od blagajnice (1898.) do slanice (1955.) bilje ke o ...budu ova zadruga posjeduje i svoje vlastite...

241

Kristijan JURAN

Sveu ili�te u Zadru Odjel za povijest

OD �BLAGAJNICE� (1898.) DO �SLANICE� (1955.)

� bilje�ke o murterskom zadrugarstvu �

U lanku se, na temelju suvremene arhivske dokumentacije i napisa u tiskovinama, donose podaci o pojedinim murterskim zadrugama. Rad je prvenstveno dokumentaristi ki i ne pretendira na cjelovitost.

Klju ne rije i: Murter, zadrugarstvo, gospodarstvo, 20. stolje e

PREDGOVOR

U pro�lom broju Murterskoga godi�njaka pisao sam o Uljarskoj zadruzi u Murteru. Dok sam u arhivima i knji�nicama pripremao taj rad usput sam prikupio i ve i broj podataka o drugim murterskim zadrugama. Odlu io sam i njih za ovu priliku sistematizirati. Vi�e od toga nisam uspio. Ovaj je tekst stoga, barem u ve em dijelu, tek redanje i preuzimanje vijesti iz arhivskih dokumenata i tiskovina. Nu�no je jo� u ovim po etnim retcima ista i da su o murterskom zadrugarstvu, u sklopu �irih istra�iva kih zahvata, pisali K. Sto�i , �. Peri i , M. Mudronja Rebac i I. Juraga Nadov, dok se o dalmatinskom i �ibenskom zadrugarstvu op enito vi�e mo�e pro itati u radovima D. Foreti a, T. Ganza-Aras, S. Obada i M. Bla�evi a (vidi u popisu literature). Osobito su vrijedna svjedo enja suvremenika koja je prikupio M. Mudronja

Kristijan Juran : Od „Blagajnice� (1898.) do „Slanice�…

Murterski godi�njak, br. 9-10 (2011-2012)

242

Rebac. Ona su �ivopisni kontrast i neophodna dopuna dokumentaristi kom sivilu koje slijedi, pa bi ih kriti nom duhu sklon itatelj, budu i da to ja nisam u dovoljnoj mjeri u inio, svakako trebao

uzeti u obzir.

UVOD

Temelji zadrugarstvu postavljeni su etrdesetih godina 19. stolje a u engleskom gradu Rochdaleu.1 U drugoj polovici toga stolje a zadrugarstvo se pro�irilo itavom Europom, postaju i masovnim pokretom koji je malim obrtnicima i seljacima trebao olak�ati poslovanje u uvjetima napreduju e kapitalisti ke ekonomije.2 Zadru�ni je pokret po ivao na dobrovoljnom udru�ivanju, solidarnosti, suradnji, dioni arstvu, zajedni koj proizvodnji i plasmanu razli itih roba i usluga. U Austriji se sna�nije razvio 80.-ih godina 19. stolje a, a Dalmaciju u ve oj mjeri zahva a na samom kraju toga stolje a, kad je pri Pokrajinskom gospodarskom vije u u Zadru formiran Odbor za zadrugarstvo.3 U promicanju zadrugarstva tada se posebno isticao sve enik Frano Ivani�evi , ali i mnogi drugi, poput Ive Anti evi a, Marka Vrsalovi a i Josipa Bervaldija. Na po etku je najvi�e zanimanja bilo za osnivanje �tedno-kreditnih zadruga (seoskih blagajni), a potom e sve vi�e dolaziti do izra�aja proizvodne (ribarske, uljarske,

mljekarske, p elarske, itd.) i nabavno-prodajne (potro�ne) zadruge.

Prva zadruga na hrvatskom tlu osnovana je u Pitoma i 1862. godine (pripadala je tipu �tedno-kreditnih zadruga), dok je najstarija dalmatinska zadruga utemeljena u Kor uli 1864. godine (Blagajnica uzajamne vjeresije).4 Potom su u Zadru i Zlarinu osnovana Dru�tva za lov spu�ava i koralja (1874.), u Makarskoj Uljarska dru�ba makarsko-

1 Stolje e Zadru�nog saveza 2007, 14-16. Nedavno je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen lanak o tome da je prva dalmatinska i svjetska zadruga zapravo �udru�ba� koju su utemeljili sve enici u Blacama na otoku Bra u jo� daleke 1590. godine! Autor rezimira: �Umjesto nas, titulom �svjetskog zadru�nog prvaka� su se zakitili ( i dobro je koriste) Englezi, premda je njihova zadruga �Rochdale Pioneers� osnovana ak 254 godine nakon one u Blacama.� (Slobodna Dalmacija, 29. sije nja 2013.) 2 GANZA-ARAS 1986, 135. 3 Isto, 150. 4 Stolje e Zadru�nog saveza 2007, 20.



243

primorska (1874.), u Grohotama na �olti P elarska zadruga (1875.), u Filipjakovu Bratov�tina za �tednju i me usobnu potporu (1879.), itd.5 No po etci su bili te�ki, nedostajalo je gospodarske vizije i organizirane stru ne potpore, pa je ve ina najstarijih zadruga bila kratkoga vijeka. Sustavni je rad na organiziranju te ajeva i promoviranju zadrugarstva putem javnih glasila otpo eo 1898. godine, kad je u Dalmaciji osnovano 10 �tedno-kreditnih zadruga (tzv. Raiffesenove zadruge). Godine 1900. broj zadruga je narastao na 32 (od toga 27 seoskih blagajni), a 1906. veih je bilo 140.6 Me u njima su i najstarije proizvodne zadruge: prva dalmatinska uljarska zadruga u Povljima (1899.), ribarska zadruga u Novigradu (1899.), vinarska zadruga u Bolu (1900.), sirarska zadruga u Pagu (1902.)...7

Ubrzo se ukazuje se potreba za udru�ivanjem i zajedni kim nastupom srodnih zadruga. Od 1903. godine u dalmatinskim selima djeluje Zadru�na zveza iz Ljubljane. U Dubrovniku se osniva Savez srpskih zemljoradni kih zadruga. Dalmatinski zadru�ni pokret s hrvatskim predznakom dobiva svoga pokrovitelja 1907. godine osnivanjem Zadru�nog saveza; me u osniva ima, a bilo ih je 40, primije ujemo, nema niti jedne zadruge sa �ibenskog podru ja!8 Svrha je Saveza bila pomaganje i kontroliranje (uglavnom administrativno) svojih lanica te dobavljanje gospodarskih potrep�tina i proizvodnih sredstava. Savez je davao i kredite. To je bio poticaj za osnivanje novih zadruga, tako da im je samo u 1907. godini broj pove an za 82.9

ZADRUGARSTVO U MURTERU I OKOLICI

Me u spomenutim �tedno-kreditnim zadrugama koje su u Dalmaciji osnovane 1898. godine bila je i Poljodjelska zajmovna blagajna u Murteru. Utemeljena je samo nekoliko mjeseci nakon �to je s radom otpo ela prva zadruga �ibenskoga kotara � Poljodjelska zajmovna blagajna u �ibeniku. Potom su seoske blagajne osnovane u Primo�tenu i

5 Stolje e Zadru�nog saveza 2007, 24-25; GANZA-ARAS 1986, 138. 6 GANZA-ARAS 1986, 163-164. 7 Stolje e Zadru�nog saveza 2007, 30-32. 8 Isto, 39-40. 9 Isto, 48.



244

Prvi �epurinama (1899.), Prvi Luci i Skradinu (1901.), Vodicama, �ibenskom Docu i evrskama (1903.), Mandalini (1906.), Kijevu (1908.), itd. Betinske zadruge Potro�no-obrtna (1908.) i Brodograditeljska (1909.) prve su nekreditne zadruge �ibenskog podru ja. Slijede Potro�no-obrtne zadruge u Murteru i Tisnomu i Ribarska zadruga u Primo�tenu (1909.), zatim Ribarske zadruge u �irju i Prvi Luci, Uljarska zadruga u Murteru (1910.), itd.10 Ipak, kad se zadrugarstvo sagleda iz �ireg prostornog konteksta, primije uje se da je u po etnim godinama sna�nije pustilo korijene na zadarskom i splitskom podru ju, a ne�to slabije na �ibenskom.

Zadruge nisu bile svugdje jednako uspje�ne odnosno neuspje�ne. Njihov je razvoj ovisio o sposobnostima ravnatelja i uprava, konkurenciji lokalnih trgovaca i gospodarskim prilikama u okru�enju. U Murteru se nisu osobito proslavile Poljodjelska blagajna i Potro�no-obrtna zadruga, ali je zato Uljarska zadruga, unato po etnim te�ko ama, pokazala veliki potencijal. To je zapravo i bilo za o ekivati, jer se zadru�ni pokret u pojedinim naseljima usmjeravao i koncentrirao na najrazvijeniju (ili specifi nu, u odnosu na okru�enje) gospodarsku granu: u Murteru maslinarstvo, u Betini brodogradnju, u Jezerima ribarstvo, u Tisnomu vinarstvo, u Zlarinu koraljarstvo...

Taman kad se zadru�ni pokret zahuktao, Dalmacija je, kao i itava Europa, upala u ratni vrtlog. Prvi svjetski rat i talijanska okupacija (1914.-1921.) poni�tili su rezultate uspje�nih zadruga i pospje�ili propast neuspje�nih.

Obnova 1922. godine

Rad dviju murterskih zadruga, Uljarske i Potro�no-obrtne, obnovljen je 1922. godine. Iste je godine, na inicijativu Uljarske, osnovana Ribarska zadruga.11 Bila je to op enito preporodna godina dalmatinskoga zadrugarstva.

