opisivanje i kvantificiranje ponaŠanja - promatranje ...zaf.biol.pmf.unizg.hr/behaviour/01 -...

1

Napisao i osmislio: Doc. dr. Zoran Tadić

Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc.. Duje Lisičić

OPISIVANJE I KVANTIFICIRANJE PONAŠANJA - Promatranje ponašanja divljih patki (Anas platyrhynchos)

Uvod: Istraživanje ponašanja životinja obično obuhvaća četiri pitanja koja je još 1963. godine

postavio Niko Tinbergen. Ona obuhvaćaju uzroke, razvoj, evoluciju te adaptivnu vrijednost ponašanja. Da

bi se proučavalo tako složeno multidisciplinarno područje kao što je ponašanje životinja, potrebno je dobro

poznavanje genetike, fiziologije, ekologije, evolucije i psihologije. Potrebno je i određeno poznavanje -

matematike (molim, ne vrištati od užasa!). Istraživač koji proučava ponašanje životinja, mora uočiti i opisati

detalje i jedinice ponašanja. To je posebno važno ako se želi opisati moguće sličnosti ili razlike u ponašanju

vezane na ekološke ili društvene čimbenike koje mogu biti posljedica spola, starosti ili društvenog položaja

jedinke. Da bi se to moglo, potrebno je naizgled kontinuirani slijed događaja “razbiti” u podjedinice koje se

točno mogu definirati i opisati. Drugim riječima, potrebno je ponašanje kvantificirati.

Ono što sam tijekom godina držanja vježbi i predavanja studentima biologije primjetio, jest da studij

biologije ne nauči studente najvažnijoj stvari u biologiji - kvantitativnom načinu razmišljanja . Iako će to

možda zvučati preoštro, bez kvantitativnog načina razmišljanja ne možete raditi važna područja genetike (na

pr. populacijsku genetiku) , ekologiju i evoluciju. A kvantitativnom načinu razmišljanja najbolje vas uči

matematika, iako se kvantitativno razmišljanje može naučiti i kroz modernu ekologiju, evoluciju i - ponašanje

životinja. Poznati ekolog Eric Pianka u svojem udžbeniku “Evolutionary Ecology” tvrdi da znanstvenik koji

se želi baviti ekologijom mora znati 50% ekologije i 50% matematike.

Kako ponašanje kvantificirati? Da bi se ponašanje moglo opisati, svaki dio ponašanja koji mjerimo

moramo točno definirati. A da bi se to moglo, moramo poznavati životinju koju proučavamo. Zato je prije

svakog svakog proučavanja ponašanja neke životinje odn. definiranja nekog problema u ponašanju potrebno

provesti neko vrijeme promatrajući tu životinju. Američki i engleski bi znanstvenici bi rekli: “Get to know

your animal!” Ne mogu se proučavati na pr. gušteri ako se prethodno ne nauči dovoljno o biologiji guštera.

I ako se ne provede neko vrijeme sjedeći sa “svojim” gušterom i promatrajući njegovo ponašanje. Tako

stječemo temeljna znanja o životinji te možemo odlučiti koje oblike njenog ponašanja se isplati proučavati

odn. koji su oblici njenog ponašanja najzanimljiviji. Zbog toga je početno promatranje najvažniji dio

proučavanja ponašanja životinja. Mi ćemo u ovoj početnoj vježbi naučiti kako promatrati i kvantificirati

ponašanje. Tijekom vježbe dobiti ćete dovoljno iskustva i znanja da kvantificirate ponašanje, da sami

zaključite koje bi se oblike ponašanja isplatilo proučavati i da sami kvantitativno riješite postavljene

probleme.

2


Voditelji vježbi: Doc dr. Zoran Tadić i Mr. sc. Duje Lisičić

Opisivanjem ponašanja neke životinje bavi se grana koju zovemo etologija. Čistom se etologijom

danas malo tko bavi, ali je pedesetih i šezdesetih godina 20 - og stoljeća ona bila dominirajuća grana u

proučavanju ponašanja životinja. Cilj je mnogih ondašnjih proučavanja bio napraviti etogram tj. opis i popis

svih ponašanja koje neka životinja izvodi. Klasični etogram, osim točnih opisa, sadrži i mnoge crteže koje

prikazuju položaje tijela životinje tijekom izvođenja nekog oblika ponašanja. Danas se etogrami, osim ako

nisu dijelovi nekog većeg i složenijeg istraživanja, gotovo i ne mogu publicirati - proučavanje ponašanja

životinja ipak je odmaklo puno dalje od čistog opisa ponašanja. Ali, etogrami još uvijek imaju svoju

vrijednost. Najčešće ih koriste zoološki vrtovi kako bi mogli definirati normalno ponašanje neke životinje

odn. razlučiti ponašanje zdrave i normalne životinje. Zoološki ih vrtovi također mogu primjeniti ako žele

ponašanje neke životinje u zatočeništvu uskladiti sa ponašanjem te životinje u prirodi, prilagođavajući

nastambe i čineći ih što sličnijima prirodnim staništima.

