ISSN 0354-0650

izlazi od 1898. godine

!ASOPIS HRVATSKOGA PLANINARSKOG SAVEZA

SIJE!ANJ

20171GODI"TE 109

! A S O P I S H R V A T S K O G A P L A N I N A R S K O G S A V E Z A

IMPRESUM

h t t p : / / w w w . h p s . h r

Suradnja u "asopisuPrilozi se mogu slati posredstvom elektroni!ke ili redovne po"te. Prednost imaju prilozi sa zanimljivim temama koji su popra#eni boljim izborom ilustracija. Slike se mogu slati u digi talnom formatu (elektroni!kom po"tom, na CD-u ili DVD-u, u originalnoj veli!ini (bez smanjivana), ali ne unutar Word dokumenata). Uredni"tvo zadr$ava pravo kra#enja i uredni!ke obrade tekstova. Stavovi i mi"ljenja suradnika iznesena u !asopisu nisu nu$no stajali"ta Hrvatskoga pla ni narskog saveza i Uredni!kog odbora.

Pretplata

Godi!nja pretplata za Hrvatsku iznosi 150 kuna. Pretplata se upla#uje na $iro-ra!un Hrvatskoga planinar skog saveza HR4123600001101495742, pri !emu na uplatnici ili u obrascu za pla#anje putem interneta, u rubrici »Poziv na broj«, treba biti upisan Va" pretplatni!ki broj.

Godi!nja pretplata za inozemstvo iznosi 35 eura, a upla#uje se na ra!un BIC ZABA-HR2X 25731-3253236, uz poziv na pretplat ni!ki broj.

Cijena pojedina"nog primjerka je 15 kuna (+ po"tarina).

Va! pretplatni"ki broj otisnut je uz Va"u adresu, koja je na lijepljena na omotnici za sla nje !asopisa. Nakon uplate i evidentiranja u HPS-u, na naljepnici mo$ete vidjeti na znaku o obavljenoj uplati.

Kako se pretplatiti Zainteresirani za pretplatu na !aso pis trebaju se telefonom, elektroni!kom po"tom ili pismom javiti u Ured Hrvatskoga planinarskog saveza (hps@hps.hr, 01/48-23-624, 01/48-24-142). Godi"nja pretplata se odnosi na kalendarsku godinu, pa novi pretplatnik nakon uplate dobiva sve brojeve tiskane u teku#oj godini. Pretplata se automatski produ$uje na sljede#u godinu, do opoziva. S%prvim se brojem u novoj godini pretplatnicima fizi!kim osobama "alje uplatnica za pretplatu, a pretplatnicima pravnim osobama ra!uni.

Pretra#iva" i digitalni arhivStari brojevi »Hrvatskog planinara« u PDF formatu te tra$ilica s bibliografijom !asopisa dostupni su na internetskoj stranici !asopisa te na DVD-u u izdanju HPS-a.

»Hrvatski planinar« !asopis je Hrvatskoga planinarskog saveza. Prvi je broj iza"ao 1. lip nja 1898. Od 1910. do 1913. tiskao se kao podlistak naziva »Planinarski list« u !asopisu »Vijenac«. Od 1915. do 1921. i od 1945. do 1948. !asopis nije izlazio, a od 1949. do 1991. godine izlazio je pod imenom »Na"e planine«. &asopis izlazi u jedanaest brojeva godi"nje (za srpanj i kolovoz kao dvobroj).

Glavni i odgovorni urednikAlan &aplarPalmoti#eva 27, 10000 Zagrebe-mail: caplar@hps.hrtel.: 091/51-41-740

Uredni"ki odborDarko BerljakVlado Bo$i#Goran Gabri#Ivan Hapa!prof. dr. Darko GrundlerFaruk Islamovi#Krunoslav MilasRadovan Mil!i#prof. dr. 'eljko PoljakRobert SmolecDamir (antek Klara Jasna 'agar

Lektura i korektura'eljko PoljakRobert SmolecRadovan Mil!i#Goran Gabri#

NakladnikHrvatski planinarski savezKozar!eva 2210000 ZagrebOIB 77156514497

Pretplata i informacijeUred Hrvatskoga planinarskog savezatel. 01/48-23-624tel./fax 01/48-24-142e-mail: hps@hps.hrhttp://www.hps.hr

