������������POSEBNI PRILOG ZA VISOKO OBRAZOVANJE, ZNANOST I UMJETNOST � 31. listopada 2018. � Br. 9

PROF. DR. NATAŠA KOVAČEVIĆ

EASTERN MICHIGAN UNIVERSITY

ODJEL ZA MATEMATIKU, UNIRI

Kodiranje

i šifriranje

znanja

budućnostiStr. � 2. i 3.

�����������

Riječki znanstvenici dobitnici

državne nagrade za znanostStr. � 4. i 5.

Jugoslavija se

promatra kao

neka distopijska

budućnost EUStr. � 6. i 7.

ODJEL ZA MATEMATIKU, UNIRI

Kodiranje

i šifriranje

znanja

budućnosti

� �������� ��� ������� � ��� ��������� ��� ������� � ��� ���������� ����������

eConfidence ozbiljne igre

Jedna od dvije eConfidence igre pod nazivom Škola empatije

razvijena je kako bi potaknula pozitivnu promjenu ponašanja u

situacijama vršnjačkog nasilja. Igru Škola empatije je razvio

ITCL (koordinator eConfidence projekta) uz stručnu podršku

ostalih partnera, a sadrži različite situacije koje igrači mogu

doživjeti kao epizode nasilja u školskom okruženju.

Druga ozbiljna igra razvijena u eConfidence projektu je Go

Online. Napravljena je da potiče pozitivne promjene ponašanja

u području sigurne uporabe interneta. U suradnji s ostalim

partnerima eConfidence projekta u izradi ove igre sudjelovala

je tvrtka Nurogames iz Njemačke.

Riječki tim

primarno je bio

usmjeren na

ispitivanje

učinaka igre za suzbijanje

vršnjačkog nasilja

Prof. dr. Svjetlana Kolić-Vehovec

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Na Odjelu za matematiku Sveučilišta u Rijeci pro-vode se znanstvena istraživanja iz više granamatematike, a najbrojnija istraživačka grupa jeona koja se bavi diskretnom matematikom. Dis-kretna matematika je grana matematike kojaproučava diskretne skupove, odnosno one sku-

pove koji nisu kontinuirani. Diskretni skupovi su, primjerice,skup prirodnih brojeva, skup cijelih brojeva i konačni skupo-vi. U suvremenu diskretnu matematiku ubrajaju se, izmeđuostaloga, kombinatorika, teorija grafova, teorija kodiranja(problemi prijenosa podataka kroz kanale sa smetnjama) ikriptografija, odnosno šifriranje (problemi zaštite tajnosti po-dataka). O diskretnoj matematici, njenim primjenama, te ak-tivnostima Odjela za matematiku riječkog sveučilišta, za »VoxAcademiae« govore pročelnik Odjela prof. dr. Dean Crnković,te zamjenica pročelnika Odjela prof. dr. Sanja Rukavina.

stitucija poput NATO-a podu-prijeti istraživanja iz određenihpodručja diskretne matemati-ke. Kodiranje je prijenos infor-macija, i kada, primjerice, pre-nosite informacija s nekog sa-telita - a često se spominjeprimjer misije koja ide na Marste treba poslati neku sliku naZemlju - naravno da tu dolazido puno smetnji i morate zataj prijenos imati dobar kod.Kriptografija ili šifriranje bavise tajnošću podataka što je iz-nimno aktualno područje, važ-no sa stajališta sigurnosti op-ćenito. Pojednostavljeno, krip-tografija osigurava da vam net-ko ne šalje poruku umjestoonoga tko vam treba slati po-ruku ili da netko ne presretneporuku koju vam netko drugišalje. Kada šaljete neki poda-tak, to se pretvori u niz nula ijedinica, što je vrlo mali skupod samo dva elementa. Porukušifirirate u neki određeni niznula i jedinica. Nula i jedan či-ne konačan skup od dva ele-menta kojima šifrirate svakuporuku. I zato je to, zbog ko-načnosti skupa, diskretna ma-tematika, pojašnjava Crnković.Pitamo o kombinatorici, for-malnoj logici, teoriji igara...,što su područja koja se takođerve žu uz diskretnu matematiku.

– Na Odjelu se bavimo prijesvega teorijom kodiranja, teo-rijom dizajna, te teorijom gra-fova, koja je isto tako iznimnoprimjenjiva u stvarnom živo -tu. Recimo, kada putujete i

t ra žite najkraći put izmeđudvije destinacije, zapravo ko-ristite algoritam jer algoritamceste i gradove pretvara ugraf... Svakodnevno dakle ko-ristimo algoritme iz teorijegrafova, no kao korisnici na-ravno i ne idemo za tim što jepozadina toga, a pozadina jeteorija grafova, odnosno opetdiskretna matematika, tumačidalje Crnković.

Inače, istraživačka grupa izpodručja diskretne matemati-ke u posljednje je četiri godinesvoja istraživanja provodila uokviru istraživačkog projekta»Kodovi i s njima povezanekombinatoričke strukture«, čijije voditelj prof. dr. Dean Cr-nković. To je, kažu naši sugo-vornici, jedini projekt u po-dručju diskretne matematikefinanciran od strane Hrvatskezaklade za znanost. U njegovese ishode ubraja preko 40znanstvenih članaka, publici-ranih u međunarodnim znan-stvenim časopisima, velik broj

sudjelovanja na međunarod-nim znanstvenim skupovima,usavršavanje mladih istraživa -ča na međunarodnim ljetnimškolama, kao i četiri obranje-ne doktorske disertacije. Us-postavljena je i suradnja s ko-legama iz Slovenije koja je re-zultirala bilateralnim znan-s t ve n o - i s t ra živačkim projek-tom »Dizajni, kodovi, grafovi ikriptografija - interdisciplinar-ni pristup analizi diskretnihstruktura«. Voditeljica s hrvat-ske strane je prof. dr. SanjaRu k a v i n a .

Diplomski studij

Razvoj istraživanja u po-dručju diskretne matematikena Odjelu za matematikuSve u č i l i šta u Rijeci doveo je ido organizacije Diplomskogs ve u č i l i šnog studija Diskretnamatematika i primjene, koji sena Odjelu za matematiku iz-vodi od akademske godine2011./2012. To je jedini di-Pokretanjem

ovog studija

popunjena je

praznina

koji smo

imali u

visoko

obrazovnom

sustavu

Prof. dr. Sanja

Rukavina

�

plomski studij u području dis-kretne matematike u Hrvat-skoj, a zbog razvijenog algori-tamskog načina razmišljanja isposobnosti brzog prilagođa-vanja u radu s novim informa-cijskim tehnologijama studen-ti koji završe studij visoko suzapošljivi i lako pronalaze po-s a o.

– Kodiranje ima još i svakod-nevniju primjenu, primjerice utelekomunikacijama. Podaci seprenose kada telefoniramo,kad gledamo televiziju, sve suto prijenosi podataka. Tako dase, s obzirom da je u posljed-nje vrijeme došlo do snažnograzvoja telekomunikacija i ra-zličitih mrežnih sustava opće-nito, te s obzirom da sve to po-staje znatno složenije nego jebilo prije, pojavljuje i potrebaza stručnjacima koji će se znatinositi s time. Pitanje je daklekako te složene sustave riješitina optimalan način i kakouopće sve te podatke kojih imasve više prenijeti na sigurannačin. S obzirom da se ljudi naOdjelu za matematiku bavediskretnom matematikom većdulje vrijeme, odnosno ona jeveć dugo predmet našeg znan-stvenog interesa, te s obziromda ovakav studij nije postojaonigdje u Hrvatskoj, bilo je pri-rodno pokrenuti ovakav studijkod nas u Rijeci i na neki način

popuniti tu prazninu koju smoimali u našem visokoobrazov-nom sustavu. Pokrenuli smostoga studij diskretne matema-tike i njene primjene, a željanam je da dio koji se odnosi naprimjenu još i dodatno ojača-mo, kaže Rukavina.

Inače, za internacionalizaci-ju ovog studijskog programadobivena su bespovratna sred-stva Europskih strukturnihfondova u okviru projekta Stra-teška internacionalizacija di-plomskih studija matematike ibiotehnologije – OPTILIFE. Usklopu ovog projekta planira seu okviru Diplomskog sveučiliš-nog studija Diskretna matema-tika i primjene razviti novi iz-borni modul Optimizacija, pri-premiti nastavne materijale zaizvođenje studija na engles-kom jeziku, te za prvu genera-ciju polaznika pokrenuti studijna engleskom jeziku.

