avgust2015

mesečni bilten o životu manjinskih zajednica u srbiji

Paunović: srbija ne guraRome u siromaštvo

Kancelarija za ljudska i manjinska pravaŠTA dONOsI PRIVATIzAcIJA MedIJA?

Najviše pritužbi zbog diskriminacije po nacionalnoj osnovi

HRVATI U BANATUNisu tikva bez korijena

Brankica Janković

Publikacija Bošnjačka zajednica

Hrva

tska

za

jedn

ica

Minority News19

Manjinski mediji - generisanje kapaciteta

Održan okrugli sto odiskriminaciji nacionalnih

manjina

Janković: Ukidanje dvojezičnih tablisnižava nivo prava

Od lošeg ne možegore!

Diskriminacija je ilegalnaNacionalni saveti nacionalnih manjina pored nadležnosti kojeimaju, imaju jednu veoma važnu funkciju koja im spada uprirodne nadležnosti i možda je i najvažnija njihova funkcija. Toje funkcija posmatranja i izveštavanja o diskriminaciji koja sedogađa u praksi, u životima pripadnika nacionalnih manjina,koji se svakoga dana odvijaju prema određenom scenariju kojiih može učiniti da se osećaju neravnopravno u našem društvu. Takvi scenariji svakako postoje i treba da budu predmet in-teresovanja nacionalnih saveta nacionalnih manjina.

Izveštaj poverenice za ravnopravnost uključuje i pritužbe zadiskriminaciju po nacionalnoj osnovi, te se za postojanje togoblika diskriminacije zna, što je uvek prvi korak pri suzbijanjudiskriminacije. Poverenica o slučajevima diskriminacije po na-cionalnoj osnovi saznaje najčešće od nacionalnih saveta na-cionalnih manjina i trudi se da upozna javnost sa takvimslučajevima kako bi se takva praksa javno osudila i prestala.Često usled iznošenja takvih podataka u javnosti reaguju idržavni organi i međunarodne institucije i organizacije i efekatse brzo uoči.

Ipak, da bi sve to bilo moguće potrebno je ohrabriti običnogčoveka, pripadnika ili ne pripadnika nacionalne manjine, da seobrati nacionalnom savetu nacionalne manjine i ukaže namoguću diskriminaciju jer je uspostavljen mehanizam koji je ustanju da spreči svaki oblik diskriminacije. Uz to, postoji i veomarazgranata legislativa koja već godinama pruža čvrst pravniosnov za procesuiranje svih slučajeva diskriminacije po na-cionalnoj osnovi, tako da u Srbiji u 21. veku faktički nije mogućeodržavati diskriminaciju pripadnika nacionalne manjine u ži-votu.

Ipak, diskriminacija na nacionalnoj osnovi još uvek postoji,sudeći prema broju pritužbi, i potrebno je utvrditi gde sistem ozabrani diskriminacije ima slabosti.

Katolička crkva pomažemigrante

U Subotici su zasedali biskupikatoličke crkve u Srbiji. O temamasastanka su govorili mr StanislavHočevar, biskup beogradski, msgr. drLaslo Nemet, zrenjaniski biskup, i mrMirko Štefković, subotički biskup.Biskupi su kao posebno pitanje istaklimogućnosti za pomoć migrantima,odnosno izbeglicama koje prolazeSrbijom. Rekli su da pojava počinjeda izmiče kontroli jer ne postoji jasnameđunarodna strategija, odnosnojasan stav za konrolu humanitarnogproblema.

IzdVAJAMO UVODNIK 19

slava žita, hleba i svih Bunjevaca

Opština zemun obustavila prinudno

iseljavanje Roma

Kao kruna mukotrpnog rada našihratara i kao simbol zajedništva, hlebtreba da drži našu zajednicu u slozi.Dan Dužijance, jedan od četiri na-cionalna praznika bunjevačke na-cionalne manjine, svečano jeobeležen u ponedeljak, 17. avgusta,u organizaciji Bunjevačkog na-cionalnog saveta. Ove godine jeDužijanca održana u sklopu XIV Fes-tivala bunjevačkog narodnog stvara-laštva, koji je uvršten u manifestacijeod posebnog značaja za Grad Subo-ticu.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti,Brankica Janković, pozdravila je od-luku opštine Zemun koja je u skladusa preporukama poverenice obus-tavila postupak prinudnog iselja-vanja stanovnika romskog naseljaGrmeč u Zemunu, dok im se neobezbedi trajni smeštaj.

U srbiji žive pripadnici 30 različitih nacionalnih zajednica!

Ako imate pitanje vezano zafunkcionisanje Nacionalnih saveta

nacionalnih manjina ili za oblast pravanacionalnih manjina rado ćemo pronaći

i objaviti odgovor.

info@minoritynews.rs

VEST

“Pritužbe su se uglavnom odnosile napostupanje državnih organa i medijazbog diskriminacije Roma i Bošnjaka i touglavnom u oblasti rada i zapošljavanja”,rekla je Tanjugu Janković, koja jeprethodno razgovarala sa preds-tavnicima nacionalnih saveta nacio-nalnih manjina.

Kako kaže, predstavnici nacionalnihmanjina su kao problem isticaliuglavnom upotrebu jezika, pre svega uoblasti obrazovanja.

“Od nacionalnih saveta nacionalnihmanjina do sada je najviše Bošnjačko na-cionalno veće podnelo pritužbi povere-niku za zaštitu ravnopravnosti i to nanemogućnost upotrebe bosanskogjezika. I drugi nacionalni saveti su izrazilislične probleme”, rekla je Janković.

Poverenica je podsetila i da su istaživanjate institucije pokazala da postojiodređena etnička distanca prema na-cionalnim manjinama, najviše premaRomima, Bošnjacima, Albancima i Hrva-tima.

Ona je navela da je na sastanku bilo rečii o drugim problemima koji se višeodnose na socijalno - ekonomski položaj.

“Oni su sami konstatovali kako među-sobno treba više da sarađuju i da skrenupažnju da postoje slučajevi politizacijenacionalnih saveta i njihove uloge udruštvenom životu”, rekla je Janković.

Sastanak poverenice i predstavnika na-cionalnih saveta nacionalnih manjina or-ganizovan je u okviru projekta “Nekaravnopravnost postane stvarnost” kojipoverenik sprovodi sa Kućom ljudskih

prava i demokratije .

Navodeći da je sa predstavnicima na-cionalnih saveta imala dobar i kon-struktivan sastanak, Janković je ukazalada je reč o projektu koji za cilj ima borbuprotiv diskriminacije i unapređenjeravnopravnosti kroz sprovođenje ak-

tivnosti u saradnji sa nacionalnim save-tima nacionalnih manjina.

“Bila je to dobra prilika da se ličnoupoznamo i direktno razgovaramo oproblemima sa kojima se suočavaju, kaoi da sagledamo kako da institucijapoverenika, koja se bori protiv diskrimi-nacije, bude njima dostupnija”, rekla jeJanković.

Kako kaže, postignut je dogovor i da sesastanci organizuju dva puta godišnje,bez obzira na kraj projekta.

“Dogovoreno je da to postanu redovnisusreti na kojima ćemo praviti presekstanja i razmeniti iskustva u pogleduunapređivanja ravnopravnosti pre sveganacionalnih manjina”, rekla je Janković.

3

Najviše pritužbi zbog diskriminacije po nacionalnoj osnovi

Minority News

prošloj godini najviše pritužbi- 124, podneto je zbogdiskriminacije po nacionalnojosnovi, izjavila je poverenica

za zaštitu ravnopravnosti BrankicaJanković, dodajući da je najviše pritužbipodnelo Bošnjačko nacionalno veće.

U

Od nacionalnih savetanacionalnih manjina do sada jenajviše Bošnjačko nacionalno

veće podnelo pritužbipovereniku za zaštituravnopravnosti i to na

nemogućnost upotrebebošnjačkog jezika. I drugi

nacionalni saveti su izrazilislične probleme

Postignut je dogovor i da se sastanci organizuju dva puta godišnje bez obzira na kraj projekta

Komentarišući saopštenje organizacijeAmnesty international, a u vezi najavepremijera Aleksandra Vučića da ćetražiocima azila, čiji zahtevi budu odbi-jeni, biti uskraćeno pravo na socijalnupomoć, Paunović je rekla da ta organi-zacija nije imala u vidu sve napore kojeje Vlada učinila na rešavanju položajaromske nacionalne manjine u Srbiji i dasu sve mere Vlade upravo usmerene naizlazak iz siromaštva i smanjenje diskri-minacije Roma.

Paunović je podsetila da, prema po-dacima Kancelarije za ljudska i manjinskaprava, ukupan broj tražilaca azila iz Srbijeu Nemačkoj u 2014. godini bio je 16.862,a u prvih sedam meseci 2015. godine nji-hov broj je iznosio 11.032, od čega su 85odsto pripadnici romske nacionalnemanjine.

Paunović je podsetila da oko 20.000Roma već prima novčanu socijalnupomoć, što je oko 16 odsto od ukupnogbroja korisnika ovog prava.

Kada govorimo o takozvanim lažnimtražiocima azila oni, kao ni bilo kojedrugo lice koje se zatekne na teritoriji Sr-bije, neće ostati bez smeštaja i pristupaosnovnim pravima, ali i istakla da sesankcionisanje nepoštovanja i zloupotre-be zakona ne mogu nazivati diskrimi-nacijom, ukazala je Paunović i dodala daje Vlada Srbije preduzela brojne korakeu cilju veće i brže integracije Roma usveukupne društvene i ekonomske pro-cese.

Opšte je poznato da problem neza-poslenosti u našoj državi nije problemsamo pripadnika romske nacionalnemanjine, iako je u toj populaciji procen-tualno najizraženiji, između ostalog i

zbog nedovoljnog nivoa obrazovanja,dodala je Paunović.

Takođe je istakla i da prema podacimaNacionalne službe za zapošljavanjetokom 2014. godine evidentirano je22.377 Roma koji su tražili posao.

Od tog broja, zaposleno je 1.600 pripad-nika romske nacionalne manjine. U2014. pružena je podrška kroz 62 sub-vencije za samozapošljavanje Roma.

Paunović podeća da 249 preduzetnikaimaju zaposlene pripadnike romske na-cionalne manjine, što otvara prostor zanjihovo veće radno angažovanje i u pri-vatnom sektoru.

