opÆina virjedokumenti.azo.hr/dokumenti/plan_gospodarenja_otpadom...reciklaa i biološka razgradnja...

9.

Na temelju èlanka 10. stavka 2. Zakona o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 111/06, 110/07. i 60/08) ièlanka 27 Statuta Opæine Virje, («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije 11/01»), Opæinsko vijeæeOpæine Virje na 21. sjednici odr�anoj 22. listopada 2008. donijelo je:

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM NA PODRUÈJU OPÆINE VIRJE za razdoblje od 2008. do 2015. godine

1.0. UVOD I TEMELJNE ODREDBE

Neodgovarajuæe gospodarenje otpadom trenutno je najveæi problem zaštite okoliša u Hrvatskoj. Kolièina otpadaraste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna, a sam sustav gospodarenja otpadom nefunkcionira u potpunosti. Takav sustav gospodarenja otpadom negativno se odra�ava na okoliš, vodu, zrak, morei tlo, te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi �ivi svijet.

Aktualno stanje «gospodarenja» otpadom na podruèju Koprivnièko - kri�evaèke �upanije pa tako i na podruèjuOpæine Virje predstavlja problem koji je potrebno prioritetno riješiti. Problem je vidljiv u tome što se dugi niz godinaodlagalo na nesanitaran naèin uz izrazito nizak stupanj recikliranja kao i obrade/prerade otpada.

1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom

Zakonom o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 111/06, 110/07. i 60/08), propisane su obveze donošenjaplanskih dokumenata u vidu Plana gospodarenja otpadom dr�ave, �upanije, a nakon toga i Plana gospodarenjaotpadom grada/opæine koji se donose za 8-godišnje razdoblje.

Plan gospodarenja otpadom na podruèju opæine Virje (u daljnjem tekstu Plan) donosi se za 8-godišnje razdobljete ga naèelnik opæine dostavlja Opæinskom vijeæu na usvajanje. Ujedno je �upanijskim Planom gospodarenjaotpadom propisana provedba procedure usvajanja od strane �upanije odnosno Upravnog odjela za prostorno

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE«29. prosinca 2008. Broj 13 - Stranica 1683

V.

Za financiranje gradnje objekata i ureðaja izPrograma prema procijenjenim troškovima utvrðuju sefinancijska sredstva prema izvorima sukladno toèki III.ovog Programa u sljedeæim svotama:

1. Prihod od komunalnog doprinosa u 2009. godini 25.000,00 kuna,

2. Prihod iz Proraèuna, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost i Proraèuna Koprivnièko-kri�evaèke�upanije 435.000,00 kuna.

VI.

Visina predviðenih troškova i iskaz financijskihsredstava prema izvorima za ostvarivanje Programamogu se tijekom programiranog razdoblja mijenjatisukladno osiguranim sredstvima u Proraèunu ipribavljenim podacima glede utvrðivanja visine cijena.

VII.

Dinamiku radova na izvršenju ovog Programautvrdit æe Opæinsko poglavarstvo Opæine Sveti PetarOrehovec.

VIII.

Ovaj Program objavit æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije», a stupa nasnagu 1. sijeènja 2009. godine.

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE SVETI PETAR OREHOVEC

KLASA: 363-05/08-01/02URBROJ: 2137/20-08-1Sveti Petar Orehovec, 16. prosinca 2008.

PREDSJEDNIKMarijan Slavi, v.r.

OPÆINA VIRJEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

ureðenje, gradnju i zaštitu okoliša, Pododsjeka za zaštitu okoliša.Izvršavanje Plana provjerava se jedanput godišnje, i to tako da je opæinski naèelnik du�an do 30. travnja tekuæe

godine dostaviti Opæinskom vijeæu Izvješæe o provedbi plana na usvajanje. Ujedno nadzor nad provedbom Planakao i provjeru usvojenog Izvješæa provodi nadle�ni Upravni odjel �upanije koji usvojeno Izvješæe prosljeðuje uMinistarstvo zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva i Agenciju za zaštitu okoliša.

Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti samo za èetverogodišnje razdoblje temeljem analize uèinkovitostimjera vidljivih iz Izvješæa.

Plan je detaljnije usmjeren na razradu i propisivanje mjera gospodarenja komunalnim otpadom, ali s obziromda je razlika izmeðu pojedinih vrsta otpada i komunalnog otpada mala, ovaj Plan æe razmatrati i posebne kategorijaotpada kao što su: ambala�ni otpad, otpad/mulj sa proèistaèa, graðevinski otpad. animalni otpad i dr.

Svaka Opæina treba postaviti svoje ciljeve i mjere za provoðenje kako bi se što prije postigli rezultati napodruèjima što veæeg izbjegavanja novonastalih kolièina otpada kao i na poveæanju % recikla�e, obrade i oporabeotpada. Planom je potrebno propisati poticanje mjere izbjegavanja stvaranja otpada, mjere sortiranja i odvajanjaotpada u domaæinstvima, mjere uspostave zelenih otoka i recikla�nih dvorišta, mjere obrade otpada prije njegovogodlaganja, mjere sanacije postojeæih lokacija oneèišæenih otpadom i dr.

Potrebno je naglasiti da se troškovi gospodarenja otpadom obraèunavaju prema kriteriju kolièine i svojstvaotpada, uz primjenu naèela «oneèišæivaè plaæa». Za komunalni otpad mogu se primijeniti i drugi obraèunskikriteriji u skladu s propisom kojim se ureðuje komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativniunutar sustava u kojem nastojimo poticati smanjenje nastanka otpada kai njegovu primarnu recikla�u.

Potrebno je naglasiti funkcioniranje planiranog sustava gospodarenje otpadom na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije unutar kojeg æe. postojat samo jedan Regionalni centar za gospodarenja otpadom koji æeotpad preuzimati od stanovništva, a njegovo æe zbrinjavanje naplaæivati temeljem kolièine, odnosno vaganjem. Sobzirom na navedenu situaciju zadatak je svake Opæine je da potakne primarnu recikla�u, selekciju i gospodarenjeposebnim vrstama otpada tako da do Regionalnog centra za gospodarenja otpadom doðe što manja kolièinaotpada na obradu i odlaganje.

Osnovni principi gospodarenja otpadom svode se na:Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava.Ako se nastajanje otpada ne mo�e izbjeæi niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti - reciklirati i/ilioporabiti.Otpad koji se više ne mo�e racionalno iskoristiti trajno se odla�e na prihvatljiv naèin za okoliš.

Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, utvrðeni su kvantitativni ciljevi koji odreðuju dinamikuostvarivanja strateških ciljeva za podruèje cijele Republike Hrvatske, a prikazani su tablicama 1. i 2.

Tablica 1.: Kvantitativni ciljevi za kolièine otpada

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE« 29. prosinca 2008.Stranica 1684 - Broj 13

Tablica 2.: Ciljane kvote oporabe i recikliranja za neke tokove otpada

Predlo�eni koncept gospodarenja otpadom IVO (Izbjegavanje - Vrednovanje - Odlaganje), primjenjiv je za svetokove otpada. Bitni sudionici u cjelokupnom sustavu gospodarenja otpadom su gradovi/opæine kao i pripadajuæegospodarstvo i stanovništvo, te su njihove najva�nije zadaæe:

Jedinice lokalne samouprave (opæine i gradovi)donijeti Plan gospodarenja otpadom Opæine, usklaðen s dr�avnim i �upanijskim Planom gospodarenjaotpadomprostornim planom utvrditi lokacije graðevina i postrojenja za gospodarenje otpadomorganizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planomgospodarenja otpadom opæine/gradasustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvoomoguæiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te organizirati prijevoz do centara zagospodarenje otpadomdostavljati podatke u skladu s propisimastimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Proizvoðaèi otpada -kuæanstvaodlagati otpad na odgovarajuæi naèinodlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, Polietilentereftalat (PET)-ambala�a, limenke, staro�eljezo, biootpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad, lijekovi i dr.) u odgovarajuæespremnike/recikla�na dvorišta ili na druga odgovarajuæa mjesta i naèin (npr. kompostiranje)kupovati proizvode koji sadr�e reciklirane materijale te kupovati proizvode i koristiti usluge koje stvarajumanje otpada (pridr�avati se osnovnih naèela odr�ivog razvoja)biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapreðivanju sustava gospodarenja otpadom.

Drugi proizvoðaèi otpada i proizvoda izraðivati planove gospodarenja otpadomprijavljivati sve vrste i kolièine proizvedenog otpadaomoguæiti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje (obradu i/ili odlaganje) otpadakojeg stvarajuizbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka


1.2. Zakonodavni okvir

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadr�ani su u Zakonu o otpadu (Narodne novine,broj 178/04, 111/06, 110/07. i 60/08), Strategiji gospodarenja otpadom (narodne novine, broj 130/05) i Planugospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2007. - 2015. godine (Narodne novine, broj 85/07).Navedeni propisi usklaðeni su sa europskim direktivama te su dobar temelj prioritetnog rješavanja problemagospodarenja otpadom. Sljedeæim popisom evidentirani su zakoni i pravilnici koji reguliraju sustav gospodarenja napodruèju Republike Hrvatske s ciljem što veæeg izbjegavanja nastajanja otpada kao i sa ciljem što veæe recikla�e,obrade i oporabe otpada.

Pregled propisa koji ureðuju gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 130/05Plan gospodarenja otpadom u Republikci Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine, Narodne novine, broj

85/07,Zakon o otpadu, Narodne novine, broj 178/04, 111/06, 110/07 i 60/8,Zakon o potvrðivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograniènog prometa opasnog otpada i njegovu

odlaganju, Narodne novine, broj - Meðunarodni ugovori 3/1994Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Narodne

novine, broj 50/05Uredba o nadzoru prekograniènog prometa otpadom, Narodne novine, broj 69/06 i 17/07Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, Narodne novine, broj 32/98Uredba o jediniènim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobli�im kriterijima i mjerilima za utvrðivanje

naknada na optereæivanje okoliša otpadom, Narodne novine, broj 71/04Pravilnik o gospodarenju otpadom, Narodne novine, broj 23/07 i 111/07Pravilnik o naèinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada, Narodne

novine, broj 117/07 Pravilnik o vrstama otpada, Narodne novine, broj 27/96Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, Narodne novine, broj 123/97, 112/01, 151/03, 178/04, 23/07 i

45/07Pravilnik o naèinima i uvjetima termièke obrade otpada, Narodne novine, broj 45/07Pravilnik o ambala�i i ambala�nom otpadu, Narodne novine, broj 97/05, 115/05, 111/06 i 81/08Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, Narodne novine, broj 40/06, i 111/06Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, Narodne novine, broj 124/06, i 121/08Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, Narodne novine, broj 133/06Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, Narodne novine, broj 136/06Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektrièkim i elektronièkim ureðajima i opremom, Narodne novine, broj

74/07 i 133/08Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, Narodne novine, broj 72/07Pravilnik o naèinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadr�i azbest, Narodne novine, broj 42/07, 89/08Pravilnik o gospodarenju graðevnim otpadom , Narodne novine, broj 38/08Pravilnik o gospodarenju muljem iz ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi,

Narodne novine, broj 38/08,Pravilnik o obliku, sadr�aju i naèinu voðenja oèevidnika obveznika plaæanja naknade na optereæivanje okoliša

otpadom, Narodne novine, broj 120/04Pravilnik o oèevidniku pravnih i fizièkih osoba koje se bave djelatnošæu posredovanja u organiziranju oporabe

i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizièkih osoba koje se bave djelatnošæu izvoza neopasnog otpada, Narodnenovine, broj 51/06

