o ž u j a k 2 0 1 0 .

2-5

Smjernice za razvoj udomiteljstva djece u RH

8 - 10

» a s o p i s F o r u m a z a k v a l i t e t n o u d o m i t e l j s t v o d j e c e , b r . 7 .

dijeteSretno

Susreti mladih ipredstavnika inst.“Samostalni i ukljuËeni mladi”

Forumza kvalitetno udomiteljstvo djece

Forumza kvalitetno udomiteljstvo djece

Av. Dubrovnik 10 10020 ZagrebTel/fax: 01 65 22 011

»asopis "Sretno Dijete" kao i sve druge aktivnosti u projektu "Za kvalitetno udomiteljstvo djece", 2008. - 2010., financirane su kroz program MATRA Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske

info@udomiteljizadjecu.hrwww.udomiteljizadjecu.hr

Udruga udomitelja Vukovarsko-srijem-ske županije “Zagrljaj”

14

Dragi naši Ëitatelji,

ovih dana su brojna išËekivanja kako da nam konaËno doe proljeÊe i lijepo vrijeme tako i da izae novi broj našeg Ëasopisa. Iako nastojimo sve aktivnosti koje se dogaaju na podruËju udomiteljstva za djecu, kao i sve aktivnosti Foruma, na vrijeme prenijeti preko naše web stranice, svjesni smo da nije svima dostupan internet pa se zato trudimo što više korisnih sadržaja prenijeti putem našeg Ëasopisa. Nadamo se da Êete i u ovom broju pronaÊi korisne informacije i savjete.

Kao i uvijek ponovno Vas pozivamo da nam šaljete svoje prijedloge, priloge, kritike i pitanja jer su stranice Ëaso-pisa otvorene kako za mlade iz udomiteljskih obitelji i udomitelje djece i mladih, tako i za struËnjake koji se bave podruËjem udomiteljstva te skrbi za djecu i obitelj opÊenito.

Htjeli bismo se zahvaliti svima koji su volonterski svojim tekstovima i iskustvom doprinjeli kvaliteti i zanimlji-vosti ovog broja Ëasopisa.List dostavljamo svim udomiteljima djece i mladima iz udomiteljskih obitelji Ëijim adresama raspolažemo, preko udruga ili kroz individualne kontakte, svim CZSS, nadležnim ministarstvima i drugim ustanovama. Molimo vas da ovu informaciju podijelite s udomiteljima djece i mladima koje vi poznajete, kako bi nam se oni mogli direktno javiti - za besplatnu dostavu Ëasopisa ili nekim drugim povodom.Dragi naši Ëitatelji, svi ste pozvani da se aktivnije ukljuËite u naš rad, da podijelite s nama svoja iskustva, svojim primjedbama ukažete na moguÊe nedostatke i naËin kako ih zajedno ispraviti, da svojim sugestijama pomognete da se dotaknemo pitanja koja vas zaista zanimaju.

SrdaËno Vas pozdravljamo.

Forum za kvalitetno udomiteljstvo djeceAv. Dubrovnik 10, 10 020 Zagreb

Tel/fax: 01 65 22 011info@udomiteljizadjecu.hr; www.udomiteljizadjecu.hr

mladi@udomiteljizadjecu.hr; www.mladi.udomiteljizadjecu.hr

Projekt: “Za kvalitetno udomiteljstvo djece” 2008.-2010.Projektni tim: Ana ŠimiÊ, Dajana JurinËiÊ, Rene de Bot, Bep van SlotenUpravni odbor projekta: Eva Husak BaËac, H.U. “Oaza”, Odilia van Manen RojniÊ, H.U. “Nadomak sunca”, Stela NjemeËek, “Put ka sreÊi” Uredništvo Ëasopisa: Ana ŠimiÊ, Dajana JurinËiÊ, Neda ŠegoviÊ, Stana Odak KrasiÊTisak: Printera grupa d.o.o.

Najave dogaanja uz poziv na sudjelovanje:

Poziv udomiteljima, mladima iz udomiteljskih obitelji te struËnjacima koji se bave podruËjem udomiteljstva te skrbi za djecu i obitelj opÊenito

6. konferencija udomitelja djece Hrvatske

“SrodniËko udomiteljstvo i biološka djeca udomitelja”28.05.2010., 10.00- 17.00, hotel Brioni, Verudela bb, Pula

(P r ijave se v r š e pu tem P r ijav nice z a konf er enc iju koja se nala z i u pr i logu Ë asopis a, a koju š alje te na f a x : 01 /6522011, na adr esu: Av. Dubr ov nik 10, Z agr eb i l i pu tem mai l-a na inf o@udomitelj iz adjec u.hr. Molimo, ispunite je i dos t av ite nam do 1 4 . s v ibnja 2010. K ao i inaË e s v i t r o škov i konf er enc ije su pok r iveni od s t r ane or ganiz a tor a, a Vas molimo da pr ijevoz osigur a te s ami.)

Poziv udomiteljskim obiteljima za djecu (udomiteljima, djeci i mladima)

4. susret udomiteljskih obitelji za djecu29.05.2010., 10.00 - 18.00, hotel Brioni, Verudela bb, Pula

(P r ijave se v r š e pu tem P r ijav nice z a Susr e t udomiteljsk ih obitelj i z a djec u koja se nala z i u pr i logu Ë asopis a, a koju š alje te na f a x : 01 /6522011, na adr esu: Av. Dubr ov nik 10, Z agr eb i l i pu tem mai l-a na inf o@udomitelj iz adjec u.hr. Molimo, ispunite je i dos t av ite nam do 1 4 . s v ibnja 2010. De t aljnije inf or mac ije o pr ogr amu i s vemu pot r ebnom vez ano z a Susr e t može te pr oË it a t i u pr i loženoj pr ijav nic i k ao i na naš oj web s t r anic i .)

�

Sadržaj broja:Str. 2.-5. Smjernice za razvoj udomiteljstva djece u Republici Hrvatskoj

Str. 6.-7. Sigurna skrb? - RiziËni faktori za zlostavljanje

Str. 8.-10. Susreti mladih i predstavnika institucija “Samostalni i ukljuËeni mladi”

Str. 11.-13. Kako je bogata Slavonija „udomila“ gladnu Hercegovinu

Str. 14. Udruga udomitelja Vukovarsko-srijemske županije „Zagrljaj“

Str. 15. Tijek akcije prikupljanja sredstava za povratak u biološku obitelj jednog udomljenog djeËaka

Str. 16. Mladi za mlade

Str. 17. Najava 6. konferencije udomitelja djece Hrvatske „SrodniËko udomiteljstvo i biološka djeca udomitelja“ te 4. susreta udomiteljskih obitelji za djecu u Puli

� �

Široj javnosti dobro je poznata sveobuhvat-na aktivnost Ureda UNICEF-a za Hrvatsku na unapreenju udomiteljske skrbi za djecu u Re-publici Hrvatskoj koja traje od �005. godine, a odvija se pod nazivom „Svako dijete treba obi-telj“. U sklopu te aktivnosti naËinjena je analiza stanja udomiteljstva djece u Republici Hrvatskoj. Ta je analiza primarno utemeljena na rezultatima istraživanja koje je za UNICEF provela agencija „Puls“ �007. godine, drugim pokazateljima (dru-ga istraživanja, statistika) te mišljenjima struË-njaka iskazanim u tematskim raspravama održa-nim u organizaciji UNICEF-ova Ureda za Hrvatsku tijekom �008. godine.