No nesta�ica novca svim je gospodarskim subjektima u regiji uvelike ote�avala poslovanje. Jedan od stru nih suradnika Zadrugara, asopisa Zadru�nog saveza, raspisao se te godine o vinskoj krizi,

10 Zadrugar, br. 12, 1911., 234-243. 11 JURAN 2009-2010, 128.



245

gubitku tr�i�ta u Trstu i Rijeci te neujedna enoj kvaliteti dalmatinskih vina. U Dalmaciji su u to vrijeme postojale samo dvije vinarske zadruge, u Bolu i na Visu.12 U Zadrugaru itamo i o gospodarskim mogu nostima �ibenskoga kraja, koji je, kako pi�e dopisnik, obilovao nedovoljno iskori�tenom brnistrom te kaduljom i smri kama. Rogoznica je bila poznata po smokvama, dok Vodice i Zaton �proizvode fina desertna vina, sigurno najbolja u Dalmaciji, mara�tinu i pro�ek plavac i tartar, pa bi trebalo poraditi na njihovoj ve oj proizvodnji i izvozu�. U Vodicama je bilo potencijala za proizvodnju likera od vi�anja. Ju�na pak sela, Primo�ten, Rogoznica, Kaprije i �irje, obilovala su buha om. U Tisnome je bilo vina, ali se nije moglo prodati. Njegovi stanovnici, kako dalje pi�e dopisnik Zadrugara, posjeduju �104 kola, a do 350 mazaga i konja. Brodova ima 15 i to manjih. Obiluju cestama, ali su zapu�tene. I Tije�njanci imaju vi�e tip primorskih zagoraca poput Vodi ana. Valjalo bi poraditi na pro�irenju tjesnaca. U mjestu postoji Potro�no-obrtna zadruga,13 a planira se i osnivanje zadru�ne �tedione, izgradnja zadru�nog doma i ure enje kupali�ta�.14

U svibnju je odr�an sastanak zadruga �ibenskoga kotara, lanica Zadru�nog saveza. Bilo je ukupno 113 odaslanika: 26 Potro�no-obrtne zadruge u Tisnomu, 14 Zajmovne Poljodjelske blagajne u �ibeniku, 13 Pu ke �tedionice u �ibeniku, po 10 Ribarsko-spu�varske zadruge u Krapnju i Potro�no-obrtne zadruge u Betini, 7 Uljarske zadruge u Murteru, po 6 Potro�no-obrtne zadruge u Zlarinu te Seoskih blagajni u Primo�tenu, Skradinu i Banjevcima, 4 Hrvatske zadru�ne tiskare u �ibeniku, 3 Ribarsko-koraljarske zadruge u �ibeniku te 2 Potro�no-obrtne zadruge u Primo�tenu, koja se tek prijavila za lanstvo u Savezu. Nisu bile zastupane Potro�no-obrtna zadruga u Murteru, Zadruga za brodogradnju u Betini i Seoska blagajna u Vodicama. Ukupno je na

12 Zadrugar, br. 6, 1922., 42-43. 13 Tijekom prolje a obavljena je revizija ti�njanske Potro�no-obrtne zadruge, koju je proveo revizor Zadru�nog Saveza F. �. Donadini. Na poticaj revizora odr�ana je i glavna skup�tina, na kojoj je ponovo biran za ravnatelja Mladen Kova ev, op inski tajnik. �Budu ova Zadruga posjeduje i svoje vlastite hidrauli ne strojeve za pravljenje ulja, kao �to i mlinove za mlivo �itija na pogon motora, te i kotao za pe enje rakije, skup�tina je na prijedlog g. revizora Donadini-a zaklju ila promjenu svoje dosada�nje Potro�no-Obrtne Zadruge u Gospodarsku Proizvodnu Zadrugu.� (Zadrugar, br. 14, 1922) 14 Zadrugar, br. 7, 1922, 52-53.



246

�ibenskom podru ju bilo 27 zadruga: 9 nov anih, 8 potro�a kih, 7 proizvodnih i obrtnih te 3 industrijske zadruge (izvan Saveza je bilo 6 zadruga, a 7 ih je zatra�ilo lanstvo). Me u njima su se najvi�e isticale nov ane zadruge u �ibeniku i Primo�tenu, potro�a ke u Tisnom i Zlarinu, a od proizvodnih jedino uljarska u Murteru. Potro�a ke su trebale pripaziti �da ne pru�aju izgled kr me�, a svima je preporu eno da vi�e pa�nje usmjere na knjigovodstvo i blagajnu. Na sastanku je vrlo aktivan bio Nikola Mudronja, upravitelj Uljarske zadruge u Murteru, o emu sam ve pisao.15 Mladen Kova ev iz Tisnoga osvrnuo se na to da je

njihova potro�a ka zadruga u procesu pretvorbe u proizvodnu (s te�i�tem na proizvodnji ulja i rakije) te da im je neophodan Zadru�ni dom, ijem se ostvarenju, uz postoje u naklonost �ibenskog biskupa, nadaju. U itelj Pelaji iz Betine opisuje prilike tamo�nje Potro�no-obrtne zadruge koju je pro�la uprava dovela do rasula. Ka�e da Betina i Murter obiluju talogom ulja (murgom), pa je taj prostor pogodan za tvornicu sapuna. Tra�i da se u Tisnom osnuje nov ana zadruga za cijelu op inu, koja nije imala ni blagajne ni �tedionice.16

Ipak, uzev�i u cjelini, zadrugarstvo se sporo oporavljalo. Prilike za poslovnu suradnju i promid�bu zadru�nih proizvoda (u slu aju proizvodnih zadruga) rijetko su se pru�ale. Stoga se Zadru�ni savez 1925. posebno zalo�io da dalmatinsko zadrugarstvo bude dostojno predstavljeno na velikoj Jadranskoj izlo�bi u Splitu i izlo�bi vina u �ibeniku. No i Zadru�ni je savez bio u kontinuiranoj nov anoj krizi koja je kulminirala 1928. godine, pa su nezadovoljne lanice osnovale novi savez � Zadru�nu maticu.17 Uto, kao da je birala trenutak, nado�la je i svjetska gospodarska kriza, pa su zadruge, vi�e nego prije, kako lanice Saveza, tako i lanice Matice, ovisile o pomo i dr�ave. Od murterskih zadruga jedna je likvidirana � Potro�no-obrtna, a ostale dvije, Uljarska i Ribarska, jedva su pre�ivjele, i to zahvaljuju i u velikoj mjeri prora unskim dotacijama. Ribarska je zadruga jo� 1932. bila u mirovanju, jer nije imala sredstva za nabavu najnu�nije opreme.

15 JURAN 2009-2010, 71. 16 Zadrugar, br. 10, 1922, 73-75. 17 Stolje e Zadru�nog saveza 2007, 73-75.



247

Uzlet 30.-ih

U izvje� u �o stanju zadrugarstva na podru ju sreza �ibenik� iz 1932. godine ukupno je nabrojano 26 zadruga. Najvi�e je lanova imala Uljarska zadruga u Murteru � 280, a prva je do nje po masovnosti bila Srpsko kreditna zadruga iz Skradina sa 189 lanova. Murterska Ribarska zadruga nije radila jer nije imala sredstava. Za ti�njansku Uljarsku zadrugu (koja je po svoj prilici sljednik Potro�no-nabavne) nazna eno je da je likvidirana. No u Tisnomu je djelovala Vinarska zadruga (osnovana 1929.), u Jezerima pak Ribarska (od 1923.), a u Betini Vo arsko-povrtlarska (od 1931.). Najvi�i iznos dr�avne pomo i u razdoblju od 1921.-1931. dobile su murterska Uljarska zadruga (79.965 dinara, i to �za podignu e zajedni kog skladi�ta ulja, popravak strojeva i nabavu kamenica�) te �ibenska Vinarska zadruga (80.000 dinara).18

O zadru�nom �ivotu na �ibenskom podru ju 1934. godine obavijesti nam pru�a novinski lanak objavljen u Jadranskom dnevniku 20. kolovoza (br. 127):

��ibenik je sa svojom okolicom jo� i prije svjetskoga rata zauzimao vidno mjesto na polju zadru�noga rada. Ali pogre�ke, u koje su upali mnogi voditelji zadruga, po injene su i u �ibeniku i u njegovoj okolici. Krivo se je naime mislilo, im je ve i broj zadrugara i prostranije podru je, da je time ja a i zadruga. I kao da nije bilo dovoljno predratnog iskustva, pogre�ke su se ponavljale i poslije rata. Posljedice se takovog nezdravog stanovi�ta i rada osje aju jo� i danas i u �ibenskoj i u vodi koj i u skradinskoj op ini.

Prirodna je naime posljedica, da se u ovim krajevima ne mo�e ni zamisliti bilo koji rad oko kreditnog zadrugarstva. U gradu su se dodu�e, nakon neuspjelih nov anih zadruga, pojavile bile Banke, dok u cijelom �ibenskom kotaru nije poslovala nijedna nov ana ustanova, osim kreditne zadruge u Skradinu. Nov ana je organizacija bila tako slaba, da su ljudi iz okolice morali da vuku jamce u �ibenik i za samih 1000 dinara. Dakako, da je op a nov ana kriza ugasnila i bankarski �ivot i danas je zapravo i u �ibeniku zamrla kreditna organizacija, bilo u obliku kapitalisti kih ili zadru�nih organizacija.

Potreba pak, koja se danas osje a op enito u na�im krajevima, oko osnivanja potro�a kih zadruga, kao da se nije pojavila ni u �ibeniku, ni u

18 DA�, nerazvrstani spisi.



248

okolici. Postoji zemljoradni ka potro�na zadruga u Krapnju. U Prvi u Luci se taj rad odvija nepravilno u djelokrugu postoje e Ribarske zadruge, a u Primo�tenu se poku�ava putem Seoske blagajne. Valjda, ja eg interesa nema zato, �to je u �ibeniku dobro razvijen rad podru�nice Zadru�ne poljodjelske poslovnice, koja je od znatne koristi po �ibenskog poljoprivrednika.

Od proizvo a kih se zadruga posebno isti u ribarske i to u Jezerima i u Murteru, dok se osniva i u �irjama. U Rogoznici postoji na papiru. Op a je �alosna pojava, da ribarske zadruge ne uspijevaju ondje, gdje postoje tvornice za konzerviranje ribe na kapitalisti koj podlozi. Treba pak istaknuti Koraljarsku spu�varsku zadrugu u Zlarinu, koju treba pomo i, a kojoj se do im danas stavljaju smetnje i zapreke sa nepo�eljne strane. U Krapnju je spu�varska zadruga, ali ne mo�e nikako da uspije. Potrebito je svjesno lanstvo i sposobno vodstvo.

Poku�aj osnutka vinarskih zadruga je do�ivio u �ibeniku u dva navrata lom, a krivnjom bezdu�nih �pekulanata. To je i razlogom, �to vinogradari gledaju sa nepovjerenjem u zadru�nu organizaciju vinarstva. Danas postoji Vinarska zadruga u Tijesnome, lani je osnovana u Danilu Kraljici, a nekako se pomi e oko osnutka u Vodicama. U Betini postiji Povrtljarska zadruga, a u Murteru najja a Uljarska zadruga na na�em primorju.

Postoje i dvije transportne zadruge. U �ibeniku i u Mandalini, pod imenom Radni ke preduzima ke zadruge, a za prenos drvlja, ugljena i bauksita u industrijskom predjelu �ibenske luke. U Betini je zadruga brodograditlja.

Ali vrijedno je spomenuti najnoviju pojavu, zapravo pokret oko osnivanja elektri nih zadruga. Zahvaljuju i susretljivo� u poznate doma e tvrtke �upuk, bi e omogu ena jeftina dobava energije, dok nekoje firme venude i instalaciju na po ek. Tako je dana 12 ovoga mjeseca osnovana prva Elektri na zadruga u Dubravi povi�e �ibenika, dok se radi i na osnivanju u Vodicama. Taj bi pokret zahvatio i okolne krajeve, �to bi ujedno pru�ilo i napredan izgled tog dijela na�ega primorja. A to bi nekako odgovaralo i u duhu najavljenih triju �pjetljetka� u pogledu elektrifikacije na�e zemlje�.