Pravilnik o mjerilima, postupku i naèinu odreðivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalnesamouprave, Narodne novine, broj 59/06

Pravilnik o naèinu i rokovima obraèunavanja i plaæanja naknada na optereæivanja okoliša otpadom, Narodnenovine, broj 95/04

Odluka o uvjetima oznaèavanja ambala�e, Narodne novine, broj 155/05, 24/06, 28/06Odluka o dopuštenoj kolièini otpadnih guma koja se mo�e koristiti u energetske svrhe Republika Hrvatske u

2006., Narodne novine, broj 64/06Odluka o dopuštenoj kolièini otpadnih guma koja se mo�e koristiti u energetske svrhe Republike Hrvatske u

2007godini., Narodne novine, broj 36/07


Postoji niz dodatnih propisa (zakona, pravilnika, uredbi) koji takoðer reguliraju i utjeèu na gospodarenjeotpadom:

Zakon o komunalnom gospodarstvu, Narodne novine, broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03.- proèišæeni tekst, 82/04 i 178/04

Zakon o zaštiti okoliša, Narodne novine, broj 110/07,Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Narodne novine, broj 64/08Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost, Narodne novine, broj 107/03 sa pripadajuæim mu

pravilnicimaPravilnik o registru oneèišæavanja okoliša, Narodne novine, broj 26/03, 82/04, 178/04 i 35/08

Direktive Europske unije (EU)

Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadr�ani su u Rezoluciji Vijeæa Europe o strategiji gospodarenjaotpadom (97/C76/01) koja se temelji na Okvirnoj direktivi o otpadu (75/442/EEC) i ostalim propisima ogospodarenju otpadom u EU.

Rezolucija Vijeæa EU kao i Okvirna direktiva o otpadu predstavljaju jedan od temelja Kohezijske politike EUrazvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno poveæati ekonomska dobit kao i smanjitistupanj zagaðenja okoliša na samom izvoru njegovog nastanka

Implementirajuæi naèela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija: prevencija, sortiranje,recikla�a i biološka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a osiguravaju višu zaposlenost za razliku odspaljivanja i samog odlaganja otpada.

1.2.1. Odredbe i obveze preuzete iz Plana gospodarenja otpadom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Sadr�aj i naèin izrade opæinskog plana gospodarenja otpadom temelji se na Planu gospodarenja otpadomRepublike Hrvatske kao i Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, a sastavni dijelovi Plana su:

1 Polazišta izrade dokumenta2 Opis postojeæeg stanja i


3 Planirani sustav gospodarenja otpadom.Temeljem zakonske regulative kao i odredbi PLANA GOSPODARENJA OTPADOM REPUBLIKE HRVATSKE

i Plana gospodarenja otpadom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije potrebno je prioritetno, do kraja 2008. godinedonijeti Plan gospodarenja otpadom opæine. Planom se detaljno odreðuju i propisuju:

1.3. Osnovni podaci o Opæini Virje - preuzeto iz Prostornog plana ureðenja opæine Virje

1.3.1 Polo�aj

Opæina Virje smještena je u središnjoj Hrvatskoj, u jugoistoènom dijelu Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. Opæinagranièi sa tri jedinice lokalne samouprave Koprivnièko-kri�evaèke �upanije Gradom Ðurðevcem te opæinama Molvei Novigrad Podravski.

Dio opæinske granice ujedno je i �upanijska granica sa Bjelovarsko-bilogorskom �upanijom (opæine VelikoTrojstvo i Kapela).


Slika 1. Polo�aj Opæine Virje u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji

Izvor: Prostorni plan ureðenja opæine Virje

Opæina Virje nalazi se u sastavu Koprivnièko-kri�evaèke �upanije i èini je 6 naselja - opæinsko središte Virje, naselja: Miholjanec, Donje Zdjelice, Šemovci, Hampovica i Rakitnica.

Morfologija terena utjecala je na smještaj naselja pa se u nizini nalazi opæinsko središte Virje, koje je ujedno inajveæe naselje, dok su se ostala naselja razvila uz padine Bilogore prateæi vodene tokove. Sva Bilogorska naseljaimaju izdu�eni oblik.

Površina opæine iznosi prema podacima Prostornog plana �upanije 78,55 km2, što iznosi 4,4% površine�upanije. Prostorni obuhvat Opæine iznosi 12,1 km geografske du�ine i 14,6 km geografske širine dok joj je površina78,69 km2. S tom površinom peta je po velièini opæina (veæa su od nje i tri gradska naselja), a sa 5197 stanovnikanajveæa je opæina u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji.

1.3.2. Reljef i klimatska obilje�ja

U prostoru Opæine Virje mogu se izdvojiti dvije osnovne cjeline:naplavna ravan rijeke Drave isjeveroistoène padine Bilogore.

U klimatskom pogledu prostor opæine ima osobine svje�ih klima kontinentalnog tipa. Temperaturne padalinskeprilike pokazuju prijelazne osobine prema zapadnom, vla�nijem i hladnijem dijelu središnje Hrvatske. Homogenostmakroklimatskih osobina bitna je odlika prirodno-geografske sredine, što je i razumljivo s obzirom na prete�noravnièarske karakteristike podruèja opæine. Znatno veæe razlike se mogu oèekivati u mikroklimatskoj diferencijacijiposebno Bilogore u odnosu na nizinu.

Kako na podruèju opæine ne postoji postaja koja mjeri sve meteroološke pojave, za temperaturu, oblaènost,vjetrove i neke padalinske pokazatelje uzeti su podaci meteorološke postaje Virovitica i Koprivnica.

Tablica 3. Srednja mjeseèna vrijednost temperature zraka na meteorološkoj postaji Virovitica



1.3.3. Zaštiæene prirodne vrijednosti

Na podruèju Opæine ne postoji lokacija koja je zaštiæena temeljem Zakona o zaštiti prirode, ali postoje lokacijena bilogorskim obroncima koje su s lokakne strane prepoznate kao lokacije izrazite krajobrazne vrijednosti.

Posebno vrijedan lokalitet predstavlja Fratrovac na obroncima Bilogore (selo Miholjanec).Na prostoru opæine nalazi se 13 evidentiranih nalazišta, s tim da ih je svega 4 vezano uz samo naselje Virje, a

ostala nalazišta su na podruèju Miholjanca, Hampovice i Šemovca.

1.3.4. Promet

Prometno-geografski polo�aj Opæine mo�e se ocijeniti povoljnim jer njenim sjevernim dijelom prolazilongitudinalni pravac koji povezuje središnji i istoèni dio Republike Hrvatske, a èine ga Podravska magistrala i�eljeznièka pruga Osijek-Koprivnica.

Iz Virja ide i dr�avna cesta D 210 koja vodi prema Republici Maðarskoj, odnosno spaja ovaj dio podravskemagistrale s graniènim prijelazom Gola.

Preko bilogorskog prijevoja Rakitnice prolazi dr�avna cesta D 43, koja spaja Podravsku magistralu saBjelovarom i Zagrebom. Ova cesta prati bilogorsku udolinu i prolazi kroz naselja Rakitnica, Hampovica i Šemovci.

Izrazite geoprometna va�nost Opæine je upravo zbog toga što tu prolaze tri znaèajna dr�avna cestovna pravca.

1.3.5. Naselja i stanovništvo

Prostor opæine Virje ima prosjeènu gustoæu naseljenosti od 66,1 st/km2 , a prosjeèna gustoæa naseljenosti uKoprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji je 71 st/km2 .

Najgušæe naseljen prostor je središnje naselje Virje (96 st/km2) i naselje Šemovci (69 st/km2). Najslabije naseljena je Hampovica (27 st/ km2), Donje Zdjelice (29 st/km2) I Miholjanec (30 st/km2).

Opæina Virje imala je 9887 stanovnika 1880. godine, što je ujedno i demografski maksimum. Nakon te godinepa sve do danas dolazi do konstantnog pada broja stanovnika.

Razlog - naseljavanje virovskih konaka, odnosno Novog Virja, nakon drugog svjetskog rata (-9,8%), irelativni pad od èak 10,6% u doba deagrarizacije i industrijalizacije uz masovno napuštanje sela i odlaskau velika gradska središta.

U posljednjih dvadesetak godina, pad broja stanovnika sve je manji ali to je posljedica nepovoljne spolno-dobnestrukture stanovništva.

U razdoblju do 2001. godine Opæina je zabilje�ila pad broja stanovnika od 29,3%. Najveæi pad imaju Hampovica(-51,7%) i Donje Zdjelice (-50,6%), a najmanji pad imaju Virje (-19,1%) i Šemovci (-40,7%). U posljednjemmeðupopisnom razdoblju (1991.-2001.) najveæi pad imaju Donje Zdjelice (-13,3%) i Hampovica (-11,5%).

Tablica 4. Usporedni pregled broja stanovnika po naseljima od 1857 do 2001.



Tablica 5.1 Broj kuæanstava prema broju èlanova 2001. godine

Izvor Prostorni plan ureðenja opæine Virje

Tablica 6. Prikaz podataka o prostoru Opæine Virje

Izvor Prostorni plan ureðenja opæine Virje

1.3.6. Gospodarske djelatnosti

Veæinu stanovništva èine mješovita radnièko-poljoprivredna domaæinstva. S obzirom na prirodne potencijale iresurse, aktivnost stanovništva vezana je uz poljoprivredne djelatnosti kao osnovne gospodarske djelatnosti.Ujedno se stanovništvo bavi i graðevinarstvom, rudarstvom, proizvodnim djelatnostima i dr. Stanje gospodarstvavidljivo tablicom 7.

Neki od gospodarskih subjekata koji djeluju na podruèju Opæine Virje su: INA-naftaplin d.d., JANAF d.d., Gratitd.o.o., Matvej d.o.o., Poljoprivredna zadruga Virje, Klaonica nojeva d.o.o, Vinogradarstvo Benkek d.o.o., Fingod.o.o., Vet-farm d.o.o., te mnoge radionice (vulkanizacija, strojobravarstvo, popravak automobila, zidarstvo, pilanei dr.)

Tablica 7. Struktura zaposlenih Opæine Virje po sektorima djelatnosti, popis 2001.



2. POSTOJEÆE STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM

2.1. Podaci o komunalnom otpadu

Otpad je svaka tvar ili predmet odreðen kategorijama otpada propisanim provedbenim propisima Zakona ootpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni otpad jest otpad iz kuæanstava, te otpadiz proizvodne i/ili uslu�ne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu slièan otpadu iz kuæanstava. Uobièajeni izvoriproizvodnje komunalnog otpada na podruèju opæine Virje su kuæanstva, komercijalni izvori, trgovine, uredi,autoservisi i druge radionice, školstvo, vrtiæi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te javne površine.

Uz komunalni otpad, na podruèju Opæine generira se i graðevinski otpad, bio-otpad, razni tipovi ambala�e (patako i ambala�a od pesticida), animalni otpad, biološki mulj sa proèistaèa i dr.

Opæenito je zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno riješeno te je potrebnouspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA - ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA.