– Vidjeli smo priliku da studijkoji imamo a koji se bavi ovomiznimno aktualnom tematikomponudimo i na engleskom jezi-ku, tumači Rukavina. Inače, ka-da govorimo o zapošl j i vo s t i ,matematička znanja sve višet ra že i banke, pa tako njihovistudenti rade u bankama, in-formatičkim tvrtkama, a nekiostaju i na fakultetu usavršava -ti se i baviti znanstveno-istraži-vačkim radom.

Kodiranje je

prijenos

informacija,

a kripto-

grafija ili

šifriranje

njihova

zaštita

Prof. dr. Dean

Crnković

�

ODJEL ZA MATEMATIKU SVEUČILIŠTA U RIJECI NAJBROJNIJA ISTRAŽIVAČKA GRUPA BAVI SE DISKRETNOM MATEMATIKOM

Iznimno primjenjiva grana

matematike čiji značaj rasteDiskretna matematika proučava diskretne, odnosno skupove koji nisu kontinuirani. Obuhvaća

kombinatoriku, teoriju grafova, teoriju kodiranja i kriptografiju, odnosno šifriranje, tumače prof.

dr. Dean Crnković, pročelnik Odjela, i prof. dr. Sanja Rukavina, zamjenica pročelnika

– Diskretna matematika jedio matematike koji se baviproučavanjem diskretnih sku-pova. Diskretni skupovi su onikoji nisu kontinuirani. Konti-nuiran je primjerice skup real-nih brojeva: kada crtamo pra-vac povlačimo liniju u konti-nuitetu, ne dižemo olovku spapira. Diskretan skup je skupprirodnih brojeva, skup cijelihbrojeva. On je pak skokovit,točkast, i kada bismo dakle napravcu označavali elementeskupa cijelih brojeva, stavljalibismo točkice a ne vukli crtu,opisuje Crnković, odgovaraju-ći na našu zamolbu da pokušašto jednostavnije pojasniti po-jam diskretne matematike.Nadalje, diskretna matemati-ka ima i sve veću primjenu uračunarstvu, zbog čega njezin

značaj iz dana u dan raste. To-me govori u prilog i činjenicada su istraživanja iz područjadiskretne matematike na Od-jelu za matematiku rezultiralaorganizacijom znanstvenogskupa »Information Securityand Related Combinatorics«.

NATO financirao

skup

Ovaj znanstveni skup orga-niziran je 2010. godine u Opa-tiji u okviru NATO-vog progra-ma Science for Peace and Se-curity, u formi NATO Advan-ced Study Institute. Na skupuje sudjelovalo više od 80 su-dionika iz 12 drža va .

– Budući da ima veze sa si-gur nošću prijenosa informaci-ja, onda je očekivano da će in-

Formalna i fuzzy logika

Na pitanje o vrstama logike i »pripadajućim«

matematikama, Crnković odgovara da se time bave

matematička logika i filozofija matematike.

– Jasno je da formalna logika radi u binarnom sustavu - nula

i jedan, a postoji i logika koja proučava sva stanja između nule

i jedinice (fuzzy logic, op.a.). U matematici nema prijepora u

smislu koja je logika ispravna, već kažemo: uz ove

pretpostavke vrijede ove tvrdnje, a uz neke druge pretpostavke

vrijede drugačije tvrdnje, tumači Crnković.

Primjenjivo u gospodarstvu

U monografiji Odjel za matematiku Sveučilišta u Rijeci

2007.-2017. navodi se kako je »znanje stečeno na studiju

Diskretna matematika i primjene vrlo primjenjivo u

gospodarstvu: teorija grafova ima široku primjenu, od

telekomunikacija do projektiranja cestovnih mreža, teorija

kodiranja i kriptografija svakodnevno se primjenjuju u

komuniciranju, optimizacija je izuzetno svrhovita u raznim

poslovnim procesima, dok su dizajniranje i analiza

eksperimenata nužni pri provođenju bilo kojeg eksperimenta,

od proizvodnje novih lijekova do testiranja strojeva i njihovih

dijelova.« Također, znanja iz područja dizajniranja

eksperimenata vrlo su primjenjiva i pri ispitivanju

karakteristika gotovih proizvoda, ističe se.

Diskretne strukture spojive s

iracionalnim brojevima

– Diskretne strukture koje proučavamo imaju neke svoje

elemente; oni jesu diskretni u smislu da se mogu jasno

razlučiti, no što je zapravo sadržaj elementa, koju informaciju

nosi, što je kodirano, prikazano, i što se krije iza svega toga, to

može biti nešto sasvim drugo… Pojedinim točkama mogu se

naime pridružiti i neke iracionalne vrijednosti. Stvar je dakle

malo složenija i ne može se baš samo tako reći da čim vidiš

iracionalni broj, on nema nikakve veze s diskretnom

matematikom, pojašnjava profesorica Rukavina. Iracionalni

brojevi su naime oni koji imaju neograničeno mnogo decimala

koje se k tome ne pojavljuju u pravilnim serijama. Sami po

sebi izlaze iz domene diskretne matematike. No, s njome, kako

pojašnjava profesorica Rukavina, uopće nisu nespojivi.

Matematička znanja sve više traže banke – prof. dr. Sanja Rukavina i prof. dr. Dean Crnković

V.K

AR

UZ

A

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI PARTNER U PROJEKTU eConfidence

Ozbiljne igre – alat

za prijenos znanja i

promjenu ponašanja

Istraživački tim FFRI-ja pružio je stručnu ekspertizu o

psihološkim principima za mijenjanje ponašanja kao temelju

za konstrukciju igara, ističe prof. dr. Svjetlana Kolić-Vehovec

�������

Uvjerenost upromjenu pona-šanja putem oz-biljnih igara –e Co n f i d e n c ed vo g o d i šnji je

projekt koji je započeo u stu-denom 2016. i financirao sesredstvima programa Europ-ske unije za istraživanje i ino-vacije Obzor 2020. Koordina-tor projekta je Instituto Tec-nologico de Castilla y León izŠpanjolske, a Filozofski fakul-tet Sveučilišta u Rijeci jedanje od šest partnera. Istraži-vački tim Filozofskog fakulte-ta s Odsjeka za psihologijupredvođen prof. dr. Svjetla-nom Kolić-Vehovec čine jošizv. prof. dr. Sanja Smojver-Ažić, doc. dr. Barbara Ronče-vić Zubković i doc. dr. TamaraMartinac Dorčić. Ostali par-tneri u projektu su EuropeanSchoolnet iz Belgije, Nuroga-mes iz Njemačke, te Everis iSve u č i l i šte u Salamanki izŠpanjolske, izvijestili su sovog odsjeka FFRI-ja.

Kako ističe prof. dr. Kolić-Vehovec, cilj je projekta po-taknuti upotrebu ozbiljnih ra-čunalnih igara u poučavanju,te promijeniti percepciju igaraisključivo kao zabave u per-cepciju igara kao pozitivnihresursa za mlade ljude, nas-tavnike, roditelje i sve koji sebrinu o djeci.

Digitalne igre

– Ozbiljne se igre odnose nadigitalne igre koje su osmišlje -ne za obrazovne potrebe ilipotrebe obuke, odnosno sasvrhom koja nije isključivo za-bava. Ozbiljne su igre postalepopularan alat za prijenosznanja te promjenu u pona-šanju, percepciji i spoznaji, ia-ko se u isto vrijeme njihova

učinkovitost analizirala tek unekoliko istraživanja. Unatočslaganju o potencijalu ozbilj-nih igara u poučavanju, jošuvijek nije u dovoljnoj mjerirazvijena metodologija i alatiza osmišljavanje igara te nj-ihovu analizu i procjenu. Sto-ga su ciljevi projekta eConfi-dence doprinijeti razvoju me-todologije izrade ozbiljnih iga-ra i provjera učinkovitost ozbi-ljnih računalnih igara u prom-jeni ponašanja koristeći znan-stveni pristup, tumači Kolić-Ve h ove c.

su se u pilot-ispitivanju primi-jenile u školskom okruženju.