“Sve navedene aktivnosti govore u prilogtome da mere koje je najavio premijerVučić neće voditi u pravcu diskriminacijepripadnika romske nacionalne manjineu Republici Srbiji, nego da će naročitobrinuti o onima koji žive u teškimekonomskim uslovima”, smatraPaunović.

Važeći pravni propisi u našoj zemlji,uključujući i pravno obavezujućemeđunarodne sporazume, predstavljajugaranciju da će nadležni državni organi,u granicama raspoloživih finansijskihresursa, pružiti podršku svim socijalnougroženim građanima, a posebnoRomima koji žive u ekonomski najtežimuslovima.

To je obaveza države, koju ona savesno iredovno ispunjava, zato je razumljivo štoi država očekuje od svih građana da poš-tuju svoje obaveze, kao i da svoje po-našanje i postupanje usklade sa važećimpravnim propisima, poštujući i neugrožavajući time prava drugih građana,kazala je Paunović.

Organizacija Amnesti internešnel apelo-vala je ranije na premijera Srbije dapreispita nameru da se najavljeni zakonzaista usvoji, jer će, prema njihovommišljenju, usloviti da oni koji budu de-portovani u Srbiju vrlo verovatnoponovo napuste zemlju.

Amnesti Internešnel navodi da bi takvemere predstavljale diskriminaciju počlanu 21. Ustava Srbije.

Kancelarija za ljudska i manjinska prava

Kada govorimo o takozvanimlažnim tražiocima azila oni, kaoni bilo koje drugo lice koje se

zatekne na teritoriji Srbije,neće ostati bez smeštaja i pris-tupa osnovnim pravima, ali i is-

takla da se sankcionisanjenepoštovanja i zloupotrebe

zakona ne mogu nazivatidiskriminacijom

4 Minority News

Paunović: srbija ne gura Rome u siromaštvo

irektorka Kancelarije za ljud-ska i manjinska prava, suzanaPaunović, izjavila je danas daće prava garantovana Us-

tavom i osnovni standardi u zaštiti ljud-skih prava, naročito kada su u pitanjumanjine, biti ispoštovani i prilikomdonošenja novih mera Vlade, kao što jei do sada bio slučaj.

D

Važeći pravni propisi u našoj zemlji, uključujući i pravno obavezujuće međunarodne sporazume, predstavljajugaranciju da će nadležni državni organi, u granicama raspoloživih finansijskih resursa, pružiti podršku svim

socijalno ugroženim građanima, a posebno Romima koji žive u ekonomski najtežim uslovima

Izvor: Tanjug

VEST

Ovim povodom, pokrajinski sekretar Sla-viša Grujić istakao je da je u ovom tre-nutku i više nego važno da se manjinskimediji udruže, naročito u Vojvodini, kaomultinacionalnoj sredini, kako bi udruži-vanjem izdejstvovali za sebe najbolje us-love za rad.

- Danas Radio televizija Vojvodineobavlja svoju funkciju javnog servisa, alije bitno da i u lokalnim samoupravama,mediji direktno sa lokalnog ili regional-nog nivoa, zastupaju interese i informišupripadnike nacionalnih zajednica. Ne-ophodno je da ovi mediji postoje, daimaju stabilno finansiranje i da informišugrađane o svemu onome što je bitno, ito ne samo o stanju u svojoj, već i osvemu što se dešava i u drugim nacional-nim zajednicama širom Vojvodine - ista-kao je Grujić.

Prezentacija publikacije održana je kakobi se ukazalo na potrebu udruživanjamanjinskih medija, radi iznalaženja“adekvatnih odgovora na sve one iza-zove, koji su trenutno pred nama”, reklaje direktorka lista Mađar So, RozalijaEkres, i dodala da je, u eri digitalizacije,kad on line mediji nemilosrdno preteštampanim medijima, kad se manjinskapopulacija dramatično smanjuje, opsta-nak medija na manjinskim jezicimamoguć udruživanjem i uz podršku.

Ona se ovom prilikom zahvalila Pokra-jinskom sekretarijatu za kulturu i javnoinformisanje i Republičkom ministarstvuza kulturu i informisanje na podršci. Kakoje istakla, akcenat treba staviti na finansi-ranje medija na jezicima nacionalnih za-jednica. Kao što je poznato, manjinskimediji finansiraju se iz više izvora,

između ostalog i iz pokrajinskih sub-vencija, ali veliki deo njihovog prihodadolazi i sa tržišta oglašavanja. Teška si-tuacija za manjinske medije nastaje i izčinjenice da je smanjena populacija pri-padnika nacionalnih zajednica, ali i iz na-vike samih čitalaca.

Prilikom susreta, najavljen je i rad Aka-demije za menadžment medija, koju je

kreirala kuća Giacomelli media izLjubljane, za potrebe manjinskih i lokal-nih medija u Srbiji i u regionu, a cilj je dase program razvije na Zapadnom Bal-kanu, kako bi se stvorila nova medijskarealnost, koja ide u korak sa savremenimmedijskim tokovima, uvažavajućispecifičnosti okruženja u kojima medijistvaraju i posluju.

5

Manjinski mediji - generisanje kapaciteta

Minority News

okrajinski sekretar za kulturu i javno informisanje, slaviša Grujić, prisustvovao je prezentaciji publikacije Manjinskimediji - generisanje kapaciteta, nastale radom treće regionalne konferencije posvećene medijima na jezicimamanjina. Konferencija je održana u organizaciji dnevnog lista na mađarskom jeziku Magyar szo, Heror Media Pointi centra za razvoj manjinskih i lokalnih medija.

PIzvor: danas

Publikacija kao putokaz u daljem radu Nataša Heror objasnila je da je publikacija Manjinski mediji - generisanje ka-paciteta veoma značajna kao dokument, s obzirom da se nakon svake održanekonferencije o medijima na manjinskim jezicima objavljuje publikacija, kojamože svakome poslužiti kao putokaz u daljem radu. Ovom prilikom najavljenaje i sledeća Konferencija koja će biti održana 5. novembra ove godine, u pros-torijama Asocijacije medija Srbije, u Beogradu, pod nazivom Razvoj medijskihbrendova. Da li smo spremni na eksperiment?

Danas Radio televizija Vojvodine obavlja svoju funkciju javnog servisa, ali je bitno da i u lokalnim samoupravama, mediji direktno sa lokalnog ili regionalnog nivoa, zastupaju interese

i informišu pripadnike nacionalnih zajednica

Što donosi privatizacija koja je u tijeku, ukom smjeru bi moglo ići informiranje sobzirom na to tko su novi potencijalnivlasnici medija i kakva je budućnostinformiranja na jezicima nacionalnih za-jednica, teme su kojima se bavimo uovom tekstu.

NOVINARsTVO ILI PROPAGANdA

Privatizacija medija i izlazak države izvlasništva u medijima tema je o kojoj sedugo govori i polemizira argumentimaza i protiv. No, konačno je izgleda došaokraj za državne/općinske medije koji sunekada postajali u skoro svim općinamai gradovima i čiji su osnivači bile lokalnesamouprave koje su ih u potpunosti ilidjelomice i financirale, jer se do koncalistopada mora okončati privatizacijamedija. Ovog ljeta tako je oglašena pro-daja 37 medija od 72 koliko ih je udržavnom/ općinskom vlasništvu. Dozaključenja ovog teksta prodano je 13.Neki su prodani iz prvog puta, neki ćenove vlasnike potražiti na novim aukci-jama, a neki će biti i ugašeni. Svakako daje proteklih tjedana prodaju medija obil-ježila vijest da je Radio Šid prodan pocijeni koja je 76 puta veća od početne ida je za njega plaćeno oko 536.000 eura,što je više nego li za Studio B, kao i vijestda je RTV Bačka Palanka prodana po 25puta većoj cijeni od početne i to za četvrtmilijuna eura, iako ne posjeduje nikakvuimovinu. Već prve aukcijske prodaje uorbitu su izbacile i nekoliko imena kojanemaju veze s medijima, ali kojase pojavljuju kao kupci i po nekoliko,prije svega, TV postaja.

“Još smo na samom početku ovogprocesa, te bi bilo neozbiljno davati neke

paušalne ocjene o tome kakav će bitiishod novog kruga privatizacije medija.U svakom slučaju, privatizacija je ipakmanje zlo. Lokalni mediji koji su u vlas-ništvu države, to jest lokalnihsamouprava, (bili) su prenositelji propa-gande vlasti – čast izuzecima, naravno.

Vlastodršci su ih tretirali kao svoje vlasni-štvo, gdje uvijek mogu doći i govoriti što

god žele, ionako im nitko neće postavljatidelikatna pitanja. Privatizacija će ovunaviku političara na neki način mijenjati,ili bar otežati lokalnim vlastima da plasi-raju svoju propagandu u etar, iako većsada vidimo primjere kako namjeravajuu pojedinim lokalnim samoupravamaočuvati svoje dosadašnje ‘pravo’ na ovemedije – protuzakonito, dakako”, kaže zaHrvatku riječ novinar Csaba Pressburger,član IO Nezavisnog društva novinara Voj-vodine.

Slobodan Krajnović, glavni i odgovorniurednik novosadskog Radija 021, neočekuje velike lomove na medijskoj sceniposlije privatizacije i ne očekuje prom-jene na gore glede informiranja građana.

“Hajde da se prvo zapitamo – gdje smomi to danas? Ovakva medijska slika Sr-bije najgora je u posljednjoj dekadi. Nijese ona pokvarila jučer ili danas, većmediji postepeno propadaju i poste-peno teče taj proces urušavanja, nesamo medija već i novinarske profesije.

Novinarstvo u Srbiji dotaklo je dno i nevidim gdje možemo dalje potonuti. Štose tiče medija koji trebaju sada prijeći uruke novih vlasnika, ne mogu reći da će

Češka zajednica

6 Minority News

srbiji trenutačno ima 110 TV i 325 radio postaja. Tiraža dnevnih novinaje 500.000 primjeraka, a samo prije dvije godine bila je 750.000. Ove go-dine procjene su da će mediji kroz marketing dobiti oko 130 milijunaeura, ali će 70 postotaka tog novca ≫otići≪ TV postajama. Važan je i

podatak da se godinama smanjuje i količina novca u marketingu, pa je tako samoprije dvije godine ta brojka, umjesto sadašnjih 130 milijuna, bila 175 milijunaeura. Tako u brojkama izgleda današnje medijska scena u srbiji.

