Ojecji vrtic PulaKoparska 31A, PulaKlasa: 601-02/15-01-01/8-1

-~ . Ur. broj:2168/01-380103-15-1362Pula, 21. rujan 2015.

Temeljem clanka 42. Statuta Predskolske ustanove Djecji vrtici Pula i clanaka 21. Zakonao predskolskorn odgoju i obrazovanja (NN br. 10/97 ,107/07, 94/134,) sukladno clanku 36.Zakona 0 ustanovama (NN76/93 i 35/08) Upravno vijece na svojoj sjednici odrzanoj dana21. rujan 2015. godine donosi slijedecu:

ODLUKUo

USVAJANJUPLANA I PROGRAMA RADA

ZA PEDAGOSKU 2015/2016 GODINU

Tocka 1.

Usvaja se Plan i program rada za pedaqosku godinu 2015/2016 god.

Tocka 2.

. Sastavnim dijelom ove Odluke ima se smatrati Plan i program rada za pedaqosku godinu~.2015/2016 god., Klasa:601-02/14-02/70, Ur. broj: 2168/01-380102-14-1323

Tocka 3.

Odluka stupa na snagu danom donosenja.

DJECJI VRTIC PULA

PLAN I PROGRAM RADA

ZA 2015./2016. PEDAGOSKU GODINU

Pula, rujan 2015.g.

SADRZAJ:

I USTROJSTVO RADA 2

II ~AT~RIJA~~ UV~TI RADA 15

III NJ~GA I SKRB ZA TJ~~~S~ RAST I ZDRAVLJ~ DJ~C~ 18

IV ODGOJNO OBRAZOVNI RAD 21

V NAOBRAZBA I USAVRSAVANJ~ ODGOJNIH DJE~ATNlKA .......27

VI SURADNJA S RODITE~JI~A .. "" .. """""""""""" .... ,,",, .... 29

VII SURADNJA S VANJSKI~ USTANOVAMA .... "" .... """" ...... ,, .31

VIn BrTNE ZADACE STRUCNIH SURADNIKA ......... " .. " .. """ .. ,, .35

IX FINANCIRANJE PROGRA~A " " "" .. " "" 36

USTROJSTVO RADA

PLAN MREZE PREDSKOLSKIH USTANOVA NA PODRUCJU GRADA PULE ZA 2015./16. GODINU

Red.

br.

Naziv

vrtlea

Sjediste, naziv ulice

i kucnl broj

Broj grupa Broj djece

10 h 6h10 h

vrtle vrtlc jaslice ukupnovrtlc jaslice

6 2 0 144 34 178

Palazine 1 1 0 1 15 0 15

Uskocka uf. 20 0 0 15 0 15

Osjecka uf. 7 1 0 0 17 0 17

Tesfina uf.15 2 1 0 17 66

Uspon Sv.Sfjepana 1 2 2 0 48 29 77

0 0 0 40 0 40

13 80

iianske skupstlne 4

4 2 0 96 30 126

2 0 72 0 72

3 2 0 72 29 101

0 3+1 0 0 51 51

Brunjakova uf. 4 0 0 96

13 336 110. 446

4 o 96

4 o o o 96

1.3.3. Izvor Kamenjak 6 5 6 o 111 102 213

1. USTROJSTVO RADA

1.1.TABELARNI PRIKAZ

Red. DJECJI VRTIC PULA ADRESA PROGRAMSKUPINE

VRTIC I JASLICEVRTICVRTICVRTIC

VRTIC I JASLICEVRTIC IJASLICEMALASKOLA

VRTIC IJASLICEVRTIC

VRTIC IJASLICEJASLICEVRTIC

VRTICVRTIC

VRTfC I JASLICE

1.2. USTROJSTVO PROGRAMA

Ustrojstvo Djecjeg vrtica temeljit ce se na slijedecim obiljezjima:

a) Fleksibilnost u organizacijskim i didakticko-metodickim odredenjima- nastojat cemo

polaziti od konkretnih zahtjeva i ocekivanja obitelji i uze zajednice.

b) Prilagodavanje prostomih i materijalnih uvjeta konkretnoj djeci, spoznajama 0 njihovim

potrebama, konkretnim razvojnim i iskustvenim razinama, osiguravanjem uvjeta za sigurno i

izazovno odrastanje.

c) Sloboda i autonomija u izboru aktivnosti ucenja i igre, interakcijskih i komunikacijskih

situacija s vrsnjacima i odraslima

Trajanje programa: 10-satni cjelodnevni program, I 6 satni poludnevni progrm

Vrijeme provedbe godisnje: sve radne dane u godini

Vrijeme provedbe tjedno: svih pet radnih dana tjedno

Vrijeme provedbe dnevno: od 6,30-16,30 sati

Dezurstvo: najkasnije do 20,00 sati (djeca ne smiju boraviti u skupini vise od 10 sati

dnevno).

Ustrojit ce se odgojno-obrazovne skupine djece od navrsene prve godine zivota do polaska u

osnovnu skolu. Buduci da organizacija naseg vrtica pociva na fleksibilnosti i prostomoj otvorenosti

lmamo mogucnost ustrojiti dobne i rnjesovito dobne skupine ovisno 0 upisima.

1.3. Ustrojstvo s prikazom skupina i osobljem

OJCENTAR

DJE~JI VRTIC PREZIME liME RADNIKA RADNO MJESTO SKUPINA

Mlada jaslicka ,NIKOLOV DANUELA, integrirana djeca s

ZVJEZDICE PETRINEC MILANOVIC ODGOJITEUI teskocamaVIOLETA

12 djece---

PLI~KO MARICA, MILETAStarlJa jasllcka,LAKOVIC VESNA, ~EGOTA ODGOJITEUIIntegrirana djeca s

ZORICA - ZAMJENA- -

GOlES BARBARA teskocama

12 djece

PERSIC KRISTIJANA, Mlada vrticka

L1GUTICSANJAODGOJITEUI

20

Srednja vrtlcka r

IVETIC SNJEZANA, CURIC integrirana djeca 5

ODGOJITEUI teskocarnaANA

20 djece

VUCETIC SUZANA, Starija vrtlcka

JADREJCICAIDAODGOJITEUI

24 djece

KAMBEROVIC AMELA,ZIVKOVIC SNEZANA,

TEHNICKOROCE MARIZA, SAVIC

HEGEDUSOSOBUE

JADRANKA,HAVA

HERVAT MIRJANA, Mjesovlta vrtlckaKASTANJER

KOSTOVICDUANAODGOJITEUI

20 djece

PETRONUEVIC ALIDA, Mjesovita vrticka

VEZICVOSTENRITAODGOJITEUI

20 djece

Poludnevna vrtlcka I

CELEGAROZANA ODGOJITEU mala skola

18 djecs

ZORIC MARIJANA, TEHNICKOCUBEUA ANDA OSOBUE

KURUC JASMINA, Mlada [asllckaVELI VRH - PADUU SEHOVIC MllOVAN ODGOJITEUI

ALMA 10 djece

BORINA INES, PRElAC Starlja [asllcka

GRGOROVICSANJAODGOJITEUI

12 djece-

L1CUl VlASTA, TOMle ODGOJITEWI Starlja jasllcka 12

(

MAGDALENA djece

DAMJANOVIC MARA,STOJIC MIRJANA,

TEHNICKO

BRUAFA NELAOSOBUE

VELI VRHKUUCO EDA, VIDULIC Mjesovlta vrtlcka

DUBRAVKA ODGOJITEUI20 djece

GOZDAN JOLANTA, Starija vrticka

PANIC GORDANAODGOJITEUI

24 djece

ADAMENKO VLASTA, Srednja vrtlcka

BLASKOVICADAODGOJITEUI

21 dijete

BUCCI-IVIS KRISTINA, Mlada vrticka

DUDA DUNJAODGOJITEUI

18 djece

TOPALOVIC NELlDA,GODINA ESTER, TEHNICKOTOPALOVIC DAJANA, OSOBUERAJICMARIKA

ZUPCIC MARKO, GRGICANKICA, DIVKOVIC

KUHINJSKO

DANICA OSOBUE

~~

CENTARVUKELIC SNJEZANA, Mlada [aslicka

MACAN ZANETA ODGOJITEUI11 dlece

KAIC BARBARA, Starija jaslicka

PETRICEVICVILMA ODGOJITEUI12 djece

VIDAKOVIC SANDA, Mlada vrticka

CUUAK AUGUSTINAODGOJITEUI

20 djece

DRAGOSAVAC DORIS, Srednja vrticka

SAVICSONJA ODGOJITEUI22 djece

RADOLOVIC ROZANA,MATIJASEVIC BANKOVIC ODGOJITEUI

Starija vrtlcka 24

JADRANKA djece

MESIC JASMINKA, AZUC Mjesovita vrtickaODGOJITEUI

SONJA 22 vrticke

JURIC VLATKA, TIGANJDZEVAHIRA, VOZILAJELENA, DEKLEVA TEHNICKOAMNERIS I GODINA OSOBUESANDRA DO ISTEKAUGOVORA NA 60 DANA

SEGON LUCA, DIVKOVICBENCIC

KUHINJSKODANICA,

OSOBUEAN£>ELlNA

SAINA JOSIP, VERKO KUCNI MAJSTORI-JOSIP LOZACI- VOZACI

OJVERUDA

DJECJIVRTIC PREZIME liME RADNIKA RADNO MJESTO SKUPINA

DUBINOVIC HASNIJA, Mlada jaslickaIZVOR

GORICKIAZRAODGOJITEUI

10 [asllcklh

MALIN INES, VITASOVIC Starlja [asllckaODGOJITEUI

MIRJANA 12 [asllcka

MARTIN~IC ZORICA,Mlada [asllcka

JANie GRABICTIHANAODGOJITEUI

- 10 jaslltklh

TRIKIC SNJE~ANA, BOSIC Starlja jasllckaODGOJITEUI

ANKICA 14 jaslicklh

KARGOV GORDANA, Mjesovita [asllcka

~UBRILO NEVENKAODGOJITEUI

12 [aslicklh

ZUPANIC RADIN IVANA, Srednja vrtlcka uzVITASOVIC MAJA, ODGOJITEUI integraclju djece sNIKOLIC MIRELA teskocarna 16 djece

POSAVEC SNJElANA, Mjesovlta vrtlcka

JURI~IC ELIDAODGOJITEUI

20 djece

KURTOVIC AMIRA, Starija vrtlcka uzROJNIC SUZANA, ODGOJITEUI integraciju djece sVUKOJEVICSILVANA teskocarna 16 djece

BA~IC DOLORES, Starija vrtlckaODGOJITEUI

NOVICKI LAURA 24 djece

lUllC BOJANA, Mlada vrtlcka

TURCINOV lIDIJAODGOJITEUI

18 djece

ODGOJITEU,

HRESTAKMATEJA DEF.