U murterskom zadrugarstvu 30.-ih godina 20. stolje a ishodi�te je ve ine zbivanja Uljarska zadruga i njezin upravitelj Vale �iki , koji je tada bio i na elnik Op ine Tijesno.19 Pred Drugi svjetski rat Murter je, poslije �ibenika, najrazvijenije zadrugarsko mjesto �ibenskoga kotara, jer u njemu istodobno djeluje ak pet zadruga: Uljarska (od 1910.), Ribarska

19 JURAN 2009-2010, 83-84.



249

(od 1922.), P elarska (od 1935.), Kornatska mljekarska (od 1936.) te Kupali�na zadruga �Slanica� (od 1936.). Jo� dok potonje dvije zadruge nisu ni bile osnovane, dopisnik Jadranskog dnevnika, povodom otvaranje parobrodarske putni ke stanice u luci Hramini, veli: �Otok Murter na kojemu je zadrugarstvo razvijeno kao na rijetko kojem otoku ili primorskom mjestu, do sada nije imao parobrodarsku vezu, ve se je oko 2500 stanovnika Murtera moralo preko Betine ukrcavati u parobrode lokalnih pruga da do e do �ibenika.�20

Na podru ju �ibenskoga kotara godine 1938. djeluju 33 zadruge, sa sjedi�tima u 16 mjesta: �ibeniku (11), Murteru (5), Betini (2), Primo�tenu (2), Krapnju (2), Tisnom (1), Jezerima (1), Zlarinu (1), Prvi Luci (1), Vodicama (1), Rogoznici (1), �irokama (1), Zabla u (1), Dubravi (1), Danilo Kraljicama (1) i Skradinu (1).21

Na suvremenom reklamnom letku Uljarske zadruge u Murteru reklamirali su se tada proizvodi svih murterskih zadruga: osim najpoznatijeg murterskog proizvoda � ulja, u ponudi je bio i med od kadulje P elarske zadruge, koji se mogao kupiti u vo�tanim a�ama od 0,25 i 0,50 kg ili kantama od 5 kg, zatim �specijalni� punomasni ov ji sir Kornatske mljekarske zadruge, koji se, kao i med, mogao naru iti preko po�te, te svje�a i soljena (srdela) riba Ribarske zadruge, dok je �Slanica�, kupali�na zadruga, nudila dnevne pansione na pla�i. Dodatne su informacije svi zainteresirani mogli dobiti na adresi Uljarske zadruge, �to zna i da je ona doista bila administrativno i marketin�ko sredi�te ukupnoga murterskog zadrugarstva.22

Nakon Drugog svjetskog rata

Predsjedni�tvo je ZAVNOH-a 1945. ozakonilo osnivanje Odbora za zadrugarstvo koji je trebao poraditi na sre ivanju i obnavljanju zadrugarstva. Dana 10. velja e 1945. osnovan je Privremeni zadru�ni odbor za Dalmaciju, sa sjedi�tem u Splitu, iji je lan bio i prijeratni upravitelj murterske Uljarske zadruge Vale �iki , tada naveden kao

20 Jadranski dnevnik, br. 3, 1935. 21 FORETI 1974, 172. 22 JURAN 2009-2010, 85, sl. 15.



250

�komercijalist iz �ibenika�.23 Obnavljaju se proizvodne i nabavno-prodajne, a postupno osnivaju selja ke radne i op e poljoprivredne zadruge.

Po zavr�etku rata gusta mre�a nabavno-prodajnih zadruga trebala je brinuti o opskrbi pu anstva osnovnim �ivotnim namirnicama. No kasnije e se prote�irati tip op e poljoprivredne zadruge, pogotovo nakon �to se uvidjelo da pred selja kim radnim zadrugama ne stoji svjetla budu nost.24 Tendencija je bila da se od nabavnih i proizvodnih zadruga, pogotovo onih koje su obnovljene na starim temeljima i u kojima je ostalo �kula kih� i �nepo udnih� zadrugara, stvaraju jedinstvene poljoprivredne. U prethodnom sam broju Murterskoga

godi�njaka pojasnio i dokumentirao kako su navedene okolnosti utjecale na sudbinu murterske Uljarske zadruge. Sli no je bilo i u nekim drugim mjestima. Zanimljiv je u tom smislu dokument iz 1948. godine u kojemu su popisane neaktivne zadruge na podru ju Kotarskog Narodnog Odbora �ibenik. Navedena je primjerice Uljarska zadruga u Tisnom, za koju se ka�e da je osnovana 1910. te da se bavila proizvodnjom ulja, pe enjem rakije i prodajom mje�ovite robe, a prestala je djelovati 1944., kad je njezinu imovinu kupio Ante Kaleb. No rje�enjem Vojnog suda od 2. studenoga 1944. vlasti su izvr�ile konfiskaciju, pa je ta imovina pre�la u nadle�nost Kotarskog Narodnog odbora. Me u neaktivnima je bila i Vinarska nabavlja ka zadruga u Tisnom, osnovana 1929., a uga�ena 1940., kao i Brodograditeljska zadruga u Betini, koja je prestala s radom 1941. nakon �to su joj talijanski okupatori uni�tili ve i dio imovine (napomenuto je da je dio inventara ostao kod biv�ih zadrugara, kako onih u Betini, tako i onih koji su u tom trenutku �ivjeli u Rijeci, Splitu i �ibeniku). Za Ribarsku je zadrugu u Jezerima navedeno da je prestala djelovati 1943., a posjedovala je ku u dimenzija 4,50 x 8 m, obalu s rastira em mre�a povr�ine 300 m2, 2 mre�e potega e, 3 fenjera, brod

23 Stolje e Zadru�nog saveza 2007, 84. 24 Poljoprivredne su zadruge svoju osnovnu djelatnost esto pro�irivale na trgova ko-uslu�ni sektor (Slobodna Dalmacija, br. 1224 1949., str. 7). Takav je tip zadruge bio prihvatljiviji �masama selja�tva�, dok je s radnim zadrugama trebalo i i postupno i ne pod svaku cijenu, jer su �selja ke radne zadruge najvi�i tip zadruge, koji predstavlja uglavnom socijalisti ki oblik svojine u poljoprivredi, stoga to jo� nije forma zadruge koju bi masovno prihvatilo selja�tvo...� (Slobodna Dalmacija, br. 1234, 1949., str. 1)



251

�Leut� dimenzija 2,70 x 7,20 x 1,20 m (osim leuta, imovinu je preuzela novoformirana istoimena zadruga!). Bila je uga�ena i Povr arsko-vo arska zadruga u Betini, iji je skromni inventar 1945. preuzela tamo�nja Gospodarska zadruga.25

MURTERSKE ZADRUGE

POLJODJELSKA ZAJMOVNA BLAGAJNICA (1898.-1906.)

Prva murterska zadruga � Poljodjelska zajmovna blagajnica � upisana je u sudski registar dana 20. rujna 1898. godine. Na njezinu se osnivanju radilo nekoliko mjeseci. Naime, u jednom dopisu objavljenom u Narodnom listu po etkom o�ujka 1898. stoji da je na sjednici murterske itaonice za njezinoga po asnog lana jednoglasno imenovan doktor R.

Jokovi , op inski lije nik, �osobiti prijatelj Murtera�, koji se istakao suzbijaju i po�ast tifusa u Murteru, �a sad zajedno sa �upnikom nastoji o zavedenju seoske blagajne�.26

U istom se mjesecu Pu ki list obra a murterskom �upniku N. Plan i u:

�Velika je utjeha i ponos za vas, �to va�i �upljani dragovoljno slu�aju va�e ponuke i opomene. Na diku je i va�em prijatelju op inskomu lje niku D.ru Jokovi u, da se zauzimlje za uspostavljenje seoske blagajne. Sre a va�a, da �ivete megju pukom dobrim i razumnim, koji je eto, kako nam pi�ete, odma pristao na va�u �elju. Tako nije po drugim mjestima, gdje neko udno nepouzdanje susreta seoske blagajne. Odbor od 20 lica, �to ste ga odabrali na skup�tini, neka podu i po knji�icam poslanim pu anstvo o velikoj koristi ovih ustanova. Krene li Don Frano po Uskrsu na te strane, svratit e se i u vas da usmeno nadopuni, �to se nemo�e pismom. Nabavite knjigu D.ra Sre ka Karamana Seoske Zajmovne blagajnice nov . 40; u njoj je potpun naputak i pravilnik. Udesite prama mjesnim potrebam. Mo�ete lako ovoga ljeta zapo eti blagajnom, ali nemojte nagliti. I najmanja neopreznost u po etku mogla bi pokvariti dobar uspjeh. Seoske blagajne fina su ustroja, prekomjerni zajmovi a tanki polozi na gladnoj godini mogli bi uskolebati temelje zadruge. U po etku ho e se najve e opreznosti i stege. Nemojte

25 DAS, ONOD, PTO, kut. 75, sve� i 80. 26 Narodni list, br. 18, 1898.



252

zaboraviti u pravilniku �tednju. Varaju se mnogi, kada blagajnu nazivlju samo zajmovnicom, do im za na� puk treba da bude i �tedionicom. Na ovoj tiesnoj godini sviet e se priu iti �tednji na silu; sad je dakle vakat, da se blagajnam postavi temelj. Birajte u upravu najvigjenije i najpo�tenije glave u selu (5 do 7 lica). O njihovu oku i du�evnosti zavisiti e dobar uspjeh blagajne. �elimo svaku sre u!�27

U svibnju je u �ibenskoj i zadarskoj okolici boravio najzna ajniji promicatelj zadrugarstva i seoskih blagajni � don Frano Ivani�evi . Zavr�iv�i posjet �ibeniku i njegovoj nedavno osnovanoj zadru�noj blagajni, �krenuo je u Murter, gdje je iste ve eri bio veliki sastanak u bratimskoj ku i. Na sastanku bilo preko 400 te�aka tog prometnog sela. Skup�tina trajala dva obilata sata. Narod je u Murteru razuman, radi�an i �tedi�an; svi su uvjeti dobri za osnovanje seoske blagajne, koja e se do malo vremena otvoriti. Iza podu avanja o blagajnam nadovezao vriedni u itelj iz �ibenika Belamari podu avanje o polievanju i sumporavanju, �to je puku bilo veoma ugodno. Du�nost nas ste�e, da spomenemo velezaslu�nog �upnika Plan i a i rodoljubnog op inskog lie nika D.ra Jokovi a, koji slo�no kao dva brata nastoje za dobro onoga puka. � Bi priredjena u itaonici gozba, na kojoj se ulo pametna i rodoljubna govora.�28

Utemeljiteljska skup�tina murterske blagajne odr�ana je 24. lipnja, o emu tako er izvje� uje Pu ki list: �Dne 24 lipnja zasnovala se je u

na�em selu seoska blagajna po Rafajsenovom sustavu. Upisalo se je do sada 50 lanova. Izabrato je stare�instvo: presjednikom Andrija Skra i , podpresjednikom sve . Nikola Plan i �upnik. Marko Tur inov, Tome Juraga i �ime �iki su lanovi: Blagajnikom je Josip Skra i -Frani . Istog dana obdr�avana je glavna skup�tina, na kojoj su primljena sva pravila i ostale to ke po propisu. Bi odredjeno da dru�tveno glasilo bude Pu ki List.�29

O poslovanju zadruge nema mnogo vijesti. Upravi na po etku zasigurno nije bilo lako svladati �papirologiju� i prou iti razne zakonske i upravne propise. Zato su postojali te ajevi. Po etkom travnja 1899. u Splitu je odr�ano javno pou avanje o osnivanju i upravljanju seoskih

27 Pu ki list, br. 6, 1898., str. 43. 28 Pu ki list, br. 10, 1898., str. 78. 29 Pu ki list, br. 14, 1898.



253

blagajni, kojemu je pristupilo 40 osoba, me u kojima i Joso Skra i iz Murtera.30 Godine 1901. na splitskom je te aju bio i don Niko Plan i .31

Murterski je �upnik bio samo jedan u nizu seoskih �upnika i u itelja koji su op enito imali veliku ulogu u osnivanju dalmatinskih zadruga.