U

ŠTO dONOsI PRIVATIzAcIJA MedIJA

Od LOŠeG ne može GOReAutor: Zlata Vasiljević / Izvor: Hrvatska riječ

Od 72 medija u državnom vlasništvu do sada prodano 13 n Novi vlasnici moraju programsku shemuzadržati pet godina, pa i programe na jezicima nacionalnih zajednica

Novinarstvo u Srbiji dotaklo je dno i ne vidim gdje možemo dalje potonuti.

Hajde da se prvo zapitamo –gdje smo mi to danas?

Ovakva medijska slika Srbijenajgora je u posljednjoj

dekadi. Nije se ona pokvarilajučer ili danas, već mediji

postepeno propadaju i poste-peno teče taj proces uruša-vanja, ne samo medija već i

novinarske profesije

građani neke općine biti uskraćeni za in-formiranje. Možda će biti uskraćeni zainformiranje na koje su do sada navikli,ali nisam siguran ni da je to bilo informi-ranje potrebno javnosti. Prije svega mis-lim na općinske medije o čijoj privatizacijise govori od 2007. godine i za koju su serokovi jako dugo prolongirali. Sada smodošli u situaciju da se to radi ‘na vrat, nanos’, jer se sve mora okončati od 31.listopada≪, kaže Krajnović.

(zLO)UPOTReBA JAVNIHINTeResA

Privatizacija znači da će mediji koji su dosada živjeli zahvaljujući stalnim pri-hodima iz općinskih kasa ostati bez togizvora financiranja, te postoji bojazan dato mnogi neće preživjeti.

“Da, sigurno će neke općine ostati bezlokalnog informiranja. To je svakako zažaljenje. Ali treba postaviti pitanje: jesuli mediji u vlasništvu lokalne samoupravedo sada ispunili svoju ulogu? Jesu li služilijavnom interesu? Jesu li bili kritički nas-trojeni prema lokalnim vlastima? Opet,čast izuzecima ali većina tih medija, kojiće biti možda ukinuti, ni do sada nisuimali uređivačku politiku nalik javnihservisa!,”kaže Pressburger.

Ono što sada očekuje medije je projek-tno financiranje, ali i tu se krije zamkazvana politički utjecaj, koji se, pokazali sui ovogodišnji natječaji, nikako ne možezanemariti.

“Ovo je bila prva godina u kojoj se sred-stva dijele po novom modelu. Prvapozitivna stvar je da sada mogućnostsudjelovanja na natječaju imaju svi,pomak je i što komisija koja donosi od-luke većinski mora biti sastavljena od

predstavnika neovisnih medijskih orga-nizacija ili novinarskih udruga i da neo-visni članovi komisije budu u većini, štoznači da uvijek mogu preglasati pred-stavnike općinskih vlasti. Pokazalo se ovegodine da ni to nije baš najbolji model,a sve te nepravilnosti trebale bi se ispra-viti u narednim natječajima. Bilo je nam-ještanja, političkih utjecaja, namještanjakomisije, ali bar u polovici općina tofunkcionira sasvim pristojno”, kaže

Krajnović, koji projektno financiranje vidikao korak prema objektivnom informi-ranju.

MANJINsKI MedIJI

Posebna priča u ovoj priči o privatizacijimedija je sudbina programa koji se emi-tiraju na jezicima nacionalnih zajednica.

“Novi vlasnici medija će morati zadržatimanjinske programe u sadašnjem oblikunajmanje do pet godina. Što će bitiposlije, to nitko ne zna. Ni radijske, nitelevizijske frekvencije nisu dane do-životno, i to treba imati na umu. Inače,ja ne vidim razloga da novi vlasnici, kojiće eventualno kupiti elektroničke medijekoji imaju programe na manjinskimjezicima, čim budu mogli, ukinu teemisije. Zašto bi to uradili? S jednestrane, mogu konkurirati za određenasredstva koja su namijenjena za održa-vanje programa na manjinskim jezicima,s druge strane možda će biti i marketin-ški isplativo emitirati manjinske emisijeu sredinama gdje je manjinski živalj uvećini”, optimistički na ovo gleda Press-burger.

Možda tom optimizmu ima i mjesta, jerje potporu programima na jezicima na-cionalnih zajednica obećao i Pokrajinskitajnik za kulturu i javno informiranjeSlaviša Grujić, koji je na prezentaciji pub-likacije Manjinski mediji – generiranjekapaciteta istaknuo da je bitno da medijina lokalnom ili regionalnim nivou in-formiraju o dešavanjima u nacionalnimzajednicama, i po njegovom mišljenjupostojanje takvih medija, kao i njihovostabilno financiranje, ne treba biti upit-no.

Privatizacija koja je u tijeku ne odnosi sena medije čiji su osnivači nacionalnavijeća nacionalnih zajednica, ali se i onimoraju boriti za svoj opstanak na

7 Minority News

Ali treba postaviti pitanje: jesu li mediji u vlasništvu lokalne samouprave do sada ispunili svoju ulogu? Jesu li služilijavnom interesu? Jesu li bili kritički nastrojeni prema lokalnim vlastima?

Možda tom optimizmu ima i mjesta, jer je potporu programima na jezicima nacionalnih zajednica obećao i Pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić

Novi vlasnici medija će moratizadržati manjinske programeu sadašnjem obliku najmanje

do pet godina. Što će bitiposlije, to nitko ne zna.

Ni radijske, ni televizijskefrekvencije nisu dane

doživotno, i to treba imati naumu

surovom tržištu, smatra ravnateljicalista Magyar Szo Rozalija Ekres, a njenaideja je udruživanje.

“Mislim tu na udruživanje i zajedničkinastup prema oglašivačima, odnosno naukrupnjavanje zajedničkog tržišta kojemi kroz naše tiskane medije, a sada veći elektroničke, nudimo našim oglašiva-čima. Što znači da bi takav pristupomogućio nekom oglašivaču da svojoglas ili reklamu plasira ne populacijiod 250.000 ljudi, koliko broji mađarskapopulacija, nego još na 50 ili 60 tisućaSlovaka, 50.000 Hrvata i drugih nacional-nih zajednica”, kaže za naš list rav-nateljica mađarskog dnevnog lista.Ovo je tek ideja, ali bi mogla biti dobarput. To najbolje znaju elektronički medijikoji su svojevremeno udruženi u ANEMsudjelovali i u zajedničkom marketingui u ovisnosti od slušanosti svoga pro-grama dobivali dio marketinškog kolača.

KOMe TReBA ReGIONALNIseRVIs?

Zakon nalaže da se država mora povućiiz vlasništva u medijima, te se svi medijiili moraju privatizirati ili će se ugasiti. No,prije usvajanja zakona bilo je i takvihglasova koji su se zalagali za takozvaneregionalne javne servise, koji bi trebaliosigurati informiranje građana otemama značajnim za određenu regiju.

“Što se tiče ideje regionalnih ili lokalnihjavnih servisa, o tome se može diskuti-rati. Najveći problem bi bio naravno fi-nanciranje tih oblika javnih servisa.Građani nisu voljni financirati ni pokra-jinski ili republički javni servis, pa čistosumnjam da bi bili oduševljeni nekimnovim nametima za održavanje dodat-nih medija.

Po meni, bilo bi idealno da se svakalokalna zajednica izjasni na nekomreferendumu želi li lokalni/ regionalnijavni servis u svom okruženju i da gaputem pretplate financira. Ako jednalokalna zajednica bude bila dovoljnozrela i spremna radi javnog interesa fi-nancirati svoj javni servis koji će raditi poadekvatnim principima, trebalo bi ihpustiti da to i ostvare” smatra Press-burger.

No, Slobodan Krajnović, koji je sa one

“druge srane”, odnosno iz medija koji jeod početka bio u privatnom vlasništvu,ideju o regionalnim javnim servisima

uopće ne prihvaća.

“Srbija, ovakva mala kakva je, jedinstvenje primjer da ima dva javna servisa. Pomeni jedan javni servis, a u našemslučaju dva, je sasvim dovoljan. Ako RTVVojvodine ima dopisništvo u svakomvećem mjestu u Vojvodini, koja je svrhanekih regionalnih servisa? U tome daljudi koji su navikli da žive od novca izopćinskih kasa nastave živjeti na tuđojgrbači?”, kritički se na tu ideju osvrćeKrajnović.

Što donosi privatizacija medija bit će jas-nije za nekoliko mjeseci, kada se bude

vidjelo što su stvarne namjere onih kojise danas pojavljuju kao kupci. Jesu lispremni uložiti svoj novac ili se medijažele dokopati samo da bi iz još nekogizvora namaknuli koji državni dinar, da lise iza svega kriju interesi političkihstranaka, kakav interes ima netko tko ukupovinu medija uloži stotine tisućaeura iako zna da ne može vratiti uloženo,i još mnoga druga pitanja stoje otvorenaza tjedne koji dolaze. Samo da nebude kao u slučaju prodaje medija odprije sedam, osam godina kada je većinaprivatizacija pošla “po zlu”.

IMA LI OVdJe NOVINARA?

»Često se govori da će privatizacijommedija građani biti uskraćeni za informi-ranje o lokalnim temama. Što su tolokalne teme? U većini slučajeva kod nasse lokalno izvještavanje svodi na izvješ-tavanje u korist vladajuće stranke,bez obzira na to koja je partija na vlasti.

Ljudi u medijima koji su u općinskomvlasništvu više se ne prepoznaju kaonovinari, već jednostavno kao službenicikoji rade za aktualnu vlast i bave setemama koje oni nameću, odnosnobave se pozitivno-propagandnim izvje-štavanjem onoga što trenutačno radivlast. Ne kažem da toga nema i u privat-nim medijima, ali je to daleko manjeprisutno nego li u općinskim medijima«,kaže Krajnović i podvlači da su medijimazavladale partije, što je proces započetjoš početkom dvijetisućitih.

8 Minority News

Zakon nalaže da se država mora povući iz vlasništva u medijima, te se svi mediji ili moraju privatizirati ili će se ugasiti.