U ovoj ćemo vježbi, kao objekte proučavanja koristiti divlje patke (Anas platyrhynchos). Proučavajući

njihovo ponašanje, naučiti ćete ga kvantificirati i jednostavno objasniti, a to je prva i najvažnija faza u

početku proučavanja ponašanja. Kako budete razvijali kvantitativno razmišljanje, razvijati će se i vaša

sposobnost zapažanja specifičnih oblika ponašanja i zamjetiti ćete da na kraju ove vježbe uspjevate vidjeti

više detalja u specifičnom ponašanju nego što ste to uspjeli na početku. U kasnijoj ćete fazi lakše opažati i

povezivati pojedine oblike ponašanja sa specifičnim ekološkim kontekstom u kojem se to ponašanje odvija.

Uglavnom, što dulje budete radili, biti ćete sve bolji opažači i bolje ćete kvantificirati ponašanje. U kasnijoj

fazi, moći ćete primjeniti svoje znanje na životinji koju sami odaberete i kvantificirati njeno ponašanje, te

testirati neku hipotezu o njenom ponašanju u odnosu na neku drugu vrstu ili u odnosu na ekološku situaciju

u kojoj se nalazi. Zapamtite: Temelj proučavanja ponašanja životinja je kvantitativno razmišljanje! Bez

kvantitativnog načina razmišljanja, nema kvalitetnog proučavanja ponašanja životinja.

Materijali: Ova se vježba radi u parovima. Svaki par treba imati štopericu. Korisno je, ali ne i

neophodno, imati dalekozor. Svaki student treba imati bilježnicu u koju će bilježiti podatke. Dobro je imati

običnu i kemijsku olovku. Potrebne su nam i divlje patke koje na pr. možemo naći na nekom od zagrebačkih

jezera.

Metode rada: U ovoj ćete vježbi naizmjenično promatrati patke i prodiskutirati vaša opažanja sa

kolegama te odgovarati na pitanja koja se nalaze na kraju ovog predloška. Tijekom promatranja životinja,

bilježiti ćete svoja opažanja da bi mogli popuniti podatke koje se nalaze na radnim listovima. Prije nego što

počnete prikupljati podatke, trebate na pravilan način organizirati svoju radnu bilježnicu.

3



A kako organizirati radnu bilježnicu? Vjerujte, to je vrlo važno, jer ćete kasnije lakše pronalaziti

podatke za obradu. Loše vođene bilježnice pravi su pritajeni pakao, jer nakon nekog vremena više se ne

sjećate što koji podatak predstavlja. Bilježnica se može urediti na slijedeći način:

! Nije loše ostaviti nekoliko praznih listova na početku bilježnice. Njih se kasnije može koristiti za

pisanje sadržaja pomoću kojeg ćete lakše pronalaziti podatke. Ako to napravite, onda je potrebno

numerirati sve listove.

! Na UNUTRAŠNJOJ strani korica treba napisati ime i prezime, adresu i, po mogućnosti, još neke

podatke kao na pr. E-mail. To je potrebno zato da vam se bilježnica vrati, ako je (ne daj Bože)

izgubite.

! Može se i nekoliko zadnjih stranica bilježnice ostaviti praznim. Ja to redovito radim, jer. . .na

stražnjoj strani možete na pr. pisati svoje nove ideje, novi pristup pokusima, itd.

Ovo su samo opće upute kako organizirati bilježnicu. Ako netko smatra da će mu to lakše biti izvesti

na neki drugi način, neka to svakako napravi. Bilježnice služe vama, da bi lakše mogli pronalaziti podatke

i snalaziti se među njima kada ih budete obrađivali. .

Opažanja i podaci se u bilježnicu pišu jedna iza drugih, ako je ikako moguće. Opažanje po danima

treba razdvojiti; najbolje je svaki novi dan započeti na novoj stranici. Ne zaboravite na početku svakog dana

napisati datum! Dobro je prije početka sakupljanja podataka zapisati nekoliko općih podataka o vremenu (na

pr. temperaturu i sl.) i opće podatke koji vam se učine važni (na pr. prisustvo predatora, ljudi, promjene u

okolišu koje nisu bile prisutne tijekom prošlog promatranja i sl.). Ako se tijekom promatranja promjene neki

parametri (vrijeme, nepredviđene promjene u okolišu i sl.) to također treba zabilježiti, jer takve promjene

mogu imati učinak na ponašanje životinja.

Kad ste na terenu i promatrate životinje, imati ćete razdoblja kada ćete aktivno promatrati životinje

(to su tzv. opservacijski periodi) i perioda kada ćete raditi nešto drugo (jesti, odmarati se, raspravljati sa

kolegama o rezultatima, promatrati pripadnike suprotnog spola iz raznih razloga, itd.). Tijekom

opservacijskog perioda trebate što češće mjeriti vrijeme tako da znate kada se koji događaj zbio. Međutim

dok gledate u štopericu, ne možete gledati životinje, tako da svatko mora sam prilagoditi mjerenje vremena

i gledanje životinja - teško je dati točne upute za to, treba malo probati i vidjeti kako je to najbolje izvesti.

Vrijeme treba zabilježiti na početku i na kraju promatranja. Vrijeme se bilježi notacijom od 0 - 24 sata.

