7/29/2019 Otri (1998)- Hrvatski obzor, 5-9-1998

1/2

EKOLOGIJAD ok se ministarskim dogovoromu Mokricama pomalo stialabura oko Nuklearne elektraneKrko, druga je nuklearna olujapoela u Moslavini, u gradovima i opina-m a triju upanija oko Moslavake gore. Tuje, naime, jedna od preostale dvije potenci-jalne lokacije za odlagalite nisko i srednjo-radioaktivnogotpada (NSRAO) u Hrvatskoj.

Ve travnja prole godine predstavniciSisako- moslavake i Bjelovarsko-bilogor-ske upanije, te nekoliko gradova i opina,protestirali su protiv spominjanja Mosla-vake gore ka o mogue lokacijeu Strategijiprostornog ure enja Republike Hrvatske.Tko bi uvozio nuklearniotpad?

Me utim, lokalno se stanovnitvozadovoljilo gun anjem, saborski zastupni-ci iz tog kraja nisu bili uporni, i lokacija jera JSul'ipap- KAMO SNUKLEARNIM OTPADOMuka, koji su nakonestokih protesta i vjetalobiranja odbaeni.N a nevolju pros-tornih planera, nakonStrategije treba donijeti iP r o g r a m prostornogure enja, koji imaizvrnu snagu zakona.To je dalo mogunostlokalnom stanovnitvuda se ponovno organiz-ira i oglasi.Akcija se opet ras-plamsala poetkom srpnja, sastankompred-stavnika poglavarstava ugroenih gradovai opina u Velikoj Ludini, opini n a ijem jepodruju predvi ena lokacija, s glavnimulazom kod sela Mustafina klada, povrine18 hektara. Slijedila je velika akcija potpisi-vanja peticije protiv gradnje odlagalita, ukoju su se ukljuile politike stranke, klubo-vi mladih, udruge za okoli itd.Pokreta itave akcije je Marijana P e-tir, ija je roditeljska kua u Mustafinojkladi, apsolventica biologije i studenticateologije. U Velikoj Ludini, marljivi mladiaktivisti, preteito iz Kluba mladeiHSS-a,ili su od kue do kue i prikupili oko 2000potpisa - to znai, potpisali su gotovo svipunoljetni stanovnici. Ukupno je dosadprikupljeno 7000 potpisa, a potpisivanje jeu tijeku.Postavlja se osnovno pitanje: zato H r-vatska planira gradnju velikog, skupogEO5.RUJNA 1998. Obor

Antinuklearnap o b u n a u MoslaviniZato Hrvatska planira gradnju vel ikog, skupog odlagalita, kada im a samo60 prostorn ih metara radioaktivna otpada

odlagalita (50 od 100 milijuna maraka,ovisno o tome je li povrinski ili tunelskitip) kada im a samo oko 60 prostornih met-ara radioaktivna otpada, proizvedenoga uistraivakim i medicinskim ustanovama iindustriji? Zato predvi ati uvoz otpada izdrugih drava? Zato sebi stvarati nemi-novne politike i socijalne probleme zbogsukoba s lokalnom zajednicom? Jer Slov-enija sada odrie H rvatskoj vlasnitvo n adpola nuklearke - p a neka se lijepo brinu i osvojem otpadu!Slovenija oprezno

Tako razmilja, dr. Branimir Molak,koji je i sam sudjelovao u gradnji N E K - a .O n upozorava i na to da je planiran volu-m en skladita 18.000 prostornih metara, au 40godina svojeg rada N E K e proizvestisamo 6000prostornih metara. Zato viak?Im a li mjesta strahu od mogueg uvozanuklearnog otpada iz drugih zemalja?

Nuklearna je energija danas svuda usvijetu izrazito nepopularna, svi nuklearniobjekti izazivaju estoke proteste. I H r -vatska u tome ima veliko iskustvo, ali pros-torni planer i izgleda da nita n isu nauili.

Srednjoradioakt ivan otpad je prijesvega neistoa koja se prikuplja uf i l ter ima iz rashladnihvoda. Stavlja seu elinebave, jednakoka o i niskora-dioaktivan - uporabljena zatitna odije-l a , op r e m a ko j a j e k o nt ami n i r ana ,ponajvie pri remontu.Sa v nisko i Srednjoradioaktivan ot-pa d koji je do sada proizvela NE Krkozasad se uva u privremenom skladitu,koje je bilo predvi eno samo za pet god-ina. Spretni su inenjeri, me utim, dosadbili neobino inventivni u rjeavanju prob-lema: "kako vee smjestit i u m anje". Upoetku su bave slagali uspravno, paonda vodoravnou dva reda, pa su ondasadraj komprimirali i stavljali u vee

7/29/2019 Otri (1998)- Hrvatski obzor, 5-9-1998

2/2

EKOLOGIJAOgoreno je od bijanje bila jedinstve-n a reakcija svih tadanj ih opina, kada je1985. javnost doznala za 13 p redvi en ihlokacija za odlaganje NSRAO na podrujutadan je Jugo slavije. D vije godine kasnijedonijet je Prostorni p lan SR Hrvatske, s

predvi ene tr i poten ci ja lne makro lokaci jeu Hrvatskoj, izm e u ostalih na Papuku iPsun ju; reakcija je bila jedn aka. M oslava-ka gora tada nije spominjana .S raspadom Jugoslavije, krenulo se ot-

