obvezni prilozi - 1. dio

U Zagrebu, rujan 2012. godine

PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA (PPPPO)

ČRNKOVEC - ZRAČNA LUKA ZAGREB

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije

II. OBVEZNI PRILOZI

PPPPO Črnkovec - Zračna luka Zagreb

i

Stručni tim Zavoda u izradi Plana:

Željka Kučinić, dipl.ing.arh.

Melita Sabranović, dipl.ing.arh.

Andrea Galić, dipl.ing.građ.,

spec. ekoinženjerstva

Ana Sivrić Mihelić, dipl.ing.arh.

Zlatko Dražetić, dipl.ing.arh.

Marija Pavić, dipl.ing.arh.

Zoran Tonković, prof.geogr.

Domagoj Duvančić, dipl.ing.prom.

Mara Ćuro, građ.teh.

Goran Rozga, bacc.oec.

Vanjski stručni suradnici:

dr.sc. Nada Antić, dipl.oec.

Mato Jurić, dipl.iur.

PPPPO Črnkovec - Zračna luka Zagreb

ii

PPPPO Črnkovec - Zračna luka Zagreb – obvezni prilozi

Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije sadržaj - i

SADRŽAJ: (obvezni sadržaj prostornog plana sukladno članku 58. Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07,

38/09, 55/11, 90/11, 50/12) i Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim

pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, NN 106/98, 39/04 i 45/04)

II. OBVEZNI PRILOZI

II. 1. Obrazloženje prostornog plana

II. 2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja

II. 3. Stručne podloge na kojima se temelje rješenja

II. 4. Popis i sažetak dokumenata i propisa

II. 5. Zahtjevi i mišljenja

II. 6. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi

II. 7. Evidencija postupka izrade i donošenja

II. 8. Sažetak za javnost

II.1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA Str.

II.1.1. Uvodno obrazloženje II.1- 2

II.1.1.1. Zakonski temelj II.1- 2

II.1.1.2. Obuhvat prostornog plana II.1- 2

II.1.1.3. Ocjena stanja u obuhvatu prostornog plana II.1- 2

II.1.1.4. Ciljevi i programska polazišta prostornog plana II.1- 2

II.1.2. Tekstualni dio prostornog plana II.1- 3

A. Polazišta prostornog plana II.1- 3

A.1. Položaj, značaj i posebnosti područja u odnosu na prostorni sustav

Županije i Države .

II.1- 3

A.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru II.1- 3

A.1.1.1. Položaj područja obuhvata Plana II.1- 3

A.1.1.2. Stanovništvo i naseljenost II.1- 7

A.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke II.1- 13

A.1.2.1. Zemljopisna obilježja II.1- 13

A.1.2.2. Naselja II.1- 27

A.1.2.3. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse II.1- 31

A.1.2.4. Prometni sustav II.1- 48

A.1.2.5. Telekomunikacije i pošta II.1- 52

A.1.2.6. Vodnogospodarski sustav II.1- 54

A.1.2.7. Energetski sustav II.1- 65

A.1.2.8. Groblja II.1- 65

A.1.2.9. Gospodarenje otpadom II.1- 66

A.1.2.10. Značajke prirodnih vrijednosti II.1- 68

A.1.2.11. Značajke kulturne baštine II.1- 73

A.1.3. Obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena

postojećih prostornih planova

II.1- 84


Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije sadržaj - ii

A.1.3.1. Obveze iz Strategije i Programa prostornog uređenja Države II.1- 84

A.1.3.2. Obveze iz Prostornog plana Zagrebačke županije II.1- 87

A.1.3.3. Ocjena postojećih prostornih planova II.1- 92

A.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

II.1- 94

A.1.4.1. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na

demografske podatke

II.1- 94

A.1.4.2. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske

podatke i prostorne pokazatelje

II.1- 99

B. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja II.1- 101

B.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarod. značaja II.1- 101

B.1.1. Razvoj naselja i značajnih infrastrukturnih sustava II.1- 102

B.1.1.1. Razvoj naselja II.1- 102

B.1.1.2. Razvoj značajnih infrastrukturnih sustava II.1- 103

B.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora II.1- 107

B.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša II.1- 108

B.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog i lokalnog značaja II.1- 109

B.2.1. Demografski razvoj II.1- 109

B.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture II.1- 110

B.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture II.1- 112

B.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti

te kulturno-povijesnih cjelina

II.1- 116

B.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja II.1- 122

B.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora II.1- 122

B.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture II.1- 122

B.3.3. Utvrđivanje kriterija za formiranje građevinskih područja naselja II.1- 123

C. Plan prostornog uređenja II.1- 127

C.1. Prikaz prostornog razvoja u obuhvatu Plana u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Županije i Države

II.1- 127

C.2. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora II.1- 128

C.2.1. Organizacija prostora - sustav središnjih naselja II.1- 128

C.2.2. Osnovna namjena i korištenje površina II.1- 131

C.2.2.1. Površine za razvoj i uređenje naselja II.1- 131

C.2.2.2. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja II.1- 137

C.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina II.1- 142

C.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti II.1- 143

C.3.1. Gospodarske djelatnosti II.1- 143

C.3.2. Društvene djelatnosti II.1- 147

C.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora II.1- 149

C.4.1. Prirodna baština i krajobraz II.1- 149

C.4.2. Kulturna baština II.1- 154

C.4.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju II.1- 185

C.4.4. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite II.1- 189

C.4.5. Tablični iskaz površina za posebno vrijedna

i/ili osjetljiva područja i cjeline

II.1- 192

C.5. Razvoj infrastrukturnih sustava II.1- 193

C.5.1. Prometni sustav II.1- 193

C.5.1.1. Cestovni promet II.1- 193

C.5.1.2. Željeznički promet II.1- 196


Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije sadržaj - iii

C.5.1.3. Zračni promet II.1- 196

C.5.1.4. Riječni promet II.1- 198

C.5.2. Telekomunikacije i pošta II.1- 198

C.5.2.1. Javne telekomunikacije II.1- 198

C.5.2.2. Pošta II.1- 200

C.5.3. Vodnogospodarski sustav II.1- 200

C.5.3.1. Zaštita voda i vodnog okoliša II.1- 200

C.5.3.2. Korištenje voda II.1- 206

C.5.3.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda II.1- 210

C.5.4. Energetski sustav II.1- 211

C.5.4.1. Cijevni transport plina i nafte II.1- 211

C.5.4.2. Elektroenergetika II.1- 212

C.5.4.3. Obnovljivi izvori energije II.1- 213

C.6. Gospodarenje otpadom II.1- 213

C.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš II.1- 214

C.8. Popis slika u dijelu II.1. Obrazloženje prostornog plana II.1- 217

II.2. IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA

II.2.1. Uvod II.2 - 2

II.2.2. Izvod iz Strategije prostornog uređenja RH II.2 - 3

II.2.3. Izvod iz Programa prostornog uređenja RH II.2 - 5

II.2.4. Izvod iz Prostornog plana Zagrebačke županije II.2 - 14

II.3. STRUČNE PODLOGE NA KOJIMA SE TEMELJE RJEŠENJA

II.3.1. Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja

na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec

II.3 - 2

II.3.2. Konzervatorska podloga za PPPPO Črnkovec - Zračna luka Zagreb II.3 - 7

II.4. POPIS I SAŽETAK DOKUMENATA I PROPISA

II.4.1. Zakoni, propisi i odluke II.4 - 2

II.4.2. Tehnička dokumentacija, studije i geodetske podloge II.4 - 24

II.4.3. Popis ostale dokumentacije II.4 - 33

II.5. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

II.5.1. Zahtjevi tijela i osoba određenih posebnim propisima II.5 - 2

II.5.2. Mišljenja tijela i osoba određenih posebnim propisima II.5 - 14

II.5.3. Izvješće o mišljenjima na Nacrt konačnog prijedloga i pregled odgovora iz Izvješća o

javnoj raspravi koji se mijenjaju nakon obrađenih mišljenja

II.5 - 29

II.5.4. Suglasnost Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja II.5 - 37

II.6. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

II.6.1. Izvješće o prethodnoj raspravi II.6 - 2

II.6.2. Izvješće o javnoj raspravi II.6 - 26


Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije sadržaj - iv

II.7. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA

II.7.1. Odluka o izradi prostornog plana II.7 - 2

II.7.2. Dostava Odluke o izradi s pozivom na dostavu zahtjeva tijelima i

osobama određenim posebnim propisima

II.7 - 6

II.7.3. Dostava Odluke o izradi urbanističkoj inspekciji II.7 - 8

II.7.4. Objava Obavijesti o izradi II.7 - 8

II.7.5. Objava i održavanje prethodne rasprave II.7 - 9

II.7.6. Utvrđivanje Prijedloga plana za javnu raspravu II.7 - 10

II.7.7. Objava i održavanje javne rasprave II.7 - 11

II.7.8. Dostava Nacrta konačnog prijedloga tijelima i osobama

određenim posebnim propisima radi davanja mišljenja

II.7 - 12

II.7.9. Utvrđivanje Konačnog prijedloga Plana II.7 - 17

II.7.10. Dostava Konačnog prijedloga Plana Ministarstvu graditeljstva

i prostornog uređenja radi davanja suglasnosti

II.7 - 18

II.7.11. Obavijest sudionicima javne rasprave II.7 - 19

II.8. SAŽETAK ZA JAVNOST

1. Tekstualni dio II.8 - 2

1.1. Uvod II.8 - 2

1..2. Ciljevi izrade Plana II.8 - 3

1.3. Obrazloženje - sažetak II.8 - 3

1.3.1. Polazišta II.8 - 3

1.3.2. Plan prostornog uređenja II.8 - 6

2. Grafički dio II.8 - 10

2.1. Kartografski prikaz 1: Korištenje i namjena prostora (umanjeno) II.8 - 10

2.2. Kartografski prikaz 2: Infrastrukturni sustavi (umanjeno) II.8 - 11

2.3. Kartografski prikaz 3: Uvjeti korištenja i zaštite prostora (umanjeno) II.8 - 12


Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije II.1 - 1

Nositelj izrade:

Upravni odjel za prostorno uređenje,

gradnju i zaštitu okoliša

Zagrebačke županije

Stručni izrađivač Plana:

Zavod za prostorno uređenje

Zagrebačke županije

II. OBVEZNI PRILOZI

II.1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA



II.1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA II.1.1. UVODNO OBRAZLOŽENJE II.1.1.1. ZAKONSKI TEMELJ Postupak izrade i donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb (u daljnjem tekstu: Plan) provodi se u skladu s novim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12), kao i u skladu s još uvijek važećim Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj 106/98, 39/04 i 163/04). Obveza izrade Plana određena je Odlukom o donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11) i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Zagrebačke županije za razdoblje 2006.-2010. godine ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 09/06). Postupak izrade započeo je donošenjem Odluke o izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb po Županijskoj skupštini Zagrebačke županije, 20. listopada 2009. godine („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 26/09). Stručni izrađivač Plana je Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije. II.1.1.2. OBUHVAT PROSTORNOG PLANA Obuhvat Plana određen je Prostornim planom Zagrebačke županije. Područje obuhvata smješteno je u središnjem dijelu Zagrebačke županije, u desnom zaobalju rijeke Save, uz administrativne granice Grada Zagreba i Općine Rugvica. Ovo područje svojim većim dijelom zauzima sjeverni dio prostora Grada Velike Gorice i manjim dijelom sjeverni dio prostora Općine Orle. Površina obuhvata Plana iznosi 81,46 km2, odnosno 8146 ha. II.1.1.3. OCJENA STANJA U OBUHVATU PROSTORNOG PLANA Prostornim planom Zagrebačke županije područje u obuhvatu Plana, odnosno šire područje potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec i Zračne luke Zagreb, prepoznato je kao prostor izuzetne vrijednosti za Županiju i Grad Zagreb, ali i prostor s najviše potencijalnih konflikata između postojećih i planiranih sadržaja te interesnih zahvata. Prema Prostornom planu Županije, lokalitet Črnkovec „zauzima posebno značenje za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije jer predstavlja veliko potencijalno nalazište pitke vode“. Također, prema navedenom prostornom planu, „zaštita ove izvorišne zone mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora“. Za crpilište Kosnica I. faza, kao dio budućeg jedinstvenog vodocrpilišta Črnkovec, donesena je Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite. Istovremeno, na ovom se prostoru nalazi najveća zračna luka u Hrvatskoj - Zračna luka Zagreb koja u svojim razvojnim planovima predviđa proširenje izgradnjom druge uzletno-sletne staze. Osim navedenih postojećih, planiranih i interesnih sadržaja, u obuhvatu Plana nalazi se i mreža 27 naselja čiji daljnji razvoj također ovisi o prostorno planskim rješenjima iz ovog Plana, zatim postojeća i planirana infrastruktura, a tu su i područja zaštićene kulturne i prirodne baštine, od kojih se vrijednošću i površinom ističe područje arheološkog nalazišta Andautonija. II.1.1.4. CILJEVI I PROGRAMSKA POLAZIŠTA PROSTORNOG PLANA Osnovni cilj izrade i donošenja Plana je prostorno planskim rješenjima osigurati kvalitetniji prostorni i gospodarski razvoj šireg područja potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec i Zračne luke Zagreb, na načelima održivog razvoja. Uz poštivanje smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Države te uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno povijesnih vrijednosti kao i uvjeta zaštite okoliša, treba odrediti organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenja ovog prostora. Na prostoru izuzetne vrijednosti i brojnih konflikata između postojećih i planiranih sadržaja te interesnih zahvata, treba odabrati prostorno planska rješenja kojima će se u najvećoj mogućoj mjeri osigurati: zaštita podzemnih voda budućeg glavnog vodocrpilišta Zagrebačke županije i Grada Zagreba, razvoj i uvjeti proširenja Zračne luke Zagreb, zaštita područja arheološkog nalazišta Andautonija, razvoj cestovnog prometa u funkciji povezivanja šireg prostora na novi Domovinski most na rijeci Savi, zaštita izvorišta rijeke Odre i daljnji razvoj postojećih naselja na tom području. Polazišta za izradu Plana detaljno su analizirana posebnim elaboratom „Polazišta za izradu PPPPO za područje vodocrpilišta Črnkovec i Zračne luke Zagreb“ (Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, Zagreb, studeni 2008.), iz kojeg se daje izvod u poglavlju II.4. ovog Plana.



II.1.2. TEKSTUALNI DIO PROSTORNOG PLANA A. POLAZIŠTA PROSTORNOG PLANA

A.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA U ODNOSU NA PROSTORNI SUSTAV ŽUPANIJE I DRŽAVE

A.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

A.1.1.1. POLOŽAJ PODRUČJA OBUHVATA PLANA Područje obuhvata Prostornog plana područja posebnih obilježja Črnkovec - Zračna luka Zagreb (u daljnjem tekstu: Plan) smješteno je u središnjem dijelu Zagrebačke županije. U odnosu na prostor Republike Hrvatske, područje obuhvata Plana također je smješteno u središnjem dijelu, unutar skupine županija Središnje Hrvatske. Prometno, područje Središnje Hrvatske je ključno čvorište europskih i regionalnih prometnih pravaca, u kojem je smještena i glavna zračna luka Države - Zračna luka Zagreb. Već iz naziva Plana je vidljivo da se Zračna luka Zagreb nalazi unutar njegova obuhvata. Nadalje, područje obuhvata Plana smješteno je neposredno uz teritorijalnu granicu glavnog grada Države - grada Zagreba, udaljenog stotinjak kilometara zračne linije od Jadranskog mora. Prema prirodno - geografskoj regionalizaciji Hrvatske, područje obuhvata se nalazi u Panonskoj megaregiji, i to u njenom jugozapadnom dijelu, pretežito u zavali sjeverozapadne Hrvatske.

Slika 1: Položaj obuhvata u širem Europskom prostoru / Slika 2: Položaj obuhvata u Republici Hrvatskoj

Slika 3: Položaj obuhvata u Zagrebačkoj županiji / Slika 4: Položaj obuhvata u odnosu na Grad Zagreb



Teritorijalno - politički ustroj Temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07), u sastavu Zagrebačke županije nalazi se 9 gradova i 25 općina. Gradovi su: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, a općine: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Jakovlje, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik i Žumberak. Područje obuhvata Plana nalazi se na području dviju jedinica lokalne samouprave - većim dijelom na području Grada Velike Gorice i, manjim dijelom, na području Općine Orle. Na sjeverozapadu područje obuhvata graniči s Gradom Zagrebom, odnosno prati administrativnu granicu između Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a na sjeveroistoku graniči s Općinom Rugvica.

Slika 5: Teritorijalno - politički ustroj Zagrebačke županije i položaj obuhvata Plana u Županiji Izvor: Grafička baza registra prostornih jedinica, DGU, 2009.; Obrada: Zavod za prostorno uređenje 2010. Unutar područja obuhvata Plana nalazi se 27 naselja ili dijelova naselja, od toga se 24 naselja nalaze u sastavu Grada Velike Gorice, a tri naselja u sastavu Općine Orle. Površina obuhvata Plana iznosi 81,46 km2, odnosno 8.146 ha, što iznosi 2,66 % površine Zagrebačke županije koja iznosi 3.058,15 km2. Na području obuhvata, prema prvim rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, živi 9.063 stanovnika. Osnovni podaci o području obuhvata Plana

OBUHVAT PLANA - OSNOVNI PODACI POVRŠINA

(km2)

UDIO u ukupnoj

površini plana (%)

Dio obuhvata na području Grada Velike Gorice: 74,15 91

Dio obuhvata na području Općine Orle: 7,31 9

UKUPNA POVRŠINA OBUHVATA PLANA: 81,46 100

OBUHVAT PLANA - OSNOVNI PODACI BROJ NASELJA U OBUHVATU PLANA

U cijelosti: U dijelu: UKUPNO

Naselja u sastavu Grada Velike Gorice: 17 7 24

Naselja u sastavu Općine Orle: 1 2 3

BROJ NASELJA ILI DIJELOVA NASELJA U OBUHVATU: 27



Temeljem Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", broj 86/06, 125/06 i 16/07), od 697 naselja na području Zagrebačke županije, u sastavu Grada Velike Gorice nalazi se 58 naselja, a u sastavu Općine Orle 10 naselja. Od toga, unutar granice obuhvata Plana nalazi se 27 naselja, i to 24 iz područja Grada Velike Gorice, a 3 iz područja Općine Orle. U nastavku se daje tabelarni pregled naselja koja ulaze u obuhvat Plana te udio površine unutar Plana:

TABELARNI PREGLED NASELJA U OBUHVATU PLANA

Naziv naselja Površina u

obuhvatu Plana (km2)

Ukupna površina naselja u JLS (km2)

Udio površine naselja u obuhv. Plana (%)

Naselja u sastavu Grada Velike Gorice:

1. Bapča 1,68 1,68 100

2. Črnkovec 4,26 4,26 100

3. Drenje Ščitarjevsko 2,23 2,23 100

4. Jagodno - dio naselja 0,18 1,86 10

5. Kobilić - dio naselja 1,54 1,56 99

6. Lazina Čička 6,98 6,98 100

7. Lekneno 3,49 3,49 100

8. Mala Kosnica 1,01 1,01 100

9. Mičevec - dio naselja 5,18 6,2 84

10. Novaki Ščitarjevski 2,38 2,38 100

11. Novo Čiče - dio naselja 4,52 6,54 69

12. Obrezina 1,79 1,79 100

13. Petina 1,84 1,84 100

14. Ribnica - dio naselja 6,27 6,84 92

15. Sasi 1,66 1,66 100

16. Selnica Ščitarjevska 1,96 1,96 100

17. Sop Bukevski 2,06 2,06 100

18. Strmec Bukevski 5,82 5,82 100

19. Ščitarjevo 3,80 3,8 100

20. Trnje 1,46 1,46 100

21. Velika Gorica - dio naselja 6,19 31,47 20

22. Velika Kosnica 1,96 1,96 100

23. Velika Mlaka - dio naselja 1,95 6,01 32

24. Zablatje Posavsko 3,83 3,83 100

Ukupno površina naselja u sastavu

Grada Velike Gorice

74,02 / /

Naselja u sastavu Općine Orle:

25. Bukevje - dio naselja 1,48 8,9 17

26. Čret Posavski - dio naselja 2,70 2,92 92

27. Obed 3,25 3,25 100

Ukupno površina naselja u sastavu

Općine Orle

7,43 / /

UKUPNO POVRŠINA NASELJA U OBUHVATU PLANA:

81,46 / /

Izvor: Grafička baza registra prostornih jedinica, DGU, 2009.; Obrada i primjena: GIS prostornog uređenja Zagrebačke županije - Zavod za prostorno uređenje 2010.

Grafički prikaz naselja unutar područja obuhvata Plana daje se u nastavku:



Slika 6: Naselja i dijelovi naselja unutar obuhvata Plana

Izvor: Grafička baza registra prostornih jedinica, DGU, 2009.; Obrada: Zavod za prostorno uređenje 2010.

Opis granice obuhvata Plana Granica obuhvata Plana u sjeverozapadnom dijelu prati teritorijalnu granicu između Zagrebačke županije i Grada Zagreba, počevši od granice između Grada Velika Gorica i Općine Rugvica na sjeveru obuhvata do međunarodne spojne željezničke pruge M401 na zapadu obuhvata. Granica obuhvata ovdje se odvaja od teritorijalne granice i nastavlja prema jugu uz željezničku prugu M407, s njezine zapadne strane, sve do državne ceste D30. Dalje prati državnu cestu D30 s njezine sjeverne strane, a zatim državnu cestu D408 s njezine zapadne strane. Prateći državnu cestu u istraživanju, granica obuhvata sa sjeverne strane obilazi građevinsko područje naselja Velika Gorica, ostavljajući ga izvan obuhvata ovog Plana, i nastavlja prema jugu istočnom stranom planirane državne ceste - Istočne obilaznice Velike Gorice. Južno od jezera Čiče granica obuhvata nastavlja prema istoku, prateći zatim županijsku cestu Ž3041 s njezine sjeverne strane sve do granice s Općinom Orle i dalje, uz navedenu prometnicu, područjem Općine Orle, sve do rijeke Save gdje se odvaja od ceste, prelazi rijeku Savu i spaja se s granicom Općine Rugvica. U nastavku granica prati teritorijalnu granicu između Grada Velike Gorice i Općine Rugvica, sve do spoja s teritorijalnom granicom između Zagrebačke županije i Grada Zagreba na sjeveru obuhvata.

Slika 7: Granica obuhvata Plana na ortofoto podlozi Izvor: Digitalne ortofoto karte 1:5000 DOF 5, DGU, 2007.-2009.; Obrada: Zavod za prostorno uređenje 2010.



A.1.1.2. STANOVNIŠTVO I NASELJENOST Stanje i promjene broja stanovnika Na području Zagrebačke županije, prema prvim rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova iz 2011. godine, živjelo je 317. 624 ukupnog stanovništva, što predstavlja porast od 2,6 % u odnosu na Popis iz 2001. To znači da se rast stanovništva, kako prosječno na području Županije, tako i na njenom južnom području, usporava s obzirom da je taj rast u prethodnom međupopisnom razdoblju iznosio 9,4 % i bio je najviši među županijama u Hrvatskoj. Međutim, zbog daljnjeg pada hrvatskog stanovništva, udjel Županije 2011. u stanovništvu Republike Hrvatske u određenom je porastu i iznosi 7,4 %. Pri tome je broj stanovništva Grada Velike Gorice ostao gotovo isti (2011. ima 63.511), samo naselje Velika Gorica prema prvim rezultatima 2011. broji 31.341 osoba, što je manje za oko 2000 nego 2001. godine. Dinamični rast Velike Gorice iz 90-ih godina se smanjuje čime opada njezin udjel županijskom stanovništvu na 20 %, dok stanovništvo općine Orle i dalje bilježi depopulaciju (indeks 2011./2001. 91,7). Broj stanovnika obuhvaćenih naselja, odnosno njihovih dijelova, u posljednjih dvadeset godina u obuhvatu Plana prikazuje sljedeća tablica:

Naselje

Ukupan broj stanovnika Apsolutna promjena

Indeks Prosječna

godišnja stopa rasta-pada 2001. 2011.

U sastavu Grada Velike Gorice:

1. Bapča 151 130 -21 86,1 -1,5

2. Črnkovec 334 413 79 123,7 2,09

3. Drenje Ščitarjevsko 212 202 -10 95,3 -0,51

4. Jagodno - dio naselja 147 165 18 112,2 1,14

5. Kobilić - dio naselja 524 520 -4 99,2 -0,1

6. Lazina Čička 436 552 116 126,6 2,42

7. Lekneno 373 379 6 101,6 0,2

8. Mala Kosnica 58 49 -9 84,5 -1,61

9. Mičevec - dio naselja 1.254 1.281 27 102,2 0,2

10. Novaki Ščitarjevski 170 165 -5 97,1 -0,3

11. Novo Čiče - dio naselja 607 669 62 110,2 0,96

12. Obrezina 570 577 7 101,2 0,1

13. Petina 218 211 -7 96,8 -0,3

14. Ribnica - dio naselja 646 730 84 113 1,23

15. Sasi 172 164 -8 95,3 -0,51

16. Selnica Ščitarjevska 532 537 5 100,9 0,1

17. Sop Bukevski 94 86 -8 91,5 -0,94

18. Strmec Bukevski 390 368 -22 94,4 -0,6

19. Ščitarjevo 442 440 -2 99,5 -0,1

20. Trnje 50 52 2 104 0,39

21. Velika Gorica - dio naselja 0 0 0

22. Velika Kosnica 541 799 258 147,7 3,93

23. Velika Mlaka - dio naselja 162 166 4 102,5 0,2

24. Zablatje Posavsko 48 60 12 125 2,26 Ukupno u sastavu Grada Velike Gorice 8.131 8.715 584 107,2 0,68

U sastavu Općine Orle:

25. Bukevje - dio naselja 203 208 5 102,5 0,2

26. Čret Posavski - dio naselja 105 90 -15 85,7 -1,5

27. Obed 58 50 -8 86,2 -1,5

Ukupno u sastavu Općine Orle 366 348 -18 95,1 -0,51

Ukupno područje obuhvata Plana 8.497 9.063 566 106,7 0,68 Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti u naselju popisa po naseljima, DZS, Zagreb, 2002. , Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., prvi rezultati po naseljima, Statističko izvješće br. 1441., DZS, Zagreb, 2011.



Na području obuhvata ovog Plana prema podacima Popisa iz 1991. živjelo je oko 6600 stanovnika, godine 2001. zabilježen je porast na oko 8.500 odnosno za 29 %, dok se taj broj temeljen na Popisu iz 2011. procjenjuje na 9. 063 odnosno u skladu s kretanjem u širem okruženju stabilizira se na rast od 6, 7 %. Treba reći da je broj stanovnika i kućanstava u naseljima koji se svojim dijelom nalaze u području obuhvata Plana procijenjen temeljem analize izgrađenosti na ortofoto snimcima te prosječne veličine kućanstava utvrđene popisima. U granicama ovog Plana, tog južnog prisavskog dijela Županije, uglavnom su manja naselja, odnosno dijelovi naselja s manje od 500 stanovnika, a manje od trećine njih (8) su veća naselja u kojima živi iznad 500 stanovnika (Kobilić-dio, Lazina Čička, Mičevec-dio, Novo Čiče-dio, Obrezina, Ribnica-dio, Selnica Ščitarjevska i Velika Kosnica). Najveće među njima je naselje Mičevec sa oko 1300 stanovnika koje je cijelim svojim naseljenim dijelom u obuhvatu Plana. Temeljem Popisa iz 2011. evidentno je da više od polovice obuhvaćenih naselja (njih 15) ima demografski rast, a ostali, u prvom redu mala naselja i naselja u sastavu općine Orle, depopulaciju. Pri tome pojedina naselja ove skupine, prvenstveno veća velikogorička, rastu znatno dinamičnije. To se odnosi na naselja: Velika Kosnica koja je povećana za gotovo 50 %, zatim Lazina Čička (26,6%), Ribnica-dio (13%), Črnkovec (23,7%), Jagodno- dio (12,2%), Novo Čiče-dio (10,2%) i druga. Od naselja općine Orle raste samo Bukevje-dio (2,5%), dok ostala naselja imaju znatan pad stanovništva. Iz komparacije novijeg kretanja stanovništva ovog područja s prosjekom Županije odnosno Velike Gorice proizlazi da stanovništvo obuhvata Plana raste brže od prosjeka Županije i Grada Velike Gorice (prosječna godišnja stopa rasta od 0,68 u odnosu na županijsku od 0,30 odnosno velikogoričku od 0,0) gdje dolazi do stagnacije demografskog razvoja. To ukazuje na činjenicu da je područje obuhvata Plana zahvatio proces suburbanizacije te se unatoč različitim oblicima zaštite izdvaja relativno dinamičnim općim demografskim rastom u posljednjem međupopisnom razdoblju, ali i, kako ćemo pokazati, intenzivnim migracijama i velikom ovisnošću o funkciji rada i uslužnim djelatnostima Zagreba i Velike Gorice, kao subregionalnog središta. To je stoga što je socijalna struktura stanovništva ovog područja vjerojatno pri naseljavanju dala prednost kvaliteti življenja u ovom očuvanom okolišu, jeftinijem zemljištu koje im je omogućilo gradnju obiteljskih kuća s okućnicama, bez obzira na nedostatke još uvijek nezavršene i nedovoljno razvijene infrastrukture. Ukratko, ocjenjuje se da je demografski rast ovog prostora u posljednjem međupopisnom razdoblju samo posljedica intenzivnog rasta stanovništva iz prethodnog razdoblja (1991.-2001.), kada je ovo područje i njegov širi gravitacijsko prostor, prvenstveno velikogorički, imao vrlo dinamičan rast stanovništva, uvjetovan pojačanim doseljavanjem prognanika i izbjeglica ratnih devedesetih godina. Stoga ćemo u narednom tekstu analizirati prirodno kretanje i migracije stanovništva odnosno neto migracijski saldo ovog područja u novijem razdoblju.

Slika 8: Indeksi kretanja broja stanovnika u razdoblju 2001. - 2011. godine Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. Stanovništvo prema prisutnosti/odsutnosti u naselju popisa po naseljima, DZS, Zagreb, 2002. , Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., prvi rezultati po naseljima, Statističko izvješće br. 1441., DZS, Zagreb, 2011.



Novija izgradnja stanova ( 2011./2001.) u području obuhvata Plana dinamičnija je nego prosječno u Županiji, dok je kod velikogoričkih naselja približna županijskoj stopi rasta od 15,8 % u odnosu na 2001., ali je rast na ukupnom obuhvatnom prostoru Plana veći i iznosi 16, 9 %. Rast broja kućanstava prema prvim popisnim podacima iz 2011. u ovom je prostoru bio 8, 3 %, kod velikogoričkih 8, 5 %, što prikazuje sljedeća tablica. Analiza kretanja broja stanova i kućanstava po naseljima ukazuje na porast broja stanova ne samo u većini velikogoričkih već i u naseljima Općine Orle, gdje je indeks njihova rasta još dinamičniji, premda se radi o površinski i prema broju stanovnika malim naseljima (Obed i Čret Posavski). Zanimljivo je da broj kućanstava u ovim posljednjim naseljima opada kao i stanovništvo, ali unatoč tome izgradnja stanova odnosno obiteljskih kuća raste vrlo dinamično jer se radi o prosječno većim kućanstvima prema broju članova. U sljedećoj tablici daje se prikaz broja i indeksa stanova i kućanstava u naseljima u obuhvatu Plana, 2001. i 2011. godine:

Naselje 2001. 2011.

Indeks promjene 2001./2011.

stanovi kućanstva stanovi kućanstva stanovi kućanstva

Zagrebačka županija 120.867 94.274 139.938 102.753 115,8 109

U sastavu Grada Velike Gorice

Bapča 51 41 50 38 98 92,7

Črnkovec 100 94 141 115 141 122,3

Drenje Ščitarjevsko 79 71 73 64 92,4 90,1

Jagodno 174 136 213 157 122,4 115,4

Kobilić 158 143 190 174 120,3 121,7

Lazina Čička 156 124 216 166 138,5 133,9

Lekneno 112 104 151 112 134,8 107,7

Mala Kosnica 22 20 23 20 104,5 100

Mičevec 379 365 418 369 110,3 101,1

Novaki Ščitarjevski 51 45 63 49 123,5 108,9

Novo Čiče 389 345 462 370 118,8 107,2

Obrezina 166 150 214 187 128,9 124,7

Petina 84 67 80 65 95,2 97

Ribnica 260 207 314 247 120,8 119,3

Sasi 54 51 55 47 101,9 92,2

Selnica Ščitarjevska 153 139 162 142 105,9 102,2

Sop Bukevski 26 25 30 26 115,4 104

Strmec Bukevski 130 114 145 115 111,5 100,9

Ščitarjevo 130 132 144 117 110,8 88,6

Trnje 22 16 20 14 90,9 87,5

Velika Gorica 0 0 0 0

Velika Kosnica 159 151 207 186 130,2 123,2

Velika Mlaka 1.077 982 1.177 1.036 109,3 105,5

Zablatje Posavsko 16 12 20 19 125 158,3

Ukupno u sastavu Grada Velike Gorice 3948 3534 4568 3.835 115,7 108,5

U sastavu općine Orle

Bukevje 139 129 203 139 146 107,8

Čret Posavski 38 28 45 25 118,4 89,3

Obed 19 18 27 17 142,1 94,4

Ukupno u sastavu Općine Orle 196 175 275 181 140,3 103,4

Ukupno područje obuhvata Plana 4144 3709 4843 4.016 116,9 108,3

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., Kućanstva prema broju osoba po naseljima., DZS, Zagreb, 2002. i Popisane osobe, kućanstva i stambene jedinice, prvi rezultati popisa 2011. po naseljima, DZS, Zagreb, 2011.



Površina i gustoća naseljenosti Površina obuhvata Plana iznosi 81,45 km2 ili 8145 ha, što čini 2,66% od površine Županije, četvrtinu prostora grada Velike Gorice, odnosno 21% od područja Grada Velike Gorice i općine Orle zajedno. Polazeći od prvih popisnih rezultata Popisa 2011., prosječna gustoća naseljenosti na području Zagrebačke županije iznosi 104 st/km2, na području grada Velike Gorice 193,2 st/km2, dok je na području obuhvata Plana manja i iznosi oko 111,3 st/km2 , od čega je kod obuhvatnih naselja u sastavu grada Velike Gorice nešto veća i iznosi 117,7 st/km2. Razmatrano po pojedinim naseljima obuhvata Plana veća gustoća naseljenosti od prosječne dostignuta je u naseljima Jagodno, Kobilić, Mičevec, Novo Čiče, Obrezina, Ribnica, Selnica Ščitarjevska i Velika Kosnica, kako za cijela ova naselja, tako i za dijelove naselja u obuhvatu Plana. Ostala naselja odnosno dijelovi naselja u obuhvatu Plana imaju relativno manju gustoću naseljenosti, pojedina vrlo slabu (Oded, Zablatja Posavsko, Trnje, Sop Bukevski, Mala Kosnica).

Prikaz gustoće naseljenosti, površine i broja stanovnika daje se u sljedećoj tablici:

Naselje Broj stanovnika

popis 2011. Površina km2 Gustoća st/km2


1. Bapča 130 1,68 77,4

2. Črnkovec 413 4,26 96,9

3. Drenje Ščitarjevsko 202 2,23 90,6

4. Jagodno - dio naselja 165 0,18 916,7

5. Kobilić - dio naselja 520 1,54 337,7

6. Lazina Čička 552 6,98 79,1

7. Lekneno 379 3,49 108,6

8. Mala Kosnica 49 1,01 48,5

9. Mičevec - dio naselja 1281 5,18 247,3

10. Novaki Ščitarjevski 165 2,38 69,3

11. Novo Čiče - dio naselja 669 4,52 148

12. Obrezina 577 1,79 322,3

13. Petina 211 1,84 114,7

14. Ribnica - dio naselja 730 6,27 116,4

15. Sasi 164 1,66 98,8

16. Selnica Ščitarjevska 537 1,96 274

17. Sop Bukevski 86 2,06 41,7

18. Strmec Bukevski 368 5,82 63,2

19. Ščitarjevo 440 3,8 115,8

20. Trnje 52 1,46 35,6

21. Velika Gorica - dio naselja 0 6,19 0

22. Velika Kosnica 799 1,96 407,7

23. Velika Mlaka - dio naselja 166 1,95 85,1

24. Zablatje Posavsko 60 3,83 15,7

Ukupno u sastavu Grada Velike Gorice 8.715 74 117,7


25. Bukevje - dio naselja 208 1,48 140,5

26. Čret Posavski - dio naselja 90 2,7 33,3

27. Obed 50 3,25 15,4

Ukupno u sastavu Općine Orle 348 7,43 46,8

Ukupno područje obuhvata Plana 9.063 81,45 111,3

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., prvi rezultati po naseljima, Statističko izvješće br. 1441., DZS, Zagreb, 2011.



Slika 9: Gustoća naseljenosti po naseljima unutar obuhvata Plana, 2011. godine Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., prvi rezultati po naseljima, Statističko izvješće br. 1441., DZS, Zagreb, 2011. Dobno-spolna i obrazovna struktura stanovništva Posljednjim podacima o strukturnim obilježjima stanovništva raspolaže se iz Popisa 2001., ali iz međuvremenih podataka o prirodnom kretanju i migracijama proizlazi da je porast stanovništva od 6,7 % ili za 566 osoba vrlo malim dijelom utjecao na pomlađivanje stanovništva, tj. porast udjela mlađih dobnih skupina, više (s udjelom oko 5 %) na pomlađivanje radno aktivnog stanovništva u dobi 20- 49 godina, što je novodoseljeno na ovo područje. Zbog još nedostupnih detaljnijih strukturnih podataka iz Popisa 2011. ovdje se daju pokazatelji dobno - spolne strukture prema Popisu iz 2001. godine. Sastav stanovništva po dobi temeljno je obilježje demografskog razvoja svakog područja. Uz brojnost po pojedinim dobnim skupinama, posebno su važni omjeri između velikih dobnih skupina i koeficijenti starosti. Stoga se u sljedećoj tablici daju indikatori dobne strukture na promatranom prostoru, u usporedbi sa prosjekom Županije:

Dobne skupine

Broj stanovnika Struktura u postotku

Zagrebačka županija Područje obuhvata plana

Cijela naselja Zagrebačka županija

Područje obuhvata plana Cijela naselja

0-19 75 109 3 270 24,3 25,6

20-39 86 726 3 683 28 28,9

40-59 85 894 3 439 27,7 27

60 i više 59 962 2 156 19,4 16,9

Ukupno 309 696 12 753 100 100

Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima., DZS, Zagreb, 2002.