Analiza je ukazala na neke prednosti i neke slabe strane trenutnog stanja udomiteljstva djece u Hr-vatskoj. U odnosu na potrebe i obilježja udomljene djece pokazalo se da su prednosti udomljene djece pred djecom smještenom u djeËje domove znaËajne. Posebno je znaËajna bolja slika djece o sebi, bolje funkcioniranje u svakodnevnim situacijama te bolja podrška koju djeca dobivaju iz svog okruženja. Speci-fiËne teškoÊe udomljene djece vezane su uz iskustvo dugotrajnog boravka u skrbi izvan vlastite obitelji (prosjeËno �0,5 g.), nemoguÊnost upoznavanja udo-mitelja prije smještaja u udomiteljsku obitelj, odnose

s biološkim roditeljima, školsko postignuÊe te nedo-voljnu pripremljenost za kasniji samostalan život. U odnosu na obilježja udomitelja i udomiteljstva može se napomenuti kako udomitelji uglavnom žive u vlastitoj obiteljskoj kuÊi (74%), najËešÊe udomljuju jedno dijete (oko 4�%), a udomiteljstvom se u pravilu poËinju baviti u dobi od oko 4� godine iz altruistiËkih i praktiËnih razloga. U pravilu se radi o osobama žen-skog spola koje smatraju da udomiteljstvo ima poziti-van utjecaj na njihovu obitelj. NajveÊi dio udomitelja (64%) zadovoljan je naËinom i kvalitetom suradnje s centrom za socijalnu skrb. Problem su im financije, kontakti s biološkim roditeljima udomljenog djete-ta te nedostatak informacija o samome djetetu na poËetku udomljavanja. Predlažu veÊu zainteresira-nost centra za socijalnu skrb za udomljeno dijete, kontinuirano praÊenje djeteta i bolju dostupnost dje-latnika centara za socijalnu skrb i drugih institucija i oblika pomoÊi udomljenom djetetu.

StruËnjaci su takoer samo djelomiËno zadovoljni stupnjem razvoja i kvalitetom udomiteljstva za djecu u Hrvatskoj. Pretežno zadovoljstvo stanjem udomi-teljstva iskazano je samo od strane struËnjaka iz dvi-je županije - Varaždinske i KoprivniËko-križevaËke. Nezadovoljstvo struËnjaka povezano je s: neravno-mjernom razvijenošÊu udomiteljstva u pojedinim žu-panijama, nedovoljnim interesom za udomiteljstvo, brojem udomitelja u pojedinim županijama te nedo-statkom udomiteljskih obitelji za specifiËne skupine djece (primjerice djecu s posebnim potrebama, djecu s poremeÊajima u ponašanju, djecu Romske nacio-

Smjernice za razvoj udomiteljstva djece u Republici Hrvatskoj

nalnosti i sl.). S druge strane, zadovoljstvo struËnja-ka odnosi se na: tradiciju i kontinuitet udomiteljstva u pojedinim županijama, porast broja i kvalitete skrbi u udomiteljskim obiteljima u pojedinim županijama, dobre standarde udomiteljskih obitelji te suradnju s udomiteljima. Udomitelji uglavnom podržavaju odredbe Zakona o udomiteljstvu vezane uz novËanu naknadu, smanje-nje broja djece te profesionalizaciju udomiteljstva.

UzimajuÊi u obzir navedene i brojne druge, u ovom

kratkom prikazu ne spomenute pokazatelje stanja

udomiteljstva za djecu u Republici Hrvatskoj, predlo-

žene su sljedeÊe smjernice za njegov daljnji razvoj:

1. Integrirati sve sustave koji rade na „javnim politi-kama“ za djecu i obitelji u nastojanju da se što sustav-nije kao standard svih postupanja prema djeci slijedi naËelo „najboljeg djetetova interesa“.

2. Definirati svrhu i ciljeve udomiteljstva djece u Hrvatskoj. Propisati vrste udomiteljstva za djecu i standardizirati proceduru odluËivanja o smještaju i postupke koje je potrebno poduzeti tijekom smješta-nja djeteta u odreenu vrstu smještaja /udomiteljsku obitelj.

3. Planski raditi na promicanju pozitivne slike udomi-teljstva djece u Hrvatskoj.

4. Razviti naËine informiranja, pripremanja i ukljuËi-vanja djece u proces odluËivanja o smještaju izvan vlastite obitelji.

5. Razviti naËine pripremanja i ukljuËivanja biološ-kih roditelja u proces odluËivanja o smještaju djeteta izvan vlastite obitelji te naËine rada na pripremi za povratak djeteta u obitelj.

6. Razviti modele stalno dostupne i obvezne edukaci-je i supervizije struËnjaka.

7. Razvijati fleksibilni sustav profesionalizacije udo-miteljstva djece.

8. Razviti modele edukacije i kontinuirane podrške udomiteljima.

9. Razviti standarde kvalitete i propisati specifiËne naËine njihova praÊenja. Redovito provoditi evalua-ciju pojedinaËnih smještaja i sustavno istraživati sve aspekte udomiteljstva djece u Hrvatskoj.

prof. dr. sc. Antonija ŽižakSveuËilište u Zagrebu

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

4 5

» »

- u približno 50% sluËajeva djeca su smještena u obi-telj hitnim postupkom, dok se u oko 40% sluËajeva smještaj djeteta unaprijed planirao;

- oko 44% udomitelja je poznavalo dijete prije samog udomljavanja;

- u približno 55% sluËajeva udomitelji i dijete koji se nisu ranije poznavali nisu imali na raspolaganju raz-doblje tijekom kojeg bi se mogli prethodno upoznati. U Ëak 56,6% takvih sluËajeva dijete nije došlo u po-sjet obitelji prije udomljavanja. U oko 6,�% sluËajeva došlo je do jednog prethodnog posjeta djeteta obite-lji, a u oko �8,�% sluËajeva do posjete je došlo u više navrata;

- veÊina je udomitelja osnovne informacije o djetetu zaprimila prije dolaska djeteta u obitelj, no �7% udo-mitelja ih je zaprimilo tek po smještavanju djeteta u udomiteljsku obitelj;

- oko ¾ sudionica istraživanja smatra da su kontakti djeteta s biološkom obitelji u njegovom najboljem in-teresu, dok ih se oko �/5 s time ne slaže;

- rezultati pokazuju da devet od deset udomitelja procjenjuje utjecaj udomiteljstva na odnose u njiho-voj obitelji pozitivnim ili izrazito pozitivnim;

- oko 58% udomitelja kontaktira s nadležnim cen-trom za socijalnu skrb (u daljnjem tekstu CZSS) veza-no uz udomljeno djete najmanje �-� puta u šest mje-seci, dok preostali udomitelji kontakte s CZSS-om ostvaruju rjee;

Još par crtica iz prvog istraživanja na populaciji udomitelja na podruËju Republike Hrvatske

- oko 64% udomitelja je zadovoljno uslugama nadlež-nog CZSS-a, oko 9% je uglavnom nezadovoljno, a oko 5% izrazito nezadovoljno uslugama dok se ostali nisu oËitovali;

- 47% udomitelja sebe vidi kao partnera CZSS-a, oko Ëetvrtina kao davatelja usluga (�7%), �4% kao klijen-ta CZSS-a, dok ��% udomitelja svoju ulogu doživljava nekako drugaËije;

- pri donošenju odluka vezane uz udomljenu djecu oko �9% udomitelja osjeÊa se kao punopravan Ëlan tima CZSS-a, ��% kao važan Ëlan tog tima, dok ih se �4% osjeÊa nevažnim.

Iako su ovdje prikazani samo neki opÊi rezultati istra-

živanja, stavljajuÊi ih u kontekst sustava udomiteljske

skrbi u Republici Hrvatskoj, oni su vrlo važni obzirom

da veÊ kao takvi ukazuju na potrebe i moguÊnosti

daljnjeg razvoja udomiteljstva.

