odl uka o usvajanju regulacionog plana „sokolje

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine

GRAD SARAJEVO GRADSKO VIJEĆE

BOSNIA AND HERZEGOVINA Federation of Bosnia and Herzegovina

CITY OF SARAJEVO CITY COUNCIL

ODL UKA O USVAJANJU REGULACIONOG PLANA

„SOKOLJE"

Sarajevo, april 2017. godine

U1. Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 216 659; Fax: ++387 33 205 874;

http://gradskovijece.sarajevo.ba EYOF 2019 Sarajevo & East Saralevo

Na osnovu člana 47. stav 2. alineja 1. Zakona o prostornom ure đenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 — prečišćeni tekst), Gradsko vije će Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 26.04.2017. godine, donijelo je

ODL UKU 0 USVAJANJU REGULACIONOG PLANA

„SOKOLJE"

Č lan 1.

Usvaja se Regulacioni plan „Sokolje" - (u daljem tekstu: Plan).

Č lan 2.

Plan se sastoji od tekstualnog i grafi čkog dijela.

Tekstualni dio sadrži: — Postojeće stanje i projekciju izgradnje i uređenja prostorne cjeline sa namjenom

površina i urbanisti čko-tehničkim uvjetima za izgradnju u okviru Plana; — Odluku o provođenju Plana.

Grafički dio sadrži: — Urbanizam prezentiran na odgovaraju ćem broju tematskih karata, i to:

-karta 1. - Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajeva -karta 2. - Izvod iz Urbanisti čkog plana grada Sarajeva -karta 3. - Ažurna geodetska podloga -karta 4. - Postojeća namjena, spratnost i kategorija objekata -karta 5. - Posjedovno stanje -karta 6. - Planirana namjena površina -karta 7. - Odnos prema postoje ćem građevinskom fondu -karta 8. - Planirano stanje — Razmještaj objekata sa namjenom i spratnoš ću -karta 9. - Prijedlog plana parcelacije -karta10. - Plan regulacionih i građevinskih linija -kartal 1. - Inženjersko geološka karta

- Idejno rješenje saobraćaja, - Idejno rješenje snabdijevanja vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda, - Idejno rješenje toplifikacije — gasifikacije, - Idejno rješenje energetike i javne rasvjete, - Idejno rješenje hortikulture, - Idejno rješenje TK mreže, - Analitička obrada građevinskih parcela.

2

Č lan 3.

Po jedan primjerak ovjerenog elaborata nalazi se na stalnom javnom uvidu i čuva se u službi dokumentacije Općine Novi Grad Sarajevo, Gradskoj upravi — Služba za urbano planiranje i stambene poslove i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.

Č lan 4.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o usvajanju Regulacionog plana „Naselje heroja — Sokolje" („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/97).

Č lan 5.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".

PREDSJEDAVAJU ĆI GRADSKOG VIJE ĆA

avrić .1'

Broj:01-02-769/17 Sarajevo,26.04.2017.godine





ODL UKA O PROVODENJU REGULACIONOG PLANA

„SOKOLJE"


U1. Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 216 659; Fax: 4+387 33 205 874;

http://gradskovijece.sarajevo.ba EYOF 2019 Sarajevo & East Sxa

Na osnovu člana 47. stav 2. alineja 1. Zakona o prostornom ure đenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - prečišćeni tekst), Gradsko vije će Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 26.04.2017. godine, donijelo je

ODL UKU O PROVODENJU REGULACIONOG PLANA

„SOKOLJE"

Č lan 1.

Ovom Odlukom utvrđue se provođenje Regulacionog plana „Sokolje" (u daljem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjene površina, urbanisti čko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju gra đevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zašti ćenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi ure đenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postoje ćim građevinama.

Č lan 2.

Granica obuhvata Plana polazi od trome đe parcela k. č . 694/1, 4114 i 976/3, zatim produžava u pravcu sjevera idu ći putem k.č . 4114 (obuhvata ga), te se lomi u pravcu istoka u dužini od 10 m i dolazi do tačke br.1, koja ima koordinate y = 6525886, x = 4857858, a koja se nalazi na parceli k. č . 40, zatim produžava u pravcu sjevera i istoka, idu ći planiranom saobraćajnicom (ne obuhvata je) i dolazi do tačke br.2, koja ima koordinate y = 6526084, x = 4857942, a koja se nalazi na međi između parcela k. č . 20/3 i 27/3, zatim produžava na jug, te istok idući međama parcela k. č . 20/3, 20/9, 16/10 (obuhvata ih) i dolazi do ta čke br. 3, koja ima koordinate y = 6526218, x = 4857944, a koja se nalazi na rubu planirane saobra ćajnice, zatim produžava na istok idući planiranom saobraćajnicom (ne obuhvata je) i dolazi do tačke br.4, koja ima koordinate y = 6526556, x = 4857950, a koja se nalazi na parceli k. č . 215/2, zatim produžava na istok idući međama parcela k. č . 217 i 216 (obuhvata ih) i dolazi u trome đu parcela k.č . 226, 227 i 216, potom nastavlja u pravcu sjevera sijeku ći u pravoj liniji parcele k.č . 227 i 225 (put) i dolazi u tromeđu parcela k. č . 225, 233 i 232, nastavlja u istom pravcu idući međom između parcela k. č . 233 i 232, te sijekući u pravoj liniji parcele k. č . 235/2, 2145/4, 2145/7 i dolazi do tačke br. 5, koja ima koordinate y 6526691, x = 4858116, zatim se lomi na zapad, te sjever idući međama parcela k. č . 2148/7, 2148/2, 2148/6, 2148/5, 2150 (obuhvata ih) i dolazi u trome đu parcela k. č . 2150, 2140/1, 2144, zatim produžava na istok idući međama parcela k. č . 2141, 2154/1, 2152 (ne obuhvata ih) i dolazi u trome đu parcela k. č . 2152, 2151, 2154/1, potom se lomi u pravcu sjeveroistoka sijeku ći u pravoj liniji parcele k. č . 2154/1, 2156, 2179 i dolazi u četveromeđu parcela k. č . 2162, 2160/2, 2159/2, 2179, zatim nastavlja u pravcu istoka sijeku ći u pravoj liniji parcelu k. č .2162, zatim produžava u istom pravcu idući međama parcela k. č . 2170, 2175, 2176, 2170 (ne obuhvata ih) i dolazi u trome đu parcela k. č . 2170, 2169, 2220, potom nastavlja u pravcu istoka sijekući u pravoj liniji parcele k.č . 2227, 2228, 2221, 2220) i dolazi u trome đu parcela k. č . 2227, 2231, 2235, zatim produžava na zapad, te jug idu ći međama parcela k. č . 2226, 2237, 4125, 1033/2 (obuhvata

2

ih), zatim nastavlja u pravcu juga idući međama parcela k. č . 1037, 1039, 1016/16, 1017/12, 1016/5 (obuhvata ih) i dolazi do tačke br.6, koja ima koordinate y = 6527352, x = 4856919, a koja se nalazi na parceli k. č . 1017/1, zatim nastavlja u pravcu juga, te jugozapada sijeku ći u pravoj liniji parcele k. č . 1017/1, 2120/1, 2120/8, 2120/19 i dolazi u trome đu parcela k. č . 2119/10, 2119/2, 2119/1, zatim nastavlja u pravcu jugozapada idu ći međama parcela k. č . 2119/1, 2119/9 i 2119/4 (ne obuhvata ih) i dolazi u ta čku br. 7, koja ima koordinate y = 6527175, x = 4856762, a koja se nalazi na parceli k. č . 2036/1, zatim nastavlja u istom pravcu idući međama parcela k. č . 2097/2, 2097/1, 2099 (obuhvata ih) i izlazi do planirane saobraćajnice, kojom produžava na sjeverozapad (ne obuhvata je), te idu ći u istom pravcu ulicom Safeta Zajke k. č . 4116/2 dolazi do mjesta odakle je opis granice obuhvata Plana počeo.

Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Novo Sarajevo IV i K.O. Rajlovac, Op ćina Novi Grad.

Ukupna površina obuhvata Plana iznosi P=43,9 ha.

Č lan 3.

U obuhvatu Plana definisane su zone sa sljede ćim namjenama:

A. Zona individualnog stanovanja P = 34.50 ha B. Zona društvene infrastrukture P = 1.00 ha C. Sport i rekreacija, zelenilo-parkovi P = 1.20 ha D. Saobraćajne površine P = 7.20 ha

Č lan 4.