Prema tome, prosječan udjel starih u dobi 60 i više godina u Županiji iznosio je 19,4 %, dok je na promatranom području, kada se uzmu u obzir cijela naselja (za koja u ovom slučaju raspolažemo podacima) bio 16,9 %, što se za konkretno područje obuhvata Plana ocjenjuje sa oko 16 %. Budući da se prema demografskim kriterijima stanovništvo smatra starim kada taj udjel prijeđe 12 %, to je jasno da stanovništvo Županije, kao i obuhvata Plana, pripada starom stanovništvu, čak tipu duboke demografske starosti (uostalom kao i županijsko i zagrebačko), ali je populacija promatranog područja ipak manje stara odnosno nešto mlađa jer je njezin udjel mladih do 19 godina veći (26 %- procjena 2011.) od županijskog prosjeka.



0

5

10

15

20

25

30

Zagrebačka županija Područje obuhvata plana

0-19 20-39 40-59 60 i više

%

Osnovna škola; 22,7%

Nezavršena osnovna škola; 18,5%

Srednja škola; 48,1%

Viša škola; 2,5%

Fakultet; 3,4%

Bez škole; 2,9%

Magisterij; 0,1%

Doktorat; 0,1%

Navedene odnose u dobnoj strukturi potvrđuje i indeks demografske starosti koji pokazuje odnos starog i mladog stanovništva koji je na ovom području iznosio 65,9 dok je na području Županije bio viši i iznosio je 79,8 . Prema ideksu demografske starosti ocjenjuje se tip stanovništva po dobnom sastavu, što upućuje na zaključak da stanovništvo promatranog područja, kao i Županije, ima tip duboke starosti, ali je stanovništvo područja Plana ipak manje zahvatio proces starenja, nego županijsko i zagrebačko stanovništvo. Razmatranjem dobnog sastava po pojedinim obuhvatnim naseljima, kao mlađa naselja (prema udjelu dobne skupine 0-19 g..) pomalo neočekivano ističu se naselja: Zablatje Posavsko (39,6 %), Čret Posavski (32,4 %), zatim Velika Kosnica (32,3 %), Jagodno (29,4%) te Črnkovec i Ribnica (sa 28,7 %). To ukazuje na činjenicu da su ova naselja naseljavana, pa i izgrađivana u znatnoj mjeri u novijem razdoblju, od 90-ih godina naovamo. S druge strane, najstarija su naselja: Obed s najvećim udjelom starih (39,7 %), slijede Sop Bukevski, Drenje Ščitarjevsko, Bukevje, Mala Kosnica i drugi.

Slika 10 (lijevo): Dobno - spolna struktura stanovništva naselja unutar obuhvata Plana, 2001. godine Slika 11 (desno): Dobna struktura stanovništva obuhvata Plana prema velikim dobnim skupinama 2001. godine, usporedba sa Zagrebačkom županijom; Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima., DZS, Zagreb, 2002. Osnovni pokazatelj sastava stanovništva prema spolu je postotak muškog i ženskog u ukupnom stanovništvu. Odnosi u spolnoj strukturi rezultat su dugoročnog djelovanja nataliteta, mortaliteta, ali i doseljavanja, društveno-gospodarskih promjena promatranog i šireg gravitacijskog okruženja, kao i izvanrednih vanjskih čimbenika, među koje spadaju i ratovi, što utječu na smanjivanje udjela muškog stanovništva. O spolnoj strukturi stanovništva također se raspolaže posljednjim podacima iz Popisa 2001. Udjel ženskog u ukupnom stanovništvu na području Županije bio je 51,5 %, dok je za područje obuhvata bio nešto manji (51,2 %), evidentiran u cijelim pripadajućim naseljima. S obzirom na domete procesa suburbanizacije, posebno kretanja salda migracija (razlike broja doseljenih i odseljenih) na ovom području, pretpostavlja se da se spolna, kao i dobna struktura cijelih i obuhvatnih naselja ovog Plana bitno ne razlikuje.

Slika 12: Udjeli stanovništva starog 15 i više godina prema završenoj školi u području obuhvata Plana, 2001. Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001., Stanovništvo prema spolu i starosti po naseljima., DZS, Zagreb, 2002.

Od značajnijih strukturnih obilježja stanovništva ističemo još stanje obrazovnog sastava stanovništva, što je povezano s promjenama u strukturi stanovništva prema ekonomskoj aktivnosti, djelatnosti i zanimanju. Udio osoba sa stručnim obrazovanjem (sa srednjim i višim stupnjevima) 2001. u naseljima obuhvata Plana bio je nešto manji (54,2%) nego prosječno u Županiji (55,9 %). Udjel osoba sa srednjom spremom izjednačen je s prosjekom Županije i čini 48 %, dok je najveća negativna razlika promatranog područja u udjelu visokoobrazovanog stanovništva (3,4 % u odnosu na 4,6 % u Županiji). To je odraz činjenice što se na ovo okolno zagrebačko područje u proteklom razdoblju doseljavalo pretežito srednje i nižeobrazovano stanovništvo iz drugih županija i inozemstva. Zato je razina obrazovanosti povoljnija u Velikoj Gorici i drugim urbaniziranim naseljima šireg županijskog područja.



A.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

A.1.2.1. ZEMLJOPISNA OBILJEŽJA Prirodno geografske značajke Prirodno-geografski, područje obuhvata Plana je okarakterizirano Panonskom megaregijom kojoj pripada gotovo cijela Zagrebačka županija, te je tako cijelo područje nizinski kraj od 97 do 109 m nadmorske visine. Područje obuhvata Plana obuhvaća sjeveroistočni prostor Turopolja, od Mičevca, Ščitarjeva do Bukevja i Novog Čiča kao južne granice. Prostorna cjelina Turopolja u geografskom se smislu smatra dijelom Posavine, u formi velike aluvijalne ravnice, između rijeke Save i Vukomeričkih gorica, koja prema jugu postupno prelazi u brežuljkasti teren gorica. U užem se smislu proteže od vrhovlja južno od Gustelnice i Dubranca, spuštajući se prema Velikoj Gorici, te istočno sve do rijeke Save. Sredinom turopoljske ravnice teče rijeka Odra sa svojim najdužim pritokom - potokom Lomnicom. Područje koje zauzima područje obuhvata plana pripada nizinskom području Turopolja, kultiviranog oranicama, livadama i nekada pašnjacima te velikim hrastovim šumama na jugoistoku (Turopoljski lug) i jugu (Vukomeričke gorice). Prema starim autorima, ime Turopolja izvodi se od imenice tur, kojom se kod Slavena nazivala životinja, vrsta goveda izumrla još u 17. st. Spadala je u vrstu volova, a u doba doseljenja Hrvata na ovim je ravnicama i močvarama obitavala u velikom broju.

Slika 13: Nizinski pejzaž Save i Turopolja Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO Črnkovec - Zračna luka Zagreb, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009.

Reljefne i pejzažne značajke Područje obuhvata Plana leži u nizinskom području Turopolja. Riječni reljef, do nadmorske visine od 140 m u širem obuhvatu, ima najveći udjel u površini ovog područja. Nastao je djelovanjem glavne tekućice, rijeke Save, od kraja geološkog razdoblja pleistocena do današnjice. Prema podacima Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice, daje se kratak pregled osnovnih značajki ovog riječnog reljefa, u svoje tri različite inačice: poloj, terasa i fluvijalno-močvarna nizina.



Poloj (naplavna ravan) najzastupljeniji je tip nizinskog, riječnog reljefa. U prirodnim je uvjetima redovito plavljen. Raspon iznosi od oko 5 km u sjeverozapadnom dijelu do oko 12 km u središnjem, najširem dijelu šireg područja Grada. Poloj je najniži u svojem središnjem dijelu, a korito ga Save nadvisuje mjestimice i do 6 m. Nizvodno od područja obuhvata relativna razlika je sve veća, gdje najniža točka Turopolja (97 m) zaprema i najveću površinu. To je fluvijalno-močvarna nizina, odnosno poplavno područje rijeke Odre i najveća površina poplavne šume hrasta lužnjaka. Obzirom na provedene regulacije toka Save u zadnjih stotinu godina, presijecanje meandara, utvrđivanje i povremeno produbljivanje korita, građenju nasipa, kao i s obzirom na izgradnju objekata obrane od poplava (kanal Sava-Odra), prirodni je mehanizam savskih voda izmijenjen. Poloj više ne oblikuju plavne vode rijeke Save, pa su njegovi mikroreljefni oblici odraz prošlog vremena. Najčešće se nalaze grede, riječni otoci, te rukavci, mrtvaje i žile. Mrtvaje su nastale umjetnim ili prirodnim presijecanjem vrata meandara. Nalaze se u prostoru čitave širine poloja i u pravilu su suhe, obrasle travnatom vegetacijom, a uz rubove krtom vrbom (Salix triandrae) i topolom (Populus albae). Rukavci pokazuju slična obilježja. Oni su u doba aktivnosti odvajali savske otoke. Žile, prirodna udubljenja kojima se plavna voda distribuira u poloj, danas su uglavnom zatrpani i prekriveni travnatom vegetacijom. Grede su također obrasle krtom (Salix triandrae) i bijelom vrbom (Salix albae) i topolom (Populus albae). O nekadašnjim obilježjima prirodne sredine govori nam i bogat toponimski sadržaj: npr. Otok, Otočec, Struga, Stružec, Prudi, Blato, Zablatje, Čret, Mlaka, Topolovec itd. Prostor riječne nizine u cjelini vrlo je povoljan s aspekta naseljavanja i agrarnog vrednovanja, a osobito viši i ocijediti dijelovi naplavne ravni, gdje se razvila Velika Gorica, te područje turopoljske terase, koja se nalazi izvan dosega i opasnosti od poplava.

Slika 14: Obilježja nizinskog riječnog reljefa u obuhvatu Plana - nadmorske visine od 97m (I) do 109m (Z) Izvor: Digitalni model reljefa, DGU 2010.; Obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije 2010. Geološka obilježja Geološka građa šireg prostora je vrlo kompleksna, ali kompleksnost je vidljiva samo u rubnim dijelovima ravničarskog područja i brdskim dijelovima ovog prostora, prvenstveno na Zagrebačkoj gori, gdje su registrirane najstarije naslage ovog područja. Najstarije stijene su zeleni škriljavci i mikašisti devonsko-karbonske starosti na Zagrebačkoj gori. Na ovaj kompleks stijena su vezane i donjopermske stijene, koje čine završnicu hercinskog orogenetskog ciklusa, kada su u srednjem i gornjem permu taložene klastične stijene izoliranih bazena i karbonatno evaporitna serija vidljiva u Samoborskom gorju. Sedimentacija se dijelom kontinuirano nastavlja u donjem trijasu povećanjem udjela karbonatne komponente i dalje u srednjem i gornjem trijasu, gdje prevladavaju dolomiti, koji su najznačajniji geotermalni vodonosnik u Panonskom prostoru. Karbonatna sedimentacija nastavlja se i u lijas, kada u gornjem lijasu potpuno nestaju uvjeti sedimentacije i cijeli taj prostor postaje područje emerzije. Sedimentacija postoji, ali to su sada izolirani bazeni sve više udaljeni od karbonatne platforme s karakterističnim interbazenskim brečama dogerske starosti i klastitima sve do prijelaza u kredu, kada se taj prostor sedimentacijski ponovo aktivira, da bi od početka gornje krede ponovo bili uspostavljeni uvjeti karbonatne sedimentacije u širem prostoru. Kraj krede donosi značajnu sedimentaciju klastita širenjem prostora sedimentacije prema stalno postojećoj karbonatnoj platformi Dinarida.



Nakon donjeg eocena (tercijar) traje dulje kopneno razdoblje do formiranja epikontinentalnih mora u neogenu (Paratetis) sa cjelovitim ciklusom sedimentacije. Stvara se kompleks neogenskih sedimenata, u prvoj fazi s jakim marinskim utjecajem s brojnim izmjenama klastita i karbonatnih stijena. Dio tog sedimentacijskog slijeda su i litotamnijski vapnenci, mjestimice značajni vodonosnici, ali izoliranog prostiranja i vrijednosti. U sarmatu se potpuno prekida marinski utjecaj i uglavnom se talože klastiti. Potkraj sarmata Paratetis se postepeno raspada, a razlog su neujednačena izdizanja dijelova terena. Formiraju se odvojeni relativno plitki bazeni, a jedan od njih je Panonski, koji se kontinuirano oslađuje i krajem neogena potpuno presušuje s jedinim ostatkom Blatnim jezerom u Mađarskoj. Uvjeti iz neogena se produžuju kontinuirano u pliocen i kvartar, kada se stvaraju današnji najmlađi sedimenti, uglavnom vrlo aktivnim radom vode, sedimenti koji su interesantni u hidrogeološkom smislu i za područje, koje pokriva ovaj Plan. Naslage kvartarne starosti se grubo mogu podijeliti u dvije osnovne skupine, koje čine stariji barski sedimenti i mlađi aluvijalni nanos rijeke Save i njenih pritoka. Granica tih dviju skupina sedimenata nije strogo definirana zbog promjenljivosti uvjeta taloženja, ali je sigurno da Zagrebački vodonosnik, posebice na području obuhvata ovog Plana sadrži obje ove skupine sedimenata. U tom sedimentnom paketu promjenljive debljine prevladava šljunak, ali poznate su pojave finoklastičnih slojeva, koji na određeni način razbijaju homogenost vodonosnika. Glavne rezerve podzemne vode na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije vezane su uz naslage kvartarne starosti u nizinskom području uz rijeku Savu. Na zagrebačkom području (od mosta Mladosti) dokazano je naglo odebljanje kvartarnih naslaga. Porast debljine uvjetovan je spuštanjem bazena duž rasjeda SZ-JI, a nakon taloženja naslaga donjeg pleistocena. Idući od ovog rasjeda prema jugoistoku postupno opada veličina zrna šljunka, a povećava se udio pjeskovite komponente. Najveća debljina kvartarnih vodonosnih kompleksa (šljunak, pijesak, proslojci gline) bilježi se u okolici Črnkovca, gdje je velikim brojem bušotina ustanovljena podina vodonosnika na dubinama većim od 100 m. Idući na jugoistok, prema Prevlaci, dubina podine vodonosnika postupno se smanjuje. Područje obuhvata ovog Plana upravo je područje na kojem vodonosnik ima najveće debljine i koji se, u vrijeme planiranja strateških rezervi vodoopskrbe grada Zagreba, nalazio daleko izvan urbanih i industrijskih područja. Današnja vodoopskrba Grada Zagreba i dijela Zagrebačke županije vezana je za uzvodna crpilišta (Mala Mlaka, Petruševac, Velika Gorica, Zapruđe, Sašnjak, Kruge, Stara Loza, Horvati i Prečko) i, uskoro, na crpilište Kosnica I. faza, ali se šire područje Črnkovca i dalje u razvojnim planovima Grada Zagreba i Zagrebačke županije čuva kao strateška rezerva buduće vodoopskrbe, jer riječ je o izuzetnim prirodnim karakteristikama vodonosnika visokih filtracijskih svojstava.

Slika 15: Karta izolinija debljine kvartarnih naslaga ((Vodocrpilište Kosnica; Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.) Izvor: Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec, EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., veljača 2005.



U geološko-strukturnom pogledu šire zagrebačko područje pripada jugozapadnom dijelu Panonskog bazena. Osnovne strukturne forme razmatranog područja su horstovi i grabe s brojnim uzdužnim rasjedima duž kojih su dijelovi bazena uzdignuti ili spušteni. Horstovi su Zagrebačka gora i Vukomeričke gorice, koje omeđuju prostor sa sjeveroistočne i jugozapadne strane, a graba je Savska potolina sinklinalnih karakteristika. Savska potolina je prostiranja sjeverozapad-jugoistok, a na području Zagreba generalno predstavlja jedinstvenu cjelinu. Za formiranje strukturnih formi su najznačajniji uzdužni rasjedi, koji imaju veliki seizmički značaj i rubni rasjedi Savske potoline. Prema E. Prelogoviću (1988.) neotektonski najaktivnije zone su duž uzdužnih rasjeda Žumberak-Medvednica-Kalnik i Kostanjevica-Brežice-Stubica i južni rubni rasjed Savske potoline. Svi ti rasjedi su višestruko aktivirani tijekom kvartara i uglavnom su predodredili morfološku sliku ovog dijela Panonskog bazena. Seizmološka obilježja Prema podacima Prostornog plana Zagrebačke županije, područje Županije, zajedno s Gradom Zagrebom, predstavlja zonu pojačane seizmičke aktivnosti koja je posljedica intenzivnih tektonskih pokreta. Seizmičnost na tom području iznosi VII do IX stupnjeva po Merkalijevoj ljestvici (MCS) (povratno razdoblje od 500 godina). Zona najjače seizmičke aktivnosti najveću površinu prekriva na području Grada Zagreba, dok na području Zagrebačke županije zahvaća tek krajnji istočni dio Medvednice i Marijagoričko pobrđe. Seizmotektonski aktivne zone obilježene su različitim dubinama hipocentara, a vezane su uz najvažnije rasjede: savski rasjed koji se pruža padinama Vukomeričkih gorica (dubina hipocentara većine potresa nalazi se između 10 i 30 km) i zonu medvedničkog rasjeda koji prolazi potezom Žumberačka gora-Medvednica (dubina hipocentara je uglavnom između 5 i 17 km) (Prelogović et al., 1998.). Sljedeća tablica prikazuje najjače potrese u posljednjih sto godina:

NASELJE JAČINA POTRESA PO MSC DATUM

ZAGREB VIII 9. studenog 1880. ZAGREB VII-VIII 17. prosinca 1905. ZAGREB VIII 2. siječnja 1906. ZAGREB VII 17. prosinca 1901. ZAGREB VI 7. rujna 1975.

Izvor: Institut za geološka istraživanja, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000. Područje obuhvata ovog Plana najvećim je dijelom unutar zone VIII. stupnja MCS najvećeg intenziteta potresa. Seizmotektonski aktivna područja, nestabilne padine, klizišta i odroni ne zahvaćaju područje obuhvata Plana, već se nalaze južnije, na obroncima Vukomeričkih gorica.

Slika 16: Inženjerskogeološka karta Zagrebačke županije (podaci u GIS sustavu, M 1:100.000) Izvor: Hrvatski geološki institut,, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb 2000.



Hidrogeološka obilježja Poglavlje Hidrogeološka obilježja, kao i poglavlja Kakvoća voda, Zaštita voda i vodnog okoliša te Korištenje voda u daljnjem tekstu ovog Plana, od posebnog su značenja za odabir prostorno planskih rješenja. Najvećim dijelom površine obuhvata Plana prostire se Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec, zaštićeno Prostornim planom Zagrebačke županije kao buduće glavno vodocrpilište Zagrebačke županije i Grada Zagreba. U tekstu se koriste sljedeći izvori: „Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na

prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec“, EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb, veljača 2005., izrađena kao stručna podloga za izradu ovog Plana;

„Hidrogeološka karta Zagrebačke županije“, Hrvatski geološki institut, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb, prosinac 2008., izrađena u GIS sustavu, obradom podataka iz dostupne dokumentacije u mjerilu 1:100.000 i podataka prikupljenih terenskim istraživanjem o dubinama podzemnih voda, u mjerilu 1:25.000.

Iz tekstualnog obrazloženja Hidrogeološke karte Zagrebačke županije uvodno se daje sažeti pregled hidrogeoloških obilježja područja unutar obuhvata Plana. Na području Zagrebačke županije najznačajniju hidrogeološku cjelinu predstavljaju kvartarne šljunkovito-pjeskovite naslage koje izgrađuju prisavsku ravnicu. U njima su akumulirane znatne količine podzemne vode koja se prirodno obnavlja infiltracijom padalina i iz rijeke Save. Obnavljanje iz rijeke Save znatno je veće, a još je više uzrokovano intenzivnim crpljenjem podzemne vode. Podzemna voda se koristi prvenstveno za javnu vodoopskrbu Zagreba, i Zagrebačke županije. Zbog visokog stupnja urbanizacije na ovom prostoru i hidrogeoloških svojstava vodonosnika (visoka hidraulička vodljivost vodonosnika, mala debljina pokrovnih naslaga), postoji stalna opasnost od onečišćenja podzemne vode. Potencijalni izvori onečišćenja su otpadne vode domaćinstava, otpadne vode različitih industrijskih djelatnosti, nekvalitetno izvođenje kanalizacije, odlagališta otpada, te neracionalno gospodarenje poljoprivrednim površinama (intenzivna primjena umjetnih gnojiva i pesticida).

Slika 17: Hidrogeološka karta Zagrebačke županije, (podaci u GIS sustavu, M 1:100.000) Izvor: Hrvatski geološki institut, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb, prosinac 2008. Hidrogeološka svojstva stijena na području Zagrebačke županije prikazana su na Hidrogeološkoj karti Zagrebačke županije prema vrsti stijena, tipu poroznosti, stupnju propusnosti, stupnju deformacija stijena na površini, te vodnim i morfološkim pojavama. Klasifikacija je provedena u skladu s uputama za izradu Osnovne hidrogeološke karte (Šarin, 1988), a stijene zastupljene na području Županije razvrstane su u sedam grupa s različitim hidrogeološkim obilježjima. Na predmetnom području obuhvata Plana zastupljene je grupa: Nevezane kvartarne naslage - a. vrlo dobre propusnosti; b. dobre propusnosti; c. osrednje propusnosti;

d. slabe propusnosti



Nevezane kvartarne naslage zastupljene su aluvijalnim nanosima rijeka Save i ostalih manjih potoka, naslagama kopnenog i močvarnog prapora, deluvijalno-proluvijalnim naslagama, te sedimentima mrtvaja i barskim sedimentima. U litološkom sastavu aluvijalnih nanosa prevladavaju šljunci, pijesci, prah i gline. Osim ovih čistih litotipova česti su i miješani litotipovi s različitim udjelima pojedinih komponenti, pa se često nalaze glinoviti pijesci i šljunci, te zaglinjeni prah. Poroznost ovih naslaga je međuzrnska, a propusnost je vrlo dobra. Najpropusnije naslage su one istaložene u dolini rijeke Save u čijem litološkom sastavu dominiraju šljunak i pijesak. U grafičkom dijelu ovog Plana: Kartogram 6a Hidrogeološke značajke - vrsta stijena i geološke granice (iz kojeg se na donjoj slici daje detalj), te Kartogram 6b: Hidrogeološke značajke - propusnost i podzemne vode, prikazano je rasprostranjivanje nevezanih kvartarnih naslaga međuzrnske poroznosti i vrlo dobre propusnosti te, u ograničenom prostiranju, nevezane kvartarne naslage međuzrnske poroznosti, pretežito vrlo slabe propusnosti.

Slika 18: Hidrogeološke značajke stijena na području obuhvata Plana - detalj Kartograma Izvor: Hidrogeološka karta Zagrebačke županije, Hrvatski geološki institut, Zavod za hidrogeologiju i inženjersku geologiju, Zagreb, prosinac 2008; obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje 2010.

Podzemni vodonosnik Osnovna pretpostavka za formiranje vodocrpilišta je postojanje vodonosnog sloja s mogućnošću obnavljanja iscrpljene vode. U tom smislu je cijelo šire područje planiranog vodocrpilišta Črnkovec - Kosnica izuzetno povoljno. Kao što je naprijed navedeno, podzemni vodonosnik na području Črnkovca ima utvrđenu dubinu od oko 100 m i prema poznatim podacima i interpretacijama nije ujednačene geološke građe ni u horizontalnom ni u vertikalnom smislu. Na površini terena prisutan je finoklastični pelitski materijal, čija je debljina na obrađivanom području do 10 m s mjestimičnim istanjenjima i do 1 m. Taj slabo vodopropusni pokrivač nema većeg hidrogeološkog značaja za dinamiku vode u glavnom vodonosniku, no mjestimice može stvoriti uvjete za formiranje subarteških pritisaka te zasigurno smanjuje efikasnu infiltraciju oborina u podzemlje i reducira unos onečišćenja u podzemne vode. Međutim, hidrogeološka stratifikacija vodonosnika prisutna je po cijeloj dubini, što je vidljivo na profilima načinjenima za crpilište Kosnica. Promjene po dubini vidljive su i na profilu okomitom na rijeku Savu i na uzdužnom profilu duž budućeg crpilišta. Slabo vodopropusne naslage se pojavljuju kao nepravilne leće i proslojci po cijeloj dubini do vodonepropusne podloge uz prevladavanje vodopropusnog šljunka visokih filtracijskih karakteristika Promjene po dubini se očituju u povećanju broja vodonosnih slojeva od dva (na području Jakuševca, Mičevca i Male Kosnice) do tri sloja (kod Velike Kosnice i dalje prema Novakima i sjeveroistoku). Tako npr. na području crpilišta Kosnica postoje dva vodonosna sloja, prvi do dubine 50 m i drugi od 65 do 80 m dubine. Gornji se na području Kosnice još može podijeliti na dva sloja, koje dijeli sloj vodonepropusne gline. Potrebno je istaknuti da je istraženost vodonosnika po dubini relativno slaba, vezana uz bušotine kojima je određivana ukupna debljina vodonosnika. Posebno se to odnosi na istraživanje filtracijskih parametara, gdje



je istraživana uglavnom horizontalna komponenta različitih vodonosnih slojeva. Vodopropusnost u uspravnom presjeku nije u ovom području nikada istraživana, iako je njeno poznavanje značajno za utvrđivanje utjecaja različitih objekata na izdašnost vodonosnih kompleksa heterogenog litološkog sastava. Bez poznavanja anizotropije sustava otežani su korektni hidraulički proračuni crpilišta, predviđanja transporta onečišćenja, razmatranje stvarnog utjecaja dizanja uspora vode na rijeci Savi i dr. Generalni smjer tečenja podzemne vode je od sjeverozapada prema jugoistoku, što je približno paralelno koritu rijeke Save. Brzina podzemnog toka je oko 15 m/dan uz pad vodnog lica i=0,001 i koeficijent filtracije K=1x10-2 m/s. Zbog nehomogenosti vodonosnika formirani su i prioritetni smjerovi tečenja sa izmjerenim brzinama podzemnog toka i preko 20 m/dan, što samo potvrđuje visoka filtracijska svojstva vodonosnika. Ovi se podaci odnose na prvi vodnosnik, a donji dijelovi vodnosnog kompleksa (55-90 m) imaju manju izdašnost i veća sniženja za oko 30 do 50% te znatno manju horizontalnu hidrauličku provodljivost od K=2,8x10-3 do 4,6x10-3 m/s.

Slika 19: Shematizirani hidrogeološki poprečni i uzdužni profil vodonosnika za crpilište Kosnica (Vodocrpilište Kosnica; Elaborat o zaštitnim zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.) Izvor: Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec, EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., veljača 2005.



Promatrajući vodonosni kompleks razmatranog područja kao cjelinu u kojoj postoje vodopropusni i slabije vodopropusni slojevi može se pretpostaviti da je vertikalna komponenta podzemnog toka u pojedinim područjima izrazito mala te da to znatno smanjuje komunikaciju među vodonosnim slojevima. To može biti vrlo značajno za zaštitu dubljih dijelova vodonosnika i određivanje načina zahvata podzemne vode. Prema tome, podzemni vodonosnik na promatranom području je hidrogeološki stratificiran po dubini s dva vodonosna sloja međusobno odvojena slabo vodopropusnim slojevima sitnozrnog glinovitog sedimenta. Na površini se nalazi tanki humusni sloj debljine 0,2-0,3 m, ispod kojeg je glinoviti sitnozrni sloj debljine 0,5-2,0 m u blizini rijeke Save, dok se udaljavanjem od rijeke taj sloj povećava do debljina od oko 10 m. Ponegdje taj slabo vodopropusni sloj nedostaje, pa je vodonosnik otvoren prema površini. Hidraulička provodljivost površinskog sloja je u rasponu K=1x10-4 do 1x10-7 m/s ovisno o tome da li prevladava pjeskovita ili glinovita komponenta. Prosječna hidraulička provodljivost površinskog sloja za cijelo područje procijenjena je na 1x10-6 m/s. Ispod površinskih pokrovnih naslaga nalazi se tzv. I. vodonosni sloj neujednačene debljine, koji se sastoji od dobro zbijenog nesortiranog šljunka sa sadržajem pijeska 20-30% i praha do 5%. Sediment je najkrupniji uz Savu, a prema istoku se veličina zrna smanjuje i postupno prelazi u pijesak. Međutim, lokalno ima proslojaka i leća prašinastog pijeska debljine 0,2 do 1,3 m. Unatoč tome I. vodonosni sloj je uglavnom homogen. Debljina mu je 5 do 70 m. Hidraulička provodljivost uz rijeku Savu je najveća i iznosi oko K=1x10-

2 m/s, u središnjim dijelovima vodonosnog sloja K=4x10-3 do 8x10-3 m/s, a prema rubnim dijelovima vodonosnog sloja, zbog sve većeg udjela sitnozrne komponente, vrijednosti hidrauličke provodljivosti se smanjuju. Na dubini od oko 30 m, na najvećem dijelu vodonosnog područja, prostire se slabo vodopropusni glinoviti sloj debljine između 1 i 11 m te prosječne debljine oko 2,5 m. Hidraulička provodljivost ovog sloja se procjenjuje na K=1x10-6 m/s. Ispod izolirajućeg glinovitog sloja na dubinama većim od 35 m prostire se II. vodonosni sloj debljine 20 do 30 m. Hidraulička provodljivost ovog sloja procjenjuje se temeljem istraživanja provedenih na širem području Črnkovca na K=4x10-3 m/s, što je niže za oko 30% od I. vodonosnog sloja. Voda je pod umjerenim pritiskom. Na području Kosnice je na dubini između 54 i 57 m izdvojen sljedeći slabo vodopropusni proslojak procijenjene hidrauličke provodljivosti K=1x10-5 m/s. U podlozi je izdvojen III. vodonosni sloj hidrauličke provodljivosti K=2x10-3 m/s, koji seže do podinskih slabo vodopropusnih naslaga na dubini od oko 100 m. Uže područje Črnkovca do sada nije detaljnije hidrogeološki istraživano, ali se može pretpostaviti da se uvjeti s lokaliteta Kosnica (I. faza izgradnje) nastavljaju. Zbog očekivanog povećanog udjela sitnozrne komponete pretpostavlja se smanjenje hidrauličke vrijednosti vodonosnika. Za sada je poznato da se radi uglavnom o dva vodonosna sloja, ali i znatno debljim površinskim slabo vodopropusnim slojem, što je značajno za zaštitu tog crpnog polja. S obzirom na razine podzemnih voda i debljinu površinskog pokrovnog sloja, za najveći dio područja obuhvata Plana može se reći da podzemna voda u gotovo svim hidrološkim uvjetima ima slobodni režim tečenja. Riječ je o prostranom međuzrnskom vodonosniku sa slobodnom površinom pod značajnim utjecajem vodostaja rijeke Save. Prvenstveno se to odnosi na I. vodonosni sloj. Već u II. vodonosnom sloju postoji mogućnost porasta pritisaka, a posebice u III. sloju, ali to do sada nije posebno istraživano. Za sada je poznato da postoje uvjeti vodonosnika pod pritiskom u ekstremno visokim vodostajima, ali su kratkotrajni, i to na krajnjem jugoistočnom području obuhvata Plana prema Velikoj Gorici, gdje se povećavaju debljine pokrovnih naslaga. Utjecaj rijeke Save na vodostaje podzemnih voda postupno se smanjuje udaljavanjem od korita rijeke. No, prisutna je i nehomogenost vodonosnika, jer se na području budućeg crpilišta Črnkovec taj utjecaj povećava, iako je područje udaljenije od rijeke. Utjecaj se ponovo smanjuje prema jugoistočnom dijelu promatranog područja. Hidrološka obilježja Za prikaz hidroloških značajki površinskih i podzemnih voda na predmetnom području Plana koriste se slijedeći izvori: Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne

luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec, EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb, veljača 2005., izrađena kao stručna podloga za izradu ovog Plana,

Studija o utjecaju na okoliš HE Drenje, Elektroprojekt d.d., 2006. Vodocrpilište Kosnica; Elaborat o zaštitni zonama, Elektroprojekt d.d., 2003.,



Elaborat Zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, 2009.).

a) Površinske vode Rijeka Sava Na području Grada Zagreba rijeka Sava ima značajke rijeke srednjeg toka s koritom usječenim u aluvijalnim naslagama. Glavno korito je širine oko 100-120 m, a meandri su ostali u zaobalju presječeni obrambenim nasipima za zaštitu od poplava. Dok nisu bili izvedeni obrambeni nasipi i regulacijski radovi u koritu rijeke, Sava je na tom dijelu meandrirala s velikim krivinama, od čega su zaostali slijepi rukavci duboko u zaobalju. Za predmetno područje Plana obuhvaćeni su podaci vodomjernih postaja Zagreb i Kosnica. Na vodostaje i protoke Save uglavnom utječu padaline u njenom slivnom području, pa su česte pojave visokih vodostaja nakon topljenja snijega u planinskom području Alpa, kada na području Zagreba nema jačih padalina. Tokom perioda u godini najveće vrijednosti razine vode rijeka Sava ima u prvoj polovici siječnja, travnju, svibnju, lipnju, zatim u listopadu, studenom i prosincu, dok su niže razine vodostaja vezane za vegetacijsko razdoblje srpanj, kolovoz i rujan. Prirodni faktori koji utječu na vodostaje rijeke Save su cikličkog karaktera. Daleko su značajne promjene vodostaja koje se odvijaju kao rezultat promjena korita uslijed hidrotehničkih zahvata, a očituju se u snižavanju dna korita, što za posljedicu ima povećanje proticajnog profila rijeke Save. Morfološke promjene nastale su zbog protuerozijskih radova u gornjem dijelu sliva, regulacijskih radova u koritu, prekomjernog vađenja šljunka, a posebice na području Kosnice, utjecaj praga (vodne stube) kod termoelektrane-toplane TE-TO ispod kojeg su vodostaji oko 4-5 m niži od uzvodnih. Prosječni pad vodostaja Save duž toka na području Zagreba iznosi oko 0.4 m/km dok na dijelu toka od hidrološke stanice “TE–TO dovodni kanal” do hidrološke stanice “TE–TO donja voda”, čija je međusobna udaljenost oko 620 m, iznosi u prosjeku oko 5 m ili 8 m/km. Ovakva razlika vodostaja Save na ovako maloj udaljenosti uzrokuje oko 20 puta veći prosječni pad vodostaja Save nego na ostalim dijelovima toka, a što se u velikoj mjeri odražava i na razine podzemne vode. Usporedbom poprečnog profila na vodomjernoj stanici VS Kosnica, lokacijski smještenoj uz granicu predmetnog područja Plana, u periodu od 1967. – 1995. podine uočeno je produbljenje odnosno sniženje dna korita oko 1,5 m te povećanja poprečnog profila korita povećao za oko 130 m2.

Slika 20: Nivogram Save na vodomjernoj stanici Kosnica za razdoblje 1979. do 2006. godine Izvor: Elaborat Zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.) Na osnovu prikaza godišnjih vodostaja rijeke Save na vodomjernom profilu Kosnica, vidljiv je kontinuirani trend sniženja vodostaja rijeke Save kroz dulji vremenski period promatranja. Najveći izmjereni protok Save kod Zagreba od 3.126 m3/s zabilježen je u listopadu 1964. godine, kada je veliki dio Zagreba poplavljen. Zasigurno je količina vode bila još i veća, jer se veliki dio vode razlijevao izvan kontrole vodomjera. Srednji protok rijeke Save za razdoblje 1926-1988. godina iznosio je 314 m3/s, a za razdoblje 1975-1995. godina

99.11

100.11

101.11

102.11

103.11

104.11

105.11

106.11

107.11

1979

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

Datum

Vo

do

sta

j [m

.n.m

.]



iznosio je 308 m3/s, međutim radi se o dosta ujednačenoj vrijednosti srednjeg protoka za cijelo razdoblje promatranja. Na srednji protok utječe veliki broj aktivnosti u slivu, od sječe šuma do izgradnje uzvodnih hidroelektrana. Najniži zabilježeni protok dogodio se 1947. godine 47,5 m3/s, a 1971. 53,5 m3/s, pa se prema tome radi o dosta visokom odnosu najnižih i najviših protoka od 1:65. Navedeno svrstava Savu u grupu rijeka vrlo promjenljivog protoka ovisnog o hidrometeorološkim uvjetima, što ima direktan utjecaj na promjenu razine podzemne vode u utjecajnom području rijeke. Rijeka Sava i u prirodnim uvjetima svojim promjenljivim protokom djeluje na promjene razine podzemne vode. Sava je i pod stalnim utjecajem ljudske aktivnosti, kao jedna od centralnih rijeka Panonskog prostora i rubnog gorja u Sloveniji, što na nekim mjestima dodatno povećava utjecaje na podzemne vodonosnike, pa tako i vodonosnik u području obuhvata ovog Plana.

Slika 21: Hidrogram Save na vodomjernoj stanici Zagreb za razdoblje 1926. do 2001. godine Izvor: Elaborat Zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.) Vodotoci Kosnica i Ribnica Osim rijeke Save kao glavnog hidrološkog čimbenika, na predmetnom području Plana nalaze se vodotoci Kosnica i Ribnica koji su još prije desetak godina imali utjecaja na hidrološke odnose. Naime, na početnom dijelu toka potoka Kosnice (oko 1,5 km južno od crpilišta Kosnica) i djelomično Ribnice (oko 6 km jugoistočno od crpilišta) korito se punilo samo u kišnom razdoblju, te za vrijeme visokih razina podzemne vode i vodostaja rijeke Save. Međutim, uslijed kontinuiranog trenda sniženja nivoa podzemnih voda, oba ova vodotoka, posebice Kosnica presušuju na uzvodnom dijelu svoga toka. Ovi utjecaji su manje izraženi kod vodotoka Ribnica, jer je on nešto dublje usječen u teren. Potoci se formiraju tek nekoliko kilometara jugoistočno, na prostoru hipsometrijski nižem od područja crpilišta Kosnica, gdje ovi vodotoci prikupljaju vode iz podzemlja, te se oko naselja Novo Čiče zajedno s manjim vodotocima (Želin, Bapča, Siget i Stara Lomnica) ulijevaju u rijeku Odru. Nešto uzvodnije od ušća u rijeku Odru, kod naselja Jagodno, potok Kosnica je u razdoblju 1979. - 1982. godine imao maksimalnu protoku 1,18 m3/s, a gotovo istu protoku imao je i potok Ribnica (1,12,m3/s). Iz navedenog je vidljivo da zbog dugogodišnjeg sniženja vodostaja Save te razina podzemne vode, vodotoci Kosnica i Ribnica nemaju značajan utjecaj na hidrološke odnose na području crpilišta Kosnica. b) Podzemne vode Za potrebe izrade Hidrogeološke karte Zagrebačke županije, tijekom 2008. godine, Hrvatski geološki institut proveo je niz novijih istraživanja i mjerenja razina podzemnih voda. Razina podzemne vode za niske i visoke vodostaje u aluvijalnom vodonosniku, za predmetno područje Plana, prikazana je na kartogramu 4b Hidrogeološke značajke – propusnost i podzemne vode. Podaci su temeljeni na podacima motrenja razina podzemnih voda kojeg provodi DHMZ. Na području prisavske ravnice podzemna voda tijekom niskih vodostaja nalazi se na dubini oko 4 m, a kod visokih vodostaja oko 3 m. Veće dubine do podzemne vode bilježe se na području crpilišta javne vodoopskrbe.