Što donosi privatizacija medija bit će jasnije za nekoliko mjeseci, kada se bude vidjelo što su stvarne namjere onihkoji se danas pojavljuju kao kupci. Jesu li spremni uložiti svoj novac ili se medija žele dokopati samo da bi iz još

nekog izvora namaknuli koji državni dinar

Srbija, ovakva mala kakva je,jedinstven je primjer da imadva javna servisa. Po meni

jedan javni servis, a u našemslučaju dva, je sasvim

dovoljan. Ako RTV Vojvodineima dopisništvo u svakomvećem mjestu u Vojvodini,

koja je svrha nekihregionalnih servisa? U tomeda ljudi koji su navikli da živeod novca iz općinskih kasa

nastave živjeti na tuđojgrbači?

9 Minority News

Katolička zajednica

- Karitas subotičke biskupije već mese-cima pomaže migrantima u Kanjiži i Su-botici. Na granici je već teža situacija,naime Crveni krst i UNHCH ne dozvo-ljavaju da imamo direktne kontakte saizbeglicama. To nisu dozvolili ni kada jeapostolski nuncij, dr Orlando Antonini, usredu i u četvrtak posetio Horgoš2 kakobi podelio pakete pomoći – izjavio jeLaslo Nemet.

Karitas za smeštaj migranata ima dvakontejnera gde je uposleno dvoje ljudi.Na Horgošu je podeljeno 500 paketapomoći i za veoma kratko vreme je saku-pljeno 200 hiljada evra za pomoć mi-grantima.

Govorili su i o tome da su u školstvu odprvog septembra na snazi mnogo strožipropisi, zbog čega se odeljenja sa malimbrojem učenika spajaju da bi brojučenika dostigao 15 (kod manjinskihrazreda je broj učenika potrebnih zaodeljenje 5, ali biskupi kažu da se totumači prilično slobodno), zbog čega je

drastično smanjen broj časova učiteljaveronauke, pa su se pojavili problemi saugovorima o radu, jer ove učitelje školene mogu prijaviti za puno radno vreme.

- Gospoda biskupi su pozdravili rimskuposetu predsednika Nikolića koji se uVatikanu susreo sa Papom. Oboje suutvrdili da katolička crkva ima izuzetnopozitivu ulogu u srbijanskom društvu i da

doprinosi razvoju istog. Mi želimo da toostane tako i u budućnosti, odnosno dase taj pristup vidi i prilikom povraćajacrkvene imovine. Danas je skoro gorasituacija nego pre par godina, skoro seoseća da nedostaje ne samo političkavolja, nego se čine i konkretni koraci dase određena pitanja ne reše – rekao jebiskup zrenjaninske crkvene županije.

Prema rečima biskupa, zbog opstrukcijedržavnih organa mnogo se rešenjaizgubi, a Agencija za povraćaj imovine nenabavlja po dužnosti dokumenta kojanedostaju, mada bi joj to bila obaveza pozakonu.

Prema njegovim rečima, za crkvu je odključne važnosti zakon o javnimslužbama koji je u pripremi, jer premanacrtu istog bi država oduzela imovinskopravo istorijskih crkvenih zajednica nadgrobljima. Prema biskupima to bi značiloda država praktično nacionalizuje grobljau vlasništvu crkava čime bi se ugrozileodredbe zakona o crkvenim zajedni-cama. Dodao je da zvaničnici nemaju snjima dijalog u vezi groblja koja su odcrkve oduzeta još šesdesetih godina jed-nom gradskom odlukom, mada tagroblja nisu nacionalizovana.

- Pet godina radimo na povraćaju našihmatičnih knjiga, katolička crkva je u pot-punosti ispunila sve svoje zakonskeobaveze, ali je taj proces ipak prekinut.Srpska vlada na naša pitanja u vezi togajednostavno ne odgovara. Nerazumljivoje za nas, po kojoj osnovi ministar IvicaDačić deli službene pasoše, pošto to radina prilično samovoljan način: neki dobijuovakve pasoše, a neki ne dobiju nikakve– rekao je Laslo Nemet.

Katolički biskupi su izjavili da se u Srbiji idalje emituje program Radio Marija iizrazili nadu da će od nadležnih državnihorgana dobiti i regionalne i nacionalnefrekvencije.

Katolička crkva pomaže migrantecrkvene zajednice mogu izgubiti vlasništvo nad svojim grobljima – Učitelji veronauke su u problemima

zbog spojenih odeljenja

subotici su zasedali biskupi katoličke crkve u srbiji. O temama sastankasu govorili mr stanislav Hočevar, biskup beogradski, msgr. dr LasloNemet, zrenjaniski biskup, i mr Mirko Štefković, subotički biskup.Biskupi su kao posebno pitanje istakli mogućnosti za pomoć mi-

grantima, odnosno izbeglicama koje prolaze srbijom. Rekli su da pojava počinjeda izmiče kontroli jer ne postoji jasna međunarodna strategija, odnosno jasanstav za konrolu humanitarnog problem.

UIzvor: Magyar szo

Za crkvu je od ključnevažnosti zakon o javnim

službama koji je u pripremi,jer prema nacrtu istog bidržava oduzela imovinsko

pravo istorijskih crkvenih za-jednica nad grobljima. Prema

biskupima to bi značilo dadržava praktično

nacionalizuje groblja uvlasništvu crkava čime bi seugrozile odredbe zakona o

crkvenim zajednicama

Karitas za smeštaj migranata ima dva kontejnera gde je uposleno dvoje ljudi. Na Horgošu je podeljeno 500 paketapomoći i za veoma kratko vreme je sakupljeno 200 hiljada evra za pomoć migrantima

Proslava jednog od najlepšihsačuvanih običaja kod Bunjevacazapočela je okupljanjem učesnika ubunjevačkim narodnim nošnjama is-pred Bunjevačke matice, odakle jesvečana povorka praćena tambu-rašima krenula dalje ka glavnomgradskom trgu gde je, na radost broj-nih prolaznika, odigrano Velikobunjevačko kolo. Prateći tradiciju,predsednica NSBNM mr SuzanaKujundžić Ostojić, položila je venacna bistu velečasnog Blaška Rajića,posle čega je proslava nastavljenasvečanom akademijom u Velikojvećnici Gradske kuće.

Nakon intoniranja himne Srbije isvečane bunjevačke pesme, naj-svečaniji, a ujedno i najlepši trenutakDana Dužijance usledio je kad suovogodišnji bandaški par Milica Tum-bas i Bojan Kozma predsedniciSaveta predali hleb od novog žita, uzreči da je „hleb simbol zajedništva ineka zato drži našu zajednicu u slozi”.

– „Dan Dužijance” je proslava hlebaod novog žita, to je proslavajedneplodne godine koju mi vekovimaobeležavamo na različite načine.Nekad samo na njivama i salašima,od 1911. i u crkvi,a od 2006. godineBunjevački nacionalni savet je oda-

brao ovaj dan za svoj nacionalnipraznik jer je ljubav prema Dužijancii onošto ona čuva u sebi kao običaj,bitnas Bunjevaca – rekla je tom pri-likom predsednica Nacionalnog sa-veta bunjevačke nacionalne manjine.

U ime Grada, okupljenima seobratiozamenik gradonačelnika TomislavVeljković, koji je, čestitajući ovajpraznik, potvrdio da Grad pridaje ve-liki značaj Bunjevcima.

“Ovo je vrlo bitan dan za bunjevačkunacionalnu zajednicu, a mogu dakažem i za Grad Suboticu. Mi smo poprvi put ove godine doneli odluku dase Festival bunjevačkog narodnogstvaralaštva uvrsti u red manifes-tacija koje su od posebnog značaja zaGrad Suboticu. Festival, u okvirukojeg se obeležava Dan Dužijance,izuzetno je značajan za kulturu GradaSubotice i za zajedništvo, jer samo

Bunjevačka zajednica

10 Minority News

U ime Grada, okupljenima seobratio zamenik gradonačelnika Tomislav Veljković, koji je, čestitajući ovajpraznik, potvrdio da Grad predaje veliki značaj Bunjevcima

slava žita, hleba i svih BunjevacaOBeLeŽAVANJeM NAcIONALNOG PRAzNIKA BUNJeVAcA - dANA dUŽIJANce zAVRŠeN

XIV FesTIVAL BUNJeVAČKOG NAROdNOG sTVARALAŠTVA

Izvor: Bunjevačko nacionalno vijeće

ao kruna mukotrpnog rada naših ratara i kao simbol zajedništva,hleb treba da drži našu zajednicu u slozi. dan dužijance, jedan odčetiri nacionalna praznika bunjevačke nacionalne manjine,svečano je obeležen u ponedeljak, 17. avgusta, u organizaciji

Bunjevačkog nacionalnog saveta. Ove godine je dužijanca održana usklopu XIV Festivala bunjevačkog narodnog stvaralaštva, koji je uvršten umanifestacije od posebnog značaja za Grad suboticu.

K

11 Minority News

zajedništvo više nacionalnih manjina,više nacija, čini ovaj grad gradommira i gradom koji pruža gostoprim-stvo i suživot svim građanima Subo-tice” – zaključio je Veljković.

Među brojnim gostima koji su pri-sustvovali svečanoj akademiji bio je isavetnik u Kancelariji za ljudska imanjinska prava, Vlado Radulović.On je svim Bunjevcima čestitao ovajpraznik, te je rekao da Kancelarija većduži niz godina odlično sarađuje sNacionalnim savetom bunjevačkenacionalne manjine, te je izrazio si-gurnost daće se tako nastaviti iubuduće.

“Nacionalni savet odlično radi,poslovi u one četiri oblasti u kojimaostvaruje svoje nadležnosti - u obra-zovanju, informisanju, službenojupotrebi jezikai pisma i kulturi su ve-liki, i meni preostaje da se nadam daće u narednom periodu Bunjevačkinacionalni savet nastaviti na istinačin da funkcioniše, a možda čak i uvećoj i boljoj meri” – rekao je on.

Svečanu akademiju je pratio prigo-dan program, praćen i čitanjem novi-narskog teksta o prvoj Dužijanciodržanoj u crkvi 1911. godine, a sobzirom na to da bunjevačka zajed-

nica ove godine obeležava dve sto-tine godina od rođenja biskupa IvanaAntunovića, njemu u čast pročitanaje pesma „Pozdrav bunjevačkim išokačkim novinama” iz 1870. godine,dok su o značaju hleba govorilinajmlađi članovi Bunjevačkog kul-turnog centra „Tavankut” koji u Os-novnoj školi „Matija Gubec”izučavaju izborni predmet bunjevačkigovor s elementima nacionalne kul-

ture.