2.1.1. Naèin prikupljanja i odvoza komunalnog otpada

Organizirani naèin prikupljanja, odvoza i odlaganja otpada postoji na cjelokupnom podruèju Opæine Virje, uznapomenu da nisu sva domaæinstva pristala na korištenje navedenih usluga. Organizirano sakupljanje, odvoz iodlaganje na odlagalištu «Hataèenova» vodi poduzeæe Prizma VV d.o.o. iz Malog Otoka. Na isto odlagalištekomunalni otpad osim navedene firme ne dovozi niti jedna druga komunalna organizacija.

Prikupljanje otpada od domaæinstava obavlja se 1 put tjedno. Isti se prikuplja od domaæinstva putem vreæa zasmeæe a od pravnih subjekata i gospodarskih organizacija putem kontejnera. Glomazni otpad se sakuplja 2 putagodišnje iako koncesionar preuzme glomazni otpad od kuæanstava tijekom cijele godine.

Volumen koji se mjeseèno sakupi iznosi oko 160 m3, odnosno godišnje cca 1.920 m3 komunalnog otpada štokod preraèunavanja u tone odlo�ene na odlagalište, a ovisno o razlièitoj gustoæi /nabitosti i vrsti sakupljenogkomunalnog otpada iznosi oko 400 t godišnje.

Meðutim zbog nekontroliranog odlaganja otpada na mjesta koja nisu za to predviðena, organizirano prikupljenakolièina komunalnog otpada je nešto manja.

Podaci sakupljenih kolièina otpada na podruèju Opæine Virje tijekom 2007. god.:20 03 01 - miješani komunalni otpad - 431,75 t --- odlo�eno na odlagalište «Hataèanova»15 01 01 - ambala�a od papira i kartona - 1,72 t --- predana firmi «Unijapapir»

Vozni park kojim se obavlja prihvat i odvoz otpada, a takoðer i upravljanje odlagalištem «Hataèanova» sastojise od:

kamion smeæar, 20 m3, zatvoreni s prešom (STEYR),kamion smeæar, 18,5 m3, zatvoreni s prešom (SCANIA),


kamion cisterna, 10 m3, (VOLVO)kamion Kiper, 4x4, 160 ks, 16 tona, s dizalicom za utovar krupnog otpada i sekundarnih sirovina (IVECO),kamion smeæar, za podizanje kontejnera,1719 MERCEDES,kamion sanduèar, 90 ks (IVECO),traktor MTZ, 4x4, 90ks,cisternu 5,5 m3 za odvoz fekalija i otpadnih muljeva,utovarivaè 280 ks,utovarivaè 100 ks za saniranje deponije,kombinirani radni stroj ICB 94 ks, 4x4,gusjenièar 180 ks, 22 tone, za kompaktiranje- sabijanje otpada,samohodne kosilice, travokosaèice itd.

Osim poduzeæa Prizma VV d.o.o. koje organizirano dovozi otpad, dovoz otpada takoðer se obavlja individualnood strane graðana (kao i pojedinih firmi - vidljivo temeljem vrsta deponiranog otpada), putem traktora i kamiona. Otako dostavljenom otpadu ne postoje sumirani podaci o kolièinama. Navedeno je moguæe buduæi da odlagalište nijeograðeno i èuvano te se ne mo�e sprijeèiti neovlašteni pristup istom. Temeljem razgovora sa koncesionarom iuvidom u trenutnu situaciju na odlagalištu, za pretpostaviti je kako se na spomenuto odlagalište dodatno/nelegalnoodlo�i cca 400 tona/god. raznog otpada.

Slika 2. Kontejner za sakupljanje starog papira, naselje Virje

Postoje odreðeni oblici gospodarenja otpadom koji su vidljivi uakcijama sakupljanja glomaznog otpada (2xgodišnje) kao i uakcijama sakupljanja starog papira. Za potrebe sakupljanjapapira, na podruèju Opæine postavljeno je 10-ak kontejnera zastari papir.

2.1.2. Gospodarenje komunalnim otpadom

Sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom na podruèju opæine Virje nije uspostavljen. Navedenoznaèi kako ne postoji potpuna kontrola sveg otpada sa podruèja Opæine, od mjesta nastanaka do mjesta konaènogzbrinjavanja. Takoðer ne postoji organizirana obrada prikupljenog komunalnog otpada te adekvatno izdavajanje irecikliranje iskoristivih komponenti. Gospodarenje s komunalnim otpadom svodi se na prikupljanje i konaènoodlaganje u okviru odlagališta «Hataèanova» koje nije ureðeno sukladno propisima Republike Hrvatske. Samalokacija odlagališta sanirati æe se i zatvoriti do kraja 2011.god. odnosno stavljanjem u funkciju Regionalnog centraza gospodarenje otpadom na podruèju Piškornice u Jedinici lokalne samouprave Koprivnièki Ivanec.

Temeljem natjeèaja za javno prikupljanje ponuda Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost u vidusufinanciranja programa sanacije odlagališta komunalnog otpada (KLASA: 351-04/06-03/0001; UR.BROJ: 563-02-DR-06-) od 13. srpnja 2006. godine kao i Ugovora izmeðu Fonda i Opæine pristupilo se izradi potrebnedokumentacije za sanaciju odlagališta Hataèanova uz daljnje odlaganje u periodu od narednih pet godina odnosnodo otvaranje Regionalnog centra za gospodarenja otpadom. Pristupilo se izradi istra�nih radova i izradi geodetskogelaborata. Od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost Opæina Virje je za izradu dokumentacijeishodila 50.000,00 kn.

Na odlagalište «Hataèanova» odla�e se veæ du�i niz godina otprilike 50-ak godina, prvotno od stranegraðanstva, a uvoðenjem organiziranog odvoza i od strane koncesionara. U proteklih par godina godišnje se odla�e


cca 300-400 t otpada. Meðutim navedenu kolièinu komunalnog otpada treba uzeti s rezervom. U veæini sluèajevaprikupljene kolièine otpada se ne va�u nego se procjena kolièina otpada vrši prema broju dovezenih kamiona, štoje vrlo nepouzdano jer kamioni uvijek nisu jednako puni, otpad sadr�ava manje ili više vlage, zbijenost otpada jerazlièita itd. Isto tako veliki dio stanovništva zbrinjava proizvedeni otpad na vlastitim imanjima (paljenje,kompostiranje, zakopavanje, sa ostacima hrane se tove �ivotinje, itd.).

Uz navedene naèine, postoji i dio ekološki neosviještenih graðana koji otpad zbrinjavaju na nepredviðenimmjestima (u šumi, jarku, na livadama i divljim odlagalištima, itd.).

Tijekom 2007. godine na odlagalište je odlo�eno cca 431,75 t komunalnog otpada, a na podruèju Opæine Virje�ivi 5197 stanovnika, te iz navedenog proizlazi da je po stanovniku godišnje generirano cca 83 kg, s tim. S tim daje potrebno uzeti u obzir èinjenicu da mnogi i dalje dovoze otpad sami na odlagališta tako da je najvjerojatbnijeodlo�ena veæa kolièina otpada.

U sklopu «Drava River Basin Project» u 2004. godini izraðena je «Studija izvedivosti Regionalnog centra zagospodarenje komunalnim i neopasnim otpadom Sjeverozapadne Hrvatske» gdje se navodi da se na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije proizvede 0,52 kg/st./dan = 190 kg po stanovniku godišnje.

Usporeðujuæi gore navedene podatke dolazi se do velikih odstupanja u podacima o kolièinama otpada, te je zapretpostaviti da je godišnja kolièina nastalog komunalnog otpada u svakom sluèaju znatno veæa od prijavljene uRegistru oneèišæivanja okoliša (Narodne novine broj 35/08). Temeljem navedenih procjena realno je za oèekivatida se na podruèju Opæine Virje generira oko 850 t/godišnje što za daljnji proraèun predstavlja projektnu osnovu.

2.1.3. Procjene kolièina komunalnog otpada do kraja 2015. godine

Procjenu kolièine otpada do 2015 godine, dajemo obzirom na èinjenicu kako æe se još tijekom 2008 god. naodlagalište dovoziti otpad sa istih onih podruèja kao i proteklih godina. U obzir se uzima ona kolièina koja æe selegalno dovesti na odlagalište. Druga bitna pretpostavka je da æe se tijekom 2008/2009. god. uspostavitikontrolirano odlaganje tj. da neæe biti ilegalnog odlaganja te da æe se odlaganje u potpunosti kontrolirati te da æepodaci iz oèevidnika imati veæi postotak pouzdanosti.

Otvaranjem Regionalnog centar za gospodarenje otpadom novonastale kolièine komunalnog i proizvodnogneopasanog otpada odvoziti æe se na isto, a odlagalište «Hataèanova» æe se sanirati i zatvoriti. Procjena kolièinakomunalnog i proizvodnog neopasnog otpada radi se na temelju sljedeæih podataka i pretpostavki:

Obuhvaæenost površine Opæine i stanovništva je 100 %,Broj stanovnika neæe se bitno mijenjati,Kolièina otpada poveæavati æe se za 2% godišnje (temeljem Strategije gospodarenja otpadom RepublikeHrvatske) - procjena utemeljena na poveèanju standarda stanovništva

Procijenjene godišnje kolièine otpada za slijedeæih 10 godina dane su u tablici 8,, a 2007. godina uzeta je kaopolazna godina sa procijenjenom kolièinom otpada od 850 t god.

Tablica 8. Procijenjene godišnje kolièine otpada za slijedeæih 10 godina za razdoblje od2007 - 2017.god. s godišnjim poveæanjem od 2%


Na podruèju Opæine Virje postoji tek djelomièno uspostavljen sustav primarne recikla�e, putem 10-akpostavljenih kontejnera za papir i karton i putem trgovina koje su u sklopu mre�e prodavaonica za sakupljanjepovratne ambala�e.

Kontejnerima gospodari koncesionar Prizma VV d.o.o. te je tijekom 2007. god. u Unijapapir d.o.o., predano1,72 t otpadnog papira.

Na uvoðenju cjelovitog sustava na razmatranom podruèju putem zelenih-otoka i/ili recikla�nih dvorišta za sadase ništa ozbiljno ne poduzima. U takvoj situaciji prisutna je relativno niska procjena udjela primarne recikla�e.Trenutno postoji inicijativa od strane stanovništva, koncesionara te je selekciju potrebno što prije uspostaviti.

Cijena sakupljanja i gospodarenja otpadom naplaæuje se po domaæinstvu (10 kn/ domaæinstvo + 4kn/po osobi)- realno gledajuæi, cijena ne pokriva sve troškove gospodarenja otpadom, te je u cijenu potrebno ugraditi: troškovesakupljanja i odvoza, zbrinjavanja i odvojenog sakupljanja otpada, uklanjanja otpada koje je nepoznata osobaodbacila u okoliš, sanacije odlagališta.

2.2. Popis otpadom oneèišæenog okoliša i divljih odlagališta

Trenutno stanje na podruèju Opæine upuæuje na veæi broj oneèišæenih površina komunalnim otpadom.Evidentirane lokacije spadaju u kategoriju divljih odlagališta i kategoriju dogovornih odlagališta. Isti su nastali kaoposljedica nepostojanja «slu�benog odlagališta», odnosno kao posljedica neorganiziranog sakupljanja, pri èemu sunastale kolièine otpada završavale na smetlištima uglavnom u blizini mjesta i naselja gdje su i nastali.

Isto tako, niska svijest o potrebi zaštite okoliša, te neimplementiranje novijih propisa u podruèju gospodarenjaotpadom što se ne mo�e sagledati samo u kontekstu Opæine Virje nego u širem �upanijskom odnosno regionalnomkontekstu, uvjetovali su stanje gospodarenja otpadom kakvo ono danas postoji.