VERICA DEGORICIJA REHABILITATOR KAPUICE, rnjesovitaMARICIC DEF. 2 djece

SANJA KOROMAN REHABILITATOR

PRIPRAVNIK

MARKETANOVICDezurstvo po potrebi

KATARINA, 5UMBERAC ODGOJITEUIroditelja

TATJANA

ANTUNOVIC DRAGICA,BARISIC JELA, PAVlINAPENAVA, LONCAR TEHNICKO

KSENIJA, FARAGUNA OSOBUE

BLAZENKA, MATIEONIMARIJANA, DURIC ANKA,

VALIC DORINA,BONIFA~IC LUANA

KRBAVAC DEZI,SURBANOVSKI TANJA, KUHINJSKOLAKIC KATARINA, OSOBUECERANIC SAHIDA

STARCIC SANDIKUCNI MAJSTOR-LOZAC-VOZAC

GLAVIC AZRA, ERAK ODGOJITEUIMlada vrtlcka

VERUDA VERKO ANITAODGOJITEU

20 djeceANAJELENIC PRIPRAVNIK

BUDIJA IREN, MACUKA Starija vrtlckaODGOJITEUI

ORIANA 21 dijete

BOSKOVIC HELENA, Mjesovita vrtlckaSTOJANOVIC MILENA, ODGOJITEUIRADULOVIC VERA 22 djece

Mjesovita vrticka -ROMIC MAGDA, sportskaODGOJITEUIBEGONJASUZANA

24 djece

VALIC ANKICA,TEHNICKO

VRETENAR ROMINA,SADICVESNA

OSOBUE

ZIVOLIC SONJA, BARETIC Mjesovita vrtlckaLATICA ODGOJITEUI

MERI 20 djece

DURACAK MIRSDA, Mlada vrticka

ANDRIJIC DRAGANAODGOJITEUI

20 djece

BOUUN NEVENKA, Starija vrtlcka

ZRINICTAMARAODGOJITEUI

23 djece

MILIC KATARINA, BEBLEKTEHNICKO

MARICA, MARKOVICOSOBUE

NASTAZIJA

OJ MONTE ZARO

DJEi::JIVRTIC PREZIME liME RADNIKA RADNO MJESTO SKUPINA

MALIKOVIC IVA (zamjena Mlada jasllckaMONTE ZARO za S. Igrec Klarlc) ODGOJITEUI

i::UTURILOANELA 14 djece

-

KOSARA DANIJELA, Starija [asllcka

PUTINJA SONJAODGOJITEUI

15 djece

ROSEZIN SETIC MELITA, Mlada vrtlcka

KOSUTA KRISTINAODGOJITEUI

20 djece

LALIC BARA, BURSIC Starija vrticka

MARINAODGOJITEUI

24 djece

LANi::IC MARINELA, Srednja vrticka

PUJACSUZANAODGOJITEUI

22 djece

RAi::KI-ZIMOLODAVORKA, VITELIC UJCIC

ODGOJITEUIStarija vrtlcka

MARIJA ODGAJATEUPRIPRAVNIK

25 djeceSANKOVIC VEDRANA

ROGIC LOREDANA. Mlada vrtickaSVERKOALMA

ODGOJITEUIsportska 18 djece

GRBAC DURDICA, Starija vrtickaGRUBISIC LAURA

ODGOJITEUIsportska 20 djece

ALiBASIC SENADA, LATINUIUANA, LlNC MAJA, TEHNICKOIVANOVIC VEDRANA, OSOBUELATINCIC SONJA

GRGIC DRAGICA,JOSIPOVIC

KUHINJSKOKATARINA,

SULOCKI DANIJELA (4 OSOBUEsata), I~IC ADISA, LlCULRENATA

FILIPOSKI FILIP, PERHAT KUCNI MAJSTORI-VLADIMIR LO~A~I-VOZA~I

PU~ICIRADOVIC ANICA, Mlada [aslicka

JODANOVIC NADAODGOJITEUI

8 djece

CETINA KATJA, Stari]a [asllcka

MODRU~AN LlVIANAODGOJITEUI

15 djece

~AINA VESNA, Mjesovlta vrtlcka

MALlVUKOVIC DORISODGOJITEUI

20 djece

NJEGOVAN ZVEZDANA, Starija vrtlcka

GAL SILVANAODGOJITEUI

22 djece

PERVIC JASMINA, CELIJATEHNI~KO

VIOLETA, TASKOVSKASLAVJANKA OSOBUE

ROZICAVUKELIC DRAGICA, Mjesovita vrtlcka

PELOZAPATRIZIAODGOJITEUI

22 djece

PERCAN ADIONORA, Mjesovita vrticka

ROJNICELVIJAODGOJITEUI

223 djece

DOBRAN VESNA, ORLIC Mjesovita [aslicka

USICRINAODGOJITEUI

15 djece

LABUD ZIVANA, JURICJADRANKA, MILOVAN TEHNICKODUBRAVKA Yz RADNOG OSOBUEVREMENA

MALI ZELENIPAVER SELMA, KRAVIC Mjesovita vrticka

VALCIC BRANKA ODGOJITEUI18 djece

MILOVAN DUBRAVKA Yz TEHNICKORADNOG VREMENA OSOBUE

ZELie KATARINA, MJe~ovlta vrtlckaZVONCICI ODGOJITEUI

HOMOKY IZABELA 18 djece

BOtAC MARJANA 7l TEHNI~KORADNOG VREMENA OSOBLJE

LUKETA ALENA, VALE Mjesovita vrtlckaRIBICE ODGOJiTEUI

DUBRAVKA 16 djece

BOZAC MARJANA Yz TEHNI~KORADNOG VREMENA OSOBUE

Mala skola 2 skupineVJEVERICE MECANOVIC SANDRA ODGOJITEU

15 i 14 ero djece

U tijeku je postupak razdvajanja ustanove tj. Uskladivanjeprema DPS -Ima. Planira se Odlukom 0 izdvajanjuregistrirati Djecjl vrtte Pula i novi vrtlc Djecji svijet . Svakivrtlc bi imao max.do 30 skupina po podrucnlm odjeljenjimai max. Broja djece do 600 ovisno 0 upisima.

1.4. PROGRAMI

Unutar organizacijske sheme u Djecjern vrticu Pula planira se provodenje sliiedecih programa koji imajupotrebnu verifikaciju:

Specijalizirani Redovni RedovniVRTIC POSEBNI program program

PROGRAMIkraci programi obogacen

DV Latica rano ucenjeengleskog jezika

DV Monte Zaro i Rano ucenje specificnimDV Veruda eng.jezika I sadrZajima iz

folklorno plesna sporta (3 grupe)igraonica

DVVjeverice Predskola 2grupe djece

DVVeruda Folklorno

plesna

DVVeil Vrh Rano ucenje

eng.jezika

DV Kastanjer Predskola 1grupa

tvz. dezurstvoDV IZVOR

1.~.POSEBNI REDOVNI PROGRAMI

Vrete programa Dob djece Broj djece Vrtic

Prlmarnl redovni program oboqacen speciflcnlm Monte Zaro

sadrtajlma jz sparta 4 - 7 godina 92 djece Veruda

Ekspe rimentalni - rano ucen]e engl.Jezika 3-7 24 djece Latica

Redovan program obogacen speclflcnlm• drt jlma poticanja kreativnostl i dlvergentno - 5-7 godlna do 12 djece Veruda i Izvorloglekog ml~ljanja

PLAN PREDSKOLE

OBJEKAT OD DO Ukupan br. sati

Vjeverice i Kastanjer 01.09.2015. 30.05.2016. 250 SATI

1.6. KRACI PROGRAMI

BROJVRSTE PROGRAMA DaB DJECE

DJECE

Plesna radionica

Glazbena radionica 4-7 uodlna 15 dieceLikovna radionicaSnortskl nronrarnUcenie enaleskoa taliianskoaFolklorno plesna radionicaNnnnmAtn::. nnr.Atnir.::.

Rano ucenjeengleskog jezika

Napomena: Sviplanirani kraci programi imaju suglasnost nadleznog Ministarstva. Ovisno 0zainteresiranosti roditelja kraci programi biti ce organizirani po vrticima,

e

1.7. STRUKTURA ZAPOSLENIH

Sl'RUKTURA ZAPOSL.ENIH NA DAN 30.06.2015.

N a dan 30.06.2015. godine ukupno zaposlenih na neodredeno vrijeme bilo je 200 radnika, dok jeradnika zaposlenih na odredeno vrijeme, tj. zamjena bilo 40, od cega 18 otpada na zamjeneodgojitelja, a 5 na asistente za djecu s posebnim potrebama. Ostale zamjene su zbog kratkotrajnih idugotrajnih bolovanja.

Takoder napominjemo daje urad ukljuceno cetiri osobe koje su sklopile ugovor 0 strucnomosposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

PO STRUCNOJ SPREMI:

NKV 24 10,00 %NSS 1 0,42 %PKV 1 0,42 %KV 5 2,08 %SSS 55 22,92 %VSS 140 58,33 %VSS 14 5,83 %

PO RADNOM MJESTU:

ODGOJITELJI148 61,67 %I STRUCNI TIM

TEHNICKO OSOBLJE 56 23,33 %KUHINJA 14 5,83 %KUCNI MAJSTORI-

6 2,50%LOZACI-VOZACIADMINISTRA TIVNO

16 6,67%OSOBLJE lOST ALI

IINKV.NSSElPKVDKV.sssavss.vss

IiillODGOJITELJIISTRUCNITIM

.TEHNICKOOSOBWE

GJKUCNIMAJSTORI­LOZACI-VOZACI

• ADM INISTRATOSOBLJEIOSTALI

II MATERI.JALNI UVJETI RADA

Prostor kao "treci odgajatelj" cemo organizirati da djeci u velikoj mjeri pruza osjecaj slobode imogucnost ugodnog druzenja, osigurava svakodnevne kontakte djece i odraslih, omogucava

komunikaciju, otkriva nove i neobicne materijale za ekspertimentiranje, spoznavanje i istrazivan]e.

Promatrat cemo i analizirati smislenost prostorne organizacije za djetetov razvoj i zivljenje to ga

uciniti slicnijim obiteljskom okruzenju i ozracju.

Velika ce se vaznost pridavati podnoj, stropnoj i zidnoj povrsini koje ce se tretirati kao pozadinski

elementi. Prostor cemo opremiti materijalima koji ce omoguciti, izmedu ostalog, razlicita

senzoricka i motoricka iskustva i koji je pogodan za razlicite spoznajne aktivnosti djece. Namjestaj

cemo prilagoditi djeci tako da zadovoljava njihovu potrebu za sigumoscu i autonomijom.

Prostomom organizacijom naglasit cemo socijalno-interaktivnu komponentu omogucavajuci djeci

izbor prostora u kojem borave i odgajatelja u cije aktivnosti se zele ukljuciti, kao i mogucnost

osamljivanja ovisno 0 njihovim potrebama.

Maksimalno ce se, gdje i kada je to bilo moguce, uvazavati osobi ritam djece i specificne potrebesvakog djeteta.

Funkcionalnost prostora ce se kontinuirano procjenjivati kako bi se utvrdila njegova logicnost i

pedagoska osmisljenost. Interveniranja odgajatelja sukladno toj procjeni ce dominantno biti

usmjerena na njegovanje specificnosti, prepoznatljivosti i konkretne ucinkovitosti. Time ce se

izbjeci unificiranost i sterilnost kao jedna od vecih gresaka tradicionalnih predskolskih ustanova.

OPCA I DIDAKTICKA OPREMA

U odgojno-obrazovnom radu koristiti ce se osnovna oprema, didakticka sredstva i ostali materijali.

Pri nabavi sredstava i didaktickog materijala rukovodili smo se slijedecim kriterijima:

zadovoljavanje pedagoskih kriterija, visokih estetskih kriterija, funkcionalnost zadovolj aV8J~esigurnosno zastitnih uvjeta.

Pedagoski kriterij- prilagodenost dobi djece, multisenzoricnost, dostupnost

rnogucnost otkrivanja konvencionalne upotrebe materijala, a kasnije i simbolicke,polivalentnost,

Estetski kriterij - skladne boje, Jijep izgled i privlacnost za dijete.

Funkcionalni kriterij - rnaterijal koji se koristi u djecjim aktivnostirna mora pozivati djecu riaaktivnost, angazman, provocirati i pokretati dijete na akciju.

Sigurnosni kriterij- lakoca manipuliranja, reorganiziranja, laka prenosivost, zaobljenost svih uglova,

U unutarnjern prostoru raspodijeliti ce se stalni i povrerneni centri aktivnosti. Njihov izbor i

organizacija polazi od holistickog razvojnog pristupa, pokrivenost svih podrucja razvoja,

osiguravanje dubljeg i intenzivnijeg proucavanja aktualne terne iIi projekta i s1.

Nastojat cerno centre uciniti sto slicnijim stvarnom zivotu (od centara simbolicke igre, preko

centara razlicitih zanirnanja, radionica do istrazivackih centara).