Kada opisujete ponašanje, budite objektivni! Opisujte ono što vidite, ne vlastito objašnjenje onog što

vidite! Ako nešto zapišete, a kasnije zaključite da ste pogriješili nemojte zapisano brisati. Prekrižite to jednom

vodoravnom crtom i kraj toga zapišite ono što mislite da je točno kao i to zašto mislite da je prethodni zapis

4

1 Mačke, primjerice, mogu čeonim režnjem mozga osjetiti ionizacijsko zračenje, a

većina sisavaca ne razlikuje boje.



netočan. Stari zapis mora ostati čitljiv, jer se kasnije može pokazati da je ono što ste prvo zabilježili zapravo

točno. Ovako treba raditi uvijek, jer se ovako iz podataka mogu izbaciti periodi tijekom kojih ste radili mnogo

pogrešaka. Njih ćete najviše raditi u početku, kada počnete promatrati neku životinju i tijekom posljednjih

opservacijskih perioda kada ste najumorniji. Nemojte misliti da ćete iz prve uspjeti sve odrediti!!! U početku

će vam biti užasno teško, ali s vremenom prilagoditi ćete se životinji i njenom ponašanju.

Vaše zabilješke moraju biti deskriptivne i što je moguće detaljnije. Izbjegavajte opće opise kao “patka

je otplivala lijevo”, jer ovakvi su opisi beskorisni (lijevo, kao i desno, jako su relativni pojmovi - lijevo u

odnosu na što?). Umjesto zapisa “patke se tuku” trebalo bi zapisati nešto kao “patka A udarila je patku B po

stražnjem dijelu vrata i pri tome je dotaknula po perju (ili ju je potpuno promašila)”. Ovako zapisujete koje

dvije životinje su u interakciji i koja je napadač te kakva je reakcija napadnute životinje.

Dok promatrate životinje, morate biti što neupadljiviji. Vi promatrate prirodno ponašanje životinje,

a ne reakcije životinje na vas. Divlje životinje mogu biti toliko osjetljive na ljudsko prisustvo da se u nekim

slučajevima treba dobro sakriti. Čak i domaće životinje ili životinje u zoološkom vrtu mogu promjeniti svoje

ponašanje zbog vaše prisutnosti.

Antropomorfizam: Ovo je najgora pogreška koju možete napraviti. Vrlo se često mogu vidjeti opisi

ponašanja životinja u kojima se neke radnje ili stanja opisuju kao da to izvode ljudi tj. kao da životinje imaju

ljudske osobine, razmišljanja ili emocije. Ovakve opise zovemo antropomorfizam i on je čak danas vrlo

raširen. Životinje nisu ljudi i ne razmišljaju kao ljudi (bez obzira koliko vam se činilo da se vaš mačak ili pas

“ljudski” ponaša)! Mnoge životinje imaju osjetila koja osjećaju fizikalne promjene koje mi ne možemo

osjetiti1, ponašaju se drugačije od nas, a i sami procesi stjecanja novog znanja u njih su vrlo različiti od

procesa učenja u ljudi. Da bi razumjeli zašto ljudi razmišljaju o životinjama kao o “malim ljudima u krznenim

bundicama”, porazgovarajte sa svojim kolegama o tome prije početka rada na patkama i pokušajte odgovoriti

na prva dva pitanja iz “Pitanja za raspravu”. Uvijek imajte na umu Brehm-ov opis ponašanja nosoroga:

“Nosorozi su mrzovoljne životinje koje danju spavaju, a noću bdiju.” I još se ljudi čude da su mrzovoljni?!?!

Što bi tek bilo da tijekom noći i piju?

Klasifikacija ponašanja: Vi i vaš kolega promatrajte skupinu pataka 15 minuta. To je opservacijski

period i tijekom njega ne možete raditi ništa drugo. Ne zaboravite zapisati vrijeme kada ste počeli i kada ste

5



završili promatranje. Tijekom promatranja klasificirajte ponašanje u što je više moguće kategorija. Da bi to

uspjeli, zapišite što je više moguće oblika ponašanja u što je više moguće životinja. Ovo se naziva tzv.

slobodno uzorkovanje (engl. ad libitum sampling).

Neka ponašanja koja uočite biti će događaji. To su jasno uočljive jedinice ponašanja različitog trajanja

(najčešće vrlo kratke) koje se lako mogu vidjeti i koje se mogu kvantificirati brojanjem (na pr. broj nečega

po minuti). Primjerice, jedno glasanje je jedan događaj, a može se kvantificirati kao broj glasanja po minuti.

Drugi oblici ponašanja biti će stanja. To su događaji koji traju relativno dugo i koja se mogu

kvantificirati mjerenjem duljine trajanja. Primjerice, stajanje na jednoj nozi je stanje koje se može

kvantificirati mjerenjem duljine trajanja. Tijekom ovog opservacijskog perioda morate biti sposobni uočiti

barem tri stanja i što je više moguće različitih događaja.

Nakon ovog opservacijskog perioda nađite se s ostalim kolegama i voditeljima vježbi te

prodiskutirajte ono što ste zabilježili tijekom prvog opservacijskog perioda. Odgovorite i na treće, četvrto,

peto i šesto pitanje iz “Pitanja za raspravu”.

