ORGANIZACIJA -sposobnost povezivanja pojedinačnih djelova sustava u cjelini, tako da ona funkcijonira i djeluje.ORGANIZACIJA TURIZMA-tradicionalna osnova i sredstvo tur.politike s ciljem osposobljavanja turizma za uspješno funkcijoniranje kao složeni podsustav šireg sustava.TEMELJNA NAČELA:1.Princip kapilarnosti-svaka nacionalana organizacija treba biti maximalno razvedena u horiz.i vertik.pogledu. 2.Princip koherentnosti-sve istovjetne organizacije u sferi aktiv.i recep.turizma povezane u hor.i vert. Pogledu se radom i inicijativama međusobno nadopunjuju.3.Princip koordinacije-na svim razinama odlučivanja i praktičnog rada trebaju se održavati veze sa organiz.i organima na višoj teritorijalnoj razini da bi se izbjeglo ponavjanje istih inicijativa te rasipanje snaga a ojačale inicij. U općem interesu razvitka turizma.INFRASTRUKTURA-naseljena mjesta koja imaju tur. Fizionomiju, prometna povezanost,lokalni putevi, prilazi, pješaćke staze, komunalije, vodovod, kanalizacije, javne površine, putnička prsistaništa, luke, zrač.luke, aut.kolodvoriSUPRASTRUKTURA-ugo.objekti za smještaj, prehrani i razonodu, put.agenc, tur.biro, informativne službe, vodiči, trgovine na malo, prodavaonice,tržnice, robne kuće, sredstva lokalnog prometa, garaže, telekomunikacije, sportske i kulturne priredbe, manifestacije, obrtničke usluge, krojačke, frizerske, fotografske.TURISTIČKA POLITIKA-ukupnost smiščjenih akcija organiziranih asocijacija radi postizanja ciljeva.Krajnji cilj:aktiviranje svih ekonomskih i neekonomskih funkcija turizma.Razlozi postojanja posebne t.polit.-potreba napuštanja indiferetnog odnosa prema turizmu, nemogućnost empiničkog usmjeravanja razvoja turizma i nedostaci okazionalnog i parcijalnog rješavanja tekuće turističke problematike, perpleksnost odnosa i problema vezanih na naglu expanziju tur.,ekonomske i socijalne implikacije sontanog rasta turizma, negativne popratne pojave suvremenih expanzivnih oblika tur. Prometa, posljedice neusklađenosti između tur.potražnje i tur.ponude, pojačana konkurencija na području tur.ULOGE I ZADACI HTZ-a: 1.stvaranje i promicanje indetiteta i ugleda hrv.tur,2.planiranja i provedba zahedničke strategije i koncepcije njegove prmocije,3.predlaganja i izvedbe promotivnih aktivnosti u zemlji i inozemstvu od zajedničkog interesa za sve subjekte u tur..4.podizanje razine kvalitete tur.ponude Hrvatske.HTZ obavlja:-objedinjuje sveukupnu tur.ponudu hrv,-provodi operatvno istraživanje tržita,-izgrađuje programe i planove promocije,-provodi i nadzire sve radnje promocije tur. Proizvoda hrv,-analizira i ocjenjuje svrhovitost i djelotvornost poduzetih promiđbenih radnji. HTZ ostvaruje