okean, naŠa klima i vrijeme

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

- 1 -

OKEAN, NAŠA KLIMA I VRIJEME

23. mart 2021.godine

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine FEDERALNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

- 2 -


: Bijedić Almir

Kupusović Esena

Hodžić Sabina

Hadžismailović Ibrahim

Zulum Dženan

Voljevica Nedžad

Krajinović Bakir

Omerčić Enis

Brlek Ivan

Mušović Majda

Mušović Majda

Bosna i Hercegovina


- 3 -


23. mart - Svjetski dan meteorologije 2021. godine posvećen je temi „Okean, naša klima i vrijeme“. Ovogodišnjom temom Svjetska meteorološka organizacija stavlja u fokus povezanost okeana, klime i vremena unutar klimatskog sistema planete Zemlje. Promjenjiva klima zagrijava okean što rezultira uticajem na naše vrijeme. Godišnji izvještaj WMO o stanju globalne klime pokazuje da je 2020. godina bila jedna od tri najtoplije godine, uprkos fenomenu La Nina koji je rashlađivao Tihi okean. Protekla decenija od 2011. do 2020. bila je najtoplija ikad zabilježena. Toplina okeana je dosegla rekorde dok se nastavilo zakiseljavanje okeana. Morski led se nastavio topiti. Stopa porasta nivoa mora je ubrzana. Tokom protekle godine svjedočili smo dugotrajnim sušama koje su produžile sezonu požara širom svijeta. Razarajući požari u Australiji, primjera radi, povezani su sa temperaturama okeana koje utiču na sušnije sezonske klimatske obrasce. Visoke temperature okeana dovele su do rekordne sezone uragana u Atlantiku tokom 2020. i neobično intenzivnih tropskih ciklona u Indijskom i Južnom Tihom okeanu. Šteta od oluja na ovim područjima pokazala je svu snagu okeana i njegov razarajući uticaj na priobalne zajednice. Netropske okeanske oluje nastavile su razarati brodove, uz dodatne gubitke ljudskih života i tereta na moru. U 2020. godini registrovan je jedan od najnižih godišnjih minimuma arktičkog morskog leda.

Imajući sve ovo u vidu WMO zajednica snažno podupire osmatranja te s njima povezana

istraživanja, predviđanja i usluge za okean kao i za atmosferu, kopno i kriosferu. Velika

nepokrivenost sa podacima za područje okeana ometa našu sposobnost da precizno predvidimo

vrijeme u produženim vremenskim skalama i to od podsezonskog do sezonskog. U novembru

2020.godine na konferenciji WMO uočeno je da je uprkos mnogim napretcima i dalje nedostaje

veliki broj podataka o okeanu. Istaknuta je potreba za slobodnim i otvorenim pristupom podacima

zemaljskog sistema kako bi se povećao sveukupni ekonomski uticaj ovih podataka. WMO je

ostvarila veliki broj partnerstava uključujući i UNESCO-ovu međuvladinu okeanografsku komisiju,

u cilju boljeg razumijevanja, osmatranja i predviđanja okeana koji je dio našeg Zemaljskog

sistema.

Budući da više od 40% globalne populacije živi unutar 100 km od obale, postoji hitna potreba da se zajednice zaštite od uticaja priobalnih opasnosti. WMO i njene članice rade na podršci u obalnom upravljanju i jačanju sistema ranog upozoravanja na više opasnosti.


- 4 -


Gotovo 90% svjetske trgovine obavlja se preko mora i izloženo je opasnostima ekstremnih vremenskih prilika. WMO zajedno sa Međunarodnom pomorskom organizacijom i Međunarodnom hidrografskom organizacijom pružaju standardizirane informacije, prognoze i upozorenja kako bi se osigurala sigurnost života i imovine na moru. Predstojeća decenija će biti presudna za rješavanje načina prilagođavanja i ublažavanja uticaja klimatskih promjena. WMO pomaže u ovim naporima, kao imenovani predlagač za nagradu Earth Shot Prize (2021. do 2030.), tražeći rješenja za hitne izazove u okolišu, uključujući okean i klimu. Ovi napori pridonose Ciljevima održivog razvoja, Okviru iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa te Putu SAMOA. Ova godina je takođe važna za WMO kako bi obilježila početak „Decenije nauke o okeanima za održivi razvoj Ujedinjenih Nacija (2021. - 2030.). WMO se posvećuje doprinosu UN-ovoj Deceniji nauke o okeanima za održivi razvoj (2021.–2030.), s velikim dijelom svoga rada koji je integrisan u ciljeve Decenije kao „siguran okean“, „predviđeni okean“ i „transparentan okean“. Da bismo razumjeli naše vrijeme i klimu, moramo razumjeti i naš okean. Nastavit ćemo raditi na tome da zaštitimo ranjive zajednice uz podršku Sendai okvira za smanjenje rizika od katastrofa, Ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDG), Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama te Putu SAMOA. WMO vodi nekoliko važnih globalnih inicijativa tokom naredne godine kako bi postavila prioritete svojih članica:

Važnost unapređenja globalne osnovne mreže osmatranja i uspostavljanja inovativnog paketa finansiranja (SOFF) kako bi se osigurala sistematska osmatranja vremena i klime, posebno za LDC i SIDs

Drugo, stvaramo koaliciju za vodu i klimu za ubrzavanje djelovanja na cilj 6 SDG , koji je povezan s vodom.

