnosu

na izjave (isprave) o suglasnosti zapljene plaće

izdane po ranije važećim odredbama OZ-a/96.

Razlozi ukidanja-III

Drugim riječima, osporenim zakonodavnim

rješenjem

ministar financija je prekoračio granice

svojih ovlasti

propisujući da se ovrha može provesti isključivo na

dijelu primanja sukladno članku 173. OZ-a/12 bez

obzira na prethodno dane isprave o suglasnosti

zapljene plaće.

Ministarstvo financija-I

Kako se radi o čistoj procesnoj odredbi koja

se primjenjuje na primanja koja se

isplaćuju nakon stupanja zakona na

snagu, odnosno radnjama koje se poduzimaju

nakon stupanja zakona na snagu, ne možemo

govoriti niti da se radi o povratnom

djelovanju, a pogotovo ne o nedopuštenom

povratnom djelovanju u smislu Ustavnih odredbi.

Iz tog razloga razvidno je da je predmetna

odredba Pravilnika u skladu s odredbom

Ovršnog zakona, odnosno nije protivna

odredbama Ovršnog zakona, kao procesna

odredba nema povratno djelovanje te

time nije niti u suprotnosti s Ustavom Republike

Hrvatske.

Ministarstvo financija-II Pravo na rad i pravo na zaradu jedno je od temeljnih

ljudskih prava koje štiti Ustav Republike Hrvatske te je

preduvjet za ostvarenje ostalih prava. U slučaju

zapljene cijele plaće, radnik se dovodi u

ropski položaj te se time neopravdano puža veća

zaštita namirenju tražbine, a ograničava pravo na

dostojan život radnika i njegove obitelji.

S druge strane, zaštita ovrhovoditelja u pravnom

poretku Republike Hrvatske osigurana je činjenicom da

ovrhovoditelj može predložiti više sredstava ili

više predmeta ovrhe, a ako se ovrha ne može

provesti može radi namirenja iste tražbine

predložiti novo sredstvo ili predmet

ovrhe (npr. nekretnine, pokretnine).

Pravne posljedice Odluke

USRH o ukidanju dijela

propisa-I Granice ovrhe prema propisu koji je važio na dan

davanja suglasnosti (pa čak i bez zaštićenog dijela

plaće).

Ustavni zakon o Ustavnom sudu:

U postupcima u kojima o pravnoj stvari, do dana

stupanja na snagu odluke Ustavnog suda kojom se ukida

zakon, odnosno poništava ili ukida drugi propis ili

pojedina njihova odredba, nije pravomoćno odlučeno, a

taj se zakon, odnosno drugi propis neposredno

primjenjuje u toj pravnoj stvari, ukinuti zakon, odnosno

poništeni ili ukinuti drugi propis ili njihova ukinuta ili

poništena odredba neće se primjenjivati od dana stupanja

na snagu odluke Ustavnog suda.

Pravne posljedice Odluke

USRH o ukidanju dijela

propisa-I

Ono što je do 13. 9. 2017. provedeno sukladno ukinutom

čl. 26. st. 3. Pravilnika proizvodi valjane pravne učinke i

u tom dijelu nema protupravnosti niti osnove da se

zahtijeva „nadoknađivanje“ razlike od dijela koji se do

sada štititio do dijela koji se štiti od 13. 9. 2017. (kada

je Odluka Ustavnog suda RH objavljena).

Izuzimanje od ovrhe-OZ Čl.172.

- naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih

iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po

osnovi od nesamostalnog rada (NN 93/14),

- dar za djecu do 15. godine života i potpore za

novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne

smatraju oporezivim primicima po osnovi od

nesamostalnog rada (NN 93/14),

- potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog

bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj

smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do

propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim

primicima po osnovi od nesamostalnog rada (NN 93/14),

Isplata regresa „na ruke”-I

Prema čl. 9. Zakona o porezu na dohodak (NN

115/16) primitci na koje se ne plaća

porez na dohodak su (i) primitci radnika i

fizičkih osoba po osnovi naknada,

potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i

isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih

iznosa, te primitci bivših radnika i nasljednika bivših

radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje

isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno

plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja

radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme

trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Isplata regresa „na ruke”-II

Prema čl. 86. tog Zakona, tijela državne uprave i

pravosudna tijela i druga državna tijela, tijela i

službe jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave, zavodi, neprofitne organizacije,

poduzetnici - pravne i fizičke osobe, obavljaju

isplate primitaka koji se smatraju dohotkom

obveznicima poreza na dohodak te isplate

primitaka koji se ne smatraju dohotkom,

odnosno na koje se ne plaća porez na

dohodak fizičkim osobama na njihov

žiroračun kod banke, a iznimno na njihov tekući

račun sukladno posebnim propisima te u gotovom

novcu na propisan način.