prihode:-iz boravišnih pristojbi i članarina,-iz proračuna općine,odnosno grada,županije i RH,-zajmova i dobrotvornih priloga.USTROJ MINISTATRSTVA TURIZMA-vrhovna drž.tur.organizacija u hrv.zadužena za:1.kreiranje i promicanje mjera tur.politike,2.praćenje stanja na tur.tržištu, 3. predstavljanje hrv.tur.u svijetu,4.predlaganje zakonske regulative u tur., 5.nadzor nad sustavom tur.zajednica,5.kreiranje razvojne strategije hrv.turizma.Unutarnjo ustrojstvo ministarstva:1.kabinet ministra,2.ured tajnika ministra,3.uprava za normative i upravno- pravne poslove,4.uprava za tur.politiku i tržište,5.uprava za razvoj turizma.ULOGA GOSPODARSKIH ULOGA U UGO. I TURIZMU HR-na tržištu se gospodarski subjekti u tur. RH udružuju u svoja strateška udruženja od koih su najznačajnije:*Hrv.udruga hoteljera, kampera,luka nautičkog tur.Na lokalnoj i županijskoj razini nositelj različitih djelatnosti također se udružuju s ciljem lakšeg ostvarivanja odgovarajućih prava i unapređivanja svoje djelatnosti. Formiraju se: sekcija ugostitelja pri udruženjima obrtnika županija,gradova ili općina u okviru obrtničke komore RH,sekcija taxista,sekcija barmena...Gospodarski subjekti u oblasti tur. I ugo. Kao i druge gosp.djelatnosti udruženi su u hrv.gospodarsku komoru(HGK),teritorijalno ustrojenu po županijama.NEKI SPECIFIČNI VIDOVI TUR.PONUDE ODABRANIH AZIJSKIH ZEMALJA-Azija je zemlja koja obiluje prirodnim i kulturološkim raznolikostima,zanimljivostima prostora gdje su nađene najstarije svj.kulture i svj.regije. Kina(jugoistočna Kina,Hongkong,Maldivi,Macao,Haiona(otok)ZNAČAJNE AKTIVNOSTI I UDRUGE NA ZAŠTITI I SANACIJI PRIRODNIH I ANTROPOGENIH TUR.RESURSA U SVIJETU-obnova Franc.i Španj.dvoraca u hotele.POVJESNE FAZE INICIJATIVNOG(AKTIVNOG)TUR.U EUROPI-kronologija počinje 1857.g.kada je osnovan BRITISH ALPINE CLUB u Londonu.Takve organizacije su

1

začetnice organiziranog rada u nastajanju aktiv.(inicij.)turizma.Osnivanjem LONDONSKOG KAMPINŠKOG KLUBA 1875. i osnivanjem takvih organizacija u dr.zemljama počinje proces demokratizacije i proširenja prostorne matrice aktiv.turizma. Nove društvene organizacije aktiv.turizma su u prvom redu bili nacionalni TURING- KLUBOVI,koji su prerasli u univerzalne organizacije za unapređenje svih vrsta i oblika aktivnog tur.Jedna od prvih nacionalnih udruga aktiv.tur.je Nacionalna unija tur. Asocijacij Francuske,UNAT 1920. koji su osnovale Turing klub,Alpine Club, Automobilski klub Francuske. Počeci međuarodnog udruživanja nacionalnih udruga iniciraju:Međunarodna tur.alijansa ATA(AIT)iz 1898. i već 1919.okuplja 30 nacionalnih udruga te Međunarodna organizacija službenih tur.organizama UIOOT 1925.