Izgradnja objekata i drugi zahvati u obuhvatu Plana vršit će se na osnovu uslova utvrđenih u Planu.

Član 5.

Urbanističko — tehnički uslovi za izgradnju objekata su: Građevinske parcele utvr đene su regulacionom linijom i definisane u grafi čkom dijelu Plana;. Za Planom utvrđene parcele moguće je, zavisno od potrebe potencijalnih investitora, izvršiti spajanje više parcela u jednu, pri čemu se ne može remetiti planirani saobraćajni koncept, utvrđena distanca građevinskih linija u odnosu na saobra ćajnice i građevinske linije prema susjednim parcelama; Građevinska linija označava liniju po kojoj se gradi, odnosno iskolčava objekat građevine, kao i liniju koju građevina, odnosno njen najistureniji dio ne smije pre ć i; Podrumi i sutereni se mogu realizirati kod izgradnje svih objekata, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda kao i obrušavanja terena; Maksimalna spratnost stambenih objekata u obuhvatu Plana je S+P+1+Pt, i objekata društvene infrastrukture S+P+1; Maksimalna spratnost građevina utvrđena je Planom i ne može se mijenjati;

3

Krovovi objekata trebaju biti viševodni, ali pod uslovom da bar jedna krovna ravan bude u pravcu padine. Daje se mogu ćnost izgradnje ravnih krovova za objekte društvene infrastrukture. Ne dozvoljava se gradnja mansardnih i ba čvastih krovova; Sve objekte predvi đene ovim Planom, u arhitektonskom smislu potrebno je oblikovati i graditi od savremenih materijala; Potkrovnom etažom se smatra prostor ispod krovišta sa visinom nadzidka do 140 cm (za objekte P+1+Pt). Visina nadzidka mjeri se od gornje kote poda potkrovlja do spoja nadzidka sa krovnom konstrukcijom; Sastavni dio projektne dokumentacije za sve planirane objekte u obuhvatu Plana je i Idejni projekat osiguranja građevinske jame; Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predvi đen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15,0 cm više od kote nivelete plo čnika; Izgradnja objekata može se vršititi samo na prethodno ure đenom građevinskom zemljištu. Osiguranje priključaka novim objektima ne smije ugroziti funkciju i kapacitet postoje će infrastrukture; Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalnih instalacija treba u svakom konkretnom slučaju posebno projektovati, a u skladu sa Planom i važe ćim normativima za predmetne vrste priklju čaka. Obavezno je projektovanje brojila za sve vrste instalacija i njihovo ugra đivanje za potrebe svakog potroša ča; Koeficijenti izgrađenosti utvrđen Planom ne može se mjenjati; Javne površine (zelene površine, parkirališta, plo čnici i sl.) ne mogu se zauzimati (uzurpirati) drugim objektima i sadržajima; Izgradnja novih pomo ćnih objekata može se odobriti ako za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima; Na lokalitetu, izme đu objekta osnovne škole i planiranog objekta centralnih djelatnosti, planirana je višenamjenska sportsko-rekreativna površina, na kojoj se daje i mogućnost izgradnje sportske dvorane, uz uslov izrade arhitektonsko-urbanisti čkog rješenja građevinske parcele.

Č lan 6.

Tehnička dokumentacija i realizacija novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente samog objekta i neophodnih radova na okolnom terenu datim u geoinženjerskom elaboratu. Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehni čkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predvi đeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavaju ć i.

Č lan 7.

U zonama zaštitnog zelenila utvr đuje se zabrana gra đenja. Površine ove zone se revitaliziraju zasadom dendro vrstama u ve ćim grupacijama, s ciljem ostvarenja povećanja biološke stabilnosti padine, ali i estetsko-dekorativnih efekata.

Č lan 8.

Saobraćajne površine, površine za parkiranje i garažiranje vozila utvr đene su Planom-faza saobraćaja. Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti u okviru parcele koja pripada stambenom objektu. Garaža na parceli može se locirati u sklopu stambenog objekta, odnosno u okviru zadate građevinske linije. Moguća je i

4

izgradnja garaže bo čno u odnosu na planirani objekat, tako da njegova udaljenost od regulacione linije prema saobra ćajnici bude ista ili veća od udaljenosti planiranog objekta, a na način koji omogućava izgradnju istog objekta na susjednoj parceli, odnosno pod uslovom da su vlasnici obje parcele saglasni. Objekti garaža mogu biti samo prizemni. U slu čaju da se stambeni objekat nalazi (na kosom terenu) ispod pristupne saobra ćajnice, a nagib terena je takav da se garaža ne može graditi, može se dozvoliti izgradnja plo če za parkiranje vozila, kao proširenje trotoara. Najviša kota plo če za parkiranje ne može pre ći visinu trotoara. Dobiveni prostor ispod ploče se može koristiti kao pomo ćni objekat. Namjena garažnog prostora se ne može mijenjati. Broj parking mjesta na pripadaju ćoj parceli za novoplanirane objekte treba odgovarati odnosu minimalno jedan stan 1 parking mjesto, odnosno jedno parking mjesto na 30 m2 do 80 m2 BGP-e poslovnog prostora u zavisnosti od namjene.

Č lan 9.

Uređenje građevinskog zemljišta se mora izvesti u obimu i na način kako je predviđeno Planom. Izgradnja objekata ne može zapo četi bez prethodno minimalnog ure đenja građevinskog zemljišta, što podrazumijeva obezbjeđenje adekvatnog saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na sanaciji i stabilizaciji terena. Izgradnja objekata u obuhvatu Plana ne može zapo četi prije uklanjanja objekata predvi đenih za rušenje. Izuzetno, ovi se objekti mogu koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije tehni čkog prijema građevine. Privremeno korištenje građevinskog zemljišta, koje nije privedeno krajnjoj namjeni, ne može se odobriti.

Č lan 10.

Na prostorima koji su registrovani kao aktivna klizišta i nestabilni tereni, a nazna čeni su u grafičkom dijelu Plana, neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehani čka istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekata njihove sanacije. Sanaciju ovih klizišta treba izvršiti što prije u cilju osiguranja predmetnog prostora.

Član 11.

Na postojećim objektima koji se ovim Planom zadržavaju, mogu se izvoditi radovi rekonstrukcije, dogradnje, nadzi đivanja i zamjene građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. Rekonstrukcija, dogradnja ili nadziđivanje postojećih objekata moguće je samo pod sljedećim uslovima:

Dogradnja ne smije da pogoršava uvjete stanovanja i rada u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m;

- Objekti koji se nadziđuju treba da zadovolje konstruktivno seizmi čke uslove; - Maksimalna spratnost je utvr đena članom 5. ove Odluke; - Krovne plohe projektovati sa strehama koje prate padinu terena; - Individualni objekti, koji se nalaze u okviru regulacione linije planiranih naseljskih

saobraćajnica, a izvan kolovoza saobra ćajnice, zadržavaju se, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobra ćajnicu, u tim dijelovima nađe odgovarajuće tehničko rješenje (eventualno suženje pješa čke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.);

5

- Postojeći objekti društvene infrastrukture koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se rekonstruisati isključivo u funkciji svoje primarne djelatnosti, a na na čin utvrđen ovom Odlukom;

- Zamjenu postojećeg stambenog fonda, rekonstrukciju, dogradnju i nadzi đivanje moguće je odobriti u skladu sa uslovima propisanim Članom 5. ove Odluke i geoinženjerskim elaboratom izrađenim na osnovu detaljnih istraživanja terena na parceli gdje se vrši predmetna intervencija, a po ocjeni stru čnog lica i istraživanjima na kontaktnim parcelama;

- Postojeći pomoćni objekti mogu se legalizovati uz uslov da nisu u koridoru saobra ćajnica ili drugih infrastrukturnih sistema, te da postoje prostorne mogu ćnosti, odnosno da se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.

Č lan 12.

Za legalizaciju objekata izgrađenih bez odobrenja za gra đenje koji se nalaze na stabilnim terenima (ST) - (povoljni tereni za građenje), potrebno je - pregled stanja konstrukcije objekta uz detaljan geološki izvještaj..

Č lan 13.

Za legalizaciju objekata izgra đenih bez odobrenja za građenje koji se nalaze na uslovno stabilnim terenima (UST) - (uslovno povoljni tereni za građenje), potrebno je izraditi geotehničke izvještaje pojedinačnih objekata, kao sastavni dio konstruktivne faze projekta izvedenog stanja, koji će sadržavati potrebne podatke i radove za legalizaciju objekata, i to: - dubina temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje, - istražni radovi u zoni objekta, minimalnog obima, - pregled stanja konstrukcije objekta, - projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima ošte ćenja, te okolnog terena, - realizacija projekta sanacije temelja, objekta, okolnog terena i tehni čki prijem sanacionih radova.