Nove mogućnosti

eConfidence će, ističe se,pr užiti nove mogućnosti zapraćenje i analizu ponašanjaigrača i interpretiranje prom-jena u ponašanju s ciljem os-tvarivanja očekivanih ishodaučenja, te ostvarivanja visokekvalitete igre i zadovoljstvakor isnika.

– Is t ra živački tim Filozof-skog fakulteta pružio je struč-nu ekspertizu o psihološkimprincipima za mijenjanje po-našanja kao temelju za kon-strukciju igara. Također, tim jekoordinirao provođenje istra-živanja u osnovnim školamaengleskog govornog područja– na Malti, Engleskoj i Irskoj, iprimarno je bio usmjeren naispitivanje učinaka igre zasuzbijanje vršnjačkog nasilja,ističe Kolić-Vehovec, naglasiv-ši da će će ozbiljne igre i me-todologija razvijena kroz ovajprojekt biti korisni za ši ro kraspon dionika.

V iše o projektu može sesaznati na http://www.econfi-dence.eu/ i putem kontaktaeConfidence@ffr i.unir i.hr( A . D. M . )

�

Tijekom projekta, navodi seu materijalu koji su nam dos-tavili riječki partneri projekta,razvijene su dvije ozbiljne igreusmjerene na sigurnu upotre-bu interneta i prevenciju vr-šnjačkog nasilja kod učenika udobi od 12 do 14 godina koje

�������

� �������� ��� ������� ���� ��������� ��� ������� ���� ���������� ����������

Ingrid ŠESTAN KUČIĆ

Snimili Vedran KARUZA, Sergej DRECHSLER

Među 31 dobitnikom Državne nagrade za znano-st ove se godine našlo čak petero riječkih znan-stvenika, a riječ je o nagradi koju dodjeljujeRepublika Hrvatska za iznimno važna dosti-gnuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti,za proširenje znanstvenih spoznaja i za znan-

stvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraži va č k o grada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni nova-ci. Ovogodišnji riječki laureati su: doc. dr. Asmir Gračanin s Filo-zofskog fakulteta, doc. dr. Sven Maričić s Medicinskog fakulteta uRijeci i sa Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli, te znanstveni novaci dr.Davor Dragičević s Odjela za matematiku, dr. Ilija Brizić s Medi-cinskog fakulteta i dr. Marko Jurjako s Filozofskog fakulteta.

ILIJI BRIZIĆU NAGRADA U KATEGORIJI ZNANSTVENOG NOVAKA

Otkrića koja doprinose razvoju

cjepiva za citomegalovirus

SVENU MARIČIĆU GODIŠNJA NAGRADA ZA

POPULARIZACIJU I PROMIDŽBU ZNANOSTI

Pionir 3D printa i

mentor startup

projekata

DRŽAVNA NAGRADA ZA ZNANOST DODJELJUJE SE ZA IZNIMNO VAŽNA DOSTIGNUĆA U ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKOJ DJELATNOSTI, PROŠIRENJE ZNANSTVENIH SPOZNAJA I NJIHOVU PRIMJENU

Petorica riječkih znanstvenika

među ovogodišnjim dobitnicimaNagradu dodjeljuje Republika Hrvatska, u četiri kategorije, a ovogodišnji riječki laureati su doc.

dr. Asmir Gračanin s Filozofskog fakulteta, doc. dr. Sven Maričić s Medicinskog fakulteta u Rijeci

i sa Sveučilišta Juraj Dobrila u Puli, te znanstveni novaci dr. Davor Dragičević s Odjela za

matematiku, dr. Ilija Brizić s Medicinskog fakulteta i dr. Marko Jurjako s Filozofskog fakulteta

MARKU JURJAKU NAGRADA U KATEGORIJI ZNANSTVENOG NOVAKA

Autor radova koji utječu na

suvremene filozofske rasprave

Dr žavna nagrada za znanost dodjeljuje se u četiri kategorije, a ri-ječ je o nagradi za životno djelo, godišnjoj nagradi za znanost, go-dišnjoj nagradi za popularizaciju i promidžbu znanosti te godišnjojnagradi za znanstvene novake. Godišnja nagrada za znanost dodje-luje se za osobito znanstveno dostignuće, znanstveno otkriće iprimjenu rezultata znanstvenoistraživačkog rada. Svake godinemogu se dodijeliti do tri godišnje nagrade za svako znanstveno po-dručje, dok se godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu zna-nosti dodjeluje za doprinos u širenju spoznaja o znanosti koja seočituje u popularnoj prezentaciji vrijednih stručnih i znanstvenihpublikacija i drugim oblicima prezentacije. Svake godine može sedodijeliti do šest nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti.G odišnja nagrada za znanstvene novake dodjeljuje se mladimznanstvenicima za posebno isticanje u znanstvenom radu, za obja-vljivanje zapaženog članka u časopisima s međunarodno prizna-tom recenzijom ili s njima po vrsnoći izjednačenim časopisima iliza objavljenu knjigu, a svake godine može se dodijeliti do šest na-grada znanstvenim novacima. Nagrade u ime Hrvatskoga saborauručuje predsjednik Hrvatskoga sabora, a prema odluci Odbora zapodjelu državnih nagrada za znanost koji imenuje Hrvatski sabor.Odbor čine: predsjednik Hrvatskoga sabora, koji je ujedno i pred-sjednik Odbora, ministrica znanosti i obrazovanja te 12 članova izreda istaknutih znanstvenih djelatnika.

DAVORU DRAGIČEVIĆU NAGRADA U KATEGORIJI ZNANSTVENOG NOVAKA

Impresivna karijera

mladog matematičara

ASMIRU GRAČANINU GODIŠNJA

NAGRADA ZA ZNANOST

Izniman

znanstvenik

posvećen

proučavanju

suza

Asmir Gračanin s Odsjeka za psihologiju Filozofskog

fakulteta jedan je od prvih istraživača u odlaznoj

shemi NEWFELPRO projekta, a svojim eksperimentalnim

multidisciplinarnim istraživanjem o ljudskom plaču (The

role of the human tearful crying for social functioning and

well-being – TEARS) pobudio je značajan interes

znanstvene zajednice i šire javnosti. Ovogodišnji je

dobitnik godišnje nagrade za znanost, a uzevši u obzir

broj, kvalitetu, relevantnost i međunarodnu

prepoznatljivost njegovih znanstvenih radova može ga se

okarakterizirati kao iznimnog mladog znanstvenika.

Tijekom prošle godine objavio je dva poglavlja u

znanstvenim knjigama istaknutih svjetskih izdavača, tri

rada u vrhunskim svjetskim časopisima te tri rada u

domaćim psihologijskim časopisima. Sam Gračanin kaže

da se u protekloj godini nakupilo puno radova, a navodeći

kako ne zna je li to kumovalo tome da dobije prestižnu

nagradu, ističe kako je posljednje dvije godine proveo u

Nizozemskoj gdje se fokusirao na znanstveni rad.

– Broj radova koji sam lani objavio smatram osobnim

rekordom i teško da ću ikad više doseći toliku količinu

radova u tako kratkom roku. Nagrada me iznenadila, jer

ipak je teško očekivati takvu vrstu nagrade, no zaslužni

su i moji kolege, jer znanost ne vrijedi ako je radiš sam,

navodi Gračanin.

Gračanin je svoju je znanstvenu karijeru posljednjih

godina posvetio proučavanju suza, a njegovo istraživanje

odvelo ga je sve do Nizozemske i Sveučilišta u Tilburgu.

– Moja objavljena istraživanja dijelom su se odnosila

na eksperimente s emocionalnim plakanjem, a dijelom

na eksperimente u kojem su mjerene različite tjelesne

reakcije na pokušaje suzdržavanja od iskazivanja

emocija općenito. U poglavljima u knjigama razrađivali

smo teorijski model bioloških, odnosno evoluiranih

funkcija emocionalnog plača. Zanimljivo je da samo

ljudska vrsta plače, a pitanje je zašto je tome tako. Sve

to je rađeno u suradnji s kolegama iz Rijeke, a onda i iz

Nizozemske i SAD-a, objašnjava dobitnik nagrade.