Rezultati su ukazali na važnost razvijanja suradno-in-

tegrativno-koordinativne suradnje izmeu formalnog

i neformalnog sustava skrbi za djecu (CZSS, Udruge

udomitelja za djecu i dr.), bioloških roditelja djeteta

te samih udomitelja.

Važnost poticanja te meusobne suradnje ogleda se

kako u facilitiranju procesa informiranja udomite-

lja o djetetu prije njegovog samog smještavanja te

u postupku pripremanja, upoznavanja i smještava-

nja djeteta u udomiteljsku obitelju, tako i u katalizi-

ranju aktivnosti pomoÊi i podrške udomiteljima tije-

kom udomiteljstva.

Daljnje akcije, sukladno tome, trebaju iÊi u smje-

ru stvaranja partnerskog odnosa izmeu struËnja-

ka i udomitelja u cilju ostvarivanja moguÊnosti za

pravovremeno i kompetentno rješavanje moguÊih

poteškoÊa proizašlih iz udomiteljstva te preveniranja

njihovog pojavljivanja.

dr.sc. Maja LaklijaSveuËilište u Zagrebu,

Pravni fakultet, Studijski centar socijalnog rada

U istraživanju su sudjelovale �0� udomiteljske

obitelji za djecu na podruËju Republike Hrvatske,

koje su u trenutku provoenja istraživanja skrbi-

le o najmanje jednom udomljenom djetetu u tra-

janju od najmanje tri mjeseca.

Neki od dobivenih rezultata su sljedeÊi:

- prosjeËna dob udomitelja je oko 5� godine, oko 74% udomitelja ima braËnog/izvanbraËnog partnera. Sva-ki Ëetvrti udomitelj je zaposlen, a svaki treÊi umirov-ljen. U nešto više od polovine sluËajeva udomite-lji imaju završenu srednju školu, dok otprilike svaki treÊi udomitelj ima niži stupanj obrazovanja;

- u prosjeku, kuÊanstvo udomitelja broji 4,9 osoba, a na svakog Ëlana kuÊanstva dolazi �7,7m� stambe-nog prostora;

- prosjeËan broj godina bavljenja udomiteljstvom je 9,5 godina, a udomitelji se u prosjeku poËinju baviti s udomiteljstvom u dobi od oko 4� godine starosti;

- u nešto manje od 50% sluËajeva udomitelji trenut-no udomljavaju jedno dijete iako su im kapaciteti utvreni dozvolom veÊi;

- najizraženiji motivirajuÊi faktor za bavljenje udo-miteljstvom je altruizam udomitelja;

6 7

Kada se otkrije neki od oblika ugroženog razvoja

djeteta u obitelji, nadležni centar za socijalnu skrb

ima na raspolaganju nekoliko mjera, od kojih je

jedna oduzimanje prava na Ëuvanje i odgoj djete-

ta i povjeravanje djeteta drugoj osobi ili ustanovi

(»l. ��� Obiteljskog zakona , N.N., ���/�00�).

Mjera izdvajanja djeteta iz obitelji te njegov smještaj u drugu obitelj ili ustanovu poduzima se onda kada su interesi djeteta toliko ugroženi da nekim blažim mjerama Centra roditelji nisu uspjeli promijeniti svo-je ponašanje i naËin života na dobrobit djeteta. To su sluËajevi kad roditelji grubo zanemaruju potrebe dje-teta ili ga zlostavljaju (fiziËki, psihiËki, seksualno ili svjedoËenjem nasilju meu roditeljima).

Udomiteljske obitelji su obitelji koje su spremne pre-uzeti skrb o djeci koja se ne mogu zdravo razvijati i odrastati u vlastitim obiteljima. Prema novom Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, udomiteljske obitelji izjednaËene su s biološkim, pa obitelj Ëine udomitelj, korisnik smještaja u udomi-teljskoj obitelji i Ëlanovi njihovih obitelji dok takav odnos traje (»l. �, N.N.��7/�009).

Da bi udomiteljske obitelji mogle pružiti sigurnu skrb novopridošlom Ëlanu, važno je da budu svjesni da je dijete koje ulazi u njihovu obitelj vjerojatno doživje-lo neki od oblika zlostavljanja i/ili zanemarivanja od strane onih koji su mu bili najvažniji - roditelja. Stoga je edukacija udomitelja nužna kako bi se pružila djeci odgovarajuÊa skrb. Iako je ovoj djeci potrebna prije svega ljubav i pažnja te osjeÊaj stabilnosti i sigurno-sti, udomitelji su tu da prepoznaju teškoÊe s kojima se nose udomljena djeca i pruže im struËnu pomoÊ (vode ih na tretman psihologu, logopedu, defektologu i dr., prema individualnoj potrebi svakog djeteta).

Osim toga, zlostavljana djeca u poveÊanom su riziku da budu i dalje zlostavljana u drugim okruženjima. Stoga Êu sada probati objasniti koje su to posljedice s kojima se nose zlostavljana djeca i na koji naËin samo zlostavljanje poveÊava rizik od buduÊeg.

Zlostavljana djeca najËešÊe osjeÊaju sram i krivnju. Djeca smatraju da su sama kriva za ono što im se dogaa(lo), a Ëesto su ih i sami roditelji (u ovom kon-tekstu zlostavljaËi) uvjeravali u to (npr.“da si lijepo oprao sue/spremio sobu/dobio 5 u školi ne bih te morao sada tuÊi“). Zlostavljana djeca Ëesto osjeÊaju nelagodu pri fi-ziËkom kontaktu, zbog oËekivanja daljnjeg fiziËkog ili seksualnog zlostavljanja, odnosno zbog stanja stalne psihofiziËke napetosti (stanja „borbe ili bijega“). Uslijed osjeÊaja i napetosti koje sam navela, zlostav-ljano dijete može razviti anksioznost i depresiju te pokazivati smanjenu koncentraciju, povuËenost, a sve to može rezultirati smanjenim školskim uspje-hom, agresivnim i naglim (impulzivnim) ponašanjem, vraÊanjem u ranije faze razvoja (mokrenje u krevet, sisanje prsta). Nadalje, djeca mogu pokazivati razne oblike (auto)destruktivnosti (poput delinkvencije, uporabe droga, samoozljeivanja, pokušaja izvršenja suicida).Neka se djeca mogu pak ponašati kao da se nikada ništa nije dogodilo, potiskivanjem zlostavljanja kojeg su proživjeli ili negirajuÊi ga ili ga pak opravdavaju pronalazeÊi naËina da ga pretvore u jedno „ne tako strašno“ iskustvo.Nažalost, neka djeca, uslijed teškog i dugotrajnog zlostavljanja, mogu razviti odreene poremeÊaje liËnosti te posttraumatski stresni poremeÊaj. Tada je psihijatrijski tretman nužan za daljnji zdravi razvoj djeteta.Posljedice seksualnog zlostavljanja mogu biti, uz sve navedene, još neke koje su specifiËne za ovu vrstu zlostavljanja.