I treće, željeli bismo osigurati poboljšanje sistema ranog upozoravanja na više opasnosti i usluga svih naših zemalja članica.

Bosna i Hercegovina


- 5 -


Skupština Ujedinjenih nacija proglasila je u decembru 2017. godine u New Yorku “Deceniju

nauke o okeanima za održivi razvoj” (2021.- 2030.), sa ciljem pokretanja svih sudionika širom

svijeta u zaštiti okeana, radi provođenja UN-ovog Programa za održivi razvoj 2030., čime će se

ojačati svijest javnosti o neodgodivoj potrebi za novim istraživanjima i korištenjem postojećih

naučnih podataka, kako bi razumjeli kumulativne uticaje kojima su mora i okeani izloženi.

Obilježavanje Svjetskog dana meteorologije

23. Marta 2021. godine posvećeno je temi

“Okean, naša klima i vrijeme”. Kada

govorimo o vremenu, većina nas razmišlja

samo o onome što se dešava u atmosferi. Ali

ukoliko zanemarimo okean, nedostaje nam

veliki dio slike: svjetski okeani, pokrivajući

oko 70 posto Zemljine površine su glavni

pokretači globalnih sistema koji čine održiv

život na Zemlji, ali pored toga pokreću i

globalne ekonomije jer su kroz istoriju bili ključni i za trgovinu i prijevoz.

Zbog globalne važnosti okeana nužna je snažna međunarodna koordinacija, radi osiguranja

kontinuiranog i održivog osmatranja. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je pokrovitelj

Svjetskog sistema za osmatranje okeana (GOOS). Ovaj koordinirani sistem čine mreže brodova,

plutača i drugih instrumenata, a vodi ga Organizacija UN-a za obrazovanje, nauku i kulturu

(UNESCO). Kako bi osigurali informacije, prognoze i upozorenja važne za sigurnost života i

imovine, nacionalne meteorološke službe i istraživači širom svijeta redovno vrše osmatranja

okeana, analiziraju njegov uticaj na atmosferu te pružaju informacije nužne za sigurno upravljanje

i boravak na moru i uz more.

Kako će se okeani i dalje zagrijavati, a nivo mora rasti, zbog sve većeg uticaja klimatskih

promjena, potreba za osmatranjem, istraživanjima i operativnim službama za okeane će i dalje


- 6 -


rasti. Da bi se rizik od katastrofa sveo na minimum, postat će sve važniji sistemi ranog

upozoravanja na različite opasnosti i usluge predviđanja radi zaštite obalnih i unutrašnjih

zajednica od jakih oluja i s tim povezanih obalnih poplava. (uključujući visoke talase, olujne udare vjetrova itd.)

Bosna i Hercegovina


- 7 -


Način na koji upravljamo ovim vitalnim resursom od suštinskog je značaja za čovječanstvo u

cjelini, ali i kao protivteža posljedicama klimatskih promjena. Okeani su zapravo naši najveći

saveznici u borbi protiv klimatskih promjena,

regulišu našu klimu i apsorbuju oko 30%

ugljičnog-dioksida koji proizvede čovjek. U

okeanima je pohranjeno čak 90 % toplote koja

je oslobođena pri emisiji stakleničkih gasova,

usljed djelovanja čovjeka, tako da se okeani

decenijama unazad polako zagrijavaju što za

posljedicu ima ugrožen biljni i životinjski svijet.

Apsorbcija dijela ugljičnog dioksida uzrokuje

povećanje kiselosti morske vode, zbog čega

dolazi do oštećenja koraljnih grebena i

ribolovnih područja o kojima ovisi život jedne

milijarde ljudi. Osim acidifikacije, dolazi do deoksigenacija, odnosno gubitka kiseonika zbog

zagrijavanja okeana i prenamnoženosti algi.

Kao posljedica klimatskih promjena sve su učestalije pojave intenzivnih tropskih oluja, čija je

snaga direktno povezana sa temperaturom vode okeana iznad kojih se kreću. Raste i nivo okeana

sa prosječnom stopom porasta od 3,3 ± 0,3 mm/god, što predstavlja opasnost u situacijama kada

se moćni uragani približavaju kopnu i kada morska voda može da prodre i do nekoliko kilometara

dublje u kopno. Podizanje nivoa okeana je povezano s povećanjem volumena vode zbog viših

temperatura, otapanjem ledenjaka i otapanjem leda na Grenlandu i Antarktiku.

Osim velikog uticaja koji okeani imaju na klimu i ublažavanje klimatskih promjena, okeani također

utiču na promjene globalnih obrazaca vremena i klime kroz najpoznatije fenomene klimatskog

sistema, El Ninjo i Golfska struja. Uz poboljšano praćenje okeana i atmosfere, naučnici mogu

sve više identificirati i predvidjeti ove oscilacije - a time i klimu i vrijeme.