Kontrolu poslovanja seoskih blagajni vr�ili su putuju i u itelji zadrugarstva. Od zadru�nih su uprava tra�ili odgovornost i transparentnost financijskih izvje� a. Murterska je blagajna svoje prvo javno izvje� e tiskovinama poslala tek 1903. godine. Podaci kazuju da se broj lanova murterske blagajne iz godine u godinu stalno smanjivao. Godine 1899. zadrugara je bilo 43, a u kolovozu 1904. samo 20.32

Blagajna je raspolagala vrlo malim iznosom novca, zapravo jednim od najmanjih me u svim dalmatinskim reiffeisenovim zadrugama.33 Nije stoga iznena uju e �to je ve 1906. godine prestala s radom.

POTRO�NO OBRTNA ZADRUGA (1909.-1929.)

Utemeljiteljska skup�tina Potro�no obrtne zadruge odr�ana je 15. kolovoza 1909. godine. Novine donose: �U Murteru je dr�ana skup�tina za osnovanje obrtno-potro�ne zadruge. Skup�tini je predsjedao starac Andrija Skra i . Nakon pro itanih pravila revizor Belamari dr�ao je prigodni govor upozoravaju i prisutne na blagodat ovih zadruga, kao i du�nosti lanova naprama istima. Za ovim sliedio je izbor uprave i nadzornog odbora. Predsjednikom bio je jednoglasno biran Andrija Skra i , a isto tako jednoglasno je sliedio izbor ostalih asti. U zadrugu je odmah pristupilo 45 drugova. Cvala i napredovala!�34 Za potpredsjednika je bio biran Stipe Tur inov Ivin, a za lanove uprave �ime Juraga pok. Pere, Mate Tur inov pok. Stipe, Joso Don ivi Markov, Ive Juraga Matin i Ive Je�ina Josin. Nadzorni su odbor inili Ante Kova ev, Jakov Jeli pok. Ante, Juraga Mijo Jurin, Tome Ba�i pok. Ante, Joso Tur inov pok. Stipe, Mate Grbin pok. Tome i Mudronja �ime pok. Ante. Zadruga je registrirana 20. rujna, a svrha joj je bila �obskrbljivanje

30 Pu ki list, br. 9, 1899., str. 68. 31 Pu ki list, br. 22, 1901. 32 Poljodjelski vjesnik, br. 11, 1903., i br. 19, 1904. 33 Poljodjelski vjesnik, br. 13, 1904. 34 Narodni list, br. 67, 1909.



254

svojih lanova svim predmetima potrebitim i korisnim za ku no i poljsko gospodarstvo�. U o�ujku 1910. godine brojila je 127 lanova.35

Po etkom 1911. godine predsjednik zadruge postaje Andrija Mudronja, kojega 1913. nakratko naslje uje Ive Juraga pok. Mate, a 1914. novi je predsjednik Ante Kova ev pok. Pave.

Na sjednici Upravnog vije a Zadru�nog saveza odr�anoj 12. velja e 1914. godine izre ena je kritika na rad zadruge: �Potro�no-obrtna zadruga u Murteru bavi se to enjem vina na malo, od kojega se veliki dio popije u prostorijama zadruge. To je prosto kr marenje, koje se ne dolikuje na�im Potro�no-obrtnim zadrugama, da ga vode ... Potro�no-obrtna zadruga u Murteru bila je na ovo upozorena, te pozvana, da se ostavi to enja vina na malo; a, ako ba� ho e da i vino nabavlja za svoje zadrugare, to neka im ga prodaje u zatvorenim posudama, pa neka ga nose svojim ku ama za pi e. Po�to ona to nije izvr�ila, predla�e, da bi bila isklju ena iz lanstva Zadru�nog saveza.� No lan uprave Zadru�nog saveza Jeli i protivio se o�trim mjerama, jer je dobro poznavao Murterine te je mogao �zajam iti da lanovi spomenute zadruge nijesu nikakovi pijanci, ve su to estiti, marljivi i �tedljivi ljudi. Neka ih se opet poku�a uputit, da ne smiju to iti vino na malo u zadruzi.�36

Uto je do�ao rat, a rad zadruge je obnovljen 1922., istodobno s obnovom Uljarske zadruge. Na lipanjskoj skup�tini, kojoj je nazo ilo 45 od ukupno 87 lanova zadruge, za novoga je ravnatelja izabran Dragutin Skra i pok. Ante, a za njegova zamjenika Ljubo Tur inov pok. Bare. Predsjednik nadzornog odbora postao je Nikola Mudronja Antin, tada�nji predsjednik Uljarske zadruge. No ubrzo je poslovanje zastalo, zadruga je nekoliko godina to bila samo po imenu te je 1929. godine pokrenut postupak njezine likvidacije.

Kako su sve zadruge bile podlo�ne povremenim revizijama poslovanja, tako se 1929. dogodila sudbonosna revizija Potro�no obrtne zadruge, koju je obavio revizor Petar Stare�ina. On je u travnju te godine prijavio nadle�nom �ibenskom sudu da je u dva navrata bio u Murteru, ali bez uspjeha, jer je predsjednik zadruge preminuo, neki su lanovi bili odsutni, a drugi su se �pri injali kao da ne znaju ni�ta�. Stare�ina je

35 Zadrugar, br. 4, 1910., str. 102. 36 Zadrugar, br. 1-2, 1914., str. 25.



255

neslu�beno ipak doznao da se zadru�ne knjige nalaze kod Antule, udovice biv�eg predsjednika zadruge Dragutina Skra i a, a da je zadru�ni inventar prodan mjesnim trgovcima: blagajna (kasa) Jakovu Jeli u, razne vage mesaru Jakovu Markovu, ba ve pojedincima na dra�bi, a razno poku stvo Ljubi �iki u pok. Jose. Nakon �to je sud poslao dopis lanovima uprave Dragutinu Skra i u pok. Ante, Ljubi Tur inovu pok. Bare, Anti Skra i u pok. �ime, �imi Lovri u pok. Bare, Mihi Juragi Jurinu, Mihi �iki u Maru�i u pok. �ime i Mihi Lovri u pok. Mate, oni koji su me u njima bili jo� �ivi i dostupni malo su se trgnuli, pa je sljede i dolazak revizora Stare�ine bio ne�to uspje�niji. �ime Lovrii Miho Juraga predali su revizoru zadru�nu dokumentaciju, navode i da zadruga ne radi ve etiri godine, zbog ega je (uklju uju i i nepodmirene dugove) bila isklju ena iz Zadru�nog saveza. Stare�ina je za obavljenu reviziju tra�io naknadu od 1.500 dinara, koja se trebala isplatiti iz zadru�ne imovine. Zadrugari su odgovorili podneskom �ibenskom sudu, koji je zanimljiv jer nas upoznaje o brodskim vezama izme u Murtera u �ibenika: �...zatra�eni iznos nadasve je pretjeran. Kad je prvi put do�ao g. Revizor da obavi reviziju, oti�ao je odmah sutradan nobavljena posla, tako da je izgubio jedno posljepodne. Parobrod odnosno motor putuje iz �ibenika u 1 i 2 sata poslije podne, a vra a se iz Murtera sutradan i dolazi u �ibenik u 7 ½ doti no u 8 sati ujutro. Vozna karta do Murtera i natrag ne prekora uje iznos od Dinara 20:- ...� Uglavnom, trojica potpisanih zadrugara (Tur inov, Lovri i Juraga) tra�ili su da se tro�kovi revizije smanje.

No �to je Stare�ina utvrdio u reviziji? Najprije to da je 1922. godine zadruga brojala 82 lana, a da ih u zadnjoj knjizi zadrugara ima svega 18. Zatim i to da je �knjigovodstvo u totalnom neredu jo� od g. 1923.� te da se zadruga nije uvijek i u svemu dr�ala zakonskih propisa. Stoga je zaklju io da je potrebno sazvati skup�tinu i pokrenuti likvidaciju zadruge.

Doista, 28. srpnja 1929. godine u Gospinoj je ku i odr�ana skup�tina na kojoj su za likvidatore imenovani Joso Juraga pok. Vlade i Nikola Mudronja Antin, tada stanovnik �ibenika, obojica lanovi zadruge. Oni su anga�irali odvjetnika �imu Vla�i a da poku�a utjerati dugove koje su prema zadruzi imali neki zadrugari i da ih savjetuje kako izvr�iti likvidaciju. Sud je opetovano opominjao likvidatore da su du�ni isplatiti sudske i revizijske tro�kove te da kona no sazovu raspusnu skup�tinu.



256

No likvidatori, ostali zadrugari i odvjetnik Vla�i poigravali su se sa sudom optu�uju i se me usobno za prikrivanje stvarnog stanja dugova i potra�ivanja kao i za nestanak zadru�ne dokumentacije. U me uvremenu je Nikola Mudronja zavr�io u tamnici, a Joso Juraga se pravdao da ne mo�e sazvati skup�tinu zadruge jer se nitko ne bi odazvao… Sve se oteglo do 1934. godine kad su dvojica likvidatora potpisali izjavu da zadruga ne duguje nikomu ni�ta, jam e i to svojom imovinom. Kona no je zadruga brisana tek u sije nju 1935. godine.

ULJARSKA ZADRUGA (1910.-1948.)

O Uljarskoj sam zadruzi u prethodnom broju Murterskoga godi�njaka

napisao op�iran rad, oboga en prijepisima brojnih suvremenih dokumenata. U me uvremenu su, tragaju i za starim fotografijama Kornata, Mile Rame�a i Marko Tur inov u Dr�avnom arhivu u Zagrebu prona�li i preslikali jo� jedan, dosad nepoznat, sve�anj spisa o Zadruzi, i to upravo o njenim po ecima, razdoblju za koje sam pri pisanju spomenute studije bio ustvrdio da je vrlo oskudno dokumentirano (rijeje o periodu od osnivanja Zadruge do Prvoga svjetskog rata)!37 Ve ina je tih spisa pisana na njema kom jeziku, a rije je uglavnom o financijskim izvje� ima i molbama za dr�avne subvencije odnosno korespondenciji izme u Zadruge, Uljarskog odsjeka Zemaljskog gospodarskog vije a u Zadru i Ministarstva poljodjelstva u Be u. Me u spisima je i Pravilnik Zadruge, ra en po tiskanom obrascu iz 1910. godine u izdanju zadarske tiskare E. Vitaliani.