Svi centri su oprernljeni temeljnom opremom koja ce se nadopunjavati u suradnji s roditeljima,

prikupljanjem i pribavljanjem PNM-a i njegovim pedagoskirn oblikovanjem organizirati ce se

osnovni, gotovo stalni centri:

Obiteljski

Gradenja ikonstruiranja

Stolnih ididaktickih igara

Dramsko scenskih igara

.2ive prirode

Likovnih aktivnosti

Glazbenih aktivnosti

Audio-vizualnih sredstava

Istrazivacko spoznajnih aktivnosti

Centar pocetnog citanja i pisanja i predmatematickih vjestina

Zivotno prakticnih iradnih aktivnosti

Centar aktivnosti kretanla

Povremeni centri organizirati ce se prema trenutnim preokupacijama djece (centar Iijeenlka,

ljekarne, trgovine, trznice, frizera i sl.). Bogatstvo didaktickog okruzenja i materijalni lIvjeti

opcenito u kojima so ostvaruje pedagoska praksa moraju zadovoljiti raznovrsne mogucncstiistrazivanja, ucenja i igre to razlicite razine njihove primjene,

ASPEKTI SIGURNOSTI I MJERE ZASTITE

(

Vanjski prostor Djecjeg vrtica - travnato igraliste i natkrivena teras a sadrzi rekvizite, pjescanike(koji se nakon igre zatvaraju radi zdravstvene sigurnosti), razlicite sprave uz anti stres podloge,klupice, tunele i s1.,u skladu s higijensko zastitnim mjerama.

Cjelokupni materijalni kontekst uz brigu 0 zadovoljavanju odgojno-obrazovne dimenzije osiguravat

ce sigurnosno-zastitne i preventivne zahtjeve koji ce biti definiranim za to potrebnim protokolima.

Stvarat cemo takve organizacijske uvjete, graditi kulturu nase ustanove u kojem ce se njegnvat!

tirnsko konstruiranje i sukonstruiranje kurikuluma.

Aktivan i dinamican odnos odgajatelja prema svojoj i tudoj praksi, njezino interpretiranje I

reinterpretiranje, identificiranje .mudrevprakse, predstavlja ternelj gradenja kurikuluma kojiodudara od unificiranih i standard nih pristupa. Istrazivanje alternativnih rjesenja i strategije kakounutar mikrokonteksta ( skupine ) tako i na makrorazini (unutar cjelokupnog institucijskog

konteksta) izbjegava se ujednacavanje razlicitih ustanova.

Zalagat cemo se za destandardizaciju i prepoznatljivost svakog naseg vrtica.

Vee cemo u pocetku nase djelatnosti nastojati izbjeci konfrotacije izmedu standardizacije,

unificiranosti te vjerovanje u univerzalne strategije, s jedne strane, i slobode, odgovornosti,

profesionalnosti, fleksibilnosti, kreativnosti i prornoviranje novih ideja i rjesenja, s druge strane.

Opredijeliti cemo se za ovo drugo.

Cilj akcijskih istrazivanja je intenzivnije razumijevanje neposredne kulture ustanove,

osvjescivanje implicitne pedagogije odgajatelja (skrivene, neosvijestene), razvijanje profesionalnih

rasprava i kritickih refleksija. Ona su put za uocavanje drugacijeg gledista, misljenja, gradenja,

fleksibilnosti, isprobavanja novih ideja, sadrze visestruke perspektive, lokalne i dinamicke, vezana

su uz specificne okolnosti, ona ne ignoriraju glas prakticara i nemaju intenciju univerzalnosti.

Sukladno tome podrucje njihovog istrazivanja je lokalni kontekst (profesionalni rnikrokozrnos) sa

specificnostima relevantnirn za sve one koji u njernu aktivno percipiraju. Upravo cemo spoznaju u

ovom obliku istrazivanja odgojno obrazovne prakse prirnijeniti u nasem vrticu,

Evaluacija i sarno evaluacija omogucavat ce razvoj autonornije odgajatelja u donosenju odluka u

organiziranju i realiziranju kvalitetne odgojno obrazovne prakse sto se jednirn velikirn dijelorn

postize kontinuiranorn refleksijorn s drugim odgajateljirna i sustrucnjacima kao i sarnorefleksijorn

konkretne prakse.

U zajednickim refleksijarna analizirati ce se nacini planiranja i realiziranja orijentacijskog plana,

nacini provodenja integriranih i ternatskih prograrniranih sadrzaja te projekata.

Sastavni dio profesionalnog razvoja odgajatelja biti ce kontinuirani rad na suvrernenoj literaturi koja

se bavi pitanjima ucenja i razvoja djeteta rane i predskolske dobi. Intencija je da se kritickim

prikazorn razlicitih izvora osigura kontinuitet odgajatelja u stjecanju relevantnih suvremenih

spoznaja. Dakle, prirnjenjivat cemo.

a) Individualno usavrsavanje odgajatelja

Bitne zadaee na nivou vrtica :

Tijekom ove pedagoske godine bitne zadace svih zaposlenih u djecjim vrticima planirane su kroz:

* Prepoznavanje i zadovoljavanje djecjih potreba

* Provodenje sigurnosno zastitnih i preventivnih programa

* Implementaciju HCCP sustava

* Unapredivanje komunikacije i kvalitete rada edukacijom svih zaposlenih

Bltne %8 date Sadrfall rada Nosltell zadatka Vrlleme ~1I1.lk.0 or,~ol'llun, "II, rhi'nll!l'I8ltll'ililin~\

Provodenje afurlranJe postojetlh I dono~enje novlh proto kola postupanja u rlzl~nlm stru~nl tim, rujan, IIstopadsigurnosno- sltuacllama: odgalatelllzaWtnlh I • preuzlmanje I predaJadleteta rodlrellc: mentorl, ravnateh,preventlvnih • bljeg djeteta Izvrtlca;programs • boravak na svjefem zraku, korl~tenle Igrallsta, ~etnje, Izletl, zlmovanja I

dr.;• slguran I pod nadzorom boravak dlece u prostorljama vrtlca;• ozljede, bolestl, prva pomot; postupcll miere nadrcre kretanja odrasllh

osoba u eblektu I oko nlega;• postupanja u slulaJu nasllja u oblteljl djece, nasllja medu dlecorn, nasllja

Izmedu odgalatella - rodltella:• postupanje kod razvoda I rodltelja ~Ijapslhoflzleko stanje ugrofava

slgurnost djetetaomogutltl dostupnost navedenlh proto kola rodlteljlma, odgojlteljlma I stru~nl IIstopad, tljekom-svlm zaposlenlclma vrtlca tlm,odgajateljl godlne

- postavltl kutnl red na vldno mlesto vrtlca I prldrfavatl se rujan

. preventlvno djelovatl na obllkovanje slgurnog djeljeg boravka u odgajateljl, stru~nl tljekom godlneunutarnjem I vanjskom prostoru tim, tehnicko

osoblleImplementacija ravnateljACCPsustava pratltll anallzlratl sve aktivnosti vezaneuz ovu zadacu strucnl tim tllekom Rodine

odgalateliledukaclla svih dielatnika kuhinjsko osoblie

tehniCko osobljeZZJZ. mljenjanje postojetih navlka, aktivnosti u skladu s normama HCCP

·Izmljene u postolecim vrticima i prostorima u skladu s preporukama ZZJZ

- upoznavatl rodltelje s postignucima i siru zajednicu ZZJZ,ravnatelj

sustavno raditi na unapredivanju komunikaeije putem edukaclje na svim svi zaposlenici tijekom godlnerazinama u ustanovi

apredivanje potieati suradnju odgajatelja u objektima i skupinama strucni tim,unikaeije i odgajatelji, tijekom godine,

" alitete rada ravnatelj travanjedukaciiom svihzaposlenika promisliati u realizaciji razlicitih pristupa (Korak po korak. Reggio.

Vrtic organizacija koja uei, suradnja s roditeljima, posebni odgojno-obrazovni programj) gl. med. sestra. tijekom godine

pedagog,informiranost i suradnja s tehnickim osobljem zaosiguravanje optimalnih odgajateljiuvjeta rada za realizaciju programa

teh. osoblie.odgajatelji, str. tijekom godinetim, voditelj

III NJEGA I SKRB ZA TJELESNI lUST I ZDRA VLJE DJECE

Cilj: kontinuirana provedba rnjera zdravstvene zastite i unapredivanje zadaca na ocuvanju zdravlja

djece.

Odgojno-obrazovni rad cerno usmjeriti na razvoj zdravstvene kulture, samozastite djece ekoloske

osvijestenosti svih sudionika u pedagoskom procesu. U ovorn segrnentu kurikulurna posebna ce se

pozomost usrnjeriti na stjecanje pravilnih navika prehrane i kulture hranjenja sukladno dobi djece.

Osiguravat cemo higijenske uvjete u svirn prostorirna u kojirna borave djeca, provoditi svakodnevne

trijaze i izolaciju bolesne djece, pratiti pobol i provedbu rnjera za sprecavanje sirenja zaraznih

bolesti. Provodit cemo aktivnosti vezane za zastitu zdravlja zubi

Bitne zadace:

I. Sustavno pracenja rasta i razvoja djece

2. Prehrana djece prerna vazecim standardirna i propisirna

3. Prilagodba prehrane kod djece sa zdravstvenirn poteskocama

4. Provedba preventivnih rnjera u cilju srnanjenja pobola i ozljeda djece

5. Provodenje protuepidernijskih rnjera u slucaju pojave zaraznih bolesti

6. Zdravstveni odgoj djece, radnika i roditelja

U programu rada ustanove posebna pozomost posvetit ce se zdravstvenoj preventivi, skrbi i

pracenju rasta i razvoja djece. Svako dijete ce posjedovati zdravstveni karton i na taj nacin osigurat

ce se evidencija zdravstvenog stanja svakog djeteta. Nizorn preventivnih rnjera radit ce se na

sprecavanju mogucnosti prijenosa infekcija rnedu djecorn. Svi radnici su obavezni obavljati redovite

zdravstvene preglede (higijensko-sanitami pregled) sukladno vazecim propisirna. Pri planiranju i

izradi jelovnika drzati ce se preporuka i srnjernica Prehrarnbenog standarda za planiranje prehrane

djece u djecjem vrticu - jelovnici i normativi (2207.). U skupinama ce djeci cijeli dan biti dostupnovoce i voda.

Djeca ce svakodnevno, ovisno ° vremenskirn uvjetima, izmedu dorucka i rucka, boraviti 1;18 svjet(l')n1

zraku u ~etnji ili dvoristu vrtica, Svakodnevno ce SO provoditi jutarnja tjelovjetba, a djeca ce moe!vj ezbati na razlicitim rekvizitima i spravama koji se nalaze u vrticu koji imaju dvorane i.

polivalentne prostore i u dvoristu vrtica. Dnevni odrnor ce se odvijati prema individualuimpotrebama djece, a za djecu koja ne spavaju organizirati ce se mirne aktivnosti.

Rad na unaprcc1cnju prehrane djece

Cilj: prornieati cemo pravilnu prehranu u skladu s prehrambenim smjernicama i normativima za

djecu predskolske dobi te primjenorn HACCP programa.

Bitne zadace: primjena smjernica i preporuka za pravilnu prehranu djece, uciti djecu ° pravilnornodabiru namirnica, poticati pravilan razvoj djecjeg organizma, povecati imunitet, preventivno

djelovati na pojavu degenerativnih i kronicnih bolesti, brinuti 0 zubima i usnoj supljini, poticati

djecu na sprecavanje po zdravlje stetnih navika i odrzavanje pozeljne tjelesne tezine.

Promisljenim dnevnim ritmom kvalitetno skrbiti 0 osnovnim razvojnim potrebama djece.

Zadovoljavanje potrebe za hranom i picem provoditi ce se fleksibilno i individualnim pristupom.

Voditi cemo brigu 0 razvoju osobne higijene. Skrbiti 0 posebnoj prehrani ukoliko je to potrebno

Ovisno 0 duljini boravka zadovoljiti djetetu 70-80% potrebe za hranom.

Strategije djelovanja: utvrditi stanje kuIture kod djece te specificne potrebe pojedine djece

obzirom na alergije na hranu, pratiti konzumiranje zdravih namirnica i zadovoljavanje potreba za

vodom. Utvrditi broj djece s prekomjernom tjelesnom tezinom . Unaprijediti jelovnik u skladu s

novim normativima i standardima, nastaviti postepeno uvodenje novih namirnica u dnevni jelovnik.

Unaprijediti planiranje jelovnika za djecu sa specificnostima u prehrani. Organizirati poslove

djecjih rodendana prema preporukama nutricionista. Unaprijediti nivo kulture prehrane;

konzumiranje zdravih namirnica, poticanje razgovora tijekom uzimanja obroka i s1.Posebna ce se

pozomost usmjeriti na humaniziranje nacina blagovanja, od prostorije za blagovanje, preko posuda i

rituala. Edukacija roditelja 0 promicanju pravilne prehrane i promicanju tjelesne aktivnosti.

