34 35

Orada, taj mraËni predmet želja

Napisao Josip Nigoević - Ćićo, snimili Boris Bulić i Josip Nigoević - Ćićo

R I B O L O V S O B A L E

Orada je riba koju svi žele uhvatiti, no samo neki imaju sreću izvaditi kapitalne primjerke te ribe moćnih ploćastih zubiju kojima drobi sve, a poneki puta savije čak i jednako moćnu Ownericu veličine 5/0

Stara poslovica kaže – u po marča, sipa i komarča – a ja na to kažem – «ma-

lo sutra» jer to je bilo nekada, vjerojatno prije dvadeset godi-na. Godinama pratim ponaša-nje orade u ožujku, ali one se pojave tu i tamo. Ne kažem da se poneka ne ulovi, ali još je prerano. Je li temperatura mora drugačija ili nešto drugo, to zaista ne znam. Znam jedi-no da orada voli sunce i toplo i mirno more. I eto malog izne-nađenja. Na početku travnja bilo je oblačno, prohladno, podosta valovito, a lovile su se sporadično palamide koje ne vole mirno more. Negdje predvečer doznam da je pri-jatelj Kekec uhvatio nekoliko

orada, neke su bile kilašice, ne-ke preko kile. Da ne vjeruješ! Vrijeme je za svaku ribu osim za orade. Lovio je bez olova na udicu Owner 5111, veliči-ne 1, na komadiće srdele i to na propadanje, odnosno na lagano tonjenje ješke. Deblji-na najlona je bila 0,30 mm, s fluorokarbonskim predvezom debljine 0,25 mm, a dužine 70 cm. Našao ih je u pola dna, dubina je bila desetak metara. - Lovio sam ih na viđeno, gledao sam svaki griz – rekao mi je veselo Kekec. Upotreba flouorokar-bona, po mom mišljenju, nije neophodna pri lovu orade jer sam ih više ulovio na obični najlon, nego na fluorokarbon,

ali kuda svi tu i ćoravi .... U takvim slučajevima bruma-nje ima veliku važnost jer pa-uza prilikom izvlačenja ribe može biti kobna, tako da je potrebno stalno pothranjiva-nje pa čak i u momentu drila-nja ribe. Umjesto srdele može se brumati dagnjama, ali tada cijela dagnja mora biti na udi-ci. Jedini problem, ako je to uopće problem, jest pomaga-nje rukom da najlon brže tone jer dagnja nema težinu da ga povlači sa špule. Takav ribo-lov je preporučljiv iz čamca. Može i s obale, ali je onda udi-ca veličine broj 3/0 ili 4/0 te razmjerno tome velike dagnje kao ješka.

TijestoManje više svi morski ribolov-ci znaju da orada voli tijesto

36 37

pa ponovno ista priča - najlon 0,30 mm, udica 2/0 ili 3/0, pa-hulje kruha bez olova. Pothra-na tada mora biti razmočeni kruh, a noćni lov na taj način može biti vrlo interesantan. Prije izvjesnog vremena vra-ćajući se kući oko dva iza po-noći, začuh da me netko zove - Gospodine, gospodine. Okre-nem se i iz mraka čujem – Mo-lim vas, hoćete li doći do mene. Vratim se desetak metara, a on mi kaže – Vi mene ne znate, ali ja vas znam, molim vas pomo-gnite mi, imao sam do sada dva-

desetak trganja. Pitam ga - A što lovite? - Ušate - kaže on. Pogle-dam najlon, 0,35 mm, a udica 1/0 i pahulja kruha. - Sad ću vam pokazati – kaže moj sugo-vornik. Zabačaj s molića, svega tri metra dalje od vrha štapa i par sekundi kasnije strahovit udarac. Štap se savio, a najlon je pukao kao staklo. Nisam mogao vjerovati! Pono-vio je to još jednom i ponovo najlon nije izdržao. Uzeo sam pribor iz njegovih ruku, po-desio kočnicu koja je bila za-tegnuta do kraja i zabacio.

Vjerujem da pahulja nije po-tonula ni pola metra, ponovo snažan udarac i izvlačenje. Na-kon izvjesnog vremena izvu-kao sam oradu od kilogram i pol. Odmah potom oradu od 80 dekagrama pa ponovo od kilograma. Zamolio sam ga da mi dozvoli još jedan zabačaj i u trenu je otišlo pedesetak meta-ra najlona. Stalno sam se pitao kolika je? Mučio sam se s njom dvadese-tak minuta, a dotični gospodin sa slavonskim naglaskom zava-pi – Gospodine, ajte vi to potr-

gajte, to meni dugo traje. Meni je bitno da ona meni peca. Kada tada nisam umro od iznenađenja, neću nikada. Vratio sam mu štap, na silu je vukao oradu, koja je, naravno našla spas u obližnjim korpo-mortima, a ja sam skočio u najbližu barku i gledao kako se tu i tamo njezin srebrni sjaj od-bija u moje oči. Bila je to moja najveća ikad ulovljena orada, a koju nisam izvukao. Obzirom da sam imao svoj pribor pitao sam čovjeka za dozvolu da mogu i ja koju ovdje uloviti.

Odgovorio je potvrdno. Moj noćni prijatelj je na koncu ulo-vio pet orada, a ja tri. Vjerojat-no bismo ulovili još koju, no ponestalo nam je kruha. Dan danas mi je žao što u tri ujutro nisam probudio moje ribičke kumpanje, jer baš da orada primi na svaki zabačaj, to ipak graniči s čudom. Sutradan sam to na kavi pričao Tomislavu i njegovoj supruzi Mireli koja je navečer na isti način ulovila tri lijepe velike orade dok smo njen suprug i ja ostali kratkih rukava.