Č lan 14.

Za legalizaciju objekata koji se nalaze na nestabilnom terenu (NT) - (nepovoljni tereni za građenje), važe svi ve ć dati uslovi navedeni u članu 13. ove Odluke, a razlika je samo u obuhvatu za prethodnu sanaciju, koja ovdje treba da bude šira nego u prethodnom slu čaju. Kod objekata na nepovoljnim terenima za gradnju, legalizacija se može odobriti tek nakon provedenih detaljnih geoinženjerskih istraživanja od strane ovlaštene institucije i provedenih sanacionih radova na stabilizaciji terena, a prema uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena: - veoma detaljna istraživanja klizišta, - izrada projekta sanacije nestabilnog podru čja, - izrada projekta infrastrukture na razmatranom podru čju, - realizacija projekta sanacije i infrastruktura, - konstruktivna sanacija objekta, - uspostava monitoringa za opažanje klizišta, - potvrda putem monitoringa da su primj enj ene sanacione mj ere imale pozitivan efekat, te da nema daljih opasnosti od nestabilnosti terena.

6

Č lan 15.

Svi uslovi i propisi iz članova 12., 13. i 14. ove Odluke se odnose i na legalizaciju pomo ćnih i drugih objekata u okviru Plana.

Č lan 16.

Legalizaciji objekata može se pristupiti nakon što nadležni organ utvrdi da su traženi radovi ili zahvati koji su navedeni u članovima 12, 13 i 14. ove Odluke realizirani na terenu.

Č lan 17.

Objekti kojima nije obezbje đen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizirati ukoliko se ne riješe imovinsko pravni odnosi za minimalni pješački pristup pripadajućoj parceli.

Č lan 18.

Objekti koji se nalaze u okviru regulacione linije planirane saobra ćajnice, ne mogu se legalizovati, do iznalaženja adekvatnog tehni čkog rješenja kroz izradu projekta za izgradnju planirane saobra ćajnice.

Č lan 19.

Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbije đeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehni čkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).

Č lan 20.

U postupku donošenja urbanističke saglasnosti i odobrenja za gra đenje, nadležni organi dužni su obezbijediti primjenu Uredbe o urbanisti čko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i spre čavanje stvaranja arhitektonsko-urbanisti čkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehni čka i ortopedska pomagala („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).

Č lan 21.

Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene, niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari. U zonama zelenila može se odobriti izgradnja pješa čkih staza i urbanog mobilijara. Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovaraju će tehničke dokumentacije

izrađene na osnovu Idejnog rješenja hortikulture i u skladu sa Elaboratom o geološkim i geomehaničkim osobinama terena koji su sastavni dio Plana.

Broj:01-02-769-1/17 Sarajevo,26.04.2017.godine

I dr. Oavrić .1

7

Član 22.

Ograde se mogu podizati na građevinskim parcelama za postoje ću i planiranu izgradnju. Ograde trebaju biti transparentne i uz korištenje tradicionalnih materijala. Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizi čke strukture.

Č lan 23.

Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isklju čivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehni čki prijem.

Član 24.

Prizemlja ili sutereni postoje ćih i planiranih individualnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor pod uslovom da gornje etaže zadrže namjenu stanovanja. U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš, koje ne remete korištenje susjednih objekata. Poslovni prostori moraju biti izgra đeni u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima vrše.

Č lan 25.

Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki nalaz i uslove temeljenja od stru čnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8 ° MCS.

Č lan 26.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje da važi Odluka o provo đenju Regulacionog plana „Naselje heroja — Sokolje" („Službene novine Kantona Sarajevo", broj 16/97).

Č lan 27.

Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Kantona Sarajevo".

PREDSJEDA VAJUĆI GRADSKOG VIJE ĆA

GULACIONI PLAN „ SOKOLJE

URBANISTIČK0 RJEŠENJE

RAZMJEŠTAJ OBJEKATA SA NAMJENOM I SPRAT/YOŠCU

M 1 000

PiArlaffill1011.1[KATA

t16. earrantEm cluesorvou

E=1

. a‘ ..... ;

PZa = —

i





REGULACIONI PLAN „SOKOLJE"

(Skra ćeni teks0


U1. Hamdije Kreševljakovi ća 3, 71000 Sarajevo, BOSNA I HERCEGOVINA Tel. ++387 33 216 659; Fax: ++387 33 205 874:

http:figradskovijece.sarajevo.ba EYOF 2019 Sarajevo & East Sarajevo

Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana „Sokolje" (u daljem tekstu: Plan) donijelo je Gradsko vije će Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 27.11.2013. godine („Službene novine Kantona Sarajevo", 48/13).

Izradu Plana inicirala je Op ćina Novi Grad Sarajevo, s obzirom da je za predmetno područje Regulacioni plan donesen 1997. godine. Intenzivnu izgradnju nije pratila odgovarajuća aktivnost na obezbje đenju objekata društvene infrastrukture, kao i saobraćajne i komunalne infrastrukture. Planom su preispitane prostorne mogu ćnosti područja i stvoreni uslovi za uređenje prostora, legalizaciju postoje će stambene izgradnje, novu izgradnju, obezbije đenje nedostajućih kapaciteta društvene infrastrukture, te opremanje podru čja potrebnom saobraćajnom, energetskom i komunalnom infrastrukturom.

1. POLOŽAJ I POVRŠINA

Predmetni lokalitet se nalazi u K.O. Novo Sarajevo IV i K.O. Rajlovac, Op ćina Novi Grad, a administrativno pripada Op ćini Novi Grad Sarajevo. Prostorni obuhvat Regulacionog plana „Sokolje", sa zapadne strane grani či sa Regulacionim planom „Individualno stanovanje Rajlovac", sa južne strane sa Regulacionim planom „Briješ će", sa sjeverne strane jednim dijelom sa Regulacionim planom „Zabrđe" i obuhvatom zaštitnog zelenila i parkova, dok na isto čnoj strani graniči sa dijelom Regulacionog plana „Briješ će" i prostornom cjelinom „Park šuma — Žuč". Ukupna površina obuhvata Plana iznosi 43,9 ha.

2. ODNOS PREMA PLANU VIŠEG REDA

U skladu sa Odlukom o provođenju Urbanističkog plana grada Sarajeva za urbano područje Sarajevo period 1986.-2015. godine, površine unutar utvrđenih granica Plana obuhvataju sljedeće zone:

1.3. - 23. — Individualno stanovanje — SOKOLJE; 1.10. - 9 — Sport, rekreacija, parkovi i zaštitno zelenilo.

Prema ovom razvojnom planu, a u skladu sa usvojenim konceptom urbanog sistema, te strukturom nivoa centra za stanovnike prostorne cjeline Sokolje, sadržaji društvene infrastrukture (komercijalna i društvena djelatnost) planirana je na nivou centra mjesne zajednice.

3. POSTOJEĆE STANJE

3.1. Prirodni uslovi Najveći dio padina u obuhvatu Regulacionog plana „Sokolje" je teren sa nagibom od 15-30% (oko 2/3 teritorije), a ostali dio se uglavnom kre će do 15%. Padine su strme i sa nagibima do 30 %, a na nekim mjestima i preko 30% (35-40%). Pad terena je od sjeveroistoka prema jugozapadu prema putu Sarajevo-Semizovac tj. ulici Safeta Zajke i na drugu stranu prema jugu prema ulici Ibre Ćeske i ulici Nusreta