U svojim publiciranim istraživanjima znanstveno

utemeljeno kombinirao je metode i postupke društvenih,

ali i drugih znanosti, kao što su biomedicina i zdravstvo,

svjestan važnosti multidisciplinarnog pristupa istraživanju

tako kompleksne teme kakva je ljudsko emocionalno

plakanje. To je dovelo do iznimno valjanih nalaza koji su

nesumnjivo pridonijeli razumijevanju odrednica, načinu

iskazivanja i kontrole emocionalnih procesa, kao i njihovih

posljedica kako za pojedinca, tako i za njegovu okolinu.

Marko Jurjako, docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog

fakulteta, dobitnik je Državne nagrade za znanost u

kategoriji znanstvenih novaka, a područja kojima se bavi su

filozofija uma, interdisciplinarna područja filozofije psihijatrije

i kognitivnih znanosti te napose etičkim aspektima

psihopatologije. Nakon postizanja doktorata usavršavao se na

sveučilištima u Austriji, SAD-u i Nizozemskoj, a tijekom

prošle godine samostalno ili u koautorstvu objavio je pet

znanstvenih radova, od toga tri rada u vrhunskim svjetskim

časopisima. Lani je sudjelovao i na izlaganjima na četiri

međunarodna znanstvena skupa te bio suradnik na trima

znanstvenim projektima. Riječ je o iznimno perspektivnom

mladom istraživaču koji se već dosad svojim radovima

afirmirao u međunarodnim znanstvenim krugovima. Njegov

znanstveni rad i objavljeni članci značajno utječu na tri

dimenzije znanstvenog područja kojim se bavi. Jedna

dimenzija se odnosi na znanstvena polja kojima pripadaju

radovi, a većina radova je objavljena u prestižnim i vrlo

kompetitivnim filozofskim časopisima te se stoga može

očekivati utjecaj na suvremene rasprave iz filozofije uma,

filozofije psihijatrije i metaetike. U tom

segmentu najviše se ističe Jurjakov samostalni

rad iz područja metaetike za koji je nagrađen

prestižnom nagradom za najbolji esej koju

dodjeljuje časopis Philosophical Explorations.

Druga dimenzija doprinosa se odnosi na

obrazovno-znanstveni aspekt, a treća je

normativna jer riječ je o radovima koji su

osnovica za donošenje pravnih smjernica

vezanih za pravični odgovor na društveni problem koji

predstavljaju osobe s istaknutim karakteristikama

psihopatije i antisocijalnog ponašanja. Većina radova u

kojima je sudjelovao Jurjako napisani su u okviru aktivnosti

na projektu CEASCRO. Za prošlu godinu Jurjako kaže da je

bila plodna u znanstvenom smislu te objavljeni radovi čine

jednu gotovo zatvorenu cjelinu.

– Želim istaknuti zahvalnost Odsjeku za filozofiju, Upravi

Filozofskoga fakulteta u Rijeci i Upravi Sveučilišta u Rijeci

na izuzetnoj potpori, naročito mlađem kadru, i slobodi koju

nam daju u znanstvenom radu. Isto tako bih htio istaknuti

važnost rada na projektu CEASCRO i zahvalnost voditelju

izv. prof. dr. Luci Malatestiju, jer unutar tog projekta

nastala je većina radova za koje sam bio nagrađen u prošloj

godini. Mnogi od tih radova su kolaborativni te u tom

smislu svoj uspjeh dugujem i kolegama s kojima

surađujem. Tu bih najviše istaknuo Zdenku Brzović i Lucu

Malatestija. Taj dobar rad je nastavljen, od ove godine

radimo na projektu RAD (Responding to antisocial

personalities in a democratic society) kojeg isto vodi

Malatesti i financira Hrvatska zaklada za znanost,

zaključuje Jurjako.

Davor Dragičević s Odjela za matematiku

Sveučilišta u Rijeci nagrađen je godišnjom

nagradom za znanstvene novake u području

prirodnih znanosti, polje matematika. Dragičević

se bavi primjenama tehnika ergodske teorije,

posebno teorije neuniformirane hiperboličnosti, na

dinamičke sustave. Osim što je tehnički vrlo

zahtjevna ova važna i

aktivna grana

suvremene matematike

je aktualna i

relevantna te se sve

više uspješno

primjenjuje u različitim

područjima, od fizike i

kemije do ekologije i

ekonomije. Relativno

kratka znanstvena

karijera Dragičevića je

impresivno produktivna

za matematičara

njegovih godina, a

tome posebno

doprinosi prošla godina

u kojoj je samostalno

ili u koautorstvu

objavio 14 znanstvenih

radova u vrhunskim

svjetskim časopisima.

Dragičević je prije šest

godina doktorirao na

Instituto Superior

Tecnico, Lisabon,

Portugal, a u periodu

od rujna 2015. godine

do prosinca 2017.

godine boravio je kao poslijedoktorand na

University of New South Wales, Sydney,

Australija. Ostvario je niz zapaženih rezultata u

području dinamičkih sustava i ergodske teorije.

Preciznije, razvio je nove tehnike detekcije

kaotičnog ponašanja neautonomnih dinamičkih

sustava te je dokazao seriju graničnih teorema za

široke klase slučajnih dinamičkih sustava.

Rezultate svojih istraživanja je objavio u 50

znanstvenih radova publiciranih u vodećim

matematičkim časopisima poput Advances

in Mathematics, Communications in

Mathematical Physics, Ergodic Theory &

Dynamical Systems, Journal d’ Analyse

Mathematique, Journal of Differential

Equations, Mathematische Zeitschrift,

Nonlinearity, Proceedings of the American

Mathematical

Society i drugih.

Autor je i jedne

knjige objavljene u

sklopu ugledne

serije SpringerBriefs

in Mathematics. U

svom znanstvenom

radu surađivao je sa

znanstvenicima iz

Australije, Brazila,

Francuske, Kine te

Portugala, a održao

je i niz pozvanih

predavanja na

konferencijama u

Australiji,

Francuskoj, Kini,

Slovačkoj i Tajvanu.

Navodeći kako će

mu državna nagrada

za znanstvene

novake zasigurno biti

poticaj da se i dalje

nastavi znanstveno

usavršavati

Dragičević ističe da

se radi o iznimno

prestižnoj nagradi i

bilo bi pretenciozno reći da ju je očekivao.

– Vjerovao sam da sam obzirom na broj i

kvalitetu publikacija te ugled časopisa u

kojima su radovi objavljeni u prednosti

pred svim potencijalnim kandidatima koji

se bave matematikom. No to naravno nije

dovoljno jer se nagrada dodjeljuje u

kategoriji prirodnih znanosti, tako da sam

bio ugodno iznenađen viješću da sam je

dobio, navodi Dragičević.

Sven Maričić, predavač na

Medicinskom fakultetu u Rijeci i

voditelj Centra za biomodeliranje i

inovacije u medicini, ujedno je i

prorektor Sveučilišta Juraja Dobrile u

Puli. Jedan je od ovogodišnjih dobitnika

Državne nagrade za popularizaciju i

promidžbu znanosti. Nagrada mu je

pripala za popularizaciju i promidžbu

znanosti u području tehničkih znanosti,

a posebno u području primjene aditivnih

tehnologija u medicini. Riječ je o pioniru

3D printa koji je tijekom prošle godine

vodio projekt izrade prvog hrvatskog 3D

printanog mikroskopa koji je rezultirao

izborom za najbolji startup projekt u

2017. godini u kategoriji socijalnih

inovacija – European Startup Awards

Hrvatska. Bio je komentor startup

projekta »Braille Riddles« koji je osvojio

inovacijsku nagradu Njemačko-hrvatske

industrijske i trgovinske komore za

najbolji startup u prošloj godini. Također

je bio i jedan od voditelja izrade prve

hrvatske 3D printane slikovnice za

slijepu i slabovidnu djecu. Objavio je

više znanstvenih publikacija te

sudjelovao u 20 radijskih i televizijskih

emisija vezanih uz popularizaciju

znanosti, čime je dao izniman i

prepoznatljiv doprinos razvoju,

unapređenju i popularizaciji znanosti.