SirKad je u pitanju lov orade, moram spomenuti i sir. To je također jako dobra ješka. Ne treba se bojati veličine koc-ki sira, koje mogu biti i 5x5

centimetara, a udica može bi-ti i 5/0. Lovi se sa i bez olova, ovisi o dubini mora i terena. Godinama bilježim zapažanja o ulovu orada jer ona je za me-ne kraljica, ali nisam čuo da su ulovljene veće od 4 kilograma, a kod mene ima zabilježenih u veličinama koje su «zastra-šujuće». Ako se odlučite loviti na sir, pravilo je - što tvrđi - to bolji. Udica se u sir postavlja s iglom za bibije jer u protivnom sir puca. Kontra mora biti brza i silovita ili ostajete i bez ješke i bez orade.

RakOmiljena ješka na koju se go-tovo najviše lovi je rak. Ma-nje više svi love na takozvane «brzince», one koje najlakše ulovimo uz obalu. Ali daleko

najbolji je grmalj. S njim treba oprezno jer beštija ima snažna kliješta. Veličina, opet tvrdim, nije bitna. Prošle jeseni nagovorio sam Antu, jednog od ribiča iz Ma-log Lošinja, da na udicu stavi velikog grmalja čije je tijelo bilo veće od deset centimetara. Sa svake strane raka bila je po

jedna udica veličine 4/0 i na to je uhvatio oradu od 3,60 kilo-grama. Kada joj dati kontru kada je rak u pitanju? Ponekad ga ustima zdrobi na mjestu, a da ni ne znaš da ga više nema, a koji puta povuče metar ili vi-še. To je opet stvar procjene i tre-nutačnog osjećaja. Kada se lovi

38 39

na raka ili dagnju, vrlo važan čimbenik je sreća.

Veliki crvMorski crv je odlična ješka, pogotovo ako si možete priu-štiti da na udicu i dio najlona navedete komade od 10 i više centimetara i to redovito dio crva od polovice prema glavi. Taj dio je puno tvrđi i orada ga rado uzima. Kada najlon krene, bilo bi dobro puštati ga od 5 do 10 metara pa onda kontrirati. Prilikom lova orade crvom, uvijek koristim olovo i predvez dužine od 60 do 90 centimetara i debljine od 0,35 do 0,50 mm.

SrdelaSrdela je za razliku od drugih, univerzalna ješka koju sve ri-be rado primaju. Kada lovim s kraja, uvijek stavljam cijelu srdelu, no kada lovim iz bar-ke, lovim komadićima. Srdela je sjajna ješka, ali je puno za-hvalnija zimi jer mala riba ne radi u tom broju kao ljeti kada je jednostavno raznese. Često stavim dvije ili tri udice 2/0 ili 3/0 te lažni čvor na repu. Zbog svojeg mirisa može se lo-viti noću, doduše samo kad je mjesečina.

BibiTo je uvozni crv iz venecijan-

ske lagune. Ima ga i kod nas i naš je, uzgred budi rečeno, tvrđi, duži i bolje boje, ali ga, osim nekih pojedinaca, nit-ko ne lovi. Za montažu bibija potrebna je igla za navađanje. Ovisno o veličini bibija stav-ljam udice 3/0 ili 4/0, a ako su manji stavljam veličinu udice 2/0. Nedavno smo isprobali male bibije dužine 6 do 7 cm i na njih je ulovljeno sedam ora-da, no samo je jedna bila veća i tu se pokazala stara istina, što veća ješka – veća riba. Kada se lovi bibijem dobro je puštati oradi nekoliko metara, što ovi-si o veličini samog bibija, a tek tada zatezati.

MuzgavacVrlo zahvalna ješka. Što je du-že u moru, sve je tvrđi i mala mu riba ne može ništa pa ka-da imate potez na muzgavca, to može značiti samo jedno - orada. Muzgavac je posebno dobra ješka kad zatopli i kada ima puno sitne ribe. Netko lovi na glavu muzgavca, netko na krak ili dva, a ja na cijelog i to takve veličine da bi bio dobar za večeru. Svi se boje velikog mamca, ali to je greš-ka. Uvijek se iznenadim kakva se riba ulovi na veliki mamac. Na muzgavca treba puno pu-štati i zatezati nakon 30 do 40 metara. Udice su u ovom slu-čaju 4/0 jer takav mamac re-dovito uzima velika orada.

LignjeLignja, ali isključivo naša ja-dranska, je zakon. Više puta sam pokušao s uvoznim lignja-ma iz dalekih mora i rezultat je uvijek bio loš. Našu domaću lignju orada jako voli, pogo-tovo glavu, mogu se montirati dvije ili više glava u klupko s tri udice. Prilikom ugriza ora-de moramo popuštati najlon 5 do 6 metara i tek tada zatezati.

ŠkoljkeNa kraju bih obavezno prepo-ručio i školjke, od puževa koje love kočari, do volka i dagnje.

Dagnja je, kako sam prije na-veo, jedna od važnih ješki ka-da su u pitanju orade, jednako kao i sve ostale vrste školjaka koje su njoj osnovna hrana i zbog kojih ima onakve drobi-lice u ustima. Sve ove nabrojene ješke ili mamci, kako tko zove, ko-je spadaju u sam vrh, ne rade uvijek i u svako doba godine. To morate sami istražiti inače vaš ribolov neće imati čari, a u ovo vrijeme radi bibi i srdela. Ovo su moja iskustva i isku-stva ekipe iz Malog Lošinja koja se svaki vikend okuplja i praktično zajedno lovi, živi i razmjenjuje iskustva.