Kvantifikacija mahanja repom: Nakon odgovora na pitanja i diskusije o stanjima i događajima

u ponašanju divlje patke, ponovno ćete se razdvojiti u parove i kvantificirati mahanje repom. To je jedan od

najčešćih događaja u ponašanju divljih pataka. Kada prvi put budete gledatli maghanje repom ono će vam

izgledati vrlo dosadno. Ne dajte se zavarati!!!! Promatrate li oprezno, vidjet ćete veliku varijabilnost. Visoka

frekvencija mahanja repom ukazuje da to ponašanje ima neku važnu zadaću. Različiti autori dali su različita

objašnjenja mahanja repom. Evo nekih od njih:

1. Uklanjanje vode iz repa

2. Namještanje repnih pera u normalan položaj

3. Ubrzanje reinverzije kloake nakon ispuštanja izmeta

4. Pomaganje u izlučivanju ulja iz uljne žlijezde

5. Retrakcija hemipenisa nakon kopulacije

Promatrajte patke 15 minuta da bi izmjerili slijedeće odrednice:

1. Ukupni broj događaja (primjerice, patka je u 15 minuta 6 puta mahala repom)

2. Trajanje pojedinog događaja

3. Fekvenciju mahanja repom (broj mahanja/minuta)

6



Ova ćete mjerenja najlakše izvesti tako da jedan od vas promatra patke i govori relevantne informacije

svom kolegi koji mjeri vrijeme i zapisuje podatke u bilježnicu. Patke treba stalno promatrati tijekom 15

minuta i bilježiti svaku značajku mahanja repom za svaku jedinku (neke stvari tu neće biti lagane, ali . . .).

Ovakvo se praćenje ponašanja zove stalno bilježenje (engl. continuous recording).

Mahanje repom sastoji se od nekoliko bočnih pomaka repa koji je pri tom stalno raširen. Ali, ovakav

vam opis uopće ne daje nikakve značajnije informacije o tome kako mahanje kvantificirati. Ako svaka grupa

ima svoj način kvantifikacije, na kraju ćemo dobiti vrlo različite rezultate, što nije prihvatljivo. Mahanje

repom može započeti od središnje osi tijela i završiti vraćenjem repa u ravninu središnje osi nakon što se

bočno pomakne u a) jednom smjeru b) lijevo i desno od središnje osi te prođe kroz ravninu središnje osi i c)

dosegne točku najudaljeniju od početnog položaja.

Prije nego što počenemo mjeriti, moramo odrediti temeljnu jedinicu mahanja repom te način na koji

ćemo ga mjeriti. Najlakši način brojenja mahanja repom je brojati svaki bočni pokret repa (lijevo ili desno).

Znači, ako se rep miče na slijedeći način: lijevo - centar - desno - centar - lijevo - centar - desno - centar, vi

bilježite četiri bočna pokreta repa i taj broj dijelite s dva da bi dobili ukupni broj mahanja koje započinju od

središnje osi tijela, a završavaju vraćanjem u istu tu os nakon bočnog pomicanja na lijevo i na desno. Ovo

je naša operativna definicija mahanja repom. Zapravo, mogli smo mahanje repom definirati kao bilo koji

pomak repa na jednu starnu. Važno je da svi koristimo istu operativnu definiciju mahanja repom kako bi

dobili ujednačene rezultate.

Nakon drugog opservacijskog perioda od 15 minuta, slijedi sastanak sa ostalima i voditeljem vježbi

da bi se prokomentiralo rezultate i odgovorilo na sedmo i osmo pitanje. Ako ima vremena, odgovori na pitanja

mogu se zapisati u radni list (dio A).

Definiranje kategorija ponašanja: Radeći slijedećih 15 minuta, sakupite podatke za opis pet

različitih ponašanja usmjerenih na održavanje vlastitog tijela. Tu spadaju kupanje, uređivanje perja, češanje,

trešnja tijelom i rastezanje pojedinih dijelova tijela. To su tzv. kategorije ponašanja (engl. behavioural

categories). Ako se spretni, vjerojatno ćete svaku od opisanih kategorija moći razdvojiti i na manje

podjedinice. Svaka se od tih kategorija sastoji od različitih, jednostavnijih oblika ponašanja (engl. behavioural

patterns). U dodatku se nalaze prikazani jednostavni oblici ponašanja koje životinje koriste pri uređivanju

vlastitog tijela na vodi i kopnu.

7



Dok skupljate podatke, promatrajte sve patke koje možetete i pri tom crtajte i bilježite podatke o pojavi

svake kategorije ponašanja te o tome da li se javlja u jedne ili u nekoliko životinja. Ovo zovemo

uzorkovanjem ponašanja (engl. behavioural sampling) na pet različitih kategorija.

Pošto se ova ponašanja odvijaju brzo i različito dugo traju, tijekom uzorkovanja je potrebno raditi skice i

zapisivati višestruke podatke o jednoj kategoriji. Stvar si možete olakšati ako svoju pažnju usmjerite na dio

tijela životinje. Prema tome, jednostavni oblik ponašanja unutar kategorije ponašanja može u vašoj bilježnici

biti opisan i sa više različitih skica koje prikazuju različite dijelove tijela u različitim fazama izvođenja

ponašanja.. Nakon što ste ovako “rastavili” životinje, sve morate i sastaviti - dobar opis ponašanja mora

sadržavati ponašanje čitave životinje, a ne samo nekih njenih dijelova. Sada treba iz skica sastaviti ponašanje

čitave životinje.