Uredni!tvoE-mail adresa za zaprimanje !lanaka:hrvatski.planinar@hps.hr

TisakEkolo"ki glasnik d.o.o. Donja Lomnica

ISSN 0354-0650

Sadr!aj

BrojNumber

Godi!teVolume 2017 Svezak

Issue

C R O A T I A N M O U N T A I N E E R ! J O U R N A L O F T H E C R O A T I A N M O U N T A I N E E R I N G A S S O C I A T I O N

SADR"AJ

1

32

19

15

7

Prije 45 godina hrvatska zastava prvi put na Himalaji

Planinarsko-umjetni!ki do$ivljaj na )i#ariji

Zavi$an - mjesto gdje sve po!inje i zavr"ava

Hrvatski planinarski savez u 2016. godini

!lanci4 Godi!nje nagrade HPS-a

7 Hrvatski planinarski savez u 2016. godiniDarko Berljak

15 Zavi"an, mjesto gdje sve po#inje i zavr!avaNada Banovi!

19 Planinarsko-umjetni#ki do"ivljaj na $i%arijiBoris Pecigo"

26 Pje!#ani satBruno #ipi!

28 U pravo vrijeme na pravom mjestuMarko Novak

32 Prije 45 godina hrvatska zastava prvi put na Himalaji i !to je bilo poslije$eljko Poljak

39 Predsjedavanje i planinarsko prigovaranjePredrag Livak

41 Najmla&i »transverzalac« u HrvatskojDominik Turk

Rubrike43 In memoriam: Bernard Margiti#,

Davor (upak45 Speleologija: 5. Europski speleolo"ki

kongres45 Nova izdanja: Turisti!ka karta Parka

prirode »'umberak-Samoborsko gorje«

46 Vijesti: U Pazinu odr$ana sve!ana sjednica najstarije sportske udruge u Istri, Osje!ki pje"a!ki put – put bajkovite ljepote slavonske metropole, Otvorena dionica Europskog pje"a!kog puta E-12 kroz Sloveniju

49 Priznanja HPS-a u 2016.

51 Kalendar akcija

Tema brojaHrvatski planinarski savez u 2016. godini

NaslovnicaZima na Papuku, foto: Nada Banovi#

852Sije"anjJanuary109

1, 2017 | 3

Planinarsko-umjetni#ki do"ivljaj na $i%arijiSpoj planinskih ljepota i umjetnosti u formi land arta

Boris Pecigo$, Rijeka

U srpnju 2016. otvorena je prva land art staza u Hrvatskoj – Land art staza Stra!ica – Sapa"ica. Nalazi se na podru#ju

Parka prirode U#ka, to#nije na ju!nim obroncima $i"arije oko litica Stra!ice i livada Sapa"ice. Duga je 6,5%km, a zapo#inje u neposrednoj blizini plani-narskog doma Poklon, na istoimenom prijevoju koji razdvaja U#ku od $i"arije. Kru!nom stazom prolazi se kroz lijepe &ume i preko livada, te putem izbija na #ak #etiri vidikovca, s divnim vidicima na Istru. Na mjestima gdje biste to najmanje o#eki-vali – u prirodi – nai"i "ete na umjetni#ka djela u formama land arta i rock arta.

Da odmah pojasnimo: pojam land art ozna-#ava umjetni#ke radove nastale u prirodi i od prirodnih materijala, a rock art oslikane stijene. Land art je u dana&nje vrijeme vrlo raznolika umjetni#ka forma. Radovi se izvode u prirodi od materijala na'enih na licu mjesta (kamena, &ljunka, zemlje, trupaca, grana, li&"a, snijega, vode...). Katkad se unose i umjetni materijali. Oslikavanje stijena ekolo&kim bojama, &to je slu#aj s nekim radovima na ovoj stazi, naziva se rock art. Land art radovi postavljeni su na otvorenom i namjerno smje&teni dalje od civilizacije kako bi se ljude privuklo da do'u u prirodu. Pod utjeca-jem prirodnih sila ta se umjetni#ka djela mijenjaju i postupno raspadaju, kao i sve !ivo i ne!ivo u prirodi.

Land art se kao umjetni#ki pravac pojavio 1960-ih u SAD-u. Ipak, ve" prvi &piljski crte!i, megaliti (konstrukcije od velikoga kamenja), geoglifi (»crte!i« na tlu, napravljeni od npr. nani-zanoga kamenja) i petroglifi (crte!i na stijenama) brojnih plemenskih naroda, prisutni kroz #itavu povijest, pokazuju da je #ovjeku od samih po#e-taka ljudske vrste svojstveno takvo izra!avanje.