Posebno su vrijedna poslovna izvje� a Zadruge za prve dvije poslovne godine (pisana su, uz jo� neke izuzetke, na hrvatskom jeziku), koja donosim u cijelosti:

Izvje� e za poslovnu godinu 1911/12

Zadrugari su predali maslina kg 323.933 u vrijednosti od K 44.252,23 Po�to su ove godine masline bile procijenjene prama sadr�ini ulja, stoga ih je bilo i razne vrsti i cijene, poprije na cijena za kilogram maslina iznosi para 13.66, iz tih maslina proizvelo se ulja kg 52.497 u vrijednosti od K 46.697,46

37 Zahvaljujem ovim putem Mili i Marku �to su mi ustupili preslike dokumenata.



257

Vrijednost dobivenih uljanih poga a K 4.984,47 Vrijednost dobivene murke (uljanih ostataka) K 380,00 Vrijednost ukupnih proizvoda K 52.061,93Od tih proizvoda predalo se ulja centralnom skladi�tu uljarskog odsjeka u komisionalnu prodaju kg 28.275 u vrijednosti od K 24.991.10 Povratilo zadrugarima za ku nu porabu kg 15.687 u vrijednosti od K 14.365,83 Prodalo se bra i �uri kg 8.535 u vrijednosti K 7.340,53 Murka se prodala za K 380,00 Uljanih poga a prodalo se za K 450,00 Uljanih poga a povratilo se zadrugarima za K 14,46 Uljanih poga a ostalo nerasprodanih u na�em skladi�tu u vrijednosti K 4.520,01 Prekocijene na nerasprodanom ulju u centralnom skladi�tu na kg 9.591 po K 33.- za kg K 3.165,03 Prekocijene na nerasprodanom ulju u centralnom skladi�tu na kg 18.684 po K 30.- za kg K 5.605,20 Ukupno ne isto iskori� enje K 60.832,16Osim toga bili su jo� ovi prihodi: Zadrugarima zara unata je globa za nepredane masline K 643,30 Vi�e izbivene cijene kod centralnog skladi�ta za ulje iz kampanje 1910/11 K 3.524,40 Bra�neni mlin je dobio K 1.295,46 Na skontima se dobilo K 57,90 Ukupni ne ist prihod iznosio je K 66.353,22Iz tih prihoda morali su se pokriti ovi razhodi: Zadrugarima za predane masline K 44.252,23 Op i tro�kovi K 11.039,39 Kamati K 5.130,35 Manjak kod Olive Rossi K 445,00 Amortizacija zadru�nog namje�taja K 9.084,44 ukupno K 69.951,41

Razhod je od prihoda ve i te se pokazuje gubitak od K 3.598,19 pribrojiv onaj od god. 1910/11 K 23.059,32 ukupni nepokriven gubitak iznosi K 26.657,51.

Rezervni fond nije se mogao ni ove ni pro�le godine osnovati, jer dobitka naa �alost nije bilo, a ulaznine i prvi obrok pokrajinske pripomo i upotrjebilo se na pokri ee tro�kova osnivanja. Prvi obrok dr�avne pripomo i od K 15.000 upotrijebljen je na djelomi nu otplatu duga Battigelli i Rossi.



258

Dugovi zadruge na koncu godine iznosili su K 178.814,57 i suvi�e gubitci iz dviju poslovnih godina.

Zadrugara nije ni istupilo ni ustupilo, nego su se poslovni udjeli povisili za 39 udjela te ovi na koncu godine iznose 407 po K 20,00 � K 8.140.

Murter, dne 25. srpnja 1913.

Stipe Tur inov

Ba�i Petar

Izvje� e za poslovnu godinu 1910/11

Zadrugari su predali maslina kg 277.581 u vrijednosti K 58.292,01 Po�to je zadru�ni namje�taj bio prekasno dovr�en a da se masline sasvim ne pokvare, dapa e i ne propanu, zadrugari su ve i dio maslina i ba� one, koje su ranije dozrele, morali uzeti svojim ku ama, tee ih sami na starinski primitivni na in izradjivati, od tako izradjenog ulja, zadrugari su zadruzi predali kg 75.237 u vrijednosti K 75.237,00 Ukupna vrijednost predanih maslina i ulja K 133.529,01Predane masline su zadrugarima bile pla ene po para 21 kg a ulje po K 1,- kg. Za predane masline i uljee zadrugarima je bilo pla eno u gotovu novcu K 81.780,00, u raznim ra unima K 8.960,04. Zadruga im je ostala ddu�naa K 42.788, 97 koji iznos je uvr�ten u pasivu kao dug. Ukupno dobiveno ulje iznosilo je: iz predanih maslinaa kg 55.060, predano ulje u naravi kg 75.237 = kg 130.297 Ukupni proizvodi vrijedili su: ulje K 139.142,92 murka (uljani ostaci) K 180,72 uljane poga e K 9.790,75 Ukupno K 149.114,39Od tih proizvoda predalo se ulja centralnom skladi�tu uljarskog odsjeka u svrhu komisionalne prodaje kg 125.947 u vrijednosti K 133.596,20 Povratilo se zadrugarima za ku nu porabu kg 2.581 u vrijednosti od K 3.635,66 Prodalo se bra i �uri kg 1.769 u vrijednosti K 1.911,06 Za murku se dobilo K 180,72 Za uljane poga e dobilo se je K 9.790,75 Po�to ulje iz centralnog skladi�ta nije bilo sve rasprodano,



259

stoga smo primili samo djelomi ni obra un prodaje, koji izkazuje isto vi�e izbivenu cijenu od K 6.485,81 Ukupno ne isto iskori� enje K 155.600,20Osim toga na� tijesak u Jezerima koji je predan tamo na uporabu zadruga za lo�e masline, zaslu�io je K 386,00 Ukupni ne isti prihodi iznosili su K 155.986,20Iz tog ne istog prihoda morali su se pokriti sljede i izdatci: Zadrugarima za predane masline i ulje K 133.529,01 Tro�kovi osnivanja K 6.653,31 Tro�kovi radnje (isplata radnika) K 11.572,35 Op i tro�kovi K 12.009,18 Gubitak na bra�nenom mlinu K 2.089,86 kamati K 3.745,51 Amortizacija namje�taja K 9.446,30 Ukupno K 179.045,52

Po�to je ukupni razhod od ukupnog prihoda ve i, pokazao se je gubitak od K 23.059,32 koji je ostao nepokriven do jedne bolje godine. Ovaj gubitak koji na �alost vrlo velik u prvom redu mora se pripisati previsokom procjenjivanju maslina, u drugom su ovdje i tro�kovi osnivanja koji su takodjer vrlo znatni, a u tre em redu, �to je glavno, usljed prekasnog dovr�enja zadru�nog namje�taja, tako da se sa radnjom ulja po elo istom u prosincu, proizvedeno ulje je bilo vrlo lo�e vrsti, te ve i dio istoga, uljarski odsjek je prodao zaa onu istu cijenu, po koju je bilo procjenjeno i zadrugarima ispla eeno, prama tomu, na ve i dio ulja nijee se moglo dobiti vi�e izbivenih cijena niti pare.

Dugovi zadruge na koncu godine iznosili su K 185.880,00.

Zadrugara na koncu godine bilo je 269 sa 368 poslovnih udjela po K 20.- od ovih je bilo upla eno u gotovom K 1.615.- a ostatak zadr�an u ra unima.

Murter, dne 25. Srpnja 1913.

Stipe Tur inov

Ba�i Petar�

Vidljivo je iz prethodnih izvje� a da je Zadruga u po etku imala velikih financijskih te�ko a, koje su se negativno odrazile na raspolo�enje zadrugara i umalo dovele do rasipanja lanstva.38

Zanimljiv je u tom kontekstu dopis od 27. srpnja 1912. godine koji su vlastoru no potpisali zadrugari Marko �eravica pok. Dume i Joso Je�ina

38 Usp. Priloge 10 i 11 u JURAN 2009-2010.



260

pok. Grge (ipak, o ito je da je netko drugi, snala�ljiviji u pisanju, sastavio dopis), naslovljen na Visoko Ministarstvo poljodjelstva u Be u. �eravica i Je�ina, naime, mole da ih se bri�e kao lanove zadruge. Oni iznose da su se 1910., kao i najve i dio mje�tana, u lanili u zadrugu o ekuju i gospodarski probitak, ali su ostali razo arani, te mole vlast da nalo�i Zemaljskom gospodarskom vije u u Zadru „ili kako druga ije znade� da ih se bri�e kao lanove zadruge. Tu�e se na to da je pravilnikom zajam eno kako e se odmah pla ati 75% vrijednosti maslina, ali se s tim uvijek otezalo te se dug ispla ivao u 7 ili 8 obroka po itavu godinu dana „po malim svoticama�. Ka�u i da je strojar „iztijeran

misterijoznim na inom i bez da su lanovi znali uzroka� a onda je i „fogi�ta Markov �ime ne samo odpu�ten ali i upao pod istragom Dr�avnog Odvjetni�tva� optu�en da je ukrao 150 kg ulja.

Usprkos te�ko ama, potencijal Zadruge je bio velik, ponajvi�e zbog znatnog broja mladih (ili relativno mladih) murtersko-betinskih maslinika (osobito u Kornatima i na Modravama), a to je znao i F. Artman, vladin povjerenik za dalmatinsko uljarstvo, pa je ulagao veliki trud nastoje i za Zadrugu osigurati dr�avnu i stru nu pripomo . Njegov pisani osvrt na gore iznesena poslovna izvje� a, koji je bio prilo�en dokumentaciji upu enoj u jesen 1913. na adresu nadle�nog ministarstva, vrlo je zanimljiv, jer pokazuje da po etne te�ko e u kojima se Zadruga koprcala nisu samo posljedica lo�eg uroda maslina i ka�njenja strojeva, nego i slabog rada uprave:

„Prije svega sama zadruga navodi, da procjena maslina ne bje�e primjerena, te da je uvijek ispala na �tetu zadru�nog preduze a. Ako se je godina 1910/11 zaklju ila s gubitkom od K 23.000.-, to se ima � kao �to je u godi�njem izvje�taju zadruge dijelom re eno a dijelom natuknuto � pripisati okolnosti, �to je u toj prvoj godini djelovanja zadruge uslijed otezanja pri namje�tenju strojeva promet mogao po eti stopro oko polovice kampanje, po�to su nestrpljivi zadru�ni lanovi ve bili pobrali i spremili velike koli ine maslina.

Tada je uljarski odsjek, eda donekle ukloni pogibelj pljenidbe strojeva sa strane liferanata, koja je prijetila usljed te pote�ko e i usljed nesta�ice nov anih sredstava, uredio promete za nu�du, jedan u istom Murteru, a drugi u zadruzi „Preko�, koja je onda ve bila zaklju ila vlastitu produkciju. Na taj je na in uspjelo, da se napravi ve a koli ina finog ulja; uop e je na �alost ispravno, da se ve i dio produkcije nije mogao vi�e



261

preraditi za fina ulja, te da se je po tome najve i dio predanih nam ulja morao prodati kao prosto ulje…

Godine 1911/12 bila je gotovo op enita nerodica, uslijed koje je uljarnica, uredjena za ve u produkciju, mogla biti samo malo zaposlena…

Ove specijalne nepovoljne prilike u zvezi s ustru avanjeem ljubljanskog i splitskog zadru�nog saveza, da stave na raspolo�enje djelomi ni kredit, koji onda bje�e �urno potrebit, prouzro ile su u pu anstvu op i nemir, koji bi izrabljen primjerenom propagandom sa strane trgovaca u Tijesnome pri inkasiranju njihovih tra�bina naprama pojedinim lanovima. Napokon je k tome nado�lo, da uprava zadruge, zaprje ena u svojoj djelatnosti opetovanim novim izborima, usprkos svim pozivima s ove strane nije vr�ila svoje du�nosti, na koncu pak okolnost, �to je onda�nji strojar, kojemu bi povjereno inkasiranje mlivarina, pronevjerio ove i iznos.