- 8 -


Iako se 2020. godina, prema prosječnoj globalnoj temperaturi izjednačila sa 2016., ako se gleda

samo europski kontinent, u Bosni i Hercegovini ipak 2020. nije bila najtoplija. Počevši od 1961.,

nakon najtoplijih 2019.,2018., 2015. i 2014., 2020. godina svrstava se među pet najtoplijih godina

od početka meteoroloških mjerenja ( treća najtoplija na Bjelašnici i u Mostaru, četvrta u Bugojnu,

Bihaću, Livnu, peta u Sarajevu ). Također, protekla dekada 2011.-2020. na prostorima Bosne i

Hercegovine, kao i u svijetu, bila je najtoplija od početka meteoroloških mjerenja.

Odstupanja srednje temperature zraka (°C) od višegodišnjeg niza (1961-1990) po dekadama, kod nas i u svijetu

Tokom 2020. Godine, svih dvanaest mjeseci na većini stanica, izuzev Tuzle u maju, imali su

pozitivna odstupanja u odnosu na standardnu klimatološku normalu (1961-1990). Najveće

pozitivno odstupanje zabilježeno je u februaru (5,9°C Bihać) i decembru (4,2°C Sarajevo).

Prema raspodjeli percentila, na svim mjernim stanicama u FBiH, 2020. godina svrstava se u

kategoriju .

Bosna i Hercegovina


- 9 -


Rank 10 najtoplijih i 10 najhladnijih godina u raspoloživom nizu 1961.-2020.

Ocjena temperaturnih prilika po mjesecima u 2020. godini, izražena metodom percentila


- 10 -


Padavine zabilježene tokom 2020. godine bile su prostorno i količinski vrlo neujednačene. Na

većini stanica u FBIH, izuzev u Tuzli, Gradačcu i Sanskom Mostu, godišnje količine padavina za

2020. godinu izražene u procentima (%) od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.), bile su ispod

prosjeka i kretale su se u rasponu od 70 % u Mostaru do 110% u Gradačcu.

Prvi dio godine, tj. period od januara do maja, bio je sušniji od prosjeka 1961.-.1990., dok je drugi

dio godine bio vlažniji, izuzev mjeseca novembra koji se izdvaja kao izrazito sušan do ekstremno

sušan mjesec. Najveći deficit padavina zabilježen je tokom aprila, novembra i januara mjeseca.

Padavinske prilike u 2020. godini svrstavaju se u kategorije normalno, sušno i vrlo sušno.

Ocjena padavinskih prilika po mjesecima u 2020. godini, izražena metodom percentila

April i novembar izrazito do ekstremno sušni mjeseci

Bosna i Hercegovina


- 11 -


Podaci vjetra ubrajaju se u najvažnije elemente u meteorologiji, a imaju široku primjenu u mnogim granama privrede, saobraćaja i nauke. Zbog toga mjerenju vjetra treba posvetiti posebnu pažnju. Kako je vjetar horizontalna komponenta strujanja zraka, to uveliko zavisi od geomorfološkog sklopa terena, zbog čega je dobro razvijena mreža mjernih tačaka od velikog interesa za proučavanje ovog parametra. Reljef Federacije Bosne i Hercegovine je izrazito kompleksan, pa je neophodan što veći broj senzora za mjerenje vjetra, da bismo imali realnu sliku horizontalnog strujanja zraka. Federalni hidrometeorološki zavod tokom 2020. godine značajno je unaprijedio ovaj segment svoje službe. Posljednjih godina, putem raznih projekata, poboljšana je mreža meteoroloških stanica koje pored ostalih senzora posjeduju i senzor za vjetar, čime se podizao kvalitet same službe. Uspostavljena je saradnja sa javnim preduzećima, općinama i drugim subjektima koji mjere ovaj meteorološki parametar. Federalni hidrometeorološki zavod u 2020. godini na 55 lokacija u FBiH mjeri ovaj parametar koji se nakon kontrole podataka i obrade, sistematski publikuje i objavljuje u Meteorološkim godišnjacima i drugim izvještajima.


- 12 -


Bosna i Hercegovina


- 13 -


Početkom vegetacijske sezone 2020., u okviru djelatnosti Odsjeka za agrometeorologiju pri

FHMZ-u, pokrenuta je inicijativa za formiranjem viber grupe u koju bi se uključili svi osmatrači sa

glavnih meteoroloških stanica, a koja je trebala poslužiti u svrhu razmjene fotografija i informacija,

sa prvenstvenom namjenom poboljšanja rada u segmentu fenoloških osmatranja. Uz veliki

entuzijazam pojedinih uposlenika, tokom sezone je razmjenjeno preko 500 fotografija, sa nekoliko

glavnih stanica u Federaciji Bosne i Hercegovine. Osmatrači također, zahvaljujući ovom novitetu

u radu, u svojim arhivama posjeduju ogroman dio foto materijala, a evidentan je i kvalitativni

pomak kod svih koji su se aktivno uključili u razmjenu fotografija fenoloških objekata.

Automatske agrometeorološke stanice koje je FHMZ dobio u okviru granta pomoći Vlade Japana,

tokom 2020. godine postavljene su na 3 lokacije u Federaciji Bosne i Hercegovine. Na ovaj način

je, nakon što je u krugu Federalnog zavoda za poljoprivredu, na Butmiru, tokom 2019. godine

postavljena prva automatska agrometeorološka stanica iz Japana, dodatno proširena postojeća

mreža, a poljoprivrednici sada imaju dostupne kvalitetne agrometeorološke podatke, sa lokaliteta

u opštini Odžak, opštini Čapljina (Gabela), opštini Kalesija i opštini Ilidža-Sarajevo (Butmir).