47.50

547.50

1047.50

1547.50

2047.50

2547.50

1926

1927

1928

1929

1930

1931

1932

1933

1934

1935

1936

1937

1938

1939

1940

1941

1942

1943

1944

1945

1946

1947

1948

1949

1950

1951

1952

1953

1954

1955

1956

1957

1958

1959

1960

1961

1962

1963

1964

1965

1966

1967

1968

1969

1970

1971

1972

1973

1974

1975

1976

1977

1978

1979

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

Datum

Pro

tok

[m

3 /s]



U području zaobalja rijeke Save postojeći režim podzemnih voda formira se osim pod utjecajem režima vodostaja u rijeci Savi, te drugih vanjskih faktora kao promjena morfoloških karakteristika korita Save, morfoloških značajki područja i događanja na rubu aluvija u desnom zaobalju prema Vukomeričkim Goricama. Intenzivna eksploatacija podzemnih voda također utječe na režim podzemnih voda. Najjači utjecaj promjene vodostaja rijeke Save na podzemne vode odražava se u zoni uz samu rijeku. Vodostaji podzemnih voda u rubnom dijelu prema Vukomeričkim goricama su pod utjecajem meteoroloških faktora. Središnje područje je rezultanta zbivanja na rubovima aluvija, te meteoroloških i transpiracijskih činilaca i crpljenja podzemne vode za vodoopskrbu na crpilištima. Razlike maksimalnih i minimalnih zabilježenih nivoa podzemnih voda na pijezometrima smještenim na širem području obuhvata Plana te unutar obuhvata Plana, u periodu 1982. – 1996. godine prikazano je u tabeli:

Razina (nivo) podzemne vode

Pijezometar masimalne (m n.m.) minimalne (m n.m.) razlika (m)

HL-1 Zapruđe 111,50 105,85 5,65 ČP-26 Jakuševec 107,87 102,88 4,99 PPČ-16 Kosnica 104,44 100,21 4,23 ČP-7 Drenje 103,63 99,10 4,53 ČP-22 Kobilić (Velika Gorica) 102,23 99,51 2,72 PPČ-12 Lekneno 102,84 98,96 3,88

Izvor: Studija o utjecaju na okoliš HE Drenje (Elektroprojekt d.d., 2006) Iz analize odnosa vodostaja rijeke Save na profilu VS Kosnica i razine podzemnih voda u piezometrima, vidljivo je da razine vode u piezometrima udaljenih do oko 5 km od rijeke Save dobro prate vodostaje Save uz smanjenje oscilacija. Piezometri udaljeni 5 do 8 km od rijeke Save generalno prate hidrološke odnose u vodonosniku izazvane promjenama vodostaja rijeke Save, ali su dnevne oscilacije gotovo zanemarive. Piezometri znatno udaljeni od rijeke Save (gledano u smjeru toka podzemne vode od Mičevca prema Turopolju) prate generalne promjene razina izazvanih sezonskim promjenama, a dnevne oscilacije su nešto izraženije u odnosu na piezometre u središnjem području, što je uzrokovano dotocima voda s okolnog terena.

Slika 22: Odnos vodostaja rijeke Save na lokaciji VS Kosnica i podzemnih voda za radoblje 1997. – 1998. godina Izvor: Studija o utjecaju na okoliš HE Drenje (Elektroprojekt d.d, 2006.)



U desnom zaobalju rijeke Save, tok podzemne vode se na gotovo isti način ponaša kod visokog i niskog vodostaja. Generalni tok (izuzev na užem području uz Savu) je od sjeverozapada prema jugoistoku. Devijacija korita Save na potezu od Mičevca do Rugvice usmjerava tok podzemne vode prema sjeveroistoku. Smjer kretanja podzemne vode na području crpilišta Kosnica za vrijeme visokih vodostaja ide od Save na predviđenu liniju bunara, dok je za niskih vodostaja podzemnih voda paralelan s predviđenom linijom zdenaca. Gradijent toka podzemnih voda je ujednačen i iznosi oko I=0,0004. To je posljedica velike debljine vodonosnog kompleksa na području Kosnica-Črnkovec i vodonosnika koji odlikuje velika propusnost. Uz stalno opadanje razina Save izvjesno je i opadanje razina podzemnih voda te je tako za razdoblje od 1982. – 1996. godine zabilježeni prosječni godišnji pad razina podzemnih voda na području Kosnica za minimalne i srednje razine podzemnih voda iznosi -7,3 cm, a za maksimalne -5,5 cm. Povezanost rijeke Save i podzemnih voda vidljiva je i iz sličnosti pojave višegodišnjih prosječnih mjesečnih vodostaja, koji su u minimumu najčešće u kolovozu, a u maksimumu u travnju i prosincu. Rijeka Sava ima jaku hidrauličku vezu s podzemnim vodama, te se oscilacije osjećaju dosta daleko u zaobalje uz prigušenje amplituda što su opažačka mjesta udaljenija od vodotoka. Promjene veličina godišnjih amplituda vodostaja podzemnih voda od Save prema zaobalju prikazano je na slijedećoj slici. Izabran je položaj profila koji je udaljen od postojećih vodocrpilišta i pokazuje postepeno ublažavanje godišnjih amplituda udaljavanjem od rijeke Save.

Slika 23: Promjena amplituda podzemnih voda s udaljenošću od rijeke Save Izvor: Elaborat o zaštitnim zonama; Vodocrpilište Kosnica (Elektroprojekt, 2003.) Klimatsko-vegetacijska obilježja Područje obuhvata Plana, kao i područje čitave Zagrebačke županije, pripada umjerenom klimatskom pojasu. Prema Köppenovoj klasifikaciji klimatskih tipova, ubraja se u područja s klimom slijedećih karakteristika: nema izrazito sušnih razdoblja jer su padaline raspoređene gotovo ravnomjerno tijekom cijele godine, padalinski maksimumi su u jesen i u prijelaznom razdoblju između proljeća i ljeta, a temperature zraka su umjerene i ljeti i zimi. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca (srpnja) ne prelazi 22º C. Količina padalina raste s povećanjem nadmorske visine i općenito se smanjuje prema ravnici. U nizinama prosječna godišnja količina padalina iznosi oko 900 mm u Zagrebu. Izrazito jake i dugotrajne padaline znaju biti na prijelazu iz proljeća u ljeto (lipanj) i u jesen (listopad). Karakteristične su i ljetne kiše, koje su uglavnom kratkotrajne, ali s jakim intenzitetom, tako da u 24 sata padne više kiše nego što inače iznosi mjesečni prosjek. Najmanje količine padalina bilježe se u siječnju ili veljači. U nastavku se daju podaci Meteorološke postaje Pleso (Izvor: Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, 2009.), za razdoblje do 2003. godine:



0

2

4

6

8

10

12

14

1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Vrijeme

Tem

per

atu

ra (

0 C)

0

5

10

15

20

25

siječa

nj

veljača

ožuj

ak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

stud

eni

pros

inac

Mjeseci

Tem

per

atu

ra (

0 C)

0

200

400

600

800

1000

1200

1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Vrijeme

Ob

ori

ne

(mm

)

Temperatura zraka Srednje godišnje temperature zraka mjerene na meteorološkoj postaji Pleso za razdoblje 1988.-2003. prikazane su na slici 24. Od rujna do prosinca 1991. godine izostala su mjerenja zbog ratnih zbivanja. Srednja temperatura zraka u prvih osam mjeseci 1991. godine bila je 11,2 °C. Godišnji hod temperature zraka za razdoblje 1988.-2003. prikazan je na slici 5.13. Najhladniji mjesec je siječanj s prosječnom višegodišnjom temperaturom zraka od 0,6 °C, a najtopliji je srpanj s prosjekom od 21,6 °C. Najniža srednja mjesečna temperatura zraka od -3,8 °C zabilježena je u prosincu 1998. god, a najviša u iznosu od 24,5 °C u kolovozu 2003. godine. Prosječna višegodišnja temperatura zraka za razdoblje 1988.-2003. iznosi 11,2 °C.

Slika 24: Prosječne godišnje temperature zraka na meteorološkoj stanici Pleso (1988.-2003.) Izvor: Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, Zagreb 2009. Slika 25: Godišnji hod temperature zraka na meteorološkoj stanici Pleso (1988.-2003.) Izvor: Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, Zagreb 2009. Slika 26: Godišnje sume oborina na meteorološkoj stanici Pleso (1988-2003. god.) Izvor: Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, Zagreb 2009.



0

20

40

60

80

100

120

siječa

nj

veljača

ožuj

ak

trav

anj

svib

anj

lipan

j

srpa

nj

kolo

voz

ruja

n

listo

pad

stud

eni

pros

inac

Mjeseci

Ob

ori

ne

(mm

)

Oborine Visine godišnjih oborina te prosječne mjesečne oborine na meteorološkoj postaji Pleso prikazane su na slikama 26. i 27. Od rujna do prosinca 1991. godine izostala su mjerenja zbog ratnih zbivanja. U prvih osam mjeseci 1991. godine palo je 540 mm oborine. Prosjek visina godišnjih oborina za razdoblje 1988.-2003. iznosi 933,6 mm. Najkišniji mjeseci su rujan i kolovoz, a sekundarni maksimum je u mjesecu studenom. Mjeseci s najmanje oborina su siječanj i veljača.

Slika 27: Prosječne mjesečne sume oborina na meteorološkoj stanici Pleso (1988.-2003.) Izvor: Elaborat zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, Zagreb 2009.

Prema podacima Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice, definiranom tipu klime velikogoričko-turopoljskog prostora odgovara i specifična klimazonalna vegetacijska zajednica. Ona svojim sastavom najjasnije odražava međusobni složeni utjecaj klime, reljefa i tla. Prema horizontalnom rasčlanjenju općenito ulazi u najšire okvire kontinentske eurosibirsko-sjevernoamaeričke regije (Holarktis), a obuhvaća središnje podpodručje određeno klimaksom hrasta kitnjaka i običnog graba (Qerco-Carpinetum croaticum Horv.) Prema vertikalnom rasčlanjenju dijeli se na dva potpojasa. Područje Vukomeričkih gorica odgovara brdskom (kolinskom) pojasu s mezofilnim klimaksom hrasta kitnjaka i običnog graba (Epidemio-Carpinetum betuli Borh.;Querco-Carpinetum croaticum Horv.) na podlozi pravog šumskog smeđeg podzola. Nizinsko područje odgovara kontinentskoj planarnoj zoni, koju u odnosu na okolne brdske predjele karakterizira modificirani bioklimat. On je određen područnim poluvlažnim i vlažnim šumama hrasta lužnjaka (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv.). Obzirom na klimatske i opće lokalne ekološke uvjete, područja lužnjakovih šuma diferencirala su se u nekoliko tipova šumskih zajednica. U okviru trajne zajednice poplavnih šuma hrasta lužnjaka (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv.) u Turopolju prevladava vrsta u nižoj sistemskoj kategoriji (Quercus robur var. tardissima Mat.), tzv. "jelenščak", koji za razliku od običnog lužnjaka uspijeva na vlažnim mjestima i prilagođen je mrazištima. U sjeverozapadnim nizinskim dijelovima Turopolja i na području Grada Velike Gorice, gdje su, zaštitom od poplava, promijenjeni primarni ekološki uvjeti, znatnim dijelom je promijenjena ova nizinska sastojina u sastojinu šume hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris Horv.; Genisto – Quercetum roboris carpinetosum Horv.). Ona se prostire najvećim dijelom više razine savske naplavne ravni i terase, na vlažnom tlu, ali izvan izravnih poplava. Međutim, lokalno, u nižim poplavnim i močvarnim dijelovima, vlažna karakteristična staništa i dalje je presudna za vegetaciju. Stoga su ovdje razvijene izrazito vodene i močvarne zajednice poljskog jasena, johe, vrbe i topole.



A.1.2.2. NASELJA Sustav naselja Kao što je navedeno u poglavlju A.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru, na području obuhvata Plana nalazi se 27 naselja, i to 24 iz područja Grada Velike Gorice, a 3 iz područja Općine Orle. Naselja koja teritorijalno pripadaju Gradu Velika Gorica su sljedeća: Bapča, Črnkovec, Drenje Ščitarjevsko, Jagodno, Kobilić, Lazina Čička, Lekneno, Mala Kosnica, Mičevec, Novaki Ščitarjevski, Novo Čiče, Obrezina, Petina, Ribnica, Sasi, Selnica Ščitarjevska, Sop Bukevski, Strmec Bukevski, Ščitarjevo, Trnje, Velika Gorica, Velika Kosnica, Velika Mlaka i Zablatje Posavsko. Od toga, samo jednim dijelom svoje površine ulaze u obuhvat Plana naselja Jagodno, Kobilić, Mičevec, Novo Čiče, Ribnica, Velika Gorica i Velika Mlaka, a ostala naselja u obuhvatu su cijelom površinom. Naselja koja teritorijalno pripadaju Općini Orle su sljedeća: Bukevje, Čret Posavski i Obed. Od toga, samo naselje Obed u cijelosti se nalazi unutar obuhvata, dok su naselja Bukevje i Čret Posavski u obuhvatu Plana tek jednim dijelom površine. Udio površine naselja u obuhvatu Plana prikazan je u prethodnom poglavlju. Struktura naselja Nizinski prostor između Save i Odre očuvao je do danas svoja povijesna obilježja, prvenstveno u tipovima seoskih naselja, karakteristične matrice, jednostrane izgradnje uz cestu koja prati tok Save. Nekadašnja drvena tradicijska arhitektura u selima je uglavnom nestala, zamijenjena je novom zidanom, koja još uvijek slijedi karakterističnu povijesnu matricu. Krajolik je kultiviran poljodjelskim površinama, usitnjene parcelacije s raznolikim kulturama. U prostoru su prisutni nekadašnji rukavci Save, danas isušeni, a naglašeni samo potočnom vegetacijom, stablima vrba. Sličnu situaciju nalazimo i na području udaljenijem od središnjih naselja gdje je veći broj starih sela zadržao svoja prostorna obilježja, ali s izmijenjenom građevnom strukturom. Naselja uz glavne prometnice i u blizini Velike Gorice razvila su se u prigradska naselja, znatno su proširila svoja građevna područja, a u svojim središnjim prostorima imaju očuvanu povijesnu matricu i manji broj tradicijskih drvenih kuća. Tu se ubrajaju Mičevec, Velika i Mala Kosnica, Selnica, Jagodno, Ribnica i Novo Čiče.

Slika 28 - Gore: Struktura sela uz tok rijeke Save - Bukevje i Sop na karti Jozefinske izmjere Slika 28 - Dolje: Naselja Ščitarjevo i Čiče s dvorcem, na karti Jozefinske izmjere Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009.



Seoska naselja smještena neposredno uz tok rijeke Save pokazuju obilježja posavskih sela. Organizirana su kao linijska uz cestu koja prati tok rijeke ili njezina rukavca i to kao jednostrana. Naselje formira svoju matricu ovisno o geometriji toka; ravne, zaobljene ili potkovaste linije čime se stvara izuzetno upečatljiva tlocrtna forma. Drvena građevna struktura izduženih pravokutnih tlocrta, zaključenih dvostrešnim formama krova zabatom je položena prema ulici. Sela udaljenija od Save također su se razvila kao linijska, s time da građevna struktura obostrano prati ulicu. Proširenje u formi ljevkastog trga otvara se na prostoru ispred župne crkve, kao što je slučaj u Ščitarjevu i Novom Čiču.

Slika 29 - Gore: Panorama središnjeg dijela naselja Bukevje Slika 29 - Dolje: Vizura na Ščitarjevo sa sjeverne strane s Gradišća Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009. Sustav središnjih naselja Naselja koja razvijaju središnje uslužne funkcije i pružaju drugima usluge su središnja naselja ili središta. O razini, brojnosti, stupnju razvijenosti i utjecaju središnjih uslužnih funkcija (društvenih djelatnosti i drugih usluga) ovisi značenje pojedinih središnjih naselja, njihova veličina kao i veličina njihovih gravitacijskih područja, međusobni hijerarhijski odnosi i drugo. U Hrvatskoj je pri izradi prostornih planova uglavnom bila prihvaćena sljedeća kategorizacija središnjih naselja (središta): 1. središte Republike, 2. središte makroregije, 3. središte regije, 4. središte manje regije (subregije, mezoregije), 5. središte mikroregije (bivše općine), 6. lokalno središte, 7. pomoćno središnje naselje, 8. naselja s pojedinačnim funkcijama. Središnje naselje pripada nekoj kategoriji središnjih naselja ako udovoljava većini postavljenih kriterija i ako ima veći broj različitih središnjih uslužnih funkcija koje se odnose na tu kategoriju. U tom smislu treba razlikovati barem tri podvrste unutar svake kategorije središnjih naselja, ovisno o tome ispunjavaju li u prosjeku postavljene kriterije, odnosno jesu li razvijeni iznad ili ispod tog prosjeka. U nekim središnjim naseljima mogu biti jače razvijene samo neke uslužne djelatnosti (npr. promet, turizam, vjerske funkcije, zdravstvene i druge funkcije), pa će njihovo dimenzioniranje ovisiti o razvijenosti te dominantne djelatnosti i potreba



njezinog gravitacijskog područja, a ne o veličini i središnjem značenju tog središnjeg naselja. Isto tako treba uzeti u obzir utjecaj drugih različitih čimbenika (veličina teritorija, reljef, gustoća naseljenosti, raspored i veličina naselja, prometna pristupačnost, razvitak novih procesa u prostoru, utjecaji iz udaljenijih područja iz većih gradova i drugi), koji na različite načine djeluju na razvitak i razmještaj pojedinih središnjih naselja i uspostavljanje sustava središnjih naselja u nekom prostoru. Na temelju razmještaja i razvijenosti središnjih uslužnih funkcija u naseljima na području obuhvata Plana i drugih kriterija (broj stanovnika naselja i skupina naselja, međusobna prostorno-prometna udaljenost između pojedinih naselja, konfiguracija terena i drugi), može se utvrditi da na tom području postoji slijedeći sustav središnjih naselja (središta): Na području Grada Velika Gorica: središte mikroregije - Velika Gorica (manji dio naselja u obuhvatu Plana), lokalno središte: Velika Mlaka (manji dio naselja u obuhvatu Plana), pomoćna središnja naselja: Novo Čiče i Mičevec (veći dio naselja u obuhvatu) te Ščitarjevo, naselja s pojedinačnim središnjim funkcijama: Velika Kosnica, Obrezina i Selnica Ščitarjevska. Na području Općine Orle jedino naselje Orle ulazi u sustav središnjih naselja kao lokalno središte, ali ono se nalazi izvan obuhvata ovog Plana. Središnje uslužne funkcije U Hrvatskoj je, u većini prostornih planova, bilo uglavnom prihvaćeno svrstavanje središnjih uslužnih funkcija u 8 skupina djelatnosti: 1. uprava, pravosuđe, društveno-političke organizacije, vjerske zajednice; 2. školstvo; 3. kultura, prosvjeta, umjetnost i znanost; 4. zdravstvo i socijalna zaštita; 5. financijske i druge slične uslužne djelatnosti; 6. trgovina; 7. obrt i usluge; 8. šport, rekreacija, zabava i odmor. Poseban je razvitak središnjih uslužnih funkcija u Zagrebačkoj županiji. Naime, to je jedina županija u Hrvatskoj čije središte - sjedište grad Zagreb, nije sastavni dio te županije. Tako se velik broj središnjih uslužnih funkcija regionalne i županijske razine, koje služe i koriste stanovnicima Zagrebačke županije, ne nalaze u naseljima te županije, već se razvijaju u gradu Zagrebu, zajedno s onima međunarodne, državne i makroregionalne razine. Ipak, zbog toga što se zagrebačko metropolsko područje, kao posljedica širenja procesa suburbanizacije, sve više širi na dijelove prostora Zagrebačke županije, dolazi i do suprotnog procesa, kao i kod razvitka i razmještaja gospodarskih djelatnosti, kojim se u nekim središtima Zagrebačke županije osnivaju ispostave regionalnih i županijskih središnjih uslužnih funkcija i one se na taj način približavaju njihovim stanovnicima. Naime, i stanovnici ove županije također su se, dijelom spontano a dijelom organizirano, doselili u naselja Zagrebačke županije, a zapravo su, najčešće radom, usko i čvrsto povezani s gradom Zagrebom. Jasno da sve to utječe na posebnost razvijanja središnjih uslužnih funkcija u nekim skupinama tercijarnih i kvartarnih djelatnosti u središtima jedinica lokalne samouprave i u drugim manjim lokalnim središtima u Zagrebačkoj županiji. Prema podacima Prostornog plana Zagrebačke županije i Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice, u nastavku se daje osnovni pregled središnjih uslužnih funkcija u naseljima na području obuhvata Plana. Uprava Upravne funkcije odgovaraju novom političko-teritorijalnom ustroju u zemlji, odnosno organizaciji lokalne uprave i samouprave, a raspoređene su prema zakonskim i podzakonskim aktima od razine države, županije, preko gradova i općina do pojedinih naselja. Na razini županije obavljaju se poslovi državne uprave i poslovi iz samoupravnog djelokruga koji su propisani odgovarajućim zakonima. Za obavljanje poslova državne uprave na području Zagrebačke županije ustrojeni su, osim onih smještenih u Zagrebu, i županijski uredi i ispostave u svim središtima gradova, pa tako i u gradu Velika Gorica. Ovdje treba naglasiti da je člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2005. godine („Narodne novine“, broj 129/05) Velika Gorica dobila status velikog grada, čija definicija glasi: „Veliki gradovi su jedinice lokalne samouprave koje su ujedno gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena središta razvitka šireg okruženja i koji imaju više od 35.000 stanovnika. Gradovi iz stavka 1. ovoga članka, kao i gradovi sjedišta županija u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i to osobito poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području, održavanje javnih cesta, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju, te provedbu dokumenata prostornog uređenja, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.“ Budući da se naselje Velika Gorica tek manjim i nenaseljenim dijelom nalazi u obuhvatu Plana, u nastavku se daje pregled središnjih uslužnih funkcija samo u tom dijelu te u ostalim naseljima iz obuhvata. Od upravnih funkcija na području obuhvata Plana nalazi se:



Ministarstvo unutarnjih poslova, Postaja aerodromske policije Pleso (na području Zračne luke Zagreb).

Ministarstvo financija, Carinska uprava, Carinska ispostava Aerodrom Pleso Gradske četvrti (unutar naselja Velike Gorice): vijeća gradskih četvrti, predsjednici vijeća gradskih

četvrti i zborovi građana gradskih četvrti. Mjesni odbori s vijećem mjesnog odbora, predsjednikom vijeća mjesnog odbora i mjesnim zborom

građana djeluju u mjestima koja su ih osnovala. Hrvatska pošta d.d., Poštanski uredi Novo Čiče, Ščitarjevo i Velika Mlaka.

Pravosuđe Pravosudne funkcije organizirane su i razmještene u skladu s uspostavljanjem pravosuđa, kao jednog od tri samostalna segmenta hrvatske vlasti, također na temelju zakona i podzakonskih akata i na razini županije, gradova i općina. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije Ovu skupinu čine razne udruge građana podružnice političkih stranaka, sindikati, komore, strukovna udruženja, savezi, turističke zajednice, zaklade, fondacije i humanitarne udruge, razna društva i klubovi te druge društvene organizacije na raznim razinama unutar Grada Velike Gorice i Općine Orle. Vjerske zajednice Na području obuhvata Plana Rimokatolička crkva ima najdužu tradiciju i najzastupljenija je u ovom području. Nalazi se u sastavu Zagrebačke nadbiskupije i metropolije. U naseljima unutar obuhvata nalaze se sljedeće župe s matičnim crkvama i župnim uredima: Velika Gorica (tri župe), Novo Čiče, Ščitarjevo i Velika Mlaka. Predškolski odgoj i naobrazba Predškolski odgoj i naobrazba obuhvaćaju programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi koja se ostvaruje u dječjim vrtićima. Na području obuhvata Plana dječji vrtići djeluju, osim u Velikoj Gorici, samo još u naseljima Mičevec i Velika Mlaka. Osnovno školstvo Obvezno osnovno školovanje organizirano je u matičnim osnovnim školama i područnim školama. Na području obuhvata Plana matične osnovne škole nalaze se, osim u Velikoj Gorici, još u naselju Ščitarjevo, dok se područne osnovne škole nalaze u naseljima Novo Čiče i Bukevje (matična škola nalazi se u Vukovini), kao i u naselju Mičevec (matična škola nalazi se u Velikoj Mlaki). Srednje i visoko školstvo, znanstvene ustanove Glavna srednjoobrazovna središta na području Zagrebačke županije su gradovi, od kojih je među najjačim središtima grad Velika Gorica sa 5 srednjih škola. U obuhvatu Plana nalazi se Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina koja djeluje u zračnoj luci Pleso. U Jagodnom djeluje visokoškolska znanstvena ustanova - Institut za istraživanje i razvoj održivih eko sustava (IRES). Kulturne ustanove Od muzeja šireg turopoljskog prostora treba svakako izdvojiti zavičajni Muzej Turopolja u Velikoj Gorici, u zgradi bivšeg sjedišta Plemenite općine Turopoljske, kao i etno zbirku Muzeja Turopolja u središtu naselja Ščitarjevo. Svojom vrijednošću i značenjem posebno se ističe Arheološki park Andauntonija, također u središtu Ščitarjeva. Društvene domove ili prostorije za društveno okupljanje ima većina naselja u obuhvatu Plana, dok u nekima od njih djeluju kulturno-umjetnička društva i još poneka ustanova iz kulture lokalnog značenja. Slika 30 - Arheološki park Andautonija, Ščitarjevo Foto: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, 2008.



Zdravstvo Zdravstvene ustanove ustrojene su u sklopu Doma zdravlja Zagrebačke županije. Na području obuhvata Plana nalaze se ambulante primarne zdravstvene zaštite (više ambulanti u različitim dijelovima Velike Gorice, te u naseljima Črnkovec, Velika Mlaka i Velika Kosnica) kao i određeni oblici sekundarne zdravstvene zaštite. Financijske i druge slične uslužne djelatnosti U središnjem naselju Velika Gorica nalazi se ispostava FINA-e, centrale ili ispostave poslovnih banaka ili štedionica, mjenjačnice, ispostave osiguravajućih zavoda, Hrvatske lutrije i još nekih sličnih poslovnih uslužnih institucija. Ispostave banaka nalaze se i u drugim, manjim naseljima na području obuhvata. Trgovina, obrt i usluge Iz skupine djelatnosti trgovine najzastupljenije su trgovine mješovitom robom i pojedine specijalizirane prodavaonice. Brojna su naselja s nekim manjim ugostiteljskim sadržajem i pojedinim obrtničkim radionicama, a slabija je zastupljenost sa specijaliziranim sadržajima iz tih djelatnosti. Prometne usluge se uglavnom odvijaju u naseljima gdje se nalaze željeznički i autobusni kolodvori i postaje. Na području obuhvata prometne usluge najzastupljenije na području Velike Gorice i u njenoj neposrednoj blizini, gdje se nalaze željeznički i autobusni kolodvor te Zračna luka Zagreb. Šport, rekreacija, zabava i odmor Na širem području Grada Velike Gorice djeluje zajednica športskih udruga koju čini 55 športskih udruga sa 25 vrsta športskih programa, od kojih nogometni šport predstavlja najmasovniju športsku organizaciju udruženu u Nogometno središte Velika Gorica i Nogometni savez Zagrebačke županije. Dvoranskim športovima bavi se više od 20 udruga. Slika 31 - lijevo: Etno zbirka Turopoljskog muzeja, Ščitarjevo (www.destinacije.com); desno - Područna osnovna škola Bukevje (Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009.) A.1.2.3. PODRUČJA PRETEŽITIH DJELATNOSTI U ODNOSU NA PRIRODNE I DRUGE RESURSE Gospodarstvo - pokazatelji Razvoj gospodarstva čitavog područja Zagrebačke županije, pa tako i razmatranog područja unutar Grada Velike Gorice i Općine Orle, treba promatrati u kontekstu globalnih pojava i promjena koje su posljednjih godina zahvatile svjetsko gospodarstvo, ali je isto tako potrebno u polazištu planiranja njenog daljnjeg razvoja uzeti u obzir ne manje značajan odraz izravnih i neizravnih posljedica Domovinskog rata - kako na materijalnom i ekonomskom naslijeđu prošlosti tako i na ljudskom čimbeniku bez kojeg nema proizvodnje novih vrijednosti, a time ni bilo kakvog razvoja gospodarstva. Gospodarstvo, sa svim svojim segmentima (industrija, malo poduzetništvo, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, trgovina, turizam, vodno gospodarstvo, promet i veze te rudarstvo), od presudne je važnosti za rast i budući razvoj prostora, no ipak posebno težište treba staviti na malo poduzetništvo, poljoprivredu i turizam. Prema podacima Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice, na području Grada registrirano je 1.324 obrtnika i 790 poduzetnika. Uzevši u obzir i tradicionalne i novije čimbenike gospodarstva, prednosti razmatranog prostora su: neposredna blizina Grada Zagreba kao prometnog čvorišta, industrijskog i trgovačkog, ali i sveučilišnog središta (što omogućuje zadovoljavanje obrazovnih i kulturnih potreba stanovništva), postojanje tradicionalnih obrtničkih središta te privlačan krajolik i relativno dobro očuvana priroda. Ograničavajući čimbenici dijelom su lokalnog karaktera, dijelom zajednički za cijelu državu: nedovoljno razvijena komunalna infrastruktura, neodgovarajuća prometna povezanost, u mnogim naseljima pretežno starije stanovništvo i nestabilni poslovni uvjeti, te pomanjkanje gospodarske i tehnološke podržavajuće infrastrukture.



žitarice75,79%

krumpir0,97%

mahunasto povrće0,22%

ostalo povrće2,94%

uljano sj.1,13%

ugari11,47%

cvijeće i ukrasno0,05%

krmno bilje7,43%

Poljoprivreda Poljoprivreda je jedan od važnijih nositelja razvoja u obuhvatu Plana, obzirom da je tlo na ovom području povoljno za sve grane poljoprivrednih djelatnosti (stočarstvo, ratarstvo, voćarstvo, povrtlarstvo, cvjećarstvo, vinogradarstvo). Prema podacima „Studije o utjecaju na okoliš HE Drenje“ (Elektroprojekt, 2006.), na razmatranom području (nešto širem od područja obuhvata ovog Plana jer zahvaća i manji dio prostora grada Zagreba te Općine Rugvica, uz rijeku Savu) znatan broj gospodarstava ostvaruje ili upotpunjuje dohodak prodajom poljoprivrednih proizvoda. Od toga je najveći broj onih koji prodaju žitarice, a potom i povrće, voće, cvijeće i ukrasno bilje. Manji je broj kućanstava koja prodaju krmno i industrijsko, aromatično i ljekovito bilje. Od dopunskih djelatnosti na posjedu, nešto više od 50 gospodarstava ovog područja prerađuje poljoprivredne proizvode. Osim prerade poljoprivrednih proizvoda, tridesetak kućanstava se bavi dopunskim djelatnostima – uglavnom obradom drva i ručnim radom (obrt), a tek jedno kućanstvo pruža i turističke, odnosno usluge smještaja. Prema strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta, u strukturi korištenih oranica s tri četvrtine prevladavaju žitarice, a značajne su i površine pod krmnim biljem i povrćem. Voćnjaci zauzimaju dvjestotinjak hektara poljoprivrednog zemljišta, sa znatnim udjelom plantažnih voćnjaka u kojima prednjači uzgoj jabuka.

Slika 32: Struktura korištenih oranica na širem području obuhvata Plana Izvor: Studija o utjecaju na okoliš HE Drenje, Elektroprojekt, 2006.

Stanje poljoprivredne proizvodnje U strukturi korištenja zemljišta na promatranom području prevladavaju oranice i vrtovi, visoka je zastupljenost livada, slijede vinogradi, voćnjaci i vrtovi. Potrebe i mogućnosti plasmana u Zagrebu omogućavaju višestruko povećanje površina pod vrtovima i voćnjacima. Na oranicama se prakticira uglavnom ekstenzivna biljna proizvodnja. Iz prikaza se vidi da po zastupljenosti prevladavaju dvije ratarske kulture: pšenica i kukuruz, sa 75,79 % površine. Pšenica se koristi kao krušarica, a kukuruz za koncentriranu krmu u uzgoju stoke. Prema uvidu za obje kulture primjenjuje se za opće prilike ekstenzivni ili poluintenzivni uzgoj. Prevladava dvopolje: pšenica – kukuruz, a zastupljenost kukuruza je veća, pa se često uzgaja u ponovljenom uzgoju ili monokulturi. Lucerna i crvena djetelina uzgajaju se izvan plodoreda, dok se na ostatku površina prakticira uzgoj stočne repe, krumpira, a na okućnicama povrtnih kultura. Osim pšenice i kukuruza kao vodećih, od žitarica se uzgaja još ječam i zob kao manje zastupljene kulture, a veliku zastupljenost od 7,43 % površina ima krmno bilje, a među njima sa stajališta plodnosti tla i zaštite rezervi pitke vode izuzetno su vrijedni usjevi lucerna i crvena djetelina. No, gospodarski je daleko važnije povrće, a prevladava krumpir (0,97 %), zatim mahunasto povrće (grah, grašak i mahune), cvijeće i ukrasno bilje, a na 2,94 % površine ostalo povrće: kupus, mrkva, crveni luk, rajčica i cikla. Stočna koraba se uzgaja postrno poslije pšenice. U uzgoju pšenice i kukuruza kao najzastupljenijih kultura, primjenjuje se tradicionalna obrada i agrotehnika, dobro poznata našemu seljaštvu. Kako se najčešće radi o teksturno lakim tlima povoljne i dosta stabilne strukture, svi zahvati obrade izvode se brzo, dosta lako, s malim utroškom energije i nisu neophodni traktori veće snage. U uzgoju oraničnih kultura prakticira se tradicionalna gnojidba, u kojoj središnje mjesto ima stajski gnoj, a mineralna gnojiva koriste se u gotovo simboličnim količinama. Sukladno s rečenim za gnojidbu, slično vrijedi za korištenje kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Ukupna količina tih sredstava je malena, praktički simbolična, ali se ona, za razliku od mineralnih gnojiva često koriste nestručno ili s neispravnim strojevima. Bonitetno vrednovanje tala Raznovrsni tipovi tla mogu se svrstati u dva osnovna: automorfni i hidromorfni, te prijelazni automorfnohidromorfni u koji spadaju aluvijalna tla dolina. Aluvijalna tla nizine Save obuhvaćaju površinu koja se nadovezuje na uski poplavni pojas vodotoka Save, a južno je granica tog pojasa na području Grada Velike Gorice između naselja Donja Lomnica, Petrovina Turopoljska, Okuje, Mraclin, Turopolje, zatim prema naselju Kuče, pa zapadno od Donjeg Podotočja prema naseljima Jagodno, Ribnica i Zablatje Posavsko, odakle skreće prema jugu na pojasu od 1 do 3 km uz sam vodotok Save. Tu se pojavljuju najkvalitetnija tla



u smislu proizvodno-uporabne vrijednosti. Većinom su to jako duboka tla, dobre prirodne dreniranosti i fizikalnih osobina. Na njima je osim ratarstva moguće i povrtlarstvo uz korištenje navodnjavanja. Južno od tog pojasa longitudinalno se pruža pojas vrijednijih tala sa južnom granicom od Donjeg Dragonošca (izvan Grada) pa do Okuja, gdje skreće prema Petrovini Turopoljskoj i završava kao kontinuirana zona. Ta su tla, sa pijeskom i šljunkom, uglavnom pod oranicama, a dijelom i pod šumama i prirodnim travnjacima. Obje ove vrste tala prisutne se upravo na razmatranom području obuhvata Plana. Riječ je o najvrednijim vrstama poljoprivrednog tla, koje bi u najvećoj mogućoj mjeri trebalo biti ograničeno na poljoprivrednu namjenu. U nastavku se daje izvod iz stručne podloge pod nazivom „Bonitetno vrednovanje zemljišta za prostorno planiranje Zagrebačke županije“, koja uključuje i Digitalnu pedološku kartu Zagrebačke županije, a koju je za potrebe izrade Prostornog plana Zagrebačke županije izradio Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za pedologiju, 1999. godine. Karta je izrađena u GIS sustavu, s bazom podataka iz koje se može očitati naziv i struktura svake od 44 kartirane jedinice tla, bonitet (broj poena, klasa i potklasa), kao i prostorna kategorija tla po bonitetnim klasama s određenom kategorijom preporučljivog načina korištenja u prostornom uređenju od P1, P2, P3 do Š1, Š2, Š3 i PŠ prostorne kategorije. Za određivanje boniteta tla važni su mehanički sastav (tekstura), geološko porijeklo ili matični supstrat i razvojni stupanj. Podatke o mehaničkom sastavu nalazimo u izvornim podacima pedoloških studija. Geološko porijeklo možemo očitati iz listova pedoloških karata navedenih u metodama rada ili parametara opisa profila, a sve to je sada uklopljeno u bazi pedoloških podataka. Razvojni stupanj predstavlja evolucijsko-genetički stadij razvoja tala i zasniva se na pedogenetskom učenju postanka i razvoja tla. Opći bonitet zemljišta korigira se s korekcijskim faktorima, a ovdje su to stjenovitost, kamenitost i poplave. Zatvorenost položaja, zasjenjenost i ekspozicija nisu se mogli uzeti u obzir zbog mjerila karte. Korigirani ili korekcijski bonitet razvrstan je u bonitetne razrede na način da su bonitetne klase i potklase 1.1, 1.2, 2.1 i 2.2 svrstane - prema Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine", broj 106/98) - u P1 prostornu kategoriju koja znači osobito vrijedna obradiva tla, a bonitetne klase i potklase 3.1, 3.2 i 4.1 u P2 prostornu kategoriju koja predstavlja vrijedna obradiva tla. Klase 4.2, 5.1 i 5.2 svrstane su u P3 prostornu kategoriju, koja znači ostala obradiva tla. Ostala tla odnosno tla lošijih bonitetnih klasa i potklasa ili klase 6.1, 6.2, 7.1, 7.2, 8.1 i 8.2 svrstana su u prostornu kategoriju PŠ koja predstavlja poljoprivredno tlo vrlo loših oranica i pašnjaka ili tlo namijenjeno šumama i šumskom zemljištu. Na temelju navedenih kriterija i metodike proračuna izrađena je tablica za sve 44 kartirane jedinice tla, od kojih se za potrebe ovog Plana daje izvod samo onih jedinica koje su prisutne u obuhvata Plana. U tablici se navodi popis sustavnih jedinica, koje u originalnoj pedološkoj karti mjerila 1:100.000 i digitalnom zapisu čine strukturu kartiranih jedinica. Na temelju potrebitih pedoloških svojstava izračunan je broj bonitetnih poena (stupac 3), određena klasa i potklasa (stupac 4), gdje prvi broj označava klasu, a drugi potklasu boniteta, te u stupcu 5 navedena je kategorija zemljišta za poljodjelske površine svake sustavne jedinice tla. Bonitet zemljišta pod šumom, odnosno šumska tla, također se može očitati pomoću GIS alata, iako on u konačnici nije posebno iskazan.