Navodeći kako je Državna nagrada za

znanost velika čast, ali i motivacija za

dalje, Maričić ističe da mu je drago što

je jedan od ljudi koji je Hrvatsku uveo u

elitni klub zemalja koje mogu koristiti

3D tehnologije u biomedicini.

– Zahvalan sam na kandidaturi za

ovu prestižnu nagradu Sveučilištu Jurja

Dobrile u Puli, ovime sam postao treća

osoba u povijesti sveučilišta nagrađen

državnom nagradom za znanost.

Zahvalan sam također Medicinskom

fakultetu u Rijeci na podršci i časti koju

sam dobio vodeći Centar za

biomodeliranje i inovacije u medicini.

U ovih dvije godine uvedeni su

kolegiji iz područja robotike, aditivnih

tehnologija a gostovali su nam

prestižni predavači i suradnici iz

svjetski poznatih organizacija.

Rezultati se itekako vide, pa je pored

suradnje s gospodarstvom nekoliko

naših startupova osvojilo brojne

nagrade i priznanja na europskoj

sceni. Kao mentor mogu biti jako

ponosan i nadati se da će ti studenti i

studentice napraviti još bolje rezultate

nego što sam ih ja postigao,

zaključuje Maričić.

Ilija Brizić dobitnik je Državne nagrade za znanost u

kategoriji znanstvenih novaka u području biomedicine i

zdravstva. Diplomirani je magistar molekularne

biotehnologije, a po završetku studija zaposlio se u Centru za

proteomiku Medicinskog fakulteta u Rijeci, gdje je i prije dvije

godine stekao titulu doktora znanosti. Nagradu je dobio na

temelju svojih znanstvenih otkrića citomegalovirusnih

proteina koji omogućuju ulazak virusa u stanicu, što dovodi

do infekcije, te istraživanja koja imaju za cilj razumijevanje

imunološkog nadzora virusnih infekcija, odnosno virusnih

mehanizama kojima virus izmiče imunološkoj kontroli.

– Citomegalovirus je široko rasprostranjen patogen koji u

imunokompromitiranih osoba i novorođenčadi može

uzrokovati ozbiljne zdravstvene poteškoće. Stoga će ova

istraživanja pomoći razvoju cjepiva za citomegalovirus koje,

unatoč brojnim naporima akademskih laboratorija i industrije,

trenutno ne postoji. Navedena istraživanja su već stekla

međunarodni ugled, te su objavljenja u kompetitivnim

časopisima s visokim faktorom utjecaja. Ova mi je nagrada od

velike važnosti jer je riječ o najvećem priznanju koje mladi

znanstvenik može dobiti u Republici Hrvatskoj, a posebice s

obzirom na to da je biomedicina trenutno jedno od

najkompetitivnijih područja istraživanja, kaže Brizić.

Mentor dr. Brizića i voditelj ovih istraživanja bio je prof. dr.

Stipan Jonjić, a Brizić smatra da su upravo poticajno

okruženje na Zavodu za histologiju i embriologiju i Centru za

proteomiku Medicinskog fakulteta, kao i usavršavanja na

ponajboljim sveučilištima u Njemačkoj i SAD-u, bila ključna

za dobivanje Državne nagrade za znanost.

– Važno je također napomenuti da su navedene

sastavnice Medicinskog fakulteta dio znanstvenog Centra

izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva.

Dr. Brizić je trenutno u postupku izbora u znanstveno-

nastavno zvanje docent na Medicinskom fakultetu, što će mu

omogućiti daljnji znanstveno-nastavni rad i napredovanje. Uz

Državnu nagradu za znanost, velikim uspjehom smatra i to što

je voditelj projekta koji je prihvaćen za financiranje od

Hrvatske zaklade za znanost, trenutačno jedne od rijetkih

institucije kojom Hrvatska financira istraživanja i motivira

mlade znanstvenike na ostanak u Hrvatskoj.

� �������� ��� ������� ���� ��������� ��� ������� ���� ���������� ����������

– Knjiga koju sam nedavnoobjavila, a tema predavanja te-melji se na tezama iz knjige,bavi se širim okvirima kultur-nih narativa o migracijama uEuropskoj uniji i općenito raz-mišljanjem o Europi - što je Eu-ropa i što je europski identitet, ito iz kuta ljudi koji su, nazovi-mo to tako, neki »polueuroplja-ni«, istočni Europljani koji sutek pristigli u taj zajednički pro-

stor pa nisu još do kraja prihva-ćeni, ili migranti iz neeuropskihzemlja Azije, Afrike itd. Ono štosam primijetila, budući da sampisala i o migrantima s jugosla-venskih prostora, je da se opće-nito u popularnoj kulturi, umedijima, pa čak i u stručnoj li-teraturi, Jugoslavija promatrakao neka distopijska budućnostEU. Stalno je prisutan taj prije-teći moment: nemojte to raditi

jer ćete završiti kao Jugoslavija -raspast ćete se. Vrlo su česte

usporedbe između YU i EU iskoro uvijek su negativne. Akose od Jugoslavije možda i moženešto naučiti - jer je to ipak bilafederacija koja je na neki načinslična Europskoj uniji - uvijeksu to neke negativne stvari.

Distopijske vizije koje pri-jete…

– Tako je: rat, raspad, eko-nomski disparitet i drugo. Me-đutim, budući da promišljamošto je uopće europski identitet,odnosno on se promišlja kaoidentitet bez obzira što je multi-kulturalan i supranacionalan,kada se dakle promatra kako EUsebe određuje, to je identitet ko-ji nije baš mnogo odmakao odnekih kolonijalnih identiteta –od onoga kako se Europa u pro-šlosti promatrala, da je supe-riorna, da ima neke civilizacij-ske zasluge koje drugi narodinemaju i slično. I onda sam raz-mišljala, što Europa može pozi-tivno izvući iz jugoslavenskogiskustva, dakle umjesto da na

Jugoslaviju gleda isključivo kaona neku negativnu pojavu, što bimogli pozitivno da izvuku oda-tle. Ono što bi dakle iz perspek-tive današnje Europe moglo bitipozitivno i korisno, a o čemu pi-šu i brojni naši pisci, je taj nekijugoslavenski anacionalni iden-titet. Znači, što je bila Jugoslavi-ja? Bila je tvorevina koja se nijezasnivala na zajedničkom iden-titetu, nacionalnom, ovakvomili onakvom, već se definiralaupravo odsustvom identiteta.Znači, određivala se uvijek kroz»anti«, kroz negaciju, kroz proti-vljenje nečemu: zemlja izrođeneiz antifašizma, anacionalnost,antinacionalizam… To se vidje-lo kroz njenu politiku tijekomcijelog njenog postojanja, odno-sno socijalističkog dijela, jermislim ovdje naravno na socija-lističku Jugoslaviju.

Anti-identiteti

To je jako zanimljivo, tograđenje identiteta kroz anti-identitete…

– Nesvrstanost je također važ-na identitetska odrednica te ze-mlje, jer se u okviru Hladnog ra-ta javlja težnja da se ne pripadanikome, prisutno je nesvrsta-vanje niti u jedan blok, značiopet neka vrsta neslaganja sidentitetima koji se nameću,okretanje u svom pravcu, tra-ženje svog puta koji se formiraopet na nekoj opreci u odnosuna okruženje… Mislim da je toupotrebljivo ne samo za našuregiju nego i za cijelu Europu,politika nesvrstanosti, a to jenešto na što smo i mi s ovihprostora zaboravili. Ne istražu-jemo taj period povijesti dovolj-no, ne bavimo se njime, a to jeustvari povijest koja nas je okre-nula prema drugom, drugači-jem od nas, nekome tko je dru-ge rase, kulture, religije… I zatoje to toliko aktualno u ovom tre-nutku i potrebno u ovoj situaci-ji, u kojoj ne preispitujemo do-voljno kako se pozicioniramokao Europljani i što znači bitiEuropljanin, bijelac i busati se uprsa time što si kršćanin. Dolazi

Ne želim

reći da je

politika

nesvrstanih

bila idealna,

daleko od

toga, ali

smatram da

je to dio

povijesti koji

zaslužuje da

ga se

detaljno

»pretrese«,

sa svim

njegovim

vrlinama i

manama

�

stoga do različitih vrsta rasizma,ne samo u regiji, nego i u cijelojEuropi, a pogotovo se to sad vi-di s ovom, navodno, migrant-skom krizom. Znači, mislim daje to nešto što može pomoći, taokrenutost nekom drugom svi-jetu, nekoj drugoj ideologiji, kaoi svjesnost o tome da je u Europipostojao kolonijalizam, da jeEuropa bila kolonijalna sila.