Brkića. Ovako relativno strmi nagibi na ve ćem dijelu lokaliteta su značajan

limitirajući faktor sa aspekta uslova urbanizacije, posebno gradnje objekata i

2

saobraćajnica, s obzirom da stabilnost terena stoji u funkciji nagiba ovog terena, građenog od eluvijalnih i deluvijalnih pokrivača. Na blago nagnutom dijelu tereni su uslovno stabilni, dok na strmijem dijelu ima aktivnih i privremeno umirenih klizišta. U obrazovanju reljefa značajnu ulogu imaju pojava klizišta i nestabilan teren. Izdvojeno je nekoliko manjih, srednjih i većih klizišta. Unutar obuhvata Plana nalazi se osam (8) aktivnih klizišta. Složena inženjersko-geološka i hidrogeološka gra đa i tehnogene aktivnosti unutar starih klizišta na širem prostoru obuhvata Plana, predstavljaju glavne uzroke aktivnosti klizišta. Glavni uzroci klizanja tla su neregulisane površinske i podzemne vode, nekontrolisana gradnja objekata, odnosno usijecanje i zasijecanje padina i neprilagođeno fundiranje objekata, te neplanska izgradnja pristupnih puteva, kao i sj eča postoj eće šume. Prema Elaboratu o inženjersko-geološkim i geotehni čkim karakteristikama terena za potrebe izrade Plana, izra đenog od strane „PIGIP" d.o.o.Sarajevo, za sanaciju klizišta preporučuju se standardne geotehni čke mjere i to: drenaže, površinska odvodnja, rasterećenje i potporne konstmkcije sa geotehni čkim sidrima. Sistem drenaža se treba postaviti u kontaktnoj zoni pokriva č-supstrat, jer tom zonom cirkulišu vode. Odvodnja površinskih voda treba se riješiti odvodnjom sa kolovoznih površina, jer one skupljaju velike količine vode, odnosno mogu se predvidjeti i izrade obodnih površinskih kanala iznad zone klizanja. Preporučuje se nakon iskopa odvoz zemljanog materijala na deponiju, kako bi došlo do rastere ćenja padina. Vezano za primjenu konstruktivnih sistem, preporu čuju se armirano betonski potporni zidovi, oslonjeni na kontrafore ili šipove i eventualno osigurani sa geotehni čkim sidrima. Ovakve konstrukcije potrebno je izvoditi za osiguranje saobra ćajnica. Osnovni stepen seizmičnosti ovog prostora je 7° MCS skale. Zbog toga je prilikom statičkih proračuna konstrukcija potrebno usvojiti prirast seizmi čnosti od +1 MCS skale u odnosu na osnovni stepen seizmi čkog intenziteta. Na osnovu rezultata inženjersko-geološkog kartiranja i rezultata ranijih istraživanja, na razmatranom podru čju, izdvojene su kategorije terena prema stabilnosti:

Stabilni tereni (ST) Stabilni tereni izgrađeni su od deluvijalno-proluvijalnih pokrivača promjenljivih fizičko-mehaničkih svojstava i imaju relativno malu zastupljenost u obuhvatu Plana. Izdvojeni su na podru čju oko objekta Osnovne škole „Sokolje".

Uslovno stabilni tereni (UST) Uslovno stabilni tereni izgra đeni su od eluvijalno-deluvijalnih pokrivača promjenljivih fizičko-mehaničkih svojstava i imaju relativno veliku zastupljenost u obuhvatu Plana. Izdvojeni su na padinskim dijelovima. U prirodnim uslovima to su naj češće uslovno stabilni tereni, dok nakon izvo đenja zemljanih radova ili nanošenja dodatnog opterećenja od samih objekata i vješta čki formiranih deponija, mogu postati nestabilni. Izgradnja u ovim terenima mogu ća je, ali uz obavezno uvažavanje uslova i na čina

fundiranja i građenja objekata, jer neadekvatno zasijecanje padina može dovesti do narušavanja opšte i lokalne stabilnosti terena. Uslovi izgradnje objekata mogu se definisati tek nakon detaljnih inženjersko-geoloških i geotehničkih istraživanja.

3

Nestabilni tereni (NT) Nestabilni tereni zastupljeni su na više lokaliteta u obuhvatu Plana, promjenjljivih su dimenzija u dijelu lokacije aktivnih i privremeno umirenih klizišta i dijelova terena uz potoke, veće depresije i uvale, koje su kolektori površinskih i podzemnih voda, te predstavljaju najopasnije i najsloženije lokalitete. U ovu kategoriju izdvojena su sva područja sa aktivnim klizištima u zoni privremeno umirenih klizišta, unutar kojih se javlja više pojedinačnih tijela aktivnih klizišta. Kod ovih privremeno umirenih pojava odvija se vrlo lagano diferencijalno-plasti čno tečenje—puzanje, ili lokalno vidljivo pomjeranje kao znak ponovnog oživljavanja klizne aktivnosti. Na ovim terenima ne preporučuju se nikakvi zahvati izuzev sanacij e.

Kategorizacija terena prema pogodnosti za gradnju je sljede ća:

Tereni vrlo povoljni za građenje (1) Ne postoje na lokalitetu obuhvata Plana.

Tereni povoljni za građenje (2) - (Stabilni tereni - ST) Ovi tereni se nalaze na jugozapadnom dijelu obuhvata Plana, gdje je izgra đena osnovna škola „Sokolj e".

Tereni uslovno povoljni za gradnju objekata (3) - (Uslovno stabilni tereni - UST) Izdvojeni su na padinskom dijelu lokacije na prostorima uslovno-stabilnih terena (UST). Na terenima ove kategorije zahtijeva se strogo pridržavanje uslova izgradnje objekata, kako ne bi došlo do radikalnije promjene opšte i lokalne stabilnosti terena. U svakom konkretnom slučaju, kod izgradnje objekata koji bi zahtijevali zna čajnije zemljane radove, potrebno je provesti odgovaraju će analize stabilnosti koje će biti zasnovane na ranije izvedenim istražnim radovima, ili na dodatnim istražnim radovima.

Tereni nepovoljni za gradnju objekata (4) - (Nestabilni tereni - NT) Izdvojeni su na padinskom dijelu lokacije oko aktivnih klizišta tj. prostor starih umirenih klizišta. Na terenima ove kategorije ne preporu čuje se nikakva gradnja bez prethodnih radikalnih sanacionih mjera, koje bi stabilizovale teren, a koje bi bile bazirane na detaljnim geomehani čkim istraživanjim sa izradom glavnog projekta sanacije, kako ne bi došlo do radikalnije promjene opšte i lokalne stabilnosti terena.

Tereni izrazito nepovoljni za gradnju objekata (5) - (Aktivna klizišta) Kao najnepovoljnija kategorija izdvojeni su u domenu aktivnih klizišta, koja su nastala narušavanjem prirodne ravnoteže padine pod dejstvom gravitacije (koluvijalni proces), dubina ovih procesa je od 4,0 do 10,0 m. Unutar ovih terena potrebno je planirati zelene površine bez ikakve izgradnje da ne bi došlo do pogoršanja uslova stabilnosti. Preporu čuje se regulacija prirodnih vodotoka radi slobodnog prirodnog dreniranja terena, a izbjegavati bilo kakve zemljane radove koji mogu biti uzrok ponovnog aktiviranja klizišta. Ovi tereni se nalaze naj češće u većim uvalama i depresij ama. Na ovim prostorima ne bi trebalo izvoditi gra đevinske zahvate bez prethodnih detaljnih geološko-geotehni čkih istraživanja i izrade projekata sanacije, te njihove realizacije. To znači da bi prethodno trebalo izvršiti sanaciju klizišta, a nakon toga, ako monitoring pokaže da je došlo do stabilizacije terena, mogu se razmatrati uslovi korištenja takvog zemljišta, u gra đevinske svrhe.

4

Izdvojeno je 8 manjih, srednjih i većih aktivnih klizišta. Na pojedinim klizištima se nalaze izgrađeni objekti, te je neophodna njihova hitna sanacija.

3.2. Stvoreni uslovi

Građevinski fond je utvrđen putem ankete provedene na terenu u septembru 2014. godine, čiji rezultati ukazuju da na razmatranom podru čju egzistira ukupno 610 objekata, od toga:

Objekti društvene infrastrukture 1 (Osnovna škola „Sokolje") Vjerski objekat 2 (džamija) Stambeni objekti 580 Stambeno-poslovni objekti 20 Poslovni objekti 5 Ostalo 2

Tlocrtna površina stambenih objekata je 50.044 m2, tlocrtna površina poslovnih objekata je 4.489 m2, što ukupno iznosi 54.533m2. Bruto građevinska površina stambenih objekata je 114.911 m2, bruto gra đevinska površina poslovnih objekata je 7.829 m2, što ukupno iznosi 122.740 m2. Procenat izgrađenosti je 12,4 % , a koeficijent izgrađenosti 0,28. Na osnovu ovih analiza i prora čuna, te ankete na terenu, ustanovljeno je da na ovom području ima oko 930 stambenih jedinica sa prosječnim brojem članova domaćinstva 3.5 (prema Urbanističkom planu grada Sarajeva za centar Mjesne zajednice) a što iznosi cca 3.255 stanovnika. Prosječna gustina naseljenosti je 74 st/ha.

