Čatičevski osvrt na NOK

Sintezologijski pogled naNacionalni obrazovni kurikulUsvibnju 2010. napisano je: "Ovi su znanstvenici erudite, vlada-ju mehanikom (fizika), kemijom i biologijom." Svega tri mje-seca nakon toga stigla je još senzacionalnija vijest o rezultatimate znanosti, koje nema u NOK-u. Ali je ta vijest bila predviđena usintezologijskim istraživanjima hrvatskih autora pred kojih godi-nu dana.

Vjerojatno su svi autori NOK-a svjesni što bi se dogodilo da izpopisa materijala nestane guma. Ali nje nema u NOK-u.

Kada je 21. listopada 1984. u Narodnoj tehnici održano preda-vanje: Inženjeri za 21. stoljeće, pojavilo se pitanje kada će ti inženjeriu mirovinu (podrobnosti u "Strojarstvo", 5/1985.). A kada će u miro-vinu prvašići koji će se školovati po NOK-u?

Odgovorit ćemo najprije na posljednje pitanje. Tada će se vje-rojatno ići u mirovinu sa 70 godina. Dakle negdje oko 2075. Zaplaniranje obrazovanja cjelokupne populacije koja će biti izloženatrajnim i još drastičnijim, pa i svakodnevnim promjenama, trebaimati vizionare, a ne koordinatore.

Nedvojbeno je jezik temelj svega. Od protojezika pred kojih3,5 milijuna godina (K. Devlin, 2000.). I tada, a i danas, već djecas nekoliko mjeseci razlikuju 1, 2 i puno. Kada sam prvi put čuo tupriču negdje 1962., mislio sam da se odnosi na neke posebne gru-pacije naroda. Danas znam da se poslije razvoja brojnih jezika, patako i hrvatskog, vraćamo jednom protojeziku. U kojem se broji 1,2, tehnologija. O tome nešto kasnije. Ali neshvatljivo je da uspr-kos svim upozorenjima hrvatskih vrhunskih jezikoslovaca NOKje kurikulum, prema suvremenom protojeziku, a nije ispravno uduhu hrvatskog kurikul.

Tko su ti znanstvenici, eruditi? "Arheolozi (o. p. kulture) su eru-dite, vladaju mehanikom (fizika), kernijorn i biclogijom", napisaoje stanoviti X u svom komentaru članka D. Hosler i M. T. Tarkani-an. Na Masečusetskom tehničkom sveučilištu, glasovitom MIT-u,postoji Fakultet za znanosti o materijalima i materijaliku (Depart-ment of Materials Science and Engineering). Unutar tog fakultetapostoji katedra koja se bavi poviješću rane tehnike, u našoj terrni-nologiji arheologijom (kulture). Po drugi put u posljednjih desetakgodina, profesorica D. Hosler zadivila je svijet svojim otkrićimavezanim uz proizvodnju gumenih tvorevina, konkretno gumenihlopti. Još 1999. ona je rekonstruirala sastav prve gumene loptekoju su načinili u Srednjoj Americi pred kojih 3800 godina. Sadaš-nje otkriće odnosi se na činjenicu da su znali podešavati potrebnasvojstva kaučukovih smjesa kako bi gumeni proizvod imao potreb-na uporabna svojstva (Priopćenje MTI, svibanj 2010.).

Imam rijetku povlasticu da već nekoliko godina predajem stu-dentima arheologije o općoj tehnici (prirodna tehnika i umjetnatehnika: živoga i neživoga). Važan dio tog predavanja temelji se naradovima arheologa (kulture) koji trajno rekonstruiraju ono što jenačinio čovjek.

Donedavno oduševljavalo nas je otkriće prve kamene oštrice,koja je pronađena u Goni, Etiopija i stara je oko 2,6 milijuna godi-na. Ujedno je i prvi proizvod materijalne kulture. Mjesta otkrićakamenih oštrica u Keniji i Tanzaniji omogućila su da se definiraprvi globalizacijski put u povijesti, onaj kamenih alata ("Polimeri",1/2010.). Međutim vlastita sintezologijska istraživanja pokazalasu da opažanje prethodi izumu. To je rezultiralo zaključkom da suprirodni poli meri: kosti, drvo i sirova koža obrađivani prirodnimkamenim alatima i prije. Vjerojatno negdje između 2,6 i 3,5 miliju-na godina. Ta je pretpostavka sada i dokazana.

