okun teorija

7/16/2019 Okun Teorija

http://slidepdf.com/reader/full/okun-teorija 1/16

Makro-vježbe (O.Vukoja) Inflacija, ekon. aktivnost i rast nom. ponude novca #1

Inflacija, ekonomska aktivnost i

rast nominalne ponude novca

Blanchard: Poglavlje 9.




Inflacija, ekon.aktivnost i rast nom.ponude novca

Outline predavanja:

1. odnosi između outputa, nezaposlenosti i inflacije:a) Okunov zakon

b) Phillipsova krivulja

c) AD relacija

2. utjecaj rasta nominalne ponude novca u srednjem roku

3. utjecaj rasta nominalne ponude novca u kratkom roku

4. prikaz staze rasta nominalne ponude novca

5. uloga kredibiliteta i očekivanja u prilagođavanju gospodarstva smanjenjunominalne ponude novca

Cilj: pokazati koji su učinci rasta nominalne ponude novca na inflaciju ioutput




Okunov zakonKako rast outputa utječe na nezaposlenost?

pretpostavke modela tržišta rada:

1. Y =AN (A=output/radnik=1 & N=zaposlenost)2. L = const.

↑ Y za 1%, ↑N za 1%, ↓u za 1% ut – ut-1 = - g yt

gyt je godišnja stopa rasta outputa

stvarni svijet (SAD od 1970-ih):

ut – ut-1 = -0.4(g yt – 3%) Okunov zakon za SAD

gyt mora biti najmanje 3% da bi se spriječio porast nezaposlenosti iz 2 razloga: 1. porast radne snage kroz vrijeme2. povećanje produktivnosti rada kroz vrijeme

ako: Y = ANtada: stopa rasta Y = stopa rasta produktivnosti rada (1.3% za SAD) +

stopa rasta zaposlenosti radne snage za u = const. (1.7% za SAD)stoga: output mora rasti po stopi od 3% (1.3% +1.7%) da bi održao stopu

nezaposlenosti konstantnom




Okunov zakon

normalna stopa rasta outputa ( ) ona pri kojoj je stopa nezaposlenostikonstantna

koeficijent β → rast outputa 1% iznad normalne stope vodi do smanjenja stopenezaposlenosti za 0.4% (a ne 1%), iz 2 razloga:1. poduzeća prilagođavaju zaposlenost u odnosu na devijacije outputa od normalne

stope za manje od 1 za 1određeni broj radnika potreban neovisno o razini outputaulaganje u nove zaposlene skupo pa poduzeća radije zadržavaju radnike, a neotpuštaju, kad je output manji od normalnog (labor hoarding), odnosno traže

od postojećih radnika da rade prekovremeno za output iznad normalnog 2. porast stope zaposlenosti ne vodi do 1 za 1 smanjenja stope nezaposlenostiparticipacija radne snage se mijenja kad se poveća zaposlenost ona sepopunjava ne samo nezaposlenima nego i onima koji su bili izvan radne snage, aponovno se uključuju zbog povećane mogućnosti pronalaženja posla

OKUNOV ZAKON

rast outputa iznad normalnog vodi do smanjenja stope nezaposlenosti i obrnuto _

g yt > g y ut < ut-1 _

g yt < g y ut > ut-1

)gβ(guuyyt1tt

yg




Phillipsova krivulja

Kako nezaposlenost utječe na inflaciju?

PHILLIPSOVA KRIVULJA

inflacija ovisi o očekivanoj inflaciji i devijaciji nezaposlenosti od prirodnestope

za πet = πt-1 vrijedi:

ako je α = 1, stopa nezaposlenosti od 1% iznad prirodne stopenezaposlenosti vodi do smanjenja stope inflacije za 1%

kad je stvarna nezaposlenost viša od prirodne, stopa inflacije pada iobrnuto

ut > un πt < πt-1

ut < un πt > πt-1

)uα(uππnt

e

tt

)uα(uππnt1tt




AD relacijaKako inflacija i rast ponude novca utječu na rast outputa?

AD RELACIJA

pretpostavka: uzimamo u obzir samo realnu ponudu novca

potražnja za dobrima/ output proporcionalna realnoj ponudi novcaprelazeći s nivoa outputa (Y) na stopu rasta outputa (gyt)

ako je neka varijabla omjer 2 varijable, njena stopa rasta = razlici stopa rasta tih2 varijabli

gmt stopa rasta nominalne ponude novcaako rast nominalne ponude novca premašuje inflaciju, rast realne ponude novca je pozitivan, a time i rast outputa i obrnutoekspanzivna monetarna politika vodi do većeg rasta outputa i obrnuto

gmt > πt g yt > 0gmt < πt g yt < 0

)T,G,PM Y( Y

tt

t

t

t

Yator)(multiplikADi

P

M

t

t

t

t

t

P

Mγ Y

tmtytπgg




Pregled

Slika

Efekti rasta nom. ponude novca na rast outputa, nezaposlenost i inflaciju

AD relacija:

stopa rasta outputa = stopa rasta nominalnog novca - inflacija Okunov zakon:

promjena u nezaposlenosti = devijacija outputa od normalne stope

Phillipsova krivulja:

promjena u stopi inflacije = devijacija nezaposlenosti od prirodne stope

Phillipsovakrivulja

ADrelacija

Okunovzakon

Rastnom. ponude

novca Rast

outputa

Nezaposlenost Inflacija

tmtytπgg

)gβ(guuyyt1tt

)uα(uππnt1tt




Srednji rok pretpostavka:

središnja banka održava konstantnu stopu rasta nominalne ponude novca ( ) koje će biti vrijednosti rasta outputa, nezaposlenosti i inflacije u srednjem roku?

u srednjem roku stopa nezaposlenosti mora biti konstantnaOkunov zakon

za ut = ut-1 u srednjem roku output raste po normalnoj stopi

AD relacijaza rast nominalne ponude novca = i rast outputa =

prilagođeni rast nominalne ponude novca u srednjem roku inflacija je konstantnaalternativni pogled: za ↑ Y ↑Md /P (npr. ako je gyt= 3%, a gmt≠ 3%, onda moradoći do inflacije ili deflacije (za gmt= 10%, π= 7%)

Phillipsova krivuljaza konstantnu inflaciju u srednjem roku stopa nezaposlenosti mora biti jednaka prirodnoj stopinezaposlenosti

novac je neutralan u srednjem roku promjene u stopi rasta nominalne ponudenovca ne utječu na output ili nezaposlenost, ali se očituju u promjeni stope inflacije jedina determinanta inflacije u srednjem roku je prilagođeni rast nominalne ponudenovca

m

_

g

y

_

ytgg

m

_

g y

_

g

1ttππ

y

_

m

_

gg π y

_

m

_

gg

ntuu

πm

_

y

_

gg




Srednji rok Graf

Inflacija i nezaposlenost u srednjem roku

gospodarstvo je negdje na okomitom pravcu gdje jestopa inflacije jednaka je prilagođenom rastu nominalne ponude novca smanjenje rasta nominalne ponude novca pomiče pravac prema dolje i ravnotežu iz A u B inflacija se mijenja za iznos jednak promjeni nominalne ponude novca, a nezaposlenost se nemijenja (još uvijek je un)

nuu

y

_

m

_

gg

I n f l a c i j a

( π )

Nezaposlenost (u)

y

_

m

_

gg

nuu

y

_

m

_

gg

A

B Smanjenje rastanom.ponude novcas na

m

_

gm

_

g

un




Put od kratkog do srednjeg roka

pretpostavka:

ekonomija je u ravnoteži srednjeg roka

inflacija je visoka i postoji konsenzus da se smanji

provođenje antiinflacijskog programa (smanjenje inflacije smanjenjem stoperasta nominalne ponude novca)

proces prilagodbe:

uz početnu π ↓gm ↓ gm- π ↓gy

↓gy (stopa rasta outputa niža od normalne) ↑u

↑u (nezaposlenost iznad prirodne stope) ↓π

tako dugo dok je u> un ↓π nakon nekog vremena π postaje manja od stoperasta nominalne ponude novca ↑ gm- π gy> ↓u

nezaposlenost ne ostaje zauvijek na visokoj razini!

ključno za monetarnu politiku:koliko dugo nezaposlenost raste i za koliko?

kako se vratiti na prirodnu stopu nezaposlenosti?

treba li rast nominalne ponude novca smanjiti odjednom ili postepeno?

y

_

g




Kolika nezaposlenost i koliko dugo?

Prema relaciji Phillipsove krivulje:

kako bi postigli dezinflaciju, nezaposlenost mora rasti (ut>un)napomena: dezinflacija ≠ deflacija

veličina porasta nezaposlenosti ne ovisi o brzini provođenja antiinflacijskogprograma (dezinflacije)

point-year of excess unemployment (postotna godišnja prekomjerna nezaposlenost)

razlika između stvarne i prirodne stope nezaposlenosti od 1% po godini(1 postotni poen za svaku godinu)npr. ako je ut =8% 4 godine zaredom, a un = 6%, onda je (8% - 6%) *

4 = 8 point-years of excess unemployment (8 godina s razlikom od 1%po godini)

)uu( nt1tt




Kolika nezaposlenost i koliko dugo?

primjer:

središnja banka želi smanjiti inflaciju sa 14% na 4% (za 10%), a α = 1Scenarij I : smanjenje u 1 god.: potrebna je ut viša od un za 10%