Kartirana jedinica tla

Bonitet Prostorna

Broj Naziv i struktura Broj poena Klasa i potklasa kategorija 1 2 3 4 5

3 Semiglej aluvijalni (aluvijalno livadno) 89 12

Aluvijalno oglejeno i neoglejeno karbonatno 87 21 P1

Hipoglej mineralni, djelomično hidromeliorirani 49 51

4 Eutrično smeđe na holocenskom nanosu 84 21

Lesivirano tipično 75 31 P1

Distrično smeđe na holocenskim nanosima 72 31

9 Rendzina na aluvijalnom šljunku i pijesku 64 41

Eutrično smeđe na holocenskom nanosu 84 21 P2

Aluvijalno livadno karbonatno 89 12

30 Hipoglej mineralni karbonatni 49 51 P3

Amfiglej mineralni karbonatni 32 62

31 Hipoglej mineralni karbonatni 49 51

Amfiglej mineralni karbonatni 32 62 P3

Semiglej aluvijalni 89 12

39 Aluvijalno karbonatno, srednje duboko i duboko ilovasto, plavljeno

29 62 PŠ

Aluvijalno karbonatno oglejeno, duboko i vrlo duboko 24 71

43 Močvarno glejno, amfiglejno i epiglejno mineralno karbonatno vertično

24 71 PŠ

Hipoglej mineralni 49 51

Izvor: Digitalna pedološka karta Zagrebačke županije (Agronomski fakultet u Zagrebu, Zavod za pedologiju, 1999.). U nastavku se daje grafički prikaz kartiranih jedinica tla na području obuhvata Plana, kao i bonitetna karta poljoprivrednih površina prema prostornim kategorijama. Iz donje slike je vidljivo da se najvećim dijelom površine obuhvata rasprostiru osobito vrijedno obradivo tlo P1 (cca 2.870 ha) i vrijedno obradivo tlo P2 (cca 2.880 ha), koja u najvećoj mjeri, sukladno važećim propisima, treba štititi od prenamjene.



Slika 32 (gore): Kartirane jedinice tala na području obuhvata Plana - izvod iz Pedološke karte Županije Slika 33 (dolje): Bonitetna karta poljoprivrednih površina u obuhvatu Plana - izvod iz Pedološke karte Županije Izvor: Agronomski fakultet u Zagrebu, Zavod za pedologiju, 1999.; obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje, 2010.



Šumarstvo Postojeći biljni pokrov rezultat je karakteristika drugih prirodnih komponenata prostora (geološke podloge, režimi voda, reljefa, tla), te utjecaja čovjeka (eksploatacija, izgradnja, krčenje...). Šume i šumska zemljišta kao dobra od općeg interesa imaju posebnu zaštitu, a uvjeti i način korištenja propisani su Zakonom o šumama. Na razmatranom području gotovo sve su šume gospodarske namjene, a prostor karakterizira nizinski vegetacijski pojas. Šumama u obuhvatu Plana gospodari Šumarija Velika Gorica. Karakteristike nizinskog vegetacijskog pojasa su sljedeće: rasprostire se na nadmorskim visinama između 80 i 150 mnm, a odlikuje se brojnošću bioloških zajednica, izraženom biološkom raznolikošću, očuvanošću velikih šumskih cjelina, te vrijednim šumama slavonskog hrasta lužnjaka i poljskog jasena. U poplavnim depresijama i nizinama koje dugo zadržavaju oborinske vode rastu šume crne johe s tršljikom, poljskog jasena, hrasta lužnjaka i velike žutilovke, dok su iznad poplavnih područja česte šume hrasta lužnjaka i običnog graba. Ovom vegetacijskom pojasu pripadaju šumske zajednice uz riječno korito Save, te središnju Turopoljsku, odnosno Turopoljsko odransku nizinu.

Slika 34: Raspored šumskih zajednica u obuhvatu Plana - izvod iz Karte staništa Zagrebačke županije Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2009.; obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje, 2010. Šume su, kroz povijest, zauzimale znatno veću površinu nizinskog područja Turopolja te su imale i veliki gospodarski značaj. U 15. i 16. stoljeću bile su tretirane i iskorištavane kao zajedničko vlasništvo vlastelina i seoskih općina, korištene su za sječu drva za ogrjev te za građevni materijal za gradnju kuća i gospodarskih zgrada. Koristile su se i kao baza ekstenzivnog svinjogojstva, koje je u Turopolju bila vrlo važna grana srednjovjekovne poljoprivrede. Krčenjem tih šuma i šikara stvarane su, u razdoblju druge kolonizacije tijekom 17. stoljeća, nove poljoprivredne površine. Glavno obilježje tradicijske arhitekture ovoga područja je korištenje drva kao lokalnog građevnog materijala za gradnju kuća, gospodarskih zgrada, ali i kurija i sakralnih građevina. Drvo je kao glavni građevni materijal bilo zastupljeno u arhitekturi Turopolja i Posavine sve do početka 20. stoljeća. Analiza povijesnih podataka i kartografskih izvora pokazuje da su se u odnosu na najstarije podatke, količine šuma u odnosu na kraj 18. stoljeća znatno smanjile. Glavni su razlozi sječe šuma i krčenja, stvaranje novih obradivih površina. Danas udio šumskih površina u ukupnoj površini obuhvata Plana iznosi oko 10% (površina šuma, ovisno o izvoru podataka, iznosi oko 900 ha, što u odnosu na ukupnu površinu obuhvata od 8145 ha iznosi nešto više od 10%). I ove je površine, kao i naprijed navedeno kvalitetno obradivo tlo, u najvećoj mjeri, sukladno važećim propisima, potrebno štititi od prenamjene.



Podaci koji slijede, o stanju šumskih zajednica, obilježjima šumskih tala i gospodarskom stanju šuma, navode se iz prethodno navedene „Studije o utjecaju na okoliš HE Drenje“ (Elektroprojekt, 2006.): Stanje šumskih zajednica Uz rijeku Savu nalaze se degradirani ostaci nekadašnjih šuma vrba i topola te šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena s drugim vrstama drveća nizinskih područja. Stanišni uvjeti tih šuma određeni su primarno dinamikom rijeke Save. Kako su promijenjeni prirodni vodni odnosi, šume su lošeg stanja, odnosno stabla su malih visina, deformirane i oštećene krošnje, a sklop sastojina je prekinut. Zbog degradacije staništa nakon odumiranja starih stabala vrba i topola razvija se značajnije grmolika vegetacija. Fragmenti gospodarski značajnih šuma nizinskog područja (šumska zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom Genisto elatae - Quercetum roboris Horv. 38 i hrasta lužnjaka i običnog graba Carpino betuli - Quercetum roboris Anić 1959/Rauš 1969) nalaze se na malim površinama. Prve na nižim, a druga na uzvišenijim područjima. Na cijelom području se uočavaju ostaci nekadašnjih šuma (tzv. šumice i šumarci), koje su značajno utjecane djelovanjem čovjeka (nepravilni gospodarski zahvati, sječa, izbor vrsta) ali i promjenom prirodnih ekoloških uvjeta (sniženje razina podzemnih voda, odvodnja, izostanak poplava i dr.). Od šumskih vrsta drveća češće se javljaju topole, vrbe i poljski jasen a rjeđe hrast lužnjak i crna joha, dok su im primiješane više ili manje grab, klen, brijest, divlja kruška i druge voćkarice. Najvažnije šumske zajednice na promatranom području je zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba. Zajednica se javlja na mikrouzvisimama, gdje je pojava poplavnih voda veoma rijetka. Druga važna šumska zajednica na promatranom području je zajednica bijele vrbe i crne topole. Ta se zajednica javlja u uvjetima rjeđih i kraćih poplava u odnosu na zajednicu bijele vrbe s broćikom koja se razvija u uvjetima češćih poplava koje mogu trajati između 3 i 5 mjeseci. Kako su hidrološke prilike na promatranom području bitno promijenjene u zadnji nekoliko desetljeća, šumska vegetacija se nalazi kako u različitim degradacijskim stadijima tako i u različitim strukturnim odnosima. Osim toga na pojedinim područjima zasađene su kulture hibridnih topola i crnog bora, koje su drugačijeg vegetaciskog sastava od prirodnih šuma. Obilježja šumskih tala Aluvijalnu ravnicu uz rijeku Savu obilježavaju mnogobrojni mrtvi rukavci i isušena korita tih rukavaca. Najniža područja su pod neposrednim utjecajem rijeke Save te su močvarnih obilježja. Glavninu matičnog supstrata čine aluvijalne naslage (šljunci, pijesci, ilovine i gline). Prema istraživanjima Mayera et al. (1981) na tom području dominantni tipovi tala su aluvijalno semiglejno karbonatno duboko tlo i vrlo duboko ilovasto tlo. Ta tla uglavnom nastaju na poplavnim terasama rijeka. Navlaživanje toga tla osigurava oborinska, poplavna i podzemna voda. Dinamiku vodnog režima obilježava veliko sezonsko kolebanje razine podzemne vode, koje može iznositi od 1 do 4 m. Poplavne vode su nekada bile prirodna pojava dok su danas odvodnjom i reguliranjem vodotoka smanjene ili izostaju. Tla su dobrih fizikalnih svojstava i plodnosti. Količina humusa uglavnom je mala, dok je sadržaj karbonata veći. Na manjim površinama gdje stagnira površinska, pretežno poplavna voda (do 1 m dubine) javljaju se močvarna glejna tla odnosno podtipovi toga tla epiglejno i amfiglejno tlo. U mješovitim šumama poljskog jasena i hrasta lužnjaka utvrđena su srednje duboka, eutrična, smeđa, lesivirana, vrlo slabo podzolirana tla, zatim pseudoglejna tla i mineralno močvarna glejna tla. To su nekarbonatna tla, koja se uglavnom navlažuju oborinskom vodom. Gospodarsko stanje šuma Prema podacima osnova gospodarenja nalazimo veliki broj mladih sastojina, zatim mješovite sastojine crne topole i bijele vrbe s pojedinačnim stablima crne johe, kao i mješovite sastojine hrasta lužnjaka i poljskog jasena sa običnim grabom, crnom johom, klenom, brijestom i drugim vrstama. Sastojine crne topole su uglavnom progaljene, odnosno prekinutog sklopa, loše kvalitete, nastale iz sjemena ili iz panja. Stabla su srednjih visina, kratkih i zakrivljenih debala i rijetkih krošanja. Sastojine su obrasle slojem grmlja, a stabla povijušama. Mješovite sastojine hrasta lužnjaka su osrednje kvalitete, nejednolične strukture, kao pojedino stablo ili grupa stabala. Sastojine su guste, a mjestimično rjeđeg sklopa. U mlađim sastojinama stabla su užih krošanja, zdrava i vitalna, dok su u starijim sastojinama stabla oštećenih krošanja. Područje uz samu obalu rijeke Save uništeno je dugogodišnjim iskapanjem šljunka, a sanacija terena nanošenjem i poravnavanjem plodne zemlje provedena je s tek djelomičnim uspjehom. Na najvećem dijelu ovog područja vladaju teški stanišni uvjeti u kojima je bilo nemoguće provesti pošumljavanje pa su sastojine prepuštene prirodnoj obnovi pomoću pionirskih vrsta, uz stalno provođenje mjera njege i čišćenja, te povremeno popunjavanje sadnicama.



Lovstvo Na području obuhvata Plana nalaze se 4 zajednička lovišta:

Zajedničko lovište „Velika Gorica“, (r.br. 36, ukupna površina 3.326 ha) - manjim dijelom u obuhvatu Plana,

Zajedničko lovište „Donja Lomnica“, (r.br. 37, ukupna površina 1.746 ha) - manjim dijelom u obuhvatu Plana,

Zajedničko lovište „Črnkovec“, (r.br. 38, ukupna površina 3.460 ha) - u cijelosti u obuhvatu Plana, Zajedničko lovište „Novo Čiče“, (r.br. 39, ukupna površina 4.799 ha) - manjim dijelom u obuhvatu

Plana. Na ovim su područjima najprisutnije sljedeće vrste divljači: Srna obična (Capreolus capreolus), Divlja svinja (Sus scrofa), Zec obični (Lepus europaeus), Fazan (Phaisanus colchicus), Trčka skvržulja (Coturnix coturnix), Divlja patka (Anas platyrhynchos), Šljuka i Prepelica. Lovstvo je pretežno športsko – rekreacijska aktivnost, ali ima sve veće razvojne tendencije prema lovnom turizmu.

Slika 35: Raspored zajedničkih lovišta u obuhvatu Plana Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice ("Službeni glasnik Grada Velike Gorice", 10/06, 06/08); obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje, 2010.

Turizam Razmatrano područje, zbog svog smještaja u središnjem dijelu Županije te uz administrativnu granicu s Gradom Zagrebom, kao i zbog povoljnog prometnog položaja (područjem prolaze važni prometni pravci, a u obuhvatu Plana nalazi se i Zračna luka Zagreb) te, ponajprije, zbog bogatstva prirodnih i kulturno-povijesnih resursa, ima izvrstan turistički potencijal. Iskoristivost tog potencijala ovisi o prometnoj i informacijskoj dostupnosti turistima, te o stupnju turističke opremljenosti resursa. Turistička opremljenost podrazumijeva skup značajki koje neki resurs čine turističkom atrakcijom, a uključuje očuvanost, promidžbenost, dostupnost javnosti, obilježenost, usmjerenost putokazima, postojanje informacijskih i promotivnih materijala. Od turističkih resursa ovog područja svakako treba izdvojiti kulturnu baštinu - kulturno-povijesne znamenitosti od prapovijesti, antike, preko srednjeg vijeka do našeg doba. Jedinstvenu vrijednost Turopolja čine drvene crkve i kapelice te plemićke kurije kao predstavnice najvišeg dometa narodnog graditeljstva barokne arhitekture na području sjeverne Hrvatske. Tu su, zatim, prirodna bogatstva - osobito vrijedni i evidentirani krajobrazi uz rijeke Savu i Odru, što pruža mogućnost izletničkog, rekreacijskog, lovnog i ribolovnog turizma, a treba navesti i športsko-rekreacijski potencijal jezera Čiče. Brojnost turističkih resursa, međutim, još je uvijek u neskladu sa stupnjem turističke opremljenosti, što mora biti jedan od važnijih ciljeva budućeg razvoja ovog područja.



Eksploatacija mineralnih sirovina Na području obuhvata Plana eksploatiraju se građevni pijesak i šljunak. Prema podacima Projekta inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije (Hrvatski geološki institut, Zavod za mineralne sirovine, 2009.), „u području savskog aluviona, u nanosima prve i druge savske terase, nalaze se praktički neiscrpna ležišta šljunka. Uz šljunak javlja se i pijesak osobito u području recentnih nanosa, ali se zbog slabe kvalitete i nečistoće upotrebljava samo za grube građevinske radove. Sedimenti dviju savskih terasa čine najčešće izmjena šljunka i pijeska. Valutice šljunka su raznorodnog porijekla i čine ih stijene različitog petrografskog sastava: vapnenci, dolomiti, pješčenjaci, rožnjaci, eruptivi, metamorfne stijene, kvarc i dr.“ O eksploataciji šljunka u savskoj dolini svjedoče brojna napuštena pozajmišta ili već uređena jezera. Među najvećim jezerima savske doline na kojima se još uvijek provodi eksploatacija pijeska i šljunka svakako je Novo Čiče - jezero u obuhvatu Plana, u neposrednoj blizini naselja Velika Gorica. Prema podacima Ureda državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Službe za gospodarstvo iz 2009. godine, riječ je o dva eksploatacijska polja građevnog pijeska i šljunka (Novo Čiče - Velkom i Novo Čiče - Hidrel) za koja postoje propisana odobrenja. Eksploatacijska polja građevnog pijeska i šljunka na jezeru Novo Čiče nalaze se istočno od naselja Velika Gorica, uz cestu Zagreb-Sisak, od Zagreba udaljena desetak kilometara. Prema podacima gore navedenog Projekta inventarizacije, polja su dio pjeskovito šljunkovitog horizonta druge savske terase koji se proteže uz rijeku Savu. Horizont je debeo oko 40 m. Materijal ležišta je kvartarna taložina koja se sastoji od finoklastičnih do gruboklastičnih materijala. Izdvajaju se dvije taložine: 1. Pokriv – jalovina (to je smjesa gline i pijeska, prašinaste gline, niske do srednje plastičnosti, te zemlje i mulja) i 2. Šljunak i pijesak - vodeni horizont koji je produktivni sloj. Šljunci su različitog petrografskog sastava (vapnenci, dolomiti, pješčenjaci, eruptivi, kvarc i dr.). Dobro su zaobljeni s varijabilnim promjerom valutica. Pijesci su također različito granulirani. Površina eksploatacijskog polja Novo Čiče - Hidrel iznosi 76,25 ha, a površina eksploatacijskog polja Novo Čiče - Velkom je 55,58 ha.

Slika 36: Eksploatacijsko polje Novo Čiče Foto: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, ožujak 2011. Na području obuhvata Plana ne postoje polja za eksploataciju nafte i plina. Prema podacima INA d.d., SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina, u obuhvatu Plana nalaze se 3 izgrađene istražne bušotine: Obrezina-1 (OBZ-1), Odra-1 (OD-1) i Rugvica-1 (RU-1J). Nelegalna eksploatacija Pod terminom nelegalna eksploatacija podrazumijeva se eksploatacija mineralnih sirovina na lokacijama za koje nisu izdana (a većinom ni zatražena) odgovarajuća odobrenja za eksploatacijska polja. Na početku ovog poglavlja navedenim Projektom inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije evidentirani su prostori na kojima se povremeno odvija nelegalna eksploatacija. Veći dio tih prostora su lokacije na kojima se organizirano odvijala eksploatacija u prošlosti. Lokacije su identificirane sa satelitskih snimaka rezolucije 5x5 m (izrađenih 2008. godine) te potvrđene terenskim obilaskom. Unutar obuhvata ovog Plana riječ je o nelegalnoj eksploataciji šljunka i pijeska na više lokacija, od kojih se površinom i potencijalnom opasnošću, zbog mogućeg prodiranja štetnih tvari u I. zonu vodocrpilišta Kosnica, ističu ilegalne šljunčare na potezu Mičevec - Kosnica - Sasi. Prikaz ilegalnih šljunčara (većinom napuštenih polja) vidljiv je na Kartogramu 7: „Geološka potencijalnost mineralnih sirovina, prikaz eksploatacijskih polja i nelegalne eksploatacije“.



Geološka potencijalnost Već iz samog naziva spomenutog Kartograma „Geološka potencijalnost mineralnih sirovina, prikaz eksploatacijskih polja i nelegalne eksploatacije“ vidljivo je da se na njemu, osim prikaza eksploatacijskih polja i nelegalne eksploatacije, daje i prikaz geološke potencijalnosti na području obuhvata Plana. Riječ je također o izvodu iz navedenog Projekta inventarizacije područja eksploatacije mineralnih sirovina na području Zagrebačke županije (Hrvatski geološki institut, Zavod za mineralne sirovine, 2009.), izrađenog u GIS sustavu, u mjerilu 1:100.000 i 1:25.000. Na kartama Nulte geološke potencijalnosti izdvojena su područja potencijalnosti prema kriterijima stupnja istraženosti. Metodologija prikaza preuzeta je iz trajnog znanstveno istraživačkog projekta HGI-a „Karta mineralnih sirovina Republike Hrvatske“ te iz „Pravilnika o prikupljanju podataka, načinu evidentiranja i utvrđivanja rezervi mineralnih sirovina te o izradi bilance tih rezervi“ (NN 48/92 i NN 60/92). Na temelju geološke građe i litoloških karakteristika stijena koje mogu sadržavati korisnu nakupine mineralne tvari (sirovine), istraživanja na postojećim eksploatacijskim poljima i bazi podataka o napuštenim kopovima i ležištima te njihovim vrstama i učestalosti, izdvojene su grupe mineralnih sirovina s određenom geološkom potencijalnošću po stratigrafskim članovima. Iz Kartograma 7 je vidljivo da su upravo na području obuhvata ovog Plana prisutne velike površine geološkog (nultog) potencijala građevnog pijeska i šljunka. U daljnjoj razradi projekta ove su površine znatno smanjene, uzevši u obzir uvjete i ograničenja ostalih postojećih i planiranih sadržaja u prostoru. Rezultat je karta Ograničene geološke potencijalnosti, koja prikazuje prostiranje pojedinih sirovina od kojih su izuzeti sljedeći pojasevi: pojasevi uz prometnu infrastrukturu (postojeću i planiranu, 200m), zone oko naselja i planiranih građevinskih zona (1 km od stambenih građevina ili građevina u kojima se odvija poslovna djelatnost, za eksploataciju koja uključuje miniranje i 200 m za aktivnost koja uključuje samo kopanje /šljunka i gline), zaštitne zone Nacionalne ekološke mreže (Nacionalnih parkova i Parkova prirode, rezervati strogi i posebni - postojeći i planirani), osobito vrijedno poljoprivredno zemljište, zaštićeni krajolici (park šume, spomenici prirode, postojeći i planirani), arheološke zone i zone sanitarne zaštite izvorišnih voda (I, II, III). Navedene površine ograničenog potencijala građevnog pijeska i šljunka također su vidljive na Kartogramu 7, a riječ je o manjim površinama na krajnjem istoku obuhvata Plana. Ovdje treba napomenuti da će detaljnija razrada mogućnosti otvaranja novih eksploatacijskih polja uslijediti u daljnjim poglavljima ovog Plana, usklađeno s odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije, a da se podaci u ovom poglavlju iznose isključivo kao postojeće informacije o prostoru i kao takve se, zajedno s navedenim izvorom, prikazuju na Kartogramu 7. Vodni resursi Temeljem Odluke o granicama vodnih područja ("Narodne novine", broj 81/10), područje Zagrebačke županije u cijelosti pripada vodnom području rijeke Dunav, odnosno području s kojeg sve vode otječu, površinskim ili podzemnim putem u rijeku Dunav. Najznačajniji vodotoci s vrlo velikim slivnim površinama na vodnom području rijeke Dunav su, uz rijeku Dunav, Drava, Mura, Sava, Kupa i Una s brojnim pritocima. Vodno područje rijeke Dunav podijeljeno je temeljem Odluke o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora ("Narodne novine", broj 97/10), na područje podsliva rijeke Save i područje podsliva rijeke Drave i Dunava. Predmetno područje Plana nalazi se na području podsliva rijeke Save, odnosno na području malog sliva „Zagrebačko prisavlje“ koje teritorijalno obuhvaća Grad Zagreb te dio Zagrebačke županije (gradovi Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Velika Gorica, Zaprešić te općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Jakovlje, Klinča Sela, Krašić, Kravarsko, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Pušća, Rugvica, Stupnik, Žumberak). Površinske vode Na predmetnom području Plana najznačajniji vodotoci su rijeka Sava i rijeka Odra koje su, temeljem Odluke o popisu voda I. reda ("Narodne novine", broj 79/10), svrstane u vode I. reda. Od površinskih voda na promatranom području Plana nalaze se i manji vodotoci: Želin, Kosnica, Bapča, Ribnica i Savišće, te voda stajačica odnosno Jezero Novo Čiče u blizini naselja Novo Čiče. a) Rijeka Sava Rijeka Sava je rubni vodotok predmetnog područja Plana te, kao međudržavna voda I. reda, predstavlja najznačajniji vodotok na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Područje obuhvata Plana smješteno je u desnom zaobalju, te na tom području rijeka Sava ima značajke rijeke srednjeg toka s koritom usječenim u aluvijalne naslage. Dužina Save, od njezina izvora u planinama zapadne Slovenije do njezina ušća u Dunav, je oko 944 km. Površina sliva iznosi 97.713 km², od čega je površinski 25-26% sliva u Hrvatskoj. Sliv Save odlikuje se velikom vodenošću ali i znatnom promjenjivošću protoke u vremenu. Ulaskom u Hrvatsku, Sava iz planinskog područja ulazi u nizinski kraj gdje donosi veliku količinu materijala u kome prevladava šljunak. Savsko korito na području Hrvatske ima vrlo mali nagib, a glavnina pada ostvaruje se na zagrebačkom području. Dok su u uzvodnom dijelu naglašeniji erozijski procesi, nizvodno od Zagreba prevladava akumulacija materijala. Taloženjem obilnih količina sedimenta izdiže se savsko korito što uzrokuje njegovo pomicanje udesno ili ulijevo. Vijuganje i meandriranje produžuje korito i smanjuje nagib, te



uz viši položaj savskog korita, uzrokuje prelijevanje voda i plavljenje savske nizine. Na dijelu kroz Zagreb, rijeka Sava je kanalizirana u cilju zaštite od poplava što većeg područja i mogućnosti daljnjeg širenja grada. Na predmetnom području Plana niti jedan otvoreni vodotok ne ulazi u rijeku Savu. Korito Save prosječne je širine 110 do 120 m, a meandri su ostali u zaobalju presječeni obrambenim nasipima izvedenim uz rijeku. Dok nisu bili izvedeni obrambeni nasipi i regulacijski radovi u koritu rijeke, Sava je na tom dijelu meandrirala s velikim krivinama, od čega su zaostali slijepi rukavci duboko u zaobalju. Svojim hidrološkim značajkama rijeka Sava značajno utječe na vodni režim zaobalnog prostora. Rijeka Sava je i pod stalnim utjecajem ljudske aktivnosti, kao jedna od centralnih rijeka Panonskog prostora i rubnog gorja u Sloveniji, što na nekim mjestima dodatno povećava utjecaje na podzemne vodonosnike, pa tako i vodonosnik u području obuhvata ovog Plana. Obrana od poplave savskih voda provodi se unutar višenamjenskog sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja. Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja predstavlja niz postojećih i planiranih građevina te zahvata kojima se nastoji osigurati razina zaštite gradova i naselja, gospodarskih objekata, zaštita prirode, športa i rekreacije te uvjeti za stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Veličina poplavnih površina ovisi o vodnoj razini rijeke Save i njenih pritoka. Na vodostaje i protoke Save uglavnom utječu padaline u njenom slivnom području, pa su česte pojave visokih vodostaja nakon topljenja snijega u planinskom području Alpa, kada na području Zagreba nema jačih padalina. Pojave velikih vodostaja karakteriziraju dva maksimuma – jesenski i proljetni. b) Rijeka Odra Rijeka Odra, drugi značajniji vodotok na predmetnom području Plana, ima bistre i snažne izvore (tzv. "oka“) smještene na području obuhvata ovog Plana, koji su nastali od podzemnih voda desne obale rijeke Save. Odra je nizinska rijeka sporog toka, ukupne dužine 83 km, veličine slivnog područja oko 846 km2, od toga se 415 km2 nalazi na području Zagrebačke županije. Prema visinskoj konfiguraciji terena sliv Odre podijeljen je na brdski (obuhvaća Vukomeričke gorice i manji dio istočne Plešivice) i nizinski dio na kojem se nalazi obuhvat Plana. Na predmetnom području, u nizinskom dijelu sliva, u rijeku Odru ulijevaju se potoci Želin, Kosnica, Ribnica i Bapča, te vodotoci Siget i Stara Lomnica koji se nalaze neposredno uz granicu obuhvata Plana. Osim dotoka površinskih voda, na režim velike vode rijeke Odre utječe i podzemni vodni režim. Međutim, ekstremno veliki protoci mogu se stvarati samo uslijed površinskog otjecanja, koji će, s obzirom na geološka obilježja tla, omogućiti stvaranje malih posebnih dotoka. Od izvora u smjeru jug, rijeka Odra ulijeva se preko "sifona" u oteretni kanal Sava - Odra. Nekoliko kilometara nizvodno je kraj kanala i rijeka ponovo teče svojim prirodnim koritom kroz Odransko polje paralelno sa Savom, te se kod Siska ulijeva u rijeku Kupu. Prostornim planom Zagrebačke županije Izvorišno područje rijeke Odre predloženo je za zaštitu, temeljem Zakona o zaštiti prirode kao značajni krajobraz. U gornjem dijelu Izvorišno područje rijeke Odre tipični je nizinski ruralni krajolik, važan s hidrološkog, vodoopskrbnog i botaničkog stajališta, a bogato je i ptičjim vrstama. c) Ostale površinske vode Od površinskih voda na promatranom području Plana nalaze se i manji vodotoci: Želin, Kosnica, Bapča, Ribnica i Savišće. Značajka je tih vodotoka da dreniraju podzemne vode aluvijalnih, šljunčano-pjeskovitih horizonata. Na početnom dijelu toka Kosnice i Ribnice, korito se punilo samo u kišnom razdoblju, te za vrijeme visokih razina podzemne vode i vodostaja rijeke Save. Međutim, uslijed kontinuiranog trenda sniženja nivoa podzemnih voda, oba ova vodotoka, posebice Kosnica, presušuju na uzvodnom dijelu svoga toka. Ovi utjecaji su manje izraženi kod vodotoka Ribnica, jer je on nešto dublje usječen u teren. Potoci se formiraju tek nekoliko kilometara jugoistočno, na prostoru hipsometrijski nižem od područja crpilišta Kosnica, gdje ovi vodotoci prikupljaju vode iz podzemlja, te se oko naselja Novo Čiče zajedno s manjim vodotocima (Želin, Bapča, Siget i Stara Lomnica) ulijevaju u rijeku Odru. Sustav odvodnje oborinskih voda izgrađen je djelomično na užem području grada Velike Gorice te se oborinske vode upuštaju u vodotoke Želin, Bapča odnosno Kosnicu te u Staru Lomnicu. Rijeka Odra je krajnji, zajednički prirodni prijemnik oborinskih voda s predmetnog područja Plana. Mrežom otvorenih kanala tj. nekadašnjih melioracijskih kanala Odranskog polja na užem području grada Velike Gorice prikupljaju se oborinske vode koje se dalje ispuštaju u potok Želin. Oborinske vode naselja Pleso i Zračne luke Zagreb, gravitacijski se skupljaju i odvode Pleškim kanalom u vodotok Bapča odnosno vodotok Kosnicu. Od voda stajačica na predmetnom području desnog zaobalja rijeke Save najznačajnije je eksploatacijsko polje (šljunčara) Novo Čiče čija površina iznosi preko 100 ha, a dubina vode iznosi do 50 m. Također se uz rijeku Savu nalaze zapušteni rukavci (Savišće istočno od Ščitarjeva) koji su veći dio godine suhi i na nekim mjestima služe za ilegalno odlaganje otpada.



Slika 37: Površinske vode na širem području obuhvata Plana Izvor: dokumenti prostornog uređenja šireg područja obuhvata Plana; GIS obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2010. Podzemne vode Podzemne vode savskog aluvija, značajan su resurs za cjelokupni razvitak vodoopskrbe grada Zagreba i gravitirajućeg prostora Zagrebačke županije. Vodonosni šljunkoviti slojevi nastali u kvartaru, protežu se uzduž cijele savske doline, na području između padina Medvednice i Marijagoričkog pobrđa na sjeveru, te padina Samoborskog gorja i Vukomeričkih gorica na jugu. Debljina vodonosnih slojeva savskog aluvija koji općenito raste od zapada prema istoku, te od rubova doline prema njenoj sredini, određuju iskoristive kapacitete crpilišta za vodoopskrbu. Zagrebački vodonosnik spada u strateške zalihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama te u skladu s Europskim direktivama za vode spada u zaštićeno područje za pitke vode u kojemu je moguća eksploatacija veća od 0.1 l/s. Rezervirani prostor vodocrpilišta Črnkovec je područje s najdebljim naslagama na području cijelog zagrebačkog vodonosnika debljina kojih iznosi i do 100 metara. Vodonosnik ima veliku propusnost šljunkovitih naslaga, čime je osigurano prihranjivanje podzemnih voda infiltracijom iz rijeke Save na cijelom području doline. Podzemne vode također se prihranjuju i podzemnim dotokom s okolnog gorja (Vukomeričkih gorica), te procjeđivanjem oborina i površinskih voda kroz polupropusnu krovinu vodonosnog sloja. Uspoređujući nivograme Save s nivogramima razina podzemne vode mjerenih na piezometrima u neposrednoj blizini Save na predmetnom području Plana, zapaža se izuzetno dobra povezanost vodostaja Save i razina podzemne vode. Prema podacima Elaborata zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.), a temeljem vodne bilance za 1998. godinu zaključuje se je da doprinos rijeke Save u obnavljanju količina podzemne vode iznosi oko 73%. Pokrovni sloj vodonosnika sastoji se pretežno od prašinasto-pjeskovitih, mjestimično glinovitih taložina, s prosječnom debljinom do 5 metara, a na mnogim mjestima nedostaje ili je prekriven humusom. Postojanje brojnih onečiščivaća zbog guste naseljenosti, neizgrađenost ili loše stanje sustava javne odvodnje, poljoprivredna proizvodnja na vodozaštitnom području, ilegalne deponije i šljunčare, kao i relativno mala debljina pokrovnog sloja kao prirodna zaštita, svrstavaju vodonosnik doline rijeke Save u "vodonosnik visokog stupnja ugroženosti".



0.00E+00

2.00E+07

4.00E+07

6.00E+07

8.00E+07

1.00E+08

1.20E+08

1.40E+08

1.60E+08

1.80E+08

1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003

Godine

Vo

lum

en (

m3)

Sezonske zalihe Crpne količine

PODRUČJE OBUHVATA

Za potrebe vodoopskrbe Zagrebačke županije i Grada Zagreba, voda se crpi iz ukupno 15 vodocrpilišta različitog kapaciteta smještenih na području savskog aluvijalnog vodonosnika. Unatoč relativno zadovoljavajućem stanju vezano na vodne resurse, u proteklom razdoblju na području grada Zagreba iz javne vodoopskrbe zbog onečišćenja podzemne vode isključen je dio gradskih crpilišta na lijevoj obali Save (crpilišta Vrapče, Botanički vrt, Zadarska, Vrbik, Držićeva, Kruge te djelomično crpilišta Žitnjak, Prečko i Horvati). Korištenje većih količina vode za vodoopskrbu kojima bi se podmirile potrebe na području Zagreba i šire regije u predstojećem planskom razdoblju (dugoročno rješenje) očekuje se s područja “Črnkovec”, koje se nalazi nizvodno od središnje gradske aglomeracije, na desnom zaobalju rijeke Save. Hidrogeološki istražni radovi na tom lokalitetu počeli su krajem sedamdesetih godina i provode se uz povremene prekide sve do današnjih dana. S obzirom na važnost ovih crpilišta u budućoj vodoopskrbi Grada Zagreba i Zagrebačke županije, posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti tih prostora.

Slika 38: Vodonosno područje - Hidrogeološka karta šireg područja obuhvata, M 1:500.000 Izvor: Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec, EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., veljača 2005.

Slika 39: Usporedba promjenjivih zaliha podzemnih voda s crpnom količinom zagrebačkog vodonosnika Izvor: Elaborat Zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.

U okviru Elaborata zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.) analizirane su zalihe podzemnih voda zagrebačkog vodonosnika, podijeljene na stalne i sezonske zalihe. Stalne zalihe podzemnih voda u otvorenom vodonosniku kakav je zagrebački, predstavljaju količinu vode koja se nalazi u porama vodonosnog sloja ispod najnižeg zabilježenog vodostaja. Analizom vodnih ploha kod minimalnih razina podzemnih voda te podine zagrebačkog vodonosnika u razdoblju od 1976. do 2006., godine utvrđeno je da se stalne zalihe podzemnih voda neprestano smanjuju, te je utvrđeno da se u razdoblju od 1976. do 2006. godine smanjile za oko 4%. Sezonske zalihe koje se nalaze u području kolebanja razine podzemne vode odnosno između najvišeg i najnižeg vodostaja u promatranom vremenskom periodu određivane su analizom vodnih ploha kod minimalnih i maksimalnih razina podzemnih voda u razdoblju od 1996. do 2006. godine za svaku godinu. Sezonske zalihe ne pokazuju određeni trend što je i razumljivo, jer one ovise o godišnjoj količini oborina. Usporedba promjenjivih zaliha s prosječnom godišnjom crpnom količinom zagrebačkih crpilišta za razdoblje 1996 do 2003. godina pokazala je da su crpne količine veće od sezonskih zaliha podzemnih voda. To znači da se dio crpne količine koji premašuje promjenjive zalihe nadoknađuje iz stalnih zaliha koje nisu obnovljive, zbog čega dolazi do njihovog smanjivanja u vremenu, odnosno činjenice da se zagrebački vodonosnik „precrpljuje“.



