Odgojno-obrazovni aspekti

obiteljskog funkcioniranja

pristupno predavanje

dr.sc. Ivana Visković

• Nalazi istraživanja mišljenja znanstvenika i praktičara u Republici Hrvatskoj o kvaliteti obiteljskog funkcioniranja, stanju i perspektivama razvoja

• Empirijsko neeksperimentalno istraživanje provedeno Delphi metodom (strukturirana grupna rasprava međusobno anonimnih sudionika, bez socijalnog pritiska) provedeno početkom 2014.godine.

• Nalazi uspoređeni s recentnim znanstvenim radovima u svijetu i Republici Hrvatskoj

dio sudionika istraživanja

• prof.dr.sc. Andreja Brajša Žganec, Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar, Zagreb,

• prof.dr.sc.Vedrana Spajić Vrkaš, prof.dr.sc.Edita Slunjski - Filozofski fakultet , Zagreb

• prof.dr.sc. Majda Rijavec, prof.dr.sc. Anka Lozančić, prof.dr.sc. Dubravka Miljković -

Učiteljski fakultet, Zagreb

• prof.dr.sc.Branko Rafajac, Filozofski fakultet, Rijeka,

• Prof.dr.sc. Maja Ljubetić i Anita Mandarić - Filozofski fakultet, Split

• prof.dr.sc. Josip Janković i prof.dr.sc.Arjana Miljak, emeritusi

• Stjepan Lice, Pravni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu.

• mr.sc. Maja Gabelica Šupljika i Maja Flego,Ured pravobraniteljice za djecu, Zagreb,

• Sandra Antulić, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje odgoja i obrazovanja, Zagreb.

• Ivona Beus Riechtenberg, voditeljica ureda EU parlamentarca, Zagreb.

• Marija Lugarić, Sabor Republike Hrvatske

• Pedagozi, socijalni radnici, teolozi, psihijatri, ekonomisti

Što je obitelj danas?

Obitelj je :

- zajednica u društvu,

- organizirana, relativno trajna reproduktivna, ekonomska, socio-

emocionalna i odgojno-obrazovna zajednica roditelja i njihove biološke i/ili

adoptirane djece (i ostalih srodnika) koji zajedno obitavaju i na jedinstven način

obnašaju svoje obiteljske funkcije

- članovi obitelji (obiteljskih sustava) su u interaktivnim odnosima te obitelj

funkcionira kao dinamična, nelinearna zajednica.

- sustav s ograničeno promjenjivim obrascima ponašanja vezanim za strukturu,

funkcije i način djelovanja (funkcioniranja),

(Benokraitis, 2010.; Bergmann, 2009.; Gonzalez-Mena, 2009.;

Böhnke, 2008.; Elkind, 1995.; Ljubetić, 2012.; Maleš i Kušević, 2011.).

Obiteljska struktura

primarno podrazumijeva

roditelje (biološke ili socijalne) i

djecu (biološku ili adoptiranu)

Obiteljska struktura

• zajednica pojedinaca koji sebe doživljavaju kao partnere i roditelje i njihove (biološke ili adoptirane) djece.

• Različitost modaliteta obitelji takva da onemogućava jednoznačno određenje obitelji pa je potrebno

usmjeriti se na razumijevanje različitosti među obiteljima

* Procjena na 5-stupanjskoj skali Likertovog tipa (s nultom točkom)

Pretpostavljene promjene obiteljske

strukture

M SD v

Broj cjelovitih obitelji će opadati. 4,64 1,113 1,239

Rast će broj jednoroditeljskih obitelji. 4,64 1,025 1,051

Rast će broj neformalnih bračnih zajednica. 4,61 1,223 1,496

Rast će broj patchwork obitelji. 4,48 1,253 1,570

Nestalnost u bračnim odnosima dovest će do znatnog

povećanja rastava braka. 4,48 1,034 1,070

Smanjit će se broj djece u obitelji. 4,27 ,911 ,830

Odgojno-obrazovni aspekti

obiteljske strukture

Ne može se tvrditi postojanje jedinstvenog obrasca obiteljske strukture u

optimalnom interesu djeteta (Amato, 2012.; Marks, 2012.; Tasker, 2010.; Wise, 2003.)

Značajniji prediktor dobrobiti djece u obitelji je roditeljska skrb, roditeljski

stil i ujednačenost roditeljskih postupaka (Amato., 2012.; Belsky, 2008.; Skiner i sur., 2005.).