Znači, jugoslavenski prim-jer ipak može biti pozitivan iupotrebljiv, u smislu nekogsuži vo t a ?

– Da, Jugoslavija je imala tuneku zvaničnu multikultural-nost u okviru unutarnje politi-ke identiteta i kulturne politi-ke općenito, ali također i okre-nutost prema svijetu na jedannačin koji nije bio stereotipan.

Ekonomski jezik

Mislite li društvo ima kapa-citet da izvlači neke pouke?

– Pa mislim da se društvo mo-ra obrazovati da bi imalo kapa-citet, i to je neka nada za nas kojise bavimo predavanjem knji-ževnosti i uopće kulture, da suljudi jednostavno zaboravili, daje to nešto što se ljudima morapredočiti, ili kroz pop-kulturu ilikroz predavanja, da ih se na nekinačin podsjeti na taj period po-vijesti, da je i to postojalo i da jeprvi puta u svojoj povijesti jednaeuropska zemlja, ničim izazva-na i potpuno nelogično, krenulada se okreće Indiji, Egiptu… Da -kle, to nije postojalo nikad ranijeosim u situaciji kolonijalizmakoji je naravno približavanje naposve drukčijim osnovama i sposve drukčijim motivima. Neželim ovdje reći da je politikanesvrstanih bila idealna, dalekood toga, ali smatram da je to diopovijesti koji zaslužuje da ga sedetaljno »pretrese«, sa svim nje-govim vrlinama i manama, po-gotovo u kontekstu onoga što sedanas deša va .

Pa evo, u Rijeci se obnavljaTitov brod Galeb, i puno segovori o nesvrstanima u zad-nje vrijeme… Pro m i šlja se osadržaju, upravo na traguovoga što vi govorite. Među-tim, prisutan je i taj momentvalorizacije tog fenomenakao »turističke baštine«…

– To je problem, da se nekipovijesni fenomen izvlači izekonomskog i političkog okvira.Jednostavno, distanciraš se odpolitičkog i povijesnog kontek-sta u kojem je nešto nastalo ip ro m a t ra š to kao kulturnu baš-tinu. To onda postaje tek nekiobjekt prošlosti: jugoslavenskonasljeđe postaje isključivo his-torijski objekt, a ne nešto što ježivo ili što bi u nekim svojimelementima moglo zaživjeti.Znači, to je neka naša baština,mi je njegujemo, što je super, aline postoji instrumentalizacijate ideje za budućnost… Ono štomeni daje neku nadu je da se uposljednje vrijeme, unazad pet-šest godina, koriste diskursi ikategorije jezika koji je bio ve-

Oslo), »Temporalities of Post-Yugoslav Literature: Trauma,Nostalgia, Hope«, i prof. dr.Vladimir Zorić (University ofNottingham), »River Islands: ANew Trope of Post-YugoslavMemory?«. Kovačević je razra-đivala teze iz upravo objavlje-ne knjige »Uncommon Allian-ces: Cultural Narratives of Mi-gration in the New Europe«(Edinburgh University Press,2018) u kojima se razmatrausporedba između EU-a i biv-še Jugoslavije. Raspad drugeJugoslavije, zajedno s čitavimIstočnim blokom, bio je isto-vremen s prijelazom Europe izsocijalne države blagostanja uneoliberalni sustav. Milutino-vić je razmatrao što podrazu-mijeva prefiks post- koji sedodaje riječi Yugoslav. On jep re d l o žio da koncept postju-goslavenskog umjesto norma-tivne, preuzme deskriptivnuulogu opisivanja književnostikoje prelaze državne granice.

Pet panela

Vervaet je razvijao teze iznajnovije knjige »Holocaust,War, and Transnational Me-mory: Testimony from Yugos-lav and Post-Yugoslav Litera-ture« (Routledge 2018). PoVervaetu se post-jugoslaven-ske književnosti ne mogusvesti samo na odraža va n j ezbivanja na političkom planu.Umjesto toga, takva književ -nost uspostavlja vezu izmeđuraspada, različitih aspekata ju-goslavenske prošlosti i buduć-nosti u samostalnim država -ma. Zorić je u svojem izla-ganju obradio pojam riječnogotoka. Iako su rijeke u mitolo-giji, filozofiji mjesta protokakoji sve podvrgava neprekid-noj mijeni, one sadrže mjestataloženja, naslaga iz kojih nas-taju otoci. Ta istodobna pro-točnost i taloženje za Zorićapostaju novi oblik konceptua-lizacije kolektivnog pamćenja.

Izlaganja sudionika bila su

podijeljena u pet panela. Prvipanel bio je posvećen tema-ma nostalgije, odnosa izmeđuutopije i distopije, parodije ipamćenja.

Distopijski romani

Na primjer, razmatrani sudistopijski romani u kojimase problematiziraju novi eko-nomski i društveni odnosi, ilije pak analiziran legendarnirazlaz Borisa Dvornika i BateŽivojinovića. Drugi panel us re d i šte svog interesa stavio jeprozu Luke Bekavca, nagrađi-vanog hrvatskog romanopis-ca. Izlagači su Bekavčevu pro-zu i njezine složene postupkezahvatili iz perspektive anali-ze vremena i pripovijedanja,recentnih filozofskih pravaca ifikcionalne teorije. Smatra seda bi analiza Bekavčeve prozeomogućila bitno drugačijipristup problemu post-jugos-lavenske književnosti.

Treći panel posvetio se od-nosu neo-avangarde, jugosla-venskog i post-jugoslaven-skog. Uz inovativne i lucidneanalize Josipa Severa, VladanaDesnice, Judite Šalgo, Slobo-dana Tišme, ističe se pristupkonceptu post-jugoslaven-skog iz perspektive stanja ko-sovske književnosti i kosovskedrža ve.

U četvrtom panelu izlagačisu egzil, kao središnji analitič-ki i teorijski u interpretacijipost-jugoslavenske proze,razmatrali iz feminističke per-spektive. Tu se pak ističe izla-ganje romskim piscima kao»posljednjim Jugoslavenima«,budući da se, prema analizi,među njima, i nakon raspada,očuvao osjećaj pripadanja ipovezanosti. Peti panel se po-svetio odnosu prostora ipamćenja a zaključen je izla-ganjem u kojem se razvoj ikriza SAD-a usporedio s biv-šom Jugoslavijom.

Aneli DRAGOJEVIĆ

MIJATOVIĆ

Ono što

meni daje

neku nadu je

da se u

posljednje

vrijeme

koriste

diskursi i

kategorije

jezika koji je

bio vezan za

bivšu

Jugoslaviju,

za njen

ekonomski

jezik, i to na

prosvjedima

protiv

neoliberalnih

reformi

�

Usklopu bogatog

k o n f e re n c i j s k o gprograma na Fi-lozofskom fakul-tetu Sveučilišta uRijeci, od 12. do

13. listopada održavala se me-đunarodna konferencija podnaslovom »Lost Discontinuity,Lost Fragmentarity: Conflict,Composition and Temporali-ties of Post-Yugoslav Literatu-re(s) and Culture(s).« Konfe-rencija je organizirana u sklopui s t ra živačkog projekta »Politikavremena u post-jugoslavenskojprozi: Zamišljanje temporalno-sti književnih kultura transna-cionalnosti«, koji podupire Hr-vatska zaklada za znanost.

U dva konferencijska danasvoja su izlaganja predstavilačetiri pozvana predavača i21 sudionik američkih, bri-tanskih, njemačkih, norveš-kih, islandskih, poljskih, hr-vatskih i kosovskih sveučiliš-ta. U izlaganjima se razma-trao razvoj ideje (post)jugos-lavenskih književnosti i nj-ihovih transformacija u razli-čitim povijesnim i društve -nim okolnostima. Nastojaose odrediti karakter odnosaizmeđu te ideje i okolnosti ukojima se ona javljala. Tajodnos javljao se u različitimformama, kroz suprotnostiizmeđu zagovaranja i odba-civanja, odražavanja i mi-jenjanja, cjeline i raspadanja,konflikta i kompozicije.