Buduća vodocrpilišta na lokalitetu “Črnkovec” posebno su važna za daljnji razvitak vodoopskrbe grada Zagreba i Zagrebačke županije. S obzirom na to, potrebno je svim raspoloživim mjerama omogućiti da se to crpilište zaštiti. Granice zaštite treba odrediti na temelju provedenih hidrogeoloških istražnih radova. Obzirom na dosadašnje spoznaje, u okviru ovog Plana definirane su granice potencijalnoga vodozaštitnog područja Črnkovec sukladno Prostornom planu Zagrebačke županije, u cilju učinkovite zaštite budućeg crpilišta. Zakonska osnova za određivanje zona sanitarne zaštite je Pravilnik o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (“Narodne novine” broj 66/11) uz primjenu odredbi o zonama zaštite u vodonosnicima s međuzrnskom poroznosti. Na predmetnom području Plana donesene su slijedeće Odluke o zaštitnim zonama izvorišta/crpilišta vode za piće, u skladu s tada važećim Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“ 55/02):

Za crpilište Velika Gorica donesena je Odluka o o zaštiti Izvorišta vode za piće Velika Gorica („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 8/2010.);

Za crpilište Kosnica I. faza donesena je Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 15/04).

Kakvoća voda Debljina vodonosnog sloja visokih filtracijskih svojstava omogućuje potencijalnu eksploataciju velikih količina podzemne vode za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Geološka građa vodonosnika s dva do tri vodonosna sloja odvojena slabopropusnim glinovitim sedimentima upućuje na dobru vertikalnu stratifikaciju vodonosnika i mogućnost bitnog smanjenja antropogenog utjecaja u drugom i trećem vodonosnom sloju. Međutim, iz analize kakvoće vode vidljivo je da slabo vodopropusni slojevi najvjerojatnije nemaju kontinuirano dubinsko prostiranje te postoje otvorene komunikacije među izdvojenim vodonosnim slojevima. Uredbom o standardu kakvoće voda ("Narodne novine" broj 89/2010) propisuje se standard kakvoće voda za površinske i podzemne vode. Plan upravljanja vodnim područjem za svako vodno područje obuhvaća između ostalog i opis prirodnih značajki i stanja voda te popis ciljeva kakvoće za površinske i podzemne vode, uključujući i zaštićena područja, te rokovi za postizanje tih ciljeva. Plan upravljanja vodnim područjem nije donesen, a trenutno je izrađen Nacrt prijedloga. Ocjena stanja kakvoće površinskih i podzemnih voda preuzeta je iz postojećih izvora, a u skladu s tada važećim zakonima i pravilnicima iz područja vodnog gospodarstva. U daljnjem tekstu koriste se sljedeći izvori: Studija međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne

luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec (EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o., Zagreb, 2005.);

Studije o utjecaju na okoliš HE Drenje (Elektroprojekt d.d., 2006.); Elaborat Zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.); Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenja podzemnim vodama za

rezervirani prostor crpilišta Črnkovec (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.). a) Kakvoća površinskih voda Ocjena stanja kakvoće površinskih voda na predmetnom području Plana prikazana je za rijeke Savu i Odru. Praćenje kakvoće vode glavnih pritoka Odre (Ribnica, Kosnica i Želin) te vode stajačica odnosno vode jezera Novo Čiče nastalo iskopom šljunka, se ne provodi te nije niti prikazano ovim Planom. a.1.) Rijeka Sava Prema podacima iz Studije međuutjecaja Prostornim planom Zagrebačke županije predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i vodocrpilišta Črnkovec, voda rijeke Save na postaji Petruševec je vrlo promjenljive kvalitete ovisno o vodostaju, odnosno stupnju razrjeđenja. Dobar je pokazatelj generalnog stanja kvalitete vode parametar KMnO4, koji se znatno povećava tijekom niskih vodostaja rijeke, kada ispuštene otpadne vode uzvodno imaju veliki utjecaj na ukupnu masu vode u rijeci. Slično vrijedi i za sadržaj otopljenog kisika, koji je daleko viši zimi nego ljeti, u vrijeme niskih vodostaja rijeke. Sadržaj nitrata u rijeci Savi relativno je nizak, uz moguće oscilacije. Najveće promjene pokazuju sadržaji ukupnih i mineralnih ulja, što je povezano s povremenim ispuštanjima otpadnih voda u rijeku. Prema tome, voda rijeke Save je povremeno opterećena onečišćenjima, pa je kakvoća vode u rasponu od I. do IV. vrste, međutim posljednje četiri godine voda rijeke Save ne prelazi vrijednosti propisane za II. vrstu kvalitete površinske vode, a za neke parametre se može čak svrstati i u vodu I. vrste. Poboljšanje kvalitete vode rijeke Save rezultat je općih zbivanja u slivu, gdje je sve manje opasnih industrija i sve više uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Ipak, treba naglasiti da je voda rijeke Save dosta opterećena željezom i ponekad manganom. Voda je lošeg bakteriološkog sastava i stalno je u rasponu IV. do V. vrste, ali i na tom području je u posljednje vrijeme došlo do određenih poboljšanja, pa je 2003. godine voda Save bila u II. vrsti kvalitete s aspekta bakteriološkog onečišćenja.



Negativni utjecaj rijeke na kvalitetu podzemne vode u prirodnim uvjetima se gubi filtracijom kroz šljunčane slojeve već nakon 180 m, ali izgradnjom crpilišta i dugotrajnom filtracijom povećanim brzinama podzemnog toka treba očekivati postepeno širenje te zone prema crpilištima, posebice Kosnica-istok. Uz navedeno, potrebno je spomenuti i Nuklearnu elektranu Krško, koja vodu rijeke Save koristi kao tehnološku vodu i višak vraća nizvodno natrag u rijeku. Eventualni bi incidenti mogli imati nesagledive posljedice na cijeli Zagrebački podzemni vodonosnik kao i sve podzemne vode u slivu rijeke Save nizvodno od elektrane. Povišenje temperature od rada elektrane ne može imati značajnog utjecaja na podzemne vode. a.2.) Rijeka Odra Za rijeku Odru prema podacima za 2001. - 2003. godinu, na lokaciji kod mosta Čička Poljana fizikalno-kemijski pokazatelji, režim kisika te biološki pokazatelji su unutar graničnih vrijednosti propisanih za vode I ili II vrste. Od hranjivih tvari povećane su samo vrijednosti dušikovih spojeva u obliku nitrata i to samo za 2001. godinu (III vrsta) te od organskih spojeva vrijednosti mineralnih ulja za 2002. i 2003. godinu (III vrsta). b) Kakvoća podzemnih voda Kada je riječ o kakvoći podzemnih voda potrebno je razdvojiti prirodne sadržaje od antropogenog utjecaja i moguće putove infiltracije neželjenih sadržaja u podzemne vode. Podzemne vode na predmetnom području Plana su vode kalcijsko-hidrokarbonatnog tipa, a prirodni sadržaji željeza su relativno niskih koncentracija, što vodu čini vrlo podobnom za vodoopskrbu stanovništva. Najveći problem je uvijek negativni antropogeni faktor koji smanjuje prirodne vrijednosti vodnih resursa. Kakvoća vode rijeke Save je zasigurno najvažniji ulazni parametar obzirom da infiltracija iz rijeke Save u prosjeku iznosi 73% ukupne infiltracije u podzemni vodonosnik, a svega 27% dolazi iz padalina i okolnog brdskog područja. Iako iz neposrednog sliva i podzemljem dotječe tek trećina ukupnih dinamičkih rezervi, to ne znači da neke točke koncentriranih onečišćenja nemaju daleko veći negativni utjecaj na vodonosnik od rijeke Save. U okviru elaborata Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpilišta Črnkovec (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, 2009.), analizirani su rezultati kakvoće podzemne vode na piezometrima smještenim na širem području obuhvata Plana, koji su podijeljeni u grupe, ovisno o lokaciji: uz odlagalište Jakuševec - izvedeno je ukupno 32 piezometara JM-1 do JM-32. Od 2005. godine do

danas kakvoća podzemne vode prati se na 10 bušotina, četiri puta godišnje,, uz ranžirni kolodvor - izvedeno ukupno 13 piezometara oznake RK-1 do RK-13, dva do tri puta godišnje, na području vodocrpilišta Kosnica - izvedeni su piezometri MP-5, ČDP-8/1, ČDP-13/1, ČP-101, ČP-8,

PBK-3/1/1 i PBK 1/1/1, na području vodocrpilišta Velika Gorica - izvedeni su piezometri MP-5, ČDP-8/1, ČDP-13/1, ČP-101,

ČP-8, PBK-3/1/1 i PBK-1/1/1, na području naselja Velika Mlaka i Kosnica - ukupno sedam piezometara A1-1 do A7-1, izvedeni tijekom

2008./2009. godine. Na temelju raspoloživih podataka o kakvoći podzemne vode na području Črnkovca, određeni su indikatori onečišćenja u podzemnoj vodi koji se nalaze u povišenim koncentracijama na cijelom promatranom području ili samo na nekom dijelu tog područja. Neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec je oksidativnost, koja se mjeri utroškom KMnO4, u razdoblju od 2002. do 2008. godina značajno varirala u svim piezometrima od vrijednosti koje su ispod MDK za pitku vodu do vrijednosti koje značajno premašuju MDK. Nizvodno od ranžirnog kolodvora te na području crpilišta Kosnica i Velika Gorica, te naselja Velika Mlaka i Kosnica, oksidativnost je ispod MDK za pitku vodu. Koncetracije mangana su neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec izuzetno visoke u svim piezometrima. Nizvodno od ranžirnog kolodvora koncentracije mangana su ispod MDK za pitku vodu osim u jednom piezometru. Slična je situacija na području Kosnice. Koncentracija mangana preko MDK prisutna je samo u jednom piezometru neposredno uz Savu, dok na području Velike Gorice mangan prelazi MDK u dva piezometra. Na novim piezometrima na području naselja Velika Mlaka i Kosnica u pet od sedam piezometara koncentracija mangana je visoka, iznad MDK za pitku vodu. Koncentracije željeza u podzemnoj vodi neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec su izuzetno visoke u svim piezometrima, dok su nizvodno od ranžirnog kolodvora ispod MDK za pitku vodu, te je samo jedna analiza iz ožujka 2006. je pokazala koncentraciju željeza iznad MDK. Na području budućeg crpilišta Kosnica koncentracija željeza je povišena u podzemnoj vodi do vrijednosti preko 1000 µg/l. Na području crpilišta Velika Gorica koncentracija željeza također premašuje 1000 µg/l u nekim piezometrima. Na novim piezometrima na području naselja Velika Mlaka i Kosnica koncentracija željeza je ispod MDK za pitku vodu.



Neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec koncentracije kadmija pokazuju uzlazni trend tijekom 2007. i 2008. godine u većini piezometara, a maksimalna izmjerena vrijednost premašuje 1000 µg/l. Analize iz piezometara nizvodno od ranžirnog kolodvora pokazuju identične vrijednosti u vremenu i prostoru što navodi na zaključak o nepouzdanosti podataka. Na užem području budućeg crpilišta Kosnica koncentracije kadmija se u razdoblju od 2002. do 2008. godine kreću ispod do MDK za pitku vodu. Na području crpilišta Velika Gorica koncentracije kadmija pokazuju uzlazni trend nakon 2001. godine, ali maksimalne vrijednosti ne premašuju MDK za pitku vodu.

Slika 40: Prikaz lokacija piezometara na kojima se kontrolira kakvoća podzemne vode uz odlagalište Jakuševec, ranžirni kolodvor, vodocrpilište Kosnica i Velika Gorica, te na području naselja Velika Mlaka i Kosnica Izvor: Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpilišta Črnkovec (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, 2009.). Nizvodno od odlagališta Jakuševec te nizvodno od ranžirnog kolodvora koncentracija olova od 2006. godine u većini piezometara premašuju MDK. Na području budućeg crpilišta Kosnica koncentracije olova nakon 2005. godine ne premašuju MDK za pitku vodu. Na području Velike Gorice koncentracije olova se nakon 2005. godine kreću se od 2 do 14 µg/l. Nizvodno od odlagališta Jakuševec koncentracije arsena su nakon 2005. godine izuzetno visoke i uglavnom premašuju MDK za pitku vodu. Od metala još treba spomenuti povišene koncentracije kalija do vrijednosti 25 mg/l u piezometrima nizvodno od Jakuševca, te nikal u koncentracijama do 50 µg/l nizvodno od ranžirnog kolodvora. Nizvodno od odlagališta Jakuševec koncentracija mineralnih ulja u razdoblju 2002. do 2008. godine znatno varira u svim piezometrima i kreće se od 2,5 µg/l do preko 50 µg/l. Nizvodno od ranžirnog kolodvora koncentracija mineralnih ulja je samo u jednom piezometru konstantno iznad MDK za pitku vodu. Na području budućeg crpilišta Kosnica i vodocrpilišta Velika Gorica, te naselja Velika Mlaka i Kosnica koncentracije mineralnih ulja ne premašuju MDK za pitku vodu. Visoke koncentracije anionskih deterđenata i benzena registrirane su samo u piezometrima nizvodno od ranžirnog kolodvora. Tijekom 2006. i 2007. godine sadržaj nitrata u podzemnoj vodi neposredno nizvodno od odlagališta Jakuševec značajno se povećao iznad MDK u većini piezometara. U piezometrima nizvodno od ranžirnog kolodvora sadržaj nitrata je 2007. godine iznad MDK za pitke vode. Na području budućeg crpilišta Kosnica vodocrpilišta Velika Gorica, te naselja Velika Mlaka i Kosnica sadržaj nitrata ispod MDK za pitke vode.



Na području nizvodno od odlagališta Jakuševec prisutne su visoke koncentracije amonijaka iznad MDK z apitke vode. Povišena koncentracija amonijaka registrirana je još samo u jednoj novoj bušotini A1-1 na području naselja Velika Mlaka i Kosnica. Elaboratom zaštitnih voda vodocrpilišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.) analizirana je kakvoća podzemnih voda u priljevnom području crpilišta Velika Gorica. Podaci o kakvoći sirove vode na zdencima crpilišta nisu obrađeni ovim Elaboratom. Ocjena stanja kakvoće podzemne vode crpilišta Velika Gorica provodi se prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ("Narodne novine" broj 47/08). Među pokazatelje koji ukazuju na antropogeno onečišćenje podzemnih voda u priljevnom području crpilišta Velika Gorica zabilježeni su pokazatelji kemijskog onečišćenja i to za:

nitrate koji su ispod maksimalno dozvoljenih koncentracija (MDK) za pitku vodu osim na piezometrima smještenim nizvodno od odlagališta otpada Jakuševec,

teške metale odnosno koncentracija željeza koja u većini piezometara premašuje vrijednosti MDK, te koncentracije mangana koje su iznad MDK za piezometre nizvodno od odlagališta Jakuševec te piezometrima koji se nalaze zapadno od zdenaca za crpljenje vode. Povišene koncentracije željeza i mangana mogu biti prirodne, ako su vezane za vodu iz reduktivne sredine no isto tako mogu biti i posljedica blizine smetlišta. Naime, zbog visoke potrošnje kisika i povećane kiselosti podzemne vode ispod tijela odlagališta, stvara se povoljno okruženje za pojavu različitih metalnih spojeva i organo-metalnih kompleksa. U reduktivnoj zoni dolazi do otapanja Fe-Mn oksida i hidroksida iz sedimenata, što uzrokuje oslobađanje velikih količina željeza i mangana i drugih adsorpcijski vezanih metala u tragovima. Također su zabilježene koncentracije olova koje su povišene u svim piezometrima, a povremeno premašuju i MDK,

pesticidi i herbicidi odnosno sadržaj atrazina i to u koncentracijama koje se približavaju MDK vrijednosti a na piezometru zapadno od zdenaca su vrijednosti iznad MDK. Upotreba atrazina je u zemljama EU zabranjena zbog visoke toksičnosti,

aerobne bakterije u koncentracijama koje premašuju MDK vrijednosti te su povremeno su prisutne i fekalne koliformne bakterije kojih u pitkoj vodi ne bi smjelo biti prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Utjecaj odlagališta otpada Jakuševec na kakvoću podzemnih voda desnog zaobalja Odlagalište otpada Jakuševec smješteno je na području Grada Zagreba, u desnom zaobalju rijeke Save, zapadno od vodocrpilišta Kosnica i sjeverozapadno od vodocrpilišta Velika Gorica, gledano u odnosu na generalni tok strujanja podzemnih voda. Nekontrolirano odlaganje otpada na području današnjeg odlagališta Jakuševec započelo je 1960. godine. Sa sanacijom odlagališta započelo se u jesen 1995. godine, a dovršena je krajem 2003. godine. U okviru sanacije odlagališta izgrađen je i interventni crpni sustav (ICS) koji je u pogonu od 2001. godine do danas, a nalazi se neposredno uz odlagalište otpada ispod radne plohe na jugoistočnom dijelu. ICS se sastoji od 4 zdenaca kojima se crpi 200-300 lit/sek onečišćene vode iz odlagališta otpada, kako bi se spriječilo širenje onečišćenja prema crpilištu Velika Gorica i području budućeg crpilišta Črnkovec. Podzemna voda koja protječe ispod odlagališta otpada, nakon crpljenja odlazi u postrojenje za obradu otpadnih voda, te se nakon obrade ispušta u rijeku Savu. Sanacijom odlagališta i provođenjem interventnog crpnog sustava spriječeno je daljnje onečišćenje podzemnih voda, međutim onečišćeno tlo i vodonosni slojevi koji se nalaze neposredno ispod tijela odlagališta nisu uklonjeni sanacijom te još uvijek predstavljaju aktivne izvore onečišćenja podzemne vode. U okviru elaborata Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenje podzemnim vodama za rezervirani prostor crpilišta Črnkovec (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, 2009.), izrađena je simulacija toka podzemne vode zagrebačkog vodonosnika i pronosa onečišćenja s područja odlagališta otpada Jakuševec u periodu od 2003. do 2008. godine. U simuliranom šestogodišnjem razdoblju obuhvaćeni su raznoliki hidrološki uvjeti (sušne i kišne hidrološke godine), te se rezultati modeliranja mogu smatrati reprezentativni. Hidraulička situacija na ovom području je takva da se za vrijeme niskih voda odnosno vodostaja Save podzemna voda giba u smjeru Save, dok se za vrijeme visokih voda giba od Save prema zaobalju, odnosno pronos oblaka onečišćenja dominantan je u smjeru jugoistoka, istoka i sjeveroistoka. Oblak onečišćenja je rezultat simulacije mehanizama advekcije i disperzije te je zbog toga preračunat, odnosno oblak onečišćenja bi bio manji da su simulirani i procesi reaktivnog transporta koji uključuju geokemijske i biološke reakcije. Također se nisu simulirali utjecaji crpljenja planiranih vodocrpilišta Kosnica – I., II. i III. faza, te Črnkovec - uža lokacija, što bi sigurno uzrokovalo drugačiju hidrauličku situaciju na tom dijelu vodonosnika te drugačiji izgled oblaka onečišćenja. Koncentracija onečišćenja u simulaciji s početnih 1000 mg/I zadanih na području odlagališta otpada Jakuševec relativno se brzo smanjuje što dovodi do značajnog smanjenja koncentracije onečišćenja u prostoru već na udaljenostima od 2 do 3 km od odlagališta otpada Jakuševec.



Slika 41: Pronos onečišćenja s područja odlagališta otpada Jakuševec Izvor: Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpilišta Črnkovec, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009. S obzirom da u transportu onečišćenja osim mehanizma advekcije i disperzije, sudjeluju i mehanizmi reaktivnog transporta (geokemijske i biološke reakcije) a koji također utječu na smanjenje koncentracije onečišćenja u prostoru, može se opravdano pretpostaviti da već na udaljenosti od par kilometara od odlagališta otpada Jakuševec dolazi do značajnog razrjeđenja onečišćenja, a što potvrđuju i rezultati provedene analize podataka o kakvoći podzemne vode. Ekstremne koncentracije indikatora onečišćenja (mangan i željezo, olovo, kadmij, arsen i amonijak) prisutne su samo u piezometrima neposredno nizvodno od Jakuševca (piezometri s oznakom JM), dok se udaljavanjem od Jakuševca bilo prema istoku ili prema jugu koncentracije bitno smanjuju. Oblak onečišćenja se proširio i na lijevu obalu Save na uzvodni dio priljevnog područja crpilišta Petruševec, a kasnije i na samo područje crpilišta u periodu sušnog razdoblja u 2003. godini

Odlagalište otpada Jakuševec kontinuirano utječe na prirodnu kakvoću podzemne vode u posljednjih četrdesetak godina, te ne bi trebalo zanemariti i moguće razmjere utjecaja na širem prostoru, a koji obuhvaća i zapadni dio rezerviranog prostora vodocrpilišta Črnkovec. Ovakve utjecaje na rezerviranom prostoru vodocrpilišta Črnkovec, osim modelskim istraživanjima treba verificirati i mjerenjima na terenu. Zagrebački vodonosni sustav spada u strateške zaIihe podzemnih voda Hrvatske prema Strategiji upravljanja vodama te u skladu s Europskim direktivama za vode spada u zaštićeno područje za pitke vode u kojemu je moguća eksploatacija veća od 0.1 l/s. Rezervirani prostor vodocrpilišta Črnkovec je područje s najdebljim naslagama na području cijelog zagrebačkog vodonosnika debljina kojih iznosi i do 100m. Napuštanje zaštite bilo kojeg dijela rezerviranog prostora vodocrpilišta Črnkovec prije terenskih istraživanja i ispitivanja te kontinuiranog praćenja kakvoće podzemne vode, koja se do danas nisu provela na 75% površine postojećeg rezerviranog prostora vodocrpilišta Črnkovec, a koja bi neminovno ukazala na neadekvatnu kakvoću podzemne vode, bilo bi suprotno Strategiji upravljanja vodama RepubIike Hrvatske i Europskim direktivama za vode. Također, zbog svih navedenih pokazatelja o kakvoći podzemnih voda na razmatranom području, u daljnjim će se poglavljima ovog Plana razmotriti mogućnosti njegove sanacije i odrediti mjere zaštite kojima će se smanjiti daljnje onečišćenje potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec.



A.1.2.4. PROMETNI SUSTAV Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji pružanja transportnih usluga, a čine ga prometni podsustavi cestovnog, željezničkog, zračnog i riječnog prometa. Cestovni promet Temeljem Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 122/08, 13/09, 104/09, 17/10), te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u autoceste („Narodne novine“, broj 77/07, 13/09, 104/09), postojeće stanje cestovnog prometa unutar obuhvata ili neposredno uz granicu obuhvata Plana prikazano je u tabeli:

Br. ceste Opis ceste

AUTOCESTE

A3 G.P. Bregana (granica Republike Slovenije) – Zagreb – Sl. Brod – G.P. Bajakovo DRŽAVNE CESTE

30 Čvor Buzin (A3) – V. Gorica – Petrinja – Hrv. Kostajnica – G.P. Hrv. Kostajnica (gr. BiH) 408 Zračna luka „Pleso“ – D30 ŽUPANIJSKE CESTE

1029 Heinzelova (Ž1025) - Radnička - Domovinski most - čvor Kosnica (A3) 1039 Sarajevska (Ž1040) – Jakuševačka – Granica grada - Mičevec 3041

Haganj (D28) – Dubrava – Ivanić Grad – L. Dubrovčak – Veleševec – Orle – Bukevje – Novo Čiče – D30

3068 Sasi – Novaki – Ščitarjevo – Kobilići – V. Gorica (D30) 3069

Ž3068 – Strmec Bukevski

3113

Lazina Čička (L31168) – N. Čiče – Vukovina (D30)

LOKALNE CESTE

31104

Drenje Ščitarjevsko – Obrezina – Ž3068

31154

V. Mlaka (Ž3109) – Mičevec – M. Kosnica – Selnica Ščitarjevska (Ž3068)

31162

Bapča (Ž3068) – Ž3113

31165

Strmec Bukevski (Ž3069) – Obed – Ž3041

31166

Sop Bukevski – Bukevje (Ž3041)

31168

Lazina Čička (Ž3113) – Ribnica – Ž3041

31209 Čret Posavski – Ž3041

Na autocesti A3 (obilaznica Zagreba) izgrađen je i pušten u promet čvor Kosnica sa spojem preko Domovinskog mosta na Radničku cestu prema Gradu Zagrebu, te spojem preko planirane Istočne obilaznice Velike Gorice do budućeg ulaza u Zračnu luku Zagreb odnosno grad Veliku Goricu. Trasa planirane Istočne obilaznice Velike Gorice sa spojem na državnu cestu D 408, podijeljena je u dvije faze za koje su ishođene građevinske dozvole. Dio I. faze trase obilaznice od čvora Velika Gorica jug do D 30 je izgrađen, dok su za dio od D 30 preko spojne ceste do D 408, radovi na izgradnji u tijeku. II. faza Istočne obilaznice obuhvaća trasu od spojne ceste do D 408 te nastavno dalje do spoja na čvor Kosnica. Prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) i prosječan ljetni dnevni promet (PLDP) u 2009. godini, na državnim cestama D 30 i D 408 prikazan je u tabeli:

Oznaka ceste Lokacija brojanja prometa PGDP PLDP Duljina (km)

D 30 Velika Mlaka (dionica Ž3109 - D 408) 40994 40965 2,0

D 408 Pleso - jug (dionica L31155 - D 30) 9439 9835 1,7

Izvor : Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2009. (Hrvatske ceste d.o.o., 2009.)



Slika 42: Postojeće stanje cestovnog prometa Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste ("Narodne novine" broj 122/08, 13/09, 104/09, 17/10), te Odluka o razvrstavanju javnih cesta u autoceste („Narodne novine“, broj 77/07, 13/09, 104/09), Obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje, 2010. Željeznički promet Uz zapadnu granicu predmetnog područja smještene su željezničke pruge od značaja za međunarodni promet M401 (dvokolosiječna pruga) i M407 (jednokolosiječna pruga), elektrificirane monofaznim sustavom 25 kV i 50 Hz, najveće dopuštene brzine 60 km/h. Temeljem Odluke o razvrstavanju željezničkih pruga („Narodne novine“, broj 81/06, 13/07), postojeće stanje željezničkog prometa unutar obuhvata Plana prikazano je u tabeli:

Oznaka pruge

Puni naziv željezničke pruge Skraćeni naziv željez.pruge Duljina pruge (km)

M4 - Spojne željezničke pruge između X. paneuropskoga koridora i ogranka V.b) na području čvorišta Zagreb

M401 (MG 1.1) Sesvete – Sava odvojnica (rasputnica) Sesvete – Sava 2x11,090

M407 (MG 1.1) Sava odvojnica (rasputnica) – Velika Gorica Sava – Velika Gorica 6,295

Zračni promet Na području obuhvata Plana smještena je Zračna luka Zagreb - glavna zračna luka Republike Hrvatske i najveća zračna luka u zemlji. Nalazi se na području Grada Velike Gorice, na lokaciji Pleso, desetak kilometara jugoistočno od središta grada Zagreba. Ukupna površina zračne luke iznosi 291 ha, od čega je 3,7 ha pod izgrađenim objektima, 55 ha su asfaltirane površine, a 232,3 ha je zatravnjeno zemljište. Zračna luka Zagreb ima status međunarodne zračne luke prvog slijetanja, nosi međunarodnu oznaku LDZA, ZAG, a po fizičkim karakteristikama, prema klasifikaciji Organizacije civilnog međunarodnog zrakoplovstva - ICAO i u skladu s odredbama Pravilnika o aerodromima, svrstana je u razred i skupinu 4E. Prema opremljenosti uređajima i sredstvima za sigurno slijetanje, kretanje i uzlijetanje zrakoplova, svrstana je u III B (CAT III B) kategoriju. Osim za civilne namjene, koristi se i za vojne namjene, kao i za potrebe državnog protokola. U Zračnoj luci je stalni međunarodni granični zračni prijelaz I. kategorije. Zračna luka Zagreb se, od svog otvaranja 1962. godine na lokaciji Pleso, postupno s porastom prometa osuvremenjivala, razvijala i dograđivala, kako na zračnoj strani, tako i na zemaljskoj. Svoju najveću dogradnju imala je 1974. godine kada je uzletno-sletna staza rekonstruirana i produljena do svojih današnjih dimenzija 3252m x 45m + 2 x 7,5m, te je putnička zgrada, zajedno s upravnom zgradom i kontrolnim tornjem, dograđena komercijalnim sadržajima. Objekti na prostoru zračne luke, kako je prethodno navedeno, podijeljeni su na objekte smještene na zračnoj strani (air side) i na objekte na zemaljskoj (land side) strani. Objekte na zračnoj strani čine: uzletno-sletna staza (USS), staze za vožnju (rulne staze), stajanka za zrakoplove, servisna cesta, helidrom, izolirana pozicija za zrakoplov, bunker za neidentificiranu



prtljagu i odlagalište snijega. Objekti/sadržaji na zemaljskoj strani su: putnička zgrada, zgrada robnog prometa, zgrada carinske ispostave i otpremništva, zgrade uprave i administracije zračne luke, zgrada kontrole leta, zgrada vatrogasne i spasilačke službe, zgrada za pripremu hrane i pića te zgrada policijske postaje. Osim navedenih objekata, na prostoru Zračne luke Zagreb nalaze se i radionice za održavanje zemaljske opreme, objekti za održavanje zrakoplova, skladište aviogoriva, hangar za vladine zrakoplove, garaže, parkirališta zemaljske opreme, ispitni prostor za zrakoplovne motore i drugi objekti održavanja te objekti infrastrukture.

Slika 43: Situacija Zračne luke Zagreb na ortofoto podlozi Izvor: Razvojni plan ZLZ (Airport GmbH, 2009.), PPU Grada Velike Gorice ("Službeni glasnik Grada Velike Gorice", 10/06, 06/08); Obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje, 2010.

Ukupno ostvareni promet u Zračnoj luci Zagreb u 2010. godini iznosio je 2.071.561 putnika, 8.156 tona robe i 1.230 tona pošte, te 19.906 slijetanja zrakoplova. U usporedbi s podacima iz 2009. godine, riječ je o manjem povećanju ostvarenog godišnjeg putničkog prometa (2009. godine je iznosio 2.062.242 putnika) te poštanskog prometa, ali i smanjenju robnog prometa te broja slijetanja zrakoplova. Analizom dostupnih podataka o ostvarenom godišnjem putničkom prometu u posljednjih deset godina vidljiv je stalni trend porasta (uz manje oscilacije u posljednje dvije godine) - od oko milijun putnika godišnje 2001. godine, preko 1,5 milijuna 2005. godine do najvećeg ostvarenog broja putnika od gotovo 2,2 milijuna 2008. godine. Usporedni podaci za 2009. i 2010. godinu daju se u sljedećim tabelarnim i grafičkim prikazima:

Slijetanje zrakoplova

Tonaža zrakoplova

Putnici Roba (tona) Pošta (tona)

mjesec 2009 2010 2009 2010 2009 2010 2009 2010 2009 2010 siječanj 1.466 1.420 67.241 58.039 139.850 125.014 657 664 91 97 veljača 1.411 1.361 60.763 52.936 122.726 113.570 770 685 82 84 ožujak 1.786 1.689 70.826 62.146 149.675 144.481 943 885 96 103 travanj 1.744 1.546 71.661 60.078 168.555 141.125 857 690 102 90 svibanj 1.806 1.805 72.775 72.032 182.591 185.360 888 779 93 99 lipanj 1.773 1.838 73.985 74.810 198.048 201.096 898 707 95 97 srpanj 1.906 1.939 76.072 79.063 226.135 234.261 930 710 96 103

kolovoz 1.790 1.841 74.426 78.728 221.762 231.444 708 671 87 93 rujan 1.865 1.806 73.994 76.189 198.593 213.917 861 568 94 102

listopad 1.768 1.759 70.335 71.781 174.738 187.579 825 620 106 108 studeni 1.560 1.521 61.653 59.648 145.369 152.316 839 596 97 119

prosinac 1.467 1.381 59.273 56.753 134.200 141.398 889 581 127 135 UKUPNO

20.342 19.906 833.004 802.203 2.062.242 2.071.561 10.065 8.156 1.166 1.230

Izvor:Internetske stranice Zračne luke Zagreb www.zagreb-airport.hr

POSTOJEĆA ZRAČNA LUKA ZAGREB POVRŠINA POSEBNE NAMJENE - VOJNI KOMPLEKS PLESO



broj slijetanja Slika 44: Slijetanje zrakoplova u Zračnoj luci Zagreb u 2009. i 2010. godini Izvor:Internetske stranice Zračne luke Zagreb www.zagreb-airport.hr, obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2011. broj putnika Slika 45: Putnički promet u Zračnoj luci Zagreb u 2009. i 2010. godini Izvor:Internetske stranice Zračne luke Zagreb www.zagreb-airport.hr, obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2011. robni promet (t) Slika 46: Robni promet u Zračnoj luci Zagreb u 2009. i 2010. godini Izvor:Internetske stranice Zračne luke Zagreb www.zagreb-airport.hr, obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2011.



Zračna luka Zagreb, pored dosadašnjih brojnih radova na osuvremenjivanju, u budućnosti će trebati još tehničkih, tehnoloških i sigurnosnih unapređenja, te proširenja i gradnju novih građevina i površina. To se prije svega odnosi na gradnju nove putničke zgrade s pripadajućom stajankom za zrakoplove i gradnju druge uzletno-sletne staze, a potom i na novu sjeveroistočnu pristupnu prometnicu, parkirališta, prateću infrastrukturu i druge prateće sadržaje u funkciji odvijanja zračnog prometa, čijom će izvedbom uz primjereno urbanističko – arhitektonsko oblikovanje Zračna luka Zagreb dobiti vizualni identitet zračne luke glavnog grada. Treba naglasiti da se u prostoru za razvoj zračne luke, označenom u važećim prostornim planovima, nalazi i veći dio površine posebne namjene vojnog kompleksa Pleso, te će za potrebe širenja zračne luke, u suglasnosti s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske, trebati izvršiti prenamjenu prostora. Riječni promet Plovni put rijeke Save od ušća Kupe, nizvodno od granice sa Srbijom, odgovara zahtjevima III. klase plovnosti, dok na dijelu od ušća Kupe do Rugvice odgovara zahtjevima II. klase plovnosti. Na predmetnom području Plana nije uspostavljen riječni promet na rijeci Savi.

A.1.2.5. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

Sustavi javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži Sustav javnih telekomunikacija u nepokretnoj telefonskoj mreži sastoje se od uređaja za komutaciju i uređaja za prijenos podataka koji se smještaju u građevinske objekte, a povezuju se mrežom spojnih veza preko prijenosnih medija.

Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) je dio pretplatničkog stupnja koji se s matičnom centralom povezuje spojnim vezama. Upotrebljava se radi poboljšanja kvalitete usluge i ekonomičnije izgradnje pristupnih mreža. Postavlja se unutar već postojećih većih građevina u zasebnu prostoriju ili kao samostojeći građevinski objekt površine oko 20 m2 ili eventualno u kabinete veličine oko 2 - 4 m2. Unutar obuhvata Plana smješteni su Udaljeni pretplatnički stupnjevi (UPS), prikazani u sljedećoj tabeli:

Naziv komutacije Kapacitet tf priključaka

UPS Mičevec 648

UPS Novo Čiče 896

UPS Pleso 1.024

UPS Ščitarjevo 896

Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije" broj 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11). Udaljeni pretplatnički stupnjevi (UPS) sa predmetnog područja Plana povezani su spojnim vezama na Mjesnu centralu smještenom izvan obuhvata Plana na području grada Velika Gorica (LC Velika Gorica I i II, oprema tipa ARF 102 i AXE 10 i kapacitetom tf priključka 11.000 i 6.322). Prijenosni mediji u nepokretnoj telefonskoj mreži podijeljeni su prema namjeni i veličini na: međunarodne, magistralne i korisničke veze (kabele).

Međunarodne veze (kabeli) izvode se isključivo svjetlovodnim kabelima koji su predviđeni za prijenos informacija na velike udaljenosti i imaju veći broj niti (24 ili 48 niti u jednom kabelu). Osim svjetlovodnih koriste se još od ranije postavljeni asimetrični (koaksijalni) bakreni kabeli direktno ukopani u zemlju, koji će se u budućnosti u potpunosti zamijeniti svjetlovodnim kabelima. Magistralne veze služe za povezivanje matične centrale sa udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS) ili multiplekserima. Izvedeni su najčešće sa svjetlovodnim kabelima. U gradskom području postavljaju se uglavnom u kabelsku kanalizaciju u PVC ili PE HD cijevi, a izvan gradova postavljaju se kao i međunarodni kabeli. Korisnički kabeli služe za priključenje korisnika na javnu telekomunikacijsku mrežu. U najvećoj mjeri to su bakreni parični kabeli za priključak pojedinačnih korisnika analogno (parica) i/ili priključke skupina korisnika sa digitalnim multipleksnim sustavima prijenosa. Za priključivanje velikih korisnika sve češće se postavljaju svjetlovodni kabeli. Podzemni se kabeli najčešće postavljaju u kabelsku kanalizaciju koja je podijeljena na standardnu transportnu kanalizaciju (TTK) i distributivnu (DTK) koja služi za realizaciju pristupne mreže.



Pravci postavljenih međunarodnih i magistralnih TK kabela na predmetnom području Plana, smješteni su u koridorima postojećih cesta D 30, Ž 3041 i L31166. Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži Elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra i adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku. Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema prema načinu postavljanja dijeli se na antenski prihvat i samostojeće antenske stupove. Antenski prihvati smještaju se na vrh postojećih građevina na način da ne narušavaju statičku stabilnost građevine. Antene se postavljaju na jedan ili više čeličnih pocinčanih nosača i kablovima se povezuju s radijskom opremom. Samostojeći antenski stup i povezana oprema smješta se na zemljište odgovarajuće površine na kojoj se uz antenski stup postavlja kontejner u kojem se nalazi radijska oprema. Prema podacima III. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 4/10), čijim su se donošenjem osigurali nužni preduvjeti za izgradnju samostojećih antenskih stupova na području cijele Županije, na razmatranom području ovog Plana nalazi se pet postojećih antenskih stupova. Grafički prikaz postojećih samostojećih antenskih stupova (kao i planiranih elektroničkih komunikacijskih zona o kojima će biti riječi u sljedećim poglavljima ovog Plana) izrađen je na temelju stručne podloge „Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2011. godine“, izrađene od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske (UPKH) i potvrđene od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Sastavni dio stručne podloge su i koordinate stupova (Gauss-Krueger, 5. zona), koje navodimo u tabelarnom i grafičkom prikazu:

KOORDINATE LOKACIJA POSTOJEĆIH ANTENSKIH STUPOVA NA PODRUČJU OBUHVATA PLANA:

Redni broj

X Y Lokacija na području naselja

Lokacija na području Grada/Općine

61 5584200 5068400 Mala Kosnica Velika Gorica

64 5587544 5065061 Lazina Čička Velika Gorica

65 5586540 5070575 Obrezina Velika Gorica

70 5582576 5067580 Mičevec Velika Gorica

71 5586156 5070116 Obrezina Velika Gorica

Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, preuzeto iz: „Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2011. godine“, UPKH 2008.