U mjestu Dikika, nedaleko Gone, pronađeni su tragovi oštrogalata na životinjskim kostima (polimer osein) koje je ostaviojedan od naših prapredaka, Australopithecus afarensis. On je mesa-rio životinje još pred kojih 3,24 do 3,42 milijuna godina. Iz opisa

22 Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.

istraživanja jasno je da je pra predak bio samo korisnik prirodnooštrog predmeta. Jedan od zadataka ove istraživačke skupine kojučine znanstvenici iz Kalifornije i SR Njemačke jest da se pokušajupronaći stariji kameni alati od onih iz Gone ("Nature", 11. kolovoza2010.).

Svjestan važnosti arheologije (kulture) za razumijevanje razvo-ja tehnike, predložio sam jednoj moćnoj osobi 2007. da se pokuša,u ono što se danas zove NOK, uvesti arheologiju (kulture). Tada seto moglo, propuštena je nažalost prilika kakva se neće brzo pono-viti.

Sada kada imamo NOK treba pogledati o čemu je riječ s tehni-kom, tehnologijom i arheologijom materijalne kulture kao povi-ješću rane tehnike. A ta je rana tehnika plodonosnija nego što semisli i zna.

Prvo, za mene je potpuna nepoznanica zašto se arheologija svr-stava u humanističke znanosti. Možda je to opravdano za arheo-logiju duhovne kulture. Ali što ima s humanističkim znanostimaotkriće da je neandertalac pred kojih 55 tisuća godina načinio

. prvu frulu (replika se može vidjeti u krapinskom muzeju neander-talca).

Drugo, kako će tehničarska elita, ma što to značilo i tko je činio,rasporediti plijen. Čitajući promišljanja i slušajući izjave moćnika,čini se da će najzadovoljniji biti vlasnici multinacionalnih kompa-nija. Naime, velikom tehnikom, i to samostalnom, proglasili smoračunainu pismenost. Zanima nas hoće li se učiti s otvorenimprogramima ili će to biti programi jedne moćne multinacionaike?Iskustvo uči da djeca i bez puno teorijskih objašnjenja baratajuizvrsno računalom, uz uvjet da im je dostupno. Sjećam se jednognastavnog programa za pouku nastavnika informatike. Tamo jepisalo da će se učiti već tada prevladani program. Primjedba je bilaupišite: »u tom trenutku najučestaliji prograrn«. A i energetika jeintegralni dio tehnike.

Neki se bune da je sada u nastavi tehnike prevladala povijesttehnike. Ona je nužna. Ono čega poslije 1995. nije bilo, to je jednaod interpretacija grčke riječi tekhne. To su vještine. Djecu se moraučiti vještinama da znaju svojim rukama nešto načiniti. Kada jebrigu oko NOK-a preuzela sadašnja državna tajnica za to područje,pozvala nas je na doprinos raspravi. Kao prilog raspravi objavljenje tekst Zašto podcjenjujemo ručni rad ("Vjesnik", 5. siječnja 2009.).Što je još važnije, uspjelo se potaknuti TV-urednike koji uređuju"Dobro jutro Hrvatska" da se snimi prilog o tome. Na primjeru ruč-nog pravljenja čokoladnih kuglica prikazana su sljedeća tehničkapodručja: priprema tvari i materijala (sitnjenje i miješanje), obli-kovanje rukama, kao u djelomično zatvorenom kalupu, pretvara-nje mehaničkog rada u toplinu i konačno, kontrola kvalitete. Nika-da nisam dobio nikakav odgovor, a ni poziv za neku od rasprava.A ne znam jesu li stvaratelji kurikula to i vidjeli. Naime, za to supotrošen i javni novci.

Konačno valjat će se još jednom vratiti na materijale i njihovuisprepletenost. Ne mogu se u tekstu od 75.762 riječi metali spo-menuti samo dva puta, plastika jednom, a guma niti jednom.

Za penzionere ako dočekaju 2075., treba vizionarsko obrazo-vanje, a ne koordinacijsko. Gdje važne znanosti, poput arheologije(kulture) uopće ne postoje.

Suvremeno obrazovanje uspješna je mješavina duhovne i mate-rijalne kulture s odgovarajućom znanošću, kulturologijom. Vršnaznanost materijalne kulture je bekmanovska tehnologija kao sve-obuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i druš-tva. Ni nje nema u kurikulu, Ali nema je ni u Njemačkoj, kako je tonedavno u pismu tjedniku "VDI-N" napisao G. Ropohl,

Prof dr. sc. Igor ČATIĆ