OSVRT NA POSLOVANJE

DJELATNOSTI

Djelatnost HŽ-Putničkoga prijevoza u prvom redu jest obavljanje javnoga prijevoza putnika u unutarnjem i međunarodnom željezničkom prijevozu. Pod time se podrazumijeva povezivanje željeznicom gradskih središta i lokalnih sredina u Hrvatskoj s metropolskim i drugim gradskim središtima u Europi te masovan prijevoz putnika unutar većih gradova i prigradskih područja.

Povezivanje županijskih/regionalnih središta međusobno, kao i s lokalnim sredinama (manji gradovi i općine) na cijelom području HŽ-ove mreže vlakovima visokoga prometnoga i komercijalnog ranga, formirajući na taj način usluge prilagođene poslovnim putnicima s težištem na vrijeme putovanja i pružanje dodatnih usluga u skladu s potrebama korisnika u pojedinom segmentu. 

Masovni prijevoz putnika u prigradskim i gradskim područjima većih gradova RH i lokalnim sredinama gdje postoji mogućnost i potreba za takvim prijevozom, uz prijevozne cijene prihvatljive svim socijalnim strukturama potencijalnih korisnika prijevoza te maksimalna povezanost s lokalnim gradskim prijevoznicima iz drugih prometnih grana.

Sezonsko povezivanje županijskih/regionalnih središta u unutrašnjosti s obalnim turističkim gradovima, omogućavajući na taj način turistička putovanja na financijski prihvatljiv i udoban način, pružanjem mogućnosti putnicima da ostvare kvalitetne veze sa sredstvima drugih prometnih grana onda kada žele nastaviti putovanje.

Povezivanje Hrvatske s metropolama susjednih zemalja i središtima zemalja srednje i zapadne Europe vlakovima visokoga prometnoga i komercijalnog ranga te privlačenje provoznog prometa između zapadne i jugoistočne Europe.

IZJAVA O MISIJI I VIZIJI TE O POLITICI KVALITETE DRUŠTVA

MISIJA

Prijevoz putnika, kroz pružanje kvalitetne i pouzdane, ekonomski i ekološki prihvatljive usluge u gradsko-prigradskom, lokalno–regionalnom te međunarodnom i unutarnjem daljinskom prijevozu suvremenim mobilnim kapacitetima.

VIZIJA

Postati vodeća prijevoznička kompanija u Hrvatskoj orijentirana na masovan i kvalitetan željeznički prijevoz putnika, prema tržišnim načelima, pri tome uvažavajući i štiteći interese vlasnika na zadovoljstvo korisnika prijevozne usluge i zaposlenika.

POLITIKA KVALITETE

Politiku kvalitete poimamo kao kompleksan i cjelovit sustav djelovanja koji će pridonijeti da usluge koje nudimo i pružamo, ispunjavaju zahtjeve kvalitete koje nam postavljaju naši korisnici.

Izgradnjom i poštivanjem organizacijske kulture, te uporabom suvremenih mobilnih sredstava i brigom o njima, uspostaviti poslovne procese koji mogu zadovoljiti sve zahtjeve tržišta na koja smo orijentirani.

Temeljna odrednica za tržišnu i financijsku uspješnost HŽ Putničkog prijevoza d.o.o. je u tome, da upotrebom ljudskih potencijala i materijalnih resursa koje posjedujemo ponudimo visoko kvalitetne usluge. Za doseg tog cilja moraju se zauzeti svi zaposleni u putničkom prijevozu.

U svim područjima djelovanja tvrtke, menadžerske strukture su odgovorne definirati kvalitetu tako da se kvaliteta može mjeriti kvalitativnim i egzaktnim kvantitativnim pokazateljima.

Za partnere odabirati dobavljače koji primjenjuju suvremenu tehnološku praksu u realizaciji usluge prijevoza putnika i sa njima ugovoriti osiguravanje kvalitete procesa rada.

Uspostaviti sustav educiranja i i informiranja koji omogućava da svaki radnik društva bude upoznat s politikom kvalitete, razumije istu i prihvaća je kao trajno načelo u vlastitom djelovanju, gdje jasno razaznaje svoju ulogu i doprinos tog procesa.

2

Uvod

Razdobljem siječanj-prosinac 2009. za HŽ-Putnički prijevoz d.o.o. završava se treća godina postojanja društva koje se pojavljuje na tržištu kao samostalni poslovni subjekt. Napravljeni su temeljni financijski izvještaji (bilanca i račun dobiti i gubitka d.o.o.) i pregled računa dobiti i gubitka sa specifičnim prilagodbama za pojedine vrste prihoda i rashoda poradi usporedbe s drugim društvima HŽ-Holdinga. Slijede podaci o investicijama, plaćama i kadrovima. Prikazani su i odgovarajući podaci o obujmu prijevoza putnika željeznice i drugih prijevoznika u RH. Uz druge činjenice, kao i sve potrebne ocjene o poslovanju društva, izvješće će ukazati i na specifičnosti poslovanja HŽ-Putničkog prijevoza d.o.o.

Na osnovi članka 18. Zakona o računovodstvu (Narodne novine br. 109/2007) i čl. 431 b za društva s ograničenom odgovornošću, a koji se upućuje na primjenu čl. 250.a Izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima (NN 107/2007) za dionička društva, Društvo je preuzelo obvezu da napravi godišnje izvješće sa propisanim sadržajem. U prvom redu to se odnosi na objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja poduzetnika i njegovog položaja, zajedno s opisom glavnih rizika i neizvjesnosti. U izvješću moraju biti obuhvaćeni svi važniji događaji u tijeku, kao i nakon isteka poslovne godine, vjerojatan budući razvoj društva, aktivnosti u istraživanju i razvoju, postojanje podružnica društva (centara odgovornosti), financijski instrumenti koji se koriste, ciljevi i politike društva vezani za upravljanje poslovnim rizicima te izloženost društva cjenovnom, kreditnom, riziku likvidnosti i novčanog tijeka. Svi navedeni sadržaji i pristupi uz upoznavanje Uprave i Nadzornog odbora te nadležnih stručnjaka u drušvu, holdingu HŽ i nadležnim organima državne uprave, omogućit će kvalitetnije donošenje odluka i prevladavanje kriznih stanja. U uvjetima recesije te šire društvene i ekonomske krize potreban je kompleksniji pristup u izvješćivanju o navedenim problemima.

Kratak osvrt na makroekonomska kretanja u RH

U 2009. u odnosu na 2008. godinu zabilježene su ovakve promjene odgovarajućih makroekonomskih veličina:

- smanjenje bruto domaćeg proizvoda za (procjena) 5,8%, - smanjenje broja zaposlenih (u tis.) sa 1.519 u prosincu 2008. na 1.412 u prosincu 2009., ili za 6,6%,

- povećanje broja nezaposlenih (u tis.) sa 240 u prosincu 2008. na 291 u prosincu 2009., ili za 19,2%,- smanjenje fizičkog obujma industrijske proizvodnje za 9,2%,- smanjenje cijena industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 0,4%,- povećanje potrošačkih cijena za 2,4%,- povećanje cijena prometnih usluga za 2,1%- povećanje cijena u željezničkom putničkom prijevozu za 3,0%,- povećanje cijena u cestovnom putničkom prijevozu za 1,9%,- povećanje cijena u zračnom putničkom prijevozu za 2,4%,- povećanje cijena u vodenom prijevozu za 3,1%,

3

- povećanje cijena ostalih oblika putničkog prijevoza za 0,1%, - smanjenje dolazaka turista za 2,9%,- smanjenje broja noćenja turista za 1,4% i - smanjenje prometa u trgovini na malo realno za 15,6%.

Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku RH, iz odgovarajućih priopćenja, na Internet stranicama www.dzs.hr .

U 2009. u odnosu na 2008. godinu prisutno je smanjenje pojedinih makroekonomskih veličina, posebice industrijske proizvodnje i BDP-a, uz povećanje vanjskotrgovinskog deficita i zaduženosti RH. Polovinom 2009. godine u gospodarstvu RH recesija djeluje punim intenzitetom i nakon rekonstrukcije Vlade RH donijete su prve antirecesijske mjere. Provode se mjere racionalizacije u javnim poduzećima, pojavljuju se negativni poslovni rezultati, poseban problem čine subvencije u poljoprivredi i brodgradnji, što dovodi do proračunskog manjka i restrikcija za druge korisnike Državnog proračuna.