Odgojno-obrazovna funkcija obitelji

• roditelji

• braća i sestre

• bake i djede

• osobnost djeteta

• proširena obitelj

• kultura društvena

• globalni gospodarski uvjeti

• međusobna privrženost, povjerenje i emocionalna povezanost članova,

• dvosmjerna, otvorenu, konstruktivna komunikacija,

• suradnički i demokratski odnosi svih članova obitelji,

• distribucija “moći”,

• fleksibilnost obiteljskih odnosa,

• način rješavanja problemskih situacija,

• kvaliteta bračnog funkcioniranja.

Prediktori kvalitete obiteljskog funkcioniranja M SD v

1. Međusobna privrženost 5,58 ,708 ,502

2. Emocionalna povezanost članova obitelji 5,44 1,045 1,093

3. Dvosmjerna, otvorena komunikacija 5,42 ,792 ,627

4. Međusobno povjerenje 5,39 ,827 ,684

. 5 Izražena povezanost bračnih partnera 5,24 ,902 ,814

6. Zajednički provedeno vrijeme 5,12 ,992 ,985

7. Suradnički, demokratski odnosi 5,06 ,966 ,934

8. Samoostvarenost 4,97 ,883 ,780

9. Roditeljska usklađenost 4,97 1,104 1,218

10. Fleksibilna obiteljska struktura 4,91 ,980 ,960

11. Fleksibilnost obiteljskih uloga 4,72 1,054 1,112

12. Optimizam 4,66 1,096 1,201

13. Postojanja i pridržavanja normi 4,52 1,176 1,383

14. Promjene obiteljske strukture 4,41 1,103 1,217

15. Autonomija članova obitelji 4,33 ,924 ,854

16. Ekonomski status obitelji * 3,84 1,273 1,620

17. Socijalni status obitelji * 3,88 1,139 1,297

18. Obrazovanje roditelja * 3,82 1,044 1,091

19. Discipliniranost članova obitelji * 3,81 1,230 1,512

* Procjena na 6-stupanjskoj dihotomno kodiranoj skali

Biološko-reproduktivna funkcija obitelji

• Biološka funkcija obitelji podrazumijeva

regulaciju spolnog ponašanja i zadovoljenje

intimnih želja (izvan)bračnih partnera te je jedna

od temeljnih ljudskih potreba.

• Reproduktivna funkcija obitelji tumači se kao

oblik zadovoljavanja potrebe za održavanjem

vrste (kojoj je cilj potomstvo) i humanu

reprodukciju društva.

Godina

popisa /

zastupljenost

kućanstva u

postotku

1953.

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

2011.

Samačka

kućanstva 14,1 16,0 15,5 16,0 17,8 20,8 24,6

2 člana 16,7 17,7 18,6 21,1 22,5 23,6 25,6

3 člana 18,8 19,4 21,1 21,5 20,2 19,0 18,8

4 člana 18,0 19,1 20,8 22,6 23,5 20,6 17,3

5 članova 13,3 12,9 12,1 10,1 9,2 9,2 8,0

6 članova 8,5 7,5 6,5 5,2 4,4 6 4,3 3,5

7 i više

članova 10,6 7,4 5,4 3,5 2,4 2,5 2,2

Ukupno 100 % 100 % 100 % 100 % 100 % 100 % 100 %

* Izvor DSZ, 2012.

• od 2010. do 2013.godine u Hrvatskoj se porodilo preko pet tisuća maloljetnica (HZJZ), što je na samom vrhu UNICEF-ove ljestvice zemalja s problemom maloljetničke trudnoće.

• U RH godišnje se obavi oko 400 legalnih prekida trudnoće maloljetnica.

• Niža prosječna dob stupanja u prvi seksualni kontakt istodobno je povezana s većim brojem seksualnih partnera, a time i povećanim rizikom od zaraze nekom od spolno prenosivih bolesti.

• Emocionalna nezrelost vodi nestalnosti spolnih veza.

• U svijetu se godišnje registrira oko 250 milijuna novih slučajeva spolno prenosivih bolesti (WHO, 2013.).

• Prerano i nekontrolirano stupanje u spolne odnose moguće je tumačiti i kao rizično ponašanje koje je često povezano s drugim neprihvatljivim ponašanjima, primjerice uzimanje alkohola ili psihoaktivnih droga, većim izostajanjem iz škole, slabijim školskim uspjehom.