Danas se na podruèju Opæine nalazi privremeno slu�beno odlagalište otpada « Hataèanova» i ono je smještenosjeveroistoèno od naselja Virje. Odlagalište nije ureðeno sukladno Zakonu o otpadu i stoga æe ga biti potrebnosanirati, sukladno pozitivnim propisima.

Slika 3. Lokacija slu�benog odlagališta «Hataèanova»

Sve postojeæe deponije komunalnog otpada na podruèju Opæine Virje potrebno je sanirati u skladu sa Zakonomo otpadu. Tijekom proteklog razdoblja Opæina je ulagala opæinska sredstva u komunalne djelatnosti i saniranjepojedinih površina pa je tijekom 2007. god. u navedeno ulo�eno cca 22.800,00 kn. Financijska sredstva sukonkretno potrošena za pra�njenje kontejnera kao i za tekuæe sanacije divljih deponija u vidu uklanjanja olupina,automobilskih guma, uklanjanje otpada sa putova kao i sabijanje terena i sl.


Kao specifièna vrsta otpada - na podruèju Opæine Virje Prostornim planom �upanije odreðena je lokacijagraðevine za (privremeno) skladištenje opasnog tehnološkog otpada - iz djelatnosti proizvodnje nafte i plina. U toèki7. odredbi za provoðenja Prostornog plana �upanije definirana je kao graðevina za prihvat i obradu tekuæeg i krutogtehnološkog otpada iz djelatnosti proizvodnje nafte i plina i utiskivanje djelomièno obraðenog tehnološkog fluida ubušotinu Molve 8.

2.2.1. Popis lokacija divljih odlagališta s osnovnim podacima U Opæini Virje, odnosno u naseljima u kojima nije postojao organizirani odvoz otpada, otpad se odlagao

uglavnom u jaruge, kanale, nesanirane iskope itd. Na podruèju naselja Opæine Virje registrirano je 9 lokacija divljihodlagališta i slu�beno nesanirano odlagalište «Hataèanova».

Radi se, s izuzetkom odlagališta «Hataèanova», o tzv. «divljim» odlagalištima ili smetlištima, koja su definiranakao manji neureðeni prostori koji nisu predviðeni za odlaganje otpada, koji su nastali najèešæe samoinicijativno odstrane graðana bez znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspola�u nikakvim dokumentima relevantnim za njihovodjelovanje, niti posjeduju rješenje ili odluku tijela lokalne samouprave, a dovoz otpada uglavnom se obavljaindividualno od strane graðana.

Uvoðenjem organiziranog sakupljanja otpada, dovoz otpada je drastièno smanjen, ali su neke od lokacija ostalenesanirane te ih je potrebno prioritetno sanirati ( rok 2011 god.).

POPIS LOKACIJA PO NASELJIMA:

Šemovci:1. Divlje odlagalište «Livade donje» - lokacija se nalazi u rubnom dijelu opæine Virje u blizini naselja Sveta

Ana. Otpad se prostire uz poljski put koji vodi do privatnih voænjaka i obradivih površina. Otpad se prostire sa objestrane puta te zauzima prostor od kojih 3 000 m2 . Lokacija je obrasla šumom i raslinjem pa je ote�ano procijenitikolièine odbaèenog otpada. Sastav otpada: glomazni otpad, poljoprivredni, graðevinski, animalni,. Lokacija je staraveæ kojih 10-ak godina, te se u proteklom razdoblju sanira samo u smislu guranja otpada sa puta u obli�njudepresiju. Potrebno je sanirati lokaciju na adekvatan naèin.

2. Divlje odlagalište « Uz potok - Hotova» Lokacija manjeg smetlišta smještena, u blizini naselja Šemovci, s obje strane potoka Hotova (u podno�ju brda).

Otpad (metalni, graðevinski, poljoprivredni, glomazni,..) obrastao šumom, raslinjem te je teško procijeniti kolièineotpada.

3. Divlje odlagalište «Vinogradi - Hotova» -

Slika 4.: Obrasla lokacija divljeg odlagalište Šemovci

Lokacija se nalazi na obroncima Bilogore, u podruèju vinograda. Otpad (glomazni, ambala�a, poljoprivredniotpad) baèen je u jarugu te zauzima prostor od kojih 500 m2.

Miholjanec

4. Divlje odlagalište «Majster» - lokacija se nalazi u polju, omeðena obradivim površinama, potpuno je obraslau šikaru/šumu te zauzima površinu od 2 500 m2.


Slika 5.: Obraslo divlje odlagalište u polju «Majster»

5. Divlje odlagalište «Belevine» - lokacija u naselju Miholjanec na bilogorskim obroncima u podruèjuvinograda. Otpad je deponiran uz put i u depresiju dubine 10 m. Sa slike vidljiv je sastav otpada: glomazni otpad,graðevinski, kante, poljoprivredni otpad i dr. uz napomenu da se veæi dio otpada nalazi u depresiji.

Slika 6.: Sastav otpada divljeg odlagalište u Miholjancu

6. Divlje odlagalište «Miholjanec - put prema mlinu» - Ova lokacija je jedna od veæih lokacija te zauzimaprostor od cca 4 000 m2 na kojem se nalazi otprilike 3 000 m3 otpada razlièitog sastava (glomazni, graðevinski,otpadna plastika, poljoprivredni otpad,…). Opæenito na svim odlaglištima èesto dolazi do gorenja otpada tako da jeveæa kolièina otpada, pa tako i na ovoj lokaciji, izgorjela. Divlje odlagalište je potrebno prioritetno sanirati jer senalazi u okolici «Fratrovog zdenca» (koji je na opæinskoj razini registriran kao krajobrazna vrijednost).

Slika 7.: Sastav otpada na divljem odlagalištu


Hampovica:

7. Divlje odlagalište «Hampovica - pokraj vodospreme»

Slika 8.: Lokacija «Hampovica - pokraj vodospreme»

Divlje odlagalište manje površine, smješteno na bilogorskimobroncima (u blizini vodosprema), prostire se 10-ak m uz put i doljeu jarugu. Zbog stanja na terenu, obraslog otpada i velike dubinejaruge, teško je odrediti kolièinu i sastav otpada. Pretpostavlja se daje u ovu depresiju odlo�eno oko 1 000 m3 graðevinskog otpada,bijele tehnike, automobilskih olupina i ostalog glomaznog otpada.

8. Divlje odlagalište «Široki jarek» - lokacija se nalazi u blizini mjesta Hampovica, na obroncima Bilogore(brdo Kostanjevec), uz put u predjelu voænjaka i vinograda. Divlje odlagalište nalazi se na površini od oko 2 000m2, te je otpad dovezen u šumarak uz put kroz koji protjeèe potok, pa se on razlijeva kroz veæi dio deponije. Otpadse dovozi veæ du�i niz godina, a u posljednjih par godina lokacija se periodièno sanira ali stanovništvo i dalje dovoziotpad (iako imaju uspostavljeni organizirani odvoz otpada).

Slika 9. Sastav otpada lokacije «Široki jarek», Hampovica

Na divljem odlagalištu su ljudi godinama dovozili metalni otpad, pa ga na ovoj lokaciji ima u nešto veæimkolièinama, nego na ostalim lokacijama na podruèju Opæine Virje. Ujedno se na divljem odlagalištu i nalazigraðevinski otpad, zeleni otpad (granje, kukuruzovine i sl.), glomazni otpad ( odbaèene peæi, kante i sl. Otpad senalazi uz put, kao i uz nasip potoka, obrasta raslinjem. Otprilike je se na lokaciji nalazi cca 2 000 m3 otpada.

Rakitnica:

9. Divlje odlagalište «Rakitnica - Toplice» - Lokacija se nalazi u blizini naselja, te je smještena uz potok koji protjeèe kroz samo naselje. Divlje odlagalište


je nešto u�e, širine oko 5-10 m i dugaèko 100-njak metara. Otpad se nalazi uz rub cesta ali i u koritu potoka pa sedešava da se potok izljeva i stvara štetu na putu. Na lokaciji se nalazi cca 1 000 m3 otpada sastava: metalni otpad,bicikli, peæi, graðevinski otpad, kante, otpadna plastièna ambala�a i sl.

Slika 10.: Sastav otpada na lokaciji «Rakitnica -Toplice»

Šemovci:Divlje odlagalište Šemovci - kod nogometnog igrališta - na lokaciji, smještenoj unutar naselja (100 m

udaljena od kuæa) i pokraj nogometnog igrališta nalazila se velika kolièina otpada (komunalnog, metalnog,glomaznog, bio-otpada, olupine,…). Lokacija divljeg odlagališta nedavno je sanirana, te je okolica nogometnogigrališta pretvorena u travnatu površinu.

U blizini lokacije trenutno se nalazi «planirka» graðevinskog otpada (graðani i firme individualno dovoze otpad)u funkciji zatrpavanja depresije odnosno obale kanala. Cilj dovoza je prenamjena lokacije u zelene površine.

Slika 11.: Sanirana lokacija divljeg odlagališta u Šemovcima

2.2.2. Slu�beno odlagalište Opæine Virje «Hataèanova»

Na podruèju Opæine nalazi se privremeno slu�beno odlagalište otpada « Hataèanova» i ono je smještenosjeveroistoèno od naselja Virje. Odlagalište nije ureðeno sukladno Zakonu o otpadu i stoga æe ga biti potrebnosanirati.


Lokacija odlagališta Hataèanova evidentirana je Prostornom planu ureðenja opæine Virje kao lokacijanamjenjena sanaciji i privremenom odlaganju otpada sa podruèja opæine Virje sve do otvaranja Regionalnog centarza gospodarenje otpadom. Lokacija se rasprostire na kè.br.: 4090/29, 4090/30, 4090/28 i dio otpada nakè.br.4090/27. Odlagalište je omeðeno putevima koji se nalaze na èesticama: 4087/7, 10292/1 i 4090/31.Navedene èestice nalaze se u opæinskom i dr�avnom vlasništvu te je potrebno urediti imovinsko pravne odnose.Sama lokacija smještena je sjeveroistoèno od naselja Virje u pravcu Molvi i Ðurðevca, te je udaljena 2 km odnaselja Virje.

Od komunalne infrastrukture na samom odlagalištu ne postoje nikakvi prikljuèci. Odlagalište nije ograðeno, nepostoji èuvarska slu�ba koja bi sprjeèavala neovlaštene ulaske, a od opreme koristi se buldo�er za povremenoporavnavanje i zbijanje otpada. Takoðer ne postoje podaci da se na odlagalištu provodi nikakav program praæenjastanja okoliša, odnosno pojedinih njegovih segmenata (voda, zrak). U toku proteklog razdoblja za potrebe ovogodlagališta nije izraðena nikakva dokumentacija, tako da odlagalište «Hataèanova» nema adekvatne dozvole zarad.

Ujedno na odlagalištu, velike probleme stvaraju Romi (grupa od 15 pojedinaca razlièite dobne starosti - cijeleobitelji) koji neovlašteno upadaju na opæinski posjed i kopaju po smeæu tra�eæi vrijedne sirovine. Ujedno da štolakše doðu do metala, kojim najèešæe ilegalno preprodaju (iako ne posjeduju adekvatne dozvole gospoadrenjaotpadom) namjerno podmeæu po�are i dolazi do oneèišæenja zraka. Tijekom 2007. i 2008 god. dolazilo je do èestihpo�ara na odlagalištu te navedeno smeta ne samo naselju Virje veæ i obli�njim naseljima, a osobito graduÐurðevcu.