U obuhvatu Plana su izgrađeni uglavnom slobodostojeći stambeni objekti individualnog stanovanja, maksimalne spratnosti SP1Pt, sa neadekvatnim pristupom na saobraćajnice i nekorektno sa tehni čkog aspekta ostvarenim prilazima, što uzrokuje probleme sa snabdijevanjem korisnika ovog prostora, i prilaz interventnim vozilima. Ovi problemi naročito dolaze do izražaja u zimskim uslovima. Od objekata društvene infrastrukture na ovom prostoru obuhvata Plana se nalazi: - Osnovna škola „Sokolje" (u koju ide 720 učenika, u dvije smjene); - Mjesna zaj ednica; - Dom zdravlja; - Apoteka; - Džamij e-dvije; - te nekoliko poslovnih i stambeno-poslovnih objekata.

Najveći dio zemljišta u obuhvata Plana je u privatnom vlasništvu, dok je veoma mali dio u društvenom vlasništvu, i to je uglavnom zemljište na kojem se nalaze postoje će saobraćajnice.

Područje je nedovoljno opremljeno kapacitetima primarne komunalne infrastrukture.

Snabdijevanje vodom u području obuhvata Plana se vrši iz tri rezervoara: Rezervoara Mojmilo - rezervoar Hrasno (kota dna 575m.n.m. i zapremina V=20 000m3) do izohipse 545, iz rezervoara Bu ća Potok I (kota dna 620m.n.m. i zapremina V=1 000m3) do izohipse 600 i za područje iznad iz rezervoara Vitkovac (kota dna 686m.n.m. i zapremina V=200m3).

5

Najznačajniji postojeći cjevovod u kontaktnoj zoni je 0 200mm u saobraćajnici Sarajevo-Zenica. Unutar obuhvata Plana, u skladu sa sadašnjom izgra đenošću objekata, postoji relativno razvijena distributivna mreža, profila od 0 80mm-0 100mm-0 150mm-0 200mm. Materijal cijevi je liveno željezo i azbest cement.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda — Najznačajniji postojeći kanal za otpadne vode je Rajlovački kolektor, čija trasa tangira granicu obuhvata Plana, a profil na ovom potezu je 0 800mm. Postoje ća kanalizaciona mreža unutar obuhvata Plana je vrlo slabo izgrađena i to kao nepotpuna separatna, a profili kanala za otpadne vode su 0 300mm. Unutar obuhvata Plana i u kontaktnim zonama ne postoje kanali za oborinske vode. Sa aspekta odvodnje otpadnih vod, podru čje je najvećim dijelom u slivnom području Rajlovačkog kolektora 0 800mm, osim malog podru čja koje gravitira prema obuhvatu RP „Zabr đe". Sa aspekta odvodnje oborinskih voda obuhvat Plana je u slivnom podru čju rijeke Lepenice.

Elektroenergetika — Obuhvat Plana je u velikoj mjeri pokriven elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu elektri čne energije. Primarno napajanje je iz TS 110/10(20)kV, Sarajevo 8,2x31,5MVA, a rezervno napajanje je iz nove TS 1 1 0/1 0(20)kV, Saraj evo 1 0,2x3 1 ,5MVA.

Toplifikacija-gasifikacija - Područje Sokolja je djelimično pokriveno niskotlačnom distributivnom gasnom mrežom, radnog pritiska 100(200)mbar, a napajanje distributivne mreže prirodnim gasom gasnog priključka 8(14,5) bar i rejonske redukcione stanice stepena redukcije 8(14,5)/0,1 bar.

Kablovska TK mreža - U obuhvatu Plana postoji izgrađena pristupna tk.mreža u vlasništvu „BH Telecoma"d.d.Sarajevo, kao i kablovska tk.infrastruktura u vlasništvu „M&H company"d.o.o.Sarajevo.

Zelenilo - čine uglavnom voćnjaci u vidu manjih ili ve ćih grupacija, uz objekte individualnog stanovanja, dok su ostale zelene povšine nikako ili nedovoljno ure đene.

4. KONCEPT PROSTORNOG UREĐENJA

Prilikom definisanja koncepta prostornog ure đenja, kao i namjene površina unutar predmetnog obuhvata, poštovani su ciljevi i usmjerenja za ure đenje prostora koja su definisana u Smjernicama za izradu Plana.

Polazeći od činjenice da je urbana izgradnja i ure đenje prostora u značajnoj mjeri uvjetovano prirodnim i stečenim uslovima, izradi Plana prethodila je analiza prirodnih uslova i postojećeg stanja (valorizacija i kategorizacija gra đevinskog fonda).

Namj ene površina

U sklopu obuhvata Plana definisane su zone sa sljede ćim namjenama:

A. Zona individualnog stanovanja

P = 34.50 ha B. Zona društvene infrastrukture

P = 1.00 ha

C. Sport i rekreacija, zelenilo -parkovi

P = 1.20 ha D. Saobraćajne površine P = 7.20 ha

6

Izgradnja stambenih objekata

Površine koje su angažirane, definisane su sa stanovišta izgradnje, opremanja komunalnom infrastrukturom i saobra ćajem, brojem stanovnika, koeficijentom izgrađenosti i gustinom naseljenosti. Na slobodnim neizgrađenim površinama u smislu optimalne organizacije i razmještaja objekata, planirana je izgradnja 64 individualna stambena objekta, spratnosti S+P+ 1 +Pt. Za izgradnju novih objekata potrebno je izvesti i pripadaju će saobraćajnice, te opremiti prostor kompletnom infrastrukturom. Oblikovanje objekata mora poštovati principe i forme arhitekture karakteristi čne za sarajevske padine, sa viševodnim krovovima, a bar jedna krovna ploha mora biti okrenuta prema ulici, i niz padinu. Investitori su dužni da na adekvatan na čin riješe garažiranje, odnosno parkiranje vlastitih motomih vozila, u okviru datih parcela ili objekata. U skladu sa prostornim mogućnostima, svi postojeći objekti, kao i pomoćni objekti koje ruši trasa planiranih saobra ćajnica, moraju se svojim horizontalnim gabaritom povući unutar parcela do regulacione linije.

Zelene površine na ovom prostoru koncipirane su tako da su u funkciji prostome organizacije, a na rubnim podru čjima sjevemog dijela Plana prostorno su uvezane sa zelenim površinama u prostomoj cjelini "Park šuma-Žuč". Na površinama, koje su izdvojene kao nestabilni tereni, predvi đeno je zaštitno zelenilo, koje podrazumijeva sadnju odgovarajućeg sadnog materijala, koji će doprinijeti stabilizaciji terena, te spriječiti dalju eroziju i denudaliju padine.

Objekti društvenog standarda

Kapaciteti društvene infrastrukture planirani su za nivo Centra mjesne zajednice, prema normativima iz Urbanisti čkog plana grada Sarajeva, za urbano podru čje Sarajeva za period 1986-2015. godine. Postojeća Osnovna škola "Sokolje", nalazi se uz ulicu Numan paše Ćuprilića. Broj djece školskog uzrasta iznosi 720, u dvije smjene. Ova škola će svojim kapacitetom zadovoljiti potrebe školskog uzrasta, na nivou mjesne zajednice i gravitiraju ćeg broja učenika sa okolnih područja. Uz ovu osnovnu školu, na susjednoj parceli, planirana je izgradnja sportsko-rekreacionog centra tj. sportskih terena-rukomet, mali fudbal, košarka, odbojka, kako za potrebe đaka škole, tako i ostalih interesnih grupa. U neposrednoj blizini osnovne škole nalazi se objekat u kojem je smještena Mjesna zajednica i ambulanta, te objekat u kojem je smještena apoteka. Na susjednoj parceli, uz ulicu Numan paše Ćuprilića, planiran je višenamjenski objekat, koji bi činio Centar mjesne zajednice sa potrebnim sadržajima centralnih djelatnosti: finansijske usluge, uslužne djelatnosti, ugostiteljstvo, trgovina, obdanište sa dje čijim igralištem, kultura....

Prema Urbanisti čkom planu grada Sarajeva za urbano podru čje Sarajevo, učešće kapaciteta centralnih djelatnosti za Centar mjesne zajednice u odnosu na broj stanovnika iznosi 1,5 m2/st., odnosno potrebna površina iznosi 5.375 m 2 . Od toga površina komercijalnih sadržaja iznosi:

7

trgovina 0,20 m2/st, ugostiteljstvo 0,20 m 2/st, uslužno zanatstvo 0,10 m 2/st, finansijske usluge 0,10 m2/st., što je ukupna površina komercijalnih sadržaja 0,60 m 2/st., odnosno potrebna površina za komercijalne sadržaje u obuhvatu Plana je 2.150 m 2 .