Slika 47: Prikaz postojećih samostojećih antenskih stupova u obuhvatu Plana Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, preuzeto iz: „Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2011. godine“, UPKH 2008.; Obrada u GIS-u - Zavod za prostorno uređenje, 2010. godine



Sustavi radiokomunikacija Radio i TV sustav veza služe isključivo za prijenos i distribuciju radio i televizijskog programa zračnim putem u obliku elektromagnetskih valova. Ostvaruju se pomoću mreže odašiljača, pretvarača i prijamnika. U obuhvatu Plana smješteni su postojeći radijski koridori mikrovalne veze: Zagreb, Prisavlje 3 - Moslavačka gora i Sljeme – Zračna luka Zagreb:

Polazišni objekt

Y(m) X(m) Nadmorska visina (m)

Odredišni objekt


Zagreb, Prisavlje 3

5576147 5072553 116 Moslavačka

gora 5637158 5053707 485

Sljeme 5573930 5084359 1032 Zračna luka

Zagreb 5582874 5065594 106

Izvor: Odašiljači i veze d.o.o., 2009. i 2011. godine. Sustavi poštanskog prometa Poštanski promet, koji je u funkciji skupljanja, prijenosa i distribucije pismovnih, paketnih, novčanih i dr. pošiljaka prema željenim odredištima odvija se između fiksnih objekata i jako ovisi o ostalim prometnim sustavima (cestovni, željeznički, pomorski, zračni i telekomunikacijski promet). Na području obuhvata Plana nalaze se poštanski uredi prikazani u tabeli:

Lokacija Poštanski broj

Ščitarjevo 10407 Velika Gorica Zračna luka Zagreb

10409

Novo Čiče 10415 Mala Kosnica 10416

Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije" broj 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11).

A.1.2.6. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV A) Zaštita voda i vodnoga okoliša Voda je jedinstven i nezamjenjiv prirodni resurs ograničenih količina i neravnomjerne prostorne i vremenske raspodjele. Gospodarski razvoj i urbanizacija prostora dovode, s jedne strane, do velikog porasta potreba za vodom, a s druge strane, do ugrožavanja vodnih resursa i vodnog okoliša. Vode su opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Zaštita voda i vodnog okoliša od onečišćenja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi, zaštite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava, zaštite prirode te smanjenja i sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja voda, zaštite i unapređenja stanja površinskih i podzemnih voda, uspostave prijašnjeg stanja gdje je ono bilo povoljnije od sadašnjeg te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene.

Onečišćenje je izravno ili neizravno unošenje tvari ili topline u vodu i tlo izazvano ljudskom djelatnošću, što može biti štetno za ljudsko zdravlje ili kakvoću vodnih ekosustava ili kopnenih ekosustava izravno ovisnih o vodnim ekosustavima, koje dovodi do štete po materijalnu imovinu, remeti značajke okoliša, zaštićene prirodne vrijednosti ili utječe na druge pravovaljane oblike korištenja okoliša; Teritorij Zagrebačke županije u cijelosti pripada vodnom području rijeke Dunav. Temeljem Odluke o određivanju osjetljivih područja ("Narodne novine" broj 81/10), vodno područje rijeke Dunav definirano je kao sliv osjetljivog područja. Prema Zakonu o vodama ("Narodne novine" broj 153/09), osjetljiva područja su područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda u odnosu na propisane granične vrijednosti emisija otpadnih voda. Sukladno Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda ("Narodne novine" broj 87/10), komunalne otpadne vode prije ispuštanja u vode u osjetljivom području pročišćavaju se trećim (III) stupnjem



pročišćavanja za ispuštanja iz aglomeracije s opterećenjem većim od 10.000 ES. Prema istom Pravilniku, treći (III) stupanj pročišćavanja je obrada komunalnih otpadnih voda postupkom kojim se uz drugi (II) stupanj pročišćavanja još dodatno uklanja fosfor za 80% i/ili dušik za 70-80%. Postojanje brojnih onečiščivaća zbog guste naseljenosti, neizgrađenost ili loše stanja sustava javne odvodnje, poljoprivredna proizvodnja na vodozaštitnom području, ilegalne deponije i šljunčare, kao i relativno mala debljina pokrovnog sloja kao prirodna zaštita (d<5 m), svrstavaju vodonosnik doline rijeke Save u "vodonosnik visokog stupnja ugroženosti". Polazište za planiranje mjera zaštita voda i vodnog okoliša jest procjena utjecaja onečišćenja na vode i vodni okoliš iz točkastih i raspršenih izvora onečišćenja. Prema Strategiji upravljanja vodama („Narodne novine“ broj 91/08), uspješnost zaštite voda iz točkastih izvora onečišćenja izravno ovisi o izgrađenosti sustava javne odvodnje koji je definiran kao sustavno i organizirano sakupljanje otpadnih voda, pročišćavanje i ispuštanje u prijamnik, te obrada mulja koji nastaje u procesu pročišćavanja. S druge strane, uspješnost zaštite voda od raspršenih izvora onečišćenja ovisi o učinkovitosti mjera kontrole kretanja i korištenja opasnim tvarima i hranjivima, te mjera zaštite koje se provode na drugim izvorima onečišćenja (otpad, onečišćenje zraka, oborinske vode). U točkaste izvore uključena su onečišćenja iz sustava odvodnje otpadnih voda te iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, a ubrojena su sva naselja i gospodarski proizvodno-poslovni sadržaji, koje je moguće svesti na jednu točku upuštanja onečišćene vode u prijamnik. Raspršene izvore onečišćenja čine onečišćenja na tlu ili u tlu, koja oborinskim otjecanjem dolaze u vode (prometnice bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda, naselja bez izgrađenog ili s djelomično izgrađenim sustavom odvodnje otpadnih voda, poljoprivredna proizvodnja, odlagalište otpada). Prometnice bez sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda predstavljaju višestruke izvore onečišćenja podzemnih voda. One su stalni aktivni izvor onečišćenja fenolima i olovom. Naime, kondenzacijom ispušnih plinova iz motornih vozila i prokapljivanjem ulja, na kolovoznoj površini stvara se masni sloj koji se sastoji pretežno od ugljikovodika i fenola. Također su značajni aktivni periodični izvor onečišćenja zbog posipanja solju odnosno natrijev klorid tijekom zimskih mjeseci, te se uslijed topljenja snijega i leda na prometnoj površini stvara visoko koncentrirana slana otopina. Ako uz prometnicu nisu izgrađeni kanali za odvodnju, otopina se procjeđuje u tlo ovisno o propusnosti terena, te se time onečišćuju vode i vodni okoliš. U naseljima bez izgrađenog sustava odvodnje otpadnih voda, odvodnja je riješena putem sabirnih ili individualnih septičkih jama. Na tim područjima poseban je problem onečišćenja tehnološkim otpadnim vodama manjih gospodarskih proizvodno-poslovnih pogona (upotreba opasnih tvari i neprikladna skladištenja). Problem neizgrađenosti sustava odvodnje otpadnih voda naročito je izražen na vodozaštitnim područjima crpilišta. Onečišćenja voda u poljoprivrednoj proizvodnji događaju se zbog prekomjernog i nestručnog korištenja dušičnih i fosfornih gnojiva, pesticida, ali i teških metala. Onečišćenje površinskih i podzemnih voda onečišćivačima iz poljoprivredne proizvodnje vezano je za njihovo ispiranje iz površinskog dijela tla u vodonosnik. Posebice je osjetljivo pitanje o utjecaju poljoprivredne proizvodnje na onečišćenje voda u vodozaštitnim područjima crpilišta, jer je time direktno ugrožena i voda za piće. Na promatranom području Plana uz rijeku Savu, ilegalne deponije nastale su na mjestima eksploatacije šljunka. Eksploatacija šljunka ne utječe direktno na kakvoću podzemnih voda, ali indirektno utječu zbog toga što je uklonjen zaštitni pokrovni sloj, te je značajno povećavan rizik promjene kakvoće voda uslijed pojave površinskih onečišćenja (iz odloženog otpada, uslijed incidenta i sl.). Ispuštanje, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Grad Velika Gorica smješten je većim dijelom na postojećim i planiranim vodozaštitnim zonama te je, zbog malog prirodnog pada terena, vrlo propusnog tla te relativno visokih razina podzemnih voda, predviđen razdjelni sustav odvodnje. Prema dosadašnjem stanju izgradnje, na području Grada Velika Gorica u funkciji je tzv. potpuni i nepotpuni razdjelni sustav javne odvodnje, dok na području Općine Orle do sada nije izgrađen javni sustav za odvodnju otpadnih voda. Potpuni razdjelni sustav odvodnje je sustav kod kojeg se zasebnom kanalskom mrežom sakupljaju i odvode oborinske vode, a zasebnom kanalskom mrežom otpadne vode (sanitarne, tehnološke i ostale otpadne vode). Nepotpuni razdjelni sustav odvodnje je I. faza izgradnje potpunog razdjelnog sustava odvodnje pri čemu se u I. fazi gradi samo kanalska mreža za sakupljanje i odvodnju otpadnih voda (sanitarne, tehnološke i ostale otpadne vode).



Sustav za odvodnju i pročišćavanje sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda Velike Gorice sastoji se od glavnih dovodnih kanala odnosno kolektora (gravitacijskih i tlačnih), precrpnih stanica, kanalizacijske primarne i sekundarne mreže (priključci) te uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica. Glavni dovodni kanali odnosno kolektori izvedeni su na dijelu od naselja Mičevec uz postojeću željezničku prugu do Donje Lomnice sa spojnim kolektorom iz smjera Gornja Lomnica, južnim dijelom grada Velika Gorica do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica. Otpadne vode (sanitarne, tehnološke i ostale otpadne vode) s dijela područja Grada Velike Gorice pročišćavaju se u mehaničko – biološkom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica, odvode se putem crpne stanice i tlačnog kolektora ( 600 mm, L 10.85 km) te ispuštaju u rijeku Savu, istočno od naselja D. Bukevje, na području Općine Orle. Ukupna duljina svih dovodnih kanala (kolektora) iznosi 53 km. Precrpne stanice interpolirane su na gravitacijskim i tlačnim kolektorima. Izvedeno je ukupno 11 precrpnih stanica od kojih se kapacitetom izdvajaju dvije: PS Donja Lomnica kapaciteta 210 l/s i PS Kurilovec kapaciteta 300 l/s. Kanalizacijska primarna ( 250 mm, L 86 km) i sekundarna mreža izvedena je u užem središtu grada Velike Gorice i njenim gradskim četvrtima Kurilovec, Rakarje i djelomično u Plesu. Također je izvedena i u naseljima neposredno uz grad Veliku Goricu: Velika Mlaka, Mičevec, Donja Lomnica, Gornja Lomnica, Gradići, Petrovina Turopoljska. Sustavom odvodnje otpadnih voda Velika Gorica odvode se i otpadne vode naselja Veliko Polje, Mala Mlaka, Odra i Hrašće koja se nalaze na području Grada Zagreba. Primarna kanalizacijska mreža izvedena je cjevovodima ukupne duljine oko 86 km. Sustav odvodnje oborinskih voda izgrađen je djelomično na užem području grada Velike Gorice i čini ga mreža otvorenih kanala (tj. nekadašnjih melioracijskih kanala Odranskog polja), mreža zacjevljenih kanala i mreža kombiniranih otvoreno-zacjevljenih kanala. Ukupna dužina ovih kanala iznosi oko 20 km. Najveći dio oborinskih voda s područja grada Velika Gorica ispuštaju se u potok Želin. Oborinske vode naselja Pleso i Zračne luke Zagreb gravitacijski se skupljaju i odvode Pleškim kanalom u vodotok Bapča odnosno vodotok Kosnicu. Oborinske vode naselja Gornja Lomnica, Donja Lomnica, Gradići, južni dio grada Velika Gorica (Kurilovec) i Vukovina moći će se odvoditi u staro korito potoka Lomnica nakon planiranog saniranja i revitalizacije vodotoka. Rijeka Odra je krajnji, zajednički prirodni prijemnik oborinskih voda s predmetnog područja Plana. Oborinska odvodnja nije riješena na širem, preostalom dijelu grada Velika Gorica kao niti na području ostalih naselja Grada Velike Gorice i Općine Orle.

Slika 48: Postojeće stanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Izvor: Idejni projekt - Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda Grada Velika Gorica, I etapa - Projekt razvoja kanalizacijskog sustava ("Hidroprojekt - Ing", 2010.), Obrada GIS: Zavod za prostorno uređenje, 2011.



Za Grad Veliku Goricu, Općinu Orle te dio naselja Općina Kravarsko i Pokupsko donesena je Odluka o odvodnji otpadnih voda („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 4/07). Odlukom o odvodnji otpadnih voda uređuje se način odvodnje i lokacije ispuštanja otpadnih i oborinskih voda, obavezu priključenja na sustav javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda, uvjeti i način ispuštanja otpadnih i oborinskih voda na područjima na kojima nije izgrađen takav sustav, obavezu posebnog odlaganja i odstranjivanja opasnih i drugih tvari, granične vrijednosti opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u sabirne jame te obavezu održavanja sustava javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Ovom Odlukom o odvodnji, zabranjeno je otpadne i oborinske vode ispuštati putem upojnih bunara u podzemlje. Sustavom javne odvodnje otpadnih voda, otpadne vode dovode se do uređaja za pročišćavanje, pročišćavaju i ispuštaju u prijemnik. Na području na kojem nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode se moraju odvoditi u sabirne jame. Oborinske vode trebaju se ispuštati u vodotoke (staro korito potoka Lomnica, te potok Želin i Bapča), melioracijske kanale te po terenu u okviru čestice, te se ne smiju ispuštati u sabirne jame. Za predmetno područje Plana, također je ovom Odlukom definirano da se otpadne vode s dijela područja Velike Gorice pročišćavaju na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica, dok će se otpadne vode s područja tzv. Donjeg Turopolja pročišćavati putem privremenih komunalnih uređaja za pročišćavanje i ispuštati u prijemnike (potoke Bunu i Vranić te u oteretni kanal Sava-Odra, a u konačnici će se kolektorima dovesti do uređaja za pročišćavanje u Veleševcu na području Općine Orle, te ispuštati u rijeku Savu. Trgovačko društvo VG Vodoopskrba d.o.o. obavlja komunalne djelatnosti odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području grada Velike Gorice i općine Orle. Stupanj priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje za cjelokupno područje Zagrebačke županije, Grad Veliku Goricu i Općinu Orle, temeljem podataka o stanju izgrađenosti sustava odvodnje, broju stanovnika prema popisu iz 2001. godine te informacija nadležnih komunalnih poduzeća, prikazan je u tabeli:

priključeno (%) nije priključeno (%)

Zagrebačka županija 43 57

Velika Gorica 65 35

Orle 0 100

Izvor: Studija zaštite voda Zagrebačke županije (Hidroprojekt – Consult, Zagreb, 2004.) Za Grad Veliku Goricu ne postoji Katastar onečišćivača, ali se procjenjuje da industrijski objekti imaju oko 15% udjela u ukupnoj količini otpadnih voda. Komunalna tvrtka koja upravlja sustavom javne odvodnje ne posjeduje informacije o postojećim onečišćivačima koji ispuštaju svoje otpadne vode u sustav odvodnje, već su samo navedeni potencijalni onečišćivači prikazani u slijedećoj tabeli:

Red.br. Ime onečišćivača Opasne tvari 1. Zrakoplovno tehnički zavod Zagreb Krom, bakar, cink, mineralna ulja, galvanske

otpadne vode 2. Dalekovod Mineralna ulja 3. Zračna luka Zagreb Amonij, mineralna ulja, otpadne vode iz

zrakoplova 4. Benzinska postaja: INA i Euro petrol Mineralna ulja 5. Auto kuće: „Zubak“, „Opel“, „Arbanas“, „Lacković“, „Bertol“

i drugi Mineralna ulja, sredstva za odmašćivanje

6. „ZET“ garaža i praonica u Zagrebačkoj ulici Mineralna ulja, pijesak, zauljeno blato 7. Sve autopraonice (imena se stalno mijenjaju) Zauljeno blato, sredstva za pranje i

odmašćivanje 8. Sve kotlovnice na mazut i kotlovi za pripremu vode Mazut, cink 9. Vojna pošta 3046 Zagreb-Pleso Mineralna ulja, razni tekući otpad iz zaostalih

skladišta 10. Sve cisterne koje kroz grad prevoze opasne

neupotrebljive tekućine Mineralna ulja, nepoznati opasni spojevi

11. Svi ugostiteljski objekti koji posebno ne zbrinjavanju svoje masnoće i napoj

Masnoće i organske tvari životinjskog i biljnog porijekla, amonij, sulfidi

12. Sve klaonice koje ne poštuju važeće propise o načinu klanja i zbrinjavanja otpada

Krv, dlake, perje, crijeva, iznutrice i ostalo

13. Stočne vode od sitnih proizvođača u ruralnim sredinama Amonij, sulfidi, stelja-slama i piljevina kao i otpad od koljiva

Izvor: Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Grada Velike Gorice, Studija izvedivosti (Hidroinženiring d.o.o, Hidroprojekt-Ing, 2010.)



Odvodnja na području Zračne luke Zagreb Odvodnja dijela otpadnih voda na lokaciji Zračne luke Zagreb riješena je razdjelnim sustavom i spajanjem na sustav odvodnje Velike Gorice. Sanitarne otpadne vode iz različitih objekata Zračne luke Zagreb, uključujući i otpadne vode iz zrakoplova (iz sanitarnih cisterni) skupljaju se u sabirne jame, te se crpkama odvode do sustava javne odvodnje Velika Gorica. Odvodnja oborinskih voda s krovova te sa dijela stajanki (operativnih i manevarskih površina predviđene za pripremu zrakoplova ukrcavanje i iskrcavanje putnika, robe i pošte, punjenje gorivom, održavanje i parkiranje), riješena je priključenjem na sustav za odvodnju oborinskih voda Velike Gorice. Sve oborinske vode na području Zračne luke Zagreb mogu se smatrati umjereno onečišćenim oborinskim vodama, obzirom da mogu sadržavati čestice ulja i goriva jer se zrakoplovi na stajankama duže zadržavaju ili parkiraju, dok oborinske vode sa manevarskih površina sadrže i polutante koji nastaju iz ispušnih plinova zrakoplovnih motora i otapaju se u oborinama. Prema Izvještaju o zaštiti okoliša 2004-2007. Zračne luke Zagreb (www.zagreb-airport.hr), oborinske vode odvode se sa 30% operativnih i manevarskih površina odnosno sa 155.000 m2, cjevovodima u dva pročistača kapaciteta 40 m3/h i preko sto taložnika. Na području Zračne luke Zagreb instaliran je sustav za mjerenje promjena stanja podzemnih voda, sustav za otkrivanje gubitaka u cjevovodima za pitku vodu te su organizirana stalna mjerenja i analiza kakvoće otpadnih voda. Najveći nedostatak sustava zaštite voda i vodnog okoliša je zaštita površinskih i podzemnih voda uz uzletno-sletnu stazu. Naime, postojeća uzletno-sletna staza nema riješenu odvodnju, već se oborinske vode prirodnim putem ispuštaju u okoliš. Havarija zrakoplova na tom prostoru dovela bi do prolijevanja pogonskog goriva i izlijevanja u podzemlje, te korištenje sredstava za odleđivanje i sprečavanje zamrzavanja uzletno-sletne staze (urea) u zimskom periodu. Raspadom uree nastaje amonijak koji je štetan za tlo i podzemne vode. Onečišćenje tla nastaje i zbog pranja uzletno-sletne staze koja se provodi dva puta godišnje. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica pušten je u pogon 1973. godine uz početni kapacitet 10.000 ES, te rekonstruiran 1986. godine uz povećanje kapaciteta na 35.000 ES. Izgrađen je kao klasičan mehaničko-biološki uređaj. Sadašnje opterećenje uređaj za pročišćavanje otpadnih voda procjenjuje se na cca. 50.000 ES, što rezultira povremenim ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u oborinski kanal i nastavno u potok Želin. Obzirom na znatno povećanje biokemijskog i hidrauličkog opterećenja uređaja, predviđena je rekonstrukcija i dogradnja uređaja Velika Gorica uz povećanje postojećeg kapaciteta uređaja. Znatno opterećenje za uređaja predstavljaju oborinske vode koje dolaze putem otpadnih voda iz mješovitog sustava odvodnje s područja koja administrativno pripadaju Gradu Zagrebu (naselja Odra, Hrašće, Mala Mlaka i Veliko Polje). Projektima koji se pripremaju za sufinaciranje iz fondova EU, planirano je rasterećenje tog dijela sustava putem rasteretnog oborinskog kolektora sa ispustom u rijeku Savu.

Slika 49: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica Izvor: Grad Velika Gorica, Upravni odjel za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, 2011. Na uređaju se provodi drugi stupanj (II) pročišćavanja, odnosno obrada komunalnih otpadnih voda postupkom koji općenito obuhvaća biološku obradu sa sekundarnim taloženjem kojim se uklanja 70 – 90% BPK5 ulaznih otpadnih voda i 75% KPK ulaznih otpadnih voda. Uređaj se sastoji od objekata grubog mehaničkog pročišćavanja te dva mehaničko-biološka bloka (Blok I i II). Na oba bloka vrši se biološko pročišćavanje uz pomoć aerobnih bakterija (tzv. aktivni mulj), te djelomično stacionirano ugušćivanje viška mulja (primarno i sekundarno). Izgrađen je i spremnik za plin koji je dulje vrijeme izvan funkcije, te se količine nastalog bioplina puštaju u atmosferu. Strojna dehidracija mulja na



centrifugi je u funkciji. Ugrađena elektrostrojarska oprema na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica uglavnom je dotrajala uz kapacitet koji više ne zadovoljava sadašnje stanje. Otežavajuća okolnost za optimalno vođenje i održavanje uređaja je i priključenje znatne količine oborinskih voda na sustav javne odvodnje na dijelovima grada Velike Gorice i okolnih naselja na kojima nije izgrađen sustav odvodnje oborinskih voda te ispust većih količina tehnoloških otpadnih voda bez odgovarajućeg prethodnog pročišćavanja. Odvodnja otpadnih voda također je otežana u kišnom periodu, kada se zbog ograničenja kapaciteta uređaja za pročišćavanje vrši samo grubo mehaničko pročišćavanje otpadnih voda. Odlaganje mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vrši se u otvorenim u tlu iskopanim lagunama, smještenim neposrednoj blizini uređaja. B) Korištenje voda Vodoopskrba Rješenje vodoopskrbe na cjelokupnom području Zagrebačke županije razmatrano je u okviru izrađene tehničke dokumentacije „Vodoopskrba Zagrebačke županije – osnovne postavke koncepcije razvitka" - novelacija Studije (Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007). Vodoopskrbni sustav “Velika Gorica”, kao jedan od najznačajnijih sustava vodoopskrbe na području Zagrebačke županije, temelji se na korištenju vode iz crpilišta "Velika Gorica". Ukupna izdašnost crpilišta iznosi Q 900 l/s, od čega se za potrebe vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba, kao dopuna podsustava vezanog uz crpilište “Mala Mlaka”, koriste četiri zdenca s ukupnim kapacitetom od Q 700 l/s, dok se jedan zdenac s kapacitetom od Q 200 l/s koristi za opskrbu središnjih područja Grada Velika Gorica, općina Kravarsko, Pokupsko i Orle, te za potrebe općine Lekenik (Sisačko-moslavačka županija). U vodoopskrbni sustav općine Lekenik odvaja se do 10 l/s. Voda se iz crpilišta doprema putem cjevovoda 500 mm (koji je izveden oko zapadnog, sjevernog i istočnog područja grada Velike Gorice). Cjevovodom 250 mm doprema se voda do vodospremnika (V = 1000 m3, Hp 150 m.n.m.) čija je lokacija u središtu grada, izvan obuhvata Plana. Istočno i južno od Velike Gorice izvedeni su cjevovodi dimenzija Ø 300 mm i Ø 200 mm (tzv. "Turopoljski prsten"), čime je osigurana vodoopskrba istočnog dijela Grada. Tim cijevnim sustavom omogućuje se vodoopskrba naselja na području Vukomeričkih gorica, te na području općina Orle, Kravarsko i Pokupsko. U posljednje vrijeme rješava se vodoopskrba sjevernih i zapadnih dijelova Grada Velika Gorica, te područja općine Orle, sve uz izgradnju magistralnih cjevovoda i pripadne lokalne vodovodne mreže. Voda se distribuira do krajnjih korisnika sustavom vodoopskrbne mreže ukupne duljine cca. 450 km. Na području unutar obuhvata Plana, naselja Mičevec, Velika Mlaka, grad Velika Gorica, Mala Kosnica, Selnica Ščitarjevska, Ščitarjevo, Bapče, Kobilić, Lazina Čička, Novo Čiče, Jagodno, Ribnica, Čret Posavski i Obed i Bukevje priključeni su na sustav javne vodoopskrbe. Stupanj opskrbljenosti stanovništva iz javnog vodoopskrbnog sustava za cjelokupno područje Zagrebačke županije, Grad Veliku Goricu i Općinu Orle, temeljem podataka o stanju izgrađenosti vodoopskrbnog sustava, broju stanovnika prema popisu iz 2001. godine te informacija nadležnih komunalnih poduzeća, prikazano je u tabeli:

opskrbljeno (%) neopskrbljeno (%)

Zagrebačka županija 71 29

Velika Gorica 80 20

Orle 80 20

Izvor: „Vodoopskrba Zagrebačke županije – osnovne postavke koncepcije razvitka"- novelacija Studije (Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007). Zbog relativno veće izgrađenosti vodoopskrbne infrastrukture, opskrbljenost stanovništva iz javnog vodoopskrbnog sustava na području Velike Gorice i Općine Orle, je nešto veća u odnosu na prosječnu opskrbljenost na nivou Zagrebačke županije.



Prosječna potrošnja pitke vode na području Grada Velike Gorice u 2002. godini je iznosila 12.147 m3/dan, odnosno 140,51 l/s. Trgovačko društvo VG Vodoopskrba d.o.o. obavlja komunalne djelatnosti opskrbe vodom za piće na području grada Velike Gorice i općine Orle.

Slika 50: Postojeće stanje vodoopskrbnog sustava Izvor: Vodoopskrba Zagrebačke županije – osnovne postavke koncepcije razvitka"- novelacija Studije (Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007). Obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje, 2011. Zaštita izvorišta i zone sanitarne zaštite Temeljem Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 153/09), zone sanitarne zaštite vode za piće određene su kao zaštićena područja, gdje je radi zaštite voda i vodnog okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite. Područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe zahvaća voda iz rijeka, jezera, akumulacija i sl. mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost (zone sanitarne zaštite). Zaštita izvorišta koja se koriste za javnu vodoopskrbu provodi se na temelju mjera utvrđenih Odlukom o zaštiti izvorišta. Za planirana izvorišta za javnu vodoopskrbu provodi se rezervacija prostora u dokumentima prostornog uređenja na temelju izrađenog Elaborata o utvrđivanju zona izvorišta. Vodoopskrba na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije obavlja se najvećim dijelom uz korištenje podzemnih voda koje se crpe iz aluvijalnih naslaga doline rijeke Save odnosno iz vodonosnika međuzrnske poroznosti. Područje obuhvata Plana obuhvaća zone sanitarne zaštite crpilišta: Velika Gorica, Črnkovec: Kosnica – Mičevec (Kosnica – Zapad), Kosnica I., II. i III. faza, Kosnica - Istok i Črnkovec

(uža lokacija). Crpilište Velika Gorica Crpilište je smješteno je na području aluvijalne doline rijeke Save, zapadno od grada Velika Gorica, smješteno na ograničenom prostoru, između državne ceste D30 Zagreb - Sisak, željezničke pruge M104 Zagreb - Sisak te u koridoru zračnog prometa Zračne luke Zagreb. Crpilište je započelo s radom 1987. godine. Predmetno područje Plana nalazi se manjim dijelom unutar II. zone sanitarne zaštite, te većim dijelom unutar III. zone sanitarne zaštite crpilišta "Velika Gorica". Na crpilištu je izvedeno 8 bušenih zdenaca, od kojih je 5 bušenih u stalnoj eksploataciji ukupnog kapaciteta Q 900 lit/sek (dozvoljen je kapacitet crpljenja Q=858 lit/sek prema Ugovoru o koncesiji. Zdenci su dubine od 35.8 m do 46 m. Količina mjesečnog crpljenja iznosi 1.400.000 m3 do 1.700.000 m3 vode. Kontrola zdravstvene ispravnosti vode obavlja se djelomično internim laboratorijem, a potpuno u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Grada Zagreba. Trenutno je voda dobre kvalitete, te nije potrebna dodatna obrada osim obavezne dezinfekcije (klor), koja se provodi na bunarima prije ulaska u distributivnu mrežu.



Na dotoku podzemnih voda crpilišta postoje mnogi potencijalni onečišćivači: dio odlagališta Jakuševec na području Grada Zagreba, poljoprivredne površine, naselja bez izgrađenog ili djelomično izgrađenim sustavom odvodnje otpadnih voda, prometnice i dio područja postojeće Zračne luke Zagreb (naročito zimi u vrijeme soljenja cesta i piste), ranžirni kolodvor sa postojećim željezničkim prugama, proizvodno-poslovni sadržaji (industrijske zone te servisna zona istočno od crpilišta). Obzirom na izdašnost crpilišta i sadašnju dobru kakvoću vode, crpilište Velika Gorica predstavlja izuzetno važan lokalitet, kojeg treba još bolje i kvalitetnije štititi kako bi i nadalje ostao jedan od važnijih subjekata vodoopskrbe Zagreba i Velike Gorice. Za crpilište je donesena Odluka o zaštiti Izvorišta vode za piće Velika Gorica („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 8/2010.) u skladu s tada važećim Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta („Narodne novine“ broj 55/02). Kao podloga za izradu Odluke izrađen je Elaborat zaštitnih zona izvorišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2009.). Ovom Odlukom je utvrđena obaveza izrade Programa za provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama izvorišta kao podloga sustavne izgradnje i sanacije zatečenog stanja u zonama. Zapadna granica III. zone sanitarne zaštite crpilišta Velika Gorica predstavlja administrativnu granicu Zagrebačke županije i naslanja se na III. zonu sanitarne zaštite crpilišta na području Grada Zagreba (zajednička za crpilišta Stara Loza, Sašnjak Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka). Sjeverna granica III. zone sanitarne zaštite crpilišta Velika Gorica naslanja na III. zonu sanitarne zaštite crpilišta Kosnica I. faza i rijeku Savu. Ovime je kompletno uzvodno priljevno područje crpilišta Velika Gorica, Mala Mlaka i Zapruđe, u desnom zaobalju rijeke Save, zaštićeno III. zonom sanitarne zaštite crpilišta.

Slika 51: Zone sanitarne zaštite crpilišta Velika Gorica, Kosnica I. faza, Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec te crpilišta na području Grada Zagreba Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije ("Glasnik Zagrebačke županije" broj 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11), Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 15/04), Odluka o zaštiti Izvorišta vode za piće Velika Gorica („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 8/2010.), Odluka o zaštiti izvorišta Stara Loza, Sašnjak Žitnjak, Ivanja Reka, Petruševec, Zapruđe, Mala Mlaka ("Službeni glasnik Grada Zagreba", broj 9/07), Obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje, 2010. Crpilište Črnkovec Korištenje većih količina vode za vodoopskrbu kojima bi se podmirile potrebe šireg prostora kao dugoročno plansko rješenje, očekuje se s područja Črnkovec, koje se nalazi na predmetnom području Plana. Isto područje predstavlja jedini preostali dio zagrebačkog vodonosnika na kojem je moguće planiranje buduće vodoopskrbe Grada Zagreba, Zagrebačke županije pa i šire regije. Obzirom na važnost lokaliteta Črnkovec za daljnji razvitak vodoopskrbe šireg područja, ovim Planom kao i Prostornim planom Zagrebačke županije, određene su granice Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, kao neistraženo ili nedovoljno istraženo područje i posebno osjetljiv prostor na kojima se ograničavaju zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja, a sve u cilju učinkovite zaštite budućeg crpilišta.



Također je Prostornim planom Zagrebačke županije određeno da se Potencijalno vodocrpilište Črnkovec, obzirom na osjetljivost područja, do konačnog određenja zona sanitarne zaštite vodocrpilišta treba tretirati kao zonu strogog ograničenja izgradnje odnosno područje II. kategorije zaštite prostora. Prostornim planom Zagrebačke županije, određeni su uvjeti za građevinska područja prema kategorijama zaštite prostora:

II. kategorija zaštite je područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno dopušteno širenje građevinskih područja i to najviše 5 % površine izgrađenog dijela naselja. Zabranjeno je formiranje novih građevinskih područja i širenje izgrađenih dijelova građevinskih područja izdvojene namjene, osim proširenja postojećih groblja.

Prostor vodocrpilišta Črnkovec, određen kao strateško područje, treba planski štititi od svih postojećih i potencijalnih izvora onečišćenja, te u skladu s daljnjim istraživanjima odrediti mikrolokacije zdenaca (bunara), donijeti Odluku o zonama sanitarne zaštite izvorišta te planski i postupno privoditi eksploataciji. Vodocrpilište Črnkovec kao budući, posljednji preostali veliki vodoopskrbni zahvat obuhvaća crpilišta Kosnica (Mičevec), Kosnica (I., II. i III. faza), Kosnica Istok i Črnkovec – uže područje, planiranog ukupnog kapaciteta 4000 – 5000 lit/sek. Uže područje crpilišta Črnkovec smješteno je između naselja Črnkovec na sjeveru i Donja Lazina na jugu. To je prostrano i slabo istraženo područje s nešto slabijim filtracijskim svojstvima od crpilišta Kosnica, ali s debljim pokrovnim naslagama, koje su dobra zaštita vodonosnika od površinskog prodora onečišćenja u podzemlje. Poznato je da postoje tri vodonosna sloja, te da je najniži dio vodonosnika na dubini do 100 m te da je utjecaj rijeke Save daleko manji od utjecaja na crpilište Kosnica. Crpilište Kosnica smješteno je uz autocestu A3 (obilaznica Zagreba) između naselja Velika Kosnica i Novaki Ščitarjevski. Korištenje vode za vodoopskrbu iz crpilišta Kosnica, koncipirano je u tri faze, koje će se realizirati sukladno stvorenim uvjetima u prostoru koji su neophodni za realizaciju svake faze. Druga i treća faza crpilišta Kosnica uvjetovana je planovima razvoja vodnog gospodarstva, energetike i zaštite okoliša. Na vodocrpilištu Kosnica I. faza, predviđa se izgradnja 6 plitkih zdenaca (bunara) ukupnog kapaciteta crpljenja 900 lit/sek, kojima će se zahvaćati voda iz I. vodonosnika. Za vodocrpilište Kosnica II. faza planiraju se izvesti duboki zdenci kojima će se crpiti voda iz II. vodonosnika, čime će se osigurati daljnjih 900 lit/sek. Za II. fazu crpilišta potrebno je završiti sanaciju odlagališta Jakuševec i vodonosnika nizvodno od Jakuševca, uvesti interventni crpni sustav uz odlagalište otpada Jakuševec, te uspostaviti praćenje stanja onečišćenja u vodonosniku. Naime, duboki zdenci kojima će se crpiti voda iz II. vodonosnika pripada dijelu horizonta pod potencijalnim utjecajem onečišćenja od odlagališta Jakuševec. Za vodocrpilište Kosnica III. faza, kojim će se osigurati dodatnih 400 - 600 lit/sek, potrebno je ostvariti izgradnju HE Drenje, čiji bi usporni bazen imao ulogu infiltracijskog objekta koji bi na umjetan način povećao prihranjivanje vodonosnika na području uz akumulaciju hidroelektrane. Crpilište Kosnica I. faza U obuhvatu Plana nalaze se I., II. i III. zona sanitarne zaštite crpilišta Kosnica I. faza. Unutar vodozaštitnog područja crpilišta Kosnica I. faza nalaze se djelomično ili u potpunosti naselja: Novaki Ščitarjevski, Velika Kosnica s Prognaničkim naseljem i Obrezina (u II. i III. zoni zaštite), te naselja Petina, Mala Kosnica, Mičevec i Sasi (u III. zoni zaštite). Ovo crpilište je odabrano prvo za realizaciju, obzirom na manje priljevno područje, hidrogeološke značajke, utjecaj odlagališta otpada Jakuševec odnosno stanja vodonosnika, te činjenice da se zahvat vode odvija u plićem I. vodonosniku. Područje crpilišta unutar I. zone sanitarne zaštite obuhvaća pojas terena cca. 100 m x. 900 m, površine cca. 9 ha, na kojem je smješteno 6 zdenaca (BK1 do BK6) pojedinačnog kapaciteta 150 lit/sek s pripadnim objektom crpne stanice. U skladu s novelacijom studije „Osnovne postavke koncepcije razvitka vodoopskrbe na području Zagrebačke županije“, predviđeno je u početnoj fazi uključivanje crpilišta Kosnica I. faza kapacitetom od 300 lit/sek, a s punim kapacitetom od 900 lit/sek po završetku izgradnje. Dubina zdenaca ograničena je debljinom I. vodonosnika, te se predviđa ugradnja cijevi i filtara 800 mm (32“) do dubine cca. 28 m. Crpljena voda iz svih zdenaca prikupljati će se zajedničkim sabirnim vodom izvedenim od čeličnih cijevi 1100 mm, projektirane dužine 1110 m do predviđenog spoja na magistralni vodoopskrbni cjevovod kojim će se vezati na zagrebački distribucijski sustav preko Domovinskog mosta (Zapadni dobavni sustav), te na buduću regionalnu mrežu središnjeg i istočnog dijela Zagrebačke županije uz obilaznicu Zagreba tj. autocestu A3 (Istočni dobavni sustav). Za I. etapu Istočnog dobavnog sustava, započela izrada projektne dokumentacije (novelacija) na dijelu od lokacije crpilišta Kosnica preko prijelaza rijeke Save do Sesvetskog Kraljevca, te priključenja na postojeći magistralni vodoopskrbni cjevovod kojim se osigurava vodoopskrba istočnih dijelova Zagrebačke županije. U tijeku je izgradnja II. i III. etape Istočnog dobavnog sustava (dionica od Ivanje Reke do lokacije vodospremnika Cerje na području Grada Zagreba).



Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 15/04). U okviru Odluke utvrđena je obaveza provedbe daljnjih vodoistražnih radova radi definiranja granica i područja zona zaštite izvorišta za II. I III. fazu izgradnje vodocrpilišta Kosnica. Za vodocrpilište Kosnica I. faza, tokom 2004. godine, ishođena je načelna dozvola od strane Hrvatskih voda, te je izrađen veći dio potrebne dokumentacije za objekte crpilišta, cjevovode crpilišta, strojarska oprema crpilišta, elektroinstalacije, sustave zaštite, mjerenja, signalizacija i upravljanja crpilištem, ograda i vanjsko uređenje parcele crpilišta, prometnice, platoi i odvodnja crpilišta. Sukladno obavezi u Odluci o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Kosnica I. faza“ izrađen je i donesen "Program mjera za sanaciju vodnog okoliša u II. i III. zoni zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza" („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 13/2007). Izrada i donošenje Programa mjera za sanaciju I. zone sanitarne zaštite je u nadležnosti pravne osobe koja upravlja crpilištem. Program mjera za sanaciju vodnog okoliša predstavlja podlogu za sustavno saniranje zatečenog stanja okoliša u zonama sanitarne zaštite izvorišta, te za izradu (po potrebi) projektnih zadataka za pojedine sanacijske zahvate. Za potrebe izrade Programa mjera za sanaciju vodnog okoliša analizirano je stanje izgrađenosti i korištenja prostora na području II. i III. zone sanitarne zaštite (način korištenja zemljišta, izgrađenost stambenih i gospodarskih objekata, izgrađenost i stanje prometnica i ostale infrastrukture, analiza devastiranih površina). U nastavku se daje generalni pregled postojećeg stanja na području zona sanitarne zaštite. Podaci su preuzeti iz stručne podloge ''Vodocrpilište Kosnica – Plan prostornog razvoja – Program mjera za sanaciju vodnog okoliša u II. i III. zoni zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza'' (Elektroprojekt d.d, 2006.) na temelju kojeg je izrađen Program mjera za sanaciju vodnog okoliša Kosnica I. faza: Prometnice Kroz II. zonu zaštite prolazi autocesta A3 (Zagrebačka obilaznica) u duljini cca. 1000 m, a kroz III. zonu

zaštite u duljini cca. 1600 m. Zagrebačka obilaznica trebala je biti izvedena na cijelom potezu preko zagrebačkog aluvija na način kojim se trebala osigurati zaštita vodonosnika od onečišćenja (izvedbom slabopropusne podloge, zatvorenog sustava odvodnje, ispuštanje oborinskih voda preko mastolova u prijamnik izvan područja zaštite). Međutim, zatečeno stanje sustava odvodnje na području II. i III. zone je vrlo loše te je upitna planirana zaštitna uloga tog sustava. Betonski obodni kanali koji služe za prihvat i vođenje oborinskih voda do mastolova s obje strane autoceste su ispucali, čak dijelom i polomljeni, dilatacije su se proširile, a sami kanali, dovodni kanali do obodnih kanala, kao i ulazni dijelovi mastolova su zarasli u vegetaciju. Oborinske vode s kolnika se putem rigola i kanalica duž pokosa nasipa odvode do mastolova. Međutim, sustav nije dovršen pa se, uvjetno rečeno "pročišćene" vode iz mastolova izlijevaju izravno u okolni teren.

Postojeća lokalna cesta L 31154 (V. Mlaka – Mičevec – M. Kosnica – Selnica Ščitarjevska) u duljini cca. 2.000 m prolazi kroz III. zonu sanitarne zaštite. Prometnica je asfaltirana i izvedena s bankinama ali bez sustava odvodnje, te se vode slijevaju u okolni teren.

Nerazvrstane i makadamske ceste na području II. i III. zone sanitarne zaštite u lošem su stanju, bez odvodnje oborinskih voda, te se vode slijevaju u okolni teren.

Devastirane površine Na ukupnom promatranom području dominantne devastirane površine vezane su uz ilegalne šljunčare,

koje ne utječu direktno na kakvoću podzemnih voda, ali indirektno utječu zbog toga što je uklonjen površinski pokrovni sloj te je značajno povećavan rizik promjene kakvoće voda uslijed pojave površinskih onečišćenja (iz odloženog otpada, uslijed incidenta i sl.). Ilegalne šljunčare nastale su neplanskim vađenjem šljunka i drugih vrsta zemljanog materijala (pijeska i pokrovnog materijala), tako da su dijelovi iskopa vršeni plitko, a dijelovi do razine podzemnih voda (i preko 5 m dubine). U napuštenim šljunčarama na više mjesta se ilegalno odlaže otpad (komunalni, industrijski i glomazni). Procjenjuje da je oko 31 ha devastiranih površina poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te zemljišta u granicama vodnog dobra ili nešto manje od % ukupne promatrane površine.

Poljoprivredna proizvodnja U II. zoni zaštite izvorišta vode nalazi se oko 42 ha površine zemljišta koji se koristi za uzgoj poljoprivrednih

kultura (žitarice, kukuruz, krumpir, povrtno bilje te krmno bilje). Prilikom proizvodnje poljoprivrednih proizvoda koriste se male količine umjetnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja, ali se koriste herbicidi na bazi atrazina koji su vrlo štetni za kakvoću podzemnih voda. Dio stajskog gnoja i danas se upotrebljava na poljoprivrednim površinama. U III. zoni zaštite izvorišta vode nalazi se oko 304 ha poljoprivrednih površina.

Odvodnja otpadnih voda Na području zona sanitarne zaštite crpilišta Kosnica I. faza nije izgrađen sustav javne odvodnje otpadnih i

oborinskih voda. Odvodnja sanitarnih voda iz građevina obavlja se uglavnom putem sabirnih odnosno septičkih jama, koje uglavnom nisu izvedene vodonepropusno. Jedina skupina građevina koja posjeduje sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica jest Prognaničko naselje u Velikoj Kosnici, no taj uređaj nije u funkciji i potrebno ga je rekonstruirati.



Korištenje vodnih snaga Razmjerno veliki hidroenergetski potencijal koristi se samo u gornjem dijelu toka rijeke Save (hidroelektrane u Sloveniji: Moste, Medvode, Savice i Trata). U cilju iskorištavanja energetskog potencijala rijeke Save, koji na području Zagrebačke županije iznosi oko 1000 GWh godišnje (od čega je moguće 60% iskoristiti za proizvodnju električne energije), na predmetnom području Plana, predviđa se izgradnja hidroelektrane HE Drenje. Zahvat HE Drenje predviđen je Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornim planom Zagrebačke županije te Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice.

C) Zaštita od štetnog djelovanja voda Obrana Zagrebačke županije od poplave savskih voda provodi se unutar višenamjenskog sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja. Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja predstavlja niz postojećih i planiranih građevina i zahvata kojima se nastoji osigurati razina zaštite gradova i naselja, gospodarskih objekata, zaštita prirode, športa i rekreacije te uvjeti za stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Koncept obrane od poplave Srednjeg posavlja zasniva se na učinku redukcije vršnog protoka vodnog vala pri izlijevanju velikih voda u retencijske prostore, samo što je nekontrolirano izlijevanje u prirodnom stanju zamijenjeno kontroliranim upravljanjem vodnim masama uz pomoć izvedenih objekata sustava. Sustav pokriva područje od Zagreba odnosno Karlovca na zapadu do Nove Gradiške, preciznije do Mačkovca kao izlaznog profila na Savi, na istoku.

Područje - naziv Namjena sustava Vodne građevine

Srednje posavlje Zaštita od poplava, zaštita prirode, šport i

rekreacija

Obrambeni nasipi, nizinske retencije,

distribucijske građevine, oteretni kanali

Izvor: Strategija upravljanja vodama ("Narodne novine" broj 91/2008) Zbog opsežnosti radova predviđene su etape izvođenja. Vrijednost do danas sagrađenih objekata zaštitnog sustava iznosi oko 40% ukupnog iznosa investicije. Djelomično sagrađenim kanalima Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa, kontrolnim objektima Jankomir, Prevlaka, Trebež, rekonstruiranim i novosagrađenim nasipima uz Savu, te retencijom Lonjsko polje, povećana je postojeća, retencijska sposobnost (prirodnog stanja) i postignuti pozitivni učinci koji se odražavaju na režimu visokih voda. Izvedenim radovima zaštićeni su bitni dijelovi riječnih dolina, omogućena je određena kontrola režima velikih voda Save i pritoka kao i sigurno korištenje značajnih poljoprivrednih površina.

Na širem području obuhvata Plana smješten je oteretni kanal Odra, kao dio sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja. Oteretni kanal Odra je temeljem Odluke o popisu voda I. reda ("Narodne novine", broj 79/10) svrstan u vode I. reda. Kanal Odra izgrađen je od preljevnog objekta u desnom savskom nasipu kod Jankomira, uzvodno od Zagreba, do ceste Veleševac-Peščenica na području Općine Orle. Duljina kanala Odra je 31 km što je cca 60% od njegove ukupne, planirane duljine koja iznosi 51 km. Rijeka Odra koja se nalazi dijelom unutar obuhvata Plana ulijeva se preko "sifona" u oteretni kanal Odra. Kanal Odra ima dvojaku funkciju:

rasterećenje velike savske vode, odnosno obrana Zagreba od 1000-godišnjih velikih voda, glavni je recipijent unutarnjih voda Odranskog polja, područja lateralnog kanala Lomnica i u prvoj fazi

izgradnje sifona područja sliva prirodnog toka Odre do Donje Poljane. Kao glavni recipijent gotovo se uvijek događa da kanal Odra ne može primiti vode pripadnog prirodnog sliva Odre, te je nužno zatvoriti ulazni dio sifona pomoću ustave, koja je za tu svrhu i izvedena.

Reducirani protoci rijeke Save postižu se kanalom Odra, koji je dimenzioniran prema ovim kriterijima:

aktiviranje započinje kod protoka Save od približno 1900 m3/s, a postiže se automatski preko lateralnog preljeva u desnom savskom nasipu, dužine 1000 m, lociranog kod Jankomira;

pri pojavi 100-godišnjeg protoka Save od 3650 m3/s, kanalom se oterećuje 1000 m3/s (kroz Zagreb tada prolazi 2650 m3/s), što je mjerodavni protok za dimenzioniranje kanala. Nadvišenje popratnih nasipa kanala u tom slučaju prema projektu iznosi 1.2 m;

pri pojavi 1000-godišnjeg protoka Save od 4780 m3/s, kanalom se rasterećuje 1510 m3/s (kroz Zagreb- 3270 m3/s). U tom slučaju razine vode u kanalu nalaze se ispod ili u razini krune popratnih nasipa.

Plavljenje Odranskog polja odnosno dijelova područja Grada Velika Gorica i Općine Orle događa se i zbog prelijevanja savskih nasipa u vrijeme velikih voda nizvodno od Grada Zagreba. Naime, područja u desnom zaobalju Save od Zagreba do Siska imaju nižu razinu sigurnosti od potrebne, jer je zaštitni sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja nedovršen, a postojeći obrambeni nasipi na mnogim su mjestima nedovoljno visoki. Razlozi tome su, jednim dijelom neujednačeni kriteriji dimenzioniranja visine krune nasipa, a većim dijelom su razlozi klizanje i urušavanje nasipa zbog loših materijala ugrađenih u nasip, te zbog nekvalitetne izvedbe nasipa.



Od velikih voda Save primjereno je zaštićen samo grad Zagreb od Podsusedskog mosta do Mičevskog mosta u duljini 20 km, koji ima stupanj osiguranja od poplava 99.9%, tj. branjen je od 1000-godišnjih velikih voda. A.1.2.7. ENERGETSKI SUSTAV

Cijevni transport plina i nafte Na predmetnom području smješteni su magistralni plinovodi u vlasništvu Plinacro d.o.o.:

magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700, radnog tlaka 75 bara Lučko - Ivanja Reka magistralni plinovod DN 500, radnog tlaka 50 bara Zagreb zapad - istok, magistralni plinovod DN 400, radnog tlaka 50 bara Zagreb jug - Velika Gorica.

Visokotlačni plinovodi Lučko - Ivanja Reka DN 700 i Zagreb zapad - istok DN 500 položeni su u zajedničkom koridoru, sjevernom stranom autoceste A3 (obilaznica Zagreba). Visokotlačni distributivni plinovod Zagreb jug - Velika Gorica DN 400 smješten je uz državnu cestu D 30 i D408, na dijelu od mjerno redukcijske stanice (MRS) Zagreb - jug do redukcijske stanice (RS) Velika Gorica i Pleso. U nadležnosti Gradske plinare Zagreb izvedeni su distribucijski visokotlačni plinovodi VTP DN300 prema naselju Velika Gorica i VTP DN 300/250 prema Zračnoj luci Zagreb i naselju Pleso. U potpunosti je izvedena srednjotlačna plinska mreža s pripadnim plinskim kućnim priključcima za distribuciju prirodnog plina na području naselja Mičevec, Velika Mlaka i Rakarje. Također je izrađena projektna dokumentacija za srednjotlačnu plinsku mrežu naselja Donje Turopolje i Kobilići te za distribucijski visokotlačni plinovod VTP DN200 po Sisačkoj ulici za opskrbu prirodnim plinom planirane PRS Vukovina. Na predmetnom području nema izgrađenih objekata za cijevni transport nafte. Elektroenergetika Na predmetnom području smješteni su nadzemni elektroenergetski vodovi za prijenos električne energije naponskog nivoa od 110 kV do 400 kV:

220 kV dalekovod TS Mraclin - TS Žerjavinec-TS Cirkovce (Slovenija), 110 kV dalekovod TS Mraclin - TS TE-TO Zagreb, 110 kV dalekovod TS Mraclin - TS 110 kV Resnik, 110 kV dalekovod TS TE-TO Zagreb - TS Rakitje.

Neposredno uz granicu obuhvata Plana, u blizini naselja Novo Čiče, smještena je transformatorska stanica TS110/10(20) kV Velika Gorica koja je sa dva paralelna 110 kV dalekovoda povezana sa TS 220/110 kV Mraclin. DP Elektra Zagreb, Pogon Velika Gorica, opskrbljuje električnom energijom, putem distributivne mreže nižih naponskih razina, Grad Veliku Goricu te općine Pokupsko, Kravarsko i Orle. Obnovljivi izvori energije Na predmetnom području nema izgrađenih postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju koja su priključena na prijenosnu ili distribucijsku mrežu. A.1.2.8. GROBLJA Unutar obuhvata Plana nalaze se dva mjesna groblja: Mjesno groblje Ščitarjevo (u naselju Drenje Ščitarjevsko) i Mjesno groblje Bukevje. Neposredno uz granicu obuhvata, s njene vanjske strane, smješteno je i Mjesno groblje Novo Čiče. Mjesna groblja Ščitarjevo (Grad Velika Gorica) i Bukevje (Općina Orle) evidentirana su kao kulturno - povijesna vrijednost lokalnog značaja, u kategoriji memorijalnih obilježja. U studenom 2009. godine donesen je Detaljni plan uređenja proširenja groblja Ščitarjevo.



A.1.2.9. GOSPODARENJE OTPADOM Komunalni otpad Komunalni otpad je, sukladno važećem Zakonu o otpadu, otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na: 1. sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga štetnog utjecaja na okoliš, 2. obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti i 3. skrb za odlagališta koja su zatvorena. Gradovi i općine dužni su osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Komunalno gospodarstvo je u nadležnosti općina i gradova koji organiziraju i obavljaju djelatnosti skupljanja otpada, odvojenog skupljanja otpada, skupljanja i odvoza glomaznog otpada, čišćenje „divljih“ odlagališta otpada i konačno odlaganje komunalnog otpada na odlagalište. Prema podacima „Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije“ (DVOKUT ECRO d.o.o., 2008.), komunalni otpad se sa područja Grada Velike Gorice odvozi na uređeno odlagalište Mraclinska Dubrava (na području Grada Velike Gorice, izvan obuhvata ovog Plana), a sa područja Općine Orle odvozi se izvan Zagrebačke županije, na područje Karlovačke županije. Na odlagalištu Mraclinska Dubrava dovršen je 2008. godine projekt sanacije starog dijela odlagališta koji je zatvoren i saniran. Na novom dijelu odlagališta pušen je u rad uređaj za pročišćavanje procjednih voda, a planira se i gradnja pogona za obradu građevinskog otpada i otpada od rušenja, u sklopu reciklažnog centra Mraclin. Odvojeno se u Velikoj Gorici skupljaju staklo, papir, PET, metal, lijekovi, otpadna ulja, baterije, auto gume, elektronska oprema, stiropor, otpadna odjeća i obuća, zeleni otpad, tvrda i meka plastika, fluo-cijevi te opasni otpad iz domaćinstva. Na području Općine Orle odvojeno se skuplja samo staklo. Ilegalna odlagališta otpada Lokacije ilegalnih („divljih“) odlagališta otpada brojne su na području obuhvata. Najveće su na području ilegalnih iskopa šljunka, između zagrebačke obilaznice i savskog nasipa. I ovdje je, kao i kod ilegalnih iskopa šljunka, riječ o području na kojem postoji velika opasnost od prodiranja štetnih tvari u I. zonu vodocrpilišta Kosnica, kao i u znatno šire područje potencijalnog vodocrpilišta, stoga je potrebna hitna sanacija ovih i drugih ilegalnih odlagališta. Podaci o ilegalnim odlagalištima navode se iz posljednjeg službenog dokumenta Zagrebačke županije koji se odnosi na ovu problematiku, a riječ je o „Popisu otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije“ (Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, 2004. godine). Pri izradi Popisa podaci su prikupljeni od svih nadležnih upravnih odjela gradova i općina, a zatim sistematizirani i implementirani u GIS sustav prostornog uređenja Zagrebačke županije. U nastavku se daje tabelarni pregled količina i vrsta otpada na lokacijama ilegalnih odlagališta u obuhvatu Plana, a zatim i kartografski prikaz navedenih lokacija. Treba napomenuti da su u proteklih pet godina neka ilegalna odlagališta djelomično sanirana i smanjena, no pojavila su se i nova, manja odlagališta, za koja se također određuje obveza sanacije u sljedećim poglavljima ovog Plana, a lokacije prikazuju na Kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja i zaštite prostora.

Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području obuhvata Plana

Redni broj

Lokacija Površina (m2)

Količina (m3)

Vrsta otpada

Grad Velika Gorica: 1. Raskrižje ceste Velika Gorica-Ščitarjevo i

Novo Čiče-Ščitarjevo 200 1.000 Nešto zemlje i poljoprivrednog

otpada, komunalni otpad 8. Put uz šljunčaru Novo Čiče 200 1.000 Zemlja i građevinski otpad, smeće 9. Okolica vojarne sjeverno od Plesa i Rakarja 2.000 5.000 Razne vrste otpada 12. Šuma Čički gaj, uz rub potoka Želin 2.000 5.000 Razne vrste otpada 13. Šumski put između Čičke Lazine i Kobilića 2.000 5.000 Glomazni metalni otpad, građevinski

otpad, poljoprivredni otpad 21. Veliko divlje odlagalište u iskopima šljunka

pored Ranžirnog kolodvora 10.000 10.000 Uglavnom građevinski otpad, stare

automobilske gume, namještaj, stara vozila i bijela tehnika te smeće

22. Divlja odlagališta pokraj ceste uz savski nasip

2.000 (x3)

1.000 (x3)

Uglavnom građevinski otpad, stare automobilske gume, namještaj, stara vozila i bijela tehnika te smeće

23. Velika divlja odlagališta na području ilegalnih iskopa šljunka između Kosnice, Ščitarjeva i savskog nasipa

10.000 10.000 Uglavnom građevinski otpad, stare automobilske gume, namještaj, stara vozila i bijela tehnika te smeće

24. Veliko divlje odlagalište uz zagrebačku obilaznicu, ispod mosta

2.000 10.000 Uglavnom građevinski otpad, stare automobilske gume, namještaj, stara vozila i bijela tehnika te smeće

Općina Orle: 1. Naselje Obed 4.000 1.700 Nije navedeno UKUPNO:

37.400 51.700



Slika 52: Lokacije ilegalnih odlagališta otpada u obuhvatu Plana Izvor: Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Zagrebačke županije (Zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Zagrebačke županije, 2004.)

Proizvodni otpad Proizvodni otpad je, sukladno Zakonu o otpadu, otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Prvi sustavni podaci o opasnom i neopasnom proizvodnom otpadu započeli su se prikupljati u Zagrebačkoj županiji temeljem obveze uspostave Katastra onečišćivača. U nastavku se iznose podaci o količinama prijavljenog proizvedenog, skupljenog i obrađenog neopasnog i opasnog proizvodnog otpada prijavljenim u Katastar emisija u okoliš za Zagrebačku županiju, za 2006. godinu (Izvor: Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, 2008.):

Proizvedeno (t) Skupljeno (t) Obrađeno (t)

Neopasni otpad 27 838,30 22 813,12 2 322,02

Opasni otpad 3 644,68 5 493,68 737,40

U Zagrebačkoj županiji su se kao proizvođači otpada prijavili gospodarski subjekti iz sljedećih industrijskih djelatnosti: nafta i plin, drvna, mesna i mesoprerađivačka industrija, auto-servisi, proizvodnja boja i lakova, proizvodnja baterija, metalna, građevna, prehrambena, farmaceutska, tekstilna i grafička industrija. Opasni otpad Opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni prema Zakonu o otpadu, a obvezno sadrži jedno ili više svojstava utvrđenih Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s Katalogom otpada i Listom opasnog otpada. Tek se dio opasnog proizvodnog otpada s područja Zagrebačke županije zbrinjava posebno uspostavljenim podsustavima gospodarenja (proizvođač – ovlašteni sakupljač – ovlašteni obrađivač). Uglavnom se radi o opasnom otpadu visoke energetske vrijednosti koji se spaljuje u raznim energetskim objektima, cementarama, ljevaonicama i rafinerijama (otpadna ulja, zauljena ambalaža i sl.). Ostatak, budući da na području Zagrebačke županije trenutno ne postoji niti jedna građevina za skladištenje i/ili obradu opasnog ili neopasnog proizvodnog otpada, isto tako niti jedno odlagalište koje zadovoljava zakonske propise za odlaganje opasnog ili neopasnog proizvodnog otpada, ili se izvozi, ili se ilegalno odlaže na odlagališta komunalnog otpada, koja nisu adekvatno uređena ni za prihvat komunalnog otpada, a kamoli opasnog proizvodnog otpada. Neopasni proizvodni otpad također često završava na odlagalištima komunalnog otpada, odbačen na ilegalne "divlje" deponije, ili "obrađen" na za okoliš manje prihvatljiv način (paljenje kablova, paljenje poljoprivrednog otpada, itd.). Također, prema navodu Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, podaci iz Katastra emisija u okoliš o prijavljenim količinama neopasnog i opasnog otpada za Zagrebačku županiju te o broju prijavljenih proizvođača, sakupljača i obrađivača, nisu potpuni pa tako niti usporedivi za različite periode, a iz njih se ne može očitati ni podatak koji bi se odnosio samo na područje obuhvata Plana.



A.1.2.10. ZNAČAJKE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Najistaknutiji prostorno estetski elementi, koji određuju sliku obuhvaćenog područja, su rijeka Sava i ravničarski dio Turopolja. Područje je bogato prirodnim vrijednostima koje su prepoznate i evidentirane Prostornim planom Zagrebačke županije, Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice i Prostornim planom uređenja Općine Orle. Tako su na području obuhvata Plana prepoznate sljedeće prirodne vrijednosti koje se predlaže štititi Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 70/05, 139/08): 1. U KATEGORIJI PARK ŠUME: Hrastov šumarak uz Zračnu luku Zagreb (Velika Gorica) Hrastov šumarak na aerodromu Pleso nalazi se preko puta pristanišne aerodromske zgrade. Predstavlja posljednji ostatak nekadašnje autohtone šume hrasta. Na većoj površini hrast je relativno zdrav. 2. U KATEGORIJI ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA: Izvorišno područje rijeke Odre (Velika Gorica, Orle) Izvorišno područje rijeke Odre u njenom gornjem dijelu tipični je nizinski ruralni krajolik na kojem je isprepletena bogata hidrološka mreža, koju čini niz potoka (Želin, Kosnica, Ribnica, Bapča i dr.) što izviru brojnim bistrim i snažnim izvorima (tzv. “oka”). Područje je važno s hidrološkog, vodoopskrbnog i botaničkog stajališta, a bogato je i ptičjim vrstama. Vegetaciju područja čini vrba, joha, nešto topole, trstici i šaševi. Danas je to područje dosta obezvrijeđeno neprimjerenom izgradnjom, neriješenom kanalizacijom, kao i strogo tehničkom regulacijom pojedinih vodotoka, te ponašanjem samih stanovnika tog područja koji nekontrolirano odlažu otpad zatrpavajući pojedine izvore. 3. U KATEGORIJI SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE: Park oko župne crkve Sv. Martina u Ščitarjevu (Velika Gorica) Crkva i prostrano dvorište opasani su ogradom s dva ulazna portala. Ispred ulaznog portala sačuvao se lijep primjerak stoljetnog stabla divljeg kestena. U prostoru parka očuvala su se pojedinačna stabla kao i izvorna ograda. 4. U KATEGORIJI SPOMENIKA PRIRODE: Hrast lužnjak uz pokos savskog nasipa u Bukevju (Orle) Soliterno stablo hrasta dominira svojim habitusom na savskom nasipu kao reper u prostoru. Nalazi se na dijelu savskog nasipa kraj sela Bukevje. Stablo je vitalno i pravilnog habitusa s razgranatom krošnjom. Nadalje, navedenim su prostornim planovima izdvojena i područja osobito vrijednih predjela - prirodnih i kultiviranih krajobraza, koji se štite prostorno planskim mjerama ovih planova. Među takvim predjelima u razmatranom se obuhvatu površinom ističe Pojas uz rijeku Savu (Velika Gorica, Orle), prepoznat kao osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz. U tipičnom nizinskom ruralnom krajoliku ističu se meandri s karakterističnom vegetacijom nizinskih šuma u sastavu vrba, joha, topola, hrasta lužnjaka i nešto poljskog jasena koji se izmjenjuju u slici krajolika s tradicijskim naseljima i zaselcima, gdje su se još očuvale drvene kuće. Uređenjem i regulacijom Save gube se prirodne značajke krajobraza, refugiji flore i faune, te se time umanjuje biološka raznolikost kraja. Uvjeti korištenja evidentiranih prirodnih vrijednosti i osobito vrijednog predjela navode se u daljnjim poglavljima ovog Plana. Sve navedene površine prikazane su na Kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja i zaštite prostora, kao i na Kartogramu 12: Zaštićene prirodne vrijednosti, krajobraz i Ekološka mreža. Ekološka mreža Uredbom o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine“, broj 109/07) proglašena je Ekološka mreža Republike Hrvatske sa sustavom ekološki značajnih područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. Ovim se Planom utvrđuje da područje obuhvata Plana zadire u područje ekološke mreže. Sukladno podacima iz Pregledne karte područja ekološke mreže RH, koja je sastavni dio Uredbe, u kartografski prikaz 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora ucrtana su međunarodno važna područja za ptice, kao i važna područja za divlje svojte i staništa. Iz prikaza je vidljivo da obuhvat Plana zahvaća, dijelom ili u cijelosti, sljedeća područja Ekološke mreže Republike Hrvatske:

MEĐUNARODNO VAŽNA PODRUČJA ZA PTICE R. BR. ŠIFRA NAZIV PODRUČJA

1. HR1000002 Sava kod Hruščice (s okolnim šljunčarama) 2. HR1000003 Turopolje

VAŽNA PODRUČJA ZA DIVLJE SVOJTE I STANIŠNE TIPOVE R. BR. ŠIFRA NAZIV PODRUČJA

3. HR2000414 Izvorišno područje Odre 4. HR2000631 Odra 5. HR2001031 Odra kod Jagodna 6. HR2001116 Sava 7. HR2000531 Novo Čiče



Smjernice zaštite za sva navedena područja navode se u daljnjim poglavljima ovog Plana. Vrste stanišnih tipova Stanište je jedinstvena funkcionalna jedinica ekološkog sustava, određena zemljopisnim, biotičkim i abiotičkim svojstvima. Sva staništa iste vrste čine jedan stanišni tip. Vrste stanišnih tipova na području obuhvata Plana prikazane su na Kartogramu 8: Karta staništa. Riječ je o izvodu iz Nacionalne karte staništa, koja je sastavni dio Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova („Narodne novine“, broj 7/06), a koja se kao GIS baza podataka čuva i dopunjuje u Državnom zavodu za zaštitu prirode. Navedenim Pravilnikom propisane su vrste stanišnih tipova, oblik, sadržaj i način korištenja karte staništa, ugroženi i rijetki stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju, te mjere za očuvanje ugroženih i rijetkih stanišnih tipova u povoljnom stanju. Na navedenom su kartogramu vidljive vrste stanišnih tipova na razmatranom području, razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa. Ovaj dokument čuva se u Državnom zavodu za zaštitu prirode i objavljuje na njihovoj internetskoj stranici. Od stanišnih tipova na razmatranom području prevladavaju Mozaici kultiviranih površina te, u nešto manjoj površini, Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama. Od ostalih stanišnih tipova, zastupljenih u manjim površinama, izdvajamo: Mezofilne livade Srednje Europe, Vlažne livade Srednje Europe, Mješovite hrastovo grabove i čiste grabove šume, Poplavne šume vrba, Poplavne šume topola, Poplavne šume crne johe i poljskog jasena, Poplavne šume hrasta lužnjaka, Vrbici na sprudovima. Većina navedenih, manjom površinom zastupljenih stanišnih tipova, pripada skupini ugroženih i rijetkih stanišnih tipova za koje se, navedenim Pravilnikom, određuje obveza utvrđivanja prisutnosti, stanja očuvanosti i mjera očuvanja u dokumentima prostornog uređenja. Ugroženi stanišni tipovi su oni koji nisu u povoljnom stanju i/ili im prijeti nestanak na području Republike Hrvatske, te oni stanišni tipovi koje je potrebno očuvati u povoljnom stanju temeljem obveza preuzetih međunarodnim sporazumima. Stanišni tip je u povoljnom stanju ako: je njegovo prirodno područje rasprostranjenosti i površina koju pokriva stabilna ili se povećava/ postoji, i u skoroj budućnosti će se vjerojatno održati, specifična struktura i funkcije nužne za njegov dugoročni opstanak/ je zajamčeno povoljno stanje njegovih značajnih bioloških vrsta. Prema podacima Državnog zavoda za zaštitu prirode, ovim se Planom utvrđuje prisutnost sljedećih ugroženih i rijetkih staništa koja zahtijevaju provođenje mjera očuvanja: C1.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. C1.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje. Ograničene su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa. C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci (Red AGROSTIDETALIA STOLONIFERAE Oberd. 1967) – Navedenoj zajednici pripadaju vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci nizinskog vegetacijskog pojasa. D2.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora. E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930) E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931) E3..2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) – Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja. E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma. Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova navode se u daljnjim poglavljima ovog Plana.

1 Ugroženi su samo pojedini stanišni podtipovi unutar navedene klase staništa (C) 2 Ugroženi su samo pojedini stanišni podtipovi unutar navedene klase staništa (D) 3 Ugroženi su samo pojedini stanišni podtipovi unutar navedene klase staništa (E)



Naseljenost životinjskih vrsta Zastupljenost životinjskih vrsta na razmatranom području (nešto širem od područja obuhvata ovog Plana) detaljno je analizirana elaboratom „Studija o utjecaju na okoliš HE Drenje“ (Elektroprojekt, 2006.), iz kojeg se daje sljedeći izvod: A) Beskralješnjaci Od faune beskralješnjaka na prostoru obuhvata Plana, kao važan indikator stanja okoliša, ističe se skupina leptira (Lepidoptera). Na temelju analize literaturnih podataka sakupljanih u terenskim istraživanjima u posljednjih petnaestak godina na prostoru Save kod Drenja te analiziranih literaturnih podataka (Mladinov, 1958; Kučinić, 1997) utvrđeno je na ovom području 131 vrsta leptira. Ovdje se daje kratak pregled četiri vrste: Papilio machaon Linnaeus, 1758 – lastin rep Lastin rep pripada skupini najvećih europskih leptira. Zbog relativno malih populacija mužjaci i ženke sakupljaju se za vrijeme parenja u većem broju na sunčanim mjestima, najčešće na livadama ili čistinama na vrhovima brežuljaka. Biljke hraniteljice su u pravilu vrste iz porodice štitarki: divlji peršin (Aethusa cynapium), divlja mrkva (Daucus carota) i kopar (Anthum graveolens). Na prostoru Hrvatske čest je faunistički element, iako ne brojan. Susrećemo ga u nizinsko-kontinentalnom, središnje-planinskom i mediteranskom dijelu. Iphiclides podalirius (Linnaeus, 1758) – prugasto jedarce Prugasto jedarce pripada našim najljepšim leptirima. Ovisno od područja i klimatskih značajki pojavljuje se u jednoj, dvije ili tri generacije. Tipična staništa ovog leptira su otvoreni prostori s grmljem, rubovi šuma, livade. Biljke hraniteljice i ovipozicijske biljke su različite vrste iz roda Prunus, uključujući i kultivirane vrste: Prunus spinosa, P. amygdalus, P. avium, P. domestica, P. persica i dr. Na području Hrvatske česta vrsta koja se pojavljuje u svim dijelovima nizinsko-kontinentalnog, središnje-planinskog i mediteranskog područje. Apatura iris (Linnaeus, 1758) - velika modra preljevalica Jedan od najljepših i najvećih europskih danjih leptira. Leptir ima jednu generaciju. Hrani se lišćem raznih vrsta vrba: Salix caprea, S. cinerea, S. aurita. Na području Hrvatske pojavljuje se najčešće u kontinentalnom i središnje-planinskom dijelu, uvijek u vlažnim, šumovitim područjima, izbjegavajući gusta, tamna šumska staništa. Naseljava staništa koja karakteriziraju različite vrste vrba. Euplagia quadripunctaria (Linnaeus, 1758) Što se tiče zabilježenih vrsta kod skupine noćnih leptira, utvrđena je samo vrsta iz porodice medonjica Euplagia quadripunctaria koja se nalazi na popisu ugroženih vrsta u Europi Natura 2000. Ova vrsta čest je faunistički element u fauni Hrvatske u njenom nizinskom, središnje-planinskom i kontinentalnom području. Kao i kod skupine danjih leptira ova vrsta treba livadna i grmovita staništa B) Kralješnjaci Ribe Sastav vrsta riba promatranog područja, kao i njihovi međusobni odnosi, upućuju na značajke pojedinih staništa i odraz su svih ekoloških čimbenika, ali i ljudskih djelovanja na tom području. Sava na ovom potezu polako gubi brzinu i snagu te postupno prelazi u nizinsku rijeku, što je posebice uočljivo nizvodno od mosta zagrebačke obilaznice. Područje pripada između zone mrene i zone deverike s miješanom ihtiofaunom: mrene, klena, ali i deverike i šarana. Na promatranom području Save živi jedna vrsta kružnousta i oko 46 vrsta riba (39 vrste su utvrđene, a za 7 vrsta se pretpostavlja da živi u barama i rukavcima šireg promatranog područja). Utvrđene vrste riba pripadaju u 12 porodica. Osnovna značajka ihtiopopulacija na promatranom području je da u zajednici riba prevladavaju ciprinide (šaranke). Ekološki gledano, zajednica riba rijeke Save ima pretežno reofilni karakter, sa pojedinim eurytopnim elementima. Reofilne vrste preferiraju brže tekuće vode, sa većom količinom kisika i nižom temperaturom vode. Reofilne vrste riba ovog područja su: mladica (Hucho hucho), potočna pastrva (Salmo trutta), veliki vijun (Cobitis elongata), dvoprugasta uklija (Alburnoides bipunctatus), mrena (Barbus barbus), podust (Chondrostoma nasus), tankorepa krkuša (Gobio uranoscopus), klen (Leuciscus cephalus), nosara (Vimba vimba). Vodozemci Rijeka Sava, a posebice okolna vlažna i močvarna područja čine skup vrlo vrijednih staništa i mjesta obitavanja vodozemaca (Mrakovčić i sur 2006.). Fauna vodozemaca ovog područja predstavlja faunu karakterističnu za srednju Europu, s nekim južnjačkim elementima kao npr. veliki vodenjak (Triturus carnifex). Zoogeografski gledano, 3 vrste su izraziti elementi palearktičke faune: smeđa krastača (Bufo bufo), zelena krastača (Bufo viridis) i gatalinka (Hyla arborea), dok su vrste šareni daždevnjak (Salamandra salamandra), mali vodenjak (Triturus vulgaris), žuti mukač (Bombina variegata), šumska smeđa žaba (Rana dalmatina), livadna smeđa žaba (Rana temporaria), velika zelena žaba (Rana ridibunda) i obična zelena žaba (Rana lessone) srednjoeuropske vrste. Na promatranom području zastupljeno je 13 vrsta, što predstavlja 65 % ukupnog broja vrsta vodozemaca nađenih u Hrvatskoj. Od 7 vrsta vodenjaka i daždevnjaka (repaša) koji žive u Hrvatskoj, u ovom području dolazi ih 4, dok su žabe (bezrepci) zastupljene sa 9 vrsta.