Mjere sigurnosti u prehrani

Spremista hrane udovoljavati ce propisima: lako ciscenje, provjetravanje i pranje, svakodnevno

odrzavanje eistoce u skladu s vazecim mjerama pranja i dezinfckcijc. Posudc koristeno u procesu

pripreme hrane prati odvojeno od posuda iz kojeg su djeca jela. Ciscenje, pranje i dezinfekcija

prostorije za priprernu hrane obavljati ce se svakodnevno nakon sto su zavrseni svi poslovi pdpremei raspodjele hrane, kao i pranje i sprernanje posuda, U kuhinju ce ulaziti S81110 kuhinjsko oscblje i

zdravstvena voditeljica u proplsanoj odjeci. Zaposlenici koji ce sprernati ipreuzirnati hranu moratice dva puta godisnje izvrsiti sistematski sanitarni pregled, a oni koji posluzuju jedan put godlsnjesto im se upisuje u sanitarnu knjizicu. Sigurnost hrane ce se provoditi sustavom samokontroletemeljenim na nacelima HACCP-a provedborn Zakona 0 hrani NN br, 81113, Zakona 0 h.i.gijeni

hrane i mikrobioloskim kriterijima za hranu NN br. 8] 113 Uredbe (EZ) br. 852/04. Ciscenje, pranjei dezinfekcija uredaja, pribora, opreme, rednih povrsina, podova i zidova provodit ce se sukladnoPlanu higijenskog odrzavanja prema HACCP sustavu.

Zdravstvena dokumentacija

Od zdravstvene dokumentacije vodit ce se Pravilnik 0 obrascima zdravstvene dokumentacije djecepredskolske dobi i evidencija 0 djecjem vrticu (NN, 114/02):

Zdravstveni karton za svako dijete u koji ce se umetati potvrda 0 obavljenom sistematskom

zdravstvenom pregledu djeteta prije upisa u vrtic, te potvrde 0 obavljenom zdravstvenom pregledunakon izostanka zbog bolesti,

Evidencija 0 zdravstvenom odgoju,

Evidencija 0 higijensko-epidernioloskom nadzoru,

Evidencija 0 sanitarnom nadzoru,

Evidencija epidemioloskih indikacija,

Evidencija ozljeda,

IV . ODGOJNO OBRAZOVNI RAD

Novo gledanje na dijete te suvremene spoznaje 0 razvoju i ucenju djece rane i predskolske dobi

predstavljaju revolucionarni pomak u odnosu na jos nedavno dominantnu pedagogijsku teoriju

pedagosku praksu.

Mijenja se percepcija institucije i institucijskog nacina zivljenja i ucenja, pozicioniranje vrtica u

~_ odnosu na roditelje i lokalnu zajednicu, te prava i obveze pojedinih sudionika u odgojno­

obrazovnom procesu.

U organizaciji odgojno-obrazovnog procesa nastojat cemo izbjeci i umanjiti negativnosti

institucijskog zivota, otvoriti se prostorno i socijalno prema unutra i prema van.

.Deinstitucionalizacija" vrtica i humaniziranje uvjeta odrastanja nasuprot unificiranosti i sterilnosti

koja nerijetko vlada u velikim i nepersonaliziranim objektima postici ce se prihvacanjem i

razvijanjem pozitivnih karakteristika obiteljskog okruzenja. Osjecaj sigurnosti, individualizirani

pristupi, fleksibilnost u vremenskoj i prostornoj dimenziji, prepoznavanje i zadovoljavanje djecjih

potreba predstavlja ternelj djetetovog ucenja i razvoja. Dijete koje se osjeca ugodno, prihvaceno i

sigumo motivirano je istrazivati, uciti i igrati se.

Bitne zadace ovog segmenta rada temelje se na djetetovim razvojnim karakteristikama i

zadovoIjenju njegovih potreba. Sadrzajna konkretizacija programa nije moguca, buduci da se

suvremeni pristup planiranju sadrzaja temeIji na interesima djece, integriranom i situacijskom

ucenju, ucenju igrom, a ne strukturiranim i unaprijed planiranim aktivnostima. To konkretno znaci

da ce odgajatelj temeljem pracenja djece i dokumentiranja njihovih aktivnosti (slusanja i gledanja

djece) planirati i realizirati aktivnosti projektnim nacinom ili tematskim programiranjem. Ovi oblici

omogucavaju dublje i intenzivnije proucavanje tema koje su djeca inicirala iIi s kojima ih je

odgajatelj upoznao. Veliki dio ucenja odvijat ce se igrom, kao temeIjnom aktivnoscu djeteta rane ipredskolske dobi.

U tom smislu bitnaje uloga odgajatelja:

a) U stvaranju pretpostavki za intenzivno ucenje i spoznavanje osiguravanjem neposrednog

iskustva, pruzanjern raznovrsnog neposrednog i posrednog nacina stvaranja novih spo:o!:naJa,Iotkrivanja novog iskustva (posjete, izleti, direktni kontakti s razlicitim zanimanjima lll

fenomenima, pracenje pojava u prirodi, otkrivanje uzrocno-posljedicnih veza nekih pojava isl.)

b) U materijalnoj i prostornoj organizaciji koja ce omoguciti intenzivno ucenje te sadrzajno isocijalno bogatu igru (bogati raznovrsni centri aktivnosti), mogucnost interakcije s djecomrazlicite dobi ( time i iskustva i razvojnih mogucnosti)

Osnovne vrijednosti naseg odgoja i obrazovanja proklamirane Nacionalnim kurikulumom za rani. ipredskolski odgoj i obrazovanje kontinuirano i integrirano ce se provoditi u okviru razlicitih

didakticko-metodickih pristupa, raznovrsnih sadrzaja i organizacijskih formi. Nas odnos prema tim

vrijednostima manifestirat ce se u neposrednoj odgojno-obrazovnoj praksi na slijedeci nacin.

• Znanje - tradicionalna rascjepkanost i nepovezanost informacija s kojima smo upoznavali

djecu ustupa mjesto aktivnom konstruktivistickom i sukonstruvistickom nacinu gradenja

osobnog znanja, upotrebljivom i zivom koje istovremeno s nastajanjem razvija sve

kognitivne, socijalne i emocionalne potencijale djeteta. Dijete je po svojoj prirodi

intrinzicno motivirano za upoznavanje i otkrivanje stvarnosti, istrazivanje i otkrivanje

zakonitosti te, za aktivnu participaciju u svim segmentima zivota. Podrzavanjem i

podupiranjem te, djetetu imanentne, potrebe osiguravamo poticajne uvjete razvoja.

Cjelovitost i integralnost spoznaja s cjelokupnim zivljenjem djece u svakodnevnom

kontekstu i intenzivnom kontaktu s bogatim socijalnim i materijalnim izvorima predstavljat

ce temeIj nase koncepcije institucijskog ucenja i poucavanja. Cinjenica da svaki pojedinac

gradi vlastito znanje u bogatoj interakciji i komunikaciji s okruzenjem pred nas stavlja

zadacu 0 profesionalnom i odgovomom promisljanju 0 raznovrsnim aspektima zivota,

razvoja i ucenja djece u nasem vrticu,

• Identitet- svako dijete je jedinstveno bice koje ziveci u odredenorn drustvenom i kultumom

kontekstu gradi svoj identitet. Pripadanje odredenom prostoru, poznavanje i identificiranje s

njegovim karakteristikama, temelj je za razvoj kozmopolitskih i globalnih obiljezja. Djecji

vrtic kao kompleksan i dinamican organizam omogucava da se u svakodnevnom radu

usmjerimo na gradenje pozitivne slike 0 sebi, samopostovanju te individualnimposebnostima.

• Solidamost i tolerancija- dijete kao drustveno bice zivi i djeluje u odredenom socijalnom

kontekstu, vrlo slozenom i dinamicnom u odnosu na razlicita rodna, spolna, vjerska,

nacionalna i druga opredjeljenja. U svijetu globalizacije i migracija djeca spoznaju tu

razlicitost j uz pomoc sustavnog i osmisljenog odgojno-obrazovnog sustava upoznsju Irazvijaju tolerantnost prema drugirna koji se po nekim karakteristikama razlikuju od l'UGgasamog, U nasem cerno vrticu maksimalno razvijati demokratske odnose, toleranclju iotvorenost prema divergentnosti, ucit cemo 0 razlicitostirna, te svakodnevno tivjeti fivot

solidarnosti i tolerancije. Razvijati ernpatiju prerna potrebitirna i osjetljivost za druge,

• Odgovornost- dijete je kompetentno bice koje ima sposobnosti za procjenjivanje ocredeolbsituacija i odgovorno donosenje odluka, Djeca bez obzira na svoju dob i razvojne

karakteristike 1110guaktivno participirati u donosenju, za njih vaznih, odluka, Odgovornost

prema materijalnim dobrima, prerna sebi i drugima reciprocna je zivotnim stilorn u kojem

dijete sudjeluje. U nasem cemo vrticu motivirati djecu da preuzimaju odgovornost za svoj

izbor, pomoci im u sagledavanju razlicitih perspektiva njihovog izbora uravnotezeno s njimasudjelovati u podjeli odgovomosti. Harmonija izmedu slobode izbora, odgovomosti koje on

ima, osnazivanja i potpomaganja pretpostavlja odgajatelja koji je spreman promatrati,

otkrivati i osiguravati situacije koje nose mogucnosti ostvarivanja ove zadace,

• Autonornija- globalni cilj odgoja i obrazovanja je stvarati pretpostavke za autonomnim

suverenim djelovanjem u neposrednom zivotu. Autonomija je znacajna karakteristika

covjeka koja se razvija u onoj mjeri u kojoj se prakticira. Nas cemo djecji vrti6 koncipirati

na nacin da II svakodnevnim, zivotno vaznim aktivnostima djetetu omogucimo inicijativll,

osiguravanje zadovoljavanja vlastitih prava, izbor izmedu razlicitih odluka.

Osamostaljivanje djece provoditi cemo kod temeljnih zivotnih aktivnosti, preko alltonomije

u organiziranju odgojno-obrazovnog procesa u kojem sudjeluju (uredenje prostora, centara,

izbor vrsnjaka iIi odraslih s kojima ce se igrati i uciti i s1.) do izbora saddaja koji ce

istraiivati i otkrivati.

• Kreativnost- kao opceljudski potencijal posebno izrazen u ranom i predskolskom periodu

iskoristiti cemo u razliCitim podrucjima razvoja djeteta. Ne sarno posebna podrucja (

umjetnicka iIi simbolicka ) nego didakticko - metodicki pristup ucenju i igri djece izuzetno

su znacajne aktivnosti za iskoristavanje tog potencijala. Orijentirat cemo se na originalnost,

divergentnost u misljenju, prihvacanje "krivih odgovora", skretanje od uobicajenog te

fleksibilnost U organizacijskim oblicima, vrstama aktivnosti, metodarna ucenja i razvoja.

Cjelokupni kontekst ustanove i sve njegove dimenzije bit ce usmjerene na osiguravanje dobrobiti

djccc.

Ostvarivanje osobne i tjelesne, obrazovne, emocionalne socijalne dobrobiti predstavljat ce

univerzalnu i jedinstvenu orijentaciju naseg vrtica.

Osobnu i tjelesnu dobrobit osiguravat cemo afirrniranjern djeteta u raznovrsnim aktivnostima,poticuci ga na za funkcioniranje na slijedecoj razini razvoja (tzv. zona proksimalnog ra:.2Vojll),

stvarati uvjete za samoinicirajuce i samoorganizirajuce aktivnosti, provocirati i potpol;11R,gati

aktivnosti koje razvijaju samopostovanje, prihvacati djecju inicijativu i ~je~enjai sl. Aktualizaclja Iafirmacija djece u svim segmentirna svakodnevnog zivota ternelj je njegove epee dobrobiti.