Staza Stra!ica – Sapa"ica lako je pristu-pa#na i prohodna #ak i osobama koje nisu vi#ne

planinarenju, obiteljima s djecom i starijim osobama. Planinarskim hodom mo!e se obi"i za ne&to vi&e od sat vremena, ali slobodno si uzmite tri-#etiri sata, jer sigurno "ete htjeti zastati uza svaku umjetni#ku instalaciju i dotaknuti je (jer, vidjet "ete, one "e vas pozivati da ih dodirnete!), fotografirati se, opustiti se i u!ivati.

Dvadeset umjetni#kih instalacija na stazi pri#a pri#e o #ovjekovu utjecaju na prirodu, ali ne samo o onom negativnom, koji se danas toliko nagla&ava, ve" i o pozitivnom. One pozivaju na razvijanje svijesti o va!nosti povezivanja #ovjeka i prirode. (ovjek je, bez obzira na otu'enost i u!urbanost, koje su obilje!ja dana&njeg na#ina !ivota, neodvojiv dio prirode. Iako samim svojim postojanjem utje#e na prirodu i mijenja je, mo!e nau#iti kako slijediti ritmove prirode i po&tovati druga bi"a koja !ive s njim na planetu.

Predstavit "u vam svih dvadeset land art to#aka na stazi, u namjeri da vas opisi, zajedno s fotografijama nekih radova, potaknu da je i sami posjetite. Ljepotu umjetni#kih radova i okolne prirode u punini mo!ete do!ivjeti tek kad ih vidite u tri dimenzije!

Po!etak Land art staze Stra$ica – Sapa#ica

ISTRA

BORI

S PE

CIGO

(

1, 2017 | 19

Vodi# po land art stazi1. »Travnati vr!ak«. Otisci stopala na plo#i

od vapnenca unutar kamenoga kruga pozivaju vas da se izujete i stanete na njih te na taj na#in usposta-vite prvi dublji kontakt s prirodom. Pogled "e vam se potom spontano usmjeriti u vise"u mandalu, land art konstrukciju razapetu izme'u dva stabla na malom hrptu koji spaja dvije susjedne vrta#e. Mandala slu!i za fokusiranje va&e pa!nje.

2. »Vilinsko sijelo«. Na malenoj uzvisini iz trave jesenske &a&ike izviruje sedam kamenova koje je priroda postavila ukrug. Prema predajama, Travnati vr"ak

BORI

S PE

CIGO

(

20 | 1, 2017

na takvim se mjestima okupljaju &umske vile. Lokalne legende govore o »vilama u#karicama«. Na kamenima je naslikano sedam simbola, koji predstavljaju sedam slova rije#i »PRIRODA«, napisanih kurzivnom glagoljicom. Tik pokraj njih nalazi se i stablo bukve koje raste iz velikoga kamena i koje se kao stra!ar nadvija nad kamenim krugom. Stablo poziva da ga zagrlite.

3. »Ljubavni kamen«. Stijena u obliku srca, sastavljena od dvaju kamenova koji se naslanjaju jedan na drugi, simbolizira ljubav, partnerstvo i me'usobnu potporu. Dublja poruka oslikane stijene govori o ljubavi i zajedni&tvu #ovjeka i prirode. Otisci dlanova na stijeni pozivaju ljubavne

partnere da zajedno dotaknu stijenu i pritom se poljube. No, na ovom mjestu mogu u!ivati i samci! Na livadi u blizini Ljubavnoga kamena nalazi se lokva koja je tako'er u obliku srca, a kraj nje je u hladovini borova postavljena klupa za odmor.

4. »Kamena gomila«. Polukuglasta kamena gomila s oslikanim vr&nim kamenom i dva kraka usmjerava izletnike na pravi put. Na travnatoj padini nasuprot kamenoj gomili raste nekoliko lijepih stabala ari&a. To je jedina lokacija s ari&ima na land art stazi. Ari& je jedna od rijetkih #etinja#a koja zimi odbacuje svoje iglice. U rano prolje"e !enski #e&erasti cvjetovi privla#e svojom crven-kastom bojom.