Program je sa spletom bunjevačkihigara ulepšao i folklorni ansambl BKC„Tavankut”.

Posle svečane akademije, gosti iučesnici „Dana Dužijance” su nas-tavili dalje ka restoranu „SpartakS”,gde je održano tradicionalnoBandašicino kolo.

Festival, u okviru kojeg se obeležava Dan Dužijance, izuzetno je značajanza kulturu Grada Subotice i za zajedništvo,jer samo zajedništvo više nacionalnih manjina, više nacija, čini ovaj grad gradom mira

Nacionalni savet odličnoradi, poslovi u one četiri

oblasti u kojima ostvarujesvoje nadležnosti -

u obrazovanju,informisanju, službenojupotrebi jezikai pisma

i kulturi su veliki, i menipreostaje da se nadam daće u narednom periodu

Bunjevački nacionalni savetnastaviti na isti način da

funkcioniše, a moždačak i u većoj i boljoj meri

Program je sa spletom bunjevačkih igara ulepšao i folklorni ansambl BKC „Tavankut”

Svi su oni štokavci, a stari zavičaj valja imtražiti u nekadašnjim županijama Ličkoji Modruškoj, te na prostorima okoPetrinje i Gline. U istraživanju hrvatskihgovora u Banatu, kako rumunjskom takoi jugoslavenskom, naš uvaženi dijalek-tolog Ivan Brabec navodi da matice umr-lih starčevačke župe sadrže zapise oselima u Lici i Kordunu, odakle potječuprvi tamošnji Hrvati. U posebnu skupinubanatskih Hrvata, slobodno rečeno,spadao bi nekadašnji živalj u NovomBečeju, koji je tamo zabilježen već nakraju prve polovice XIX stoljeća. Pretežitbroj njih bavio se brodogradnjom.

U Novom Bečeju, središtu žitarske tr-govine, bila je naime glavna sred-njobanatska skela na Tisi. Izgradnjomželjezničke pruge Novi Bečej je izgubiodotadašnje svoje značenje, pa su sehrvatski brodograditelji u većem brojuraselili, a zabilježena su i pomađarivanjabečejskih hrvatskih obitelji. Po podacimaAnte Jagića iz 1924. godine bilo je uRadojevu oko 350 Hrvata, u Boki je nji-

hov broj iznosio nešto manje od 700, au Neuzini ih je bilo oko 200. Bilo je to većvrijeme kad su stali gubiti hrvatskeopćine i škole. Po Vladimiru Mitroviću tesu se brojke 1977. godine znatno sma-njile, pa je ostalo u Radojevu 51, u Boki215 te u Neuzini svega 37 Hrvata.

cRKVA Je OdUVIJeK OKUPLJALAsVOJU PAsTVU

Središte okupljanja zrenjaninskih kato-lika je rimokatolička katedrala, kojaskupa s još dva objekta, čini jednucjelinu.

Tu su zgrada rimokatoličkog župnogureda, podignuta u drugoj polovici XIXstoljeća u neorenesansnom stilu, i gradarimokatoličkog biskupskog ordinarijata,podignuta 1912. godine, jedna odnajznačajnijih i najvrednijih secesijskihostvarenja u Zrenjaninu. Vanjska fasadakatedrale uređena je 1990. godine, adotrajali pod obnovljen je mramornimpločama 2001. godine. Od pet zvonanajveće je iz doba gradnje crkve, četiri

manja odnijeta su u I svjetskom ratu, anova izlivena 1938. godine u Zagrebu.Jedno od njih napuklo je 2001., pa jepretopljeno i ponovno izliveno 2002. go-dine. Velikobečkerečka župna crkva,poslije Prvog svjetskog rata postajeglavni hram (protokatedrala) 1923. go-dine, kada je utemeljena banatska apos-tolska administracija. Jovan Pavao IIsvojom bulom iz 1996. godinedotadašnju apostolsku administracijupodiže na rang biskupije, a glavna crkvaove regije postaje katedrala.

KULTURA

Po popisu iz 2011. godine u Zrenjaninu,među 26 nacija, živi i 373 Hrvata, štotvori 0,48 postotaka od ukupno 76.511žitelja.

Manji dio ove nevelike nacionalne zajed-nice okuplja Hrvatska kulturna udrugaAntun Gustav Matoš. Temelje oveudruge postavili su Aleksandar Lakatuš iSilvija Pavlović.

“Od osnivanja Matoša proteklo je dvijegodine, a još i dan-danas se borimo zasvakoga člana. Ljudi jednostavno nisunaviknuti da u našem gradu postojiudruga kulture s hrvatskim predznakom.No, mi uporno stvaramo osnovu za oku-

12 Minority News

Hrvatska zajednica

HRVATI U BANATUNisu tikva bez korijena

Autor: Ivan Andrašić / Izvor: Hrvatska riječ

ultura zbližava ljude i jedan je od elemenata koji će znatno pridonijetida zaboravimo sve ružno iz devedesetih godina. skupina pripadnikahrvatskog naroda koja danas živi u Banatu naseljava, u manjem ilivećem postotku, mjesta – Boka, Neuzina, Perlez, starčevo i Opovo, a

značajniji broj živi u zrenjaninu. K

13 Minority News

pljanje na taj način što u suradnji s Grad-skom knjižnicom promičemo našu na-cionalnu kulturu putem književnihvečeri. Dovodili smo jaka literarna imenaiz Hrvatske, poput Vedrane Rudan i Ro-mana Simića Bodrožića. Za sada smoprezadovoljni, jer su nam ovi majstoririječi napunili dvorane u kojima smo ihpredstavili. Nadam se da ćemo stva-njem bolje financijske osnove i jačekadrovske ekipe uspjeti i proširiti našedjelatnosti, da ćemo i sami uspjetipripremiti bar neke programe”, pričaLakatuš.

Silvija Pavlović podsjeća ga na vrlo usp-jelu ovogodišnju izložbu fotografija. Ljudise polako navikavaju da i mi orga-niziramo kulturna događanja u gradu, nanašu veliku radost, vrlo posjećena.

Vrijedilo se zbog toga truditi, satisfakcijanam je to što smo opstali i što Zrenja-ninci, ne samo Hrvati, očekuju od nasnove manifestacije. Organizirali smo ijednu izložbu fotografija Rovinja. Izložbaje našim sumještanima približila jedandaleki grad na hrvatskom primorju, uprekrasnoj Istarskoj županiji.

Vjerujem da je to dalo pozitivne rezul-tate, da kultura zbližava ljude i da jejedan od elemenata koji će znatno do-prinijeti da zaboravimo sve ružno izdevedesetih godina, nadovezao seLakatuš.

Ove napore skupine entuzijasta zami-jetila je i lokalna vlast. Nije to bila nekavelika potpora materijalne naravi, ali nijebilo ni saplitanja.

“Očekivao sam malo veću materijalnupotporu, međutim, u kontaktima s pred-stavnicima drugih kulturnih udrugauočio sam da su nam financijski prob-lemi isti, bilo da su u pitanju nacionalnomanjinske udruge, ili udruge većinskognaroda. Mislim da bi u krovnoj institucijinaše nacionalne zajednice mogli imatimalo više sluha za naše potrebe, nesamo materijalne. Nama, koji smo naneki način izolirani, prijeko je potrebnoprisustvo čelnika naše zajednice i pred-stavnika diplomacije naše matičnedržave na manifestacijama koje orga-niziramo. Ovako, kad nam u prve redovedođu predstavnici lokalne vlasti, a njihnema, osjećamo se nekako odbačeno odsvojih. Svi bi trebali ozbiljno razmislitikakva je razlika biti Hrvat u Subotici i bitiHrvat u Banatu. Znam da smo daleko, aline toliko da se povremeno ne bi moglividjeti na našem terenu. Samo na tajnačin pokazali bismo lokalnoj zajednicida nismo tikva bez korijena, a naše

članstvo i ovdašnji Hrvati koji su još pod-ložni nekim nedefiniranim strahovima,dobili bi novi vjetar u leđa”, govoriLakatuš.

Financiranje društva za sada je pre-pušteno pojedincima. “Puno vlastitihsredstava gospodina Lakatuša uloženo jeu rad udruge. Plašim se da će doći vri-jeme kad to neće biti moguće, jer suuvjeti poslovanja u ovoj državi sve teži.Što ćemo onda? Najžalosnije bi bilo daiz tih razloga prestanemo s našim ak-tivnostima”, dodaje Pavlović. Lakatuš iPavlovićeva jedinstveni su u željamaglede budućega rada.

POLITIČKO ORGANIzIRANJe

Izlaz vide u tijesnoj suradnji stranke i kul-turne udruge. “Kod nas se poklopilo dasu nam i u stranci i u udruzi isti ljudi.Najveći problem u radu predstavlja namneiskustvo u radu. Imamo volje, imamosrca, ali nam nedostaje znanje. Upravo utom segmentu ključnu ulogu bi trebaliodigrati operativci stranke i operativciHNV-a. Oni bi trebali obilaziti teren i ra-diti s nama u edukacijskom smislu,praktično, trebali bi nas poučiti koje bibile smjernice našega rada, kako pravilnoplanirati i realizirati naš rad, kako sepostaviti prema našima, a kako premapolitičkoj zajednici i slično. U medijimapuno čitamo o radu naših udruga, oso-bito u Hrvatskoj riječi. Pozdravljamdolazak novinara ovoga glasila na našteren, naš rad će znatno potaknuti svakoslovo napisano o nama”, kaže Lakatuš.

Lakatuš i Pavlović otišli su i korak dalje.Okupili su neophodan broj ljudi i formi-rali MO DSHV Zrenjanin. “Ni ovo nije išlolako, ali se polako uhodavamo i cilj namje da na narednim izborima osiguramopoziciju u tijelima lokalne uprave bar zajednog našeg člana. Politika se kod nasgeneralno vezuje za neke interese, a mismo svojim članovima objašnjavali da jenaš interes život u Republici Srbiji, uzočuvanje svojeg nacionalnog identiteta ipotrebe da se čuje i naš glas. No i tu sepojavljuje isti problem koji nas muči ukulturi. Čuli smo malo slavljeničkih frazaprigodom osnutka Odbora, a potomsmo prepušteni sami sebi. Kako senikada prije ovoga nisam bavio poli-tikom, priznajem da pomalo lutam, ali senadam da će doći neka bolja vremena zastranku, možda i novi ljudi. U svakomslučaju pošteno bi bilo da se izjasnejesmo li im mi uopće i potrebni, ilipolitički namjeravaju djelovati samo uSubotici i okolici. Ukoliko računaju nanas, komunikacija bi trebala biti puno,puno bolja, ne bi se smjela svoditi samo

na moje povremene odlaske u Suboticuna sjednice Vijeća. Mi smo u ovim uvje-tima uradili ogroman posao na terenu,u poseban birački popis upisali smo šestputa više Hrvata nego što nas je bilo napopisu 2002. godine”, kaže Lakatuš.