Romi ujedno stvaraju probleme radnicima koji pokušavaju upravljati odlagalištem, a uz njihovu prisutnost posaoim je ote�an. Rad usporavaju èesti fizièki napadi kao i bojazan da radom buldo�era ne ozljede pokojeg Romazatrpanog smeæem.

Navedeni problem potrebno je prioritetno riješiti te je u rješavanje problema potrebno ukljuèiti i dr�avne vlasti,Ministarstvo unutarnjih poslova i dr.

Slika12.: Po�ar na Hataèanovi

Ukupna površina odlagališta iznosi cca 10 000 m2 i prema okvirnim procjenama na odlaglištu je odlo�enootprilike 8 000 m3 (toène kolièine otpada æe se utvrditi istra�nim radovima i geodetskim elaboratom. Navedeno jepotrebno prioritetno izraditi kao temelj daljnjeg plana sanacije odlaglišta). Na odlagalištu se odla�e komunalni injemu slièan otpad opæine Virje (obuhvaèena su sva naselja), te se privremeno skladišti glomazni otpad. Sastavotpada na odlagalištu: graðevinski otpad, biorazgradivi otpad, otpadna ambala�a od pesticida, animalni otpad i dr.Ujedno se na odlagalištu povremeno odla�e otpad iz radionica koje djeluju na podruèju Opæine, te umjesto da otpadpredaju ovlaštenom sakupljaèu uz evidenciju prateèeg lista, sami dovoze i odla�u otpad na odlagalište bez ikakvepredobrade otpada.


Neovlašteni ulazi na odlagalište uvelike ote�avaju posao koncesionaru/firmi koja upravlja odlagalištem.

Tlo na kojem se odla�e otpad neureðeno je i dolazi do nekontroliranog otjecanja procjedne vode u podzemljekao i na okolna poljoprivredna zemljišta. Postojeæa lokacija neadekvatna je te ju treba sanirati i zatvoriti, a sav noviotpad æe se preusmjeriti u Regionalni entar za gospodarenje otpadom.

Slika 13.: Satelitska snimka odlagališta «Hataèanova»

3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPÆINE VIRJE

3.1. Mjere odvojenog sakupljanja otpada

3.1.1. Mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i posebnih vrsta otpadaGrad i opæina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom što znaèi da je opæinsko poglavarstvo,

odnosno vijeæe du�no u svom podruèju osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnimotpadom. Koordinacija sa �upanijom pri tome je osobito va�na. Sukladno èl. 15. stavku 4 Izmjena i dopuna Zakonao otpadu («Narodne novine» broj 60/08), opæine su na svom podruèju du�ne postaviti odgovarajuæe spremnike iosigurati gradnju recikla�nog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom.Komunalni otpad obuhvaæa i razne, po Zakonu, definirane kategorije posebnog otapda za koje su doneseni posebnipodzakonski akti. Pravilnicima (o ambala�i, otpadnim baterijama i akumulatorima, gumama, vozilima, ee- otpadu idr.) pobli�e se odreðuje naèin gospodarenja ovim skupinama otpadnih materijala. Ponekad je teško razdijelitigranicu komunalni - posebni otpad te, stoga, polazimo od èinjenice da je iz ukupne mase komunalnog otpadauputno izdvojiti što je više moguæe posebnih vrsta otpada tj. onih iskoristivih materija koje se dalje mogu plasiratikao vrijedne sirovine za stvaranje novih proizvoda ili proizvodnju energije. Cilj, je, svakako, smanjiti ukupnukolièinu otpada koji optereæuje potencijalno kvalitetno obradivo zemljište opæine te predstavlja velik ekološkiproblem koji ugro�ava kakvoæu podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odlo�i na odlagalište. Istovremeno,taj odbaèeni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi ovlaštenoj za gospodarenje otpadom koja gazbrinjava na legalan i ekološki prihvatljiv naèin rastereæujuæi prirodne resurse opæine.

Primarna recikla�aIzdvajanje korisnih komponenti iz toka miješanog komunalnog otpada (papir, staklo, met, pet ambala�a,

organski otpad, plastika i sl.) i njihova priprema za ponovno korištenje u proizvodnom procesu naziva se recikla�a.Primarno odvajanje navedenih sastavnih dijelova komunalnog otpada trebalo bi zapoèeti veæ u domaæinstvima,odnosno na mjestu samog nastanka otpada. Na podruèju opæine Virje selekcija otpada u samim je zaèecima.Naime, tek pojedine vrste otpada poput npr. papira odvaja se na razini proizvodnih poduzeæa odnosno vlastitom


inicijativom vlasnika koncesije za prikupljanje i odvoz otpada na odlagališta na ovom podruèju - «Prizme», d.d..

Mjere odvojenog prikupljanja pojedinih kategorija otpada su slijedeæe:

Prema èlanku 56. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (Narodne novine, broj 60/08), gradovi iopæine du�ne su na svojem podruèju postaviti spremnike i osigurati gradnju recikla�nog dvorišta zaodvojeno prikupljanje otpada do 31. 12. 2008. godine te osigurati gradnju najmanje jednog recikla�nogdvorišta za graðevinski otpad.

ZELENI OTOCI: - to je mjesto na javnoj površini na kojem se nalazi jedna ili više posuda za prihvat odvojeno


Mjera 1): - PRIORITETNO!

- u opæini Virje potrebno je do 31. 12. 2008. godine uspostaviti sustav organiziranog rasporedaodgovarajuæih spremnika/posuda/kontejnera - zelenih otoka za odvojeno skupljanje osnovnihskupina otpada:

2 zelena otoka na kljuènim mjestima (broj stanovnika naselja od gotovo 3.700 stanovnika-ukupno oko 30 do 50 posuda na 1000 stanovnika predviðeno Planom gospodarenja otpadomRepublike Hrvatske) - PRIORITETNA MJERA koju treba realizirati PRIJE sanacije divljihodlagališta!

u naseljima Šemovci i Miholjanec, a u kasnijoj fazi moguæe i u Hampovici, formirati po jedanzeleni otok

Mjera 2): - PRIORITETNO!

- u naselju Virje opæina treba osigurati prostor za izgradnju recikla�nog dvorišta ili mini recikla�nogdvorišta u sjevernom dijelu naselja koje æe ukljuèivati odgovarajuæe spremnike i prostor zaprikupljanje minimalno 4 osnovne skupine otpada (papir, staklo, metal, plastiku) proširujuæi ovajkoncept svake godine opsegom prikupljanja i vrstama otpada koje se prikuplja:

graðevinski otpad mora se prikupljati bilo unutar navedenog recikla�nog dvorišta, biloformiranjem zasebnog recikla�nog dvorišta na lokaciji bli�e najveæim opæinskim izvorima ovogotpada (moguæa lokacija vlasništva tvrtke «Matvej», sj. dio naselja)za opasni otpad iz kuæanstava potrebno je omoguæiti prikupljanje unutar recikla�nog dvorištaradi smanjenja opasnosti ugro�avanja poljoprivrednih površina i okoliša opæine opæenito,naroèito u pogledu zbrinjavanja otpadnih zaštitnih poljoprivrednih sredstava, njihove ambala�e,otpadnih ljekova, lakova, boja i otpadnih baterija i akumulatoraglomazni otpad - omoguæiti kontinuirano prikupljanje u recikla�nom dvorišturok provedbe ovih mjera: do 31. 12. 2008. godine

Mjera 3): - PRIORITETNO - TRAJNO!

Usporedo s uspostavom zelenih otoka i recikla�nog dvorišta Opæina je du�na vršiti intenzivneedukacijske mjere predlo�ene ovim Planom.

sakupljenog materijala. Od korisnih komponenti sustavom odvojenog prikupljanja izdvajat æe se papirnati i kartonskiotpad, otpadni Polietilentereftalat (PET), staklo i metali, odnosno otpad koji u velikoj veæini spada u ambala�niotpad. S obzirom na hrvatske propise odreðena kolièina tih komponenti æe se prikupiti povratom ambala�nogotpada prema Pravilniku o ambala�i i ambala�nom otpadu (Narodne novine, broj 97/05, 115/05. i 111/06) utrgovinama.

Stanovništvo samostalno odla�e otpadne materijale u navedene spremnike. Iz tog razloga u prvom redupotrebno je zapoèeti s mjerama edukacije stanovništva i poveæanjem svijesti o problemima vezanim za otpad.Spremnici moraju imati oznaku vrste i naziva ambala�nog otpada koji se u njima odla�e, uputu o naèinu odlaganja,osnovne informacije o pravnoj osobi koja je odgovorna za pra�njenje spremnika.

Slika 14: Osnovna ideja postupanja komunalnim otpadom iz kuæanstva

Zeleni otoci se najèešæe sastoje od 4 spremnika razlièite boje, a moguæe je dodati i spremnik za baterije i dr. URepublici Hrvatskoj su standardizirane boje spremnika, a karakteristiène boje spremnika za komponente koje seplaniraju izdvajati su prikazane u tablici xx.

To su spremnici za:

papirnati i kartonski otpadotpadnu plastikumetalni otpadotpadno staklo

Tablica 15: Karakteristiène boje spremnika za komponente koje se namjeravaju izdvajati

Opæina treba odrediti tvrtku (ovlaštenog recikla�era) koji æe prikupljati i zbrinjavati odvojeno sakupljeni otpad isa njom sklopiti Ugovor. Otpad se mo�e izravno transportirati poduzeæima ovlaštenim za obradu ili odvoziti urecikla�no dvorište. Otpad æe se tu sortirati i pripremiti za transport, ovisno o pojedinoj vrsti i proslijediti tvrtkamaovlaštenima za obradu. Predviðaju se spremnici od 400 do 1100 l za papir, staklo i metale i mre�asti spremnik od400 do 600 litara za PET ambala�u. Spremnik za iskorištene baterije bi bio manje zapremine (oko 50 l) .


Slika 16: Izgled zelenog otoka

Proces postupanja s odvojeno prikupljenim papirnatim, plastiènim i metalnim otpadom sa zelenih otoka prikazanje na donjoj shemi. Postupanje sa staklom je identièno, ali ne sadr�i prešanje i baliranje nego se samo mo�e lomitida se smanji volumen.

RECIKLA�NO DVORIŠTE: odreðen prostor naselja opremljen spremnicima i posudama namijenjenimodvojenom privremenom skladištenju iskoristivih frakcija otpada. Ovdje bi stanovnici uvijek mogli na jednostavan ipristupaèan naèin dobiti informacije o svim pitanjima postupanja tj. gospodarenja otpadom a naroèito u pogledusmanjivanja kolièina i štetnosti valstitog otpada kao i boljeg iskorištavanja otpada. Putem lokalnim sredstavaobavješæivanja i aktivnosti same opæine, stanovništvo se obavještava o radnom vremenu recikla�nog dvorišta,popularizira odvajanje otpada, anga�ira mlaða populacija u daljnjoj edukaciji starije, informira o vrstama otpada isl.). Cilj odvojenog sakupljanja otpada iz kuæanstava je smanjivanje ukupne kolièine otpada i otpada koji seneiskorišten odla�e na deponiju. Recikla�no dvorište mora udovoljavati odreðenim tehnièko-tehnološkim uvjetima:

- mora biti ograðeno- svi otvoreni spremnici (za otpadno staklo, plastiku, �eljezo i sl.) moraju biti u posebno ograðenomnatkrivenom prostoru u koji je onemoguæen dotok oborinskih voda

- otpad se mora skladištiti odvojeno po svojstvima otpada, vrsti i agregatnom stanju- podna površina mora biti nepropusna- stacionarna posuda, spremnik i druga ambala�a moraju biti izraðeni tako da je moguæe sigurno punjenje ipra�njenje

- mora biti oznaèeno natpisom «Recikla�no dvorište» s podacima o vrsti otpada koji se skladišti, kljuènombroju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu, radnom vremenu i sl.