Obujam prijevoza putnika u RH

U 2009. u odnosu na 2008. godinu obujam prijevoza u prevezenim putnicima željeznicom povećan je za 3,6%, od toga u unutarnjem prijevozu za 4,0%, u čemu je povećanje u lokalnom i daljinskom prijevozu za 3,6% i u prigradskom prijevozu za 4,1%, a međunarodni prijevoz smanjen je za 10,5%. Putnički kilometri za ukupan prijevoz povećani su za 1,4%, od toga u unutarnjem prijevozu za 2,5%, u lokalnom i daljinskom prijevozu za 2,2% i u prigradskom prijevozu za 2,8%, a međunarodni prijevoz smanjen je za 15,0%. Povećanje broja putnika i putničkih km u prigradskom prijevozu rezultiralo je iz ostvarivanja prava učenika i studenata na besplatan prijevoz u obliku dobivanja pokaza za vožnju vozilima ZET-a i HŽ-a, a na osnovi prethodnog dogovora sa Gradom Zagrebom. Prosječan prijevozni put putnika iznosi samo 24,9 km. To je utjecalo da se u 2009. u odnosu na 2008. godinu povećao udio željezničkog u ukupnom kopnenom i zračnom prijevozu u Hrvatskoj sa 52,4% na 54,9% u prevezenim putnicima i sa 23,1% na 26,6% u putničkim kilometrima (vidi tablicu Priloga 1). Valja istaći da je još tijekom 2008. godine željeznički prijevoz u prevezenim putnicima premašio cestovne prijevoznike na ukupno iskazane na razini RH. U razdoblju od 2001. do 2009. godine smanjivao se udio cestovnog prijevoza, a povećavao uz željeznički i udio zračnog prijevoza.

Do kraja 2009. godine bilo je 1.533 tisuća osobnih vozila u RH (izvor: Priopćenje Transport i komunikacije u četvrtom tromjesječju 2009., Državni zavod za statistiku RH, Zagreb, 12. veljače 2010.). Automobilima se ostvaruje preko tri četvrtine putovanja u RH. Kao činjenice koji idu u prilog povećanju konkurencije putničkom prijevozu je i povećanje telekomunikacijskih i informatičkih usluga, a koje smanjuju i potrebe za prijevozom. Primjerice, u 2009. u odnosu na 2008. smanjen je broj minuta nepokretne mreže za 6,8%, a pokretne mreže povećan za 6,0%.

U međunarodnom prijevozu na osnovi podataka za prevezene putnike, od toga otputovale i pristigle, primjerice 2008. godine, dobije se odgovarajući redoslijed. Prema zemljama iskrcaja i ukrcaja u smislu otputovalih i pristiglih putnika stanje prema obujmu ostvarenog prijevoza u smislu njegova redoslijeda bilo je ovakvo: Slovenija; Srbija; Austrija; Bosna i Hercegovina; Mađarska; Njemačka; Italija, Švicarska; Češka; Slovačka, pa ostale zemlje koje su ostvarile manje od tisuću putnika.

U 2009. u odnosu na 2008. godinu u mnogim željezničkim poduzećima zabilježeno je smanjenje putničkog prijevoza. Od dostupnih podataka UIC-a, samo je u Švicarskoj za glavno željezničko poduzeće SBB povećanje prevezenih putnika za 8,9% i putničkih kilometara za

4

3,5%. A u Sloveniji (SŽ) uz smanjenje prevezenih putnika za 1,8% i povećanje putničkih km za 0,7%, a približno ista su kretanja u Italiji (FS) i Francuskoj (SNCF). Države i željeznička poduzeća u kojima je zabilježeno smanjenje prijevoza su sljedeći: Srbija (ŽS) za prevezene putnike za 5,7% i putnički km za 10,3%, Bosna i Hercegovina za poduzeća Željeznice Federacije BiH za 12,5% i 12,8% te Željeznice Republike Srpske za 39,2% i 30,8%, Češke (ČD) za 7,0% i 4,4%, Poljske (PKP) za 5,6% i 8,4%, Bugarske (BDŽ) za 7,1% i 8,2%, Ukrajine (UŽ) za 5,6% i 8,9% i Rusije (RŽD) za 12,6% i 12,7%. Valja još istaći da je stanje u teretnom prijevozu još nepovoljnije jer sva željeznička poduzeća navedenih država bilježe veliko smanjenje, i u prevezenim tonama robe od 9,4% do 39,6% i tonskim km od 7,0% (Švicarska) do 43,8% (Bugarska).

Prihodi od prijevoza

Prihodi od prijevoza putnika ukupno smanjeni su za 1,5%, od toga u unutarnjem prijevozu za 0,9%, u čemu u lokalnom i daljinskom prijevozu za 3,2% i povećani u prigradskom prijevozu za 5,5%, a u međunarodnom prijevozu smanjeni za 6,4%. Prihodi od prijevoza po putničkom kilometru manji su za 0,7%. Uz smanjenje prihoda od poticaja putničkog prijevoza za 7,5%, ukupni prihodi od prijevoza manji su za 4,4% u odnosu na 2008. godinu. Tarife domaćeg prijevoza putnika 103 službeno povećane od 1. srpnja 2009. godine.

Nakon dodjele besplatnih pokaza ZET-HŽ koji nisu povećali prihode prigradskog prijevoza u prethodnim razdobljima, u prethodnoj godini nije se uspjelo u njihovom priznavanju u obliku odgovarajućih prihoda (subvencija) od strane Poglavarstva grada Zagreba. Pritom se broj prevezenih putnika priznaje na osnovi kupljenih i besplatno podijeljenih pokaznih karata, a putnički kilometri također po obje osnove pomoću pretpostavljenih 15 kilometara prijevoznog puta za njihov izračun. U prigradskom prijevozu u 2009. godini za prosječan put od 15 km ostvareno je svega 1,74 kuna po prevezenom putniku. Iz tablice o ostvarenom prijevozu i prihodima o prijevozu (Prilog 2), kao i druge odgovarajuće tablice, primjećuje se vrlo veliko povećanje obujma prigradskog prijevoza u posljednjih pet godina, uz sporiji rast lokalnog i daljinskog prijevoza. U tom razdoblju međunarodni prijevoz, osim pojedinačno po godinama, nije se povećao.

Prosječne cijene prijevoza

U razdoblju od 2004. do 2009. godine prihodi od prijevoza putnika po putničkom km kao prosječne cijene ukupne razine prijevoza smanjeni su za 12,3% (prosječno godišnje za 2,6%). S obzirom da je promatranom razdoblju rast cijena industrijskih proizvoda na osnovi kumulativa prosječnih godišnjih indeksa iznosio 18,3%, prosječne cijene realno su manje za 25,9%. Prosječne cijene u unutarnjem prijevozu smanjene su za 13,3% (realno su time manje za 26,7%), a unutar toga u lokalnom i daljinskom prijevozu povećane su za 5,8% (realno manje za 10,6%) i prigradskom prijevozu smanjene za 28,9% (realno manje za 39,9%). Prosječne cijene prijevoza „klasičnim“ vlakovima povećane su za 23,2% (realno su povećane za 4,1%), a agencijskim vlakovima veće su za 9,5% (što je realno smanjenje za 7,4%). Na smanjenje prosječnih cijena utječu u velikoj mjeri povećani udjeli povlastica. Primjerice, u unutarnjem prijevozu u 2009. godini povlastice su obuhvaćale 93,0% prevezenih putnika (vidi tablicu priloga 2).

Spomenuto razdoblje obilježava stalno povećanje prijevoza, ali stalno smanjenje prosječnih cijena. Odnosno redom postoci (%) povećanja ili smanjenja (s negativnim predznakom) putničkih kilometara i prihoda po putničkom kilometru bili su po godinama ovakvi: 2004. 4,30 (PKM) i -5,66 (prosječne cijene); 2005. 4,29 i -0,35; 2006. 8,14 i -2,59; 2007. 18,28 i -9,98; 2008. 12,35 i -6,15 i 2009. 1,38 i -2,88.

5

Koeficijenti elastičnosti (odnos relativne promjene putničkih km i prihoda od prijevoza po putničkom km) za sve ove godine su negativni, što znači da se smanjenje prosječnih cijena odražavalo na povećanje prijevoza u putničkim kilometrima.