Svjetlo na kraju tunela vidi samo u prom-jeni odnosa centrale u Subotici, ali idiplomacije matične domovine premaHrvatima na istoku i jugu Vojvodine.

“Centrala nas mora podržati, materijalnoi moralno. Možda je to i mali poklon zaSvetog Nikolu djeci ovdašnjih Hrvata,možda poneki posjet nekog od našihčelnika i razgovor s ljudima, vjerujem,učinili bi puno”, završava priču Lakatuš.

NeGATIVNI TReNd

Prva doseljavanja Hrvata u Starčevozapočela su još polovicom XVIII, amasovnija potkraj XVIII i početkom XIXstoljeća. Po popisu iz 1953. godine uovom mjestu je živjelo 25,80 postotakaHrvata, a danas je etnička slika osjetnoizmijenjena, jedva ih je 4 postotka.Desetljećima nakon II svjetskog rata brojHrvata u Opovu kretao se oko tisuće, dabi se 1991. godine naglo smanjio.

Naime, Hrvatima se izjasnilo 530 osoba,ali se pojavilo i 520 Jugoslavena, koji seranije nisu tako izjašnjavali. Na popisu2002. godine bilježi se osjetno sma-njenje broja pripadnika ovih dviju kate-gorija, pa se Hrvatima izjasnilo 349osoba, a Jugoslavenima 204. Kako senegativni trend nastavlja, posve jeizvesno da će se Hrvati u ovoj sredini zarelativno kratko vrijeme potpuno asimi-lirati u većinski narod.

Hrvatima se izjasnilo 530osoba, ali se pojavilo i 520Jugoslavena, koji se ranijenisu tako izjašnjavali. Na

popisu 2002. godine bilježise osjetno smanjenje broja

pripadnika ovih dvijukategorija, pa se Hrvatima

izjasnilo 349 osoba,a Jugoslavenima 204. Kako

se negativni trend nastavlja,posve je izvesno da će seHrvati u ovoj sredini zarelativno kratko vrijeme

potpuno asimilirati uvećinski narod

– Zadovoljstvo nam je da na ovommestu po prvi put predstavimo našimposetiocima kulturu i kulturno nasleđeBunjevaca. Mi smo stanovnici NovogSada, naučili smo da živimo s drugimnarodima, ali i želimo svima dapokažemo ono čime se dičimo. Čast namje što imamo podršku Grada Novog Sadaza ovakve događaje, ali i „Kulturnog cen-tra Novi Sad”, i nastojaćemo da u NovomSadu svake godine priredimo „Dane

bunjevačke kulture” – rekla je SvetlanaBabić.

U prostoru „Kulturnog centra NovogSada” tražilo se mesto više, a posetiocisu mogli da uživaju u remek delima odslame, koja su nastala iz ruku vrednihsubotičkih slamarki, dok su kroz prikazeStele Bukvić i prof. dr Saše Markovićamogli da saznaju nešto više o kulturiBunjevaca, o obeležavanju „Dužijance”,jednog od četiri praznika ove nacionalnemanjine, ali i o Ivanu Antunoviću (ovegodine se obeležava 200 godina od nje-govog rođenja), jednoj od najznačajnijihosoba u borbi Bunjevaca za autohtonost,koja i danas traje.

Mr Suzana Kujundžić Ostojić, predsed-nica Nacionalnog saveta bunjevačkemanjine, pozdravila je prisutne, te na-glasila koliko je važno prikazivanje kul-ture običaja, pogotovo u gradu u komežive Bunjevci i koji je značajan za njihovuistoriju.

– Ako ima smisla prikazati Bunjevcimabunjevačku kulturu u Somboru i Subo-tici, svakako da ima smisla pokazati je idrugima. Subotica je za Bunjevce važna,ali je važan i Novi Sad, što se pokazalo i uistoriji. Ivan Antunović, koji je rođen pre

200 godina, je blisko sarađivao sa Mati-com srpskom, a zajedno s njima jenapisao knjigu u poreklu Bunjevaca, kojaje i dan-danas neprevaziđena. Pre 100godina u ovom gradu smo pisali svoju is-toriju na dan Velike narodne skupštine1918. godina. Danas, u vreme Internetai brzine, Bunjevci su se udaljili od NovogSada, iako veliki broj mladih pripadnikaove zajednice dolazi tu da studira, pa iostaje da živi. Volela bih da ovo večebude prva spona u novom razdoblju.

Ispred Grada Novog Sada, Vesna Sr-danov je pozdravila prisutne u imeGradske uprave za kulturu Grada NovogSada, a tom prilikom je i dodala:

– Zadovoljni smo što možemo daučestvujemo u ovako lepoj organizacijiUG „BKC Novi Sad” koji je podržan odstrane Grada Novog Sada, a uz „Danebunjevačke kulture”, podržavamo iobeležavanje 25. novembra, Dana Velikenarodne skupštine. Uspešno sarađuje-mo, nadamo se da će to u budućnostibiti još bolje.

Novosađani imaju priliku da se upoznajusa jednom kulturom o kojoj malo znaju,imaju priliku da se upoznaju sasugrađanima.

Ona je istakla važnost promocije multi-kulturalnosti, kojoj doprinose i pripadnicibunjevačke zajednice, te je naglasila daće Grad Novi Sad i nadalje podržavatikvalitetne projekte koji dolaze iz ove za-jednice.

14 Minority News

Bunjevačka zajednica

Kulturna spona sa suboticomOd 25. dO 30. AVGUsTA OdRŽANI „dANI BUNJeVAČKe KULTURe” U NOVOM sAdU

z pozdravni govor svetlane Babić, predsednice UG „Bunjevački kulturnicentar – Novi sad”, u kome se zahvalila Gradu Novom sadu, Nacional-nom savetu bunjevačke nacionalne manjine, Kulturno-umetničkomdruštvu „Bunjevka”, UG „Bunjevački omladinski centar”, UG

„Bunjevačka vila” i BKc „Tavankut” na podršci u organizaciji, okončan je centralnideo obeležavanja „dana bunjevačke kulture” u Novom sadu.

UIzvor: Nacionalni savet bunjevačke nacionalne manjine

Potpredsjednica BNV Gusinac je u svomobraćanju govorila o ekonomskojdiskriminaciji Bošnjaka i građanaSandžaka te da u svim izvještajima stojida je Sandžak i dalje najnerazavijenijepodručje u zemlji gdje je indeks ljudskograzvoja mnogo niži u poređenju sadrugim sredinama u Srbiji.

Potpredsjednica je posebno istakla da jenegiranje bosanskog jezika, koje je ovihdana prisutno u medijima od strane

predstavnika Srpske akademija nauka iumetnosti, neprimjereno jer zadire upovredu prava na identitet i ljudsko dos-tojanstvo. Bošnjaci su uvijek zvali svojjezik bosanskim kako u književnosti uSandžaku tako i u Bosni i Hercegovini,kao i prvoj gramatici bosanskog jezika irječniku koji je izašao iz štampe čakdvesta godina prije srpskog rječnika.Bosanski jezik je standardizovan i priznatsvim pravnim aktima, tako da svako ne-giranje predstavlja povredu kako indi-vudualnih tako i kolektivnih pravaBošnjaka u Repubilci Srbiji. Potpredsjed-nica Gusinac je istakla da se stečenaprava ne smiju negirati i umanjivati, većse moraju poštovati i unapređivati.Povjerenica Janković je pozvala pred-stavnike svih nacionalnih vijeća nacional-nih manjina da u većem broju podnosepritužbe za zaštitu od diskriminacije jertako mogu da utiču na unapređenje za-štite svojih prava.

15 Minority News

Bošnjačka zajednica

Održan okrugli sto o diskriminaciji nacionalnih manjina

Predstavnicivijeća još češće

zajednoIzvor: Bošnjačko nacionalno vijeće

otpredsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća, Vasvija Gusinac, jeučestvovala na Okruglom stolu u Beogradu koji je organizovala novoiza-brana Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, za pred-stavnike nacionalnih vijeća nacionalnih manjina u srbiji u okviru

Projekta “da ravnopravnost postane stvarnost” koji je finansirala Vlada Norveške.P

Potpredsjednica je posebnoistakla da je negiranje

bosanskog jezika koje je ovihdana prisutno u medijima odstrane predstavnika Srpske

akademija nauka i umetnostineprimjereno jer zadire u

povredu prava na identitet iljudsko dostojanstvo

Članovi resornih odbora Bošnjačkognacionalnog vijeća učestvovali su nadrugim tradicionalnim susretima na-cionalnih vijeća manjinskih naroda inacionalnih manjina koji su organizo-vani u Kovačici.

Tijekom prvog dana susreta resorni od-bori su u odvojenim sastancima iznosiliprijedloge izmjena i dopuna zakona ipodzakonskih akata značajnih za pravanacionalnih manjina, te usaglašavalisadržaj dijela Akcionog plana za poglavlje23 koje Republika Srbija vodi u prego-vorima za pristupanje Evropskoj uniji, aodnosi se na manjinska prava. Na os-novu iznijetih prijedloga odnosnozaključka sa sastanaka resornih odbora,svi predstavnici nacionalnih vijeća sudrugog dana učestvovali u plenumskojraspravi Koordinacije nacionalnih vijećai donosili odluke koje će zastupatiposebna delegacija manjina u razgo-vorima sa nadležnim ministarstvima.Drugi susreti predstavnika manjinskihnaroda i nacionalnih manjina su održanina inicijativu Koordinacije, a predloženoje da se susreti zakazuju i češće anaročito sastanci Odbora za obrazovanjei tima koji učestvuje u izradi akcionogplana zbog bitnosti pitanja obrazovanjana maternjem jeziku i evropskog puta Sr-bije za sve manjinske narode i na-cionalne manjine u Srbiji.