Po�to je napokon ve i dio siroma�nijih lanova usljed represalija trgovaca iz Tijesna bio doveden do pljenidaba, upravo u po etku kampanje 1912/13, nastane potpuna anarhija me u ljudima, koji izgubi�e skoro sasvim pouzdanje u preduze e…

Po�to je pouzdanje zadrugara bilo tako uzdrmano, da su u jednoj generalnoj skup�tini ad hoc sazvanoj izjavili, da jednostavno ne e ni�ta predati, ve da e pustiti zadrugu, da propane, i po�to su trgovci iz Tijesna i �ibenika prikazivali prividne ponude za kupnju, ja sam, eda zadrugu izvedem iz njezine te�ke situacije, u ime odsjeka jednostavno nalo�io ljudima, da za 100 kg maslina prve vrsti plate u gotovu iznos od k 18.-, koji se je imao odmah svakom lanu za koli inu od njega predanu zara unati i isplatiti; to se je i dogodilo.

Ja sam se mogao odlu iti na taj izvanredni postupak, jer sam prema op enitoj informaciji i prema dobroti proizvoda imao pravo dr�ati, da se mo�e ra unati na 800 do 1000 metri kih centi finog ulja, koje e omogu iti tu visoku isplatu maslina i usprkos tome dati o ekivati jo� dovoljno znatnu svotu za pokri e cijele re�ije i za sabranje znatnog pri uvnog fonda u svrhu isplate dugova… Uspjelo je pak, da se napravi gore spomenuta koli ina finih i najfinijih ulja, da se masline uz spomenute cijene isplate do zadnje pare, da se izravnaju stare razlike, koje su postojale izmedju zadru�nih lanova i zadruge zbog zaostale isplate, te da se danas ve iz sredstava

zadruge, to jest iz dosada�njeg iskori� enja, povrati po prilici K 25.000.- duga.

Prema situaciji dosada�njih prodajaa i prema vjerojatnom razvitku tr�i�ta imalo bi uspjeti, da se ukupno uklju iv�i iskori� enje uljanih poga a za zadrugu iz vi�aka cijena osigura iznos od K 45.000.- po prilici za isplatu dugova, usljed esa uklju iv�i vladinu subvenciju za 1913 o ekivati je



262

odu�enje za K 60.000.- ili umanjeenje ukupnog duga na K 120.000.- po prilici…

Dakle se za zadrugu za naredne dvije ili tri godine mo�e izre i povoljan prognostikon, ako � kao �to se je gore reklo � bude mogu e trajno uzdr�ati upliv odsjeka na uznemirene i nedisciplinirane elemente zadruge, koji svakako raste.

Po�to se s jedne strane pu anstvo naprama savjetima i naredbama odsjeka skriva za ravnateljstvom, te s druge strane ravnateljstvo upu uje na njegovu nemo naprama pu anstvu, to sam ja istome ve na jasan na in izjavio, da ja zahtijevam, te da u Murteranima priop iti, da se po ev�i od ove jeseni, kad e bit opse�ni novi izbori u ravnateljstvo i nadzorni odbor, moraju stvari kategori no promijeniti, ina e da bi se u interesu pu anstva Murtera morala predlo�iti prisilna uprava. Ja sam se uvjerio, da se samo tim imperativnim putem mo�e uspje�no pomo i ljudima u Murteru, s kojima je osobito te�ko postupati.

Mislim, da sam na�ao prave ljude za ravnateljstvo i nadzorni odbor, u koliko Murter uop e ima takvih, te podupirem po mogu nosti poslovodju zadruge naprama pu anstvu…�

Eto, premda mi je dostupan jo� itav niz novoprona enih dokumenata o po etnim godinama rada Uljarske zadruge, nadam se da je i ovo malo �to sam uspio pro itati solidna dopuna radu u pro�lom broju Godi�njaka.

RIBARSKA ZADRUGA (1922.-1948.; 1949.-?)

Za osnivanje Ribarske zadruge izravno je „kriva� Uljarska zadruga.39 U sudske je spise Ribarska zadruga upisana 27. svibnja 1922. godine. Prvi je ravnatelj bio Mudronja Bare, a odbornici PlesliVjekoslav, Jerat Petar, Tur inov Jure i Kova ev Ljubo Matin. Malo je drugih podataka. Poznato je da je 1939. ravnatelj zadruge bio �ikiRafael, a njegov zamjenik Ba�i Miho pok. Jose.40

Po zavr�etku Drugog svjetskog rata pristupilo se obnovi. U dopisu upu enom Slobodnoj Dalmaciji 28. velja e 1945. stoji: „Ribarska zadruga u Murteru uputila je devet ladja sa 43 ribara na Kornatsko oto je. Ulovljena e se riba dopremati u Murter, gdje e se vr�iti raspodjela: 10

39 JURAN 2009-2010, 128. 40 DA�, Zadru�ni registri.



263

posto podijelit e se besplatno najsiroma�nijim mje�tanima, 40 posto e se prodavati ostalima uz odredjenu cijenu, a 50 posto uputit e se gradskoj ribarnici u �ibeniku�.41

Ribarska je zadruga, poput Uljarske, bila trn u oku novoformiranoj „narodnoj� upravi. Zanimljivo je da je u rujnu 1945. godine odr�ana skup�tina ribarske udruge u Murteru, na kojoj je predsjednik inicijativnog odbora Ante Vodopija izvjestio da je udruga samo privremeni organ zadruge. elnik Izvr�nog odbora udruge postao je Cioslav Kova ev.42 U kakvom su odnosu udruga i zadruga, nije mi posve jasno. Na temelju zaklju ka godi�nje skup�tine od 9. o�ujka 1947. godine lanovi su upravnog odbora postali: Pape�a Ante pok. Ante kao predsjednik, Skra i Joso pok. Pave kao tajnik, Tur inov �ime Markov, Tur inov Stipe pok. Ante, Skra i Mate �imin, Bo�ikov Vid pok. Mate i Markov �ime Jakovljev.43

Iz zapisnika o poslovanju Ribarske zadruge za 1947. godinu prenosim: „Zadruga se bavi ribolovom sa upotrebom vlastitog motornog broda i vlastitog alata, a takodjer radi i sa motornim brodovima i alatom svojih zadrugara. Kada zadruga lovi sa vlastitim alatom i brodom, onda joj pripadaju 4/9 ulovljene ribe, a kada lovi sa brodom i alatom svojih zadrugara, onda joj pripada samo 1/6 od ulova ribe. Zadruga nema svoga raspa avali�ta, a niti ima namje�tenika, vesve poslove zadruge vodi bez naknade njen tajnik. Tek u 1948. G. Zadruga je dobila svog knjigovodju... U 1947. uop e nijesu vo ene poslovne knjige, ve je zaklju ni ra un i bilans naknadno radjen prema ra unima, koji su pohranjivani u arhivi zadruge. Prema izjavi prisutnog tajnika zadruge, ova je uglavnom itav svoj lov ribe predavala „RIBI� Savezu ribarskih zadruga u �ibeniku...�44

Ribarska je zadruga zajedno s Uljarskom i Gospodarskom 1948. spojena u jedinstvenu Poljoprivrednu zadrugu.45 No ve sljede e godine ribarski se odsjek Poljoprivredne zadruge osamostaljuje te se osniva nova Ribarska proizvo a ka zadruga, koju su vodili Juraga Ivo Grgin,

41 Slobodna Dalmacija, br. 125, 1945. 42 DA�, Okru�ni NO �ibenik 1945, br. 15361. 43 DAS, Zadru�ni registar Kotarskog narodnog odbora �ibenik. 44 DA�, KNO�, kutija 25. 45 JURAN 2009-2010, 96-97.



264

predsjednik, Bo�ikov Krste pok. Grge, tajnik, te Pape�a Ante pok. Ante, Markov Miroslav pok. Ante i Je�ina �ime pok. Bare, lanovi uprave.46

P ELARSKA ZADRUGA (1935.-?)

O osnivanju i radu P elarske zadruge M. Mudronja Rebac donosi jedno �ivopisno usmeno svjedo anstvo.47 Upu ujem stoga itatelja na njegov tekst. Na ovom u mjestu donijeti samo nekoliko vijesti iz tada�njih novina. Na stranicama Jadranskog dnevnika od 27. velja e 1935. godine stoji zapisano: „Ovih dana osnovana je u Murteru p elarska zadruga, koja e zapo eti djelovanjem jo� ove sedmice. Za ovu svrhu seljani u Murteru sagradili su 50 komada najmodernijih ko�nica opskrbljenih sa potrebitim materijalom.� Dvije godine kasnije Novo doba

donosi jo� jedan �turi, ali ipak vrijedan osvrt: „P elarska zadruga u Murteru, koja je osnovana tek pred dvije godine, pokazala je u svom pro�logodi�njem radu veliki uspjeh�.48

Poput drugih zadruga, i P elarska je po etkom Drugog svjetskog rata prestala s radom, no obnovljena je na novoj osniva koj skup�tini od 10. o�ujka 1946. godine. Nekada�nji je njezin predsjednik, Skra i Vice p. Ive, ponovo izabran za upravitelja. Uz njega, u tro lanoj su upravi bili Mudronja Roko Jurin, potpredsjednik, te Kova ev Milan Stipin, tajnik.49

KORNATSKA MLJEKARSKA ZADRUGA (1936.-?)

Utemeljiteljska skup�tina Kornatske mljekarske zadruge odr�ana je 6. rujna 1936. godine, a nazo ili su joj Je�ina Ante Stipin, Jeli Ive Josin, Vodopija Pere pok. Andrije, Je�ina Joso Barin, Je�ina Marko Stipin, Vodopija Ante pok. Leopolda, Jeli Kre�e Jakovljev i Vodopija Ljubo Markov. Za ravnatelja je bio izabran Je�ina Ante Stipin, koji je bio i predsjednik inicijativnog odbora. U ravnateljstvu su bila tri lana, uz ravnatelja jo� njegov zamjenik Jeli Kre�e Jakovljev te Vodopija Ante pok. Leopolda. Na skup�tini je odlu eno da se zadruga u lani u

46 DA�, KNO �ibenik 1949, kut. 39. 47 MUDRONJA REBAC 2007, 64. 48 Novo doba, br. 42, 1937. 49 DA�, KNO �ibenik, nerazvrstano.