KARAKTERISTIKE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA-1.skupina HOTELI (hotel, aparthotel, tur. naselje,tur.apartmani,pansioni,guest house)HOTEL-z.g.f.o. u kojem se pruža usluga smještaja, doručka,te druge usluge uobičajene za ugositeljstvo u smještajnim jedinicama(sobe,apartmani),-kategorizacija:2-5*,novoizgrađeni 3-5*.APARTHOTEL- -z.g.f.o.,usluge smještaja u apart s uslug. doručka te druge ugo.usluge.-kategorizacija kao kod hotela.TURIST.NASELJE-z.f.cjelina s većim brojem građevinskih samostalnih objekata za različite namjene kao što su vile, bungalovi, paviljoni.-usluge smještaja, doručka i dr.ugo.usluge,-kategorizacija kao hotel.TURISTIČKI AP-f.c. sa većim brojem smještajnih jedinica u 1 ili više smaostalnih građevina,-smještaj u apartmanima,-gost sam može pripremati sebi jelo,-kategorizacija:2-4*,novoizgrađ.3-4*.PANSIONI:-smještajni objekt(s.o.)za duži boravak,-smještaj(sobe ili apartmani),prehrana i dr.usluge,-kategori:2kateg.-standard i komfor, novoizgrađ.samo konfor.GUEST HOUSE-s.o. u kojem se pružaju usluge smještaja, prehrane i dr.usluge to je f.c. sa 1 ili više građevina sa sobama ili apartmanina. 2.skupina KAMPOVI -(kamp,kamp naselje, kampirališta)KAMP-s.o. u kojems e pružaju usluge smještaja na otvorenom prostoru,-može se iznajmljivati oprema za smještaj,-kategorizacija:2-5* .KAMP NASELJE: -s.o. u kome barem 60% prostora zauzimaju smještajne jedinice vrste kamp, a ostalo mogu biti dr.smještajni objekti,-kategorizacija:2-5*.KAMPIRALIŠTA:-s.o.sa vlastitom pokretnom opremom(kamp prikolice),-kategorizacija:2-5*.3 .DRUGE VRSTE UGO.OBJEKATA (soba za iznajmljivanje ,apartman,kuća za odmor, prenoćište, odmaralište,hostel) SOBA ZA IZNAJMLJIVANJE:-s.o. sa uslugama smještaja i doručka, -dio obiteljste kuće ili stana,-kategor.:2-4*,novi objekti 3-4*.APARTMAN:-s.o.sa uslugama smještaja(2-6 osoba)opremljen da gost sam priprema i konzumira hranu,-2-5*, novi 3-5*,-studio apart.2-4*. KUĆA ZA ODMOR-usluge smještaja i iznajmljivanja okućnice te dr.ugo.usluge,-2-5*,novi 3-5*. PRENOĆIŠTE-s.o.,usluge noćenja u sobama uz mogućnost usluga hrane i pića.ODMARALIŠTE-s.o.zatvorenog tipa u kojemu se za pravne i fizičke osobe(djelatnici,članovi)pružaju usluge smještaja,prehrane i pića. HOSTEL-s.o. u kojem e u smještajnim jedinicama(sobama)mladeži pružaju usluge smještaja i prehrane.TURISTIČKI SUSTAV I KOJE ORGANIZ.GA ČINE-tur.org.sus. definira se kao složeni sustav s nizom podsustava usmjeren k najuspješnijoj podjeli rada i suradnji svih sudionika turizma.tur.sus. najčešće čine skupine organiz.; 1.poduzeća(d.d.,d.o..), 2.organizacije ili institucije nekomercijalnog karaktera (tur. Društvena organizacija, tur.zajednice),3. javne organizacije (jadrolinija, hrv.šume),4. državna tijela(Ministarstvo turiz.)Org.tur.predstavlja smišljen sustav s ciljem nejefikasnije koordinacije nositelja i izvršitelja različitih zadataka tur.politike. Teorija sustava promatra org.kao cjeline sastavljene od međusobno povezanih i ovisnih podsustava.Tur.sus.se prikazuje kao podsustav šireg društvenog sustava.STRATEGIJSKI CILJEVI HR.TUR.POL. I VODEĆIH MEDITERAN. ZEMALJAHRVATSKA-stimuliranje poduzetništva i obiteljskog gospodarstva,-promocija hrv. Te kulturnih i prirodnih vrednota regija,-održavanje zaposlenosti,-zbrinjavanje prekobrojnih, -obrazovanje kadrova, -razvoj otočnog i kontinentalnog tur.,-ekološki projekti,-uvođenje Plavih zastavica,-edukacija o ekologiji,-ekološke udruge,-projekti vodoopskrbe,-izgradnja autoputa,-saniranje prometnica,-telekomunikacije,-morske,otočne,zračne luke,-kategorizacija ugost.objekata,-privatizacija i restrukturacija,-osuvremenjivanje suprastrukture,-standardizacija usluga.AKTIVNOSTI ORGANIZ. UN-a U TUR.