Da bi složili slijed ponašanja, strelicama označite slijed pojedinih događanja na skicama tijekom

ponašanja. Dok promatrate životinje i skicirate, morate biti brzi i zato ne možete crtati složene slike. Slika

u dodatku pokazuje vam kako se najlakše mogu skicirati neka ponašanja. Međutim, ako vam se taj način ne

sviđa, upotrijebite neki drugi. Važno je da se vi u njemu snalazite i da vam bude jasan i čitljiv. U početku ćete

možda i griješiti i možda ćete promjeniti nekoliko načina bilježenja, ali na kraju ćete ipak doći do

najprihvatljivijeg rješenja.

Izuzetno je važno crtati skice tijekom samog promatranja, a ne nekoliko minuta poslije!!!! Nemojte

promatrati neko ponašanje i kasnije ga crtati iz sjećanja! Sjećanja nisu pouzdana što je dobro dokazano u

kriminalističkim slučajevima: Različiti su očevici davali vrlo različite iskaze o tome što su vidjeli. Prema tome

- crtajte odmah i sada, u trenutku događanja!!! To je najbolje raditi tako da se na papir gleda samo letimice

ili, što je još bolje, uopće se ne gleda na papir nego se po njemu (tj. po bilježnici) crta dok se gleda neko

ponašanje. Stvar je neuredna, ali točnija od kasnijeg skiciranja.

U trenutku kada vaša životinja prestane izvoditi neko ponašanje koje pratite, prestanite ju promatrati

na nekoliko sekundi i brzo zapišite nekoliko značajki viđenog ponašanja. Možete dodati i nekoliko zabilješki

o skicama, kojim ste ih redom crtali, što pojedini dijelovi sckice znače i sl. Uglavnom, u tim kratkim pauzama

brzo zapišite informacije koje smatrate da su vam važne. Ako ste nešto propustili ili niste vidjeli, zapišite što

niste vidjeli. Možda ste se, pri kvantifikaciji mahanja repom usredotočili na rep, a niste vidjeli što pri tom radi

glava. Skice koje ste napravili koristiti ćete u sastvaljanju neke od kategorija ponašanja u dijelu B radnih

listova.

Cenzus ponašanja: Uzimanje cenzusa ponašanja traje 6 minuta i raditi ćete ga u parovima. Da bi

uzimanje cenzusa uspjelo, potrebno je odrediti četiri patke koje možete po nekim značajkama izdvojiti od

8

2 Vrijeme skeniranja odredite sami. Najbolje je između 2 - 5 sekundi, ali može i nešto

dulje.



drugih, a i međusobno. To se može po obojenju perja na glavi i/ili tijelu te po boji kljuna. U bilježnici treba

skicirati sve značajke po kojima pojedinu patku možemo razlikovati od druge. Treba izbjegavati davanje

ljudskih i sličnih imena jer to potiče antropomorfizam.

Da bi proveli cenzus, vrlo kratko promatrajte2 (tj. skenirajte) patke svake dvije minute kroz šest

minuta. Početak promatranja je u trenutku t = 0. Za svako skeniranje zabilježite što je životinja radila u tom

trenutku. Ovakvo se uzimanje uzoraka zove uzorkovanje skeniranjem (engl. scan sampling) Zabilježite

ponašanja svake jedinke u tabeli 1. i C dijelu radnih listova. U tabelu treba upisati skraćenice za pojedina

ponašanja koje ste definirali dok ste određivali kategorije ponašanja. Ako životinja izvodi neko ponašanje koje

prije niste primjetili ili nije definirano u prilogu, brzo ga skicirajte u bilježnicu nakon što prekinete skeniranje

i kratko ga opišite, dodjelite mu skraćenicu i upišite u tabelu 1.

Vjerojatno ste primjetili da, kada uzorkujete ponašanje skeniranjem, stanja bilježite kao događaje. To

se ponekad može i kada primjenjujemo druge metode uzorkovanja, što ovisi o pitanju koje želimo riješiti.

Primjerice, želimo znati da li se učestalost čišćenja perja mijenja u ovisnosti o meteorološkim uvjetima (kiša

vs. sunce). Da bi dobili odgovor na to pitanje, umjesto mjerenja duljine trajanja pojedinih čišćenja perja

mjerimo broj pojedinih čišćenja u jednom satu.

Nakon izvršenog skeniranja, svi se ponovno sastaju da prokomentiraju rezultate.

Sekvenciranje ponašanja: Ovaj dio radi svako za sebe, ali možete ostati u parovima. Promatrajte

jednu životinju 5 minuta. To je tzv. fokalno uzorkovanje (engl. focal sampling). Dok patka održava svoje

tijelo odn. izvodi neko od ponašanja usmjereno na održavanje tijela, zabilježite svako ponašanje koje izvodi.

Zabilježite početak i završetak svakog od tih ponašanja.