Ponekad se seksualno zlostavljana djeca osjeÊaju da su “roba s greškom” koju više nitko neÊe htjeti i voljeti i smatrati privlaËnom i željenom. Ponekad se igraju neprikladnih seksualnih igara te koriste ri-jeËnik neprikladan za dob te se ponašaju seksuali-zirano (zavode, vole sjesti drugome u krilo, oblaËe se oskudno i sl.), masturbiraju (uËestalije nego je normalno i na javnim mjestima) te pokazuju pro-miskuitetno ponašanje (neki bi rekli zavodniËko). S druge strane, seksualno zlostavljana djeca mogu osjeÊati strah i izbjegavati ikakve seksualne podra-žaje te imati probleme s erekcijom, ejakulacijom i orgazmom u kasnijim intimnim odnosima. I dalje su tu jaki osjeÊaji srama i krivnje, straha, noÊne more, regresivna ponašanja,…

Zlostavljano dijete razvija sliku o sebi kao o osobi ne-vrijednoj ljubavi i pažnje, koju se ne može voljeti, a druge smatra osobama na koje se ne može osloniti.Iz svega navedenog, može se vidjeti da se zlostav-ljana djeca ponekad ponašaju na naËin koji „izaziva“ ponovno zlostavljanje od druge odrasle osobe - npr. agresivno ponašanje djeteta, njegov stalni nemir i impulzivnost poveÊat Êe šansu da odrasloj osobi „po-leti ruka“ ili da se izviËe na takvo dijete te ga kazni za njegovo loše ponašanje; ili npr. seksualizirano i promiskuitetno ponašanje i oblaËenje seksualno zlostavljane djevojËice neki mogu interpretirati kao

njenu želju za milovanjem i seksualnim dodirima (što vodi ka daljnjem seksualnom zlostavljanju).Stoga je važno da svi odrasli koji su u kontaktu sa zlostavljanom djecom, pa tako i njihovi udomitelji, budu svjesni ovih posljedica zlostavljanja i pravilno ih interpretiraju. To ne znaËi da se npr. agresivno po-našanje djeteta treba tolerirati, to samo znaËi da je tom djetetu potrebno još više nježnosti i pažnje uz postavljanje granica ponašanja, a vjerojatno i struËan psihološki tretman.

I za kraj - poštujte (svoju) udomljenu djecu, nji-hove potrebe, znakove kojima vam govore kako se osjeÊaju. Poštujte njihove granice privatnosti i inti-me; ako žele s vama o neËemu porazgovarati budite tu za njih, ali ih nemojte ni na što prisiljavati. Budite diskretni sa Ëinjenicama iz njihove prošlosti, dajte im šansu da se rehabilitiraju i da imaju novi poËetak u novom okruženju.

Za sve ostalo,vaša pitanja i dileme, nazovite nas na našu besplatnu i anonimnu savjetodavnu liniju Hrabrog telefona 0800-0800 ili nam se obratite putem e-maila na savjet@hrabritelefon.hr.

Hana Hrpka, prof.Hrabri telefon - telefon za zlostavljanu i zanemarenu djecu

Sigurna skrb?- RiziËni faktori za zlostavljanje -

8 9

Susreti mladih i predstavnika institucija

„Samostalni i ukljuËeni mladi“ u organizaciji udruga Igra i Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece

- razmjena iskustava izmeu mladih koji veÊ žive samostalno i s mladima koji uskoro trebaju napustiti ustanovu/udomiteljske obitelji- unapreenja znanja o uslugama koje veÊ postoje te povezivanje svih tih aktera

Prvo subotnje druženje u Gradu Zagrebu poËelo je, a i završilo vrlo veselo i u ugodnoj radnoj atmosfe-ri. Iako se radilo o suboti uz predstavnike mladih iz udomiteljskih obitelji i/ili ustanova bili su prisutni predstavnici Grada Zagreba, Centra za socijalnu skrb Varaždin i Zagreb, Hrvatskog zavoda za zapošljava-nje, PuËkog otvorenog uËilišta, Obiteljskog centra Zagreb, Mreže mladih Hrvatske, Savjeta mladih Gra-da Zagreba, predstavnice udomitelja, DjeËjeg doma Zagreb i udruge Letim. »injenica da je tih �0-tak ljudi i mladih odvojilo svoje slobodno vrijeme ukazuje na njihovu veliku želju da se potrebe mladih koji izlaze iz skrbi poËnu u veÊoj mjeri zadovoljavati no takoer ukazuje i na to da shvaÊaju da su oni ti koji su nosioci promjena. Svima njima se i ovim putem od srca zahvaljujemo što su izdvojili vrijeme i svojim aktivnim sudjelovanjem doprinijeli kvaliteti rada i ostvarenju cilja.

Na Susretu se posebna pažnja posvetila potrebama mladih nakon izlaska iz skrbi. Iako odreeni broj mladih istiËe kako je zadovoljan kvalitetom života, postavlja se pitanje u usporedbi s Ëim temelje tu procjenu?

PoteškoÊe koje su mladi najËešÊe isticali su:

- stambeni uvjeti (nedostatak stambenih zajednica, nesklonost stanodavca da sklopi ugovor o najmu što mlade onemoguÊuje da dobiju pomoÊ u podmirenju troškova stanovanja, prava najmoprimca i stanodav-ca)

- zapošljavanje (nedovoljna educiranost kod traže-nja posla, kako napisati životopis, intervju, neade-kvatno srednje obrazovanje, diskriminacija mladih koji izlaze iz institucija pri zapošljavanju)

- opÊenita neinformiranost u razliËitim podruËjima (gubitak dokumenata - gdje, kako se obratiti, izbor lijeËnika, produženje zdravstvenog osiguranja)

- edukacije (mladi koji žele nakon godinu dana rada nastaviti školovanje ili se prekvalificirati ne mogu ostvariti pravo na stambenu zajednicu, postoje mnoge stipendije za fakultete, ali nedostaju stipen-dije za prekvalifikaciju, posebno se istiËe potreba za znanjem rada na raËunalu i znanje engleskog jezika)

- nedostatak pomoÊi od strane sustava (financijska podrška i poticaj)

- nedostatak pomoÊi i podrške od starijih kolega koji su se veÊ susreli s istim poteškoÊama

- provoenje slobodnog vremena (nedostatak slo-bodnog vremena onemoguÊava daljnje educiranje, traženje boljeg posla, zabavu)

- nedostatak praktiËnih vještina (kuhanje, nabavka namirnica, cijene, briga o zdravlju)

- bankarske usluge (otvaranje tekuÊeg, žiro raËuna, ispunjavanje uplatnica, studentski krediti i kako naÊi jamca..)

Mladi opÊenito, a pogotovo mladi koji izlaze iz

institucija posebno su osjetljiva socijalna sku-

pina koja je prema podacima UNDP-a u riziku od

socijalne iskljuËenosti. Mladi koji izlaze iz udo-

miteljskih obitelji iako su bili u drugaËijem obliku

tretmana iskazuju potrebu za dodatnom podrš-

kom u prvim mjesecima samostalnog života. Po-

trebe ove grupacije mladih koji izlaze iz sustava

socijalne skrbi prepoznale su mnoge vladine i

nevladine institucije. No, nažalost veÊina usta-

nova nije upoznata koje to usluge/aktivnosti/

beneficije druge ustanove pružaju te dolazi do

preklapanja ali i velikih nedostatka u uslugama

koje bi zadovoljavale potrebe ove grupacije mla-

dih. Takoer, informacije o tome što institucije

sve omoguÊavaju mladima Ëesto nisu dostupne

pa oni iako bi mogli dobiti pomoÊ i podršku Ëesto

to ni ne zatraže.

Kako bi prikupili informacije o tome što mladima

koji izlaze iz sustava skrbi treba, što tko radi te

što bi se još zajedniËkim snagama moglo napravi-

ti udruge Igra i Forum za kvalitetno udomiteljstvo

djece organiziraju Susrete mladih i predstavnika

institucija pod nazivom „Samostalni i ukljuËeni

mladi“.

Susreti Êe okupiti mlade koji su izašli ili se pripre-maju za izlazak iz ustanova i udomiteljskih obitelji i predstavnike institucija koje mogu utjecati na život mladih nakon izlaska iz sustava skrbi (udomiteljskih obitelji, domova za djecu i odgojnih domova).

Osnovna ideja susreta je da predstavnici institucija dobiju iz prve ruke informacije o tome što ovoj gru-paciji mladih treba kako bi mogli buduÊe politike i aktivnosti kreirati na stvarnim potrebama mladih. Nadalje, iznimno je važno da mladi budu dio proce-sa kreiranja politike za mlade i da dobiju moguÊnost direktno utjecati na aktivnosti koje utjeËu na njih i život njihovih vršnjaka.