Uposlenici FHMZ-a su, nakon izvođenja neophodnih pripremnih radova i obezbjeđenog

napajanja, postavili ove stanice i uspostavili sistem prenosa podataka u bazu. Preostala

automatska agrometeorološka stanica biće postavljena u Bosanskoj Krajini, na lokalitetu u opštini

Cazin, čime je obuhvaćen veliki dio proizvodne teritorije Federacije Bosne i Hercegovine.


- 14 -


DA

Također, pokrenuta je inicijativa za uspostavu agrometeorološke platforme, gdje bi svi korisnici

imali pristup podacima sa automatskih meteoroloških stanica kao i produktima Sektora

primjenjene meteorologije.

Bosna i Hercegovina


- 15 -


– sistem upozorenja na opasne meteorološke pojave za Evropu u narednih 48h.

Bosna i Hercegovina je u februaru 2014.g. zvanično postala članica „METEOALARM“-a. Upozorenja na opasne meteorološke pojave putem web platforme „METEOALARM“ izdaju isključivo nacionalne meteorološke službe. U slučaju Bosne i Hercegovine to rade entitetski hidrometeorološki zavodi, odnosno Federalni hidrometeorološki zavod i Republički hidormeteorološki zavod za područja iz svoje nadležnosti. Kriteriji i procedure za upozoravanje su ustanovljeni u saradnji i u skladu sa standardima

za sve zemlje članice meteoalarma i bilo kakvo iskakanje iz tog okvira je neprihvatljivo.

Prije zvaničnog pristupa dvije godine se konstantno nadzirao rad meteorologa, kao i

provjera raspoložive oprema i sposobnosti za izdavanje upozorenja, kao dio standardne

procedure od strane austrijske meteorološke službe ZAMG. Sve to u cilju dostizanja standarda

koji važe za sve članice Meteoalarma.

Federalni hidrometeorološki zavod ima aktivnu saradnju, kao i razmjenu podataka za svim

zavodima u okruženju i dalje, naročito u situacijama ektremnih vremenskih pojava.

U cilju objektivnog informisanja javnosti, želimo da Vas upoznamo da se već duže vrijeme

u medijima pojavljuju pogrešne informacije ko izdaje upozorenja na opasne meteorološke pojave

putem web platforme „METEOALARM“-a.

I ovim putem Vam se obraćamao kao rezultat sve češćeg, nepotrebnog, uznemiravanja

javnosti od strane nestručnih pojedinaca, koje na taj način prave štetu institucijama i stiče se

utisak da iste ne rade svoj posao.

U „poplavi“ različitih platformi vremenskih prognoza, prezentacija i inerpretacija

vremenskih prognoza i upozorenja na opasne meteorološke pojave želimo da naš rad bude

prepoznatljiv!!


- 16 -


DA

Bosna i Hercegovina


- 17 -


FHMZ je nastavio sa ulogom ključne institucije po pitanju prikupljanja podataka o kvalitetu zraka

i informisanja javnosti i institucija u Federaciji, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Kontinuirano se objavljuju automatski prenešeni satni podaci sa mjernih mjesta kojih je svake

godine sve više, redovno se objavljuju dnevni izvještaji na internet i Facebook stranici te informišu

mediji i institucije. Osim FHMZ-a koji vrši monitoring na 5 stanica, podatke obezbjeđuju i stanice

drugih operatera (kantonalnih i opštinskih) ali je FHMZ jedina institucija koja ih objedinjuje i na

transparentan način predočava javnosti i domaćim i međunarodnim institucijama.

Porast broja stanica za praćenje kvaliteta zraka u FBiH sa kojih FHMZ prikuplja i objavljuje podatke

u periodu od 2012.-2021. godine.

1

5

9

11 1112

14

19

21

23

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021


- 18 -


DA

Tokom prethodne godine Sektor životne sredine je u saradnji sa Univerzitetom u Štokholmu

sačinio Priručnik za kontrolu i osiguranje kvaliteta pri vršenju mjerenja kvaliteta zraka („QA/QC“)

koji predstavlja smjernice i procedure za rad operatera koji se bave monitoringom kvaliteta zraka.

Priručnik je napravljen po uzoru na odgovarajući dokument koji se koristi u Švedskoj, a usklađen

je sa domaćim propisima i direktivama važećim u Evropskoj Uniji, poštujući sve stručne i

profesionalne zahtjeve. Priručnik je prihvaćen od strane stručnjaka i operatera koji se bave

monitoringom kvaliteta zraka u našoj zemlji ali i od strane stručnjaka iz Švedske. Izrada priručnika

je jedna od komponenti aktuelnog IMPAQ projekta.

Priručnik je napravljen po uzoru na odgovarajući dokument koji se koristi u Švedskoj, a usklađen

je sa domaćim propisima i direktivama važećim u Evropskoj Uniji. Sadrži upute za cjelokupni

proces vršenja mjerenja od izbora mjernog mjesta i mjerne opreme, rukovanja opremom, vršenja

kalibracija i proračuna mjerne nesigurnosti do načina kontrole i validacije dobijenih podataka.