Odgojno-obrazovni aspekti

biološko-reproduktivne funkcije obitelji

• informiranje

• obrazovanje

• odgovornost

• skrb o sebi

• prijenos vrijednosti i moralnih normi

• model ponašanja

• podrška

• Preduvjeti: sigurnost i emocionalna privrženost, otvorena i konstruktivna komunikacija, fleksibilnost.

Ekonomska funkcija obitelji

• Osiguravanje osnovnih sredstava za život.

• U odnosu na djecu: osiguravanje uvjeta odrastanja,

ali i kvalitete obrazovanja, smanjenja rizika od

siromaštva i socijalne deprivacije,

• Očekivani ishod: ekonomska pismenost pojedinca

trebala bi biti jedan od ishoda odgojno-obrazovne funkcije

obitelji.

• Ekonomski status obitelji jedan od preduvjeta obiteljskog

funkcioniranja i izravno se odražava na kvalitetu obiteljskog života.

• Ekonomska kriza (IFI, 2010.) :

– narušava psihofizičku stabilnost pojedinaca,

– generira nove troškove društva :

• izravne posljedice : liječenje, boravak u bolnici, lijekovi

financijski pogođenih pojedinaca;

• neizravne: smanjenje produktivnosti, odsustvo zbog

bolovanja, troškovi dugotrajnog liječenja, rehabilitacija i

prijevremeno umirovljenje.

• Slabljenje ekonomskog statusa obitelji dvojako se odražava na djecu:

– preko roditeljskih postupaka;

– osiromašenjem okruženja i uvjeta obrazovanja.

• nizak socio-ekonomski status obitelji značajno povezan s kvalitetom interakcije

roditelj - dijete i općim obiteljskim okruženjem (depresija, nasilna ponašanja) te

predstavlja značajan rizik za disfunkcionalno ponašanje djeteta

• Nestabilnost prihoda uzrokuje depresiju kod roditelja, veću sklonosti kažnjavanju

djece i nedosljednosti u provođenju obiteljskih pravila

• Ekonomski pritisak, a ne samo niski prihodi sami po sebi, povećava vjerojatnost

sukoba između roditelja i smanjuje njihov kapacitet za podržavajuće roditeljstvo te

može voditi neprimjerenim roditeljskim postupcima

• Djeca niže obrazovanih roditelja češće nemaju dovoljnu materijalnu i psihološku

podršku pri stjecanju više obrazovne razine od njihovih roditelja.

• Ekonomski status obitelji utječe na osiguravanje adekvatnog obiteljskog okruženja

za učenje, a ekonomski status roditelja, koji je povezan uz razinu obrazovanja roditelja,

može djelovati kao motivator. Nažalost, poboljšanje ekonomskog statusa i uvjeta

obrazovanja ne može se nadoknaditi propušteno

• Ekonomski status obitelji povezan je sa subjektivnim zadovoljstvom životom.

Rizik siromašta u RH 2010. 2011.

Stopa rizika od siromaštva, % 20,6 % 21,1 %

Stopa rizika od siromaštva i socijalne

isključenosti, %

31,3 % 32,7%

Dvije odrasle osobe bez uzdržavane djece,

barem jedna u dobi od 65 godina i više

22,5 24,7

Ostala kućanstva bez uzdržavane djece 11,9 13,5

Jednoroditeljska obitelj s jednim ili više

uzdržavane djece

34,6 42,7

Dvije odrasle osobe s jednim djetetom 20,6 15,2

Dvije odrasle osobe s dvoje djece 16,5 15,4

Ostala kućanstva s uzdržavanom djecom 16,1 20,4

Odgojno-obrazovni aspekti

ekonomske funkcije obitelji

• razvoj ekonomske pismenosti

• odgovornost

• skrb o sebi

• prijenos vrijednosti i moralnih normi

• model ponašanja

• podrška

• Osiguravanje uvjeta za kvalitetan odgoj i obrazovanje

Socio-emocionalna funkcija obitelji • „U obitelji su svi povezani, ono što se događa pojedinom članu, i

dobro i loše, utječe na sve…kvaliteta obiteljske interakcije određuje napredovanje djece i odraslih te kako će razvijati

individualne potencijale, ali i zajedničke snage“ (Juul, 2011.)