Vilinsko sijelo

Ljubavni kamen

Kamena gomila

BORI

S PE

CIGO

(

BORI

S PE

CIGO

(

BORI

S PE

CIGO

%

1, 2017 | 21

5. »Otisci dlanova«. Ovaj land art nosi poruku o pozitivnom utjecaju #ovjeka na prirodu. Pa&njak Sapa"ica, kao i drugi pa&njaci na U#ki, nije nastao na prirodan na#in, ve" tisu"ljetnim djelovanjem #ovjeka, kr#enjem &uma i ispa&om ovaca. S vremenom se ustalio novi ekosistem s livadskim biljkama i !ivotinjama. Danas je taj ekosistem ugro!en zbog iseljavanja ljudi s U#ke i zapu&tanja tradicionalnih djelatnosti. Livade se na!alost sve manje koriste za ispa&u i sjenoko&u pa postupno zarastaju &umom, a brojnim livad-skim vrstama prijeti nestanak. Otiscima dlanova na stijeni upu"uje se na djelovanje ljudskih ruku, koje su ostavile pozitivan utjecaj na &arolikost (bioraznolikost) prirodnog svijeta.

6. »Geoglifi ovaca« na simboli#an na#in vra"aju stada na ove pa&njake te prikazuju istarsku autohtonu vrstu, ovcu pramenku, na pa&njacima koji su se u pro&losti upotrebljavali za ispa&u.

7. »Crveno stablo«. Poruka ovog dojmljivog land arta govori o negativnom utjecaju #ovjeka na prirodu. Plinovod, dalekovod, oda&ilja#i, radar, prometnice, tunel U#ka – sve su to ljudske tvore-vine koje neprirodno str&e usred planinske ljepote. Tako i ovo crveno stablo, koje se nalazi na uzvi&e-nju usred pa&njaka Sapa"ice, izme'u trasa plino-voda i dalekovoda, neprirodno dominira krajoli-kom, prenose"i poruku o #ovjekovu nagr'ivanju

i uni&tavanju prirode. Ipak, ono plijeni pozornost, privla#i i poziva da sjednete pokraj njega i u!ivate u pogledima na U#ku i bre!uljke $i"arije.

8. »Kameni zubi«. Ogoljela kamena povr-&ina isti#e se poput mrlje na okolnoj travi, a mnogi kameni zubi str&e u zrak. Oslikani zlatnom bojom &alju poruku da dugovje#na priroda itekako mo!e »pokazati zube« ako #ovjek pretjera s njezinim uni&tavanjem.

9. »Trokut«. Kameni trokut svojim vrhovima usmjerava izletnike da ostanu na stazi ili da krenu prema Malom vidikovcu, prvom od #etiri vidi-kovca na land art stazi. Na samom trokutu, kao i na okolnom rasutom kamenju, mogu se uo#iti spiralni fosili planktonskih foraminifera. S Malog vidikovca pru!a se vidik na Gavranov greben i Istru. Dolje u Istri vide se gradi"i Ro# i Hum, a izme'u njih prolazi Aleja glagolja&a, umjetni#ki spomen na glagolja&ku povijest tih krajeva. Zato je na malenoj stijeni nasuprot klupi upravo na glagoljici napisan stih jedne pjesme:

»Kralj sam gore velebne,stijene iz mora iznikle,eoni su joj dani kratki,a ja tek dah neznatni.«

– Boris Pecigo&, pjesma »Kraljevstvo gora« iz zbirke »Putovanje« (2011.)

Otisci dlanova

BORI

S PE

CIGO

%

22 | 1, 2017

10. »Labirint«. Geoglif u obliku labirinta usmjerava izletnike da ostanu na pravom putu na o&trom skretanju staze. Upu"uje i na ogranak staze koja vodi do Gornjeg vidikovca. S visoke se litice pru!a &irok vidik na Istru, na geomorfolo&ki spomenik prirode kanjon Velu dragu te na glavni masiv U#ke.

Da ovdje objasnimo neke pojmove. Geoglifi su oblik land arta, motivi »nacrtani« na tlu, obi#no od kamenja ili sli#nih trajnih elemenata krajo-lika, kao &to su &ljunak, zemlja, zasa'ene biljke, !ivica ili stabla. Labirinti su slo!ene forme puta-nja koje vode do sredi&ta i nazad (na engleskom: labyrinth) ili pak razgranate mre!e koje iziskuju snala!ljivost i orijentaciju da bi se prona&ao izlaz (na engleskom: maze). Poznati su drevni labirinti poput minojskih na Kreti, rimski labirinti, labi-rinti u srednjovjekovnim kr&"anskim katedralama, a i dan-danas im se u nekim krugovima pridaje duhovno zna#enje – kru!enje vijugavim stazama labirinta prema njegovu sredi&tu predstavlja traga-nje za odgovorima i putovanje u sredi&te du&e, dolazak u sredi&te labirinta simbolizira kontakt s bo!anskim i stjecanje spoznaje ili uvida, a potom

slijede povratak i realizacija ste#enih uvida. Labirint mo!e biti prikazan na crte!u ili slici, a ako je napravljen u formi geoglifa spada u land art.