Posebno treba istaći da je u 2007. realna razina prosječnih cijena putničkog prijevoza iskazana putem razine stalnih cijena 2000., a uspoređena s prosječnom cijenom u 1990. godini, bila veća za 3,1%, ali je u 2009. godini manja za 12,9%. Očito je da utjecaj povlastica i bržeg rasta putničkih kilometara od prihoda od prijevoza, i usprkos nominalnom povećanju cijena, utječe na njihovo realno smanjenje u pojedinim godinama. Ali, ipak realno veće cijene u bile su prisutne u razdoblju od 1995. do 2007., s time da su u 2000. prosječne cijene (indeks 100,6) bile približno realno na razini cijena 1990. godine. Usporedbe radi, u teretnom prijevozu u 2007. prosječne cijene su bile na 48,4% razine iz 1990. iskazane stalnim cijenama 2000. godine, da bi u 2009. godini postigle 50%-tnu razinu.

Prihodi i rashodi – račun dobiti i gubitka

Prihodi od prijevoza putnika (384,7 milijuna kuna) čine 42,9% ukupnih prihoda (897,1 mil. kn). Zbog smanjenja prihoda od prijevoza i poticaja putničkog prijevoza, ukupni prihodi smanjeni su za 0,9%. Prihodi od poticanja putničkog prijevoza od 370,0 mil. kuna, smanjeni su 30,0 mil. kn prema 2008. godini, a čine od ukupnih prihoda 41,2%. Prihodi od Državnog proračuna za otplate kredita te otpremnine i ostale subvencije u ovom razdoblju su iznose 8,2 mil. kn, što je povećanje za 27,0%. Drugi prihodi od 134,2 mil. kn (ostali prihodi od prijevoza, prihodi od prodaje robe i materijala, financijske i ostale prihode) čine 15,0% ukupnih prihoda, veći su za 24,5% i utjecali su na znatno ublažavanje smanjenja ukupnih prihoda. Ukupni rashodi u iznosu od 912,7 mil. kuna povećani za 0,9% u velikoj su mjeri opterećeni materijalnim i nematerijalnim troškovima od 651,6 mil. kn koji su smanjeni za 2,8% i čine udio od 71,4%, a unutar toga usluge vuče, manevre, tehničkog pregleda vagona i najma trase u gotovo nepromijenjenom iznosu od 503,7 mil. kn čine 55,6% ukupnih rashoda. Samo troškovi vuče vlakova u iznosu od 402,8 mil. kn čine 44,1% ukupnih rashoda (manji za 1,9 strukturnih poena). Troškovi osoblja (bruto plaće II.) čine 13,9% ukupnih rashoda, a zajedno sa naknadama čine ukupne troškove radnika 15,7%. Zbroj prethodne dvije skupine troškova čini tzv. gotovinske troškove od 795,3 mil. kuna koji su manji za 3,0% i čine 87,1% ukupnih rashoda. Ostatak troškova od 117,4 mil. kn najvećim se dijelom odnosi na amortizaciju od 104,2 mil. kn koja je veća za 49,9% i čini 11,4% ukupnih rashoda. U takvim uvjetima ostvaren je gubitak od 15,6 mil. kuna (stopa rentabilnosti mjerena kao odnos gubitka i ukupnih rashoda, tj. kao njihov udio iznosi 1,71%). Zbog povećanja putničkih kilometara za 1,4%, ukupni prihodi po putničkom kilometru u odnosu na 2008. godinu smanjeni su za 2,3%, a u tome prihodi od prijevoza putnika za 2,9% i prihodi od poticaja putničkog prijevoza za 8,8%. Ukupni rashodi po jedinici smanjeni su za 0,5% (vidu tablicu Osnovni rezultati poslovanja te posebno tablicu Račun dobiti i gubitka uz tablice Ukupni prihodi i Ukupni rashodi).

Analiza bilance

Pod analizom bilance predstavljaju se horizontalna analiza (promjene u vremenu) uz horizontalni presjek bilance i vertikalna analiza (struktura elemenata). U tijeku 2009. godine povećana je neto vrijednost dugotrajne imovine za 42,6 milijuna kuna ili za 2,8%, a u čemu materijalna imovina za 38,5 mil. kn (za 4,1%). Kratkotrajna imovina smanjena je za 100,1 mil. kn ili za 47,9%, a unutar toga su zalihe smanjene za 24,1%, potraživanja za 22,1% i novac u banci i blagajni za 159,7 mil. kn ili za 87,3%, uz istodobno povećanje kratkotrajne financijske imovine za 46,6 mil. kn, tj. za 214,4 puta. Plaćeni troškovi budućeg razdoblja i obračunati prihodi veći su za 19,7%. Ukupna imovina kao rezultat

6

svih navedenih promjena od 1.1. do 31.12.2010. smanjena je za 92,8 mil. kuna ili za 5,2%. Takve promjene uvjetovale su promjene postotnih udjela unutar elemenata imovine (aktive), i to dugotrajne imovine sa 83,7% na 90,9% i kratkotrajne imovine sa 16,0% na 8,7%, u čemu najviše novca u banci i blagajni (sa 10,2% na 1,4%). Kapital i rezerve kao vlastiti izvori financiranja manji su za 15,2 mil. kn ili za 3,9% i čine samo 22,3% ukupne imovine krajem 2009., a što je smanjenje samo za 0,3 strukturnih poena u odnosu na stanje krajem 2008. (početkom 2009.) godine. Dugoročne obveze smanjene su za 0,3%, odnosno udio je povećan sa 10,2% na 10,8%, a kratkotročne obveze smanjene su za 9,6%, uz smanjenje udjela sa 13,2% na 12,8% ukupnih izvora financiranja (pasive). Sve to ukazuje na veću ovisnost o tuđim izvorima financiranja. Na nepovoljno stanje u financiranju ukazat će i horizontalni presjek bilance, jer vlastiti kapital (kapital i rezerve) uvećan za dugoročne obveze čini iznos od 560,4 milijuna kuna, a što prema neto vrijednosti dugotrajne imovine od 1.543,0 mil. kn čini pokriće od 36,3%, tj. to je manje za 982,6 mil. kn. Ta se razlika malim dijelom nadoknađuje na teret kratkoročnih obveza (60,9 mil. kn), a velikim dijelom na teret odgođenog plaćanja troškova i prihoda budućeg razdoblja od 921,8 mil. kn (smanjeno za 5,9% na kraju 2009.), a koji prevladavaju u strukturi izvora krajem 2009. sa 54,3% (54,6% na početku 2009. godine) – (vidi tablicu Bilanca).

Pokazatelji uspješnosti poslovanja i financijskog položaja

Izbor pokazatelja uspješnosti i financijskog pokazatelja napravljen je na osnovi dosadašnjih iskustava u praksi i izbora iz stručne literature. Valja istaći da u posljednje vrijeme odgovarajući broj pokazatelja traži i Ministarstvo financija uz niz elemenata financijskog položaja društava HŽ-a (odnosno šire javnih poduzeća). Stoga njihovo predočavanje i tumačenje postaje sve važnije, pa u tom pogledu i ovo izvješće čini osnova za odgovarajuća razmatranja o postignutim rezultatima poslovanja korištenjem datih pokazatelja.

Kao uspješno ostvareni pokazatelj uspješnosti poslovanja prvo valja istaći naturalnu produktivnost rada, a koja je povećana sa 1.491 na 1.580 tisuća putničkih kilometara na jednog radnika po osnovi sati rada, tj. povećanje za 5,9%. Financijska produktivnost mjerena ukupnim prihodom po zaposlenom povećana je za 3,6%, proizvodnost na osnovi prihoda od prijevoza putnika za 2,9%, a ona s uključenim poticajima putničkog prijevoza smanjena je za 0,3%. Koeficijent ekonomičnosti sa vrijednosti 0,983 smanjen je za 1,8%. Pokazatelji rentabilnosti (profitabilnosti) i to na osnovi neto dobiti (s time da je ona jednaka u obje godine bruto dobiti) i kamata u odnosu na ukupne prihode, odnosno ukupne rashode kada postoji gubitak, te u odnosu na vinu, bilježe pogoršanje u promatrane dvije godine. Tako primjerice, marža profita kao rentabilnost na osnovi prihoda za 2008. prešla je 1%, rentabilnost imovine 0,5% za 2009. godinu te vrijedi približno jednako samo s negativnim postocima. Pokazatelji financijskog položaja nešto su slabiji u odnosu na prethodno razdoblje, pa je tako povećan je broj dana naplate sa 61 na 48 dana. Koeficijent obrta ukupne imovine povećan je za 4,7%, dugotrajne imovine smanjen za 3,6%, ali koeficijent obrta obrtnih sredstava povećan je za 92,1% zbog velikog smanjenja kratkotrajne imovine. Povećanjem za 5,7% koeficijent financijske stabilnosti je pogoršan, jer se manje pokriva trajnim izvorima vrijednost dugotrajne imovine. Na osnovi značajnog smanjenja zaliha povećani su koeficijenti zaliha I. vezan na ukupne prihode za 30,5%, a koeficijent zaliha II. vezan na materijalne troškove (manji za 3,1%) za 27,6%.