Obzirom na vrste otpada koje se mogu pronaæi na odlagalištima širom opæine, u recikla�nom dvorištu potrebnoje osigurati spremnike za slijedeæe vrste otpada:

- stari namještaj i drugi glomazni otpadotpadno �eljezo- plastiku- papir- elektriène i elektronièke ureðaje- otpadnu ambala�u oneèišæenu opasnim- tvarima (posude od pesticida, ulja, boja i lakova i sl.)- opasni otpad iz domaæinstva (otpadni ljekovi, kemikalije, boje i sl.)- motorna ulja- staklo- otpadne baterije

Opæina Virje mora u naselju Virje osigurati prostor za recikla�no dvorište graðevinskog otpada. Najlogiènijerješenje koje se nameæe je izbor lokacije u blizini najveæeg izvora ove vrste otpada (relacija izmeðu dviju tvrtki kojegeneriraju ovu vrstu otpada - graðevinska tvrtka «Gratit», d.o.o. i tvrtka «Matvej»,d.o.o.). Na taj naèin, graðevinskiotpad bi bio organizirano privremeno prikupljen do daljnje obrade na odgovarajuæoj lokaciji, a tvrtke - izvori bi veæimdijelom rasteretile vlastiti proizvodni prostor i riješile problem neadekvatnog odbacivanja otpadnog graðevnogmaterijala. Ukoliko izbor ove lokacije nije moguæ, prikupljanje graðevinskog otpada treba osigurati unutarrecikla�nog dvorišta namijenjenog prikupljanju veæ navedenih kategorija otpada.

Pravna osoba, koncesionar koja upravlja recikla�nim dvorištem ne mora imati dozvolu za gospodarenjeotpadom izdanu od nadle�nog �upanijskog upravnog tijela koja obuhvaæa i djalatnost upravljanja recikla�nimdvorištem, ali mora imati uporabnu dozvolu za namjenu korištenja prostora za namjenu privremenog skladištenjaotpada.. Ukoliko se prikupljaju i opasne kategorije otpada, tada je potrebna i dozvola Ministarstva zaštite okoliša,prostornog ureðenje i graditeljstva za gospodarenje tom vrstom otpada. Recikla�no dvorište mo�e biti u vlasništvuopæine ili æe opæina ovlastiti odabrane tvrtke/u da u njihovo ime, upravljaju recila�nim dvorištem i preuzimajuodvojeno skupljeni otpad iz kuæanstva. U kasnijoj fazi, nakon što se vremenom utvrdi koja struktura otpada je ukojim omjerima najekonomiènija za prikupljanje, broj spremnika mo�e se proširiti onim vrstama otpada za koje seutvrdi najveæa potreba i pronaðe odgovarajuæi skupljaè/obraðivaè koji æe ga preuzeti.

U papirnati i kartonski otpad koji se mo�e odlo�iti u recikla�no dvorište ili u zelenim otocima spadaju:

novine i èasopisiprospekti, katalozi, bilje�niceknjige i slikovnicepapirnate vreæice, kartonske fascikle i kutijevaloviti kartonostali papirni i kartonski predmeti bez plastiènih ili drugih materijala

Prilikom odvojenog odlaganja otpada u posude za ovu kategoriju otpada ne odla�u se:

višeslojna, kompozitna ambala�a (neke vrste mlijeka, jogurta i sokova)foto papirzauljeni papiriostali nepapirnati materijali

Papir i karton kao sastavni dio komunalnog otpada treba odvajati u spremnike postavljene na podruèju opæine,odnosno naselja da bi se smanjile ukupne kolièine otpada odlo�enog kao neiskoristivi miješani komunalni otpad naodlagalištu.

Sav opasni otpad mora se izdvajati iz toka komunalnog i drugih tipova neopasnog otpada.

Staklo - dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su:

staklene posude (boce, èaše, )prozorsko staklo


U spremnike za staklo, moguæe je odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvaraèa i èepova. Zapotrebe recikliranja, èep i etiketa oneèišæuju bocu te ih je potrebno odvojeno odlagati. Lomljenjem stakla seostvaruje ušteda u odlagališnom prostoru jer se volumen smanjuje za više od 7 puta.

U spremnike se ne odla�u �arulje, porculansko ili keramièko posuðe, svjetiljke, armirano, kristalni i automobilskostakl, boèice od ljekova. Prozorsko staklo moguæe je zbrinuti kod staklara.

Staklo iz komunalnog otpada, dakle, treba, kao i sve kategorije otpada za koje je to izvedivo, izdvajati i odvojenoprikupljati na lokacijama zelenih otoka ili spremnika unutar recikla�nog dvorišta u Virju.

Metalni otpad se mo�e podijeliti na:

�eljezne metale (èelik, lim, lijev)obojene metale (aluminij, bakar, cink, olovo)

Posebnu kategoriju metalnog otpada èine aluminijska ambala�a za pakiranje piva i gaziranih piæa pa se zatoorganizira posebno sakupljanje ove vrste otpadnog materijala. U spremnike je moguæe odlagati prazne metalnedoze - konzerve alkoholnih i bezalkoholnih piæa, prazne konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kraæe cijevi,alat, èeliène trake, metalne zatvaraèe i èepove od boca i staklenki. Doze i limenke od raznih vrsta sprejeva kojisadr�e zapaljive, opasne i zabranjene tvari (lakovi za kosu, dezodoransi, boje u spreju i drugi slièni spojevi) nijemoguæe odlagati u spremnike.

Za glomazni otpad takoðer treba omoguæiti privremeno prikupljanje u recikla�nim dvorištima tako da mještanimogu tijekom cijele godine i svih radnih dana, ukljuèujuæi i subotu, besplatno odlo�iti ovu vrstu otpada.

Animalni otpad - njegovo zbrinjavanje treba zapoèeti u trenu samog uginuæa �ivotinje koje mora biti registriranoi evidentirano u nadle�nim veterinarskim slu�bama. Prikupljalište, sabirno mjesto za privremeno zbrinjavanjeanimalnog otpada ne organizira se na nivou svake jedinice lokalne samouprave veæ jedna opæina u �upanijiprihvaæa otpad s cijelog �upanijskog podruèja do daljnje otpreme u konaèno mjesto zbrinjavanja (SesvetskiKraljevac, «Agroproteinku»). Vlasnik uginule �ivotinje ne smije èekati više od 24 sata od prijave uginuæa slu�bi kojaæe vozilom doæi po �ivotinju. Odlaganje poluraspadnutih strvina po putevima, na odlagalištu te na svim drugimmjestima, treba biti najstro�e sankcionirano. Edukacija i prevencija u postupanju s ovom vrstom otpada trebaju bitiprioritetne mjere koje treba provoditi opæina.

Otpadni mulj iz ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda mora se riješiti sukladno projektu gradnje ureðajaza proèišæavanje koji treba predvidjeti potpunu aerobnu ili anaerobnu stabilizaciju mulja prije nego se uputi naodlaganje. Mulj koji se namjerava koristiti za odlaganje na poljoprivredne površine, potrebno je obraditi sukladnoPravilniku koji obuhvaæa ovu problematiku. Mulj u tekuæem stanju bez predobrade nije dozvoljeno odlagati naodlagalište.

Prikupljeni graðevinski otpad moguæe je iskoristiti u procesu upravljanja i privremenih sanacijskih mjeraodlagališta (dnevne prekrivke, izgradnja transportnih puteva i sl.) èime se smanjuju troškovi gospodarenjagraðevinskim otpadom i sanacije odlagališta.

Povratna ambala�a - (PET, aluminij) otkupljuje se na lokacijama (4 ) prodajnih mjesta u opæini Virje. Oveprodavaonice imaju potpisan Ugovor s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost o preuzimanju povratneambala�e za koju se plaæa naknada.

Plastiku koja ne pripada povratnom sustavu zbrinjavanja - ambala�a od alkoholnih piæa, sokova, mlijeka,jestivog ulja, octa, deterd�enta, omekšivaèa, šampona, kozmetièkih proizvoda, Polivinlklorid (PVC) folije, plastiènevreæice itd. takoðer je moguæe odvojeno prikupljati u spremnicima, odvojeno po vrstama i ovisno o ponudi moguæihsakupljaèa/obraðivaèa ovih vrsta otpada, no za njih nije propisana moguænost plaæanja naknade njihovimdonosiocima.

Ako se radi o ambala�i opasnih tvari kao što su ljepila, smole za èišæenje, otapala, lijekovi, ambala�u je zajednos preostalim sadr�ajem potrebno odvojiti u segment opasni otpad.

Guma - glavna skupina gumenih predmeta u širokoj primjeni su gume za vozila (guma osobnih automobila,autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, vozila i traktora, zrakoplova i drugih letjelica, te slièni odgovarajuæiproizvod koje posjednik radi ošteæenja, istrošenosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne mo�e ili ne �eliupotrebljavati te ga zbog toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Odlaganje guma na odlagalištu predstavlja posebanproblem jer zauzimaju velik prostor, idealna su staništa za glodavce, a velika su opasnost. Kako su otpadne gume


sirovina koja se mo�e reciklirati, preraditi u granule ili iskoristiti za dobivanje energije ne smiju se odbacivati naodlagališta.

Glavne skupine drvenih predmeta koji èine otpad:preraðeno drvo (dijelovi namještaja,…)šumarski otpad (otpad od èišæenja zelenih površina, parkova,…)

Manji dio se obraðuje i dijelom koristi kao energent (ostaci drveta i piljevina) u preraðivaèkoj industriji, a veæi dio(osobito šumarskog otpada) se ostavlja i trune u šumi te na taj naèin velike kolièine organskog otpada propadaju amoguæe ih je preradom iskoristiti kao malè na zelenim površinama ili u energetske svrhe i sl.

Biorazgradivi otpad

Sastoji se od kuhinjskih ostataka iz domaæinstava te razlièitog vrtnog otpada. Sustav za gospodarenjebiorazgradivim otpadom vrlo je va�an segment iz razloga što u komunalnom otpadu on zauzima najveæi udio.Sustav obrade biorazgradivog otpada smanjuje kolièine koje je potrebno odlo�iti na odlagalište. Proces preradebiorazgradivog otpada vrši se kompostiranjem. Dodatna korist takvog sustava jesu velike kolièine biognojiva kojese proizvedu.

Proces postupanja sa biorazgradivim otpadom:

Opæina Virje bi u razdoblju od 2008-2015. u svojih 6 naselja trebala osigurati minimalne uvjete odvojenogprikupljanja otpada te unaprjeðivati edukacijske metode kojima bi stanovništvo potaknulo na realizaciju takvihmjera. Temeljni princip koji pri tome treba poštivati je ponašanje koje zadovoljava strog hijerarhijski slijedzbrinjavanja otpada kojeg definiraju europske direktive, Zakon o otpadu, republièki i �upanijski Plan gospodarenjaotpadom: izbjegavanje nastanka otpada - ponovna uporaba - razne vrste oporabe otpada- konaèno odlaganje uminimumu. Navedena rješenja se koriste i iscrpljuju tim redom kako bi se u konaènici svaki put smanjila kolièinaotpada namijenjena iskljuèivo za odlaganje.