poetka. D ogovorom H rvatske i Slovenijepredvi eno je da se prel im inarni radovi zaizbor lokacija u obje republike zavre do1993. godine. Stvar je kasnila, a t renutanovaeim dogovorom ministara gospodarst-va, Hrvatska i Slovenija trebaju do 2002.godine odabrati p o jedn u lokaciju . N akontoga odluilo bi se definitivno za jednu odnjih ili,ak i za gradn ju dvaju skladita - tobi bilo znatno skuplje. Gradnja treba bitidovrena do 2007. godine.Slovenija jeu javn ost izila sapet lokaci-ja, ali su reakcije lokalne zajednice bile sutoliko burn e da su m orali odustati . Sada sepokuava ponovno nagovoriti nekoga dapristane na odlagalite, n a nain na koji sepokazalo u svijetu da jedini moe razbitiljudski st rah: uska suradnja s loka lnomzajednicom u svim koracim a pr iprem a (nesamo s trenutanim poglavarstvom, jer semoes godinama promijeniti!), javni natjeajza lokaciju s jasnim uvjetima, jam stva neza-visna nadzora nad projektiranjem, gradn-jom i funkcioniranjem tako da e lokalnazajednica birati i plaati nadzornike, i td.U Hrvatskoj, m e u t im, n ikakve poukeiz dosadanjih problema nisu izvuene.Iako je Agencija za poseban otpad izdala izbornik "Kako ivjeti s tehnolokim riz-ikom", u kojem se objanjavaju provjereninaini borbe protiv NMBY-e fek ta ("ne u

m&i'Mf:ml"sm

'

mom dvoritu") u vezi s nepopularnimobjektima, n itko o d don ositelja odlu ka nijetu knj igu p roitao . U duh u centra l iz iranaodluivanja, ustrajalo se na unoenju po-tencijalnih lokacija u Strategiju prostornogplan iran ja i u Program, s uvjerenjem da ese to kao zakon name tnu t i jedin icama lokal-ne uprave i samouprave. To me u t im o itonije dobar na in, jer valja osigurati dug-otrajnu potporu: gradnja traje godinama,dostava otpada desetljeima, a trajanje od-laganja , dok radioakt ivnost ne padne narazin u o kolice, jest 30 0 godina .Djeja hrana s odlagalita

Osim toga, neka novija istraivanja,koja st runjaci iz Agencije za poseban o t-pad nisu uzeli u obzir, dovode u sumnju

Za odlagal ite 300 milijuna dolarabave, pa superkom prim irali i stavljali ujo vee...Sada se priprema pri jevoz dijelaba vi s otpadom koji se moe spa ljivatina spaljivanje u vedsku. Nezgodno jeda e nakon toga NEK biti obvezanpreuzeti pepeo, koji zauzima manji pros-tor, ali je radioaktivni]'! i nezgodniji zarukovanje. Kada se i ta mogunost scr-pi, NEK e zaista biti prisiljen o busta vitira d - osim ako se dakako opet neto nedosjete. Nakon zamjene parogenerato-ra , koja je nuna, jer im je rok ve istekao,koliina otpada na glo e narasti, jer vi-soki su 15 metara i teki 33 0 tona.

Treba me ut im rei da je problemnisko i srednjoratioaktivnog otpadabeznaajan u odnosu prema problemuistroena goriva. Nastaje ga svake go-dine sedam prostornihmetara, odnos-no 2 4 tone, a radioaktivnost mu je i vieod milijun puta ve a od NSRAO. To seuva u vel ikom bazenu kojim strujiborirana voda koja hladi i zaustavl jaradijaciju. To je m e u tim s am o privre-m eno r jeen je . G radn ja t ra jno godlagalita visokora dioaktivnog otpa-da, koji treba t isuam a godina posveizolirati od biosfere, procjenjuje se na300 milijuna dolara.

da lokacija zaista zadovoljava kriterije."Radi l i su na temel ju geolokih kara ta spoe tka s to l j ea " , ogo reno koment i r aMarijana Petir. Na M oslavakoj gori od1993. godine t ra ju i s t ra ivanja rezervip o d z e m n i h voda, zbog vel ikih problemakoje ta j kra j i m a s opskrbom p i tkom vo -d o m . Velike su rezerve pitke vode na eneup ravo n a podruju o ko M ustaf ine klade,n a podruju opina azme, Popovae iVelike Lud ine.Studiju o tome, na zahtjev Hrvatskihvoda, izradili su p r iva tna tv r tka M OHO iInst i tut za geoloka istraivanja iz Zagre-ba . U studi j i je tako er upozoren o na to daje granit na tom podruju vrlo star i poro-zan , pa bi se n p r . u sluaju potresa i p u c a n -ja betonskog zida odlaga l i ta radioak-t i v n o s t m o g l a p r o i r i t i i o n e i s t i t ipodzemne vode.Hoe li, dakle, preosta t i jedino Ban-ovina , po sl jedn ja preo sta la lokaci ja bl izugranice s Bosnom i Hercegovinom, odnos-n o R e p u b l i k o m S r p s k o m ? B i s t e li sekladi l i da e ona osta t i svje tskom izn-imkom, gd je e postojee stanovnitvo,kol iko god bi lo m a lobro jno , k ro tko p r ih -va t i t i od l aga l i t e? U jedn om se nap i su u"Vjesniku" pr i je desetak dana spominjep l a n i r a n a gradnja tvornice djeje h r a n e uGl in i i pita:

"Hoe li, ako se sagradi odlagalitenuklearnog otpada , netko ht je t i kupovat idjeju hranu dobivenu od povra s togpodruja?"ZORAN O T K I Obzor 5. RUJNA 1998. 1J