Prvi susret je održan 6. ožujka u Zagrebu, a susreti se još planiraju održati u sljedeÊim gradovima:- Pula, 17.4.2010.- Split, 15.5.2010.- Osijek, 5.6.2010.

OP∆I CILJ SUSRETA:- izrada Smjernica za zadovoljavanje potreba mladih koji su izašli iz sustava skrbi (djeËjih, odgojnih do-mova i udomiteljskih obitelji) - perspektiva mladih i nadležnih institucija- promocija edukativne brošure Katapult

SPECIFI»NI CILJEVI:- dobivanje uvida u stvarne potrebe mladih nakon što su izašli iz domova/udomiteljskih obitelji- poticanje dijaloga izmeu mladih i predstavnika ustanova te stvaranje preduvjeta da mladi budu ak-tivni sudionici kreiranja politika i buduÊih aktivnosti koji se tiËu njih samih

�0 ��

- prijevoz (polaganje vozaËkog ispita pogotovo kada je on uvjet za dobivanje posla, odlazak u veÊu nabav-ku namirnica)

- odnos s biološkom obitelji (misle li na mene?, mogu li se na njih osloniti?, uzdržavanje roditelja, prava imovine, nasljedstva, odgovornosti)

- socijalne vještine (vještine samozastupanja pred poslodavcem, komunikacija, samopouzdanje)

Mladi su posebno istaknuli kako odreeni broj mladih koji sada žive samostalno ima potrebu za dodatnom podrškom centra za socijalnu skrb. Istaknuli su svoja razliËita iskustva i rekli da su pojedini socijalni radni-ci spremni pomoÊi i prilagoditi se njima dok su drugi nespremni izaÊi im u susret (npr. ako mlada osoba studira u drugom gradu da ne mora svaki put unutar roka dolaziti u Centar po svu potrebnu dokumenta-ciju).

Problem nedovoljne informiranosti mladih ali i pred-stavnika institucija ponovo se pokazao kao kljuËan. Mladi Ëesto ne znaju kako doÊi do svih potrebnih in-formacija, a ako i dou do njih pitanje je da li ih ra-zumiju. Ujedno, predstavnici institucija ne znaju što sve druge institucije pružaju mladima te je ovo bila i prilika da se oni bolje upoznaju jedni s drugima.

Jedna od najveÊih tema o kojima se razgovaralo bila je tema daljnjeg obrazovanja ili prekvalifikacije. Istaknuto je da su mladi u skrbi Ëesto primorani iÊi u trogodišnje srednje škole jer pružatelji skrbi smatraju da je važno da što prije steknu neko konkretno obra-zovanje. Time im se u startu otežava daljnji prijelaz na fakultet. Nadalje, mladi Ëesto uvide da se žele baviti nekim drugim zanimanjem ili ipak žele završiti sred-nju školu što je uz posao iznimno teško.

ZakljuËci sva 4 susreta objedinit Êe se u dokument „Smjernice za zadovoljavanje potreba mladih koji su izašli iz sustava skrbi“ koji Êe se dostaviti svim rele-vantnim ustanovama i udrugama kako bi se buduÊe politike kreirale u skladu sa stvarnim potrebama mladih i u suradnji sa njima.

Kako je bogata Slavonija „udomila“ gladnu HercegovinuMoja priËa o osamostaljivanju i ukljuËivanju

“Zovem se Ivka i udomljena sam veÊ �4 godina. Tre-nutno imam �0 godina i živim u Rovinju, s boravištem u Puli. Moja životna želja bila je da se bavim glazbom ili radom s djecom. Kako mi je za glazbenu akademiju bilo potrebno perfektno poznavanje klavira, a ja svi-ram flautu i gitaru, odluËila sam slijediti svoj drugi san, a to je rad s djecom. Meutim nije bilo lako ni tu se upisati. Zbog nedostatka predmeta u srednjoj ekonomskoj školi koju sam pohaala i time nižeg pro-sjeka na prijemnom, nisam primljena na prvi upisni rok bez plaÊanja pa sam poËela tražiti posao. Nakon razgovora s Forumom javio se u meni ponovno traËak nade jer su rekli raspitati se da li se nešto može uËi-niti. Na preporuku i uz podršku Nacionalne zaklade za potporu uËeniËkom i studentskom standardu i djelat-nice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Fo-rum je napisao molbu SveuËilištu Jurja Dobrile u Puli, na smjeru predškolskog odgoja objašnjavajuÊi moje otežavajuÊe životne okolnosti, zbog Ëega sam i upi-sala srednju ekonomsku školu jer sam znala da s njom mogu prije naÊi posao, iako me to podruËje nikada nije posebno zanimalo. Kako sam se u meuvremenu zaposlila, tako sam nakon dva dana dobila otkaz jer poslodavac nije htio riskirati, ukoliko upišem fa-kultet, veÊ je htio nekoga za stalno. PoËela sam se brinuti, i naravno kako nisam uspjela skupiti novac, razmišljala sam da odustanem i pokušam ponovno sljedeÊe godine. Tada sam dobila poziv iz Foruma da je SveuËilište odluËilo osloboditi me plaÊanja te da mogu upisati prvu godinu studija. Bila sam u šoku i nevjerici, ali presretna jer sam znala da Êu napokon moÊi krenuti stazom do svojih snova.

Ono što ovaj Ëas mogu reÊi je da uživam na faksu jer znam da je to ono što želim. Jednoga dana želim se zaposliti u djeËjem domu za nezbrinutu djecu. Nije uvijek lako, ima puno za uËiti, pogotovo jer se isto-vremeno suoËavam s mnogim drugim životnim situ-acijama u procesu osamostaljivanja. Ali želja i ljubav prema ovom poslu tjera me naprijed prema uspjehu. Polako ali sigurno približavam se svojem snu i od srca se zahvaljujem svima koji su mi u tom pomogli.”

�U ovom tekstu zbog nedostupnosti arhivske grae, ograniËit Êu se iskljuËivo na podruËje Hercegovine, a izostaviti Bosnu odnosno neke njezine djelove, iz kojih su, takoer djeca išla na prehranu u Slavoniju.

Teško je odrediti povijest udomljavanja djece u

Hrvatskoj, teško je govoriti i o tome tko bi bio

njezin utemeljitelj i prva osoba koja je prva udo-

mila neko dijete. No, postoji netko, u našoj ne

tako dalekoj povijesti, tko je po prvi put udomio

veliki broj djece, kako bi im spasio goli život.

Njegovo ime je fra Didak BuntiÊ.

Fra Didak BuntiÊ roen je na PaoËi, u Bosni i Hercego-

vini, 9. listopada �87�., i u svojoj ranoj mladosti bio je

jedan „obiËan djeËak s kamenjara“. Dana �8. veljaËe

�888. godine na Humcu postaje franjevac i tada uzima

ime fra Didak. Jedna od njegovih najprepoznatljivinih

karakteristika bila je neizmjerna ljubav prema svome

narodu, koja je postala izvorište svih fra Didakovih

ideja i ušÊe svih ostvarenja.