11. »Kameno igrali!te«. Na ovoj se to#ki izletnici pozivaju da se sami poigraju land artom! S obzirom na obilan izvor lomljenoga kamenja, u samo nekoliko mjeseci od otvorenja staze nastalo je vi&e od trideset kamenih stupi"a i drugih oblika.

Labirint

Kameno igrali"te

BORI

S PE

CIGO

(

BORI

S PE

CIGO

(

1, 2017 | 23

Ljudi, a osobito djeca, rado prihva"aju poziv na poticanje vlastite kreativnosti, a slaganjem kamenja ostvaruje se i izravan taktilan kontakt s prirodom, &to je glavna tema ovog umjetni#ko-ekolo&kog projekta.

12. »Spiralni geoglif« napravljen je po uzoru na presjek spiralnih lju&tura fosilnih fora-minifera (numulita) koje se lako mogu prona"i u obli!njem rasutom kamenju na ovom lijepom, stjenovitom vidikovcu (Donjem vidikovcu) s vidi-cima na vr&ni greben U#ke, litice Stra!ice, kanjon Velu dragu i Istru. U#ka i $i"arija gra'ene su od kamena vapnenca koji je nastajao dugotraj-nim talo!enjem vapnena#kih skeleta plankton-skih organizama u onda&njem oceanu Tethysu, u razdoblju krede, od prije 140 milijuna godina, pa sve do sredine tercijara, prije 30 milijuna godina. Sudaranje Afri#ke i Europske plo#e izdi!e Alpe i Dinaride, #iji su sastavni dio U#ka i $i"arija. Zato danas na ovome mjestu, na nadmorskoj visini ve"oj od 900%m, mo!emo prona"i ostatke orga-nizama koji su nekada !ivjeli u dubokom moru.

13. »Kamena !uma«. Na mjestu gdje je &uma potpuno iskr#ena, ostali su samo tu!ni panjevi kao podsjetnik na sna!na stabla koja su ovdje rasla i

pru!ala dom mnogim &umskim bi"ima. Instalacije land arta na ovom mjestu predstavljaju izravan umjetni#ki podsjetnik na &tetu koja nastaje zbog nerazborite i pretjerane sje#e stabala. Na nekoliko panjeva nalazi se oslikano kamenje koje predstav-lja du&u nestalog drve"a, ali i sjeme novog !ivota koji ni#e iz razvalina ljudskog djelovanja. Time se upu"uje na mo" prirode da se obnavlja i poru#uje da ju je nemogu"e uni&titi.

14. »Stijenska slikarija na litici«. Tema ove velike apstraktne stijenske slikarije (petro-glifa) jesu li&ajevi, njihova raznolikost i va!nost za ekosustav. Slikarija se vidi ve" s glavne staze, no mo!ete joj pri"i bli!e kratkim ogrankom staze, dotaknuti je i u!ivati pod samom liticom Stra!ice.

15. i 16. »Mahovina I & II«. Petroglif naslikan na malenom kamenu nasuprot klupi za odmor skre"e pozornost na mahovinu koja je gusto obrasla gromade kamenja na siparu pod liticama Stra!ice. Mjesto je vrlo lijepo i djeluje pomalo bajkovito. Ako !urite, ova vam to#ka lako mo!e promaknuti! U neposrednoj blizini nalazi se i mozai#no oslikana stijena, djelomi#no prekri-vena mahovinom. Obje slikarije nadahnute su

Spiralni geoglifBO

RIS

PECI

GO(

24 | 1, 2017

intrigantnim oblicima sporangija mahovina (tobo-laca sa sporama) i peristoma (usnih otvora tobo-laca). Ra&ireno je pogre&no uvjerenje da mahovina raste samo na sjevernoj strani stabala ili kamenja te da se po njoj mo!e odrediti sjever. Mahovina raste u sjenovitim i vla!nim predjelima bez obzira na orijentaciju stani&ta. Ovaj predio, primjerice, okrenut je prema zapadu.