Tijek novca i njegovi pokazatelji

7

U tijeku 2009. u odnosu na 2008. godinu pozitivna razlika zbog većih primitaka od izadataka za neto novac od poslovnih aktivnosti smanjena je za 97.899 tisuća kuna, tj. za 62,1% (neto povećanje novčanog tijeka sa 157.705 tis. kn smanjeno je na 59.807 tis. kn). Neto novac od ulagateljskih (investicijskih aktivnosti) zbog postojanja samo novčanih izadatka bez primitaka ostvario je negativne razlike od 238.802 tis. kn u 2008. i u 2009. od 216.936 tis. kn, a to je smanjenje za 21.866 tis. kn izdataka, odnosno jednako toliko pozitivne razlike smanjenjem negativne razlike. Neto novac od financijskih aktivnosti u 2008. godini na pozitivnu razliku od 93.698 tis. kuna, a što je posljedica primitka sredstva dugoročnog kredita za modernizaciju i otplate kratkoročnog kredita preuzetog podjelom HŽ-Hrvatskih željeznica. U 2009. godini je nastala negativna razlika od 2.591 tis. kn Neto novac od svih aktivnosti (u 2009. 23.180 tis. kn) čini samo 12,7% prethodnog razdoblja (u 2008. 182.900 tis. kn), odnosno manji je za 87,3%. U 2008. novčani primici ukupno iznosili su 1.272.923 tis. kn i u 2009. godini 1.047.200 tis. kn, što čini smanjenje za 225.723 tis. kn ili za 17,7%, a novčani izdaci ukupno 1.260.323 tis. kn, odnosno 1.206.920 tis. kn, što je smanjenje za 53.403 tis. kn ili za 4,2%.

Financijsko stanje

U tablici u prilogu 7 predočeni su elementi financijskog stanja kao razlike i indeksi. Između ostalog iz priloženog se uočava smanjenje obveza prema dobavljačima, ali povećanje dospjelih, a neplaćenih obveza i dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja, što ukupno sagledano, usporava likvidnost. Posebno se ističe negativna vrijednost neto radnog kapitala kao razlike kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza na kraju 2009. u odnosu na početak godine (manjak iznosi 66.522 tisuća kuna, a krajem 2008. bio je višak, tj pozitivna razlika od 55.285 tis. kn). U prikazu obveza i plaćanja prema društvima u HŽ-Holdinga uočljiva su manja plaćanja za usluge s uključenim porezom na dodanu vrijednost povezanih društava HŽ-a u odnosu na obveze, i to ukupno za 5,5%, a posebno HŽ-Vuči vlakova (za 6,6%).

Na osnovi podataka o saldu na dan 31. prosinca 2009. i potražnom prometu za razdoblje I-XII 2009. godine izračunati su prosječni dani plaćanja za pojedine kategorije. HŽ-Putnički prijevoz d.o.o. je svoje obveze prema dobavljačima podmirivao prosječno u roku od 72 dana, a posebno prema trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države za 89 dana i prema korporativnom sektoru u roku 40 dana.

Prosječni dani naplate potraživanja od kupaca ukupno bili su 109 dana, a posebno prema trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu države za 113 dana i prema korporativnom sektoru u roku 108 dana. Na taj način prosječno odstupanje iznosi 37 dana u korist bržeg podmirenja obveza od potraživanja, odnosno za državna poduzeća 24 dana i korporativni sektor 68 dana, što čini dodatni pritisak na otežanje likvidnosti društva. Saldo obveza prema dobavljačima na posljednji dan 2009. godine iznosio je 192,4 milijuna kuna, a saldo potraživanja od kupaca 31,2 mil. kuna. Pritom valja naglasiti da su ukupne obveze u tijeku cijele 2009. godine kao potražni promet iznosile 979,2 mil. kuna, a ukupna potraživanja 105,0 mil. kuna, pa to znači da su 9,3 puta veće obveze od potraživanja u plaćanju prosječno brže za 37 dana od naplate potraživanja što bitno otežava održavanje likvidnosti Društva.

Prijevozni kapaciteti u funkciji putničkog prijevoza

8

HŽ-Putnički prijevoz d.o.o. na dan 31. prosinca 2009. raspolagao je u inventarskom voznom parku sa 388 putničkih vagona, od kojih su 238 vagoni s oznakom RIC-a (61,3%), a 150 (38,7%) tzv. NE-vagoni. Od toga u aktivno voznom parku bilo je 285 vagona (73,5% od 388), a to toliko ih je bilo potrebno za izvršenje voznog reda 2008/2009. Ali primjerice, na dan 31.12.2009. zbog imobilizacije bilo je isključeno 43 vagona što je činilo raspoloživim za promet 242 putnička vagona. Prema godinama gradnje stanje vagona u inventarskom voznom parku (i postotnog udjela) je ovakvo: do 1964. godine 7 (1,8%), 1965-1969. 55 (14,2%), 1970-1974. 16 (4,1%), 1975-1979. 58 (14,9%), 1980-1984. 132 (34,0%), 1985-1989. 107 (27,6%), 1990-1995. 13 (3,4%) – ukupno 388 (100,0%). Prosječna starost putničkih vagona je 29 godina. Za brzine do 80 km/h raspoloživo je 3, do 120 km/h 261, do 160 km/h 117 i do 200 km/h 7 vagona. Podrobniji podaci o podjelama vagona za međunarodni i unutarnji promet po serijama i brzinama predočena je u u nekoliko tablica pod nazivom Prijevozni kapaciteti – putnički vagoni i motorni vlakovi (broj vagona i garnitura). Broj sjedišta u vagonima 1. razreda iznosi 1.119, a 2. razreda 17.738, tj. ukupno 18.857, ali u aktivnom parku ukupan broj sjedišta i ležajeva iznosio je 15.474. Klimatizirano je 97 vagona, prevladavaju vagoni s električnim i toplozračnim grijanjem (218), a ostatak čine vagoni s parnim i električnim grijanjem (63) i tzv. Hagenuk grijanjem na naftu (10) unutar inventarskog parka. Prosječna imobilizacija u 2009. godini bila je 14,66% (u 2008. 11,49%). U 2009. godini ostvareno je 40,75 milijuna vagonskih kilometara i 106,78 tisuća vagonskih dana radnog parka u putničkom prometu, a uz prosječnu komercijalnu brzinu od 46,95 km/h, prosječno dnevno putnički vagoni su prelazili put od 382 km.

Na osnovi ugovora s HŽ-Vučom vlakova korištene su usluge lokomotiva i motornih vlakova toga d.o.o.-a. Lokomotive prosječno dostižu tridesetak godina starosti. Na dan 31.12.2008. i 2009. bilo je u inventarskom parku 155 dizel i 98 elektrolokomotiva. Za izvršenje voznog reda 2008/2009 bilo je potrebno 53 dizel motornih i 17 elektromotorna vlaka, tj. ukupno 70 motornih vlakova i toliko ih je bilo raspoloživih u aktivnom voznom parku sa 9.574 sjedišta. Prosječna starost dizel motornih vlakova je 24 godine, a elektromotorni vlakovi 33 godine. Na dan 31.12.2009. u inventarskom stanju je 381 vučnih vozila. Aktivni inventarski park se sastoji od 347 vučnih vozila, od toga 253 lokomotiva te 95 garnitura motornih vlakova (74 dizel – i 21 elektromotornih vlakova), odnosno stanje se još bolje uočava iz sljedeće tablice – (izvor: HŽ-Vuča vlakova, za potrebe statistike HŽ-a).