Sudjelovanje u zivotu heterogenih skupina u kojima dijete moze postici PW1U afirmaclju,

pozicionirati se ovisno 0 svojim razvojnim mogucnostima i potrebama, pronaci ravnotezu izmedu

aktualnog ocekivanog ponasanja, Zivot u skupini bogatoj pojedincima razlicitih razvojnihkapaciteta i iskustva dovodi do potrebe reguliranja ponasanja, odgadanje trenutnog zadovoljenja

potreba, uocavati, razumijevati i pravilno reagirati na svoje i tude potrebe i emocije, prihvacati

okvire koje odreduje socijalna zajednica te pronalaziti nacine i podrucja vlastite afirmacije. U

nasem cemo vrticu djecu motivirati, poticati i podupirati u samostalnom donosenju odluka,

vrednovanju svojih i tudih postupaka, otkrivanja uzrocno-posljedicnih veza u socijalnim pojavama

njihovog mikrokonteksta.

Djecji vrtic kao ziv i kompleksan organizam omogucava prepoznavanje i razumijevanje svojeg i

tudeg emocionalnog svijeta, racionaliziranje emocionalnih reakcija, njihovo "socijaliziranje" te

razvijanje i njegovanje empaticnih odnosa. Tijekom profesionalnog ucenja (promatranje,

dokumentiranje, refleksija i samorefleksija) usmjeravat cemo se upravo na one situacije koje

potencijalno nose vece mogucnosti za ostvarivanje djecje dobrobiti te ih dalje njegovati irazvijati.

Socijalni kontekst, bogato, didakticko i pedagoski osmisljeno okruzenje, orijentacija na djetetove

interese i njegovu imanentnu potrebu za istrazivanjem i ucenjem osigurava potencijalno optimalnu

osnovu za ostvarivanje obrazovne dobrobiti. Time doprinosimo razvijanju znacajne kompetencije

cjelozivotnog ucenja-i.uciti kako uciti" kojom se dijete priprema za samostalno spoznavanje,

konstruiranje i sukonstruiranje novog znanja. Tu cemo zadacu moci realizirati ukljucivanjem djeteta

u razlicite kognitivne i socijalne izazove osiguravajuCi personalizaciju procesa u naCinu, tempu i

koristenim strategijama ucenja. Usmjeriti cemo se na ulogu odgajatelja u tom procesu, kao vrlo

suptilnu i slozenu, koja trati valjanu procjenu i intervenciju. Razina vodenja, usmjeravanja,

poticanja iii poddavanja odgajatelja u procesu ucenja djece pokazuje svu slozenost

komunikacijskog procesa izmedu djece i odraslih. Upravo ce taj segment pedagoske prakse biti

znacajni dio naseg profesionalnog ucenja i napredovanja. U svakodnevni rad cemo integrirati

ucenje drugog stranog jezika (engleskog) kao znacajne kompetencije suvremenog eovjeka.

Izbjegavat ce se izdvojene sekvence ucenja i poucavanja stranog jezika i koristiti iskustva

suvremene pedagogije koja je odbacila tezu 0 teskocama ranog bilingvizma. Rezultati istrativanja

nam govore da djeca mogu vrlo rano, nesvjesno i intuitivno , u bogatom rnaterijalnom isocijalncmokruzenju putem sltuacijskog u~enja savladati osnove stranog jezika. To se odnosi na upoznavanje,razumijevanje i elementarno koristenje stranog jezika. Stoga ce odgajatelj koji ima najvi§i stul'anjcertifikata za engleski jezik u razlicitim prostorima i centrima koristiti sredstva j simboliOkjmaterijal uz pomoc kojeg djeca nesmetano upoznaju strani jezik, Povezivanje slike i rije~i tokoristenje izraza na stranom jeziku, tek je jedan dio integriranja stranog jezika u svakodnevni ~ivot

djece. Napominjemo da ce upoznavanje i ucenje stranog jezika biti namijenjen svoj djeci i

integrirani dio cjelokupnog planiranja i programiranja odgojno-obrazovne prakse. Program cerealizirati odgajateljica s VSS, zavrsenim strucnim ispitom i dodatnim certifikatom za engleskijezik.

Slicna ce situacija biti sa sadrzajima i aktivnostima iz podrucja tjelesnih i zdravstvenlh

aktivnosti (sportski program, ritmika i sl.) Svi navedeni sadrzaji biti ce namijenjeni svima ovisno 0

njihovom interesu. Ne zelimo uskratiti nekoj djeci pravo na integrirani i cjelovit odgoj, obrazovanje

i razvoj zbog nernogucnosti njihovog materijalnog participiranja u odredenim programima.

Naoini evaJuacije uskladenosti odgojno-obrazovnog rada s potrebarna djece vrsit ce se

kontinuiranim pracenjem, dokumentiranjem i analiziranjem onih dijelova odgojno-obrazovne

prakse koji nam se pokazu u odredenim situacijama vainima. Odgojno-obrazovna praksa ce se

pratiti i dokumentirati videozapisima, fotografijama posebno izradenim protokolima ili upitnicima s

ciljem dijagnosticiranja onih segmenata prakse koji traze nase intervencije. Na taj ce se nacin pratiti

kvaliteta rada s obzirom na razvoj djeteta. Sve ce to biti sadrzaj razvojnih mapa djeteta u kojima

cerno posebnu painju usmjeriti na kvalitativne promjene kod djeteta. Dokumentirati cemo

materijalni i prostorni kontekst, ulogu djece u aktivnostima i razina njihovog angaimana, uloge

odgajatelja i njihova svrsishodnost i opravdanost, komunikacijski kontekst i dl'. Say rnaterijal kojirn

cerna dokumentirati odgojno obrazovni proces poslliZit ce za procjenu uCinkovitosti razvoja djeteta

i njegovo napredovanje.

Emancipacija odgajatelja kao profesionalca koji je sposoban promatrati, procjenjivati i mijenjati

svoju praksu i autonomno donositi odluke i projekcije 0 slijedeCimkoracima temelj je takvog rada.

Smatramo da je povjerenje i profesionalizam odgajatelja, njegovo kontinuirano jacanje znacajna i

oprecna strategija "vanjskog nametanja".

Dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa vrsit cerno u skladu s Pravilnikom 0 obrascirna i

sadrzaju pedagoske dokumentacije i evidencije 0 djeci i djecjern vrticu N.N. 83/2001. i

preporukama iz Nacionalnog kurikuluma za rani i predskolski odgoj i obrazovanje.

U vrticu ce se voditi:

1. Knjiga pedagoske dokumentacije svake odgojne skupine koja sadrzi:

a) Orijentacijski plan iprogram odgojno-obrazovncg rada injegovo vrednovanje

b) Tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada

e) Dnevnik odgojno-obrazovnog rada

d) Zajednicke aktivnosti djece iodraslih2. Imenik djeee koji sadrzi:

a) Podatke 0 nazivu djecjeg vrtica odgojnoj skupini, pedagoskoj godini te potpise

odgajateJja i ravnatelja

b) Podatke 0 djetetu

Nacin planiranja

Provoditi cemo timsko planiranje, zajednicko pracenje i evaluiranje odgojno-obrazovnog procesa te

odlucivanje 0 buducim koraeima i strategijama. Planiranje i programiranje odgojno-obrazovnog

rada vrsit ce se na temelju Naeionalnog kurikuluma, njegovih eiljeva i vrijednosti.

Planiranje cemo vrsiti tromjesecnim, tjednim i dnevnim planovima i programima, odnosno

pedagoske dokumentaeije odgojne skupine.

Kontinuirano dokumentiranje neposrednog odgojno-obrazovnog proeesa putem videozapisa,

fotografija, protokola pracenja i proejenjivanja, biljezaka, plakata, putem letaka i brosura

predstavljati ce temelj proejene korekeije pedagoske prakse. Osobni razvoj svakog djeteta biti ce

sadrzan u individualnim radnim mapama (portfolia) koje ce sadrzavati, za dijete relevantne

segmente njegovog razvoja (fotografije, govorni i zricaji, uratei, kreativna rjesenja i s1.). One ce

dokumentirati proees napretka djeteta, njegove prefereneije za pojedina podrucja razvoja,

dostignutu razinu postignuca i s1.

IV. O))GOJNO - OBRAZOVNl RAD

Temeljna uloga predskolskoga odgoja iobrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za

potpun i skladan razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i,

posredno, kvaliteti njegova obiteljskoga zivota. Svrhaje predskolskoga odgoja i obrazovanja

osigurati takve uvjete koji jamce razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju

jednake mogucnosti svoj djeci. U ustanovama predskolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju sematerijalni i kadrovski uvjeti te drustveno okruzje za kvalitetan zivot djeteta.

Preduvjet za kvaliteno djelovanje ustanova ranoga predskolskoga odgoja i obrazovanja

usmjereno je na razumijevanje i prihvacanje roditeljalskrbnika kao ravnopravnih sudionika uinstitucijskome odgojno-obrazovnomu radu i pruzanje pomoci u tom procesu roditeljima.

U skladu s vrijednostima, opcim ciljevima i nacelima Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma

teziste odgojno-obrazovne djelatnosti tijekom predskolskoga odgoja i obrazovanja

usmjereno je na poticanje cjelovita i zdrava rasta i razvoja djeteta te razvoja svih podrucja

djetetove osobnosti: tjelesnoga, emocionalnoga, socijalnoga, intelektualnoga, moralnoga i

duhovnoga, primjereno djetetovim razvojnim mogucnostima.

Odgojno-obrazovno djelovanje razlicitih sudionika odgoja, osobito roditelja i odgojitelja, zahtijevanjihovo medusobno razumijevanje i suradnju cime se ostvaruju jedinstveno shvaceni i prihvacenibitni ciljevi odgoja i obrazovanja prema potrebama i razvojnim mogucnostima djeteta.

Struktura predskolskoga kurikuluma i odgojno obrazovnog rada

Temeljna struktura predskolskoga kurikuluma podijeljenaje na tri velika potpodrucja u

kojima dijete stjece kompetencije:

1.ja (slika 0 sebi)

2. ja i drugi (obitelj, druga djeca, uza drustvena zajednica, vrtic i lokalna zajednica)

3. svijet oko mene (prirodno i~iredrustveno okruzje, kulturna bastina, odrzivi razvoj).

U svakompotpodrucju odreduju S0 sadrze]!koji povezuju pedagoske i psiholoske dimenzije

odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadrzajima i aktivnosti neposrednoga

odgojno-obrazovnog rada ostvaruju se ciljevi kojima se potice cjelokupan tjelesni,

intelektualni, psihofizicki, emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.

Podrueja kompetencijskih dimcnzija:

1. Temeljna znanja: razvoj vjestina i sposobnosti, usvajanje i prakticna uporaba pojmova i

predodzaba kojima dijete razumije i objasnjava sebe, svoje ponasanje i izbore, odnose

s drugim osobama u svom okruzenju te sa svijetom u kojem zivi i koji ga okruzuje,

Ocekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanja koja mu omogucavaju

nesmetanu komunikaciju s vrsnjacima iodraslima, te medudjelovanje sa sadrzajima

ucenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutacnomu okruzenju te ga kvalitetno

osposobe za izazove koji ga ocekuju kao sto je, primjerice, polazak u skolu,

2. Vjestine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vjestina ucenja, povezivanja sadrzaja, logickog

misljenja, argumentiranja, zakljucivanja i rjesavanja problema; sposobnost propitivanja

vlastitih ideja i zamisli djeteta te argumentirano iznosenje vlastitih nacina razmisljanja;

sposobnost identifikacije razlicitih izvora ucenja i njihove raznovrsne primjene;

preuzimanje inicijative, (samo)organizacije vlastitih aktivnosti ivjestina vodenja;

sposobnost razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih,

socijalnih, komunikacijskih i s1.)i potreba drugih te njihova zadovoljavanja na drustveno

prihvatljiv nacin; sposobnost uspostavljanja, razvijanja i odrzavanja kvalitetnih odnosa s

drugom djecom i odraslima (sudjelovanje, pregovaranje, rjesavanje sukoba);

razumijevanje ipostivanje razlicitosti medu ljudima; sposobnost zajednickoga

(uskladena) djelovanja djeteta s drugima (drugom djecom i odraslima); sposobnost

odgovomoga ponasanja prema sebi, drugima i okruzju (prirodnom i materijalnom);

eticnost, solidamost, povjerenje I tolerancija u komunikaciji s drugima; sposobnostirsamojpoticaniana djelovanje, (sarnojorganiziranja j (sarnojvodenja aktivnosti;

samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost djetetova djelovanja, misljenja i

odlucivanja); mogucnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima (okretnost i

prilagodljivost); stvaranje izastupanje novih ideja (kreativnost); sposobnost promisljanja

isamoprocjene vlastitoga rada ipostignuca; inicijativnost, inovativnost ipoduzetnicke

sposobnosti.