-pojavom Lige naroda 1919.promovira se i potpomaže međunarodni tur.U tm smislu formira se i specijalna Komislija za tur.i Odjel za međunarod. tur.statistiku.Ovu politiku nastavlja Organiz.ujedinjenih naroda osnovana 1945. pod čijim okriljem djeluju brojne org.koje direktno ili posredno utječu

2

na tur.razvitak u svijetu.Najznačajnija među njima su:Međunar.unija službenih tur.organizama(UIOOT)koja 75.god.prerasta u Svjetsku tur. organiz(WTO),-Međunar. org.za prosvjetu, znanost i kulturu(UNESCO),-Međun.org.rada(OIT-ILO),-Regionalna org.UN za ekonomsku suradnju i razvitak(OECD),-Međunar.unija za zaštitu prirode i njenih resursa(IUCN),-Međunar.org.za poloprivedu i hranu(FAO),-Međunar.banka za obnovu i razvitak(IBRD),-Međunar.monetarni fond(MMF).Pod pokroviteljstvom UN-a održavaju se brojne svjet.konferencije i skupovi s ciljem uklanjanja prepreka bržem tur.razvoju.Značajnije konferenc.-Svjetski sammit o održivom razvitku(agenda21.,regulira se gosp.pa i tur.razvitak uz očuvanje zemlje),-Svjet.konfer.o kultur.razvitku(Mexico),-Svj.konfer.o održivom razvitku tur. (Lanzarote)-Konferen. UN o ljudskim naseljima(Istanbul).U kontekstu tur.razvitka važni su i specijalizirani programi UN-a :-prog.UN-a za razvitak UNDP(nastoji pomoći nerazvijenim zemljama).-prostorni program UN-a za očuvanje okoliša UNEP.U okviru ovog programa nalazi se i podprogram Mediteranski akcijski plan(MAP).ULOGA,OBLICI I VRSTE PROMETNIH ORG. U TURIZMU-Putnički pr.osigurava prijevoz turista do tur.destinacije.Razvitak tur.uvjetovan je umnogome razvitkom različitih vidova prometa i prometnih sredstava koji su individualne tur. forme trans.u suvremeni masovni tur.Vrste:1.prema predmetu rada:putnički, teretni, telekomunikac., 2.prema prometnoj površini:kopneni(željezn.,cestov.,motorni), vodeni (pomorski,riječni,jezerski,kanalski), zračni, 3.prema gospod.funkc.:javni(linijski, slobodni),privatni;4.prema drž.teritoriju(unutarnji,međunarodni).

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA GRČKOG TURIZ.-tur.regija Grčke slioviti primorski,otočni i planinski reljef,spomenička baština i mediteransko podneblje.To omogućava svakoj od 13 regija ravnomjeran tur.razvoj,valorizaciju prirode,civilizacijske baštine i balnec potencijala na Jonskom i Egejskom moru.Intezivnim tur.razvojem posljednih godina(posebno promjenama nakon investicija za olimpijske igre 2004.)grčku se svrstava među 10top destinacija svijeta.Distribucija potražnje grč.turiz.orjentira se pretežno na EU zemlje(93,2%)od čega 70,2% iz EU.U kontekstu tur.razvitka važnu brigu Grčka posvećuje izgradnji infrastrukture.Izvoz sredstava,pored domaćih,su iz pomoći EU te izravna snažna javna ustanova-Nacionalni ured za turizam(GNTO)osnovan 1927.danas GNTO djeluje u obliku Ministarstva za razvitak, sastoji se od:-središnjeg ureda, regionalnog ureda,-inozemnog ureda.Središnji ured čine:3direkcije za tur.razvitak:-promocija,-upravljanje,-explotacija.U direkciji za razvitak su odjeli:-istraživanje i razvitak,-urbanističko planiranje,-obnova i izgradnja tur.suprastrukture,-tur.kadrovi.