Realizacija investicija

Realizacija investicija za razdoblju I-XII 2008. iznosila je svega 241,0 milijuna kuna (u odnosu na plan 59,8%), a za I-XII 2009. 138,0 mil. kn, što u odnosu na plan od 171,2 mil. kn čini 80,6%, ali u odnosu na isto razdoblje prethodne godine realiziran je za 42,7% manji iznos investicija. Od realiziranog (fakturiranog) iznosa investicija po programima najveći dio čini modernizacija putničkih vagona u obliku remonta i modernizacije putničkih vagona od 130,1 mil. kn koja je za 16,0% veća od plana, ali u odnosu na iznos iz 2008. godine od 238,6 mil. kn to je manje za 45,5%. Od tih radova najznačajniji su veliki i srednji popravci na 4 putnička vagona serije AB i 7 B vagona od 27,0 mil. kn i 12 Bee vagona koji prevoze i bicikle. Vrlo mali dio realiziranih investicija čine objekti u funkciji putničkog prijevoza i to 7,9 mil. kn (tek 27,2% plana 2009., ali znatno više nego u 2008. godini kada je po toj osnovi realizirano 2,5 mil. kn). Po osnovi obveza za investicije do 1. siječnja 2009. plaćeno je 57,4 mil. kn, a dalje do 31. prosinca 2009. 103,1 mil. kn, što ukupni čini iznos od 160,5 mil. kn. Za ulaganja korištena sredstva iz Državnog proračuna od 109,0 mil. kuna, kredit Eurofime i vlastiti izvori. Na osnovi sklopljenih ugovora s Tvornicom željezničkih vozila „Gredelj“ obavljeni su radovi na modernizaciji modernizacije, srednjih i velikih popravaka te ugradnje kočnica u putničke vagone. S obzirom da nije bilo

9

nabavki novih željezničkih vozila za putnički prijevoz u 2008. nisu realizirana sredstva Proračuna od 40,0 mil. kuna, a u 2009. godini Rebalasom Državnog proračuna sredstva u tu svrhu su ukinuta.

Struktura investicija u odnosu na vrste i broj radova obuhvaćena je na svojevrstan način u sklopu prikaza poslovanja TŽV „Gredelj“.

Prosječne plaće

HŽ-Putnički prijevoz za razdoblje I-XII 2009. ostvario je najmanju prosječnu neto plaću u iznosu od 5.467 kuna (bez dodataka za rad noću, subotom, nedjeljom, praznikom i prekovremeno 5.036 kn) od svih društava, a čiji je ukupan prosjek iznosio 5.932 kn (bez dodataka 5.373 kn), što upućuje na 7,8% manju neto plaću, odnosno za 6,3% manju neto plaću bez dodataka u odnosu na prosjek ukupnog holdinga. Prosječna neto plaća za sve djelatnosti RH (prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, Priopćenje na www.dzs.hr) za razdoblje I-XII 2009. iznosila je 5.311 kuna, a u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza 5.992 kn, i unutar toga na razini kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta 5.805 kn. Prosječna neto plaća HŽ-Putničkog prijevoza veća je za 2,9% od iste svih djelatnosti RH, ali je neto plaća bez dodataka manja za 5,2%. Uspoređeno sa neto plaćom kopnenog prijevoza i cjevovodnog transporta prosječna neto plaća manja je za 5,8%. Ista plaća HŽ-Putničkog prijevoza veća je u 2009. prema 2008. godini za 1,1% (bila je 5.410 kn), a za sve djelatnosti u RH za 2,6% (bila je 5.178 kn).

Stanje kadrova

U tablicama pod nazivom Strukturi zaposlenih prema obilježjima – stručnoj spremi, životnoj dobi i radnom stažu prikazano je njihovo stanje na dan 31. prosinca 2008 i 2009. Najveći dio radnika su srednje stručne spreme (59,0%), slijede kvalificirani radnici (19,3%), tj. ukupno 929 radnika (78,3%), a kao što su kondukteri i putnički blagajnici. Prosječna životna dob iznosi u 2008. 42,3 godine i u 2009. 43,7 godina, a prosječan radni staž 22,6 i 22,8 godina. Posljednih godina je dosta učinjeno na poboljšanju kvalifikacijske strukture zaposlenih.

U posebnoj tablici u prilogu 7 predočen je broj zaposlenika na kraju 2007 i 2008., te podaci o planu i stanju u 2009. godini uz načine primanja i odlaska radnika. Broj zaposlenika u 2009. godini iznosio je krajem godine 1.186, što je činilo 9,2% od ukupnog broja radnika svih društava holdinga (12.843). Broj radnika u tijeku godine smanjen je za 12 kao razlika 87 otišlih i 75 primljena zaposlenika, a prema planu trebalo je to biti za 10. Od otišlih radnika 23 je dobilo otpremnine, prirodni odljevi odnosi se na 61 radnika, 3 su otišla u drugo društvo. Jedan je radnik Željezničkom fondu. Iz građanstva je primljeno 71 a iz drugih društva željeznice 4 radnika. U odnosu na plan za 2009. godinu od 1.188 radnika, smanjeno je 2 zaposlenika.

Cijene prijevoza putnika po relacijama

U prilozima 8 i 9 u odgovarajućim tablicama i grafikonima predočene su cijene prijevoza putnika vlakom, autobusom i zrakoplovom za pojedina odredišta u RH (stanje u siječnju 2010. u unutarnjem prometu i u veljači 2010. u međunarodnom prometu). U izradi tablica u prilozima korištene su odgovarajuće tablice Tarifa za prijevoz putnika u domaćem prijevozu (TPDP) 103 od 1. srpnja 2009., kao i međunarodne tarife odgovarajućih brojčanih oznaka (NCR) za dotične skupine željezničkih uprava objavljenje u prosincu 2009. koje vrijede za vozni red 2009/2010,

10

te dalje podaci o cijenama prijevoza autobusa sa internetskih stranica Autobusnog kolodvora Zagreb (www.akz.hr) te zračnih prijevoznika dobivene od dotičnih tvrtki (Croatia Airlines te Spectar i poslovnica Croatia Express HŽ-a kao posrednika u prodaji avionskih karata).

U unutarnjem prometu u većini slučajeva usporedbi brzog vlaka 2. razreda i autobusa od Zagreb GK do dotičnih odredišta cijene su povoljnije u korist željeznice. Prikazane cijene prijevoza za relacije putovanja 2. razredom brzog vlaka većinom su jeftinije od istih autobusa, a koji su skuplji od 0,9% (do Splita) do 36,5% (do Koprivnice). Autobus je jeftiniji od brzog vlaka 2. razreda za relacije od Zagreba do Karlovca (za 3,5%) te do Knina (17,1%) i do Zadra (36,6%). Posebne ponude „Godine vrijede više“ za osobe starije od 60 godina i „Indeks vrijedi više“ za studente koji vrijede tijekom godine, osim u srpnju i kolovozu, na osnovi povlastice od 50%, čine za putovanja ICN vlakovima od Zagreba do Osijeka, Požege, Rijeke, Zadra i Splita znatno povoljnijim u pogledu cijene nego autobusa, a posebice zrakoplova. Međutim, korištenje spavaćih vagona do Splita u najjeftinijoj klasi touriste skuplje je od najjeftinije kategorije usluge zrakoplova po tarifi SD (za 16,4%), s time da je cijena spavanja te klase za 30,4% jeftinija od prosječne cijene zrakoplova u smislu tarife HD.

U međunarodnom prometu u većini slučajeva u usporedbi redovitih tarifa brzog vlaka 2. razreda i autobusa željeznički prijevoz je skuplji. Cijene autobusa manje su za 56,7% od redovite tarife vlaka i za 23,3% u odnosu na posebnu ponudu vlaka od Zagreba do Praga po redovitoj tarifi 2. razreda međunarodnog vlaka i za 23,3% za posebnu ponudu. Suprotno je kod cijena autobusa koje su veće za 41,5% od Zagreba do Banja Luke, ali samo za 2,9% od Zagreba do Sarajeva (cijene zrakoplova čak su za 234,7% veće od vlaka). Posebne ponude vlakova, posebice za Njemačku „City Star“) povlaštenim cijenama omogućuju jeftinija putovanja nego autobusom (osim od Zagreba do Stuttgarta), ali u odnosu na redovitu tarifu vlaka za velik dio destinacija jeftiniji u prosjeku oko 40%. Iznimno se povoljno može putovati za Italiju (do Venecije – „Smart price“) i u ograničenom broju mjesta do u Švicarsku (Zürich po cijenama od 29 eura). Zbog toga je autobus u odnosu na redovitu tarifu vlaka jeftiniji za 30,4%, ali u odnosu na posebnu ponudu skuplji za 159,7%. Vrlo povoljno, cijena povratne karte od 29 eura putuje se od Zagreba do Budimpešte, a za Mađarsku povlastice su prosječno 60%, i grupno 70%. Jedanko tako velike povlastice ostvaruju se za putovanjaskupina mladih kroz Sloveniji, Austriju i Švicarsku. Vrlo povoljne ponude pruža karta Interrail, posebno za globalne karte. Interrail karte za pojedine zemlje povoljnije su za putovanje na svakoj željezničkoj mreži ponaosob. Cijene prijevoza zrakoplovom mogu biti dva do četiri puta veće od cijena vlaka po posebnim ponudama. No, niskotarifni prijevoznici, poput „German Winds“ nude vrlo povoljne cijene letova za Njemačku, uz izvjesna ograničenja u broju mjesta i vremena rezervacije sjedišta, jer sa sve većom popunjenošću cijene zrakoplova rastu i postaju veće od cijena vlaka.