• Socijalna kompetencija uključuje socijalne

vještine, socijalnu svijest i samopouzdanje.

• Emocionalna kompetencija je sposobnost

razumijevanja emocija drugih, opažanje suptilnih

interpersonalnih odnosa u složenim društvenim

situacijama, te razumijevanja svojih i tuđih

motivacija i ciljeva.

• Djeca, u optimalnim uvjetima odrastanja u

obitelji, mogu razviti primjerene socio-

emocionalne kompetencije.

• Činjenicu da svi roditelji nisu ciljno usmjereni

promicati prosocijalna ponašanja i poticati

izgrađivanje sigurne privrženosti s djecom, moguće

je tumači razvojnom povijesti roditelja i njihovim

psihološkim profilom te osobinama djece.

• Djeca koja su u obitelji doživjela ljubav i uvažavanje, o sebi će misliti pozitivno, a njihovo samopoimanje će bit razvijenije.

• Djeca koja su izložena snažnim negativnim emocijama roditelja, koje su praćene njihovim jednako negativnim ponašanjem, emocionalno su uzbuđenija i imaju agresivna ponašanja.

• Djeca izložena kažnjavanju (fizičkom ili verbalno) vrlo rano pokazuju više situacijski neprikladnih, intenzivnih, krutih emocija. Tako odgajana djeca smatraju ljutnju, tugu, strah i posramljenost automatskim odgovorom na mnoge društvene izazove izvan kruga svoje obitelji. Posljedično imaju poteškoće u uspostavljanju emocionalno bliskih veza te loše socijalno prilagođavanje i samokontrolu.

„Ljubav i brižnost potrebno je stalno učiti, zajedno s onima do kojih nam je stalo.“

(Juul i Jensen, 2010., str. 92)

• emocionalna privrženost članova obitelji

• emocionalna ekspresivnost kao

komunikacijska sastavnica koja doprinosi

obiteljskim odnosima,

• emocionalna kompetencija poglavito

značajna kao model ponašanja i poželjni

odgojni ishod,

• emocionalna stabilizacija odraslih članova.

Zajedničko vrijeme obitelji

„Obitelji koje se igraju zajedno, ostaju zajedno” (Zabriskie i McCormic, 2003: 171)

• Slobodno vrijeme obitelji je vrijeme u kojem članovi obitelji sudjeluju zajednički u odabranim slobodnim aktivnostima te tako razvijaju međusobno povjerenje i bliske odnose.

• Doprinosi većem zadovoljstvu obiteljskim životom te višoj razini obiteljske povezanosti i prilagodljivosti potiče otvorenu međusobnu komunikaciju i suradnju između članova obitelji te smanjuje mogućnost održavanja trajnih konflikata.

• Ima pozitivne učinke i na partnerske odnose te smanjuje rizik za razvod braka.

• Presudna je kvaliteta, a ne samo količina zajedničkog slobodnog vremena.

Značajnost zajedničkog slobodnog

vremena obitelji

– Pozitivna korelacija zajedničkog vremena i obiteljske kohezije kao i procjene zadovoljstva,

– U odnosu na djecu: kvalitetnijih odnosa, povezanosti i privrženosti, zdrav razvoj djece, usvajanje zdravog stila života i pozitivnih životnih vrijednosti kod djece, i razvijanju različitih društvenih vještina i jačanju emocionalne inteligencije

Odgojno-obrazovni aspekti

religijske funkcije obitelji

• Religija je jedan od oblika svijesti pojedinca kao sustav shvaćanja, vjerovanja, ponašanja, obreda i ceremonija, pomoću kojih pojedinci ili zajednica stavljaju sebe u odnos s Bogom ili s nadnaravnim svijetom i često u odnos jednih s drugima.

• Duhovnost je sustav vjerovanja te se odnosi na traganje za značenjem smisla i vrijednosti života duhovnost Uključuje ljubav, humanost i poštovanje prema životu, a doprinosi mentalnom zdravlju pojedinca i posredno društva.

• Religioznost je dobar prediktor moralnih stavova .

• Razvoj religioznosti zavisan od kulturnog okruženja, vrijednosnih orijentacija i iskustva pojedinca. Ovisi o cjelovitom društvenom okruženju.