Da bi to mogli najlakše izvesti, za svako ponašanje treba pisati skraćenice. Tijekom fokalnog

uzorkovanja, bilježite samo one skraćenice koje ste prije definirali odn. koje se nalaze na slikama u dodatku

1. Ako slučajno primjetite neko drugo ponašanje, obilježite ga znakom DR. Ako patka ponovi neko ponašanje

više puta za redom, onda to ponašanje bilježimo više puta za redom. Vaše sekvenciranje ponašanja trebalo

bi izgldati otprilike ovako: UK - UK - LK - OTV - UK - OT - CN - OT. Nakon što ste dobili ove podatke,

ispunite dio D u radnim listovima.

U vašem ste pokusu promatrali samo jednu životinju. To je dovoljno za izvođenje ove vježbe, ali

želimo li dobiti jasniju sliku o slijedu događaja tijekom nekog ponašanja, sekvenciranje jedne životinje nije

9

3 Vrijeme trajanja ovog tzv. pilot promatranja ne može se unaprijed odrediti. Nekima

će biti potrebno više vremena, nekima manje, a to, osim o promatraču, ovisi i o vrsti

životinja.



dovoljno. Da bi dobili bolju sliku, morali bi promatrati više životinja, jednu po jednu, odeđeno vrijeme sve

dok ne bi dobili dovoljno podataka na kojima bi mogli izvesti statističku analizu.

Usporedba ponašanja: Ovaj se dio radi u grupama od 3 - 4 studenta. Odaberite mjesto gdje ćete

moći promatrati skupinu od najmanje osam životinja koje neće biti patke. To se može izvesti u zoološkom vrtu

ili negdje gdje ima dovoljno domaćih životinja. U gradu, lako se mogu promatrati golubovi i vrapci. Nakon

što odaberete životinje, promatrajte ih neko vrijeme3 i zabilježite njihove temeljne oblike ponašanja. Tada se

trebate, u jednoj živahnoj raspravi, odlučiti što u te životinje želite proučiti. Ovo je jako zgodno raditi ako se

skupe dvije ili više skupina i rasprave o svojim istraživačkim namjerama i problemima. Ovo potiče

demokratičnost i, što je odlično, nove ideje. Engleski se to zove brainstorming. Najzgodnije je to što se

brainstorming može raditi i u kafiću, pivnici i sl.

Vaš problem koji ćete definirati mora biti na neki način povezan sa usporedbom ponašanja životinja

odn. usporedbom ponašanja dvije vrste životinja. Tada odredite pokusne skupine koje ćete promatrati (to su

neovisne varijable) i to prema nekim značajkama tih životinja (na pr. mužjaci i ženke, juvenile i adultne

životinje, dominantne i subordinatne, itd.). Skupine možete odrediti i prema nekim značajkama koje su

posljedica interakcije tih životinja sa okolišem (na pr. životinje koje su bliže ili dalje od ljudi u zoološkom

vrtu, životinje u središtu skupine i one koje su na rubovima, životinje koje su u skupini i one koje su same,

itd.). Postavite radne definicije za svaku svoju skupinu koje će vam na neki način pomoći da uvijek uočite

svoje životinje.

Zatim, odredite koje ćete varijable mjeriti da bi vidjeli moguće razlike između skupina. Vaše mjerene

varijable mogu biti brzina (broj ugriza/min), vrijeme trajanja (vrijeme provedeno na oko 1 metar od ljudi),

latencija (vrijeme koje prođe od trenutka kada eksperimentator aplicira neki podražaj pa do određene reakcije

životinje na taj podražaj) ili jačina (djelomično širenje krila u odnosu na jako širenje krila).

Ako pri ovim pokusima morate mjeriti neke udaljenosti, onda je najlakše uzeti duljinu životinje kao

mjernu jedinicu. Ovo vrijedi samo ako su sve životinje u promatranoj skupini jednake veličine odn. duljine.

Ako niste sigurni u udaljenosti (što je najčešći slučaj) treba pisati: “Životinje su udaljene oko dvije tjelesne

dužine.” Još je bolje napisati: “Životinje su međusobno udaljene između jedne do dvije tjelesne duljine.” Ako

možete procjeniti duljinu u metrima, možete koristiti i metrički sistem.

10

4 Čini mi se da će mnogima ovo biti najteži dio vježbe, ali bez pravilnog uzorkovanja

i dobre statističke obrade rezultata ne možete svoje rezultate objaviti niti u jednom časopisu.

Nepravilno uzorkovanje uzrokuje nemogućnost statističke obrade rezultata. Drugim riječima,

bez dobrog uzorkovanja (ovdje mislim na metodu uzorkovanja, ne na točnost!) nema

kvalitetne statističke obrade i vaši rezultati postaju obično smeće. Shvatite ovo vrlo

ozbiljno, jer mnogi su na svojoj koži stekli gorka iskustva i potrošili mnogo novca i nekoliko

godina istraživanja na ništa!