17. i 18. »Monolit s motivom spirale I & II«. Tema je ovih stijenskih slikarija spirala kao osnovna forma prirode koja se pojavljuje od mikrokozmosa do makrokozmosa. Spiralna forma prisutna je, primjerice, u DNK-u, u lju&turicama foraminifera koje grade vapnena#ke stijene U#ke, u pu!evim ku"icama, u zavijutku mladog li&"a paprati i drugog bilja, u vodenim vrtlozima i veli-kim atmosferskim ciklonama te u obliku galaksija.

Prvi se monolit nalazi uza samu stazu i spiral-nim oblikom aludira na gradivne elemente stijena U#ke i $i"arije – nevidljive spiralne mikrofosile koje umjetni#ki rad na ovaj na#in #ini vidljivima.

Drugi je malo uvu#en u &umu, a sa spiralom obra'uje temu paprati. Nakon promi&ljanja stijen-ske slikarije oti'ite iza monolita na malo odmori-&te ili se #ak popnite na monolit i u!ivajte u druga-#ijoj perspektivi &ume.

19. »Stra#ar«. Land art instalacija naprav-ljena od cjepanica akacije prikladno podsje"a na stra!ara jer se nalazi na usponu do vidikovca Kroga na Stra!ici. Stra!ica je dobila ime po nadzornim (stra!arskim) postajama ili utvrdama iz usko#ko-mleta#kog rata, koji se vodio u 17. stolje"u. Ostaci su vidljivi du! izdu!enoga grebena u obliku suhozidnih ograda i malih, umjetno poravnatih proplanaka.

S vidikovca Kroga, na nadmorskoj visini od oko 1000 metara, pru!a se vidik na zapadne obronke U#ke, Istru te na cestu Giuseppinu (Jozefinu), nazvanu u #ast caru Josipu II, koji ju je dao izgraditi krajem 18. stolje"a. Cesta je do otvaranja tunela U#ka 1981. spajala Kvarner i Istru preko prijevoja Poklona.

20. »Travnati plato«. Na travnatom platou, na izboju nad strmom padinom (na »balkonu«), nalazi se maleni geoglif koji slu!i i kao odmori-&te. Pokraj platoa je uzvi&enje na #ijem vrhu raste lijepo, veliko stablo koje poziva da ga se zagrli uz zahvalu prirodi i kao opro&taj od &ume prije povratka na Poklon i u civilizaciju.

Putokazi i markacijeKako ovo nije obi#na planinarska staza, ve" umjet-ni#ka &etnica, putokazi na stazi tako'er su osmi-&ljeni na likovan na#in. Otisak dlana s labirintom logo je ove land art staze i nalazi se na ulaznim putokazima, ali i na onima koji pokazuju na ogranke staze koji vode do nekih uvu#enih land art to#aka. Dlanovi s labirintom ozna#avaju svaku land art to#ku i na karti staze. Staza je ozna#ena poseb-nim markacijama u pet boja, kako biste prate"i kartu to#no znali na kojem ste njezinom dijelu.

Sve klju#ne informacije o »Land art stazi Stra!ica – Sapa"ica« (osnovne podatke o stazi i land art radovima, detaljnu kartu staze; upute kako do"i do lokacije staze uz prilo!enu Google kartu, preuzimanje bro&ure u pdf formatu) mo!ete prona"i na web adresi https://boris-peci-gos.com/2016/08/10/land-art-trail-land-art-staza/. Za stru#no vodstvo kroz land art radove na stazi mo!ete se obratiti izravno autoru staze i svih umjetni#kih instalacija.

O autoruBoris Pecigo& diplomirao je slikarstvo na ljubljan-skoj &koli za umjetnost Arthouse – College of Visual Arts. »Land art staza Stra!ica – Sapa"ica« u Parku prirode U#ka njegov je magistarski rad. (lan je Hrvatskog dru&tva likovnih umjetnika Zagreb. U umjetni#kom stvarala&tvu nadahnjuju ga mo"na i prekrasna priroda, nje!na i meditativna glazba, duboka i emotivna poezija te misti#na i zen duhov-nost. Online art portfolio mo!e se pogledati na web stranici: www.boris-pecigos.com. Kontakt: boris.pecigos@gmail.com; tel. 092/30-90-550.

Monolit s motivom spirale

BORI

S PE

CIGO

(

1, 2017 | 25