Scenarij II: smanjenje u 2 god.: potrebne 2 god. sa ut većom od un za 5%

Scenarij III: smanjenje kroz 5 god.: potrebno 5 god. s ut većom od un za 2%

središnja banka može birati raspodjelu viška nezaposlenosti kroz

vrijeme, ali ne može promijeniti point-years of excess unemployment (usvim slučajevima jednaka 10)

sacrifice ratio

(žrtveni omjer)

point-years of excess unemployment/ smanjenje inflacijeprema Phillipsovoj krivulji žrtveni omjer = 1/α α ≈ 1 const.

bez obzira što je žrtveni omjer konstantan brzina dezinflacije je bitna




Prikaz staze rasta nominalne ponude novca

primjer:

središnja banka želi smanjiti stopu inflacije sa 14% na 4% kroz 5 godina putemmehanizma kontrole rasta nominalne ponude novca

Tabela

Staza stope rasta nominalne ponude novca za smanjenje inflacije od 10%

kroz 5 god.

4.0,1%,6u%,3gnu

0 1 2 3 4 5 6 7 8

Inflacija (%) 14 12 10 8 6 4 4 4 4

St. nezaposlenosti (%) 6 8 8 8 8 8 6 6 6

Rast outputa (%) 3 -2 3 3 3 3 8 3 3

Nom. rast novca (%) 17 10 13 11 9 7 12 7 7

GodinaPrije Dezinflacija Nakon




TabelaStaza inflacije:

u svakoj godini se smanjuje za 2% i onda ostaje na razini od 4%

Staza nezaposlenosti:proizlazi iz Phillipsove krivulje 2%= -1(ut -6%)

ako se π smanjuje za 2% godišnje kroz 5 godina, onda ut mora biti veći od un za 2% svakegodine (sve skupa 5x2 = 10% = željeno smanjenje inflacije)

Staza outputa:

proizlazi iz Okunovog zakona

2%= -0.4(gyt -3%)

stopa rasta je -2% u godini 1 (recesija) ili: prema Okunovom zakonustopa rasta mora biti manja od normalne stope za 2%/0.4 = 5% (porast nezaposlenosti/β) 3% - 5% = -2%

od 2. do 5. godine output mora rasti po normalnoj stopi od 3% da bi nezaposlenost bilakonstantna (viša za 2% od prirodne)

u godini 6. je potrebno stopu nezaposlenosti vratiti na prirodnu razinu -2%= -0.4(gyt -3%) stopa rasta je 8% (prema Okunovom zakonu mora biti veća od normalne stope za2%/0.4 = 5% +3%=8%)

Staza rasta nominalne ponude novca:

jednaka je zbroju rasta outputa i inflacije (zbrajamo 1. i 3. red tablice)

Zaključak: u srednjem roku su nezaposlenost i output na prirodnoj razini, a rast nominalneponude novca i inflacija niži ta tranzicija je popraćena s razdobljem više nezaposlenosti (cijenaantiinflacijskog programa je razdoblje više nezaposlenosti)




Očekivanja, kredibilitet i nominalni ugovori

Očekivanja i kredibilitet - Lucasova kritika

Lucas & Sargent

neracionalno je da su očekivanja bazirana samo na prethodnom razdoblju,odnosno da ne uzimaju u obzir moguće promjene politike

unatoč visokoj inflaciji u prošlom razdoblju, moguće je da vlada najavisniženje inflacije očekivanja mogu u tom slučaju doprinijeti smanjenjuinflacije bez potrebe za recesijom (ut i dalje jednaka un)

bilo bi moguće smanjiti inflaciju, rast nominalne ponude novca iočekivanu inflaciju bez recesije

smanjenje količine novca neutralno i u kratkom roku ili barem žrtveni omjermanji od onoga predstavljenog tradicionalnim pristupom

bitno: kredibilitet monetarne vlasti povezana sa brzinom provođenjaprograma suzbijanja inflacije (bolja brza dezinflacija)




Očekivanja, kredibilitet i nominalni ugovori

Nominalne rigidnosti i ugovori – Taylorov model

Fischer i Taylorvažnost nominalnih rigidnosti velik dio nadnica i cijena je određen unominalnim vrijednostima na neko vrijeme, i ne prilagođava se spromjenom politike

Fischer: čak i uz visok kredibilitet, nagle promjene nominalne količine novcadovest će do više nezaposlenosti inflacija uključena u postojeće ugovore

o nadnicamaTaylor: svi ugovori o radu nisu potpisani u isto vrijeme brzo smanjenjekoličine novca ne bi proporcionalno smanjilo inflaciju smanjenje realneponude novca i recesija

pokazao da je moguće smanjenje inflacije bez porasta nezaposlenosti(iskustvo SAD-a)

preporuka: kako bi se smanjio trošak dezinflacije u terminimanezaposlenosti potrebno je u početku polagano smanjiti rast količine novcakako bi se prilagodili ugovori o radu, te najaviti bržu dezinflaciju ubudućnosti (bolja sporija dezinflacija)

okun teorija

Documents