U početku treba odlučiti koji ćete sustav uzorkovanja koristiti (uzorkovanje ponašanja, uzorkovanje

skeniranjem, fokalno skeniranje) i kako ćete bilježiti podatke (kontinuirano i trenutno). Raspravite ove

odrednice sa svim članovima grupe kako bi od početka bilo svima jasno kako će se uzimati podaci. Tada

počnite mjeriti zadane veličine (ovisne varijable) sve dok ne skupite podatke za najmanje četiri životinje u

svakoj pokusnoj skupini (neovisna varijabla). Sve podake zapisujte u bilježnicu jednog člana skupine te

poslije, nakon mjerenja, popunite dio E u radnim listovima.

Hipoteze i predviđanja: Koja ste pitanja pokušali istražiti usporedbom dvije vrste životinja? Koje

ste razlike u ponašanju predvidjeli između te dvije vrste životinja?

Analiza i obrada podataka: Rezultati se mogu prezentirati usmeno i pismeno. Puno je bolje, u

početku, rezultate prezentirati pismeno (jer riječi odlaze u zrak, a pisane ostaju!). Osim toga, svi rezultati

nekog znanstvenog istraživanja moraju se objaviti. Objavljivanje rezultata dio je znanstvenog istraživanja i

ono nije dovršeno sve dok se rezultati ne objave u nekom časopisu. Mi naše rezultate nećemo objavljivati, ali

ih je porebno trajno dokumentirati i znanstveno obraditi - da b nešto i naučili!!! Zato već tijekom pokusa

morate definirati nul i alternativnu hipotezu. Također trebate odlučiti kako ćete najbolje grafički prikazati

svoje rezultate. Da bi to pravilno napravili, posavjetujte se sa svojim asistentima4 i obavezno prije izvođenja

ovih pokusa pročitajte uvod u statistiku koji ćete dobiti od asistenata. Još je bolje ako pročitate ovu knjižicu:

Boris Petz: “Osnovne statističke metode za nematematičare”, 4. izdanje, Naklada “Slap”, Jastrebarsko, 2002

(http://www.nakladaslap.com)

11



Literatura:

Altmann J. (1974) Observational study of behavior: sampling methods. Behaviour 49: 227 - 267.

Hailman J. P., Baylis J. R. (1991) Post-flight tail-wagging in mallard. Journal of Field Ornithology 62: 226 -

229.

Hailman J. P., Dzelzkalns J. J. I. (1974) Mallard tail wagging: punctuation for animal communication?

American Naturalist 108: 236 - 238.

Lehner P. N. (1987) Design and execution of animal behavior research: an overview. Journal of Animal

Science 65: 1213 - 1219.

Martin P., Bateson P.: Measuring Behaviour: An Introductory Guide, 2nd ed., Cambridge University Press,

Cambridge, UK, 1993

McKinney F. (1965) The comfort movements of Anatidae. Behaviour 25: 120 - 220.

12



Pitanja za raspravu

1. Navedite neke primjere antropomorfizma!

2. Zašto se antropomorfizam mora izbjegavati? Kako antropomorfizam može utjecati na rezultate vašeg

istraživanja? Kako antropomorfizam može dovesti do pograšnog držanja životinja u zatočeništvu i do

pogrešnog liječenja?

3. Koje oblike ponašanja koje ste vidjeli u pataka možemo definirati kao stanja, a koje kao događaje?

4. Odaberite dvije slične kategorije događaja i crtanjem i usmeno objasnite kako ih međusobno možemo

razlikovati!

5. Ponašanje se često odvija na mahove, u diskretnim jedinicama: Jedna se vrsta ponašanja odvija

sporadično, najčešće u nepravilnim vremenskim razmacima, a u međuvremenu se odvijaju drugi oblici

ponašanja. Jedna se jedinica ponašanja može odvijati kontinuirano (na pr. spavanje), ali jedinica se

može sastojati i od skupine kraćih dijelova koji se brzo ponavljaju (na pr. glasanje patke). Koje se od

vaših oblika ponašanja koje ste definirali kao stanja odvija u jedinicama tj. na mahove Koji se

događaji koje ste definirali odvijaju na mahove? Kako biste mogli kvantificirali događaje koji se

odvijaju na mahove tj. u diskretnim jedinicama?

6. Koliki je srednja vrijednost mahanja repom koju ste vi i vaš kolega zabilježili? Kako se to slaže sa

ostalima? Kakvu ste varijabilnost frekvencije mahanja repom uočili tijekom mjerenja? Što bi moglo

biti izvor te varijabilnosti? Mijenja li se mahanje repa na koji drugi način (na pr. tijekom mijenjanja

položaja tijela)?

7. Pošto se događaji kao što je mahanje repom odvijaju brzo većina vas neće moći točno izmjeriti

frekvenciju mahanja repom. Međutim, ako mahanje repom ili bilo koje drugo ponašanje snimimo

video kamerom stvari se mijenjaju, jer tada možemo mahanje repom vrlo točno kvantificirati. Koje

su sve prednosti i nedostaci snimanja životinja video kemarom u odnosu na promatranje u realnom

vremenu?

8. Kakve ste nazive dali određenim kategorijama ponašanja koje je usmjereno na održavanje tijela? Da

li su ona na neki način povezana sa funkcijom tog ponašanja. Jesu li takva imena dobra ili loša?

Objasnite svoj odgovor!