Protočnost i

taloženje

U bloku pozvanih predava-ča sudjelovali su prof. dr. Na-taša Kovačević (Eastern Mi-chigan University), »Memoriesof Yugoslavia and Europe ToCome«, prof. dr. Zoran Miluti-nović (UCL School of Slavonicand East European Studies),»Philology and its temporali-ties: the meaning of the ‘post’in post-Yugoslav«, prof. dr.Stijn Vervaet (University of

PROF. DR. NATAŠA KOVAČEVIĆ PROFESORICA POSTKOLONIJALNE KNJIŽEVNOSTI I TEORIJE NA EASTERN MICHIGAN UNIVERSITY (SAD)

Jugoslavija se promatra kao

neka distopijska budućnost EUNo, mislim da postoji i nešto pozitivno što Europa može izvući iz jugoslavenskog

iskustva. Jugoslavija je bila tvorevina koja se nije zasnivala na zajedničkom identitetu,

već se definirala upravo odsustvom identiteta. Znači, određivala se uvijek kroz »anti«,

kroz negaciju... Prisutno je nesvrstavanje niti u jedan blok... To je povijest koja nas je

okrenula prema drugom, drugačijem od nas, nekome tko je druge rase, kulture, religije…

A to je upotrebljivo i za našu regiju i za cijelu Europu danas

KONFERENCIJA O POSTJUGOSLAVENSKOJ KNJIŽEVNOSTI

Nostalgija, egzil,

sjećanje, pamćenje

Svoja su izlaganja predstavila četiri pozvana

predavača i 21 sudionik s američkih, britanskih,

njemačkih, norveških, islandskih, poljskih,

hrvatskih i kosovskih sveučilišta

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Na konferenciji o postjugoslavenskoj književno-sti i literaturi pod nazivom »Lost Discontinui-ty, Lost Fragmentarity: Conflict, Compositionand Temporalities of Post-Yugoslav Literatu-re(s) and Culture(s)«, koja je ovaj mjesec odr-žana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ri-

jeci, među četiri pozvana predavača bila je prof. dr. NatašaKovačević, profesorica postkolonijalne književnosti i teorijena Eastern Michigan University (SAD). U svom predavanju,naslovljenom »Memories of Yugoslavia and Europe To Co-me«, Kovačević otvara pitanje moraju li se sjećanja na kul-turu bivše države nužno vezivati za negativne, stereotipne,ponekad i kičerske motive, ili se iz prošlosti mogu crpsti sje-ćanja koja će biti od koristi za budućnost suživota naroda uEuropi, pogotovo u svjetlu aktualnih migrantskih procesa.

»LOST DISCONTINUITY, LOST FRAGMENTARITY: CONFLICT, COMPOSITION AND TEMPORALITIES OF POST-YUGOSLAV LITERATURE(S) AND CULTURE(S)«

zan za bivšu Jugoslaviju, za njenekonomski jezik, i to na prosvje-dima protiv neoliberalnih refor-mi. Znači, to je neki jezik koji suljudi naslijedili, koji izlazi na po-vršinu i koji se stavlja u neki no-vi kontekst, u novu matricu, aliopet je bitno da postoji memo-rija, da se i to može iskoristiti dase čovjek postavi protiv onogašto se deša va … E sad, koji će bi-ti efekti toga u budućnosti, nemogu znati, mogu se nadati.

Strah od Rusije

Vi živite i predajete u Ame-rici. U jednoj od svojih ko-lumni u New York Timesuekonomist Paul Krugmanupozorio je da je Amerika, amislimo na SAD, na korak dapostane nova Poljska ili Ma-đarska, u smislu rastućeg ra-sizma i netrpeljivosti.

– Jako je teško to usporeditijer je potpuno drukčiji povi-jesni kontekst i drukčiji su pa-rametri unutar kojih su sestvari događale. Mislim da jedrugačiji rasizam u Poljskoj iliMađarskoj u odnosu na rasi-zam recimo u Francuskoj iliNjemačkoj, a kamoli SAD-u.Jednostavno su drugačiji povi-jesni tokovi, drugačiji su ra-z l oz i .

Rasizam je rasizam.– Rasizam je rasizam, ali

konteksti su posve drugačiji.Američki konzervativci otišlisu u ekstremnu desnicu, i niječudo da Trumpa uspoređuju sOrbanom ili primjerice Puti-nom, za kojeg Trump sam ka-že da mu je veliki prijatelj. No,treba reći još nešto. U Americii dalje postoji strah od Rusijekoji se sada ponovno aktuali-zira, a koji vuče duboke kori-jene iz Hladnog rata. Taj hlad-noratovski diskurs je stereoti-pan, Rusija je za njih i daljetotalitarna zemlja, nema vezešto je tamo sada apsolutni ka-pitalizam, ona se i dalje pro-matra kao nešto što je izašloiz totalitarizma, komunizma…I sada odjednom Rusija dolaziu situaciju da može krojiti po-litiku Americi, a to je Ameri-kancima nepodnošljivo jer imje Rusija, ono što se kaže, is-konski neprijatelj. No, sve sepromijenilo, Kina se promije-nila, Indija, koja je zvanično unesvrstanima, no ni to nemap re v i še veze… I zato, kadaKrugman kaže da Amerikaima tendenciju da postanekao Poljska ili Mađarska totreba uzeti s dozom skepse, usmislu da on vjerojatno iskre-no izvlači paralele, ali je tolikonatopljen taj diskurs strahomod istočne Europe, strahomod toga da će Amerika postatikao istočna Europa, da je toopet retorički način za njegada kaže Amerikancima: Hej,probudite se, postat ćemo kaoistočna Europa, a mi ne želi -mo postati istočna Europa jersu oni totalitarni, nerazvijeni,ovakvi, onakvi…A

.DR

AG

OJE

VIĆ

M

IJA

TO

VIĆ

M.G

RA

CIN

� �������� ��� ������� ���� ����������

Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ

Tjedan karijera EFRI održan je od 22. do 26. listo-pada, što znači da je cijeli prošli radni tjedan naEkonomskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci bio uznaku ovog događaja, na kojem je, kako je prili-kom otvorenja kazala prodekanica Fakulteta zasuradnju s gospodarstvom i voditeljica Centra za

karijere EFRI-ja izv. prof. dr. Danijela Sokolić, bilo angažiranočak 70 posto nastavnika Fakulteta, s ciljem da se studentimaomogući dodatno stjecanje znanja, ovaj puta iz prakse. Cilj jeinformirati studente o poslovnim mogućnostima i trendovi-ma u okruženju te ih povezati s potencijalnim poslodavcima.Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Alen Host kažeda je obrazovanje usklađeno s potrebama tržišta rada jedanod temeljnih ciljeva Ekonomskog fakulteta u Rijeci.

Poslodavci

izuzetno

cijene naše

napore i

upravo zbog

toga smo u

mogućnosti

organizirati

tjedan

karijera na

ovakav način

Prof. dr.

Alen Host

Stotinjak potpisanih ugovora

Cilj Centra za karijere EFRI je povezati studente s

poslodavcima još za vrijeme studija, te im osigurati da ono što

nauče u teoriji primjene u praksi, i to kroz stručne prakse,

poslove i projekte, a sve u cilju povezivanja, rekla je Dorjana

Dodić, stručna suradnica u Centru.

– Centar za karijere EFRI postoji od 2013., te smo jedan od

najstarijih centara za karijere u Hrvatskoj. Osim Tjedna karijera, imali

smo dosad mnogobrojne studentske konferencije, samostalne, u

organizaciji sa studentskim udrugama... Imali smo nedavno Tjedan

brucoša, znači aktivnosti usmjerene na naše najmlađe studente,

zatim, isticanje naših studenata koji su uspješni kako bi potaknuli

mlađe studente da se aktiviraju, tzv. EFRI zvijezde. Imamo radionice

čiji je cilj profesionalno usmjeriti studente k razvoju dodatnih vještina

i znanja koja će im pomoći na tržištu rada. Zatim predstavljanje

poduzeća, gdje poduzeća samostalno dođu na Fakultet i predstave

mogućnosti koje imaju za studente. Kao što sam već rekla, imamo

stručne prakse, koje su, i na Fakultetu, u sklopu kolegija, potom na

razini Hrvatske, u sklopu inicijative za mlade, u suradnji s HUP-om,

te na međunarodnoj razini. Zapošljivost naših studenata je iznimno

visoka, zaključuje Dodić. Inače, od samog osnutka, Centar vodi izv.

prof. dr. Danijela Sokolić, prodekanica za suradnju s gospodarstvom.