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA TALIJANSKOG TURIZMA-jedna od 3 eu tur. velesile,-nakon 2000.g.preko 41.mil.posjetitelja-razvijena suprastruktura. oko 325 0000 ležaja u 66000 objekata,53% u hotelima,u kapacitetima kućne radinosti 2045000 kreveta,-65%gostiju iz EU,20% iz ostalih EU zemalja, 15% izvaneuropskih;-razvijen domaći turizam,realizira preko 60% ukupnog prometa,-turizam se temelji na povijesno kulturnoj baštini(26UNESCO spomenika, klimatskim pogodnostima, vodećom gastronomijom).-u 19.i20.st.Italija je najčešća destinacija»grand tour»poslije 1950.-masovni turizam.Osnovni elementi promocije:ilustracija pejsažnih klimatskih i panoramskih atraktivnosti,indetifikacija najvažnijih koncentracija kulturne baštine,opis stanja receptivne suprastrukture,indikacije sustava komunikacija i transporta.TUR. DRUŠTVENA ORGANIZACIJA-do 1926 predstavljala je glavnu organizacijsku osnovicu u obliku tur.društava;1926.-STATUT TUR.MJESTA. U sadašnjoj situaciji tur.društva funkcioniraju u mjestima koja nisu proglašena turističkima. Od 1959.vršni tur.organ je MINISTARSTVO ZA TURIZM:brigu o turizmu vodi GENERALNI KOMESARIJAT ZA TURIZAM I CENTRALNI TURISTIČKI SAVJET. Poslove turizma za ministarstvo vodi GENERALNA DIREKCIJA ZA TURIZAM. Velik dio poslova povjeren državnom tijelu ENIT.U svakom sjedištu provincije organi EPT vrše horizontalnu koordinaciju koji imaju zadatak da:vrše propagandnu aktivnost, koordiniraju propagandne aktivnosti, izučavaju problematiku, prikupljaju stat. podatke.Od 70-ih god.proces regionalne decentralizacije,1991.prestrukturiranje ENIT-a.Referendum iz 1993.ukida nadležnost Ministarstva tur.i priredbi,1995.osniva se Turistički ured pod jurisdikcijom presjednika savjeta ministara.ORGANIZACIJSKA STRUKTURA ŠPANJOLSKOG TURIZMA-svjetski tur.gigant,sredinom desetljeća 52 mil inozemnih posjetitelja,35 milijardi USD deviznog priljeva,mijenjanje tur.politike i prakse tur.razvitka,visoka stopa rasta

3

prihoda.U Španj. uz WTO središta brojnih svjetskih organizacija i programa-od 30tih egzistirala je organiz. struktura turizma na čelu s Ministarstvom za informacije i turizam.Unutar ogan.djeluje Generalna direkcija za turizam.Kao horizontalnom koordinatoru direkciji su bile podređene sve ostale nacionalne organizacije, a uz to vrši i vertikalnu koordinaciju u 50 provincija.Aktualni sustav org.tur. je pod jurisdikcijom zajedničkog Ministarstva industrije,trgovine i turiz.Pri ministarstvu se formira Generalni sekretarijat za tur.,glavi tajnik, formira direkcija za tur.promociju i informacije(Turespana)te tur. predstavništva. Direkcija koordinira 17 autonomnih tur.zajednica, provodi program promiđbe,organizira info.službu. Španj.28 predstavništva.Tur politika sljedila je promjene u gosp. pol. zemlje. Nakon kriznih 70-ih proces deregularizacije i decentralizacije oganizacijskog sustava. Daljnje promjene evidentne od 1986.-1990. organizacijski koncepti temeljeni na teoriji granica rasta i održivog razvitka: tur.promjene 3generacije s promjenama iz kvantitativnog u kvalitativni tur.Projekt »Futures» proveden od sekreterijata za tur. Španj.u razdoblju 1992.