Struktura putničkih vlakova prema voznom redu

U voznom redu 2008/2009 bilo je predviđeno ukupno 834 putnička vlaka.U unutarnjem prometu prema voznom redu prometovalo je 741 vlaka, i to:

- gradski i prigradski vlakovi na području Zagreba, uključujući šire područje – 116 vlakova,- lokalni vlakovi kao okosnicom masovnog prijevoza na udaljenosti oko 100 km - ukupno 568 vlakova,- daljinski vlakovi koji prvenstveno povezuju gradove i županije, a činili su ih 14 redovitih i 4 sezonska ubrzana vlaka, 21 redovitih i 2

sezonska brza vlaka te 12 redovitih i 4 sezonska InterCity (IC) vlakova, uključujući u tome ICN InterCity nagibne vlakove prema Rijeci i Splitu, Koprivnici i Varaždinu – ukupno 57 vlakova,

11

- izletnički vlakovi u organizaciji HŽ-a ili u organizaciji turističkih zajednica gradova, ugostiteljskih objekata (iznajmljivanje vlakova). U pravilu se redovito pojavljuju, ne isključujući i povremeno sportske vlakove prigodom natjecanja, ove dvije skupine:- prigodni vlakovi (primjerice, karnevalski, za “Kestenijadu”, “Tin express” i drugi);- sezonski vlakovi koji su vezani za određene destinacije (primjer „Karleka“).

U međunarodnom prometu prijevoz putnika odvijao se sa 93 vlaka, a od toga u daljinskom prometu 39 redovitih i 6 sezonska vlakova (6 EuroCity – EC, 5 InterCity – IC te 28 redovitih i 6 sezonskih brzih vlakova) i u pograničnom prometu 48 vlakova.

Iskorištenost putničkih vlakova na pojedinim relacijama

Brojanja putnika u lokalnim (i daljinskim) vlakovima u listopadu 2009. obuhvatila su vlakove na postojećim relacijama prema voznom redu 2008/2009. Uočljive su velike razlike popunjenosti po relacijama i dijelu (satima) dana. Primjerice, na relaciji Vinkovci-Zagreb popunjenost se od ponedjeljka do petka u tijeku dana kretala od 7% do 197%, subotom od 8% do 107%, a nedjeljom od 7% do 118%. Na relaciji Zagreb-Koprivnica popunjenost se kretala od 12% do 116% (ponedjeljak-petak), od 10% do 90% (subota) i od 28% do 69%. Na relaciji Dugo-Selo-Dobova popunjenost prigradskog vlaka kretala se od 16% do 142%, odnosno jednostavnim prosjekom iskazano 68% (ponedjeljak-petak), od 13% do 69% (subota) i od 11% do 32%, uključujući i ova dva dana u jednom vlaku i nultu popunjenost. Na relaciji Zagreb-Varaždin popunjenost je bila od 36% do 162%, subotom od 5% do 143% i nedjeljom od 24% do 71%. N relaciji Čakovec-Kotoriba popunjenost je od ponedjeljka do petka bila od 7% do 170%, jednostavnim prosjekom 72%. Zanimljivo je da radnim danima je popunjenost na relaciji Vinkovci-Osijek dostigla 99%, subotom 43% i nedjeljom 46%. Na relaciji Split-Perković popunjenost se kreće i do 50% radnim danom, ali od do 29% subotom i do 18% nedjeljom, uključujući i slučaj nulte popunjenosti (podaci na osnovi ispitavanja HŽ-Putničkog prijevoza, PJ Lokalni prijevoz).

Poslovanje ovisnih društava HŽ-Putničkog prijevoza

U vlasništvu HŽ-Putničkog prijevoza sada su dva društva s ograničenom odgovornošću: Tvornica željezničkih vozila (TŽV) „Gredelj“ d.o.o. i Čišćenje i njega putničkih vagona d.o.o. Na osnovi dostavljenih financijskih izvještaja (bilanca, račun dobiti i gubitka i tijek novca) i poslovnih izvješća (TŽV „Gredelj“-Izvješće o ostvarivanu plana poslovanja za 2009. godinu i Čišćenje i njega putničkih vagona - Izvješće o poslovanju društva za razdoblje I-XII 2009.) mogu se dati kratki osvrti na poslovanje dvaju ovisnih društva.

- Tvornica željezničkih vozila „Gredelj“

TŽV „Gredelj“ je je i u 2008. i 2009. godini poslovao s dobiti (jednaki iznosi dobiti prije i poslije oporezivanja), i to 1.801 i 1.498 tisuća kuna, što čini smanjenje za 16,8%, iz čega slijede stope rentabilnosti (dobit u odnosu na ukupne prihode) od 0,23% i 0,20%. Ukupni prihodi smanjeni su za 25,0% i s ostalim povezanim poduzećima za 12,9%, s time da su prihodi u poslovanju sa HŽ-om manji za 37,7%, a prihodi u poslovanju izvan HŽ-a za 22,0%. Ukupni rashodi smanjeni su za 25,0%, a unutar toga materijalni troškovi za 26,1% i troškovi osoblja za 11,0% (masa bruto plaća II. – svi porezi i doprinosi iz i na plaću). Pritom su prosječne neto plaće smanjene za 4,7%, a koja u je 2009. godini iznosila

12

5.670 kuna i bila je veća za 3,7% od prosječne neto plaće u HŽ-Putnički prijevoz i za 6,8% od svih djelatnosti u RH, ali u 2008. čak za 13,3%. Prihodi od poslovanja izvan HŽ-a u 2008. bili su za 21,7% veći od prihoda u poslovanja s HŽ-om, a u 2009. godini za 24,6%.

Kao poslove za kupce (naručitelje) izvan HŽ-a valja spomenuti rekonstrukcije 8 lokomotiva, izgradnju 31 niskopodnih tramvaja (sa „Končarom“ i drugim tvrtkama u okviru konzorcija „Crotram“), popravke 20 putničkih vagona za Italiju i Crnu Goru i 29 okretnih postolja. Kao poslove za Hrvatske željeznice, a u tome posebno za HŽ-Putnički prijevoz, a koji su ujedno konkretniji prikaz investicija u 2009. godini, čine:

- rekonstrukcija 4 lokomotive serije 2 132,- 8 redovnih popravaka na razini srednjeg i malog popravka dizel i elektrolokomotiva,- 7 velikih popravaka putničkih vagona 1. razine,- 4 velikih popravaka putničkih vagona 2. razine,- 12 veliki popravak spavaćeg vagona 3. razine,- 107 redovnih popravka putničkih vagona (84 malih i 23 srednjih popravaka), i- 4 popravka elektromotornih vlakova (na razini malih i srednjih popravaka),- 2 popravka dizel motornih vlakova (na razini srednjih popravaka).

Zaposlenost ili iskorištenost proizvodnih kapaciteta TŽV „Gredelj“ u 2009. godini iznosila je na osnovi odjavljenih radova 89,1% (kao odnos 1.618.611 ostvarenih norma sati proizvodnje i 1.816.509 efektivnih sati). Proizvodnost rada kao pokazatelj ostvarenih norma sati po radniku na osnovi prosječnog stanja u 2009. godini iznosi 1.386, a pritom je smanjenje broja norma sati 11,4%, broja radnika za 1,9%, pa je razina produktivnosti postignuta 2009. u odnosu na 2008. godinu jednaka postotnoj razini zaposlenosti kapaciteta od 90,3%. U 2009. godini fond iskorištenog radnog vremena iznosio je 76,3%, a gubici radnih sati 23,7%. Pritom je potrebno istaći da TŽV nema povoljnu kvalifikacijsku strukturu zaposlenih, jer je veliko odstupanje od stvarne stručne spreme i zahtijevane s obzirom na broj radnika raspoređenih na radna mjesta s većim stupnjevima kvalifikacija. I pored takvog raspoređivanja na radna mjesta s većim potrebnim stupnjevima stručne spreme, nezadovoljstvo radnika očitava se u povećanoj fluktuaciji radne. Snage. Tako je u 2008. bilo 88 primljenih (došlih) radnika, a otišlih 39 (povećanje za 49), da bi u 2009. godini isto iznosilo 10 došlih i 103 otišla radnika (smanjenje za 93). Tome je pridonijelo i smanjenje vrijednosti proizvodnje za 26,7% i stanje na tržištu jer je realizacija za HŽ smanjenja za 25,1% a izvan njega za 29,5% i interna realizacija za 22,5%.