3. Vrijednosti i stavovi: prihvacanje, njegovanje i razvijanje vrijednosti obitelji, zajednice i

drustva.

Na osnovi ovih temeljnih odrednica napravit ce se pojedinacni iposebni kurikulumi u

ustanovama pa calci skupinama predskolskoga cdgoja i obrazovanja te za sve druge alctivnostikojese odnose na dijete predskolske dobi.

Bitne zadace tijekam ave godine odnosit ce se:

>- Razvijanje sigurnog i pozeljnoq ozracja u djecjem vrticu

~ Prepoznavanje i uvazavanje djecjih potreba

~ Poticanje primjena razlicitih oblika komunikacija

~ Razvijanje razficitib oboqacenih programa

~ Poticanje interesa za krace programe

----------- - -- ---------

Bitne zadace

SADRZAJ RADA

NOSITELJZADATKA

VRIJEMEOSTVARENJA

Razvilati sigurno ipotelino ozratje udjetjem vctl6uu ciliuzadovollavanjapotreba

Poticati primjenurazlititih oblikakomunikacije -dijaloga medu svimsudionicimaodgojno obrazovnogprocesa u ciljuunapredenjameduljudskihodnosa

- senzibilizirati odgajatelje i djecu zaprepoznavanje emocionalnih stanja djece, ravnateljroditelja i ostalih sudionika odgojno -obrazovnog procesa

Stvarati:

• okrutenje topline, zadovoljstva,susretljivosti I razumijevanja

• okruzenje u kojem se postuje djetetovalicnost;

• okruzenje slobodnog iznosenja mi~ljenja,stavova i osjeca]a:

• okruzenje zajedntstva, suradnje ipridrzavanja pravlla;

• okruzenja tolerancije razlicltosti

• okruzenje konstruktivnog - nenasilnogrjesavanja problema

- razvijanje svijesti 0 brizi za zdrav i cist okoliste vaznost selektivnog prikupljanja otpada

- Senzibilizirati se za primanje i razumijevanjeporuka svih sudionika u procesu

Odgajatelji,strucnl tim,ravantelJ teh.osoblje

odgajatelji

pedagog

Osvjescivati empatiju, intrapersonalne i strucni tim,interpersonalne procese, asertivnost te odgajateljirazvijati vjestine socialne kompetencije djece

Tljekom godlne

tijekom godine

tijekom godine

tijekom godinePromi~ljati i organizirati

pristup u radu sdjecom snaglaskom naoboga6ivanje svihprograma

Ponuditi i potaknutiInteres za posebneodgojno -obrazovneprograme

tijekom godine

- Oblikovati i uvijek iznova mijenjati prostor strucnl tim,mlslecl na pokretljivost i sigurnost djece odgajatelji

- Uklju¢ivati djecu u kreiranje programaispltujucl njlhove :telje, interese i potrebe I nanjlma krelrati projekte odgojnih skupina

Unapre<.1ivatiuvjete i fleksibilnu organlzaciJurada potrebama ritma djece (radno vrijeme,vrijeme i nacin uzimanja obroka, treninzl,poslijepodnevni odmor, ostale aktivnosti)

odgajatelji

strucnl tim

odgajatelji,

Na osnovu promatranja i uocavanla potreba pedagogdjece pridonositi novim poticajima u centrima istvarati nove centre i igraonice

- Osiguravati uvjete i pnrnjerene pristupe za odgajateljiintegraciju djece s poteskocarna u razvoju

- Poticati i njegovati speciflcne interese ipotrebe darovite djece (oboqacenl program,kraci)

strucni tim,ravnatelj

rujan,

njekcrn gOdlne

tijekom godlne

rujan,

tiJekom godine

tijekom godine

V . NAOBRAZBA I USAVRSA VANJE ODGOJNIH DJELATNlKA

Nova slika djeteta j djetinjstva i njihova konceptualizacija sugerira promjene na planu pedagoske

prakse i drugacijeg pozicioniranja djeteta u svijetu odraslih. Kontekst u kojem djeca odrastaju, kako

implicira Nacionalni kurikulum za rani i predskolski odgoj i obrazovanje, nije pasivna i statieka

transmisija neke kulture nego interpretacija drustvene i kulturne realnosti koja aplicirarazumijevanje i osobnu refleksiju odgajatelja. Nacionalni kurikulum za rani i predskolski odgoj i

obrazovanje daje veliki znacaj razvoju profesionalnog identiteta odgajatelja koji postaje odgovoran

za razumijevanje, razvijanje i provedbu kurikuluma.

Nacionalni kurikulum za rani i predskolski odgoj i obrazovanje polazi od djeteta, ni u jednom

segmentu ne reducira znacaj sukonstruktivisticke dimenzije njegove realizacije, te naglasava

spremnost i sposobnost prakticara za zajednicki kolegijalni diskurs kojim se u procesu refleksivne

prakse stvara otvorenost za aItemativne strategije i postupke te bolje razumijevanje i gradenje

kurikuluma ("prakticno razumijevanje").

CiIj nam je da u nasern vrticu osiguramo zajednicko dijagnosticiranje odgojno obrazovne stvarnosti

(kvaliteta i obiljezja konkretne kulture) od strane samih odgajatelja i strucnih suradnika.

Istrazivacka i refleksivna kompetencija (kompetencija za refleksivnu praksu) jedne su od temeljnih

kompetencija i ukljucuju visoku razinu autonomije u donosenju profesionalnih odluka, sposobnost

interaktivnog procjenjivanja prakse i kolektivnog diskursa.

Profesionalna Autonomija je najcesce kontekstualno determinirana, odreduje ju zajednistvo

(kolaborativnost) te potpora i povezivanje svih cimbenika unutar institucije te partnerstvo sa ostalim

subjektima izvan institucije. Njegovat cemo ozracje u kojem ce se svakodnevno iIi ucestalo

realizirati kolektivno ucenje i istrazivanje odgojno obrazovne prakse u kojem ce se promovirati i

implementirati inovativne strategije te multidimenzionalno sagledavanje kulture.

V. STRUCNO USAVll.~AVANJE ODGOJNIH DJELATNIKA

Bitna zadaca strucnog usavrsavanja odgojnih djelatnika ove je pedagoske godine usmjerena na:

~ poticanje strucntn djelatntka na samoprocjenu i mijenjanje vlastite odgojneprakse

Bitne zadace unapredivanja strucno-pedagoskcg, psiholoskog i metodickog obrazovanjaimaju za cilj poticanje strucnih djelatnika na stalnu procjenu i mijenjanje vlastite odgojne prakse,sto je potrebno dovesti u vezu s bitnim zadacama unapredivanja odgojno-obrazovnog rada ze ovupedagosku godinu. Cjelokupno individualno i grupno usavrsavanje stavljamo u funkciju jacanjastrucne kompetencije i razvoja osobnosti odgajatelja i strucnih suradnika.

Sukladno planu i mogucnostima Djecji vrtici Pula realizirat ce se strucno usavrsavanjedjelatnika izvan vrtica na dva nivoa:

1. strucno usavrsavanje koje se organizira unutar svake OJ i cijelog vrtica te vrtica Rin tin tin

2. strucno usavrsavanje izvan vrtica - prema planu Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstvaprosvjete i sporta, te drugih vanjskih nosioca

Kvalitetna i pravovremena edukacija predvida kontinuiranu nadopunu strucne literatureperiodike.

b) Akcij ska istrativaJ~ a. j refleksivna praksac) Eksterne obJike strucnog usavrsavanja- povezivanje i urnrezavanje s drugim predskolsklm

ustanovama, kongresi, strucni i znanstveni skupovi i 51.d) Sjednice odgajateljskog vijeca kao oblik dokumentiranja razumijevanja odredenih

segmenata odgojno-obrazovne prakse te nacin rjesavanja aktualnih pitanja praks

VI SURADNJA S RODITELJIMA

Osnovne zahtjeve kvalitetne suradnje i partnerstva s obitelji kao primame zajednice djeteta nastojat

cemo razvijati s pozicije djeteta. Njegova potpuna dobrobit u tjelesnom, osobnorn, socijalnom,

emocionalnom i obrazovnorn smislu mora pronaci jedinstven pristup II dva osnovna sustava u

kojima djeca zive i djeluju: obitelj i predskolska ustanova. Potrebno je postici kvalitetnu i

profesionalnu komunikaciju za sto je u najvecoj mjeri odgovoran odgajatelj ka profesionalac

pripremljen za stvaranje uvjeta za dvosmjemu i podrzavajucu komunikaciju. Kontinuirana

kornunikacija s roditeljima kao prvim i najvaznijim skrbnicima, stvara temelje za partnerske odnose

u kojima cerno roditelje tretirati kao ravnopravne subjekte,

Kontinuirano informiranje roditelja vrsit ce se razlicitim putovima- od roditeljskih sastanaka,

individualnih konzultacija i informacija, radionica, zajednickih druzenja i izleta, brosura, letaka,

biljeznica, plakata, portfolia i s1.

Partnerski odnosi ukljucuju raznovrsne oblike komunikacije i interakcije permanentno informiranje

kojima se ostvaruje povjerenje i stvaraju pretpostavke za bolje poznavanje ova dva odgojno­

obrazovna konteksta, a ostvaruju se putem:

a) Roditeljskih sastanaka informativnog, edukacijskog i komunikacijskog tipa. Planira se

najmanje cetiri roditeljska sastanka tijekom pedagoske godine. Tematika ce biti vezana uz

kurikulum vrtica i teme relevantne za djecu i njihove roditelje.

b) Invidualnih informacija - svaki djetetov uspjeh moze inicirati razgovor s jednim ili oba

roditelja, to je prigoda za odgajatelja da osobno upozna roditelje, njihove stavove i misljenja

prema djetetu, da se informira 0 uvjetima pod kojima se dijete razvija u obitelji, kako se

poticu aktivnosti djeteta i s1. Roditelji se upoznaju s ocjenom odgajatelja 0 cjelokupnom

razvoju djeteta, 0 postupcima koje i sami trebaju koristiti, kako se zadovoljavaju djetetove

potrebe tijekom dana, 0 izuzetnim rezultatirna postupcima svoje djece, 0 toMosti

djetetovih iskaza isl.

c) Usputne inforrnacije - jutarn]e i popodnevno sakupljanje kojima se razgovara same 0 0110m

sta je bitno (spavanju, aktivnostima, posebnim postignucirna tijekom dana i sl.)

d) Oglasne ploce - kutici za roditelje u kojima se nalaze obavijesti 0 sastancima, zakljuccl,

odluke, clanci 0 razvoju djeteta, dnevni plan skupine, zahvale roditeljima, djecje reakcije,fotografije, prikazi aktivnosti, djecji radovi, crtezi - mote uz zapazanja iIi kornentare,

jelovnik i s1.

e) Komunikacija putem web stranice vrtica kojom ce se informirati roditelji preko interneta 0

relevantnim podrucjima odgojno-obrazovnog procesa: programi, kontakti, aktivnosti u

vrticu, upisi djece, novine i sl.

f) Sudjelovanje roditelja u strukturiranju okruzenja - nastojat ce se roditelje motivirati da se

svojim kreativnim, profesionalnim iIi iskustvenim potencijalima ukljuce u stvaranje

humanog i razvojno izazovnog okruzenja, U tome ce odgajatelji i strucni suradnici stvarati

okvimi plan, motivirati roditelje i realizirati potrebne resurse kako bi se aktivnosti uspjesno

mogle realizirati.

g) Neposredno sudjelovanje roditelja u odgojno-obrazovnorn procesu. S jedne strane ta zadaca

se odnosi na ukljucivanje roditelja u periodu adaptacije u proces, na nacin da se postepeno

ukljucuje u igru i s drugom djecom, motivira vlastito dijete za bogatijim komunikacijskim

situacijama s drugom djecom i odraslima te postepeno osamostaljivanje djeteta. Drugi vrlo

znacajni oblik participacije roditeIja vezat cemo uz njihovo direktno sudjelovanje na

projektima, tematskom planiranju i programiranju na nacin da preuzmu aktivnu ulogu u

ucenju i poucavanju djece. To se odnosi na njihova profesionalna znanja i kompetencije

koje mogu prikazati djeci, hobije i s1. Takvo sudjelovanje predstavija za dijete aktivnog

roditelja bitnu spoznaju 0 njegovim kompetencijama, drugoj djeci siri spoznaje, a roditelja

indirektno educira za proces zajednickog druzenja s djecom.