Bosna i Hercegovina


- 19 -


Tokom 2020. godine Sektor životne sredine FHMZ-a je kao i ranijih godina nastavio a realizacijom

domaćih i međunarodnih projekta u cilju daljnjeg razvoja obima mjerenja i kvaliteta poslova. Neke

aktivnosti su bile usporene kao indirektna posljedica pandemije COVID-19 ali nisu prekinute.

Sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH je u toku realizacija dva projekta – koji se odnose

na nabavku mjerne opreme na postojećim stanicama u Sarajevu, Zenici i na Ivan Sedlu, a u toku

je i projekat nabavke dvije nove stanice koje će biti smještene u područja koja do sada nisu bila

obuhvaćena mjerenjima kvaliteta zraka, a koje će biti nabavljene sredstvima Vlade FBiH.

U sklopu IMPAQ projekta koji se odvija u našoj zemlji pod pokroviteljstvom Švedske Vlade i

Agencije za zaštitu okoliša SEPA; FHMZ ima jednu od najvažnijih uloga i uključen je u više

komponenti Projekta. Trenutno je u izradi prijedlog teritorijalne podjele Federacije BiH na zone

upravljanja zrakom, a dali smo svoj doprinos u kampanji uzorkovanja lebdećih čestica u Sarajevu,

Zenici i Tuzli čija će analiza biti osnova za studiju procjene učešća pojedinih izvora u ukupnom

zagađenju zraka navedenih gradova podaci koje obezbjeđuje FHMY se koriste u promotivnoj

kampanji IMPAQ projekta a izrađen je i Priručnik za osiguranje i kontrolu kvaliteta pri mjerenju


- 20 -


DA

kvaliteta zraka. U sklopu IMPAQ projekta FHMZ je dobio vrijednu laboratorijsku opremu za

analize sadržaja lebdećih čestica i dvije mobilne stanice za praćenje kvaliteta zraka koje će biti

smještene u Bihać i Livno.

Bosna i Hercegovina


- 21 -


Kao i prethodnih godina, FHMZ je objavio Godišnji izvještaj o stanju kvaliteta zraka u Federaciji

BiH (dostupan na http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/izvjestaji.php) u kojem se uz pregled

rezultata mjerenja i statističkih pokazatelja za 2019. godinu nalazi i višegodišnji pregled rezultata

mjerneja za period 2014.-2019.- godine. Na sličan način će biti urađen i izvještaj za 2020. godinu

koji je u izradi.

Osim ovog izvještaja, u septembru 2020. je izvršeno i godišnje izvještavanje za prethodnu godinu

prema Evropskoj okolišnoj agenciji (EEA) prema kojoj FHMZ zajedno sa RHMZ RS osim

godišnjeg izvještavanja vrši i redovno salnje podataka u strvarnom vrremenu i ti se podaci

automatski objavljuju na stranici Evropske agencije.

http://www.fhmzbih.gov.ba/latinica/ZRAK/izvjestaji.php


- 22 -


DA

Urađena je procjena vodnosti za područje slivova rijeka u Federaciji BiH – 2020 godina, na nivou

godišnjih, sezonskih i srednjih mjesečnih vrijednosti protoka. Srednji godišnji i sezonski protoci

su analizirani koristeći Conrad – Chapman-ovu metodologiju, dok je za analizu srednjih mjesečnih

vrijednosti protoka odabran „Box & Whisker“ dijagram - koji prikazuje osnovnu statistiku temeljnog

niza 1961 – 1990. godina – u odnosu na koji je rađena ova analiza. Crna linija na tom dijagramu

predstavlja srednje mjesečne vrijednosti protoka za 2020. godinu.

U nastavku slijedi legenda za ovu vrstu dijagrama („Box & Whisker“):

Generalno, procjena vodnosti, prema Conrad – Chapmanovoj metodologiji, pokazuje da

je 2020 g. bila ekstremno sušna, i dijelom - vrlo sušna.

25 % vrijednosti niza 1961 - 1990.

MEDIJAN niza 1961 - 1990.

75 % vrijednosti niza 1961 - 1990.

Maksimalna vrijednost niza 1961 - 1990.

Minimalna vrijednost niza 1961 - 1990.

Bosna i Hercegovina


- 23 -


Na slivu Jadranskog mora 2020. godina je bila ekstremno sušna (VS Žitomislići, Neretva i VS

Buna, Buna) i vrlo sušna (VS Humac, Trebižat).

Detaljnije, nakon hidrološki vrlo sušne zime, uslijedilo je ekstremno sušno proljeće, a zabilježeni

su i rekordno mali srednji proljetni protoci, što koincidira sa meteorološki ekstremno i vrlo sušnim

proljećem. Suša na slivu Jadranskog mora se nastavila i u ljeto, koje je bilo ekstremno sušno i

vrlo sušno na području rijeke Neretve i njenih pritoka u donjem toku. Jesen je bila vrlo sušna i

sušna.

Na nivou srednjih mjesečnih vrijednosti kao primjer su prikazani srednji mjesečni i godišnji protoci

na VS Humac (Trebižat), mada su trendovi vrlo slični i na lokalitetima ostalih hidroloških stanica.