U 2008. i 2009. godini velika su odstupanja koeficijenata tekuće likvidnosti od 0,742 i 1,580 (bio je 1,012 na kraju 2007.) i koeficijenata ubrzane likvidnosti od 0,303 i 0,698, a na što je u većoj mjeri utjecaj bržeg smanjenja kratkoročnih obveza (za 68,8%) od kratkotrajne imovine (za 32,8%), te u tome smanjenje zaliha (za 36,1%), a čemu smanjenje zaliha sirovina i materijala za 14,5% i predujmova za zalihe za 77,1% uz istodobno povećanje proizvodnje u tijeku za 59,0%. Pokazatelji likvidnosti u 2009. (na dan 31.12.) time se više ne mogu ocijeniti kritičnima kao što je ocijenjeno u promjeni s kraja 2008. u odnosu na kraj 2007. godine. U 2008. prihodi od prodaje u odnosu na potraživanja daju 4,139 obrta u godini, što znači da prosječno naplata trajala je 88 dana, a u 2009. godini 3,626 obrta i prosječno trajanje naplatu od 101 dan. Valja još istaći da u 2008. TŽV je ostvario vlastito financiranje (udio kapitala i rezervi u ukupnoj imovini) od 40,0%, a udio tuđih izvora (dugoročne i kratkoročne obveze) je 57,3% (zaduženost), uz ostatak od 2,7% koji se odnosi na rezerviranja i odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja, a u 2009. godini ti su pokazatelji redom 35,6%, 62,8% i 1,6%. Valja naglasiti da su dugoročne obveze u 2008. bile vrlo male, jer su do kraja 2009. godine povećane za 42,9 puta. Uz povećanje dugotrajne imovine za 47,7% (ukupna imovina za 12,5%), koeficijent financijske stabilnosti

13

(dugotrajna imovina u odnosu na kapital i rezerve uvećan za dugoročne obveze) smanjen je sa 1,362 na 0,889. To treba interpretirati činjenicom da se koristi dio kratkotrajne imovine u financiranju dugotrajne imovine u 2009. godini. Koeficijent obrta ukupnih prihoda na ukupnu imovinu u 2007. bio je 0,543 i poboljšan je u 2008. na 0,618, ali je u 2009. godini smanjen na 0,412. Koeficijent obrta zaliha I. bio je u 2007. 1,852 i koeficijent obrta zaliha II. 1,054 i u 2008. godini 2,506 i 1,477 (povećanje za 35,3% odnosno za 40,1%), a u 2009. godini ti su koeficijenti 2,942 i 1,708 (povećanje za 17,4% i za 15,6%). Međutim, koeficijent sirovina i materijala kao obrt istoimenih troškova i zaliha smanjen je sa 2,309 na 2,176 i dalje u 2009. godini na 1,366. No, u cjelini sagledno valja istaći da se obrtna sredstva bolje koriste u ukupnom iznosu, iako u pogledu materijala nešto lošije u 2008. od usporedne 2007., ali zato znatno lošije u 2009. godini. Valja još istaći da su zalihe sirovina i materijala smanjenje za 15%, ali je povećana nedovršena proizvodnja za 59%.

- Čišćenje i njega putničkih vagona

Društvo je u posljednje dvije godine poslovalo pozitivno, s time što je ostvarena dobit prije i poslije oporezivanja u 2008. od 52 tisuće kuna, a u 2009. godini 39 tis. kn. Čak 89,9% u 2008. i 91,3% ukupnih prihoda ostvareno je u 2009. godini u poslovanju sa HŽ-om. Ukupni prihodi i ukupni rashodi smanjeni su za 4,6%. U ukupnim rashodima su pretežitim dijelom udio čine troškovi osoblja (bruto plaće II.), i to 61,9% u 2008. i 68,0% 2009. godini, a koji su pritom smanjeni za 3,8%. Sljedeći element po udjelu čine ostali troškovi zaposlenih sa 21,9% odnosno 12,9% u ukupnim rashodima, a smanjeni za 25,7%, pa je očito da su bili svojevrsna kompenzacija za nisku razinu i rast bruto plaća. U 2008. društvo je ostvarilo prosječnu neto plaću za 37,0% manju od HŽ-Putničkog prijevoza, kao i za 34,2% manju od svih djelatnosti u RH, a u 2009. godini ti su postoci manji za 35,9% odnosno 34,0%.

Pogoršanje poslovnog rezultata proizašlo je iz smanjenja obavljenih poslova u 2009. u odnosu na 2008. godinu. U kategoriji čišćenja prostora smanjeni su poslovi u zatvorenim poslovima (u kvadratnim metrima površine) za 18,2%, otvoreni prostori za 1,2% i pranje stakla za 0,4%. Kod čišćenja vagona u vrsti usluge „dnevno čist“ veće je ostvarenje za 0,2%, ali usluga „dnevno održavan vagon“ smanjena je za 12,2% i „usputno čišćenje“ povećano je za 36,0% s time da ovo posljednje razmjerno malo sudjeluje u strukturi poslova. U uslugama čišćenja vučnih vozila vanjsko pranje je povećano za 6,2%, ali su smanjenji temeljno čišćenje upravljačnica za 17,5% i redovito čišćenje za 12,0%.

Likvidnost se može ocijeniti razmjerno povoljnom u smislu pokazatelja jer je koeficijent tekuće likvidnosti u 2008. bio 1,134 i u 2009. godini 1,221, a koeficijent ubrzane likvidnosti zbog iznimno malih zaliha 1,094 odnosno 1,164. No, iznimno su male količine novca banci i blagajni, a uz to je u 2009. godini smanjenje za 37,2%. Koeficijent obrta potraživanja u odnosu na ukupne prihode koji su gotovo u cijelosti prihodi od prodaje bio je 6,390 uz vrijeme njihove naplate za 57 dana, odnosno 5,395 uz prosječnu naplatu za 68 dana. Koeficijent obrtaja ukupnih prihoda i imovine (aktive) u 2007. bio je 4,116, u 2008. 4,124 i u 2009. godini 3,511, s time da zbog niskog udjela dugotrajne imovine njezini koeficijenti su bili redom 11,543: 12,474 i 11,085, ali zato visokog udjela kratkotrajne u ukupnoj imovine dotični koeficijenti bili su 6,398; 6,161 i 5,138. Koeficijent obrta zaliha II. iznosio je redom 19,194; 22,210 i 16,590. Zaduženost ostvarila je u 2008. godini udio od 60,0% i u 2009. godini 56,8%. Dakle, Čišćenje i njega putničkih vagona d.o.o. tipičan je primjer izrazite radno intenzivne djelatnosti (visok udio plaća u rashodima uz niski prosjek plaće, brzi obrti imovine, posebice obrtnih sredstava). Prema podacima iz tijeka novca u 2007. moglo se novčane izdatke pokriti novčanim primicima, ali u 2008. sa 97.358 tisuća kuna primitaka trebalo je pokriti 98.899 tis. kn izadataka, tj. manjak je bio 1.023 tis. kn, da se takvo stanje nastavilo u 2009. godini sa 88.056 tis. kn primitaka i 89.367 tis. kn izdataka manjak uz prijenos iz prethodne godine iznosio 2.333 tis. kn.