Isplata regresa „na ruke”-III

Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17) - čl. 7.

st. 2. u skladu s odredbama čl. 9. st. 1. t. 9.

Zakona o porezu na dohodak, oporezivim

primicima po osnovi nesamostalnog rada

ne smatraju se iznosi što ih poslodavac ili

isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima, i to po

osnovi prigodnih nagrada (božićnica, naknada

za korištenje godišnjeg odnora...) u visini od

2.500,00 kn.

Čl. 92. st.3. t. 5. Pravilnika u gotovu novcu se

može isplatiti primitke na koje se u

skladu s člankom 9. Zakona ne plaća

porez na dohodak.

Ograničenje ovrhe-čl.173.-OZ

do 2. kolovoza 2017.-I Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je

izuzet iznos u visini 2/3 prosječne netoplaće u RH.

Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi

zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale

zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka

radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno

uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u

visini od 1/2 prosječne netoplaće u RH

U slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa

za uzdržavanje djeteta od ovrhe je izuzet iznos koji

odgovara iznosu od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene

netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama RH za

proteklu godinu.

Ograničenje ovrhe-čl.173.-OZ

do 2. kolovoza 2017.-II Ako ovršenik prima plaću koja je manja od

prosječne netoplaće u RH, od ovrhe je izuzet

iznos u visini 2/3 plaće ovršenika.

No, ako se ovrha provodi radi naplate tražbine

po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade

štete nastale zbog narušenja zdravlja ili

smanjenja, odnosno gubitka radne

sposobnosti i naknade štete za izgubljeno

uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,

iznos u visini 1/2 netoplaće ovršenika.

Ograničenje ovrhe-čl.173.-OZ

od 3. kolovoza 2017.-I

Od 3. kolovoza 2017., od kada je na snazi odredba čl.

21. Zakona o izmjenama i dopunama OZ (Narodne

novine br. 73/17), kada ovršenik prima plaću koja je

niža od prosjećne netoplaće, od ovrhe je izuzet iznos

3/4 plaće ovršenika.

Dakle, u tom slučaju je sada zaštićen viši iznos

ovršenikove plaće.

Izmjena se odnosi na sve postupke ovrhe koji su bili u

tijeku na dan stupanja na snagu ZID OZ (NN br. 73/17).

Ograničenje ovrhe-čl.173.-OZ

od 3. kolovoza 2017.-II

Kada ovršenik prima plaću nižu od prosječne

netoplaće, kada je riječ o ovrsi radi prisilne naplate

novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe

izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 netoplaće

ovršenika.

I ova izmjena se prmjenjuje na sve ovrhe u tijeku.

Prosječna netoplaća za 2017.

Za 2017. prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po

zaposlenome u pravnim osobama RH iznosi 5.664,00

kn, a zaštićeni dio iznosi 3.776,00 kn (2/3 od

5.664,00 kn).

Narodne novine br. 102/16.

Ovrha na plaći i drugim stalnim

novčanim primanjima-OZ-I

Čl.197.

Rješenjem o ovrsi na plaći određuje se pljenidba

određenog dijela plaće i nalaže se poslodavcu koji

ovršeniku ne isplaćuje plaću na račun kod banke da

novčani iznos za koji je određena ovrha isplati odnosno

isplaćuje ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga

rješenja

Rješenje o ovrsi odnosi se i na povećanje plaće do

kojega dođe nakon dostave rješenja o ovrsi.

Ovrha na plaći i drugim stalnim

novčanim primanjima-OZ-II

Čl. 280. st. 2. OZ: ovrhovoditelj može u prijedlogu za

ovrhu predložiti i da se ovrha radi naplate određene

tražbine općenito odredi na imovini ovršenika, bez

navođenja sredstva i predmeta ovrhe.

Čl. 284. OZ: na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja

o ovrsi kojim je ovrha određena na stalnom novčanom

primanju ili općenito na imovini ovršenika,

ovrhovoditelj može izravno zatražiti od poslodavca ili

drugog isplatitelja stalnoga novčanog primanja da mu

isplati iznos kojim će se namiriti njegova tražbina radi

čijeg je ostvarenja ovrha određena (izvansudska ovrha).