NajznaËajnije djelo fra Didaka BuntiÊa, po kojem ga veÊina hvali, slavi pa i u sveca promeÊe je svakako akcija spašavanja hercegovaËke djece, ali i starih od gladi. U godinama prvoga svjetskog rata (�9�4.-�9�8.) život u Hercegovini� bio je gotovo zamro. Pored mno-gih nedaÊa koje su zadesile i inaËe siromašni narod u toj pokrajni, još je i glad oštro priprijetila i ugrozila ga, te mnoge živote odnijela. Glad je, i u ostatku svi-jeta, poznata kao pošast koja se poput živog pijeska tih godina brzo širila i odnosila živote ljudi. Upravo tada, kada se Ëinilo da Êe smrt od gladi poha-rati i opustošiti Hercegovinu diže se fra Didak BuntiÊ,

tadašnji ravnatelj gimnazije na Širokom Brijegu i poËinje pisati nešto vedriju povijest tih krajeva. Fra Didak BuntiÊ, pokreÊe akciju spašavanja od smrti od gladi (koja traje do �9�9.) te u tim godinama od si-gurne smrti spašava nekoliko tisuÊa djece, a skoro Ëitava Hercegovina, dijelom i Bosna, osjeÊa plodove njezine spasonosne pomoÊi.Još nije potpuno razjašnjeno koliko je toËno djece spašeno preseljenjem u bogate i plodne prekosavske krajeve, u najveÊoj mjeri u Slavoniju i u druge djelove Hrvatske, ali i u Posavinu, Srijem i druge dijelove Voj-vodine. Neke procjene se kreÊu i do �7.000 djece.

Preseljenje djece zapoËelo je u rujnu �9�7. godine, a u jesen odnosno zimu (s �9�7. na �9�8. god.) nastupile su prave muke za domaÊe stanovništvo koje je ostalo u Hercegovini, iscrpljene su i posljednje zalihe hrane i poËela je posljednja borba za puko preživljavanje.

Slavonija kao „obeÊana“ zemljaIako je odlazak bio težak i dramatiËan, kako za samu djecu tako i za roditelje koji su ostajali, o Ëemu svje-doËe mnoge tužne ispovijesti roditelja ali i djece, Ëinjenica da im djeca više neÊe biti gladna davala je tim roditeljima snagu da ih pošalju u nepoznato, u tu daleku Slavoniju.

Prema svjedoËanstvima Slavonija je i više nego maj-Ëinski prihvatila izgladnjelu hercegovaËku djeËicu. Dr. Eugen SladoviÊ plem. SladoeviËki o tome je zapi-sao svoje dojmove u Sarajevskom listu: „DoËek djece

�� ��

u Slavoniji nadilazi sva oËekivanja i sva opisivanja. To je jedna iskrena bratska srdaËnost, koja obuzima Ëovjeka i djecu neodoljivom snagom. PuËanstvo se upravo otimlje za djecu, i natjeËe, kako da ih ljepše smjesti i podvori. Djeca koja su za prvih transporta ondje smještena, ne mogu se pravo ni prepoznati kao Hercegovci!...Obuklo ih u Ëista slavonska seljaËka odjela, doliËno u grado-vima u graanske haljine s ogrlicom i kravatom!...“�

Na iznenaenje svih djeca su se vrlo brzo snašla u no-voj sredini i prihvatila život u novom domu. Lijepe dojmove i uspomene na prijem i boravak u jednoj od obitelji udomitelja kuÊi je ponio i zauvijek u sebi nosio fra Rajko RadišiÊ: „Tako smo i mi, iako u ratnom metežu ipak sretno stigli u Slavoniju. U selu LovËiÊima blizu Slavonske Požege bio je moj novi dom, sasvim drukËiji od onog u GrljaviÊima. Primi-la me neka starija žena, dok je moga brata Adama primila jedna mlaa obitelj. »im me je uzela i povela kuÊi, pobojao sam se da Êu s tom bakom teško izaÊi na kraj. Meutim, bila mi je kao roena majka i kod nje sam proveo dvije godine, dok se moj stariji brat brzo rastao od svog mlaeg gazde i vratio kuÊi. Na rastanku su me lijepo opremili i nadarili, a i kasnije kao aka pomagali. Na taj su naËin Slavonci pokazali pravu velikodušnost i kršÊansku ljubav prema ostaloj

hrvatskoj braÊi koja su u teškim ratnim danima živjela u najtežoj oskudici i bijedi.“�

Osim što su spašena od gladi i živjela u normalnim uvjetima, djeca su pohaala školu i osposobljavala se za razliËite poslove. Do njihova obrazovanja posebno je bilo stalo fra Didaku BuntiÊu koji je o tome vodio veliku brigu.Mnogo se brinuo za njihov moralni i vjerski odgoj, za njihovo školovanje i praktiËno zanimanje jer je htio da ta djeca budu radišna, valjana i sposobna za život. Nekoliko grupa djece je i sam dopratio u Slavoniju, kako bi se sam uvjerio da ih šalje u bolje, ali i kako bi umirio nemirne i nesretne roditelje.

Djeca nisu mogla ostati vjeËno kod svojih udomite-lja u Slavoniji koji su ih primili u svoj dom i brinuli se o njima poput njihovih „pravih“ roditelja. Razlozi za povratak bili su višestruki, a glavni je svakako taj što je �9�8. godina u Hercegovini bila vrlo rodna. To je obeÊavalo barem nekakvu moguÊnost prehrane vla-stitim sredstvima.

Pretpostavlja se da je prvi organizirani povratak u Hercegovinu bio u ljeto, odnosno jesen �9�8. Tom prilikom vratila se, izgleda, veÊina djece dok je po preostalu povratak organiziran u �9�9. godini.

Za povratak djece brinula se „Oblasna državna zašti-ta djece“. Zbog velikodušnog i toplog prijama, za mnogu djecu je rastanak od njihovih udomitelja pao gotovo jedna-ko teško kao i kad su napuštali svoje roditelje i odla-zili iz Hercegovine. Organizatori povratka djece svojim roditeljima (služ-benici Oblasne državne zaštite djece) nakon obilaska djece u udomiteljskim obiteljima došli su do zakljuËka da „u 90 posto bijahu rezultati djeËijeg zadovoljstva tako povoljni, da djeca ne htjedoše ni Ëuti o vraÊanju domovima, što više bježahu i skrivahu se ispred po-vjerenika u bojazni, da Êe ih odmah sa sobom povesti u Zagreb. Bilo je dapaËe sluËajeva, gdje sami hrani-telji htjedoše da vrate djecu Odboru, pa ih poslaše ili odvedoše mjesnom odboru za zaštitu djece, da djeca odanle pobjegoše i vratiše se hranitelju prije ne-goli se sam hranitelj našao kod kuÊe. U tom sluËaju dobroÊudni naš seljaËki poštenjaËina nasmijao bi se i djete pridržao i dalje kod sebe.“4

Nije potpuno razjašnjeno koliko se djece vratilo u Hercegovinu, a koliko ih je ostalo u Slavoniji. Prema Ljudevitu KrajaËiÊu, koji je, najvjerojatnije, iznio sta-tistike Središnjeg zemaljskog odbora, iz Bosne i Her-cegovine je zbrinuto ��.�70 djece, od kojih se svojim kuÊama vratilo 9.45�, a kod udomitelja ostalo �.8�9 djece.5

Mnoga su djeca i nakon povratka u svoju domovinu ostala u kontaktu sa svojom, drugom obitelji. Jedan je takav bio i fra Rajko RadišiÊ koji u svojim sjeÊanjima izmeu ostalog piše: „Na rastanku su me lijepo opre-mili i nadarili, a i kasnije me kao aka pomagali. Na taj su naËin Slavonci pokazali pravu velikodušnost i kršÊansku ljubav prema ostaloj hrvatskoj braÊi koja su u teškim ratnim danima živjela u najtežoj osku-dici i bijedi. Kao uËenik Ëetvrtog razreda gimnazije pohodio sam ih i kod njih ostao sve vrijeme božiÊnih praznika. Oni su se tome radovali, kao što sam se ja radovao onda kad sam u njihovoj kuÊi našao dovoljno kruha i spoznao da neÊu više gladovati.“6

Mnoga djeca koja su ostala u Slavoniji, slala su svojim obiteljima pomoÊ u žitu i drugim namirnicama. Mislim da nam neÊe biti nikada potpuno poznato što je taj „mali“ franjevac, nevjerojatno marljiv i neumo-ran Ëovjek, uËinio za svoj narod. Glavni razlog, zašto se nikada neÊe moÊi pobrojati sva njegova djela je i ta njegova samozatajnost i skromnost koje su ga na poseban naËin krasile.