Izuzetak je mjesec Decembar/Prosinac - koji je na ostalim tretiranim slivovima bio normalan, a na

Trebižatu vrlo vodan. Na ovom vodotoku su se zadržali vrlo visoki vodostaji/protoci tokom cijelog

mjeseca i značajno utjecali na procjenu vodnosti u 2020. godini.

0

20

40

60

80

100

120

140

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Qsr.god.

PR

OT

OK

Q

(m

3/s

)

VS HUMAC (Trebižat)


- 24 -


DA

Na slivu rijeke Save 2020. godina je bila ekstremno sušna na svim tretiranim slivovima, osim

pritoka srednjeg toka rijeke Bosne (Krivaja, Usora i Spreča), gdje je godina, prema Conrad –

Chapmanovoj metodologiji, bila vrlo sušna.

Slično kao i na slivu Jadranskog mora, nakon vrlo sušne zime, uslijedilo je ekstremno sušno i vrlo

sušno proljeće, što koincidira sa meteorološki vrlo sušnim i sušnim proljećem na području FBiH.

Na slivu rijeke Save ljeto donosi nešto drugačiju situaciju, vrlo sušno je na slivu Vrbasa (VS

Daljan), sušno na rijeci Uni, normalno na slivovima Sane i Bosne, a vrlo vodno na slivu Spreče

(VS Karanovac), što koincidira sa meteorološki kišnim i vrlo kišnim ljetom na području

sjeveroistočne Bosne.

Jesen na slivu rijeke Save, baš kao i ljeto, donosi dosta raznolikosti po vodnosti. Na slivu Vrbasa

(VS Daljan) jesen je sušna, na slivu Une i Sane normalna, dok je na slivu Bosne jesen bila sušna

i vrlo sušna.

Sliv rijeke Drine u FBiH je analiziran samo za VS Goražde (Drina), a obzirom da se radi o

vještačkom režimu tečenja sa nedovoljnim brojem godina za procjenu vodnosti, ovdje će biti samo

navedeno da je godina bila vrlo sušna.

U nastavku slijedi analiza 2020. godine (grafički prikazi) na nivou srednjih mjesečnih i godišnjih

vrijednosti protoka na analiziranim slivovima:

Bosna i Hercegovina


- 25 -


0

50

100

150

200

250

300

350

400

450


PR

OT

OK

Q

(m

3/s

)

VS BOSANSKA KRUPA (Una)

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

220

240

260

280


PR

OT

OK

Q

(m

3/s

)

VS SANSKI MOST (Sana)


- 26 -


DA

Na VS Daljan, rijeka Vrbas, 2020. godina je bila treća najsušnija godina u odnosu na podatke sa

kojima se raspolagao.

0

10

20

30

40

50

60

70

80


PR

OT

OK

Q

(m

3/s

)

VS DALJAN (Vrbas)

Bosna i Hercegovina


- 27 -


Na gornjem toku rijeke Bosne (analiza izvršena na dvije vodomjene stanice: Reljevo i Ćumurija),

2020. godina je bila rekordno sušna - prema raspoloživim podacima nikada nisu zabilježene

manje vrijednosti srednjih godišnjih protoka.

0

20

40

60

80

100

120


PR

OT

OK

Q

(m

3/s

)

VS RELJEVO (Bosna)


- 28 -


DA

Na kraju je dat i primjer pritoke Krivaje u Zavidovićima (VS Zavidovići):

0

20

40

60

80

100

120

140


PR

OT

OK

Q

(m

3/s

)

VS ZAVIDOVIĆI (Krivaja)

Bosna i Hercegovina


- 29 -


U ODNOSU NA NAJSUŠNIJE GODINE IZ PERIODA DUGOGODIŠNJIH SISTEMSKIH

HIDROLOŠKIH OSMATRANJA ( 1990 i 2011 godina)

VS Vodotok Qsr.god. (m3/s) 2020 g.

Qsr.god. (m3/s) 1990 g.

Qsr.god. (m3/s) 2011 g.

ĆUMURIJA Miljacka 2,29 3,03 2,87

RELJEVO Bosna 17.0 17,9 18,6

MAGLAJ Bosna 64,9 61,9 62,2

DALJAN Vrbas 9,88 9,51 9,49

B. KRUPA Una 78,9 73,8 53,7

SANSKI MOST Sana 45,1 40,6 31,6

ŽITOMISLIĆI Neretva 149 174 155

HUMAC Trebižat 18,4 - 17,5


- 30 -


DA

U posljednje dvije decenije, mehanička hidrometrijska krila postepeno su podijelila svoju

dominaciju u polju hidrometrije sa novorazvijenim tehnologijama / instrumentima. Federalni

hidrometeorološki zavod je u zadnjih deset godina pored tradicionalnog hidrometrijskog krila,

nabavio četiri instrumenta za mjerenje protoka površinskih vodotoka: tri ADCP (Acoustic Dopler

Current Profiler) instrumenta i jedan instrument za mjerenje protoka na bazi elektromagnetne

tehnologije.

Hidrometrijsko krilo je mjerač brzine vode čiji je rotor propeler koji se okreće oko osi usporedne s

vodotokom. Upotreba hidrometrijskoga krila temelji se na pretpostavci da između brzine vodene

struje i brzine okretanja propelera krila postoji funkcionalna zavisnost.