14

Međunarodne usporedbe učinkovitosti prijevoza putnika željeznicom

Na osnovi podataka u 2008. godini o apsolutnom iznosu od 71 milijun prevezenih putnika i ostvarenih putničkih kilometara od 1.810 mil. HŽ-Putnički prijevoz kao prijevoznik na području države koje istodobno pripada i Srednjoj i Jugoistočnoj Europi i članica je Srednjeeuropske asocijacije slobodne trgovine (CEFTA), rekorder je među svim zemljama Jugoistočne Europe, pa čak i uključujući Sloveniju (četiri puta više putnika i dvaput više putničkih km u HŽ od Slovenskih željeznica) – (vidi Prilog 11). Važno je istaći da Slovačku kao državu sa najbližim za usporedbu prometnim tržištem u pogledu odnosa broja stanovnika i površine zemlje Hrvatskoj, tvrtka ŽSSK HŽ-Putnički prijevoz premašuje za 51,1% u prevezenim putnicima, ali je u putničkim km na 79,4% razine ŽSSK-a, a razlog ovakvom nesrazmjeru je gotovo dvostruko manji prijevozni put (25,5 km u RH i 48,5 km u Slovačkoj). U pogledu prometne učinkovitosti na osnovi pokazatelja HŽ-Putnički prijevoz je između država odnosno željezničkih poduzeća Srednje i Jugoistočne Europe (vidi grafikone u prilogu 11). Srednju Europu za usporedbu (sa Hrvatskom) predstavljaju Poljska, Češka, Slovačka i Slovenija, Jugoistočnu Europu Rumunjska, Bugarska (sve su te države dosadašnje su članice CEFTA-e), te Moldavija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Albanija (kao sadašnje članice CEFTA-e). U postignutoj razini putničkih kilometara po stanovniku Hrvatska je ispred svih država (željeznica) Jugoistočne Europe i približava se Sloveniji i Slovačkoj, a putničkih kilometara po km pruge (željezničke mreže) ispred je svih dotičnih poduzeća Jugoistočne Europe, na razini između Slovačke, Rumunjske i Slovenije. Zanimljivo je istaći da je Hrvatska po broju putovanja po stanovniku u 2008. godini sa prosjekom 15,2 putovanja blago je iznad prosjeka Europske unije (15,8), s time da je u EU prosječan prijevozni put putnika 52,1 km. No, valja istaći još jednu važnu činjenicu da je teretni prijevoz u Hrvatskoj iste godine mjeren tonskim kilometrima (bez praznih vagona) za 1,9% premašio prosjek EU. Upravo razvijen teretni prijevoz opravdava putnički prijevoz većim intenzitetom korištenja ukupne željezničke mreže pruga i većom rentabilnosti.

Ekonomičnost poslovanja željezničkih poduzeća u 2008. godini, bilo da su specijalizirana za putnički prijevoz, bilo da isti čini poslovno područje ili djelatnost unutar jedinstvenog željezničkog poduzeća predočena je poslovnim prihodima i rashodima po putničkom kilometru i koeficijentima poslovne ekonomičnosti kao odnos poslovnih prihoda i poslovnih rashoda. Na grafikonu u prilogu 12 iskazani su jedinični poslovni prihodi i rashodi iskazani su u eurocentima, tj. mjereno na 100 novčanih jedinica ili eurima na 100 putničkih kilometara. Od promatranih 16 željezničkih poduzeća, njih 7, odnosno područja/djelatnosti putničkog prijevoza poslovalo je pozitivno ili na granici rentabilnosti. Danske željeznice (DSB) su ostvarile među promatranim poduzećima najveće poslovne prihode i rashode po putničkom km, a slijede poduzeća Norveške (NSB) i Belgije (SNCB). Hrvatske željeznice, odnosno HŽ-Putnički prijevoz po razini prihoda i rashoda po putničkom km poduzeću Poljske (PKP) i zatim Bugarske (BDŽ) koja su ostvarila manje jedinične prihode i rashode, ali istodobno veće iste pokazatelje ostvarila su poduzeća Rumunjske (CFR Calatori), Slovačke (ŽSSK) i Slovenije (SŽ).

Kratak osvrt na poslovanje u 2010. godini

Ostvarenje osnovnih makroekonomskih pokazatelja hrvatskog gospodarstva na početku 2010. godinu ukazuju na prve znakove izlaska iz recesije. U siječnju 2010. u odnosu na prosinac 2009. fizički obujam industrijske proizvodnje na osnovi desezoniziranih indeksa povećan je za 5,0%. U siječnju 2010. u odnosu na siječanj 2009. fizički obujam industrijske proizvodnje na osnovi kalendarskih prilagođenih indeksa, povećan je za 1,5%, a u veljači rast za 0,2%, čime su godine zabilježne prve pozitivne stope rasta. U razdoblju I-III 2010. u odnosu na isto razdoblje

15

prethodne godine industrijska proizvodnja bila je u padu za samo 0,5%. To znači da se polako izlazi iz recesije. U razdoblju siječanj-ožujak 2010. u odnosu na isto razdoblje 2009. godine cijene industrijskih proizvoda veće su za 3,6%. Potrošačke cijene od travnja 2009. do ožujka 2010. u odnosu na razdoblje od travnja 2008. do ožujka 2009. veće su za 1,7%. U razdoblju siječanj-ožujak 2010. u odnosu na isto razdoblje 2009. godine promet u trgovini na malo realno je smanjen za 8,3%. Očekuje se prema procjenama za 2009. u odnosu na 2008. godinu, pad realnog bruto domaćeg proizvoda za 5,8%, a u četvrtom tromjesječju pad je iznosio 4,4%, što jasno ukazuje na dinamiku usporavanja njegovog pada. Naime, u prvom tromjesječju 2009. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine realni pad BDP-a iznosio je 6,7%, u drugom za 6,3% i u trećem tromjesječju realni pad BDP-a za 5,7%. U 2010. godini predviđa se smanjenje realnog BDP-a za 0,7%, a što dokazuje nastavak dinamike usporavanja njegovog pada u tekućoj godini. Nastavlja se povećanje nezaposlenih čiji broj je u ožujku 2010. 319 tisuća osoba, a stopa registrirane nezaposlenosti u ožujku je 18,4% (podaci iz priopćenja Državnog zavoda za statistiku).

Razina zaduženosti krajem siječnja 2010. od 22,8% nešto je smanjena u odnosu na siječanj 2009. godine kada je bila 20,4%. U istim spomenutim mjesecima koeficijent tekuće likvidnosti od 1,239 pogoršan je na 0,832, koeficijent ubrzane likvidnosti od 1,094 na 0,665, a koeficijent trenutne likvidnosti od 0,812 na 0,090. To znači da se novcem sa računa i blagajni može u siječnju 2009. moglo izmiriti više od četiri petine kratkoročnih obveza, ali u siječnju 2010. samo 9%. Od razdoblja I-III 2019. do I-III 2010. koeficijent tekuće likvidnosti smanjen je sa 1,099 na 0,579. Sve prethodno jasno ukazuje na opće stanje nepovoljne likvidnosti društva.

U 2010. godini očekuje se prosječno smanjenje profitabilnost društva, a koja se je već u obliku stalnih izmjena poslovanja s dobiti gubitkom ispoljavala u pojedinim razdobljima 2009. godine. Primjerice, u sječnju 2009. profitna marža (stopa dobiti s uključenim troškovima kamata) iznosila je 11,9%, a u siječnju 2010. 6,3%. I financijska produktivnost mjerena ukupnim prihodima po zaposlenom smanjena je za 5,3%. Za razdoblje siječanj-veljača 2010. stanje je pogošano jer je iskazan gubitak od 4,2 mil. kuna (za isto razdoblje prethodne godine bila je dobit od 8,1 mil. kn). Profitabilnost je smanjena sa 9,36% na -2,30%, a rentabilnost imovine sa 0,73% na -0,18%. U razdoblju I-III 2010. gubitak se povećao na 12,2 mil. kn. Profitabilnost je smanjena sa -3,24% na -5,82%, a rentabilnost imovine sa -0,37% na -0,71%. Neto radni kapital iznosio je u razdoblju I-II 2010. -70.297 tisuća kuna, a godinu dana ranije 50.273 tis. kn (apsolutna razlika, odnosno smanjenje razlike kratkotrajne imovine i kratkoročnih obveza iznosi 120.570 tis. kn). U razdoblju I-III 2010. neto radni kapital iznosio je -102.135 tis. kn, a godinu dana ranije 22.653 tis. kn. To jasno govori o pogoršanju financijskog stanja društva.

Posebno teško će se na poslovanje u 2010. godini odraziti smanjenje prihoda od poticaja putničkog prijevoza za daljnjih 30,0 milijuna kuna i izostanak dijela mogućih prihoda od subvencioniranja prijevoza učenika i studenata od strane jedinica lokalne uprave i samouprave (županija, općina i gradova) zbog izostanka njihove nadoknade iz Državnog proračuna. Tako su primjerice, prihodi po toj osnovi u veljači 2010. u odnosu na veljaču 2009. godine smanjeni za jednu trećinu. Bez mjera intenzivne racionalizacije i restrukturiranja poslovanja, takvo bi poslovanje nužno vodilo u još veće gubitke.

16