Odgojno-obrazovni aspekti

domoljubne funkcije obitelji

• Domoljublje se javlja s osjećajem međugrupne prijetnje u uvjetima zajednica podijeljenog društvenog identiteta.

• Opravdano je povezati domoljublje s tradicijskim vrijednostima kao što je rod i religija. Prijenos tradicijskih vrijednosti sve slabije izražena obiteljska funkcija.

• Domoljublje je jedna od vrijednosnih orijentacija društva. Trebala bi biti povezana s interkulturalizmom.

Odgojno-obrazovna funkcija obitelji

• Pravna i moralna obveza obitelji osigurati je optimalne uvjete odrastanja

djece što podrazumijeva primjerene odgojne postupke i obrazovne poticaje

• Obitelji je prva i najznačajnija odgojna instanca, koja utječe na razvoj

pojedinca i onda ako izostaju odgovarajući odgojni postupci obitelji.

• Obitelj je i prva socijalna instanca u kojoj djeca uče, preuzimaju i razvijaju

rodne uloge, kulturološke vrijednosti zajednice, ponašanja i ritualne što

pridonosi kohezivnosti zajednice i razvoju pojedinca.

• Socio-emocionalna funkcija obitelji pridonosi osjećaju sigurnosti i

zaštićenosti, jačanju samopouzdanja i samopoštovanja, ali moguće i

profesionalnim postignućima pojedinca i općem zadovoljstvu životom.

• Obrazovnu funkciju sve više preuzima društvo dok će

funkcija obitelji biti osiguravanje uvjeta obrazovanja

pojedinca.

• Obrazovni ishodi povezni su s cjelovitim obiteljskim

funkcioniranjem.

• Odgojna funkcija obitelji je trajna obiteljska funkciju,

iako se mijenjaju modaliteti te funkcije.

• Odgojni procesi su nelinerni i dinamični .

aspekti odgojno-obrazovne funkcije obitelji M SD v

1. Osigurati emocionalnu bliskost 5,30 ,918 ,843

2. Poticati razvoj samopouzdanja i samopoštovanja 5,24 1,146 1,314

3. Poticati kvalitetno osamostaljivanje 5,09 1,100 1,210

4. Poticati razvoj individualnih potencijala djece 5,06 1,116 1,246

5. Poticati društveno prihvatljiva ponašanja 5,03 1,015 1,030

6. Poticati socijalizaciju 5,03 1,045 1,093

7. Poticati razvoj emocionalnih kompetencija 5,00 1,118 1,250

8. Omogućiti i poticati razvoj osobina ličnosti 4,97 1,104 1,218

9. Poticati razvoj i stjecanje radnih navika 4,97 1,132 1,280

10. Pružati kvalitetne modele ponašanja 4,94 1,144 1,309

11. Poticati razvoj socijalnih kompetencija 4,85 1,176 1,383

12. Omogućiti emocionalnu refleksivnost 4,82 1,185 1,403

13. Prenositi vrijednosne orijentacije 4,70 1,357 1,843

14. Podučavati tehnike rješavanja problemskih situacija 4,67 1,242 1,542

15. Poticati razvoj kulture izražavanj 4,58 1,119 1,252

16. Omogućiti kvalitetno provođenje slobodnog vremena 4,33 1,291 1,667

17. Razvijati tehnike suočavanja sa stresom 4,27 1,257 1,580

18. Prijenos i izgrađivanje rodnih uloga 3,70 ,951 ,905

Pretpostavljene promjene koje će utjecati na kvalitetu obiteljskog

funkcioniranja

M SD v

1.

Roditeljski stres će rasti (kao posljedica ekonomske krize i izostanka

društvene potpore roditeljstvu) što će se negativno odraziti na

stabilnost obitelji.

4,76 ,936 ,8 7

2. Povećat će se ravnodušnost adolescenata prema obiteljskom identitetu. 4,36 ,962 ,92 26

3. Socijalni status roditelja uvjetovat će društvena postignuća djece

(akademska karijera, zapošljavanje). 3,67 1,291 1,667

4. Obitelj će imati dominantan utjecaj na školski uspjeh 3,06 1,190 1,415

5. Društvo će preuzeti sve više obiteljskih funkcija (odgoj, obrazovanje, skrb)

što će uvjetovati veću otuđenost članova obitelji. 3,03 ,918 ,843

* Procjena na 5-stupanjskoj skali Likertovog tipa (s nultom točkom)