Stana Odak KrasiÊ

� Dr. Eugen SladoviÊ plem. SladoeviËki,Putovanje treÊe ferijalne kolonije hercegovaËke djece u Hrvatsku, Sarajevski list, ��.�0. �9�7., br. �48., str.�. � Fra Rajko RadišiÊ, Moja sjeÊanja na fra Didaka BuntiÊa, Fra Didak BuntiÊ - Spomenica, str. �88.

4 Ljudevit KrajaËiÊ, Spomenspis, str. 79. 5 Ljudevit KrajaËiÊ, Spomenspis, str. ��0.;preuzeto od: dr. Andrija NikiÊ Godine gladi, str. 86. 6 Fra Rajko RadišiÊ, SjeËanja na fra Didaka, Fra Didak BuntiÊ - Spomenica, str. �85.

�4 �5

Udruga udomitelja Vukovarsko-srijemske župa-nije “Zagrljaj” osnovana je u veljaËi �0�0. godi-ne u Vukovaru. Za sada broji desetak Ëlanova, ali vjerujemo da Êe nas u buduÊnosti biti još više jer su se mnogi obradovali kada su Ëuli za naš plan osnivanja udruge.

Želja nam je da svojim aktivnostima uspostavi-mo bolji odnos i komunikaciju izmeu nas samih udomitelja i ono što je vrlo bitno, bolji odnos s državnim ustanovama. Naravno radujemo se i novim kontaktima s raznim udrugama i organiza-cijama i meusobnom pomaganju i poticaju. Planova je puno, prvo pokrenuti rad same udru-ge i ostvariti sve ciljeve iz našeg statuta, a to su: organiziranje vianja Ëlanova udruge, rješavanje tekuÊih problema, meusobno pomaganje, raz-mjena iskustava.

Upoznati naše graane s potrebama djece koja se trenutaËno ne mogu osloniti na svoje roditelje i pomoÊi udomiteljima spremnima da se suoËe sa stvarnim problemima koja ova mlada biÊa imaju i pomognu im kako bi imala ljepšu i perspektivni-ju buduÊnost.

Tijek akcije prikupljanja sredstava za povratak u biološku obitelj jednog udomljenog djeËaka

„Za deset godina više Êete žaliti zbog onog što niste uËinili nego zbog onog što jeste“

Dragi udomitelji, nemojte dozvoliti da vam se dogodi “proroËanstvo” gore navedene reËenice. I onda kad niste sigurni u svoje moguÊnosti, kad smatrate da ne možete uËiniti mnogo, ne odustajte. VeÊ danas nakon dva, tri mjeseca požalili bi da nismo krenuli u jed-nu humanitarnu akciju kojom želimo pomoÊi jednom udomljenom mladiÊu i njegovoj sestri da im stvorimo uvjete kako bi se mogli vratiti u svoju biološku obitelj. VeÊ na samom poËetku naišli smo na pravne zavrzlame, na „papirnate prepreke“ koje nismo oËeki-vali, ali nas to nije pokolebalo nego smo ustrajali da ih što brže i uspješnije riješimo. Još uvijek na tome radimo, no danas smo veÊ sigurni da Êemo ih uspješno prebroditi. Iako smo se u tom dijelu akcije mi u udruzi „NADA“ više usredotoËili na traženje rješenja da što prije sredimo pitanje vlasništva, projektnu dokumentaciju i graevinsku dozvolu za dogradnju kuÊe, nismo zanemarili ni traženje financijske i bilo kakve druge pomoÊi kako bi imali Ëime sve to provesti. Veliku pomoÊ i dio te akcije preuzeo je i Forum za kvalitetno udo-miteljstvo djece, pogotovo naša Ana koja nam je pružila nesebiËnu pomoÊ kod pisanja projekta i iznalaženja potencijalnih donatora. Vrlo brzo poËele su stizati prve donacije. Našoj sreÊi nije bilo kraja kad smo dobili obavijest da je tvrtka „LIDL“ u svojoj hvale vrijednoj huma-nitarnoj akciji „POMOZIMO KUPNJOM“ odabrala naš projekt i dodijelila nam �5.000,00 kn za pomoÊ našem štiÊeniku da mu pomognemo stvoriti najosnovnije uvjete za život u njegovoj biološkoj obitelji. Koristimo ovu priliku da „LIDL-u“ još jednom najsrdaËnije zahvalimo na njihovoj donaciji jer su njom dokazali da su i te kako prepoznali one kojima je ta pomoÊ najpotrebitija. Naravno da ne smijemo izostaviti i druge donatore kao što su TSŠ „LEONARDO DA VINCI“, HRANI∆-DDV Ivanec, LANA PERIN»I∆ koji su takoer donirali odreena sredstva i time pokazali svoju osjetljivost i humanost prema udomljenoj djeci. Odmah da napomenemo da Êemo sva sredstva utrošiti za kupnju potrebnog graevinskog materijala i da Êemo svaku dobivenu kunu utrošiti na najbolji moguÊi naËin. Kad nešto krene dobro onda se lijepe stvari samo dogaaju. U meuvremenu smo pomogli da se naš štiÊenik zaposli i time svojim radom sam doprinese da si što brže stvori uvjete za povratak u biološku obi-telj. I na kraju ovim putem se zahvaljujemo u njegovo ime, u ime njegove obitelji i u ime naše udruge „Nada“ svima onima koji su na bilo koji naËin pomogli, ali i onima koji su nam ponudili pomoÊ kao što su Centar za socijalnu skrb Ivanec, Grad Ivanec, agenciji Ictinus grupe iz Zagreba i svim onim dobrim ljudima koji Êe nam se kasnije prikljuËiti u ovoj akciji.

Mladenka Ravenski, udomiteljica

Veliki je broj djece koja trebaju pomoÊ, a sigur-ni smo da meu nama ima puno ljudi koji mogu pomoÊi.

Cilj nam je: zagrliti dijete koje treba zagrljaj, pružiti djetetu ljubav i dati mu sve ono što mu treba da se osjeÊa prihvaÊen, voljen i jedinstven.

Ovom prilikom želimo zahvaliti ljudima koji su nam bili pokretaËka snaga. Posebice našoj dragoj kolegici Mirjani BartoliÊ iz Pule, iz ureda grado-naËelnika grada Vukovara Danijeli StankoviÊ i Si-niši MitroviÊu te iz Centra za socijalnu skrb Vuko-var Dubravki GrahiÊ.

Kontakt podaci: Branko&Natalija Medak Ul. Nikole Tesle 18, 32227 Borovobranko_natasha@yahoo.comtel: 032-492-890, mob: 098-1959145

Udruga udomitelja Vukovarsko-srijemske županije „Zagrljaj“

�6 Power4Youth.eu

— MLADI ZA MLADE U UDOMITELJSKIM OBITELJIMA —

Jeste li se našli u situaciji da imate problem koji vas tišti i ne znate kako ga riješiti? A ne da vam se baš uvijek, ili nikad, razgovarati s odraslima? Razmišljate li da biste možda željeli promijeniti nešto u vašem životu, a ne znate što i kako?Možda biste mogli odgovore naÊi u razgovoru s vršnjacima koji se nalaze u sliËnoj situaciji. Ili barem steÊi ideje gdje potražiti odgovore. A možda bi mogli i nešto poduzeti zajedno. Neke stvari možete nauËiti jedni od drugih, za neke možete dobiti pomoÊ odraslih. Za svaki (taj) sluËaj, želimo vam ponuditi moguÊnost da se povežete, upoznate, družite i možda nešto i napravite zajedno. A ako zatreba, mi Êemo vam se pokušati naÊi pri ruci.