9. Diskutirajte prednosti i nedostatke uzorkovanja ponašanja!

mužjak ženka

Design by dr. Zoran Tadić

Mahanjerepom(MR)

Mahanjeglavom(MG)

Tresenjeglavom

(TG)

Podizanje krila iširenje repa

(PKSR)

Trešnja noge(TN)

Čišćenje noge(CN)

A

B

C

Rastezanje krila i noge

(RKN)

Otresanjekrila(OK)

Otresanjetijela(OT)

Neka ponašanja usmjerena naodržavanje tijela na kopnu


Uranjanjekljuna (UK)

Lupanje krilom (LK)

Uranjanje glave (UG)

Otresanje tijela u vodi (OTV)


Neka ponašanja usmjerena naodržavanje tijela na vodi

Mahanjeglavom(MG)


Brze skice nekih ponašanja patke

Uranjanjeglave

Mahanjerepom

Udaranjekrilom

Tresenjeglavom

1

VJEŽBA 1 - RADNI LISTOVIA. Kvantifikacija mahanja repom

1. Izračunajte srednji broj (aritmetičku sredinu) mahaja repom po jednom izvođenju ovog

ponašanja ± standardna devijacija. Napišite i koliki je uzorak na kojem ste izvršili mjerenje.

2. Izračunajte srednje vrijeme trajanja jednog izvođenja ovog ponašanja ± standardna

devijacija. Koliki je uzorak na kojem ste izvršili mjerenje?

3. Izračunajte frekvenciju mahanja repom po jednoj minuti (broj izvođenja mahanja /

min).

B. Definiranje kategorija ponašanja

Priložiti radim listovima skice ponašanja koje ste napravili kada ste određivali kategorije

ponašanja usmjerene na održavanje tijela. To moraju biti skice slične onima koje se koje se

nalaze u vašoj bilježnici, a koje ste napravili tijekom mjerenja. Strelicama označite sve

relevantne pokrete. Svaka skica mora imati svoj redni broj i ime koje kratko opisuje to ponašanje

(vidi prilog o ponašanju patki na vodi i kopnu). Ispod skice mora još biti i skraćenica za to

ponašanje (po vašem izboru) i veličina uzorka na kojem ste uočili to ponašanje. Skice moraju

biti dovoljno detaljne da bi i osoba koja se ne razumije u područje mogla lako razlikovati

pojedina ponašanja. Ne crtajte umjetnička djela!

C. Određivanje cenzusa ponašanja pomoću uzorkovanja skeniranjem

1. Popuniti tabelu 1 rezultatima cenzusa.

2. Priložite popis imena koje ste dali patkama te fizičkih značajki po kojima se one mogu

razlikovati.

2

3. Ispod tabele 1 ili na posebnom listu papira kratko opišite svaki oblik ponašanja koji

ste upisali u tabelu, a koji nije već opisan u dijelu B ovih radnih listova ili u dodatku. Opise

radite prema uputama iz dijela B.

Tabela 1

Oznaka patke

Vrijeme (min) #1 #2 #3 #4

0

2

4

6

3

D. Sekvenciranje ponašanja

1. Priložite fotokopiju sekvence ponašanja koju ste odredili promatrajući ponašanje

usmjereno na održavanje tijela. Ako ste u vašem istraživanju odredili nekoliko sekvenci, priložite

samo najdulju.

2. Napišite ukupno vrijeme koje je bilo potrebno da se ta sekvenca izvrši.

E. Usporedbe ponašanja

Ovaj dio vježbe radite u grupama od četiri člana. Rezultate i odgovore na dolje

postavljena pitanja prilažete na posebnom papiru.

1. Koji je hrvatski i znanstveni naziv životinje koju se odabrali za svoje istraživanje?

2. Kolika je skupina životinja koju proučavate?

3. Mogu li se jasno razlikovati spolovi? Ako mogu, objasnite kako!

4. Mogu li se razlikovati dobne skupine? Ako mogu, objasnite kako!

5. Mogu li se pojedine životinje međusobno razlikovati? Objasnite kako!

6. Kako ste podjelili svoje operativne skupine (neovisne varijable)? Svaka se skupina

mora moći po nečemu razlikovati od druge skupine.

7. Koje su vaše mjerene veličine (ovisne varijable) i kako ste ih mjerili? Ako ste mjerili

neke oblike ponašanja (na pr. koliko se puta neki oblik ponašanja dogodio) tada treba priložiti

skicu tog ponašanja sa svim relevantnim podacima (vidi gore).

8. Koju ste metodu uzorkovanja koristili (ad libitum, fokalno ili skeniranje) i koju ste

metodu bilježenja koristili (kontinuiranu ili trenutnu)? Opišite kako ste koristili ove metode da

bi dobili vlastite rezultate.

9. Priložite fotokopiju rezultata koje ste dobili. Rezultati moraju sadržavati vrijednosti

ovisnih varijabli dobivenih na najmanje četiri životinje iz svake skupine (neovisne varijable), a

po mogućnosti broj životinja može biti i veći.

10. Pokušajte rezultate prikazati grafički na vama najprikladniji i najjasniji način. Zašto

ste primjenili baš te načine prikazivanja?

opisivanje i kvantificiranje ponaŠanja - promatranje ...zaf.biol.pmf.unizg.hr/behaviour/01 -...

Documents