Nastojat ce se biti otvoren prema interesima, pitanjima, dilemama roditelja, pravovremeno

reagirati, dati im znanstveno i pravovremeno tumacenje odredenih oblika ponasanja djeteta iIi

njegovih razvojnih karakteristika. Pri procjeni vrsta, nacina ili oblika komuniciranja vodit cemo

se personaliziranim kriterijima. Roditeljska uloga u aktualnim drustvenim, ekonomskim i

kultumim uvjetima i uvjetima suvremenog odrastanja je izuzetno kompleksna i zahtjeva pomoc

kompetentnih profesionalaca.

VI. SURADNJA S RODITELJIMA

Bitna zadaca unapredivanja suradnje s roditeljima ove je pedagoske godine usmjerena na:

};> podizanje razine tnformtranosti roditelja 0 itvotu i radu u vrticu s ciljem unapredivanjasuradntckih i partnerskih odnosa.

Kontinuirano unapredivanje partnerskih odnosa s obitelji bitan je i neophodan preduvijetkvalitetnog provodenja djelatnosti ranog odgoja i obrazovanja Roditelj, kao primarni odgajatelj,ima potrebu i pravo biti dobro informiran 0 tome kako njegovo dijete zivi i razvija se u vrtickimuvjetima, §to se sve cini u cilju poticanja tog razvoja te koliko je dijete u vrticu uistinu sretno izadovoljno.

Zadaca je vrtica unaprijediti nacine i kvalitetu prijenosa tih informacija roditeljima.

Potrebno Ie I nadalje osrnlsljavatl I razvijati suradnju s rodltelJlma, te se na tom planu vise posvetitl stvarnornsudjelovanju rodltelja u planiranju i evaluiranju odgojno-obrazovnog procesa. Takoder je vafno senziblllzirati IInformlratl rodltelje 0 promijenjenoj ulozi ustanova za rani odgoj I obrazovanje djece u skladu sa suvremenimznanstvenim lstraztvanjlma I vazeclm programskim dokumentlrna.

ZADACE SADRZAJI RADA NOSIOCI VRIJEME__OS1YAREMTA

inicijalni razgovori s roditeljima strucni tim tijekom godinepri upisu djeteta u vrticinformiranje roditelja 0 strucni tim i tijekom godinemogucim oblicima suradnje te odgojninjihovo ukljucivanje sukladno djelatniciinteresimadokumentirunje odgojno- strucni tim i tijekom godine

Upoznavanjc obrazovnog procesa te odgoj niroditelja s prezentacija roditeljima djelatniciorganizacij omzivota i rada u (razlicitim medijima)vrticu informiranje roditelja 0 strucni tim i tijekom godine

aktualnirn zbivanjima odgoj nidjelatnici

uredenje oglasnih ploca za odgajatelji tijekom godineroditelje strucni timkontinuirano obogacivanje odgajatelji tijekom godineprostora namijenjenih roditeljima strucni tim

aktivno ukljucivanje roditelja u odgoj ni tijekom godinepostupno prilagodavanje djeteta djelatnici ina vrtic strucni tim

Ukljucivanje

poticanje roditelja na odgoj ni tijekom godineroditelja u

proces njege 1 sudjelovanje u prikupljanju i djelatnici i

ukljucivanje roditelja u odgoj ni tijekom godine

odgojno- nabavi materijala i sredstava za strucni timrad i igru djece

obrazovnog rada

djelatnici istrucni tim

Q-

- ukljucivanje roditelja u odgoj ni tijekom godineneposredan odgojno-obrazovni djelatnici irad strucni tim

- ukljucivanje roditelja u odgoj ni tijekom godineUkljucivanje

realizaciju razlicitih program a i djelatnici i

roditelia u proiekata strucni timproces njege 1

- omoguciti roditelju sudjelovanje odgojni tijekom godineodgojno-

u vrednovanju programa djelatnici iobrazovnog rada

strucni tim

- ukljucivanje roditelja u pripremu odgoj ni tijekom godinei realizaciju izleta, posjeta, djelatnici idruzenia i radionica strucni tim

- provodenje roditeljskih sastanaka strucni tim po potrebiu poiedinim grupama

- tematski roditeljski sastanci: strucni tim iZrelost djece za skolu odgajateljiZnacaj predskole tijekom godineVrtic u skladu s djecjorn prirodomPrezentacija sportskog programa

Odgoj i njega djece u jaslicama

Upoznavanje Prilagodba djece na vrticroditelja s - predavanja za roditelje prema vanjski naknadno ce seoblicima njihovom interesu suradnici utvrditi terminsuradnje i (ZZJZi dr.)njihovo aktivno - radionice: odgajatelji tijekom godineukljucivanje - kreativne radionice vezane uz

obiljezavanje blagdana- kreativne radionice - izradaigracaka od pedagoski neobl. mat.

- individualni razgovori s odgaj atelj i tij ekom godineroditeliima 0 djetetu i strucni tim

- stalno informiranje rod. 0 odg. odgoj ni tijekom godinepraksi (putem letaka, oglasnih djelatnici iploca, individ. razgovora i strucni timostalog)

VII SURADNJA S VANJSKIM USTANOV AMA

Suradnju s vanjskim institucijama organizirat cerno radi obogacivanja unapredivanja kvalitete

odgojno-obrazovnog rada, stvaranju razlicitih prilika za ucenje i bogacenje svakodnevnog

materijalnog i socijalnog konteksta, prosirivanje kurikulurna s raznovrsnirn sadrzajima

kultumog, umjetnickog, zdravstveno-rekreativnog i sportskog zivota. Polazeci od potreba i

interesa djece pronalazit cemo nacine za prosirivanje iskustva, stvaranja situacija za razvijanjem

i prosirivanjem njihovih kompetencija u okviru cjelovitog razvoja.

G

Razvijat ce se dobri odnosi sa osnivacem Gradom Pula koji ce sufinancirati dio troskova

boravka djece u vrticu, MZOS i AZOO radi strucne potpore, dobivanje srnjernica za rad i

strucnog usavrsavanja odgajatelja i strucnih suradnika te Sveucilistem Jurja Dobrile u Puli

strucnog usavrsavanja odgajatelja i strucnih suradnika. Umrezivat cemo se s razlicitim vrticima

po koncepciji i realizaciji kurikuluma, razvijanja refleksivne prakse uvidorn i razmjenorn

razlicitih profesionalnih iskustava. Suradivat cemo s rnuzejirna, knjiznicama i kazalistima grada

Pule, putujucim kazalistima, razlicitim zdravstvenirn, privrednirn i trgovackim jedinicama,

policijskirn i vatrogasnirn postajama kako bisrno osigurali djeci potrebna iskustva. Program

cemo obogacivati rekreativno zdravstvenirn programirna (obuka plivanja, ljetovanje i

zirnovanje) te dodatnirn sadrzajima (posjet kazalistu, kazalisne predstave u vrticu svaki rnjesec,

posjet muzeju, proslave, svecanosti, dramske predstave djelatnika vrtica itd.). Ti programi

omogucuju djeci raznovrsne dozivljaje, bogate spoznaju i poticu brojne aktivnosti u vrticu.

Svaki odlazak izvan Djecjeg vrtica razmotrit cemo sa sigurnog aspekta, poduzimajuci sve

potrebne rnjere za osiguranje njihove sigurnosti (izmedu ostalog i priprernni razgovori s djecorn

prije posjete 0 pridrzavauju pravila ponasanja i sl.). Nabrojene mogucnosti suradnje S lokaluorn

zajednicom predstavJjaju orlj entacij ski okvir koji ce se fleksibilno mijenjati strukturirati

sukladno razvojnom karakteru kurikuluma.

U cilju kvalitetnog plana i programa rada, tijekom pedagoske godine 2015/2016. planirana jesuradnja s brojnim vanjskim ustanovama:

USTANOVE SADRZA.TT RADA

Grad Pula, Upravni Odjel za - suradnja u rjesavanju organizacije rada Ustanoveodgoj, obrazovanje, sport i teh. (socijalnog programa i sl.)kulturu, zdravstvo i soc.skrb - suradnja u realizaciji projekata (slika Grada, i s1.)

- prijem kod Gradonacelnika povodom UN-ovekonvencije 0 pravima djeteta

- centralizirani upisiMinistarstvo prosvj ete i sporta, - organizacija i provodenje strucnog usavrsavanjaAgencija za odgoj i obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika

- strucna podrska u realizaciji razlicitih programa iprojekata, te unapredivanju odgojno-obrazovnog_l)_rocesa

Zupanij ski ured za prosvj etu, - suradnja na poslovima i zadacama vezanim uzkulturu, informiranje, sport i postupak upisa djece u skolutehnicku kulturuSveuciliste Jurja Dobrile - organizacija i realizacija strucne i metodicke

prakse studenata predskolskog odgoja

Zavod za javno zdravstvo - implementacija HACCP- suradnja u izradijelovnika

Osnovne skole , Glazbena skola - suradnja vezana uz upis djece u prvi razred(informiranje roditelja; posjete djece skoli;suradnja sa skolskim psiholozima i pedagozima)

- pomoc u organizaciji kazalisnih predstava zadjecu

Mjesni odbori Grada Pule - suradnja u organiziranju svecanih izabavnih manifestacija

Arheoloski muzej Istre - suradnja vezana uz posjete djece muzeju, izlozbeprojekata, posjet iskopinama i dr.

- edukativne radionice za djecuCrveni kriz - obiljezavanje Svetskog Dana zdravlja,

prikupljanje pomoci idr,Radio Pula idr, sredstve javnog - snimanje dje~ih aktivnostipriopcavanjaMonte Libric - edukativne radionice za djecu

- druzenia uz kniigu posjeti, razgovori

Sportski klubovi Grada Pule i - dru:!.enja s najmladimaSavez sportova - sportski susreti, demonstracije, razgovori

- Dje~la olimpijadaMinistarstvo unutarnjih poslova - suradnja u cilju razvoja samostalnosti i sigurnosti

djece u prornetu- uspostavljanje suradnje na Programu aktivnosti

za sprecavanje nasiUa, devastacije vrtica i sl.DND - pomoc u realizaciji raznih projekata: maskenbal,

predstave, Dan obitelji, i dr.INK - suradnja vezana na realizaciji predstava za djecu

predskolskog uzrastaKnjiznice (Gradska knjiznica, - suradnja u osmisljavanju i prezentiranju djecjegDjecja knjiznica i ostale ... ) stvaralastva irazvoju knjizevnog izricaja

- radionice "Rodeni za citanje" "Citajmo podkrosnjama"

Centar Siava Raskaj - Rijeka i - strucna potpora i suradnja u svezi rada s djecomCentar Vinko Bek - Zagreb ostecena sIuha i vidaVanjski strucni suradnik Jasna - suradnja u organiziranju strucnog usavrsavanjaCvetkovic Lay odgajatelja i strucnih suradnikaTuristicka zajednica Grada Pule - eko akcije, natjecajiOradske banke, stedlonice i - suradnja u realizaciji odredenih projekataosiguravajuca drustva (natjecaj likovnih radova, poticanje stednje ... );(Raiffeisen, Wunsterof..) sponzorstvaHeculanea - edukacija 0 selektiranju otpada

Ostale tvrtke i ustanove - suradnja pri realizaciji razlicitih odgojno-obrazovnih zadaca

- suradnja oko organizacija razlicitih- projekatn; donnciie

Autoprijevoznicke tvrtke - suradnja pri realizaciji posjeta i izleta djece(zeljeznica i autobusi)Crkva - zupni uredi - suradnja u realizaciji proslava blagdanaSkola stranihjezika Porta Vitae - igraonice za djrcuKRUPP - pjesacenje po djecjoj pjesackoj staziAqvarij Verudela - edukativne igraonice za djecu

- posjetiZajednica tehnicke kulture - edukativne radionice

- festival znanostiHAK - edukativne radionice i posjetiVeterinarska ambulanta - edukativni posjetiVatrogasna postrojba - edukativni posjetiUdruga "Nas san njihov - prikupljanje namimicaosmijeh" - crtanje ipisanje poz. porukaDom za umirovljenike Alfredo - organizacija proslava, priredbi za sticenike domaStiglicUdruga za zastitu zivotinja - prodaja kalendara"Ruka sapi" - prikupljanje sredstava

- edukativne radio nice

VIII. BITNE ZADACe STRUCNIH SURADNIKA

Tijekorn pedagoske godine 2015/20 16. clanovi strucnog tima su sukladno bitnim zadacamaunapredivanja rada na nivou vrtica, predvidjeli i realizirali vlastite bitne zadace na slijedecinacin:

);> osiguravanje uvjeta za siguran boravak djece u vrticu i njegovu okruzenju

> rad na ublazavanju poteskoca u sekundarnoj prevenciji

);> savjetovanje odgejatelja iroditelja

);> suradnja s vanjskim ustanovama po potrebi (interdisciplinarni pristup)

Svaka OJ prema rasporedu lx tjedno realizirati ce svoj mini strucni tim, ana nivou Ustanove lxmjesecno odrzavati ce se sastanci strucnog tima na kojima ce biti razmatrane mnoge teme,aktivnosti te ce se dogovarati i koordinirati aktivnosti, akcije i s1.