Osporavanje izvansudske

ovrhe

Tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može

nadležnom sudu iz članka 287. OZ protiv

rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon

proteka roka, zatražiti od toga suda da

odgodi ovrhu, odnosno pred njime

poduzimati druge radnje na koje bi inače

bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

ŽS Bjelovar Gž Ovr-14/15

Kada poslodavac plaću ovršeniku isplaćuje putem

računa banke, tada ovrhovoditelj novčane tražbine

utvrđene sudskom odlukom može, ali i mora,

njeno prisilno ostvarenje zatražiti na računima

ovršenika, i to prvo u postupku izravne naplate

putem FINA-e u skladu sa odredbom čl.209.

OZ/12, a u slučaju nemogućnosti izravne naplate i

u postupku sudske ovrhe.

Kako ovrhovoditelj u prijedlogu za ovrhu nije

ustvrdio da ovršenikov poslodavac plaću ovršeniku

ne isplaćuje preko računa banke, to sud ne može

ovrhu odrediti pljenidbom plaće ovršenika.

ŽS Varaždin Gž Ovr Ob-2/16

Ovrhovoditelj je radi namirenja dospjele novčane

tražbine predložio da se odredi ovrha na mirovini

ovršenika na način normiran odredbom čl. 197. st. 1.

OZ-a. Iz sadržaja potvrde HZMO proizlazi da se mirovina

isplaćuje ovršeniku na račun u banci.

Odredba čl. 197. st. 1. OZ-a primjenjuje se u situaciji

kad poslodavac, odnosno isplatitelj stalnog novčanog

primanja ovršenika ne isplaćuje plaću ili drugo stalno

novčano primanje na račun kod banke, pa je evidentno

da se ovrha na način kako to ovrhovoditelj predlaže ne

može provesti jer se ovršeniku mirovina isplaćuje na

račun u banci, a u takvom slučaju ovrha se provodi

prema odredbama Ovršnog zakona koje normiraju ovrhu

na novčanoj tražbini po računu.

ŽS u Splitu Gž Ovr- 1862/16

„Kako je odredbom čl. 2. st.1. Zakona o izmjenama i

dopunama Ovršnog zakona (NN 93/14) propisano da će

se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu tog

Zakona dovršiti primjenom odredbi Ovršnog zakona (NN

112/12. i 25/13.), a postupak u ovoj pravnoj stvari je

pokrenut prijedlogom za ovrhu od 31. prosinca 2012., u

konkretnom slučaju se ne primjenjuje odredba članka

197. OZ-a onako kako je ista izmijenjena izmjenama i

dopunama objavljenim u NN 93/14 jer prijelaznim i

završnim odredbama nije propisano da bi se ista

primjenjivala i na postupke koji su pokrenuti prije

stupanja na snagu tih izmjena i dopuna.“

Ovrha na plaći –vraćanje u

sudsku nadležnost

Sudska nadležnost se vraća samo za:

tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja,

naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili

smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i

naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja

zbog smrti davatelja uzdržavanja.

U primjeni od 3.8.2017., nije propisana i retroaktivna

primjena zakona

Čl.197.st. 2. OZ (novi stavak)

I onda kada ovršenik prima na račun kod banke,

sud će rješenjem o ovrsi na plaći odrediti

pljenidbu određenoga dijela plaće i naložiti

poslodavcu koji ovršeniku isplaćuje plaću na račun

kod banke da novčani iznos za koji je određena

ovrha radi namirenja tražbine po osnovi

zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po

osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno

gubitka radne sposobnosti i naknade štete po

osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti

davatelja uzdržavanja isplati odnosno isplaćuje

ovrhovoditelju nakon pravomoćnosti toga rješenja.

Zapljena po pristanku

dužnika-I

Ranije je bilo propisano da isprava ima učinke

pravomoćnog rješenja o ovrsi.

Sada je to ispušteno jer je uveden novi pravni

režim vezan uz ispravu o suglasnosti za zapljenu

plaće pa ovaj dio ne odgovara tom režimu.

Zapljena po pristanku dužnika-

OZ-II Zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na

provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi

zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po

osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka

radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga

uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja.

Zapljena po pristanku

dužnika-III

Sada je propisano da je poslodavac ovršenika na

temelju te isprave dužan zaplijenjeni dio plaće

isplatiti, odnosno isplaćivati ovrhovoditelju po

isteku roka od 60 dana od dana njezina

primitka.