Otpad iz tehnoloških procesa eksploatacije plina i nafte Ine koji se nalaze na lokaciji Mol-8 trebaju sezbrinjavati primjenjujuæi mjere propisane Rješenjem o provedenoj procjeni utjecaja na okoliš graðevine zazbrinjavanje ove vrste otpada što obuhvaæa i mjere monitoringa okoliša pri obavljanju zahvata.

3.1.2. Odlaganje komunalnog otpada

Odlagalište «Hataèanova» odreðeno je u skupini tzv. slu�benih odlagališta, koja, sukladno Odluci o Izmjenamai dopunama Prostornog plana Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 8/01. i 8/07) pripada odlagalištima koje se koriste do uspostave centralnog sustava gospodarenjaotpadom, odnosno Regionalnog centra gospodarenja otpadom. Na Hataèanovi nije potrebna predobrada otpadaprije njegova odlaganja kao ni odstranjivanje biorazgradive komponente otpada do maksimalnog udjela 35%ukupne mase. Ti æe se zahtjevi postavljati Regionalnom centru za gospodarenje otpadom, sukladno Pravilniku ogospodarenju otpadom (Narodne novine, broj 23/07. i 111/07). No, meðutim, odvajanje svih iskoristivih sastavnihdijelova otpada prije odlaganja svakako je mjera koju treba provoditi što je kvalitetnije moguæe putem zelenih otokas odabranim vrstama spremnika.


3.2. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad «Hataèanova»

Postojeæa odlagališta koja ne zadovoljavaju uvjete Pravilnika o naèinima i uvjetima odlaganja otpada,kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada («Narodne novine» broj 117/07), pravna osoba koja upravlja iodgovorna je za rad odlagališta, du�na je u roku od godine dana od stupanja na snagu Pravilnika (istjeèe ustudenom 2008.) izraditi plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostavitinadle�nom tijelu na suglasnost.

Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeæa odlagališta moraju bitisanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. godine (do kad se oèekuje poèetak rada, uspostavecentralnog sustava gospodarenja otpadom). Stroge uvjete Pravilnika moæi æe dugoroèno zadovoljiti samoodlagališta i sustavi u koje je ulo�eno mnogo sredstava radi ostvarenja svih mjera prevencije oneèišæenja okolišadeponije ostatnog otpada, konaène sanacije, zatvaranja i monitoringa okoliša nakon provedenih sanacijskih mjerai zatvaranja.

Mala opæinska odlagališta èijim uslugama se koristi samo jedna ili mali broj opæina ne mogu biti rentabilna (niokolišno ni ekonomski) te njihovo odr�avanje i dugoroèni rad ne bi trebali biti podupirani financijskim poticajima nis �upanijske ni s dr�avne razine (Fond zaštite okoliša i energetske uèinkovitosti). Mjere sanacije i zatvaranja


Na odlagalište «Hataèanova» potrebno je odlagati samo ostatni, neiskoristivi dio otpada iz kojeg suprethodno izdvojene sve vrste posebnog otpada (èije gospodarenje je propisano posebnim propisima,ukljuèujuæi i papir, metal, staklo, biorazgradivi, glomazni i opasni otpad) - korisnog materijala,potencijalne sirovine za daljnju obradu/oporabu/recikla�u.

Odlaganje miješanog otpada na odlagalište trebalo bi se postupno smanjivati na naèin da udio izdvojenogotpada raste poèevši od 2008. godine s tendencijom da se kolièina prosjeèno godišnje odlo�enog otpadasmanjuje tijekom svake godine kako bi se do razdoblja uspostave centralnog sustava gospodarenjaotpadom na regionalnoj razini, u opæini Virje (kao i ostalim Jedinicama lokalne samouprave) u potpunostiuhodao sistem selekcije i odvojenog prikupljanja, a odlagalište saniralo i zatvorilo (ostatni neizdvojeniotpad bi se odlagao na lokaciji Regionalnog centra za gospodarenje otpadom-a u drugoj Jedinici lokalnesamouprave - Koprivnièki Ivanec).

Otpad èija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti da bi seomoguæilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona o otpadu.

Prilikom skupljanja komunalnog otpada mora se iz njega izdvojiti opasan otpad i njime gospodariti uskladu sa Zakonom.

Plan predla�e obraèun komunalnog otpada od domaæinstava po kriteriju volumena kao najstimulativnijegmodela, odnosno kolièine i svojstava otpada (za razliku od kriterija broja èlanova kuæanstava, površine idr. koji se kao kriteriji smiju primjenjivati završno s 31.12.2009. godine sukladno Izmjenama i dopunamaZakona o otpadu) da bi se kolièina otpada koji je namijenjen odlaganju poticala na smanjivanje.

takvih deponija, (poput «Hataèanove») usporedo s mjerama odvojenog prikupljanja otpada, trebaju bitistimulirane.

Slika 17: Odlagalište Hataèanova (travanj 2008.g.)


Krajnji cilj: - dugoroèno realizirati najviše jedno odlagalište (i to samo ostatnog, neiskoristivog otpada izkojeg su izdvojene sve korisne komponente) na podruèju �upanije. Opæinsko poglavarstvo opæine Virjemora nadzirati provoðenje sanacijskih mjera odlagališta «Hataèanova».

Sanacija odlagališta «Hataèanova» mora biti u skladu s Planom sanacije odlagališta do uspostaveRegionalnog centra za gospodarenje otpadom. Nakon izrade projektne dokumentacije, putem javnognatjeèaja opæinsko poglavarstvo æe izabrati izvoðaèa sanacije.

Sanacija terena mora biti ili postupna ili kratkoroèna i brza ali s poèetkom u godini zatvaranja deponije.Sanacija i zatvaranje mora biti dovršeno do kraja 2011. godine.Za tri godine trajanja planiranog rada deponije nisu potrebne mjere izgradnje cjelokupne infrastruktureodlagališta (struja, voda, vaga i sl.) veæ samo najnu�nije mjere sprjeèavanja prodora oneèišæenja upodzemne vode tlo i zrak, ukljuèujuæi mjere odvojenog prikupljanja otpada i edukacije o naprednijimmetodama zbrinjavanja otpada.

Opasnost od po�ara na smetlištu treba sprijeèiti prvenstveno:

- mjerama odvojenog sakupljanja otpada koji je «interesantan» neovlaštenim osobama koje se beznadzora trajno zadr�avaju na deponiji i uzrokuju opasne radnje - na prostoru recikla�nog dvorišta u naseljuVirje potrebno je osigurati i prostor za trajnu moguænost preuzimanja glomaznog otpada koji sadr�imetalne dijelove i sl. a koji se èesto pali na deponiji te druge korisne sirovinske materijale koji ne smijudospjeti na odlagalište - stro�im nadzorom nad odlagalištem: - izgradnja ograde, ogranièenje pristupa, povremena èuvarskaslu�ba, ogranièiti vrijeme zadr�avanja na deponiji odlukom, postavljanje natpisne ploèe s radnimvremenom uvjetima i ogranièenjima ponašanja na odlagalištu, anga�iranjem nadle�nim slu�bi policije popotrebi

Odlagalište «Hataèanova» privremenog je karaktera do uspostave Regionalnog centar za gospodarenjeotpadom kada se treba zatvoriti ili, eventualno, definirati njegova nova uloga unutar sustava (pretovarna stanica).Do tada odlagalište treba ograditi i sprijeèiti njegovo daljnje proširenje te raznošenje otpada na okolnepoljoprivredne površine. Ugovorni koncesionar koji brine o odlagalištu mora obavljati redovito prekrivanje otpadainertnim materijalom, dok slu�ba komunalnog redarstva treba aktivnije sudjelovati u prepoznavanju radnji koje nedoprinose prihvatljivom radu odlagališta. Spaljivanje otpada treba najstro�e sankcionirati te zabraniti duljezadr�avanje osoba na prostoru odlagališta. Opæina pri ovakvim organizacijskim aktivnostima, umjesto pasivneuloge, mora pru�ati struènu i financijsku potporu ovlaštenom koncesionaru za odvoz i odlaganje otpada(ograðivanje prostora, postavljenje natpisa upozorenja, radnog vremena, rampe i sl.). Isto tako, opæina je du�nastimulirati odvojeno sakupljanje otpada prije faze odlaganja na deponiji (edukacijske mjere, anga�iranje ovlaštenihtvrtki- sakupljaèa posebnih kategorija otpada) tako da se sprijeèi moguænost nala�enja iskoristivih komponentiotpada na samoj deponiji i, ujedno, interesa raznim neovlaštenim «skupljaèima» iza kojih ostaje još više nereda uprostoru (po�ari, raznošenje, dovo�enje kategorija otpada koje nije moguæe odlagati na deponiji poput strvina,opasnog otpada, kemikalija, ljekova i sl.).

Na odlagalište «Hataèanova» sukladno Pravilniku o naèinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama iuvjetima rada za odlagališta otpada ne mora se odlagati prethodno obraðeni otpad i otpad sa udjelombiorazgradive komponente (maksimalno 35%) jer se radi o odlagalištu koje se privremeno koristi nakon sanacijedo uspostave centra za gospodarenje otpadom na širem podruèju. To, s druge strane, ne znaèi da biootpad nijepotrebno odvojeno prikupljati isto kao i ostale posebne kategorije otpada. Naime, na deponiji se ne smiju naæi onevrste otpada èije gospodarenje je propisano posebnim propisima s osobitim naglaskom na njihovo odvojenoskupljanje te obradu i oporabu (tekuæi mulj, otpadne gume, industrijske i automobilske baterije i akumulatori,otpadna motorna vozila, bolnièki, klinièki otpad, opasni,

lako zapaljiv, korozivan, eksplozivan opasni otpad, animalni i klaonièki otpad, otpad elektriènih i elektronièkihureðaja i opreme i dr.).

Slika 18: Odlagalište Hataèanova - brdo izmiješanog otpada svih vrsta (travanj 2008.g.)


Plan gospodarenja otadom opæine Virje potrebno je primjenjivati ukljuèujuæi mjere gospodarenja otpadompredlo�ene �upanijskim Planom gospodarenja otpadom Koprivnièko-kri�evaèke �upanije. �upanijskiPlan gospodarenja otpadom detaljnije obraðuje problematiku regionalnog sustava gospodarenja otpadomi funkcioniranja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom te mjere odvojenog prikupljanja i smanjenjanastajanja otpada.

Slika 19: Izmiješane razne kategorije otpada na odlagalištu «Hataèanova»

3.3. Redoslijed aktivnosti sanacije neureðenih odlagališta i otpadom oneèišæenog okoliša

Prioritet u izvoðenju sanacije treba dati upravo sanaciji deponije slu�benog opæinskog odlagališta Hataèanovakoje zbog veæih kapaciteta i stalnog priliva novih kolièina otpada treba što prije sanirati, umanjiti kolièinu odlaganogotpada postupcima obrade odnosno odvajanja otpada iskoristivih svojstava te, u konaènici, zatvoriti.