-95.Cilj projekta postizanje konkurentnosti po principu održivog razvoja.ORGANIZACIJA I AKTIVNOSTI ZAŠTITE AFRIČKIH RESURSA-Valorizacija skup mjera za umjetno podizanje pale vrijednosti roba, održavanje ili povišenje vrijednosti(Klaić).Primjer valorizacije i zaštite tur.resursa na afričkom kontinentu su ove regije:Kanarski otoci-koji su pod političko-upravnom jurisdikcijom Španj. A poznati su kao raj na zemlji.To je vulkanska otočna skupina od 7 većih i 5 manjih otoka. Od španj. Obale je udaljena 1000kn a od afričke 100km što umnogome generira klimatske i dr. Prirodne te kulturološke karakteristike.Prosječna temp. Zraka 15-25C,more 19-29C daju mogućnost cjelogodišnjeg tur.poslovanja u klimatskom ambijentu vječnog proljeća. Intezivna tur.valorizacija postignuta je masovnim sudjelovanjem stranih investitora temeljem koncesija i dr.beneficija španjolske vlade, s ciljem otvaranja svejtskom tržištu. Bio j eto pilot-program koji je dao izvaredne gospodarske rezultate.Tur najrazvijeniji a ujedno i najveći otoci Kanarskog otočja su:Tenerife,Gran Canaria,Lanzarote,Palma,La Gomera..oni su 1995.ostvarili 25% noćenja Španjolske.

INTEGRACIJE HOTELJERSTVA(SUVREMENE TEDENCIJE U ORGANIZ. HOTELSKO TUR. GOSPOD.U HR)-prije sveg označava proces kontinuiranja i funkcionaranja hot.-tur.poduzeća.Jedan od osnovnih preduvjeta za razvitak poduzetništva je prije svega ekonomsko i financ.saniranje relativno velikih kreditnih dugova prema bankama.Privatizacija i restruktuiranje hot.-tur.gospodarstva bitne su pretpostavke za razvitak suvremenog poduzetništva.Istraživanja su pokazali da bi daljnju transformaciju i razvitak poduzetništva u velikim hoteljerskim trgov. društvima trebao usmjeriti u ova 3temeljna smjera:1.transformacija hoteljerskih poduzeća po uzoru na zapadnoeuropska iskustva,2.pretvorba snažnijih korporacija u ugostiteljstvu u nacionalne korporacije,3. intezivnije povezivanje određenih hoteljerskih korporacija s europskim odnosno međunarodnim lancima uz osvajanje novih standarda poslovanja.Bitno je što brže implementirati europske standarde u funkcijoniranju i poslovanju hot.-tur.poduzeća. Potrebno je usjeriti ravitak organizacije i poduzetništva u hot.-tur.gospodarstvu sljedećim aktivnostima:-dosljedna privatizacja,-implementacija EU standarda,-rekonstrukcija i modernizacija poslovanja,-informatizacija hot.-tur.poduzeća,-sanacija gubitaka i obaveza, -utvrđivanje dugoročne strategije razvitka,-razvijanje poduzetništva.Funkcijoniranje tur.sustava po modelu koncentracije i centralizacije kapitala u suvrem.tur.gosp.može se analizirati na 3osnovna područja:1.područje različitih ugo.djelatnosti,2.područje posredništva,3.područje formir.koorperativnih veza raznovrsnih ekonomskih subjekata u sferi tur.,ugo.i pratećih djelatnosti.TEDENCIJE I OBLICI U INTEGRACIJSKOM PROCESU HOTELJERSTVA U SVIJETU-u svjetskim razmjerima veći dio hot.tur.organizacija organiziran je na načelu malih obiteljskih hotela i malih i srednjih poduzeća po konceptu d.o.o.-a dok su velike hot.-tur.korporacije organizirane kao d.d.-a.U pojedinim visokorazvijenim zemljama najrazvijenije su pored nacionalnih hot.tur.korporacija i internacionalne odnosno transnacionalne korporacije koje su povezane u međonarodne hoteljerske lance.U hot.