Dakle, isplata se sada ne provodi odmah kao kod

pravomoćnog rješenja o ovrsi već se isplata

odgađa za 60 dana.

Ova izmjena primjenjuje se (samo) na postupke

zapljene plaće po izjavi radnika započete od 3.8.

2017.

Zapljena po pristanku

dužnika-IV

Pravilnik o obliku i sadržaju izjave o zapljeni po

pristanku dužnika (NN br. 120/14)

Izmijenjen je radi usklađivanja s izmjenama OZ

PI Pravilnika je objavljen u NN 82/17 od

23.8.2017.– stupio na snagu 24.8.2017.(prvi

dan nakon objave)

IZMJENA: Ovršenikov dužnik na temelju te isprave

dužan je zaplijenjeni dio isplatiti, odnosno

isplaćivati ovrhovoditelju po isteku roka od 60

dana od dana njezina primitka (izbačen je dio da

zapljena na temelju suglasnosti nema utjecaja na

provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine

po osnovi zakonskoga uzdržavanja...)

Zapljena po pristanku

dužnika-OZ-V

Suglasnost o zapljeni plaće ima svojstvo

ovršne isprave na temelju koje se može

tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim

predmetima ovrhe

Suglasnost o zapljeni plaće uz dužnika

mogu dati i jamci ili jamci platci.

Prednosni red-OZ-čl.180.

Prednosni red založnih prava više ovrhovoditelja

određuje se prema danu primitka ovršnoga prijedloga.

Ako je ovršni prijedlog upućen kao preporučena

pošiljka putem davatelja poštanskih usluga, dan

predaje davatelju poštanskih usluga smatra se danom

primitka u sudu.

Ako su ovršni prijedlozi više ovrhovoditelja primljeni u

sudu istoga dana, založna prava imaju isti prednosni

red.

Tražbine s istim redom prvenstva namiruju se

srazmjerno, ako se ne mogu namiriti u cijelosti.

Prednosni red kod rješenja

javnog bilježnika

Stječe se prema danu primitka ovršnog

prijedloga kod javnog bilježnika.

Isplatitelj stalnoga novčanog primanja

dužan je prigodom postupanja po rješenju

o ovrsi voditi računa o pravilima o

ograničenju ovrhe na takvim primanjima.

Prednosni red suglasnosti o

zapljeni plaće

Prednosni red suglasnosti o zapljeni plaće

određuje se prema datumu kada je

isprava dostavljena poslodavcu.

Prednosni red ovrha radi

uzdržavanja djeteta

Ovrha radi uzdržavanje djeteta ima

prednost pred svim drugim tražbinama

neovisno o vremenu njihova nastanka (čl.

526., 527. i 528. Obiteljskog zakona, NN,

br. 103/15), i to i kod ovrhe na plaći kao

i na drugim stalnim novčanim

primanjima te na novčanim sredstvima

po računu.

Ovrha radi uzdržavanja djeteta određuje

se i provodi na prijedlog djeteta ili centra

za socijalnu skrb.

Odgovornost poslodavca za propuštenu

obustavu i isplatu dospjelih obroka-OZ Čl.201.

Ovrhovoditelj može predložiti da sud u ovršnom

postupku rješenjem naloži poslodavcu da mu isplati

sve obroke što ih je propustio obustaviti i isplatiti

prema rješenju o ovrsi.

Prijedlog ovrhovoditelj može podnijeti do završetka

ovršnoga postupka.

Na temelju pravomoćnog rješenja ovrhovoditelj može

tražiti ovrhu protiv poslodavca u istom ovršnom

postupku.

Poslodavac koji nije postupio prema rješenju o ovrsi ili

je propustio postupiti dostaviti rješenje o ovrsi novom

poslodavcu ovršenika i obavijestiti sud odgovara za

štetu koju je ovrhovoditelj zbog toga pretrpio.

ŽS u Varaždinu, Gž-1301/11

„Postupak prisilne naplate od ovršenikova poslodavca

onih iznosa koje je propustio obustaviti od ovršenikove

plaće, pretpostavlja postojanje sudskog ovršnog

postupka protiv ovršenika te ne postupanje njegova

poslodavca po rješenju o ovrsi koje je donio sud, pa

stoga nema mjesta pokretanju ovog postupka protiv

poslodavca kod izvan sudske ovrhe na temelju

ovršenikova pristanka o zapljeni njegove plaće.

