1. UVODPraina se sastoji od estica u atmosferi koje dolaze od razliitih izvora kao to je zemljana praina koju vjetar podie od tla, vulkanskih erupcija i zagaenja. One u kuanstvo veinom dolaze izvana i nastaju kao nusprodukt ivljenja u kuanstvu. Oko 60% praine u naem kuanstvu je prljavtina koja unosimo preko obue ili koja se nalazi na apama kunih ljubimaca.Ostalih 40% otpada na nusprodukte ivljenja.Kuanstva u gradovima imaju vie praine koja je nastala izgaranjem fosilnih goriva, dok je u ruralim krajevima ona je veinom nastala od estica zemlje. Praina takoer moe sadravati estice ugljena, produkte industrije, spore plijesni, insekte, grinje i mikroorganizme. Ti sastojci su veinom bezopasni, ali kada se dugo izlaemo praini ona se nakuplja u naim pluima i izaziva alergije. Praina se moe razlikovati po sastavu pa tako poznajemo organsku (praina biljnog i ivotinjskog podrijetla, te sintetika organska praina), neorgansku (mineralna i metalna praina) i mijeanu prainu.

Slika 1. Kuna praina

1

2. IZVORI ONEIENJAPraina organskog podrijetla sadri pelud, sitne dijelove biljaka, ivotinjske dlake, spore gljiva i plijesni, grinje, estice hrane i sline estice koje esto kod ljudi izazivaju alergije. Atmosferska praina koja preko troposfere dolazi preko Sahare do Kariba i Amazone moe izazvati jaka radioaktivna oteenja. Ugljena praina je odgovorna za bolest zvanu pneumokonioza koja je esta kod rudara u rudnicima ugljena. Praina koju izbace vozila tijekom vonje cestom ini 33% uzronika zagaenja zraka. Ona se sastoji od ispunih plinova vozila i industrijskih pogona, praine sa graevinskih lokacija i praine od asfaltiranih vesta i rupa na njima.

Slika 2. Grinja

3. POSLJEDICE ONEIENJAGrinje u praini mogu izazvati razne alergijske reakcije. U jednom gramu praine moe ivjeti do 500 grinja, to je okantan broj. One najee nastanjuju leajeve, madrace, posteljinu, sagove i tapiserije. Ova alergija traje cijelu godinu, ali kada zagrijavamo stanove uz smanjeno provjetravanje grinje se vie razmnoavaju, te se alergijska reakcija ee manifestira. Atmosferska praina moe izazvati jaka radijacijska zraenja, te moe utjecati na temperaturu zraka, izazvati hlaenje oceana i poremetiti koliinu padalina.2

Ugljena praina izaziva pneumokoniozu, tj. bolest crnih plua. Izaziva ju udisane ugljena praine koja nastaje tijekom iskopavanja ugljena u rudnicima. Ova bolest se moe prepoznati na rengenu plua zbog specifinih malih cistinih posvijetljenja. Ona takoer moe izazivati razliite eksplozije ako se mijea sa zrakom i ne kontrolira pod odreenim uvjetima. Ispod priloena slika prikazuje zdravo pluno krilo (nalazi se na lijevoj strani) i pluno krilo osobe koja pati od pneumokonioze (nalazi se na desnoj strani).

Slika 3. Zdravo i bolesno pluno krilo 4. MJERE ZATITE Alergiju na prainu izazvanu grinjama moemo ublaiti redovnim usisavanjem, izbjegavanjem sagova, zavjesa i grinja u mjestu prebivalita, spavanjem na specijalnim madracima protiv grinja, dranjem kunih ljubimaca dalje od prostoeija u kojim spavamo, eim provjetravanjem prostorija u kojima boravimo, izbjegavanjem suenja rublja na otvorenome, smanjivanjem jutarnjih aktivnosti na minimum i koritenjem klimatiziranih prostora kako ne bi morali imati otvorene prozore. Prainu koju izbace vozila tijekom vonje moemo smanjiti mehanikim metodama poput koritenja biljnih ulja i vodenih prskalica.3

Atmosfersku prainu moemu smanjiti tako da tlo na graevinskim lokacijama popricamo vodom i sprjeavanjem prenoenjem zemljane praine na asfaltirane ceste. Takoer moemo koristiti i mehanike metode poput stavljanja ljunka i asfaltiranja povrina, stabiliziranjem povrine vodom ili biljnim uljem.

5. ZAKLJUAKPraina predstavlja veliku opasnost za okoli i za ljudsko zdravlje. Zbog globalnog zagrijavanja sve manje kia pada u pustinjama, te zbog toga praina moe pomou troposphere doi do Karipskih i Amazonski predjela. Takoer se sve vie poveava koliina praine u zraku zbog ega sve vie ljudi pati od alergija i astme. 6. IZVORI INFORMACIJAhttp://books.google.hr/books?id=M5WpwxB1NnQC&printsec=frontcover&dq=dust&hl=h r&sa=X&ei=_kkxT96sBcjGswbL9YyOBA&ved=0CDQQ6AEwAQ#v=onepage&q=dust&f=fals e http://metro-portal.hr/prasina-izvor-ozbiljnih-zdravstvenih-tegoba/65036 http://miloc.hr/rectorkovi-savjeti-klima/vijest/izvori-oneciscenja-zraka-u-zatvorenomprostoru/ http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/742/ http://en.wikipedia.org/wiki/Dust http://en.wikipedia.org/wiki/Pneumoconiosis http://en.wikipedia.org/wiki/Road_debris

4