Površina društvenih sadržaja u obuhvatu Plana iznosi 0,90 m 2/st., odnosno potrebna površina iznosi 3.225 m2 . U ove sadržaje ubraja se zdravstvo, obdanište, kultura, socijalna zaštita, odnosno sadržaji koji odgovaraju centru Mjesne zajednice. Ovi sadržaji se planiraju na lokalitetu uz ulicu Numan paše Ćuprilića, kao i disperzno u prizemljima planiranih obj ekata.

Koncept saobraćajnog rješenja

Planom je ponuđeno novo saobraćajno rješenje, vode ći računa o saobraćajnoj povezanosti sa kontaktnim prostornim cjelinama, odnosno poštuju ći primarnu saobraćajnu mrežu definisanu razvojnim planom. Koncept primarne saobra ćajne mreže je zadržan u okvirima koji su definisani razvojnom planskom dokumentacijom i ranijim planskim rješenjem, u skladu sa usvojenim provedbenim planovima kontaktnih prostornih cjelina. Neznatne korekcije i pomjeranja trasa ovih saobraćajnica su u cilju poboljšanja tehničkih elemenata saobraćajnica, te razlika u nivou detaljnosti geodetskih podloga na kojima su koridori definisani (M 1:5000) i geodetskih podloga na kojima je ra đen Plan (M 1:1000). Kod izrade matrice sekundarnih (naseljskih) saobra ćajnica, maksimalno se vodilo računa o poštovanju postoje ćeg, zate čenog stanja na terenu. Posebna pažnja je posvećena zadržavanju objekata u sadašnjem situativnom i visinskom položaju prema saobraćajnici, iako su podužni nagibi postoje ćih sekundarnih saobra ćajnica iznad gornje dopuštene granice za podužne nagibe javnih saobra ćajnica. Na primarnim saobra ćajnicama, na kojima se odvija javni prevoz putnika, planirane su niše za stajališta vozila javnog prevoza putnika, u skladu sa prostornim mogućnostima. Planirana je izgradnja stacionarnog saobraćaja vodeći računa o potrebnom broju mjesta za parkiranje za postoje će i planirane sadržaje, prema važe ćim standardima u skladu sa prostornim mogu ćnostima lokacije. Pješačke komunikacije su planirane u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja.

Opremljenost naselja komunalnom infrastrukturom Na temelju urbanističkog i saobraćajnog rješenja, urađeno je idejno rješenje vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih i oborinskih voda, te njihovo povezivanje sa usvojenim planovima kontaktnih zona, kao i idejno rješenje snabdijevanja mrežom elektroenergetskog sistema i mrežom toplifikacije (gasni sistem).

Snabdijevanje vodom -Planskim rješenjem primarnog vodovodnog sistema na ovom području snabdijevanje će se obavljati iz rezervoara Reljevo za najnižu zonu, srednja zona bi ostala na rezervoaru Bu ća Potok I, a najviša zona bi se snabdijevala iz rezervoara Briješ će, koji je u fazi izgradnje. Sekundama vodovodna mreža, unutar obuhvata Plana je planirana u skladu sa urbanisti čko-saobraćajnim rješenjem datim Planom, a profili cjevovoda su definisani da zadovolje potrebe za sanitarnom i protivpožarnom potrošnjom, u skladu sa važe ćim propisima, te sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP „VIK". Postoje ći azbestcementni cjevovodi, zbog vrste materijala i dotrajalosti, planirani su za rekonstrukciju u skladu sa važe ćim propisima. Minimalni dozvoljeni profil u javnoj mreži je 0 100mm.

8

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda -Sekundarna separatna kanalizaciona mreža, unutar obuhvata Plana je planirana u skladu sa urbanisti čko-saobraćajnim rješenjem datim Planom, u skladu sa važe ćim propisima, te sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP „VIK". Otpadne vode će se prikupljati i priključiti na kolektor, u skladu sa nivelacijom i aproksimativnim hidrauli čnim proračunom. U slučaju potrebe, postojeći kanali za otpadne vode u obuhvatu Plana, će se rekonstruisati u skladu sa zahtjevima KJKP „VIK". Prikupljene oborinske vode sa površina za miruju ći saobraćaj će se, prije uključenja u javnu kanalizacionu mrežu ili vodotok, tretirati u separatorima odgovarajućeg kapaciteta. Priklju čenje sekundarne kanalizacione mreže na javnu kanalizacionu mrežu će se izvršiti u skladu sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP „VIK".

Elektroenergetika -Napajanje objekata elektri čnom energijom u obuhvatu Plana je planirano na 10(20)kV naponu distributivne mreže, te njeno povezivanje sa susjednim obuhvatom. Planirana je rasvjeta saobra ćajnica prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvj ete.

Toplifikacija -gasifikacija -uglavnom je zadržan osnovni koncept toplifikacije-gasifikacij e, definisan u Idejnom rješenju toplifikacije-gasifikacije, ra đenom 1997. godine, uvažavajući izmjene u fazi urbanizma i saobraćaja. Osim prirodnog gasa, kao osnovnog energenta, koristiće se čvrsta goriva, te čna goriva, elektri čna energija, kao alternativa.

Kablovska TK mreža —Prema planiranim urbanisti čko tehničkim kapacitetima urađeno je Idejno rješenje za fazu kablovske tk.infrastrukture.

Ostali sadržaji - Lokacije za natkrivene niše za odlaganje otpada Planom se ne će tretirati. Preporuka je da bi iste trebale biti locirane neposredno uz cestu, na slobodnoj, neizgrađenoj površini uz cestu, radi lakšeg opsluživanja-manipulisanja kamionima KJKP „Rad", tako da ne ugožavaju druge u česnike u saobraćaju. Po mogućnosti predvidjeti postavljanje posebnih hajfiša za reciklažu, tj. odvajanje otpada prema vrsti: staklo-papir-plastika...

Zelenilo - Prilikom definisanja prostorne organizacije cjelokupnog prostora, sa čuvane su postojeće vrijedne zelene površine, uz prijedlog unaprije đenja njihove strukture (biološka i građevinska komponenta). Zelenilo uz objekte individualnog stanovanja planira se sa elementima atraktivnih hortikulturnih formi i/ili voćki kao pojedinačnih jedinki ili u vidu manjih ili većih grupacija. Veličinom (min.30% od ukupne površine parcele) i strukturom, zelene površine će zadovoljiti potrebe korisnika, uz zastupljenost gra đevinske i biološke komponente, koje će se u hortikulturnom smislu smjenjivati i dopunjavati tokom cijele godine i doprinositi atraktivnosti prostora. Hortikulturno rješenje uz objekte društvene infrastrukture je u skladu sa prostornim mogućnostima i konceptom organizacije same zone tj.namjenom objekata. Planom je predviđena izgradnja i postavljanje urbanog mobilijara, fontana, klupa, žardinjera za cvijeće itd. Uz postojeće i planirane saobraćajnice različitog nivoa, prema prostornim mogućnostima, planirani su linijski sistemi zelenila uz sadnju stablašica markantnih morfoloških iskaza.

9

Ostale slobodne površine se tretiraju kao parkovske, sa adekvatnim biljnim vrstama-ukrasnim cvijećem, niskim, srednjim i visokim rastinjem, što je definisano hortikulturnim-pej sažnim rj ešenj em. Na površinama koje su izdvojene kao nestabilni tereni, planirana je sadnja odgovarajućeg sadnog materijala, koji će doprinjeti stabilizaciji terena.

Intervencije u okviru postoje ćeg građevinskog fonda

Na objektima koji se zadržavaju mogu se odobriti intervencije u smislu obnove fasade, izvjesnih promjena na fasadama, promjene namjene prizemlja (ako je rije č o spratnim objektima), dogradnji, nadziđivanju i sl., ukoliko za to na parcelama postoje prostorne mogućnosti za vršenje takvih intervencija, a da se istim ne ugrožavaju uslovi stanovanja u susjednim objektima, odnosno minimalna udaljenost od susjedne parcele mora iznositi 3,0 m.

Za objekte koji se nalazi na uslovno stabilnom terenu mora se izvršiti inženjersko-geološka i geomehani čka ispitivanja, kako bi se utvrdio kvalitet temeljenja i neophodni zahvati u cilju sanacije postoje ćeg stanja. Na uslovno stabilnom terenu je ukupno 576 objekata. Legalizacija objekata na uslovno stabilnom terenu je mogu ća uz pozitivan detaljni geotehnički izvještaj. Na nestabilnom terenu je ukupno 30 stambenih objekata. Legalizacija objekata na nestabilnom terenu je mogu ća nakon propisane sanacije terena u zonama klizišta, provedenog monitoringa i uz pozitivan detaljni geotehni čki izvještaj. Na stabilnom terenu je ukupno 4 objekta.