Prema naputku Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta strucni tim PU postivao jeSigurnosno - zastitni i preventivni program koji ukljucuje niz protokola postupanja u mogucimrizicnim situacijarna:

1. Postupci i metode djelovanja kada roditelj ne dode po dijete nakon zavrsetkaprograma iii radnog vremena vrtica

2. Postupci i metode djelovanja kod bijega djeteta iz vrtica3. Postupci kod boravka na svjezem zraku, koristenje igralista, setnje4. Protokol postupanja kod odlaska na izlete, zimovanja i ljetovanje5. Postupci kod boravka djece u sobi dnevnog boravka i drugim prostorijama vrtica u

vrijeme spavanja i dnevnog odmora6. Protokol postupanja u hitnim stanjima kod povreda i bolesti djece7. Protokol 0 postupanju u slucaju pronalaska narkomanskog pribora8. Postupci i mjere nadzora kretanja odraslih osoba u objektu i oko objekta vrtica9. Postupanja u slucaju nasilja obitelji djece, nasilja medu djecom, nasilja izmedu

odgajatelj - roditelj

Strucni je tim na pocetku godine podsjetio zaposlenike vrtica sa gore navedenim programom na

odgajateljskim vijecima.

VIII. BITNE ZADACE CLANOVA STRUCNOG TIMA

Tijekorn ove pedagoske godine clanovi strucnog tima su sukladno bitnim zadacamaunapredivanja rada na nivou vrtica i OJ, predvidjeli realizaciju vlastitih bitnih zadaca naslijedeci nacin:

» osiguravanje uvjeta za siguran boravak djece u vrticu injegovu okruzenju

)0 tad na ublazavanju poteskoca u sekundarnoj prevenciji

)l> savjetovanje odgajatelja iroditelja

» suradnja s vanjskim ustanovama po potrebi (interdisciplinami pristup)

8.1. RAD S DJECOM S POSEBNIM POTREBAMA

» bitna zadaca u radu s djecom s posebnim potrebama odnosi se na interdisciplinarnosagledavanje djetetovih razvojnih i posebnih potreba, s naglaskom na inkluziju djece steskocama u razvoju

SADRZAJI NOSITELJI ROKOVI• identiflkacija, defektolog, odgajatelji, rujan i listopad i

pslholoq, pedaqoqprocjena i pracenie roditelji, psiholog , kontinuiranodjetetovih potreba zdravstveni voditelj

• dijagnosticiranje, kontinuiranoodredivanje psiholog, defektologtretmana i tretman zdravstveni

Kontinui-rano• sistematsko defektolog,psiholog

Pracenie razvoja i odgajatelji, roditelji, kontinuiranozadovoljavanjepotreba

riiHTHTrI

U rujnu i listopadu predvideno je prikupljanje podataka 0 djeci s posebnim potrebama(odgajatelji i clanovi strucnog tima), te se na osnovu istih planira rad s tom djecom za pedagoskugodinu.

IX. FINANCIRANJE l-'ROGRAMA

Sredstva za rad i obavljanje djelatnosti vrtica prema Aktu 0 osnivanju Djecjeg vrtica, osigurat cejednim dijelom Osnivae, grad Pula, a jednim dijelom roditelji.

Ekonomska cijena lG-satnogprograma obuhvaca:

a) Izdatke za zaposlene, bruto place inaknadeb) Prehranu djecec) Uvjete boravka djece, materijalne izdatke, energiju ikomunalije, tekuce odrzavanje objekta i

opreme, nematerijalne troskoved) Investicijsko odrzavanjee) Nabavku osnovne didakticke opreme

~> f) Nabavku potrosnog materijala"

PRIJEDLOG LITERATURE:

1. Ljubetic, M. (2007). Kompetentan roditelj. Mall profesor: Zagreb.

2. Flego, M, (2002), Iz roditeljskog kuta. $kolske novlne: Zagreb.

3. Janlclc - Holcer, J. (2007), Uspjesan rodltelj, uspjesno dllete. Praktlcnl prlrucnlk za roctltelje Iodgojltelje, Naklada Nika: Zagreb.

4. Buji!>lc,G, (2005). Dijete I kriza. Golden marketing: Zagreb.

5, Wallerstein, J, S. (2006). A sto s djecom?Odgoj djece prije, za vrljeme i nakon razvoda. Planetopija:Zagreb,

6. Beyer, R. I Winchester, K. (2006). Mama i tata se rastaju. $to cu sad? Naklada Nika: Zagreb,

7. Beyer, R. I Winchester, K. (2006), Rastajemo se, Kako to objasniti djeci? Naklada Nika: Zagreb,

8, Brazelton, B, T. (2007). Vase dijete od rodenla do 3, godine. Mozaik knjiga: Zagreb,

9. Brazelton, B. T, I Sparrow, J, D, (2005), Vase dijete od 3, godine do skole. Razvoj emoclja Iponasan]a. Mozaik knjiga: Zagreb,

10, Ba{>ic/Koller- Trbovic/Zizak (2005). Integralna metoda. Prirucnik za odgajatelje i strucne suradnlkepredskolskih ustanova, Alinea: Zagreb,

11, Basic/Keller - Trbovic/Zizak (2005), Integralna metoda. U radu s predskolskorn djecom i njihovimroditeljlma. Alinea: Zagreb.

12, M. Stoppard, Djecja pitanja i kako na njih odgovoriti, Profil: Zagreb.

13. Grosic, N, (1998). Moje (nejobicno dijete, Durieux doc: Zagreb.

14, Greenspan, S. (2003). Dijete s posebnim potrebama. Ostvarenje: Zagreb.

15, Greenspan, S. (2003), Sigurno dijete. Ostvarenje: Zagreb,

16. Greenspan, S, (2004). Zahtjevna djeca. Ostvarenje: Zagreb,

17. Dennison, P. (2007). Brain Gym - gimnastika za mozak. Prirucnlk za obitelj i edukatore. Ostvarenje:Zagreb.

18, Nenadic, S, (2002). Odgoj u jaslicama, Potjeh, Imotski.

19, Woolfason, R. C, (2004), Zasto djeca to rade?, Profil, Zagreb.

20. Winner, E, (2005), Darovita djeca: mitovi i stvarnost. Ostvarenje: Zagreb.

21. Juul, J. (2006). Ovo sam ja! Tko si ti? Naklada Pelago: Zagreb,

22, Juul, J. (2006). Znati reel ne mirne savjesti. Naklada Pelago: Zagreb.

23. Juul, J. (2006), Obitelj s kronicno bolesnom djecom. Naklada Pelago: Zagreb.

24. Juul, J, (2007).Hura! Idemo jesti. Naklada Pelago: Zagreb,

25. Laniado, N, (2006), Izjave koje mogu razbjesniti nasu djecu. Studio TiM: Zagreb.

26. Laniado, N. (2006). Kako odgojiti sretno dijete, Mozaik knjiga: Zagreb.

27. Ferek, M. (2006), Hlperaktlvnl sanjarl. Druga~iji, lo§lji, bOIJI.BuC!enje: Zagreb.

28. Dyregrov, A. (2001). Tugovanje u djece. Educa 48: Zagreb.

29. Stacey, P. (2005). DJeOakkojl Je vollo prozore. Ostvarenje: Zagreb,

30. Mackonochie, A. (2006), Dje6jllspadi bljesa I ruzno ponasanjs. Mozalk knjiga: Zagreb.

31. Buljan Flander, G. I Kocljan Hsrclqonja, D. (2003). Zlostavijanje I zanemarivanje djece. Marko M:Zagreb.

32. Buljan Flander, G. i Karlovlc, A. (2004). Odgajam Ii dobro svoje dljate? Savjeti za roditelje. Marko M:Zagreb.

33. Seligman, M. E. P. (2005). Opftrnlsticno dijete. IEP: Zagreb.

34. Fontana, D. (2006). Carobne svjetiljke. Price koje cltate svojem djetetu kako bi potaknuli mlr,povjerenje i kreativnost. PlanetopiJa: Zagreb.

35. Sommers - Flanagan, R. (2006). Kad nas dijete zabrinjava. Ostvarenje: Zagreb.

36. Sanderson, C. (2005). Zavoden]e djeteta. Kako zastlti djecu od seksualnog zlostavljanja. VBZ:Zagreb.

37. Cudina - Obradovlc, M. (2000). Kad kraljevna pise kraljevicu. Korak po korak: Zagreb.

38. Einon, D. (2005). Igre stvaralice za djecu od 2 do 5 godina. Profil: Zagreb.

39. Rade, R. (2002). Malo dijete I prostor. Igranje bez igra6aka. FoMa: Zagreb.

40. Sagud, M. (2002). Odgajatelj u djetjoj igri. Skolske novine: Zagreb.

41. Smit, B. M. (2001). Glazbom do govora. Naklada Hain: Zagreb.

42. Gunther, T (2007). 1000 zabavnih igara. Mozaik knjiga: Zagreb.

43. Dorance, S. (2003). 80 kreativnih likovnih radionica, Profil: Zagreb.

44. Slunjski, E. Kad djeca citaju, broje, racunaju, Mali profesor: Zagreb

45. J. Cvetkovic Lay i V. Pecjak, (2004). Moze~ i drukcije, Alinea, Zagreb.

46. A. Dosen Dobud, Malo dijete veliki istrazivac, Alineja, Zagreb

47. Goldberg, S. (2003). Razvojne igre za predskolsko dijete, Ostvarenje: Zagreb.

48. Velika enciklopedija malih aktivnosti: knjiga za poticanje ranog razvoja djecjih sposobnosti.

50. Stiefenhofer, M.(2002). Kad se vase dijete boji ,Tisak, Zagreb.

51. Stiefenhofer, M. (2002). Kad se djeca svadaju, Tisak, Zagreb.

52. Jaul, J. (1995). Razgovori s obiteljima , Alineja, Zagreb

53. Lisica, D. (2004). Put do djecjeg srca, Tehnicka knjiga, Zagreb.

54. Virtne,dr.(2004). Kristalna djeca . Teledisk, Zagreb.

Ovo je IIteratura koja se nudl kao prljedlog, odre~ena literature nlje dlo nase blblloteke, all se rnoze nabavltl uGradskoj knJI2:nici I cltaonlcl Pule.

Godisnji plan i program rada Dje~jeg vrtica Pula za pedagosku godinu 2015.12016. sastavljen je uskladu sa prijedlozima djelatnika u neposrednom radu (odgajateljska izvjesca, a planove su sa~inllistrucni timovi na razini OJ). Ovaj plan je prihvacen na sjednici Upravnog vijeca dana

').{, tJ5. w./

Ravnateljica:

/Klasa: 601-02/15-02/70Urbroj: 2168/01-380/02-15-1323

Pula, ,,/J. ri.. ).pJ{ J