Danas Fakultet ima stotinjak potpisanih ugovora s poslodavcima koji

na preddiplomskom i diplomskom studiju osiguravaju stručnu praksu

studentima, ali često, zadovoljni znanjem i vještinama koje pokažu u

njihovim poduzećima i zapošljavaju studente.

�

I m p r e s s u m Direktorica: Ankica KRULJAC � v. d. glavne urednice Novog lista: Slavica BAKIĆ � Urednica priloga: Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ � Grafička urednica Anamarija RELJAC

EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI PRVI TJEDAN KARIJERA OSTVARIO CILJ

Poslodavci studentima

prenijeli iskustva i uvideIzuzetno pozitivni odjeci

motiviraju nas da tjedan

posvećen karijerama realiziramo

svaki semestar. Dakle, u ožujku

2019. očekuje nas novi Tjedan

karijera s još više suradnika iz

prakse, ističe dekan Fakulteta

prof. dr. Alen Host

– Suvremeno visoko obrazo-vanje temelji se na znanstvenimi s t ra živanjima i suradnji s gos-podarstvom koja je osnova zakvalitetnu nastavu i zapošl j i vo s tnakon studija. Naši magistriekonomije se već godinama za-pošljavaju u vrlo kratkom roku,a prema nama dostupnim sta-tistikama, 95 posto njih nalaziposao već prve godine nakondiplomiranja. To je rezultattransformacije studija od kla-sične nastave u dvorani premastudijima krojenim po mjerizahtjeva iz prakse. Poslodavciizuzetno cijene naše napore iupravo zbog toga smo u mo-gućnosti organizirati tjedan ka-rijera na ovakav način. Njega nečini jedno predavanje, već je 50-ak stručnjaka iz prakse na jedantjedan bilo dio Fakulteta, te suprenijeli studentima svoja is-kustva i uvide u to što je potreb-no za uspješno poslovanje. Mismo im izuzetno zahvalni na to-me, jer iskustva iz prakse moguprenijeti samo stručnjaci koji sudnevno uključeni u poslovneaktivnosti. Time se ostvarujedvostruka korist: studentima seprezentiraju stvarni poslovniizazovi i obogaćuje njihovo ra-zumijevanje poslovanja, a pos-lodavci imaju priliku sudjelovatiu kreaciji znanja studenata kojiće znati više, ističe Host. Kažeda ih je upravo otvaranje premaposlodavcima, ali i praćenje re-levantnih svjetskih iskustavadovelo do zaključka da je ula-ganje u ljude ključno za uspjeh.

Studij na

engleskom

– Već sada imamo oko 40 po-sto nastavnika koji su dio svojegobrazovanja ostvarili u inozem-stvu, a svi asistenti koji zapoš-ljavamo moraju svoj doktorski

studij završiti na prestižnim fa-kultetima u inozemstvu. Tonam donosi izvrsnost u istraži-vanjima i nastavi. Time kvalite-ta Ekonomskog fakulteta u Rije-ci, prepoznatljiva u struci, pos-taje prepoznatljiva i široj javno-sti. Pored toga, to nam omogu-ćava uspostavljanje standardaobrazovanja ekonomista uspo-redivog sa svjetskim kriterijima.Pro m i šljanjem budućnosti ukoje su uključeni i poslodavcizaključili smo da je jedini dugo-ročni način opstanka i prepoz-natljivosti institucije stjecanjepriznatih certifikata kvalitete uobrazovanju ekonomista. Takoje naš doktorski studij već zado-voljio i potvrdio standard kvali-tete EDAMBA, dok ubrzano ra-dimo na stjecanju međunarod-ne EPAS i AACSB akreditacije.Kada to ostvarimo, bit ćemosvrstani između najboljih 5 po-sto ekonomskih fakulteta nasvijetu. Posebno se ponosimostudijem na engleskom jezikuza koji tradicionalno vlada veli-ki interes, a svake ga godineobogaćujemo novim aktivnos-tima. Ove akademske godinestudenti će otputovati na stu-dijsko putovanje u Italiju, Aus-triju i Sloveniju gdje će posjetitiniz poduzeća koja posluju umeđunarodnom okruženju iupoznati se s izazovima rada nasvjetskom tržištu, opisuje Host.Ka že da je ove godine pravi hitbio on-line diplomski studij Po-d u ze t n i štva, koji je rezultat uvo-đenja novih tehnologija u nas-tavni proces. Sigurno je to, na-pominje dekan, i rezultat iskus-tva prethodnih generacija kojesu izuzetno zadovoljne ovakvimspecifičnim načinom studi-ranja, ali i stalnog usavrša-vanjanastavnika za poučavanjeu on-line okruženju.

– Aktivnosti izvan kurikuluma

M.G

RA

CIN

dio su svakog modernog fakul-teta. Trenutno se može izdvojitiotvaranje Konfucijeve učionice,kao dio projekta NR Kine kojapromovira kineski jezik. Interesje svake godine velik, a ove go-dine zbog prostornih ograni-čenja upisano je »samo« 200 na-ših studenata, odnosno građanaRijeke i okolice. Prvi u Hrvatskojpostali smo partner SAP-a, glo-balne kompanije čija su pro-gramska rješenja standard zamultinacionalne kompanije.Studentima će biti omogućen

rad na njihovoj platformi čimeće njihov ulazak na tržište radabiti ne samo brz, nego će imomogućiti i hijerarhijski dalekobolju startnu poziciju. Centar zakarijere u suradnji s ALUMNI-jem inicira i koordinira sve oveaktivnosti te intenzivno radi nausmjeravanju studenata i pove-zivanjem Fakulteta s bivšim stu-dentima i poslovnom zajedni-com. Osim toga, nastavnici istudenti su angažirani na eu-ropskim projektima. Jedan odtakvih je projekt »Hrana i zajed-

nica« kojem je cilj predlaganjerješenja za problem nedovolj-nog doniranja i prekomjenogbacanja hrane u gradu Rijeci i uHrvatskoj. Smatramo bitnimuključiti studente u društ ve n okorisni rad, na konkretnim pro-blemima naših sugrađana, te ihučiniti osviještenima i osjetljivi-ma na potrebe društva. U tomprojektu uistinu važnom za na-šu zajednicu sudjeluje osamde-setak studenata riječkog Sveuči-lišta, a projektom se unosepromjene u nastavni plan 10kolegija, nabraja Host, te zaklju-čuje kako se sve ove aktivnostiprovode paralelno i nadopunju-ju s Tjednom karijera. Izuzetnopozitivni odjeci i cijeli niz struč-njaka koji se žele uključiti u slič-ne aktivnosti motivira nas datjedan posvećen karijerama nasličan način realiziramo tijekomsvakog semestra. Dakle, u ožuj -ku 2019. godine očekuje nas no-vi Tjedan karijera s još više sura-dnika iz prakse, ističe Host.

I javni sektor

Sokolić je kazala da je speci-fičnost to što su uključene raznedjelatnosti, a ne samo one kojebi studenti povezali s ekonom-skom strukom, pa tako, kaže, uprojektu sudjeluju javne institu-cije, poput KBC-a, Nastavnogzavoda za javno zdravstvo, gra-dova i općina, pa preko malihpoduzeća i onih koja su se pro-bila na globalnom tržištu, pa dovelikih institucija poput banakai slično.

– Ne radi se samo o zapoš-ljavanju, već i o uvidu u novetrendove. Osim što studentiimaju priliku stupiti u kontak-te s visokopozicioniranim lju-dima u poduzećima, imajupriliku i verificirati svoje spoz-naje, koje smatraju prvenstve-no teorijskima, kroz prezenta-cije stručnjaka iz prakse. Fa-kultet otvaramo novim ideja-ma i želim zahvaliti cijelomkolektivu koji je na projektudugo radio, rekla je Sokolić.M

.GR

AC

IN