ŽS u Varaždinu - Stalna služba

u Koprivnici, Gž Ovr-1058/16

Prvostupanjski sud je smatrao

da pljenidba ovršenikove plaće temeljem Izjave o

suglasnosti o zapljeni plaće predstavlja dobrovoljnu

obustavu koja nema prednost pred rješenjem o ovrsi

kojeg je donio sud i da je to rješenje imalo prednost u

naplati te je stoga ovršenikov dužnik trebao postupati

po rješenju o ovrsi a ne po Izjavi o suglasnosti o zapljeni

plaće.

Takav stav nije osnovan.

Kako se ovrhovoditeljeva tražbina odnosi na plaćanje

dospjelih naknada za telekomunikacijske usluge, ne radi

se o tražbini iz čl. 178. st. 4. OZ-a pa je pljenidbu

ovršenikove plaće potrebno provesti prema prednosnom

redu založnih prava u skladu s čl. 156. OZ-a.

Provođenje ovrhe u korist

drugog vjerovnika/drugog

dužnika Poslodavac provodi ovrhu i na zahtjev osobe koja u

ispravi nije označena kao vjerovnik, odnosno protiv

osobe koja u ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik

pod uvjetima iz čl. 32. st. 1. i 2. OZ:

-to znači da vjerovnik javnom ili ovjerovljenom

privatnom ispravom treba dokazati da je tražbina na

njega prenesena ili da je na njega na drugi način prešla

-ako ne tako, prijenos tražbine dokazuje se

pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom

postupku.

Ovo se primjenjuje i na ovrhu protiv osobe koja u

ovršnoj ispravi nije označena kao dužnik.

Promjena ovrhovoditelja kada

je ovrha već započeta

Poslodavac zastaje s isplatama, a presliku isprave kojom

se dokazuje da je tražbina prenesena ili da je na drugi

način prešla na novog vjerovnika dostavlja prvobitnom

ovrhovoditelju sukladno odredbi čl. 8. OZ, odredbi koja

uređuje pitanje dostave.

Novi vjerovnik nastavlja ovršni postupak kao

ovrhovoditelj umjesto prvobitnog ovrhovoditelja, ako

javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom dokaže da

je nakon pokretanja ovršnog postupka tražbina na njega

prenesena ili da je na njega na drugi način prešla.

Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, prijenos

tražbine dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom

u parničnom postupku.

Za promjenu ovrhovoditelja nije potreban pristanak

ovršenika

Promjena ovršenika kada je

ovrha već započeta

Poslodavac treba provoditi ovrhu na zahtjev

ovrhovoditelja protiv osobe koja u ispravi nije označena

kao dužnik ako vjerovnik javnom ili ovjerovljenom

privatnom ispravom dokaže da je nakon pokretanja

ovršnog postupka tražbina na tog drugog dužnika

prenesena ili da je na njega na drugi način prešla. Tada

poslodavac u odnosu na novog ovršenika postupa kao da

mu je dostavljeno rješenje o ovrsi kojim je određena

pljenidba određenog dijela plaće. To znači da će

poslodavac novčani iznos za koji je određena ovrha

isplatiti odnosno isplaćivati ovrhovoditelju nakon

pravomoćnosti toga rješenja (čl. 197. st. 1. Ovršnog

zakona).

Pravna sredstva kod

promjene

ovrhovoditelja/ovršenika Prvobitni ovrhovoditelj, odnosno novi ovršenik ovlašteni

su pred nadležnim sudom tražiti donošenje rješenja

kojim se nalaže poslodavcu da odgodi isplatu plaće

odnosno rješenje kojim će se nastavak pljenidbe i

prijenosa plaće proglasiti nedopuštenim, u kojem

slučaju se na odgovarajući način primjenjuje odredba

čl. 210. OZ (pravna sredstva koja stoje na raspolaganju

ovršeniku kada sazna da je protiv njega zatražena

izravna naplata).

Konkretno, ovršenik može predložiti sudu da donese

rješenje kojim će naložiti odgoda izdavanje naloga

bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno

rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti

nedopuštenim.

Isplata u korist novog

ovrhovoditelja

Tek ako poslodavac u roku od 60 dana od dana kada mu

je dostavljena isprava kojom se dokazuje postojanje

novog vjerovnika odnosno novog dužnika ne zaprimi

drukčiju odluku suda, nastavlja s isplatama plaća u

korist novog ovrhovoditelja.