ZATO: Pišite Forumu za kvalitetno udomiteljstvo djece na mail mladi@udomiteljizadjecu.hr ili na adresu Foruma Av. Dubrovnik �0, �0 0�0 Zagreb ili nas nazovite na telefon 01/65 22 011Otvorite www.mladi.udomiteljizadjecu.hr, posjetite WEB-FORUM ZA MLADE i POKRENITE TEMU KOJA VAS ZANIMA ili se ukljuËite na našu FACEBOOK GRUPU.

A ako ste kreativni i imate nešto za reÊi i pokazati svima - napravite prilog za internet strani-cu ili sljedeÊi broj Ëasopisa!

DRAGI MLADI KOJI STE IZAŠLI ILI SE PRIPREMATE NA IZLAZAK IZ USTANOVA ILI UDOMITELJSKIH OBITELJI POZIVAMO VAS NA SUSRETE MLADIH I PREDSTAVNIKA

INSTITUCIJA “Samostalni i ukljuËeni mladi”. DO SADA JE ODRŽAN SUSRET U ZAGREBU, O »EMU STE MOGLI »ITATI U OVOM BROJU »ASOPISA,

A SURETI ∆E SE JOŠ ODRŽATI U:PULI �7.4.�0�0.

SPLITU �5.5.�0�0.OSIJEKU 5.6.�0�0.

(više informacija o mjestu i vremenu održavanja susreta možete pronaÊi na našim web stranicama www.udrugaigra.hr ili www.mladi.udomiteljizadjecu.hr ili nas kontaktirati putem maila: udruga.igra@zg.htnet.hr ili mladi@udomiteljizadjecu.hr)

“Bez obzira na ono što Ëini, svatko na zemlji uvijek igra glavnu ulogu u povijesti svijeta“.

AlkemiËar

»

Dragi naši Ëitatelji,

ovih dana su brojna išËekivanja kako da nam konaËno doe proljeÊe i lijepo vrijeme tako i da izae novi broj našeg Ëasopisa. Iako nastojimo sve aktivnosti koje se dogaaju na podruËju udomiteljstva za djecu, kao i sve aktivnosti Foruma, na vrijeme prenijeti preko naše web stranice, svjesni smo da nije svima dostupan internet pa se zato trudimo što više korisnih sadržaja prenijeti putem našeg Ëasopisa. Nadamo se da Êete i u ovom broju pronaÊi korisne informacije i savjete.

Kao i uvijek ponovno Vas pozivamo da nam šaljete svoje prijedloge, priloge, kritike i pitanja jer su stranice Ëaso-pisa otvorene kako za mlade iz udomiteljskih obitelji i udomitelje djece i mladih, tako i za struËnjake koji se bave podruËjem udomiteljstva te skrbi za djecu i obitelj opÊenito.

Htjeli bismo se zahvaliti svima koji su volonterski svojim tekstovima i iskustvom doprinjeli kvaliteti i zanimlji-vosti ovog broja Ëasopisa.List dostavljamo svim udomiteljima djece i mladima iz udomiteljskih obitelji Ëijim adresama raspolažemo, preko udruga ili kroz individualne kontakte, svim CZSS, nadležnim ministarstvima i drugim ustanovama. Molimo vas da ovu informaciju podijelite s udomiteljima djece i mladima koje vi poznajete, kako bi nam se oni mogli direktno javiti - za besplatnu dostavu Ëasopisa ili nekim drugim povodom.Dragi naši Ëitatelji, svi ste pozvani da se aktivnije ukljuËite u naš rad, da podijelite s nama svoja iskustva, svojim primjedbama ukažete na moguÊe nedostatke i naËin kako ih zajedno ispraviti, da svojim sugestijama pomognete da se dotaknemo pitanja koja vas zaista zanimaju.

SrdaËno Vas pozdravljamo.

Forum za kvalitetno udomiteljstvo djeceAv. Dubrovnik 10, 10 020 Zagreb

Tel/fax: 01 65 22 011info@udomiteljizadjecu.hr; www.udomiteljizadjecu.hr

mladi@udomiteljizadjecu.hr; www.mladi.udomiteljizadjecu.hr

Projekt: “Za kvalitetno udomiteljstvo djece” 2008.-2010.Projektni tim: Ana ŠimiÊ, Dajana JurinËiÊ, Rene de Bot, Bep van SlotenUpravni odbor projekta: Eva Husak BaËac, H.U. “Oaza”, Odilia van Manen RojniÊ, H.U. “Nadomak sunca”, Stela NjemeËek, “Put ka sreÊi” Uredništvo Ëasopisa: Ana ŠimiÊ, Dajana JurinËiÊ, Neda ŠegoviÊ, Stana Odak KrasiÊTisak: Printera grupa d.o.o.

Najave dogaanja uz poziv na sudjelovanje:

Poziv udomiteljima, mladima iz udomiteljskih obitelji te struËnjacima koji se bave podruËjem udomiteljstva te skrbi za djecu i obitelj opÊenito

6. konferencija udomitelja djece Hrvatske

“SrodniËko udomiteljstvo i biološka djeca udomitelja”28.05.2010., 10.00- 17.00, hotel Brioni, Verudela bb, Pula

(P r ijave se v r š e pu tem P r ijav nice z a konf er enc iju koja se nala z i u pr i logu Ë asopis a, a koju š alje te na f a x : 01 /6522011, na adr esu: Av. Dubr ov nik 10, Z agr eb i l i pu tem mai l-a na inf o@udomitelj iz adjec u.hr. Molimo, ispunite je i dos t av ite nam do 1 4 . s v ibnja 2010. K ao i inaË e s v i t r o škov i konf er enc ije su pok r iveni od s t r ane or ganiz a tor a, a Vas molimo da pr ijevoz osigur a te s ami.)

Poziv udomiteljskim obiteljima za djecu (udomiteljima, djeci i mladima)

4. susret udomiteljskih obitelji za djecu29.05.2010., 10.00 - 18.00, hotel Brioni, Verudela bb, Pula

(P r ijave se v r š e pu tem P r ijav nice z a Susr e t udomiteljsk ih obitelj i z a djec u koja se nala z i u pr i logu Ë asopis a, a koju š alje te na f a x : 01 /6522011, na adr esu: Av. Dubr ov nik 10, Z agr eb i l i pu tem mai l-a na inf o@udomitelj iz adjec u.hr. Molimo, ispunite je i dos t av ite nam do 1 4 . s v ibnja 2010. De t aljnije inf or mac ije o pr ogr amu i s vemu pot r ebnom vez ano z a Susr e t može te pr oË it a t i u pr i loženoj pr ijav nic i k ao i na naš oj web s t r anic i .)

o ž u j a k 2 0 1 0 .

2-5

Smjernice za razvoj udomiteljstva djece u RH

8 - 10

» a s o p i s F o r u m a z a k v a l i t e t n o u d o m i t e l j s t v o d j e c e , b r . 7 .

dijeteSretno

Susreti mladih ipredstavnika inst.“Samostalni i ukljuËeni mladi”

Forumza kvalitetno udomiteljstvo djece

Forumza kvalitetno udomiteljstvo djece

Av. Dubrovnik 10 10020 ZagrebTel/fax: 01 65 22 011

»asopis "Sretno Dijete" kao i sve druge aktivnosti u projektu "Za kvalitetno udomiteljstvo djece", 2008. - 2010., financirane su kroz program MATRA Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske

info@udomiteljizadjecu.hrwww.udomiteljizadjecu.hr

Udruga udomitelja Vukovarsko-srijem-ske županije “Zagrljaj”

14