Preporuka za sva odlagališta je sanacija «ex situ» koje znaèi iskopavanje i premještanje otpada na neku drugulokaciju (legalno odlagalište)

Preostalilh deset evidentiranih divljih odlagališta je meðusobno sliènih karakteristika: - sve su više-manjesmještene uz poljske puteve blizu šumsko-šikarastog podruèja i uz obradive površine, nisu velikih kapaciteta (toènaprocjena ote�ana zbog preraštavanja vegetacije i nepoznate dubine tj. visine sloja odlo�enog otpada, no ne prelazetreæinu kapaciteta odlagališta Hataèanova), poèetak odlaganja im se�e do 5 i više godina unatrag, povremeno sesaniraju pa ponovno pojavljuju nove kolièine otpada i, što je vrlo znaèajno, sve su više ili manje smještene naokolišno podjednako osjetljivom podruèju što znaèi da u blizini veæine nema podruèja izvorišta pitke vode ili drugihsliènih podruèja. Zbog toga prednost treba dati mo�da onim deponijama koje su smještene u veæoj blizini naselja ioranica koje se aktivno koriste a koje bi mogle ugroziti zdravstvenu ispravnost vode, okolnog tla i zraka. Vizualnaizlo�enost deponija je slijedeæi kriterij koji treba uzeti u obzir pri odabiru redoslijeda sanacije. Ukoliko imamoguænosti, najidealnija varijanta je istovremena sanacija veæeg broja nastallih divljih deponija na podruèju Opæine.

3.4. Izvori i visina potrebnih sredstava za provoðenje sanacije

Troškovi odlaganja otpada, sukladno Pravilniku a prema naèelu «oneèišæivaè plaæa» ukljuèuju troškoveprojektiranja, izgradnje odlagališta, operativne troškove rada odlagališta i procijenjene troškove zatvaranjaodlagališta, odr�avanja i nadzora tijekom 30 godina nakon zatvaranja. Tako je u cijenu odlaganja na indirektannaèin ukljuèena i cijena sanacije deponije.

Sva odlagališta na podruèju Opæine Virje, ukljuèujuæi ona slu�bena i neslu�bena prvenstveno se morajufinancirati iz opæinskog proraèuna. Ostali moguæi izvori su: �upanijski proraèun, Fond zaštite okoliša i energetskeuèinkovitosti, sredstva ugovornog koncesionara, donacije, kreditiranja i sl.

Odlagalište Hataèanova - projektnom dokumentacijom æe se utvrditi detaljni troškovi, odnosno visina i dinamikasredstava namijenjenih sanaciji koja bi omoguæila odlaganje kroz vrijeme do uspostave Regionalnog centra zagospodarenje otpadom. Iako su okvirni planirani troškovi ukljuèujuæi terenske radove i izradu potrebnedokumentacije ranije procijenjeni na iznos od oko 5.400.000,00 kuna, ovu procjenu troškova potrebno je revidirati


i izraditi novu. Upravo zbog èinjenice da æe se odlagalište koristiti samo privremeno kroz daljnjih maksimalno trigodine, troškovi i naèin sanacije, razmjerno velièini odlagališta i ostalim uvjetima, trebali bi biti zadr�ani u okvirimamaksimalnih 3.000.000,00 kuna (procjena sukladno visini iznosa troškova sliènih zahvata na drugim podruèjima).Omjer troškova sufinanciranja Fonda i opæinskih sredstava procjenjuju se na 60:40%. Tijekom narednih tri godinekorištenja, pridr�avajuæi se mjera predlo�enih ovim Planom, ukupna kolièina otpada na odlagalištu trebala bi seznatno smanjiti svakom slijedeæom godinom korištenja. Potrebno je procijeniti rentabilnost planiranih investicija teizraditi projektnu dokumentaciju na naèin da sanacija podrazumijeva ujedno i drugaèiji naèin odlaganja, tj. obraduotpada i njegovo odvajanje prije odlaganja s ciljem smanjenja kolièine otpada, dok bi se potpuna sanacija terenaizvela tijekom 2010 ili 2011. godine kada istièe rok moguæeg korištenja ovog tipa deponija. Sanacija mora bitipostupna ili brza i kratkoroèna ali s poèetkom terenskih radova tek u godini zatvaranja. Sukladno èlanku 21.Pravilnika o naèinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada dokraja 2008. godine treba izraditi Plan sanacije i/ili zatvaranja odlagališta prema uvjetima iz Pravilnika te gadostaviti �upanijskom upravnom odjelu za zaštitu okoliša na suglasnost.

Temeljem odobrenih planova sanacije/zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postojeæa odlagališta moraju bitisanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011. godine.

Sanacija divljih deponija na podruèju Opæine, zbirno gledajuæi, ne treba prelaziti više od 70.000,00 kuna jer seradi o manjim kolièinama otpada za koje nije potrebna izrada opse�ne dokumentacije, veæ je moguæe izraditi jednupodlogu rješenja sanacije svih 10 evidentiranih nelegalnih odlagališta. Troškovi sanacije u 90%-tnom iznosupripadaju troškovima terenskih radova strojevima za «ex situ» sanaciju (sanacija «in situ» - «na licu mjesta» -manje po�eljna varijanta sanacije).

Sanaciju trebaju pratiti kontinuirane edukacijske mjere na razini mjesnih odbora i opæine gdje treba organiziratisvojevrsne «tribine» na kojima o problemu nelegalnog odlaganja treba aktivno raspravljati te, po moguænosti,identificirati poèinitelje primjenjujuæi naèelo «oneèišæivaè plaæa». Pri tome je potrebno vršiti kontinuiraneedukacijske mjere od strane nadle�ne opæinske slu�be. Odreðene manje zadatke tipa nadgledanja terena ibilje�enja promjena te moguæeg sastava i porijekla otpada trebalo bi podijeliti pojedincima koji bi na kraju mjesecaili tromjesjeèja izvještavali svoje mjesne odbore o svojim oèevidima. Ovakvim aktivnim ukljuèivanjem stanovništva,namjera je poticati vlastiti anga�man ljudi u rješavanju problema koje do�ivljavaju stranim i nametnutim ukolikonemaju pravo odluèivanja i kreiranja lokalne razvojne strategije. Izmjenom što veæeg broja mještana sa ovakvim«nadzornim» ulogama stvara se svojevrsni lokalni korektiv gdje se susjedi meðusobno potièu na prihvatljivoponašanje obzirom na postupanje s otpadom, bez strogih mjera novèanog ka�njavanja i drugih sankcija. Pri tomeje svakako dobro došla pomoæ opæinskih slu�bi.

3.5. Edukacija

Stanovništvo opæine potrebno je kontinuirano educirati. Neke od metoda koje je moguæe primijeniti su:radionice, predavanja, prezentacije, plakati, brošure, letci, oglasne ploèe, lokalni mediji - lokalne novine, radio,školske udruge, priredbe s edukacijskim sadr�ajem i sl.

Potrebno je provoditi edukaciju o:- mjerama odvojenog prikupljanja i selekcije otpada- mjerama spreèavanja odlaganja otpada na nezaštiæeno tlo- opasnostima ugro�avanja zdravlja pri neadekvatnom postupanju s otpadom- ekonomskim i okolišnim prednostima recikliranja otpada - mjerama, akcijama i poticajima koje treba na opæinskoj razini poduzeti da bi se sprijeèilo nelegalnoodlaganje otpada

- mjere pristupa i zadr�avanja na odlagalištu- va�nost korištenja recikla�nog dvorišta, odnosno zelenih otoka- naèin odlaganja otpada u recikla�nim dvorištima i otocima- pravilnom korištenju energije i mjerama moguæe uštede u domaæinstvima- opasnostima odlaganja otpada opasnih svojstava u okolišu (stare baterije, ambala�a pesticida, ispiranjeopreme od pesticida na nezaštiæenim površinama, otpadne kemikalije i sl.)

- potrebi veæeg ukljuèivanja komunalnog redarstva, inspekcije zaštite okoliša i sanitarne inspekcije urješavanje problema u okolišu po pozivu mještana- potrebi korištenja opæine i komunalnog poduzeæa, koncesionara kao info-servisa za sve upite ogospodarenju otpadom.


Potrebno je osigurati trajnu komunikaciju komunalnog redara sa sanitarnom inspekcijom i inspekcijom zaštite okoliša kako bi se sprijeèilo oneèišæenje okoliša kemikalijama, neopasnim i opasnim

otpadom. Sve registrirane privredne subjekte na podruèju opæine potrebno je nadzirati u smislu ispunjenja svojihobveza glede postupanja s otpadom i prijave oneèišæujuæih tvari u �upanijski registar oneèišæivanja okoliša.

4.0. ZAKLJUÈAK

Opæina Virje mo�e provoðenjem mjera navedenih u ovom Planu kao i Planu gospodarenja otpadomKoprivnièko-kri�evaèke �upanije preuzeti mjesto vodeæe jedinice lokalne samouprave obzirom na provoðenjeekološki prihvatljivih rješenja. �upanija ima interesa provesti svojevrsno ocjenjivanje razine ekološke osviještenostii uèinkovitosti pojedine jedinice lokalne samouprave krajem svake godine. Ocjenjivanje se mo�e temeljiti na visiniznaèaju i obimu provedenih projekata zaštite okoliša realiziranih na razini opæine (broj i uspješnost provedenihedukacijskih tribina u mjesnim odborima, broj i uèinkovitost provedenih akcija èišæenja terena i ukazivanja naoneèišæivaèe koji ne prate zakonsku regulativu, visini ulo�enih sredstava u provoðenje mjera zaštite okoliša, odkojih mjere postupanja s otpadom odnosno gospodarenja iskoristivim materijalima predstavljaju znaèajan udio,aktivnost školskih i predškolskih ustanova u podruèju ekologije, uèinkovitosti provoðenja mjera odvajanja otpada,uspostave recikla�nih dvorišta, smanjenju broja divljih deponija i smanjenju pojave nelegalnog postupanja naodlagalištima i sl.).

Opæina mora biti nositelj i pokretaè svih mjera predlo�enih Planom, �upanijskim planom gospodarenjaotpadom i Programom zaštite okoliša Koprivnièko-kri�evaèke �upanije te je odgovorna za uèinkovitostprovedbe Plana gospodarenja otpadom opæine Virje. Opæinski naèelnik je du�an, sukladno Zakonu ootpadu, svake godine izraditi Izvješæe o provedbi Plana gospodarenja otpadom te ga do 30. travnja tekuæegodine za prethodnu godinu, podnijeti opæinskom vijeæu na usvajanje. Poglavito mora sadr�avati izvješæeo provedbi obveza i uèinkovitosti poduzetih mjera. Nadle�ni �upanijski ured nadzire provedbu Plana iusvojena opæinska izvješæa dostavlja nadle�nom Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša.

Ovaj Plan i Izvješæa o izvršenju Plana objavljuju se u Slu�benom glasilu jedinice regionalne samouprave.

5.0. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Plan je izraðen u 6 (šest) istovjetnih primjeraka.

Plan se èuva u Jedinstvenom upravnom odjelu Opæine Virje.

Ovaj Plan stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke�upanije».

OPÆINSKO VIJEÆEOPÆINE VIRJE

KLASA: 351-01/08-01/09URBROJ: 2137/18-08-1Virje, 22. listopada 2008.

PREDSJEDNIKMirko Lukiæ, dipl. ing., v.r.


opÆina virjedokumenti.azo.hr/dokumenti/plan_gospodarenja_otpadom...reciklaa i biološka razgradnja...

Documents