-tur.gospodarstvu EU 70%otpada na obiteljske hotele sa sjedinjenom funkcijom poduzetništva i menađmenta.Njznačajniji lanci hotela su u sj.Americi.U europi po broju ukupnih kapaciteta predvladava inoksno vlasništvo i privatna poduzeća,a u Aziji od 20-ih godina dolazi do jačanja vlastitih hoteljerskih lanaca. Suvremene tendencijeu razvitku org.i poduzetništva hot.tur.gospodarstva odvijaju se pod utjecajem

4

znanstveno tehnoloških postignć,tržišnog gospodarstva i modernih kretanja u menađmentu.U velikim korporacijama hot.tur.gosp.uočljiva su 2 tipa poduzetničke org.:externa i interna. Integracija je sažimanje k većim prodornim snagama ekonomskih cjelina gdje sažimanje u jednu jedinstvenu ekonomsku cjelinu ne treba razumjeti kao fuziranje,već se može zasnivati i na različitim modelima ugovornog dogovaranja.Faze integr.su različite,a mogu se grupirati u 3 osnovna modela:1.povezivanje malih subjekata kroz tur. ONT Francuska 1910.zadaci:tur.informacije, sredstva za tur.razvoj,pobljšanje uvjeta prometa i boravka tur.te iniciranje tur.zakonodavstvaULOGA I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA WTO-a-vrhovna organiz. Nacionalnih tur.asocijacija koja predstavlja najveću međunarodnu organ na polju turiz. Djeluje kao globalni forum za tur.politiku te pružanje savjetodavnih usluga iz područja tur. org.struktura wto-a:-generalna skupština,-izvršnog odbora,-regionalnih komiteta, -sekreterijata. Djeluje kroz regionalnu mrežu 6 tur.megaregija svijeta.Regionalni odjeli su u kontaktu sa zemljama članicaa i sa zadacima:-koordinacija između wto-a i razvojnih programa UN-a,-organiz.susreta nacionalnih org.pojedine megaregije s ciljem analiziranja i rješavanja problema u tur.regije,-org.međunarod.seminara,-održavanje regional.konferencija glede problema tur.regije, -potpomaganje uspostavljanja kontakata između nacionalnih tur.org. i pridruženih org. iz domena tur. i pratećih djelatnosti, -razrada specijalnih projekata na promociji tur. Najznačajniji globalni programi wto-a; 1.program tur.razvitka pojedinih zemalja i regija, 2.prog.održivog razvoja tur. na svj.razini,3.prog.transfera tur.tehnologije,4.analiza i praćenje tur.razvitka u svijetu, 5.progr.tur.statistike,6.prog.ekonomske analize u tur.,7.istraživanje tur.tržišta,8.zaštita okolišaULOGA I VRSTA PUTNIČKIH AGENCIJA KAO POSREDNIKA U TUR.-vrše važnu ulogu povezivanja 2 osnovna elementa tur.tržišta vezujući za sebe znatan dio tur. ponude i potražnje, vršeći time dvostruku posredničku ulogu. Specifična uloga put.ag. kao posrednika potencirana je činjenicom formiranja tur.potražnje na jednom,a ponude na drugom mjestu te činjenicom da se ponuda i potražnja sastoje od brojnih subjekata. Njih je na strani ponude potrebno povezati u kompleks tur.proizvoda,a na strani potražnje informirati, usmjeriti, organizirati, prevesti do tur.destinacije, uz brigu o svakom učesniku putovanja do povratka u domicil.Vrste put.ag.djele se prema:1.sjedištu org,(emitivne i receptivne),2.predmetu poslovanja(detaljističke,grosističke-touroperatori, kombinirane),3.organizaciji(pojedinačne i s mrežom poslovnica),4.području djelovanja (međunar.,nacio.,regi.,lokalne)

5