Svake godine tema festivala su na-cionalne manjine, predstavljanje nji-hovih života, verskih i drugih običaja,kulture itd. Upravo iz tog razloga, festivalje jedinstven u Evropi jer je jedini koji sebavi nacionalnim manjinama.

Nagrade dodeljuje višečlani među-narodni žiri, a radovi stižu iz Ukrajine,Slovačke, Rumunije, Poljske, Mađarske,Srbije, Nemačke, Austrije, Švedske ...Na ovogodišnjem festivalu zahvalnicu jedobila novinarka televizije Vojvodine,(drugi program na slovačkom jeziku),

Svetlana Surova, za televizijski prilog"Metamorfoza narodne nošnje uKisaču".

U kategoriji radija, Rita Trifković, novi-narka mađarske redakcije Radio NovogSada, osvojila bronzanu medalju, tj.treće mesto, za prilog "Mešoviti brak"koji predstavlja lepote i poteškoće u jed-nom mađarsko-slovačkom mešovitombraku u Vojvodini.

16 Minority News

Izvor: Radio televizija Vojvodine

VEST

Priznanja za RTV na festivalu u UkrajiniUkrajini, u Užgorodu, održao se internacionalni radijsko-televizijskifestival, "Moj rodni kraj". za radijsko takmičenje na festival supristigla 42 rada, dok su na televizijskom takmičenju učestvovala 74rada.U

Od srca čestitamo Minority News

Poverenica je pozvala nadležne ulokalnim i gradskim organima daubuduće u ovakvim i sličnim slučajevimapostupaju u skladu sa standardima poš-tovanja osnovnih ljudskih prava, zakon-skim i ustavnim obavezama i među-narodnim propisima.

Ona dodaje da su zabrinjavajuće pojaveda se u neuporedivo većem brojuslučajeva ruše nelegalni objekti u kojimastanuju Romi, u odnosu na nelegalnoizgrađene objekte u kojima stanuje

većinsko stanovništvo.

"Ovakav selektivni pristup rešavanjuproblema nelegalno izgrađenih objekataizaziva ozbiljnu sumnju da je u pitanjustrukturalna diskriminacija romske na-cionalne manjine u Srbiji", navela jeBrankica Janković.

Stanovnici neformalnog naselja Grmeču Zemunu u junu su primili odgrađevinske inspekcije opštine Zemunrešenja kojima im je naloženo da samiuklone objekte u kojima stanuju u rokuod jednog dana, a sve pod pretnjomprinudnog izvršenja. U tom naseljustanuje tridesetak romskih porodica,uglavnom raseljenih sa Kosova.

17 Minority News

VEST

Opština zemun obustavila prinudnoiseljavanje Roma

overenica za zaštitu ravnopravnosti, Brankica Janković, pozdravila jeodluku opštine zemun koja je u skladu sa preporukama povereniceobustavila postupak prinudnog iseljavanja stanovnika romskog naseljaGrmeč u zemunu, dok im se ne obezbedi trajni smeštaj.P

vih 14 đaka romske na-cionalnosti koji su ove go-dine završili Osnovnu školu"dragomir Marković" uKruševcu, upisalo se u sred-

nju školu, što je deset učenika višenego pre četiri godine.

To je izjavio Momčilo Mutatović, članmobilnog tima i pedagoški asistent pro-jekta "Ovde smo zajedno evropska po-drška za inkluziju Roma".

Mutatović je agenciji Beta rekao da jetaj dobar rezultat postignut zahvaljućiaktivnosti mobilnih timova u projektukoji je povezao više institucija, in-formisao Rome o pravima, podržaoromsku decu da nastavi školovanje ipomogao im da dođu do stipendija.

Tu kruševačku osnovnu školu pohađa114 romske dece, što je više nego u os-talim osnovnim školama u tom gradu.

Mutatović je kazao da je praćenje upisadece u pripremni pretškolski programbila jedna od prvih aktivnosti koje jekruševački mobilni tim sproveo odmarta prošle godine, kada se GradKruševac priključio projektu.

"Obišli smo naselja Panjevac i Čitluk iutvrdili da, u najvećem broju slučajeva,deca ne dolaze jer su im roditeljima uinostranstvu, radi dobijanja azila",rekao je on.

Kako je naveo, mobilni tim je pomogaoostvarivanje prava srednjoškolaca nastipendiju. Od 500 stipendija, koje su uSrbiji dodeljene u okviru projekta, uKruševcu je stipendiju dobilo sedmorood ukupno 59 đaka romske nacional-nosti, koliko ih je u srednjim školama utom gradu, dodao je Mutatović.

Obezbeđen je i besplatan prevoz za 24đaka koji putuju.

Kroz Lokalni akcioni plan za Romeobezbeđena je besplatna užina za 43đaka od prvog do četvrtog razreda, štoje veoma značajno jer njegovo iskustvoiz naselja "Marko Orlović", u kojemRomi žive, ukazuje da mnoga od tedece ne bi imala šta da pojedu u školi.

Mobilni tim je, kako je dodao, imao dveradionice za upis odraslih u školu. Do 1.septembra je upisano 28 odraslih, apreko Nacionalne službe za zapošlja-vanje su im obezbeđeni besplatni

udžbenici i prevoz. Njihovo školovanjeje u tri ciklusa: prvi do četvrti razred,peti i šesti, i sedmi i osmi razred.

Ranije je data pomoć Romima iznajvećeg romskog naselja "MarkoOrlović" da dobiju lična dokumenta, asada je to učinjeno i u naseljima Prnja-vor i Čitluk.

"Dosta smo postigli tokom proteklihgodinu i po dana. Članovi mobilnogtima koji predstavljaju određene insti-tucije, odlično sarađuju što je dovelodo toga da smo po rezultatima jedni odnajboljih među 20 gradova u kojima seprojekat sprovodi", ocenio jeMutatović.

Napomenuo je da je uspešnomsprovođenju projekta doprinelo i to štoKruševac od ranije sprovodi Lokalniplan akcije za Rome, i to što u tri os-novne škole rade pedagoški asistenti.

Projekat "Ovde smo zajedno evropskapodrška za inkluziju Roma" finansiraEvropska unija, a sprovodi ga MisijaOEBS u Srbiji.

Osnovnu školu u Kruševcu završilo višeromske dece

S

18 Minority News

Beogradu će 25. septembrabiti održan Festival romskekulture i aktivizma (FRKA), uokviru koga će biti predstav-

ljena brojna ostvarenja romskih umet-nika i organizovane tribine o aktuelnimromskim pitanjima, saopšteno je iz or-ganizacije Festivala.

Za početak festivalskog dana u Mikserhausu, gde se festival održava, zakazanoje otvaranje izložbe "Romi i umetnost"Ivana Prede, nakon čega će biti održanadebata pod nazivom "Evropa, Balkan iRomi" u kojoj će učestovati predstavnicistranih ambasada u Beogradu.

"Mladi lideri za pROMene" u Mikseru ćepredstaviti rezultate istraživanja iz neko-liko gradova o položaju romske na-cionalne manjine.

“Oni su grupa aktivista za zaštitu ljudskihprava i dolaze iz Valjeva, Kule, Niša,Beograda, Bujanovca, Lebana i BelePalanke. Studenti su Fakulteta političkihnauka, Pravnog, Filozofskog, Filološkog iUčiteljskog fakulteta i imaju bogatoiskustvo u organizacijama koje se baveljudskim pravima”, navodi se usaopštenju.

Publici će biti prikazan i dokumentarnifilm o Šabanu Bajramoviću u produkciji"Media & reform centra" iz Niša koji ćepratiti diskusija na temu "Romi ujavnom/medijskom prostoru", a u okviruserije tribina govoriće se i o Romkinjamaizmeđu tradicije i emancipacije.

Za večernje sate planiran je bogatmuzički program u okviru koga će nas-tupiti bend Crne mambe iz Niša, zatimGipsy Mafia iz Zrenjanina i GRUBB iz Ze-muna.

Ulaz na Festival romske kulture i ak-tivizma je besplatan.

Organizatori festivala su Civil Rights De-fenders, Romski kulturni centra i Centarza proizvodnju znanja i veština.

Romska zajednica

Festival romske kulture i aktivizma 25. septembra u Beogradu

U

19 Minority News

Zaštitnik građana, Saša Janković, je upismu hrvatskoj koleginici Lori Vidovićizrazio žaljenje zbog ove odluke koja,kako je naveo, "snižava nivo prava srpskenacionalne manjine u Hrvatskoj",prenosi Tanjug.

Veruje, kaže, da će ombudsmanka isko-ristiti pun opseg svojih nadležnosti uko-liko proceni da je neophodno.

Janković je u pismu objavljenom na sajtuZaštitnika građana naveo da je, kao štoje slučaj sa većinom ombudsmana umultietničkim državama pa i u Srbiji iHrvatskoj, dužan da posebnu pažnjuobrati na poštovanje prava i sloboda pri-padnika nacionalnih manjina, izmeđuostalog i hrvatske nacionalne manjinekoja živi u Srbiji.

Kako je naveo, saglasno tome, u konti-nuitetu, posebnu pažnju obraća nadoslednu primenu zakona koji štitejezička prava nacionalnih manjina u Sr-biji, ceneći značaj službene upotrebemanjinskog jezika za ostvarivanje prava

građana, ali i za očuvanje svih jezika kaodeo kulturnog bogatstva Srbije,preduzimajući mere kako bi se ostvari-vanje individualnih i kolektivnih prava utoj oblasti stalno unapređivalo.

Janković je u pismu istakao da punoopravdanje takvom pristupu nalazi učinjenici da je pravo građana, pripadnikanacionalne manjine, na ravnopravnuslužbenu upotrebu maternjeg jezika ipisma, evropska tekovina.

"Garantovanjem i zaštitom tog prava, štoje obaveza koju su, formalno pravnoglededano, preuzele kako Srbija, tako iHrvatska, ratifikovanjem multilateralnihugovora i odredbama nacionalnog za-konodavstva, obezbeđuje očuvanjejezičkog identiteta pripadnika nacional-nih manjina, kulturnu i jezičkuraznovrsnost, kao dela evropske i svetskekulturne baštine", istakao je u pismuJanković.