Mjerenje protoka hidrometrijskim krilom radi se po metodi brzina - površina. Izmjerene širine,

dubine i brzine omogućuju izračunavanje protoka za svaki segment presjeka. Zbir protoka po

segmentima daje ukupni protok1.

Federalni hidrometeorološki zavod raspolaže univerzalnim hidrometrijskim krilom OTT C31,

sljedećih karakteristika:

Mjerna tehnologija: mehanička;

Izmjereni parametri: brzina toka;

Prednosti: C31 - original. Tradicionalno hidrometrijsko krilo;

Opseg mjerenja: 0,025 ... 10 m/s

Tačnost: ± 2%.

1 Izvor: ISO 748: Mjerenje protoka tečnosti u otvorenim kanalima: Metoda brzina - površina

Bosna i Hercegovina


- 31 -


Elektromagnetni mjerač protoka je instrument koji mjeri protok vode prateći napon koji se inducira

pri tečenju vode kroz magnetno polje (elektromagnetna indukcija). Magnetno polje djeluje na

mjernu cijev, što rezultira razlikom potencijala proporcionalno brzini tečenja okomito na strujnice.

Za uspješnost procesa potrebna je vodljiva tekućina, odnosno voda koja sadrži ione, i površina

cijevi obložena električnim izolatorom, na primjer, čelična cijev obložena gumom - sonda.

Eektromagnetni mjerač je prihvatljiv kao uređaj za utvrđivanje brzine u tačkama u svrhu

određivanja protoka u otvorenim vodotocima metodom brzina – površina. U praksi se koristi i

naziv elektromagnetno krilo.

Federalni hidrometeorološki zavod je kroz IPA 2014 projekat za sliv rijeke Bosne nabavio

instrument za mjerenje protoka OTT MF pro sljedećih tehničkih karakteristika:

Mjerna tehnologija: elektromagnetna;

Parametri koje mjeri: brzina toka i dubina vode;

Prednosti: jednostavno održavanje magnetno-induktivne sonda sa malim održavanjem i

pouzdano mjerenje protoka. Uspješna primjena pri malim protocima i turbulentnim

uslovima, u profilima obraslim travom i nije osjetljiv na povećan sadržaj organskih materija

u vodi. Primjenjivo u vodotocima i kanalima;

Opseg mjerenja: 0...6 m/s

Tačnost: ± 2% izmjerene vrijednosti ± 0.015 m/s ( 0 … 3 m/s ) i ± 4% izmjerene vrijednosti

± 0.015 m/s ( 3 … 5 m/s ).

Devedesetih godina se intenzivno razvijao instrument koji koristi akustičku energiju za

određivanje protoka s plovila u pokretu (Acoustic Doppler Curent Profiler – ADCP). Instrument

ima ultrazvučne pretvarače fiksirane na plovilo. Dok plovilo prelazi rijeku instrument emitira seriju

visoko frekventnih valova zvuka koji se odbijaju od čestica u pokretu, te mjeri frekvencijski pomak

reflektovanog signala. Zatim koristi trigonometriju za produkciju vektora brzine u ravnomjerno

raspoređenim volumenima, poznatim kao dubinske ćelije. Brzina plovila se uklanja računarskom


- 32 -


DA

obradom. Instrument takođe utvrđuje geometriju vodotoka, te koristeći navedene informacije,

može se izračunati protok vodotoka.

Upotreba ADCP instrumenta postala je uobičajena metoda za mjerenje protoka rijeka, jer ADCP

instrument ima mogućnost kontinuiranog mjerenja i registriranja kako podataka o brzinama

strujanja vode u vodenom stupcu, preko čitavog protočnog presjeka vodotoka, tako i podataka o

brzini kretanja čamca, mjereno relativno prema čvrstom dnu vodotoka. Znači, ako raspolažemo

sa plovilom kojemu je instaliran ADCP za određivanje protoka, protok je moguće odrediti već

samim preplovom plovila s jedne obale vodotoka na drugu, po proizvoljnoj trajektoriji. Ukupno

mjerenje protoka (ΣQ1) je gotovo za nekoliko minuta. Za konačni rezultat mjerenja protoka nije

dovoljno imati jednu vrijednost, odnosno jedan preplov preko rijeke. Potrebno je imati rezultate

više preplova, te se računa prosječna vrijednost, pri čemu će usvojena vrijednost protoka biti

prosjek N pojedinačnih vrijednosti protoka pojedinačnih preplova / mjerenja.

Bosna i Hercegovina


- 33 -


Nastavljeno je provođenje WMO projekta „Sistem ranog upozorenja na multihazarde za zemlje

jugoistočne Evrope“ (SEE-MHEWS)" koji pokriva 18 zemalja Jugoistočne Evrope i Bliskog Istoka.

Projekat će pružit prognostičarima efikasne i testirane

alate za predviđanje opasnih vremenskih događaja i

njihovih mogućih uticaja, kako bi se poboljšala tačnost

upozorenja i njihov značaj za dionike i korisnike. Na

jednoj virtualnoj platformi sistem će prikupljati postojeće

informacije, proizvode i alate za pružanje tačnih

prognoza i upozorenja kako bi podržao donošenje

odluka vezanih uz opasnosti od strane nadležnih vlasti.