265

Zadru�nu maticu u Splitu, a utvr ena je i pristupnina u iznosu od 50 dinara.50

O ovoj je zadruzi ostalo malo tragova. Nekoliko zanimljivih podataka donosi M. Mudronja Rebac: zadruga je utemeljena na poticaj profesora Ferda Je�ine, a lanovi su joj bili posjednici iz Golubovca i Pinezela na otoku �utu.51 Zadruga je 1940. imala 11 lanova, a ravnatelj je i dalje bio Je�ina Ante.52

Premda je zadruga osnovana tek 1936., pa se primjerice u jednom novinskom lanku iz 1934. govori da je mljekarstvo i sirarstvo na podru ju sjevernodalmatinskih otoka najrazvijenije na Silbi, Molatu i Olibu,53 valja spomenuti da je bilo i ranijih poku�aja unaprje enja kornatskoga sirarstva. Tako je 1910. godine u razdoblju od 2. do 8. srpnja na Kornatima odr�an sirarski te aj, o emu obavijesti donosi suvremeni tisak. Zapisano je tada da je „sir sa Kornata poznat i na dalje� te da bi novoosnovani mljekarski konsulent pri Namjesni�tvu u Zadru trebao poraditi na usavr�avanju njegove proizvodnje.54 Uvjeti su za to postojali; kornatski je sir, kako dokumenti svjedo e, bio cijenjen proizvod jo� u 18. stolje u, kad su ga kupovali i preprodavali uglavnom bokokotorski pomorci,55 no valjalo je pratiti i nove tehnolo�ke trendove.

KUPALI�NA ZADRUGA (1936.-?)

I kod ove se zadruge ponovo valja pozvati na podatke koje je prikupio M. Mudronja Rebac.56 U sudski je registar Kupali�na zadruga „Slanica� upisana 15. prosinca 1936. godine. Ravnatelj je bio LovriJakov pok. �ime, zamjenik ravnatelja Tur inov Silvestar Antin, a tre i lan ravnateljstva Ba�i Nikola pok. Jose.57 Nekoliko mjeseci nakon

osnivanja Kupali�ne zadruge u novinama je objavljen zanimljiv osvrt na

50 DA�, Spisi Okru�noga kao trgova kog suda �ibenik, sign. Zadr. I 110. 51 MUDRONJA REBAC 2007, 67. 52 DA�, Spisi Okru�noga kao trgova kog suda �ibenik, sign. Zadr. I 110. 53 Jadranski dnevnik, br. 15, 1934. 54 Hrvatska rie , br. 4, 1910. 55 JURAN 2013. 56 MUDRONJA REBAC 2007, 64-67. 57 DA�, Zadru�ni registar Okru�nog suda �ibenik, Trgova ki odjel III.



266

razvoj turizma u Murteru i okolici. Pod naslovom �U Murteru se gradi lijepo i moderno kupali�te� novinar je najprije pribilje�io da se u kupali�na mjesta Sjeverne Dalmacije ubrajaju �ibenik, Zlarin i Biograd, nagovje� uju i potom da e im se vrlo brzo pridru�iti Tisno, u kojemu je upravo sagra en hotel �Borovnik�, te Murter, gdje su �ove godine marljivi Murterini u uvali Slanica izgradili moderno kupali�te sa kabinama, koji mogu kupali�noj publici poslu�iti istodobno za kupanje i no ivanje.� Pi�e autor dalje: �Novosagra eno kupali�te u Murteru je po ljepoti uvale u kojoj je ono izgra eno, kao i po svojoj originalnosti predstavlja ne�to jedinstvena. Osim kupa ih i spava ih kabina, na kupali�tu Slanica u Murteru biti e ujedno izgra ena velika dvorana, koja e poslu�iti za restauraciju i kuhinja u kojoj e se servirati najmodernija jela od dalmatinskih i ribljih specijaliteta. Kupali�na zadruga Slanica izraditi e u svrhu turisti ke propagande prospekte, koje e razaslati na sve strane svijeta, samo je nezgodno da e strana publika tra�iti Murter u plovidbenom redu Jadranske Plovidbe, i nigdje ga ne e na i, ma da je Murter pristajanjem u luku Hramina dnevno povezan lokalnom prugom sa �ibenikom. Zato bi bilo dobro, da Jadranska Plovidba u novom ljetnom voznom redu ozna i Murter, kao luku pristajanja parobroda lokalne pruge, a ne samo Hraminu, jer strana publika ne mora znati, ako to mi primorci znamo, da je Hramina i Murter jedno te isto, t. j. da je Hramina od Murtera udaljena jedva 2 km. puta, a kupali�te Slanica niti toliko.�58

Ljeti te iste 1937. godine Kupali�na zadruga, na temeljima �dobre sezone�, kroji nove planove: �Romanti ni polo�aj uvale Slanice kraj Murtera, u kojoj je nedavno sagra eno moderno kupali�te, zainteresirao je mnoge imu nike iz unutra�njosti zemlje i inozemstva, koji se odavna bave mi�lju da na na�oj obali podignu vile za stanovanje. Kupali�na zadruga Slanica u Murteru stupila je ve u pregovore sa nekim licima za prodaju zemlji�ta u blizini kupali�ta. Tako je zadruga ve prodala po jedan ove i kompleks svog zemlji�ta na kojima e uskoro zapo eti gradnjom dviju reprezentativnih vila jedan trgovac iz Vel. Gorice i jedna gospo a iz Zagreba. Sada zadruga Slanica vodi pregovore sa jednim industrijalcem iz Be a, koji tako er ima namjeru da sagradi vilu u blizini kupali�ta Slanice u Murteru. Zemlji�te se prodaje dosta jeftino po cijeni

58 Jadranski dnevnik, br. 48, 1937., str. 4.



267

do 10 dinara za kvadratni metar. Sa novcem, koje dobije kupali�na zadruga od prodanih zemlji�ta, pro�irivat e se kupali�te, tako da e veslijede e godine murtersko kupali�te imati 20 prostranih soba u kojima e se mo i smjestiti do 40 spava ih kreveta.�59

GOSPODARSKA PRODAJNO-NABAVNA ZADRUGA (1945.-1948.)

Temeljna je zada a Gospodarske prodajno-nabavne zadruge, osnovane 15. travnja 1945. godine, bila�nabavka �ive�nih namirnica, ku nih i gospodarskih potrep�tina i prodaja zadrugarima; preuzimanje proizvoda svojih zadrugara i prodaja u preradjenom i nepreradjenom stanju; davanje predujmova zadrugarima za proizvode predane na unov enje; primanje ulo�aka od zadrugara i nezadrugara u svrhu pribavljanja nov anih sredstava.� U sije nju 1946. predsjednik zadruge je bio Markov Niko pok. Jose, potpredsjednik Juraga Milivoj pok. Frane, blagajnik Juraga Nikola pok. Tome, a tajnik Kurkut Nikola �imin. U izvje�taju murterske Partijske jedinice iz lipnja 1946. ka�e se da �je uspjeh u organiziranju u Zadruge vrlo dobar, a Zadru�na disciplina nije lo�a. Selja ki produkti slabo prolaze kroz Zadrugu, a to je zbog toga �to lanovi Zadruge nemaju drugog produkta osim ulja kojeg pro�le godine

nije bilo. Smokve kojih je bilo prili no, ipak jedan dobar dio prodalo se je isklju ivo preko Zadruge. Partijsko lanstvo ne zala�e se dovoljno na suzbijanju �verca, ali u stvari �verc se je prili no suzbio i malo se uop e �vercuje.�60

Godine 1947. upravu su inili: predsjednik Juraga Milivoj pok. Frane, potpredsjednik Juraga �ime pok. Stipe, tajnik Putnikovi Marko pok. �ime, Mudronja Zvone pok. Dume, Tur inov Drago pok. Jose, Tur inov Vjeko Matin i Je�ina �ime pok. Bare. Na redovnoj godi�njoj skup�tini koja je odr�ana 25. sije nja 1948. u prostorijama Uljarske zadruge za novoga je predsjednika izabran Juran Joso pok. Ive. Bilo je nazo no 175 od ukupno 530 lanova. Tom je prilikom predsjednik Kotarskog Narodnog odbora �drug� Vi�nji Joso iznio kako bi zadruga trebala graditi zadru�ni dom: �vi na va�em podru ju imate vi�e privrednih grana, vi�e zadruga i te zadruge trebali bi sve skoncentrisati

59 Jadranski dnevnik, br. 192, 1937., str. 4. 60 DA�, KKSKH�, kutija 14, sve�nji �Osnovna organizacija KPH/SKH Murter�.



268

u jednu univerzalnu zadrugu i zato vam je neophodno potrebno graditi Zadru�ni dom.� Juraga Milivoj je dodao kako su zadrugari imali u planu graditi Zadru�ni dom na obali, �a po�to je na obali mali prostor i skop ano je s vi�im tro�kovima, zato bi bilo bolje da isti dom gradimo u produ�enju Uljarske zadruge.�61

POLJOPRIVREDNA ZADRUGA (1948.-1955.)

O po etcima Poljoprivredne zadruge, koja je nastala spajanjem Gospodarske nabavno-prodajne, Uljarske i Ribarske (koja se ubrzo ponovo osamostalila) 1948. godine, ve sam pisao.62 Ovdje donosim druge vijesti. Murterski �upnik don Lovro Kramar tu�io se 1949. vlastima da je uprava �Kolektive� bez njegove suglasnosti uselila u donje prostorije crkvene ku e �Stran�ice� na Hramini. U �upnim spisima stoji da je �Stran�icu� ve 1945. �okupirao� Narodni odbor, smjestiv�i na kat itaonicu, a u prizemlje Gospodarsku nabavno-prodajnu zadrugu. �upniku je tek 1948. uspjelo s �useljenicima� sklopiti najamne ugovore. Poslije su vlasti, ponovo samovoljno, donje prostorije �Stran�ice� ustupili Ribarskoj zadruzi.63

Godine 1950. predsjednik zadruge je Skra i Joso, a 1954. Tur inov Fabijan. Pri pregledu zavr�nog ra una za 1954. godinu ustanovljeno je da zadruga ima 526 lanova te da imovina zadrugara (upla eni udjeli) iznosi tek 0,15% ukupne vrijednosti zadruge, a to je tek petina od udjela koje su zadrugari po pravilniku morali uplatiti. Dugovi su bili veliki, a komisija je ustvrdila: �Prosje no svaki zadrugar duguje zadruzi cca 20.000 dinara, pa je nevjerojatno, kako je upravni odbor mogao i mimo zadru�nih pravila du�iti zadrugare u ovako velikom iznosu.� Predlo�eno je stoga da se zavr�ni ra un ne odobri. Zadruga nije bila u stanju ispla ivati kredite, a bila ih je podigla nekoliko: najprije se 1952. zadu�ila za iznos od 200.000 dinara kod Narodne banke (filijala �ibenik) u svrhu adaptacije zadru�nih zgrada za skladi�te, s rokom otplate na 15 godina i kamatom od 2%; potom je kod iste banke 1953. uzela kredit od 1.200.000 dinara za nabavu motora Kahler od 40 KS i OM od 120 KS, s

61 DA�, Badel Vinarija, Gospodarsko nabavlja ko-potro�na zadruga A (B) � M (1-18). 62 JURAN 2010, 96-98. 63 �upni arhiv Murter, Spisi 1944.-1954.



269

rokom otplate od 5 godina i stopom od 2%; naposljetku je 1954. pozajmila 500.000 dinara od Jugoslovenske investicione banke za nabavu ribarskih brodova i mre�a, na rok otplate od 10 godina i kamatom od 2%. Kona no je sredinom 1955. Narodni odbor kotara �ibenik predlo�io i nalo�io najvi�em zadru�nom organu da donese odluku o likvidaciji Poljoprivredne zadruge.64 Osnovna sredstva, kao i dugovanja zadruge preuzeo je Narodni odbor Op ine Tijesno, dodijeliv�i ih potom drugim gospodarskim subjektima, najve im dijelom novoosnovanoj PZ �Slanici� koja je utemeljena potkraj 1955. godine.65 Jedan dio sredstava i inventara bio je predan poduze u �Modrava�,66 a ne�to je preuzelo i �ibensko poduze e �Prokljan�.