Zbog toga, kako smatra, odluka gradaVukovara da ukine dvojezične table, koje

bi bile ispisane na latiničnom i ćiriličnompismu, ne doprinosi navedenim cilje-vima i sasvim sigurno će otežati ostvari-vanje i zaštitu sličnih prava širomregiona, jer će se ekstremni nacionalistisvih boja pozivati na nju.

ovosadska novinarska školaobjavila je nedavno konkursi pozvala autore koji najezicima nacionalnih ma-

njina stvaraju književnost za decu daučestvuju u projektu „Kovčežić", čiji jecilj doprinos očuvanju kulturnog ijezičkog identiteta manjinskih na-cionalnih zajednica u srbiji. Konkursje zatvoren 10. septembra, a si-gurno je da veliki broj pripadnikanacionalnih manjina, ali i većinskognaroda, sa nestrpljenjem čekarezultate konkursa.

Autori su bajke odnosno pripovetkeposlali na jezicima nacionalnih ma-njina i one su prilagođene decipredškolskog i ranog osnovnoškol-

skog uzrasta. Pored teksta na jezicimanacionalnih manjina Novosadska novi-narska škola je konkursom zamolila au-tore da dostavljaju i prevod bajke nasrpski jezik.

Radovi su dužine od 500 do 1200 reči.

Novosadska novinarska škola ćeodabrati osam radova koji će bitipretočeni u audio-pripovetke. Pored ne-govanja pozitivnih vrednosti, kreativ-nosti i standardnog jezika, audio-formapripovetke omogućava stvaraocimaknjiževnosti za decu da svojim delima

podare dodatnu vrednost,oživljavajući ih u novom medijskomformatu.

Ovako oblikovane sadržaje moći ćeda prate i slepa i slabovida deca, arazvoju interkulturalnosti doprinećeizvođenje ovih bajki i na srpskomjeziku, kaže se u pozivu Novosadskenovinarske škole.

VEST

Janković: Ukidanje dvojezičnih tablisnižava nivo prava

aštitnik građana, saša Janković, poručio je hrvatskoj koleginici LoriVidović da odluka grada Vukovara da ukine dvojezične table neobezbeđuje očuvanje jezičkog identiteta pripadnika nacionalnih ma-njina, kulturnu i jezičku raznovrsnost, kao dela evropske i svetske kul-

turne baštine.Z

NInspirativan konkurs

Uskoro audio bajke na jezicima nacionalnih manjina

Ivanišević je na otvaranju radionice"Monitoring i evaluacija strategije i ak-cionih planova za inkluziiju Roma" rekaoda je njen cilj otklanjanje nedostataka izprošle strategije, prenosi Tanjug.

"Praćenje i realizacija strategije su jedniod najvažnijih elemenata jer ako imatedobro napisan dokument, a nemate ele-mente i dobre mehanizme kako gapratiti onda imate samo dobro napisandokument na papiru", rekao jeIvanišević, koji je i državni sekretar uMinistarstvu za rad, zapošljavanje,boračka i socijalna pitanja.

Kako kaže, cilj je da se dobije "živ" doku-ment koji će stvarno da poboljša položajRoma.

"Hoćemo da to bude lepo napisan i živdokument kako bi se njime jasnoutvrdilo šta su polazne osnove i ciljevi, ada, kada se završi strategija, znamo dakažemo šta smo uradili ili zašto neštonismo uradili", objasnio je Ivanišević.

Zbog toga će, kako ističe, strategija bitimanje sveobuhvatna, ali jasnije oprede-ljena prema jasnim ciljevima iodređenim delovima.

"Radionica pre svega ima za cilj da nas

nauči monitoringu, da vidimo kako pra-timo neke stvari da, kada budemo usvo-jili strategiju, možemo jasno da utvrdimošta smo uradili, dokle smo došli i šta namnedostaje", rekao je Ivanišević.

Navodeći da je tekst strategije u jednomdelu već usaglašen i nedostaju još finan-sijski indikatori, on je najavio da ćepočetkom sledećeg meseca biti organi-zovan stručni skup gde će se razgovaratio težištima njenog sprovođenja.

Prema njegovim rečima, zadatak nije us-vajanje same po sebi strategije negonjena primena kako bi se poboljšaopoložaj Roma u Srbiji.

Istakao je i da Srbija ispunjava sveobaveze koje su definisane u svim, a nesamo u poglavljima 23 i 24 ima, ali danikada neće donositi dokumente samozato što je to evropska obaveza.

Ivanišević je istakao i da inkluzija Romanije romsko, nego pitanje za celo srpskodruštvo.

Radionica "Monitoring i evaluacijastrategije i akcionih planova za inkluzijuRoma" čiji je cilj jačanje kapaciteta in-teresnih strana u javnom sektoru i NVOu Srbiji za monitoring, izveštavanje o

napretku i evaluacije strategije i akcionihplanova za inkluziju Roma, organizovanaje u Beogradu.

Radionicu je organizovao Savet zaunapređenje položaja Roma i sprovo-đenje Dekade uključivanja Roma, usaradnji sa Ministarstvom za rad, zapoš-ljavanje, boračka i socijalna pitanja iKancelarijom UNDP u Srbiji.

Vlada se ne meša u rad nacionalnihsaveta

“Vlada Srbije i Savet za unapređenjepoložaja Roma i sprovođenje Dekadeuključivanja Roma ne mešaju se u radnacionalnih saveta”, rekao je Ivanišević,zamoljen da prokomentariše nedavnosaopštenje pojednih članova Na-cionalnog saveta romske nacionalnemanjine kojim su tražili smenu predsed-nika Vitomira Mihajlovića.

To je, kako je naveo, pitanje kojim trebada se bavi Nacionalni savet, odnosno,pripadnici romske nacionalne zajednicetreba sami da izaberu ko će da ih vodi, ataj će onda biti i partner vlade.

Članovi Nacionalnog saveta romske na-cionalne manjine izabrani sa različitihizbornih lista u saopštenju od 20. avgustanaveli su da je sednica Nacionalnogsaveta tog dana prekinuta u momentukada je trebalo da se izglasa nepoverenjepredsedniku Vitomiru Mihajloviću, kao ikompletnom sadašnjem rukovodstvu ito zbog, kako je navedeno, usporavanjaprocesa integracije Srbije u međunarod-nu zajednicu, zloupotrebe položaja, ne-namenskog trošenja sredstava inepotizma.

Oni u saopštenju tvrde da je sednicaprekinuta uprkos tome što jeneposredno pred početak glasanja pos-tojala većina za smenu, najviše državnefunkcionere pozivaju da se izjasne o"političkom teroru usmerenom premapredstavnicima romske zajednice", a odaktuelnog rukovodstva Nacionalnogsaveta traže ostavku kako bi seomogućilo da se što pre usvoji strategijaza unapređenje položaja Roma i akcioniplanovi.

redsednik saveta Vlade srbije za unapređenje položaja Roma isprovođenje dekade uključivanja Roma, Nenad Ivanišević, očekuje dau septembru bude usvojena nova nove strategija za unapredenjepoložaja Roma, čiji je cilj poboljšanje položaja romske populacije.P

20 Minority News

Romska zajednica

Usvajanje strategije za unapredenjepoložaja Roma u septembru

acionalni savet slovačke na-cionalne manjine u Novomsadu je dana 08. septembraposetila Njena ekselencija

dagmar Repčekova, ambasadorkaslovačke Republike u srbiji.

Ambasadorku Repčekovu su svečanodočekali predsednica Nacionalnogsaveta Slovaka, Ana TomanovaMakanova, članovi Saveta i predsednicaMatice slovačke u Srbiji, Katarina Mele-gova Melichova.

Ovom prilikom se Njena ekselencijagospođa Repčekova, između ostalog, os-vrnula na privatizaciju lokalnih slovačkihradio stanica kao i na mogucu ekonom-sku saradnju Srbije i Slovačke. Takođe jenajavila posetu ministra spoljnih poslovaSlovačke republike, Miroslava Lajčaka,početkom decembra u Beogradu.

Ambasadrka Rapčekova je Slovacima uVojvodini u ime Ministarstva obrazo-vanja, nauke, istraživanja i sportaSlovačke republike donirala 4.000 knjigai udžbenika koji ce biti podeljenislovačkim školama u Vojvodini.

Poseta ambasadorke dagmar Repčekove

Nacionalnom savetu slovaka

NIzvor: Nacionalni savet slovačke nacionalne manjine

Izvor: Bošnjačko nacionalno vijeće

Slovačka zajednica

21 Minority News

Na sastanku su razmatrani tzv. materi-jalni elementi Akcionog plana, odnosnoosnovne teme koje će biti konkretizo-vane aktivnostima koje treba da unapri-jede položaj nacionalnih manjina u Srbijii doprinesu poboljšanju ostvarenjaprava manjina.

Svi prijedlozi Bošnjačkog nacionalnogvijeća usvojeni su kao zajednički stavoviKoordinacije nacionalnih savjeta i na tajnačin postali sadržaj Akcionog plana.Na insistiranje predstavnika Vijeća u

tekst Akcionog plana ušao je princippoštovanja Sandžaka kao tradicionalnegeografske i historijske oblasti kao i pro-gram posebnih afirmativnih mjera zanacionalne zajednice koje su preživjeleetničko čišćenje, organizovani teror,masovne otmice i zločine tokomdevedesetih godina prošlog vijeka.

U vezi sa obrazovanjem prihvaćen je pri-jedlog BNV-a da je tzv. dvojezična nas-tava neprihvatljiv model koji vodi udirektnu asimilaciju pripadnike manjina,

kao i obezbjeđenje ostvarenja prava naobrazovanje Bošnjaka na maternjembosanskom jeziku u svim sredinama, aposebno u Prijepolju, Priboju i NovojVaroši, gdje Ministarstvo prosvjete op-struira i sprječava to.

zaštita sandžaka kao historijske oblastiotpredsjednici Bošnjačkog nacionalnog vijeća, esad džudžo i MuhedinFijuljanin, učestvovali su u radu Radne grupe za izradu Akcionog planaza nacionalne manjine u Palati srbija u Beogradu.P

Bošnjačka zajednica

Publikaciju podržava Fondacija za otvoreno društvo, Ambasada Sjedinjenih Američkih Država iz Beograda iMisija OEBS u Srbiji. Mišljenja objavljena u biltenu ne predstavljaju nužno zvanične stavove vlada

i organizacija koje finansiraju projekat