Na planiranim primarnim saobraćajnicama, koje su preuzete iz UP-a, kao i ostalim naseljskim saobraćajnicama ne nalazi se nijedan objekat. Na trasi dalekovoda - u zaštitnom koridoru dalekovoda ne nalazi se ni jedan objekat. Iznad kote vodosnabdijevanja (+655 m.n.v.) ne nalazi se ni jedan objekat. Obuhvat Plana je ispod kote vodosnabdijevanja (+655 m.n.v.).

5. URBANISTIČK0- TEHNIČKI POKAZATELJI

ukupna površina obuhvata Plana broj postojećih stanovnika planirani broj novih stanovnika ukupan broj stanovnika prosječna gustina naseljenosti na površini obuhvata (postoje ća/planirana )

43,9 ha 3 .225

355 3.580

74 st/ha / 82 st/ha

POSTOJEĆE STANJE

Namjena objekata Tlocrtna površ. objekata m2

BGP objekata m2

STANOVANJE 50.044 114.911 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA 4.489 7.829 UKUPNO 54.533 122.740

1 0

PLANIRANO STANJE


BGP objekata m2

STANOVANJE 6.058 16.335 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA 505 804 UKUPNO 6.563 17.139

UKUPNO PLANIRANO I POSTOJEĆE STANJE


BGP objekata m2

STANOVANJE 56.102 131.246 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA 4.994 8.633 UKUPNO 61.096 139.879

POSTOJEĆE STANJE

Koeficijent izgrađenosti 0,28 Procenat izgrađenosti 12,4 %

PLANIRANO STANJE

Koeficijent izgrađenosti 0,32 Procenat izgrađenosti 14 %

1

IZVJEŠTAJ SA ODRŽANE JAVNE RASPRAVE O NACRTU REGULACIONOG PLANA "SOKOLJE"

Odluku o pristupanju izradi Regulacionog plana "Sokolje" donijelo je Gradsko vije će Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 27.11.2013. godine („Službene novine Kantona Sarajevo", 48/13).

Javna tribina na temu Osnovne koncepcije Plana održana je 01.07.2015. godine u u sali Opć inskog vije ća Opć ine Novi Grad Sarajevo.

Gradonačelnik Grada Sarajeva dao je Saglasnost na Osnovnu koncepciju Plana, broj: 01-23- 4267/15 od 30.10.2015. godine.

Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj 23.12.2015. godine, usvojilo je Zaklju čak kojim je razmotren Nacrt Odluke o usvajanju Regulacionog plana "Sokolje" sa Nacrtom Odluke o provođenju Regulacionog plana "Sokolje", te je isti upu ćen na javni uvid i javnu raspravu u trajanju od 30 dana.

Javna rasprava o Nacrtu Regulacionog plana "Sokolje" održana je 16.02.2016. godine u sali Općinskog vijeća Općine Novi Grad Sarajevo, na kojoj su građani iznijeli svoje primjedbe, prijedloge i sugestije.

Sve primjedbe, prijedlozi i sugestije iznesene u toku javne rasprave, razmotrene su na sastanku koji je održan 18.05.2016. godine u Gradskoj upravi Grada Sarajeva, uz prisustvo predstavnika Zavoda za planiranje razvoja KS, Op ć ine Novi Grad Sarajevo, Gradske uprave Grada Sarajeva, Ministarstva prostornog ure đenja, građenja i zaštite okoliša KS i Ministarstva saobra ćaja KS.

PRIMJEDBE, PRIJEDLOZI I SUGESTIJE SA JAVNE RASPRAVE I STAV PREDLAGAČA

Primjedba 1. MEHO TABAKOVIĆ , ul. Numan paše Čuprili ća. br. 79

Dostavio je zahtjev da se izvrši parcelacija zemljišta ozna čenog kao k. č . 2099/1 K.O. Rajlovac, prema dostavljenoj skici. Stav predlaga ča: Primjedba nije prihvaćena. Obrazloženje: Planom je zadržano postoje će katastarsko stanje, a tražena parcelacija je predmet rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

2

Primjedba 2. SUDAR MEHEMED, ul. Numan paše Čuprilića. br. 17

Vlasnik je zemljišta označenog kao k. č . 572/3, K.O. Rajlovac, na kojem je legalno izgra đen stambeni objekat za koji je 2000. godine dobio upotrebnu dozvolu. Zemljište je ozna čeno kao nestabilan teren, te traži ponovno ispitivanje tla kako bi mogao legalizovati dogra đeni dio objekta. Stav predlagača: Primjedba nije prihvaćena. Obrazloženje: Za potrebe izrade ovog Plana, u 2014. godini je ura đen Elaborat o inženjersko-geološkim i geotehničkim karakteristikama terena od strane "PIGIP" d.o.o. Sarajevo. U skladu sa ovim Elaboratom, Odlukom o provo đenju Plana propisani su uslovi za legalizaciju objekata.

Primjedba 3. BISERA AVDIĆ , ul. Zaima Imanovića br. 41

Uputila je zahtjev za planiranje pomo ćnog objekta (garaža i kotlovnica) na gra đevinskoj parceli k.č . 623/14 K.O. Rajlovac. Stav predlagača: Primjedba je neosnovana. Obrazloženje: Odlukom o provođenju Plana definisani su uslovi za izgradnju pomo ćnih objekata.

Primjedba 4. NAZIF OSMANOVIĆ , ul. Samira Radovca br. 15

Uputio je zahtjev za proširenje saobra ćajnice - ulaz u Naselje heroja Sokolje iz ulice Safeta Zajke (kod auto-servisa "Zebax"). Stav predlagača: Primjedba je neosnovana. Obrazloženje: Predmetni dio saobraćajnice se nalazi izvan obuhvata Plana, odnosno u obuhvatu RP "Briješ će" i RP "Individualno stanovanje Raj lovac".

Primjedba 5. NAZIF OSMANOVIĆ , ul. Samira Radovca br. 15

Traži ucrtavanje pristupnog puta širine 3m u ulici S.Radovca, izme đu kuća br. 3, 5 i 7 s jedne strane i kuće br. 9 sa druge strane. Stav predlagača: Primjedba nije prihva ćena. Obrazloženje: Na terenu i u katastru nije evidentiran put. Predmetni zahtjev je stvar rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.

Primjedba 6. VAHID IVAZOVIĆ , ul. Osmana Asafa Sokolovi ća br. 30

Traži produženje Planom predvi đene rekonstrukcije saobraćajnice i na ostatku postojeće ulice N.P. Čuprilića. Stav predlagača: Primjedba nije prihva ćena. Obrazloženje: Ostatak ulice N.P.Čuprilića nije planiran za rekonstrukciju, jer nema prostornih mogu ćnosti, niti propisnih elemenata za njeno proširenje.

3

Primjedba 7. GRUPA GRAĐANA, ul. Senada Čolića

Traže povezivanje postoje će ulice Senada Čolića od broja 31 sa planiranom saobraćajnicom (dužine 12-13m). Stav predlagača: Primj edba je prihva ćena. Planirana je isključivo pješačka saobraćajnica, koja je potrebna radi lakšeg i bezbjednijeg pristupa osnovnoj školi

Primjedba 8. RASEMA PODRUG, ul. Osmana Asafa Sokolovi ća br. 24

Dostavila je zahtjev za planiranje garaže na vlasni čkoj parceli. Stav predlagača: Primjedba je neosnovana. Obrazloženje: Odlukom o provođenju Plana definisani su uslovi za izgradnju pomo ćnih objekata.

Primjedba 9. HABIB PODRUG, ul. Osmana Asafa Sokolovi ća br. 24

Uputio je zahjev za planiranje garaže kao dogradnje mati čnom objektu, sa proširenjem stambenog dijela na garaži. Stav predlagača: Primjedba je neosnovana. Obrazloženje: Odlukom o provođenju Plana data je mogu ćnost dogradnje, nadzi đ ivanja i zamjene postoje ćeg građevinskog fonda.