Druga, tekuća faza projekta je fokusirana na

uspostavljanje pilot operativnog sistema hidrološkog

modeliranja. Veoma je značajno da je Bosna i

Hercegovina, sa slivom Vrbasa, među 18 država

odabrana za izradu pilot uspostave hidrološkog

modelskog sistema združenog sa sistemom za numeričku prognozu vremena. Ovo će biti osnova

za cjelovit operativni regionalni savjetodavni sistem ranog upozoravanja za region jugoistočne

Evrope.

U januaru 2020. u drugu fazu projekta SEE MHEWS uključio se je Europski centar za vremenske

prognoze srednjeg dometa (ECMWF), sa ciljem jačanja postojećih kapaciteta ranog

upozoravanja u regiji. Federalni hidrometeorološki zavod je od sredine 2020. godine uspostavio

redovan protok podataka za potrebe projekta, sa ukupno 35 automatskih stanica u svojoj

nadležnosti. Podaci se odnose na sliv rijeke Vrbas, ali takođe i na druge slivove u Federaciji BiH

i uredno se šalju na satnoj bazi.

Nakon završetka Projekta sistem će operativno raditi na cijelom regionu Jugoistočne Evrope i Bliskog Istoka.


- 34 -


DA

Bosna i Hercegovina je, gledano sa seizmotektonskog aspekta, dio mediteranske seizmičke zone i alpsko-himalajskog seizmičkog pojasa. Povećana seizmička aktivnost na južnom dijelu teritorije je uslovljena uglavnom zbog kolizije između Jadranske platforme i Dinarskog gorja dok je sjeverna oblast Panonskog bazena okarakterisana rjeđim pojavljivanjem snažnijih zemljotresa. Podaci prezentirani u ovom radu, u toku 2020. godine, su kompilacija podataka registrovanih zemljotresa u Centru za Seizmologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Sarajevu i brojnih seizmoloških institucija diljem svijeta. Posebna pažnja je posvećena jačim zemljotresima sa magnitudom većom od 3.5 Richtera. Seizmička aktivnost na području Hercegovine , bila je posebno izražena u 2020. godini gdje je i registrovan najveći broj zemljotresa. Na području Hercegovine, tačnije na području Blagaja desio se zemljotres čija je magnituda bila 4.2 Rihtera, dok je intenzitet iznosio VI stepeni MSC skale.Zemljotresi ove jačine mogu izazvati štete na građevinskim objektima, kao i uznemirenje stanovništva. U tabeli je dat hronološki pregled zemljotresa magnitude veče od 3,5 Richtera, odnosno intenziteta većeg od IV stepena Merkalijeve skale sa osnovnim podacima (datum i vrijeme pojave zemljotresa, geografske koordinate epicentra, magnituda, dubina hipocentra, intenzitet u epicentru i najbliže naseljeno mjesto).

R.b. Datum Vrijeme Seismički parametri Lokacija

Dan Mj. God. h m s latt long M h Io

1 1 1 2020 11 7 8.5 43.22 18.09 3.6 5 V NEVESINJE

2 16 4 2020 8 13 19.2 42.63 18.28 3.7 2 V TREBINJE

3 24 4 2020 13 37 43.3 43.06 17.79 3.9 2 V ČAPLJINA

4 7 7 2020 11 45 7.8 43.17 17.83 4.2 10 VI BLAGAJ

5 16 8 2020 20 37 15.7 44.15 18.16 3.6 10 V KAKANJ

6 23 10 2020 16 8 19.8 43.25 17.47 3.5 5 V LJUBUŠKI

Bosna i Hercegovina


- 35 -


Dana 28.12.2020.godine u 06:28 sati na području Republike Hrvatske desio se potres magnitude

5.2 Rihtera, odnosno VII stepeni Merkalijeve skale, sa epicentrom u okolini Petrinje.

Dana 28.12.2020.godine u 07:49 sati na području Republike Hrvatske desio se novi potres

magnitude 5.0 Rihtera, odnosno VII stepeni Merkalijeve skale, sa epicentrom u okolini Petrinje.

Ovi zemljotresi su se osjetili u pograničnom području Bosne i Hercegovine, sa intenzitetom

između V i VI stepeni Merkalijeve skale.Zemljotresi ovog intenziteta mogu prouzrokovati padanje

slika, rušenje predmeta, pomjeranje ili prevrtanje komada pokućstva, a na zgradama mogu se

javiti manje štete.

29.12.2020. godine na području Petrinje( Republika Hrvatska) dogodio se snažan zemljotres,

magnitude 6.4 Rihtera, odnosno IX stepeni Merkalijeve skale.Zemljotres se osjetio na području

Bosne i Hercegovine.

Zemljotresi ovog intenziteta mogu prouzriokovati rušenje zgrada i objekata, oštečenja namještaja.

Ovaj zemljotresi se osjetio u pograničnom području Bosne i Hercegovine, sa intenzitetom između

VII i VIII stepeni Merkalijeve skale, dok je u ostatalom području Federacije BIH intenzitet bio

između VI i IV stepena Merkalijeve skale.

okean, naŠa klima i vrijeme

Documents