SRZ �IVO VODOPIJA SRE KO� (1949.-1954.)

Ova je zadruga osnovana u travnju 1949. godine. Prema jednom zapisniku iz lipnja te godine brojala je 37 doma instava. Imala je 45 ha obradivih povr�ina (1 ha vinograda, 42 ha maslina, 0,50 ha oranica te 1,50 ha vo njaka) i 60 ha pa�njaka, a od stoke samo 30 ovaca i 20 janjaca. Posjedovala je motorni brod i mre�u plivaricu te etiri manja broda bez motora. U zapisniku se napominje da mjesna partijska jedinica o zadruzi ne vodi dovoljno ra una, pa su izgledi za omasovljenje slabi. Zadruga je tra�ila investicijski kredit pomo u kojega je planirala nabaviti: 4 mazge, 5 krava, 5 rasplodnih krma a, 300 ovaca, 4 pumpe za prskanje vinograda, 1 ribarski brod, 2 ko e (mre�e) za dubinski lov, 3 ko e no ne (kanalske), 1 �iva u ma�inu, 1 pisa u ma�inu, 10.000 kg cementa i 30 kubika drvene gra e.67

64 DA�, Poljoprivreda �ibenik, br. 14. 65 Poljoprivredna zadruga �Slanica� osnovana je 17. prosinca. 1955. godine sa 87 doma instava osniva a, a registrirana je 4. sije nja. 1956. U godini 1959. bavila se s 11 djelatnosti (trgovina, otkup poljoprivrednih proizvoda, mehani ka radiona, uljara, kino projekcije, turizam, brodovi, ribarstvo, kotlovi za pe enje rakije, elektrika i mesarnica). Upravitelj je bio Pape�a Petar (DA�, Badel Vinarija, kutija 43). 66 Poduze e �Modrava� nije se iskazalo u poslovanju, pa je ve 1957. likvidirano, a inventar predan �Slanici�. 67 DA�, KKSKH�, sve�anj �Zapisnici, izvje�taji i planovi rada osnovnih organizacija pri zadrugama na podru ju KK �ibenik�, Osnovna organizacija KPH Selja ke radne zadruge �Vodopija Ivo-Sre ko� Murter 1949/1951.



270

Kako se vidi po njezinu inventaru, zadruga se bavila i ribarstvom. Zabilje�en je jedan izniman ribarski ulov: �Ribarska brigada selja ke radne zadruge Ivo Vodopija iz Murtera zabilje�ila je pred par dana krupan uspjeh u ribolovu. Svje arica brigadira Pere Vodopije lovila je u Kornatskim vodama na jednoj dosad nepoznatoj �po�ti�, te je ulovila oko 13.000 kg �njura. Ovako velika koli ina ulovljena od jedne svje arice i ovakve vrste ribe dosad nije bila zabilje�ena u ovom podru ju. Ulovljeni �njuri predani su poduze u �Riba� u �ibeniku, koje je jedan dio rasprodalo na �ibenskoj ribarnici, a ostalo uputilo u Zagreb.�68

Zadruga je imala nemalih problema s privla enjem novih lanova. �tovi�e, broj u lanjenih obitelji ve je nakon nekoliko mjeseci znatno opao. Zanimljiv je u tom kontekstu slu aj jedne samosvojne Murterke koja se na�la pred sudom jer je mu�a, koji je namjeravao svu obiteljsku imovinu unijeti u zadrugu, udarila kosirom po glavi.69

�Najve i problem radne zadruge Vodopija Ivo � Sre ko, u Murteru jest radna snaga. Mala je to zadruga, broji svega 26 doma instava, a proizvodnja joj je �iroka, mnogo �ira no snage zadrugara. Pored poljoprivrede zadrugari se bave i ribarstvom. Imaju tri plivarice, tri male ko e � osim drugih manjih mre�a � i pet motornih brodova... Da mre�e i brodovi ne bi uzalud le�ali, zadrugari upo�ljavaju ribare � privatnike. Na jednoj mre�i jedan je zadrugar, a svi ostali su privatnici. Ulov u ovoj godini nije bio najbogatiji, jer privatnici su ribarili kad im se prohtjelo, nikad nedjeljom i blagdanom ili kad imaju posla u svojim ku ama.

Glavnu granu poljoprivredne proizvodnje predstavlja maslinarstvo. Zadru�na doma instva posjeduju preko 6.000 stabala maslina, ali nema radne snage da se bavi oko maslina... Vinograda uop e nemaju... Zbog pomanjkanja radne snage zapelo se u kapitalnoj izgradnji. Planom je bilo predvi eno da se u Kornatima, gdje su zadru�ni maslinici i gdje je smje�tena stoka, sagradi stambena zgrada i zadru�ni magazin. To nije u injeno, nego je samo ozidana staja sa cisternom...

Drugi va�an zadatak koji stoji pred zadrugarima jeste da otvore dje je jaslice, kako bi mogli �to vi�e uposliti �ensku radnu snagu, koja i danas uglavnom obavlja sve poljoprivredne radove. Da bi mogle izlaziti

68 Slobodna Dalmacija, br. 1407, 1949. 69 DA�, OJT� 1949, sv. 18, br. 38.



271

na rad, zadrugarke se same snalaze, i svakodnevno po nekoliko od njih povjerava djecu jednoj, a one odlaze na zadru�na polja. Sutradan uva djecu druga, a ostale rade...�70

Partija se morala nositi i s neodgovorno� u vlastitih lanova. Da bi izbjegao rasulo, predsjednik zadruge Vjekoslav Jerat sazvao je po etkom 1951. poseban sastanak zadrugara, na kojemu su problemi samo izverbalizirani i prolongirani.71 Zadrugari su kona no u sije nju 1954. odlu ili da SRZ prestane radom i stupi u reorganizaciju s Poljoprivrednom zadrugom.72

IZVORI I KRATICE:

Dr�avni arhiv u �ibeniku (DA�) Badel Vinarija Kotarski narodni odbor �ibenik (KNO�) Okru�no javno tu�ila�tvo �ibenik (OJT�) Poljoprivreda �ibenik Zadru�ni registri okru�nog i trgova kog suda u �ibeniku Kotarski komitet Saveza komunista Hrvatske �ibenik (KKSKH�)

Dr�avni arhiv u Splitu (DAS) Oblasni narodni odbor Dalmacije (ONOD)

- Povjereni�tvo trgovine i opskrbe (PTO) - Povjereni�tvo za lokalnu trgovinu (PLT)

Zadru�ni registar Kotarskog narodnog odbora �ibenik

�upni arhiv Murter �upni spisi 1944.-1954.

KONZULTIRANE NOVINE I ASOPISI:

Gospodarski vjesnik, Zadar. Gospodarstvo, Zadar.

70 Slobodna Dalmacija, br. 1821, 1949. 71 DA�, KKSKH�, sve�anj �Zapisnici, izvje�taji i planovi rada osnovnih organizacija pri zadrugama na podru ju KK �ibenik�, Osnovna organizacija KPH Selja ke radne zadruge �Vodopija Ivo-Sre ko� Murter 1949/1951. 72 DA�, Badel vinarija, kutija 40.



272

Hrvatska rie , �ibenik. Hrvatski dnevnik, Zagreb.

Jadranska po�ta, Split. Jadranski dnevnik, Split.Narodna stra�a, �ibenik.Narodni list, Zadar. Novo doba, Split. Poljodjelski viestnik, Zadar. Primorska rije , �ibenik.

Pu ki list, Split. Slobodna Dalmacija, Split.Smotra dalmatinska, Zadar. Zadrugar, Split.

LITERATURA:

BLA�EVI , Milivoj, 2007, Prilog povijesti poljoprivrede �ibenskog podru ja od 1921. do 1941. godine, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, Zadar, 645-689.

FORETI , Dinko, 1974, Op a razmatranja o zanimanju �ibenskog stanovni�tva s analizom stanja u poljoprivredi u vremenu od 1921-1941., Radovi Filozofskog

fakulteta u Zadru, 12, Zadar, 143-175.

GANZA-ARAS, Tereza, 1986, Poku�aji kapitalisti ke preobrazbe sela i zadru�ni pokret u austrijskoj Dalmaciji od razdoblja liberalizma do 1918. godine, Radovi

Insituta za hrvatsku povijest, 19, Zagreb, 133-178.

JURAN, Kristijan, 2009-2010, Uljarska zadruga u Murteru 1910-1948. (s op�irnim osvrtom na suvremeno dalmatinsko uljarstvo i maslinarstvo), Murterski godi�njak, br. 7-8, Ogranak Matice hrvatske Murter, 13-249.

JURAN, Kristijan, 2013, Kornati od 14. do 19. stolje a, Toponimija Kornatskog

oto ja (ur. V. Skra i ), Sveu ili�te u Zadru, Centar za jadranska onomasti ka istra�ivanja (u tisku).

MUDRONJA REBAC, Marko, 2007, Tragom ba�tine, Ogranak Matice hrvatske Murter, Murter.

NADOV JURAGA, Ivo, 2008, Murter u prvoj polovici 20. stolje a, Murterski

godi�njak, 6, Ogranak Matice hrvatske Murter, Murter, 25-236.

OBAD, Stijepo, 1990, Dalmatinsko selo u pro�losti, Logos, Split

PERI I , �ime, 2004, Prilog poznavanju gospodarstva otoka Murtera u pro�losti, Murterski godi�njak, 2, Ogranak Matice hrvatske Murter, Murter, 323-349.



273

Stolje e Zadru�nog saveza Dalmacije 1907.-2007. Prilozi iz pro�losti i sada�njosti

hrvatskog i svjetskog zadrugarstva (ur. �elimir Ba�i ), 2007, Zadru�ni savez Dalmacije, Split.

STO�I , Krsto, 1941, Sela �ibenskog kotara, �ibenik.

Kristijan Juran

FROM "BLAGAJNICA" (1898) TO "SLANICA" (1955)

- NOTES ON COOPERATIVES IN MURTER -

Summary

In the first half of the 20th century, Murter belonged to the most developed Dalmatian areas with rural cooperatives. Championship among Murter cooperatives belongs to Uljarska (Oil) cooperative (1910-1948), whose oil was renown across the region. Its enterprise administration encouraged establishment of other cooperatives as well. Along with Uljarska cooperative, Murter had five cooperatives in the mid-20th century: fishing, bee-keeping, dairy and beach cooperatives. The World War II started right after the newly strengthened cooperative trend, that profiled and fostered economic potentials in Murter. In the post-war period, cooperatives in Murter renewed under the new socialist principles, but were, at least in the initial years, deprived of recognition and enterprise, until the establishment of agricultural cooperative "Slanica" (1955). This particular cooperative comes from the beginning of a new and successful chapter of Murter�s economic history.

Keywords: Murter, cooperatives, economy, 20th century

od blagajnice (1898.) do slanice (1955.) bilje ke o ...budu ova zadruga posjeduje i svoje vlastite...

Documents