Primjedba 10. SABIHA KANTARDŽIĆ , ul. Numan paše Čuprilića br. 35

Dostavila je zahtjev za planiranje dva objekta na vlasni čkoj parceli, k. č .668/1 K.O. Rajlovac, prema priloženoj skici. Stav predlagača: Primjedba je djelimično prihvaćena. Obrazloženje: U skladu sa prostornim mogu ćnostima parcele i sa aspekta saobra ćajnog pristupa parceli, planiran je samo jedan objekat.

Primjedba 11. IBRAHIM ALIHODŽIĆ , ul. Senada Čolića br. 68

Dostavio je primjedbu na planiranu saobraćajnicu, koja zahvata dio vlasni čke parcele k. č . 467/17 K.O. Raj lovac.. Stav predlagača: Primjedba nije prihvaćena. Obrazloženje: Trasa planirane saobra ćajnice je preuzeta obaveza. Op ćina Novi Grad Sarajevo je Rješenjem broj 06(04)-23-14110/08 SM od 10.04.2014. godine izdala urbanisti čku saglasnost za izgradnju dijela predmetne saobraćajnice sa prate ćom infrastrukturom u skladu sa RP „Individualno stanovanje Rajlovac" („Službene novine KS", broj 23/08), te Rješenjem broj 04-23-4267/14 SM izdala urbanističku saglasnost za izgradnju dijela predmetne saobra ćajnice sa pratećom infrastrukturom u skladu sa RP „Sokolje", a na osnovu stru čnog mišljenja Zavoda za planiranje razvoja KS, broj

4

07-23-3064/14 od 02.06.2014. godine. Na osnovu naprijed navedenih rješenja, izvršeno je cijepanje parcela i u toku su postupci eksproprijacije zemljišta za potrebe izgradnje saobraćajnice.

Primjedba 12. ENVER UŠTO, ul. Zaima Imamovića br. 28-K

Dostavio je primjedbu na planirano autobusko stajalište na dijelu vlasni čke parcele, k. č . 292/2 K.O. Raj lovac. Stav predlagača: Primjedba je neosnovana. Obrazloženje: Predmetna parcela se nalazi izvan obuhvata Plana.

Primjedba 13. SAVJET MZ "NASELJE HEROJA SOKOLJE"

Savjet MZ "Naselje heroja Sokolje", na sjednici održanoj 11.02.2016. godine, donio je Zaklju čak u vezi Nacrta Plana uz sljede će primjedbe i sugestije:

13a) Potrebno je izvršiti proširenje ulaznog puta u Naselje heroja Sokolje iz ulice Safeta Zajke (kod auto-servisa "Zebax"). Za otkup zemljišta u op ćinskom Budžetu za 2016. godinu za ovu namjenu predviđena su i novčana sredstva. Stav predlagača: Primjedba je neosnovana. Obrazloženje: Predmetni dio saobraćajnice se nalazi izvan obuhvata Plana, odnosno u obuhvatu RP "Briješ će" i RP "Individualno stanovanje Raj lovac".

13b) Potrebno je da se u Nacrt RP „Sokolje" ucrta trasa puta — ulica Senada Čolića, koja povezuje ulice Safeta Zajke i Numan paše Čuprilića, te da se put u ulici Senada Čolića produži za 20m. Stav predlagača: Primjedba je djelimi čno prihvaćena. Obrazloženje: Planirano je spajanje ulica Senada Čolića i Numan paše Čuprilića, isključivo kao pješačka komunikacija, jer ne postoje tehni čke (saobraćajne) mogućnosti za kolski saobraćaj.

13c) Potrebno je da se u Nacrt RP „Sokolje" ucrta igralište, obdanište, dom kulture, kao i sportska sala, a što bi u narednom periodu bilo i izgra đeno. Stav predlagača: Primjedba je djelimi čno prihvaćena. Obrazloženje: Planiran je sportski teren. Odlukom o provo đenju Plana propisana je mogu ćnost izgradnje sportske dvorane uz uslov izrade arhitektonsko-urbanisti čkog rješenja građevinske parcele. Na planiranom objektu sa oznakom uslužne djelatnosti upisano je - dom kulture i obdanište.

13d) Potrebno je da se u Nacrt RP „Sokolje" uvrsti izgradnja igrališta kod šehidske džamije u ulici Porodice Korkut. Stav predlagača: Primjedba nije prihva ćena. Obrazloženje: Podnosilac zahtjeva za planiranje igrališta nije vlasnik zemljišta.

5

14. PORODICE BABAČIĆ i RAMUSOVIĆ , ul. Numan paše Čuprilića

Dostavili su zahtjev da se planira pristupni put na parceli k. č . 664/7 K.O. Rajlovac.. Stav predlagača: Primjedba nije prihva ćena. Obrazloženje: Planom je zadržano postoje će katastarsko stanje, jer se zahtjev odnosi na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, koje nije predmet Plana. Pristupni put nije definisan (nazna čen je samo ulaz), iz razloga izdatih urbanisti čkih saglasnosti za izgradnju dva stambena objekta ( na ime Baba č ić Ilijaz, broj 06-23-6164/08 od 25.02.2009. god. i na ime Kulovi ć Fadil, broj 06-23-1797/03 od 10.01.2005. god. i broj 06-23-11922/07 od 10.12.2008. god.), kojima je prilaz objektima definisan sa predmetnog puta. Takođe, važno je napomenuti da su pokrenuti sudski sporovi među susjedima na predmetnoj parceli.

15. ALDIN DEVEDŽIJA, ul. Porodice Korkut br.12

Dostavio je zahtjev da se na vlasni čkoj parceli k. č . 2100/48 K.O. Rajlovac planira dogradnja postojećeg stambenog objekta, te planira još jedan stambeni objekat, spratnosti PlPt, dimenzija 11x8m (prema dostavljenoj skici). Stav predlagača: Primjedba nije prihva ćena. Obrazloženje: Odlukom o provođenju Plana data je mogu ćnost dogradnje i nadzi đivanja postoje ćeg građevinskog fonda. Na vlasničkoj parceli nema prostornih mogu ćnosti za planiranje novog stambenog objekta.

16. GRUPA GRAĐANA, ul. Ibre Ćeske

Dostavili su zahtjev da se izradi plan sanacije nestabilnog terena u ulici Ibre Ćeske, s obzirom da se na istom nalazi ve ći broj stambenih objekata. Stav predlagača: Primjedba nije prihvaćena. Obrazloženje: Izrada projekta sanacije nestabilnog terena nije predmet regulacionog plana.

17. RANKA ŠVELJO

Dostavila je zahtjev za uklju čenje u aktivnosti na izradi Plana i sljede će primjedbe:

17.1. Zahtjev za planiranje pristupnog puta za dio parcele k. č . 2131/1 K.O. Rajlovac. Stav predlagača: Primj edba je neosnovana. Obrazloženje: Dio parcele se nalazi u obuhvatu Plana, gdje je zadržano postoje će stanje i obezbijeđen pristup parceli (objektu). Drugi dio parcele se nalazi van obuhvata Plana i planom višeg reda je planirana namjena - sport i rekreacija.

6

17.2. Zahtjev za planiranje dva individualna stambena objekta na parceli k. č . 630/1 K.O. Raj lovac. Stav predlagača: Primjedba je prihvaćena. Obrazloženje: U skladu sa prostornim mogućnostima parcele, planirana su dva stambena objekta.

17.3. Zahtjev za planiranje dvije stambene zgrade na gra đevinskim parcelama k. č . 672/1 i 672/2 K.O. Rajlovac. Stav predlagača: Primjedba nije prihva ćena. Obrazloženje: Na zahtjev Op ćine Novi Grad (broj 02/04-23-1012/16 BA od 27.05.2016. godine), a shodno iskazanim potrebama lokalnog stanovništva, na predmetnim parcelama planirani su sadržaji društvene infrastrukture (obdanište, kultura, sport i dr.), a što je bilo planirano i ranijim regulacionim planom na predmetnom lokalitetu.

17.4. Zahtjev za ukidanje planiranog pristupnog puta na zemljištu ozna čenom kao k. č . 685/1 K.O. Rajlovac, te planiranje istog preko parcele k. č . 686 K.O. Rajlovac. Stav predlagača: Primjedba je neosnovana. Obrazloženje: Predmetni pristupni put se nalazi izvan obuhvata Plana.

17.5. Primjedba na novoplaniranu naseljsku saobra ćajnicu u odnosu na parcele k. č . 630/1 i 665 K:O: Rajlovac. Stav predlagača: Primjedba nije prihva ćena. Obrazloženje: Na predmetnim parcelama planirana su i dva objekta (udovoljen zahtjev pod br. I 7.2.).

odl uka o usvajanju regulacionog plana „sokolje

Documents