Većina vrsta promatranog prostora svojom su biologijom uglavnom vezani uz vlažna i vodena staništa. Staništa koje koriste vodozemci prema CORINE klasifikaciji su slatkovodne stajačice (22), tekućice (24), vlažni travnjaci i zajednice visoke zeleni (37), mezofilni travnjaci (38), priobalne i močvarne šume (44), vegetacija vodenih rubova (53), usjevi (82), voćnjaci i nasadi plantažnog drveća (83), drvoredi i seoski mozaički krajobrazi (84) i napuštena polja i ruderalna mjesta (87). Gmazovi Fauna gmazova promatranog područja uglavnom je porijeklom iz europskog prostora. Bjelouška (Natrix natrix), je palearktička vrsta, šire rasprostranjene europske vrste su sljepić (Anguis fragilis), livadna gušterica (Lacerta agilis), smukulja (Coronella austriaca). Uže rasprostranjene srednje-europske vrste, kojima je ovo središte areala su zidna gušterica (Podarcis muralis), bjelica (Elaphe longissima) i ribarica (Natrix tesellata). Pojedinim vrstama poput poskoka (Vipera ammodytes) ovo je skoro sjeverna granica areala (Mrakovčić i sur. 2005). Na širem području obuhvata Plana dolazi ukupno 11 vrsta gmazova među kojima su jedna vrsta kornjače, četiri vrsta guštera i šest vrsta zmija. Ptice Na nešto širem prostoru od obuhvata Plana zabilježeno je 186 vrsta ptica. Velik broj ptičjih vrsta zabilježenih na tom području rezultat je činjenice da je to područje bogato močvarnim staništima (Savica, Hruščica), ali također i rezultat dobre ornitološke istraženosti područja. Među zabilježenim vrstama 100 je vrsta recentnih gnjezdarica (75 vrsta ptica se gnijezdi unutar samog područja,a 25 vrsta su gnjezdarice šire okolice). Na ovom području zabilježeno je 113 preletnica (89 redovite, 24 rijetke) te 62 zimovalice (48 redovitih i 14 rijetkih). Dvije vrste su skitalice (siva čaplja i galeb klaukavac) i prisutne su cijele godine iako se ne gnijezde na tom području. Na ovom prostoru utvrđena su četiri osnovna tipa staništa s pripadajućim zajednicama ptica: zajednica ptica riječnih staništa, zajednica ptica močvarnih i jezerskih staništa, zajednica ptica mješovitih mozaičkih staništa te zajednica ptica naselja. Zajednicu ptica riječnih staništa čine ptice koje su neposredno vezane za riječna staništa: vodeni tok, obale (gole ili obrasle, niske ili strme) te šljunkovite sprudove i otoke (gole ili djelomično obrasle). Najvažnije vrste te zajednice su mala i crvenokljuna čigra, kulik sljepčić, mala prutka, bijela pastirica, bregunica i vodomar. Zajednicu ptica močvarnih i jezerskih staništa čine vrste koje su ishranom ili mjestom za gniježđenje vezane uz močvarna staništa i vode stajaćice uz rijeku Savu. Najvažnije vrste zajednice močvarnih i jezerskih staništa su gnjurci (mali i ćubasti), siva čaplja, crvenokljuni labud, razne vrste pataka među kojima je najbrojnija i najrasprostranjenija divlja patka. Zajednicu ptica mješovitih mozaičkih staništa čine vrste koje su ishranom ili gniježđenjem vezane uz mješovita mozaička staništa koja čine brojni šumarci, šikare, livade, zapuštene i aktivne poljodjelske površine i sl. Zbog prostranosti i raznolikosti ovog tipa staništa i pripadajuća zajednica ptica je najbrojnija, čini ju čak 100 vrsta ptica. Najvažnije među njima su razne grabljivice (kobac, jastreb, škanjac, tri vrste eja, tri vrste sokola), kokoške (fazan i trčka), golubovi (golub grivnjaš i grlica), kukavica, sove (mala ušara, šumska sova), djetlići (mali i veliki), žune (siva i zelena), trepteljke (prugasta i livadna), rusi svračak, crvendać, slavuj, batići, kos. Zajednicu ptica naselja čine vrste koje su ishranom ili gniježđenjem vezane uz gradove, sela, industrijske objekte itd. Najbrojnije su i najčešće gradski golub, gugutka, čiopa, kukmasta ševa, lastavica, piljak, mrka crvenrepka, vrabac, čavka i gačac. Sisavci Promatrano područje nastanjuje 51 vrsta sisavaca koje pripadaju slijedećim sistematskim kategorijama: kukcojedi (8), šišmiši (18), glodavci (14), zvijeri, (9) dvopapkari (2). Prema tome sisavci su najbrojnija i najzastupljenija skupina kralješnjaka (izuzev ptica) na promatranom području (Mrakovčić i sur. 2006.). U promatranom području 6 vrsta sisavaca je vezano uz vodena i vlažna staništa: močvarna i vodena rovka (Neomys fodiens i Neomys anomalus), vidra (Lutra lutra), vodeni voluhar (Arvicola terrestris), sivi štakor (Rattus norvegicus) i bizamski štakor (Ondatra zibethicus). Četrnaest vrsta sačinjava zajednicu malih sisavaca staništa poplavnih šuma hrasta lužnjaka. Dominantne vrste su riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i šumski miš (Apodemus sylvaticus) od glodavaca te šumska rovka (Sorex araneus) od kukcojeda. Riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) zauzima vlažnije, otvorenije položaje, s većom pokrovnošću zeljastog bilja. Poljski miš (Apodemus agrarius) zauzima mikrostaništa vlažnijih, šaševima obraslih dijelova šuma i šikara. Šišmiši su česti u istraživanom području. Poznato je da se staništa ovih vrsta u Europi opasno smanjuju. Zaštićene životinjske vrste A) Beskralješnjaci Od zabilježenih vrsta pet ima status zaštićenih vrsta od kojih su četiri iz skupine danjih: Papilo machaon, Iphiclides podalirius, Mellicta britomartis i Apatura iris, a jedna pripada skupini noćnih leptira Euplagia quadripunctaria. Prve četiri vrste zaštićene su zakonom u Republici Hrvatskoj i nalaze se na popisu Crvene knjige ugroženih vrsta Hrvatske (Šašić & Kučinić, 2004), a peta vrsta Euplagia quadripuinctaria L. iz porodice medonjica nalazi se na popisu ugroženih vrsta u Europskoj Uniji “Natura 2000”.



B) Kralješnjaci Ribe Pojedine vrste riba Hrvatske, zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode tj. Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N. 07/06.). Dvadeset i četiri svojte promatranog područja nalaze se na ovom pravilniku i to 10 u kategoriji strogo zaštićenih zavičajnih svojti, a 14 u kategoriji zaštićenih zavičajnih svojti. Šesnaest vrsta je zaštićeno prema nekoj od međunarodnih konvencija (Bernska konvencija, Direktiva o staništima i Bonnska konvencija) te se nalaze na dodacima istih konvencija. Vodozemci Sve vrste vodozemaca Hrvatske, zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode tj. Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N. 07/06.). Svih trinaest svojti promatranog područja nalazi se na ovom pravilniku i to 8 u kategoriji strogo zaštićenih zavičajnih svojti, a 5 u kategoriji zaštićenih zavičajnih svojti. Vodozemci ovog područja obuhvaćeni su zaštitom i prema Bernskoj konvenciji (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa), na temelju direktive Europske unije o zaštiti prirodnih staništa te divlje faune i flore (Habitats Directive) i prema kriterijima ugroženosti IUCN Međunarodne unije za zaštitu prirode). Gmazovi Gotovo sve vrste gmazova Hrvatske zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode tj. Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N. 07/06.). Svih 11 svojti gmazova promatranog područja nalazi se na navedenom pravilniku i to 6 u kategoriji strogo zaštićenih zavičajnih svojti, a 5 u kategoriji zaštićenih zavičajnih svojti. Gmazovi ovog područja obuhvaćeni su zaštitom i prema međunarodnim konvencijama (Konvenciji o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa - Bernska konvencija) i Direktivi Europske unije o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Habitats Directive). Ptice Od 186 ptičjih vrsta zabilježenih na ovom području 164 vrste su zaštićene temeljem Zakona o zaštiti prirode, a 17 vrsta je zaštićeno Zakonom o lovu. (Radović i ostali 2005.). Samo pet vrsta: šojka, svraka, čavka, gačac i siva vrana nisu zakonom zaštićene. Na zaštitu najvećeg broja zabilježenih vrsta obavezuju i međunarodne konvencije kojih je Hrvatska potpisnica (Konvencija o zaštiti europskih vrsta i staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonska konvencija), EU Direktiva o pticama). Sisavci Prema Zakonu o zaštiti prirode te Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N. 07/06.), 34 svojte sisavaca promatranog područja je zaštićeno. Dvadeset dvije svojte su u kategoriji strogo zaštićenih zavičajnih svojti, dok je 12 svojti u kategoriji zaštićenih zavičajnih svojti. Pravilnikom o lovostaju štiti se 8 vrsta sisavaca koji se smatraju lovnom divljači. Na IUCN-ovom popisu ugroženih sisavaca Europe nalazi se 11 vrsta. Prema popisima Bernske konvencije koja štiti europske divlje vrste i prirodna staništa 37 vrsta područja interesa je zaštićeno, a prema Direktivi Europske unije o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Habitats Directive) 30 vrsta. Osamnaest vrsta šišmiša zaštićene su dodatno Bonnskom konvencijom koja štiti migratorne vrste životinja.

Slika 53: Orao štekavac i Mali gnjurac - zaštićene životinjske vrste Izvor: Hrvatski prirodoslovni muzej



A.1.2.11. ZNAČAJKE KULTURNE BAŠTINE Za potrebe izrade ovog Plana Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, u suradnji s APE d.o.o. Zagreb, izradilo je u studenom 2009. godine stručnu podlogu pod nazivom „Konzervatorska podloga za Prostorni plan područja posebnih obilježja vodocrpilište Črnkovec - Zračna luka Zagreb“. Cilj izrade ove dokumentacije bila je detaljna inventarizacija stanja kulturne baštine, koja se temelji na postojećim popisima vođenim u Ministarstvu kulture. U sklopu poglavlja koje obuhvaća analize i vrednovanje provedena je revizija i reambulacija evidencija kulturnih dobara koje su bile pripremane za Prostorne planove uređenja Grada Velika Gorica i Općine Orle. Objedinjeni su i sistematizirani podaci o arheološkoj baštini dobiveni istraživanjima i rekognosciranjima terena za potrebe izrade studija utjecaja na okoliš na razmatranom području (Obilaznice grada Velika Gorica, Dionice auto ceste Zagreb - Velika Gorica – Sisak, Zračne luka Zagreb i Hidroelektrane Drenje). Na temelju terenskih istraživanja ocjene stanja i ugroženosti kulturnih dobara, te analize predjela kulturnog krajolika provedeno je vrednovanje i stručne klasifikacije. Prema vrednovanim kategorijama izrađene su smjernice i preporuke za moguće i potrebne zahvate, kako bi se osigurala zaštita kulturnih dobara u okvirima održivog razvitka i spriječile devastacije i degradacije njezinih temeljnih vrijednosti. Cjelovita Konzervatorska podloga čuva se u dokumentaciji prostora Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije, a u ovom se Planu, po poglavljima, daju izvodi prilagođeni planskim rješenjima. Analiza povijesnog razvoja krajolika nizinskog područja Turopolja između rijeka Save i Odre Područje Turopolja bilo je naseljeno od prapovijesnih razdoblja, o čemu govore brojni arheološki nalazi; od keltskih do antičkih, kad Turopolje postaje dijelom rimske provincije Panonie. Počeci čovjekova života na ovom području sežu od paleolita iz kojeg su na širem području Turopolja zabilježena boravišta čovjeka koja su bila smještena uglavnom na povišenim položajima, uz potoke Vukomeričkih Gorica, dok pojavom proizvodnje hrane dolazi do demografskog širenja, te se u sve većem broju naseljavaju plodne nizine, naročito obale velikih vodotoka; grade se prva stalna naselja te utvrđuju trase važnih prometnih komunikacija. Na pogodnosti ovog prostora i bogatstvo života ukazuju nam kasnije prapovijesne kulturne pojave, naročito u bakreno i brončano doba. Tako je poznatoj Lasinjskoj kulturi (eponimni lokalitet Lasinja nasuprot Jamnice) ovo zapravo bilo matično područje, s kojeg se raširila sve do južnougarskih nizina. Pojavom metala došlo je do znatnijeg gospodarskog razvoja, poboljšanja načina života te izgradnje prvih utvrđenih naselja. Taj uzlet i prostorno širenje najzornije nam pokazuju kasno brončano dobni lokaliteti kao što su Velika Gorica, Staro i Novo Čiče, kao odrednice ovog razdoblja. Razdoblje starijeg i mlađeg željeznog doba - zapravo prijelaza iz prapovijesti u povijest, razdoblje novih kulturnih i ekonomskih pojava - samo potvrđuje kontinuitet naseljavanja i postojanost već utvrđenih komunikacija, što će najbolje potvrditi pojava rimske civilizacije.

Slika 54: Andautonija, dio rimskog grada prezentiran u dvorištu župnog dvora Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009. Antički lokalitet gradskog naselja Andautonija kao središta plemenske zajednice panonskih Ilira (Andautonijaca) i rimski municipij, utemeljen je na početku 1.st., da bi svoj vrhunac doživio u razdoblju od 3.-4.st. Područjem Turopolja prolazile su trase glavnih antičkih komunikacija. Andautonija se nalazila na cesti koja je spajala Varaždinske Toplice (Aquae Iasae) i Sisciu, koji su osnovali Kelti kao Segesticu



(današnji Sisak), kao municipij organiziran na mjestu današnjeg sela Ščitarjeva. Tridesetih godina 1. st. pr. Kr. započinje rimsko osvajanje Panonije, a time i uključivanje ovih prostora u sustav rimske civilizacije, a međurječje Save i Kupe prvi je put bilo urbanizirano dolaskom Rimljana. Urbanizacija je provedena izgradnjom glavnog naselja na rijeci Savi i povezivanjem prostora sustavom cesta, putova i mostova, te je tako započeo nov način organizacije života i prostora koju je Rim mogao provesti zahvaljujući svom kulturnom, gospodarskom i političkom stupnju razvitka. Rimljani preko ovog područja grade dvije državne ceste; jedna je iz Akvileje preko Emone (Ljubljana) vodila za Sisciju (Sisak), a druga iz Dalmacije preko Siscije i Andautonije za Poetovio (Ptuj) i dalje prema sjeveru. Smještaj teritorija Andautonije, odnosno položaj grada na važnim državnim prometnicama i rijeci Savi, te neposredna blizina Siscie - centra provincije, utjecao je na njezin nastanak, rast i razvoj. O pravnome statusu Andautonije svjedoče kameni spomenici s posvetnim natpisima iz 1 - 3. st. u kojima se Andautonija navodi kao municipij (grad sa samostalnom upravom). Osim što je Andautonija bila grad sa visokim pravnim statusom, kroz 400 godina bila je administrativno-upravni, ekonomski, kulturni te vjerski centar prostora omeđenog Medvednicom na sjeveru, Samoborskim gorjem na zapadu, Vukomeričkim goricama na jugu i rijekom Savom na istoku. Ostaci i tragovi antičke centurijacije agera šireg zamjetni su i u današnjem pejzažu i urbanim strukturama Velike Gorice. Ceste, ulice, kanalizacija, bedemski zidovi, javne zgrade te stambena arhitektura građeni su uglavnom od kamena, koji se dovozio iz kamenoloma na Medvednici (Vrapče, Bizek i Crna Voda kod Markuševca). U dvorištu župnog ureda istražena je u dužini od 27m vrlo dobro očuvana glavna prometnica smjera sjever - jug (cardo) popločena kamenim pločama. Otkriveni dijelovi zgrada za stanovanje s ostacima hipokaustičnih uređaja koji su topli zrak čuvali u prostoru ispod poda odakle se šupljim opekama - tubulima širio unutar zidova, ostacima zidnih slikarija, podnih mozaika i opločenjima podova kamenim pločicama ili opekom, upozoravaju na komfornu i estetsku opremljenost ovih zgrada prema višim standardima toga vremena. Nakon velike seobe naroda, tijekom 7.st., ovaj kraj naseljavaju Hrvati. Glavni komunikacijski smjerovi iz dalekih strana bili su prilazi sa sjeverozapada dolinom Krke i sjeveroistoka dolinom Lonje, te starom rimskom cestom koja je smjerom od Varaždina mimo današnje Marije Bistrice i Zagreba prolazila preko nizinskog područja Turopolja prema Topuskom. Ova se cesta u latinskim ispravama naziva via Murata i bila je u funkciji do 13. stoljeća. Teritorijalni ustroj područja i vlasnički odnosi unutar najstarije županijske upravno-teritorijalne organizacije već u najranijem razdoblju govore o prelaženju niza kraljevskih posjeda u ruke crkve i velikaša, te se postepeno stvaraju nove teritorijalne jedinice – vlastelinstva. Ova se kategorija feudalnog zemljišnog posjeda održala sve do ukinuća feudalnih odnosa u 19. st.. Vlastelinstva su bile temeljne ekonomske i upravno sudske jedinice feudalnog društva, te je većina od njih sačuvala svoju cjelovitost do kraja 16. st. Na takvim se vlastelinstvima naročito nakon provale Tatara (1212. godine) ubrzano podižu, uz podršku i suglasnost kralja, feudalne utvrde. Osim njih, s vremenom je rastao i broj manjih plemićkih ili crkvenih posjeda. U takvim se uvjetima specifično razvijalo područje plemenite općine Turopolje. Turopolje je u ranom srednjem vijeku plemenska župa, a 1255.g. hrvatsko-ugarski kralj Bela IV dodjeljuje Turopoljcima status plemića i samim tim privilegije, koje su stanovnici plemenite općine kasnije stoljećima branili. U 15. i 16.st. Turopolje je bilo napadano i pustošeno od Turaka, a tada su ostaci ostataka nekada slavnog kraljevstva sa strepnjom očekivali skoru propast zbog neprekidne turske opasnosti. Radi obrane svojih posjeda sagradili su u drugoj pol.15.st. grad Lukavec. Područje donjeg Pokuplja i Turopolja, omeđeno s istoka rijekama Savom i Odrom, krajem 12. ili početkom 13. stoljeća od kralja Emerika dobiva katolički viteški red ivanovaca i formiraju posjed - perceptorat Čičan. Svoje su središte sa samostanom smjestili u već postojećem istoimenom naselju. U preceptorat Čičan spadala su i sela Pešćenica, Lekenik, Kravarsko i Kupčina, a navedene im je posjede potvrdio i Bela IV. godine 1238.

Područje Čičana bilo je poznato po velikim hrastovim šumama koje su bile važan resurs ne samo za eksploataciju drva već i za svinjogojstvo kao važnu gospodarsku djelatnost ovog područja u srednjem vijeku. Krčenjem šuma dobivene su znatne površine obradive zemlje što je generiralo razvoj trgovine i veće naseljavanje cijelog područja. Uz razvoj naselja Čičana, središta ivanovačkog preceptorata, vezana je i utvrda Želin. Krajem 16. stoljeća utvrda Želin zajedno s imanjem stradala je od Turaka, a krajem 18. stoljeća bila je sasvim ruševna. Slika 55: Područje čičanskog preceptorata u 14. st. Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009.



Na karti iz 1572. prikazane su građevine i lokaliteti važni za obranu područja u razdoblju turskih osvajanja. Na području južno od Zagreba i rijeke Save ucrtani su kaštel Lukavec, utvrda Želin i Novigrad (uz selo Ruča). Obrambeni sustav tadašnje društveno političke konstelacije uvjetovao je izgradnju velikog broja utvrđenih gradova – burgova i wasserburgova na prirodno teže pristupačnim terenima. Ova je izgradnja u prvoj fazi bila potaknuta prodorom Tatara u Hrvatsku 1241. godine, a tijekom 14. i 15. stoljeća prodorom turske vojske. Topografski smještaj utvrđenih gradova jasno pokazuje da su određene strateški važne lokacije bile planski utvrđene. Može se konstatirati da su u okviru šireg obrambenog sustava utvrdama bile građene pojedine gore i rijeke, a na području obuhvata ovog Plana možemo govoriti o međurječju Save i Odre - Odranskom polju kojega su branile utvrde: Lukavec, Želin i Novigrad.

Slika 56: Područje Turopolja na izvodu s karte Sambusa Orteliusa 1572.god. Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009.

Područje obuhvata ovog Plana je u 16. stoljeću bilo podijeljeno između Turopoljske plemićke općine koja obuhvaća sjeverni dio područja između rijeke Save pa do Črnkovca, dok se vlastelinstvo Želin sa svojim vlastelinskim gradom (castrum) Želin, proteže između rijeke Save na istoku i Odre, a zapadna mu granica seže do blizine naselja Gorica i Vukovina. Turci su u svom pohodu 1578. godine spalili i razorili vukovinski kaštel i selo. Istočno od rijeke Save protezali su se posjedi Novigradskog vlastelinstva.

Slika 57: Vlastelinstva i plemićki posjedi sredinom 16. stoljeća i utvrda Želin na karti Jozefinske izmjere Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009. Kraj 15. i početak 16. stoljeća obilježavaju velika turska pustošenja koja su rezultirala mnogobrojnim pustim selištima. Karta da Vignole iz 1690. godine pokazuje područje Turopolja kao dijela Isola de Segestica, odnosno svojevrsnog otoka kojeg omeđuju tokovi rijeke Save i Odre (autor rijeku Odru prikazuje i naziva potok Lomnica). Nalazimo i toponime sela S Marcus na mjestu Mičevca ili Mlake, te naselja s imenima: Ščitarjevo (Schitaraevo), Sop (Szop), Bukevje (Bukvic), Zelin, Coruz, (Gorica), Konszi, (Kosnica ili Črnkovec), Tistze (Čiče Staro i Novo) te Novigrad. Autor prikazuje potok Lomnicu kao kontinuirani vodotok u kojeg se ulijeva i riječica Odra. U ovakvoj teritorijalnoj organizaciji mogu se utvrditi za ovo razdoblje osnovni oblici naseljenosti koji svjedoče o organizaciji života ovog područja. Osim utvrda i kaštela kao sjedišta vlastelinskih posjeda, naselja s kraljevskim privilegijama nastavila su svoj razvoj kao kraljevska trgovišta, od kojih su na ovom području Želin - Čiče i nešto udaljenije Lijevo Sredičko, a od 16. stoljeća i Velika Gorica. Iako se naselje Gorica spominje prvi put u povijesti god.1228., veće značenje dobiva tek nakon 1602.godine, kada dobiva pravo održavanja sajmova i razvija se kao trgovište, nakon što je Čiče izgubilo svoju ulogu.



Slika 58: Područje Turopolja na izvodu s karte Giacoma Cantelli da Vignole iz 1690. godine Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009.

Prestankom turske opasnosti utvrđeni vlastelinski gradovi – wasserburgovi (Želin i Novigrad) gube svoj značaj, iseljavaju se do tada brojne vojne posade te se od početka 17. st. postepeno napuštaju i građevinski propadaju. Pojavljuju se novi oblici gradnje u postojećim ili novim vlastelinskim imanjima na mjestima uz prometne putove i važnije cestovne pravce. Sve veću ulogu imaju gospodarski faktori: povezanost područja s tržištem kao i postojanje uvjeta za određeni tip proizvodnje i sl. Grade se vlastelinski dvorci u Novom Čiču i Velikoj Mlaki te brojne plemićke kurije. Brojne drvene kurije kao stambene građevine turopoljskih plemenitaša nalazile su se u turopoljskim selima: Kurilovcu, Lomnici, Vukovini, Ščitarjevu, Mlaki i Bukevju. Kurija u Ščitarjevu vlasnika Stjepana Ivanovića u izvorima se navodi da je 1677. godine bila velika zidana s dvoranom i nizom prostorija, a imala je i svoj zatvor. Oblici i tipovi naselja koji su se u kontinuitetu održali do danas su, osim sela kao stabilnog i povijesno kontinuiranog tipa, i nekadašnja trgovišta kao što je Gorica koja je prerasla u grad Veliku Goricu. Novo Čiče (Čičan) je stagniralo i zadržalo se na razini seoskog naselja sa sjedištem crkvene župe, a kasnije tijekom 18. i 19. st. sjedištem plemićkog posjeda s dvorcem i manufakturnom proizvodnjom te pučkom školom.

Slika 59: Područje dijela obuhvata Plana na karti Jozefinske izmjere civilne Hrvatske (1783-1784) Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Zagrebu, studeni 2009.

Karte Jozefinske izmjere Civilne Hrvatske iz 1783-84. godine unutar koje je obuhvaćeno područje tadašnje Zagrebačke županije (uključujući i područje obuhvata ovog Plana) važan su izvor podataka za rekonstrukciju prostorne organizacije, mreže naselja i cestovnih komunikacija kojima su naselja bila povezana međusobno, ili sa svojom poljodjelskom okolinom. Osim prikaza podataka važnih za svrhu za koju su rađene - kao vojne karte, one ilustriraju i topografska obilježja prostora, vodotoke, reljefna obilježja, brda i uzvisine, šumske površine te poljoprivredne kulture (oranice, livade, pašnjake). Vidljiva je mreža naselja s propadajućim nazivima (oikonimima) koja je na ovom području bila uspostavljena još tijekom srednjeg vijeka. Na ovom području nema naselja s oznakom markt (trgovište) već su sva u kategoriji sela, uključujući i Veliku Goricu. Sela su se održala do danas su: Mičevec, Kosnica, Mala Kosnica, Novaki, Sasi, Ščitarjevo, Drenje, Lekneno, Črnkovec, Obrezina, Trnje, Selnica, Bapča, Donja Lazina, Kobilić, Ribnica, Novo Čiće, Strmec, Sop, Bukevje, Obed. Osim ovih bila su prisutna i sljedeća koja danas više ne postoje ili su integrirana u neka od navedenih. Tako su se između Bapče i Črnkovca nalazili: Czisniak, Gerdavishak i Pronicza, a u blizini Obeda nalazilo se selo Cheret. Zanimljiv je i oikonim Gradišće, koji označave malu cjelinu centralne forme smještenu između Drenja i Ščitarjeva.



Početkom 19.st. u razdoblju Napoleonovih Ilirskih provincija ukinuta je općinska uprava u Turopolju. Prema statističkim podacima godine 1864. Turopolje je imalo dva bilježništva (u Mraclinu i Dubrancu), jedno trgovište (u Velikoj Gorici), 24 sela i 5 zaselaka. Katastarska izmjera iz 1861. godine u mj.1.2880 za područje katastarskih općina na području obuhvata ovog Plana detaljno prikazuje stanje u prostoru, prostorne odnose, način izgrađenosti i korištenja parcela, te sadrži popis vlasnika svih parcela. Novo Čiče kao najveće naselje područja obuhvata Plana, organizirano je kao linijsko,obostrano uz glavnu ulicu, još tijekom srednjovjekovnog razdoblja. Matrica naselja i izgradnja precizno je dokumentirana još na karti Jozefinske izmjere iz 1783. Tijekom 19. st. naselje razvitkom manufakture doživljava prostorno širenje uz cestu koja vodi prema Lazini, odnosno Ščitarjevu. Kao što je slučaj i u ostalim naseljima izdužene forme, parcele su izdužene i okomito, kraćom stranom vezane uz ulicu. Na njima se najčešće nalazi više građevina koje se lociraju uz bočne međe parcela, a nerijetko dubinu parcele poprečno zatvara gospodarski objekt, te tako zatvaraju gospodarsko-stambene okućnice sa središnjim dvorištem. Iza okućnica nižu se vrtovi i oranice. Gradbeni materijal za glavninu kuća i gospodarskih zgrada, bilo je drvo iz obližnjih velikih hrastovih šuma. Osim župne crkve sa župnim dvorom te nasuprotne prizemnice, zidanom građom bilo je izgrađeno tek nekoliko gospodarskih zgrada vlastelinstva Erdödy, kasnije tvornice Thurn Taxis uz potok Želin. Nakon I. svjetskog rata i ulaska Hrvatske u Kraljevinu Jugoslaviju, Novo Čiče je ušlo u razdoblje stagnacije. Njegova industrija je polako propadala, a dvadesetih godina 20. stoljeća tvornica prestaje s radom. Razdoblje druge polovice 19. stoljeća obilježava i gradnja pučkih škola u naseljima: Novo Čiče, Bukevje i Ščitarjevo. Također je izražena graditeljska aktivnost vezana uz obnovu i gradnju sakralnih građevina: u Novom Čiču je na mjestu drvene crkve 1829, godine sagrađena današnja, a u Bukevju na lokaciji udaljenoj od stare drvene crkve izgrađena je sedamdesetih godina 19. stoljeća nova. Na parceli stare kurije Zlatarić u drugoj polovici 19. stoljeća gradi se nova – današnja, identične L tlocrtne forme, ali promijenjene orijentacije. Razvitkom industrije i trgovine potaknuti su veći zahvati na izgradnji, odnosno poboljšanju tehničkih uvjeta postojećih. Od velikih infrastrukturnih zahvata sredinom 19. stoljeća planirana je regulacija toka rijeke Save, izvedena tek početkom prošlog stoljeća. Razdoblje početka 20. stoljeća obilježava gradnja manjih sakralnih građevina, kao što je gradnja kapele Ranjenog Isusa u Novom Čiću te niza manjih kapela poklonaca smještenih na raskrižjima putova. Nova stambena izgradnja slijedi stilske trendove, ali prilagođene lokalnim obrascima građenja. Tek druga polovica prošlog stoljeća unosi bitne promjene u prostorne odnose, prije svega gradnja Zračne luke Zagreb, izgradnja zagrebačke obilaznice te proširenja građevnih područja naselja uz važne prometnice. Recentno razdoblje obilježeno je velikim infrastrukturnim zahvatima gradnje mosta preko Save te prilaznim cestama, čime ovaj relativno rijetko izgrađeni prostor postaje premrežen prometnim koridorima. Zaštita kulturnih dobara na području obuhvata Plana Prema podacima navedene Konzervatorske podloge za Prostorni plan područja posebnih obilježja vodocrpilište Črnkovec - Zračna luka Zagreb iz studenog 2009. godine, na području obuhvata Plana upisom u Registar kulturnih dobara i Rješenjem o preventivnoj zaštiti zaštićena su sljedeća kulturna dobra:

Povijesna naselja / dijelovi naselja Naselje Grad /općina Status zaštite

1. Novo Čiće Novo Čiće Velika Gorica UP/I-612-08/09-05/0062 2. Ščitarjevo Ščitarjevo Velika Gorica P 03-UP/I – 878/I

Povijesne građevine Naselje Grad /općina Status zaštite

Župna crkva sv. Antuna Bukevje Orle UP/I-612-08/09-05/0426 Crkva Sv. Martina Ščitarjevo Velika Gorica Z-1454 Zgrada stare tvornice Novo Čiče Velika Gorica P-2426 Zgrada stare škole Novo Čiče Velika Gorica UP/I-612-08/08-05/15 Zgrada župnog dvora Bukevje Orle UP/I-612-08/09-05/0426

Arheološki lokaliteti i zone Naselje Grad /općina Status zaštite

Antički grad Andautonia Ščitarjevo Velika Gorica P 02-13/32-1966 U okviru izrade Konzervatorskih podloga za Prostorne planove uređenja Grada Velike Gorice i Općine Orle, osim zakonom zaštićenih kulturnih dobara, evidentirane su kulturno povijesne vrijednosti koje se kao lokalne vrijednosti štite mjerama /odredbama navedenih planova. Popis kulturnih dobara i evidentiranih kulturno povijesnih vrijednosti iz Prostornog plana uređenja Grada Velika Gorica i Općine Orle:

Povijesno naselje / dio Naselje Grad /općina Status zaštite

Bukevje Bukevje Orle Evidentirano Drenje Ščitarjevsko Drenje Velika Gorica Evidentirano



Lazina Čička Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano Novo Čiče Novo Čiče Velika Gorica UP/I-612-08/09-05/0062 Strmec Bukevski Strmec Bukevski Velika Gorica Evidentirano Ščitarjevo Ščitarjevo Velika Gorica P 03-UP/I – 878/I

Sakralne građevine Naselje Grad /općina Status zaštite

Župna crkva sv. Antuna Bukevje Orle UP-I-612-08/08-0426 Kapela Presvetog Srca I. Obed Orle Evidentirano Kapela Presvetog Srca I. Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano Crkva Sv. Ivana Krstitelja Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano Kapela Ranjenog Isusa Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano Crkva Sv. Martina Ščitarjevo Velika Gorica Z-1454 Poklonac na cesti Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano Poklonac sv. Florijana Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano Raspelo –križno drvo Velika Kosnica Velika Gorica Evidentirano

Stambene građevine Naselje Grad /općina Status zaštite

Kurija Zlatarić Bukevje Orle Evidentirano Župni dvor (kurija) Bukevje Orle UP-I-612-08/08-0426 stambena zgrada Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano župni dvor Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano

Građevine javne namjene Naselje Grad /općina Status zaštite

Zgrada stare škole Novo Čiče Velika Gorica UP/I-612-08/08-05/15 Zgrada stare škole Bukevje Orle Evidentirano

Industrijske građevine Naselje Grad /općina Status zaštite

Zgrada nekadašnjeg sklopa tvornice žeste

Novo Čiče Velika Gorica P-2426

Memorijalna obilježja Naselje Grad /općina Status zaštite

Mjesno groblje Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano spomenik palim borcima Mičevec Evidentirano spomenik NOB Novo Čiče Evidentirano spomenik palim borcima Ščitarjevo Evidentirano

Javna plastika Naselje Grad /općina Status zaštite

skulptura "Fortuna" Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano Arheološki lokaliteti i zone Naselje Grad /općina Status zaštite

antički grad Andauntonija Ščitarjevo Velika Gorica P 02-13/32-1966 Želin-Cirkvišće Bukevje Orle Evidentirano Nalaz rimskog novca Bukevje Orle Evidentirano Ulomci antičke keramike Drnek Orle Evidentirano slučajni nalaz rimskog novca Bapče Velika Gorica Evidentirano trasa rimske ceste – Čohovo Bapče Velika Gorica Evidentirano rimskodobni tumul Črnkovec Velika Gorica Evidentirano trasa rimske ceste Črnkovec Velika Gorica Evidentirano tragovi rimske limitacije Drenje Ščitarjevsko Velika Gorica Evidentirano rimska limitacija Novaki Ščitarjevski Velika Gorica Evidentirano prethistorijsko naselje Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano dva rimska groba Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano ostaci dvorca, srednji vijek Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano rimska nekropola Obrezina Velika Gorica Evidentirano trasa rimske državne ceste Ogulinec Velika Gorica Evidentirano trasa rimske državne ceste Okuje Velika Gorica Evidentirano rimska nekropola, Turop. Lug Rakitovec Velika Gorica Evidentirano srednjovjekovna utvrda – Želin Ribnica Velika Gorica Evidentirano tragovi rimske limitacije Sasi Velika Gorica Evidentirano Srednjovj. naselje,Gradište Sop Bukevski Velika Gorica Evidentirano nalazi keramike – Medvenica Velika Kosnica Velika Gorica Evidentirano



Slika 60: lijevo - Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog i kurija župnog dvora u Bukevju; desno - Kapela Ranjenog Isusa u Novom Čiču; Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, 2009. Obveze iz konzervatorske i važeće prostorno planske dokumentacije (Prostorni plan Zagrebačke županije, Prostorni plan uređenja Grada Velika Gorica i Općine Orle) Prema stručnim klasifikacijama na području obuhvata Plana zastupljene su sve vrste kulturnih dobara: kulturni krajolik, povijesne cjeline seoskih obilježja, povijesni graditeljsko krajobrazni sklopovi, povijesne građevine, memorijalna područja i obilježja, elementi opreme prostora (javna plastika) i arheološki lokaliteti i zone. Područja kulturnog krajolika Područje obuhvata ovog Plana, prema provedenoj krajobraznoj valorizaciji u okviru Prostornog plana Zagrebačke županije, uključeno je u vrijednosnu klasifikaciju krajolika 2 kategorije u dijelu užeg pojasa uz rijeku Savu, a prostor perifernije od Save uključen je u 3. kategoriju krajolika. Prema izvodu iz konzervatorske dokumentacije za Prostorni plan Zagrebačke županije karakteristike ovih područja su sljedeće: a) Krajolik (krajobrazne cjeline) 2.kategorije Krajolici druge kategorije uglavnom imaju očuvanu i visoko vrednovanu pejzažnu i prirodnu komponentu. Kvaliteta graditeljskih oblika je rjeđa ili je izmijenjena u odnosu na tradicionalnu. Uglavnom su očuvane grupacije sela zaokružena volumena, bez naglašenijih primjera disperzne gradnje kojima bi se narušili prostorni odnosi. Nizinski pojas rijeke Save ističe se prostranstvom, a sastavni je dio ravnica Odre i niza drugih manjih tekućica. Prostor obiluje podzemnom vodom koju je potrebno zaštiti od nepovoljnih utjecaja, kvalitetnim tlima boljih bonitetnih kategorija, koje također treba zaštiti jer prostore osvajaju kako stambena izgradnja tako i infrastrukturni koridori, čime se nepovratno zauzima prostor pogodan za poljoprivredu. Najveće prostorne mogućnosti za poljoprivredu ima Odransko polje i Turopolje. b) Krajolik (krajobrazne cjeline) 3.kategorije Riječ je o krajobraznoj cjelini bez izraženog prostornog identiteta, sa samo pojedinačno vrijednim kulturnim dobrima. U ovoj je prostornoj cjelini potrebno urbanističkim i planskim mjerama poboljšati stanje u prostoru, uz očuvanje prirodnih i pejzažnih te kulturno povijesnih vrijednosti. Povijesna naselja Na području obuhvata ovog Plana nalazi se nekoliko povijesnih sela s kontinuitetom iz srednjeg vijeka. Izuzetak je naselje Ščitarjevo, s naseobinskim kontinuitetom od antike, nastalo na arheološkoj zoni antičkog grada. Karakteristični oblici drvene turopoljske stambene i gospodarske arhitekture, kao dio panonskog kulturnog kruga, točnije Turopolja, nekad su bili dominantni graditeljski oblici. Danas su očuvani u malom broju primjera, a ustupili su mjesto za područje ove kulturne regije stranim graditeljskim oblicima. Nekad homogeni volumeni sela gradnjom uz prilazne ceste izgubili su svoja prostorna i morfološka obilježja. Povijesne građevine i graditeljsko krajobrazni sklopovi Na području obuhvata ovog Plana kategoriji graditeljsko krajobraznih sklopova pripadaju skromnije reprezentativne stambene građevine - kurije, sa svojim gospodarskim zgradama i perivojima. Očuvano je tek nekoliko primjera, danas u vrlo lošem građevnom stanju. Arheološki lokaliteti i zone Zbog više tisuća godina dugog povijesnog kontinuiteta naseljavanja ovog područja, brojni materijalni dokazi očuvani su u arheološkom sloju. U obuhvatu Plana najznačajnija je arheološka zona antičke Andautonije, koja predstavlja i jedan od važnijih lokaliteta na području kontinentalne Hrvatske. Arheološka zona antičke



Andautonije i ostali lokaliteti predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet prostora. Zbog stupnja neistraženosti, svrstavaju se u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara. Potencijalna nalazišta pretpostavljena su na temelju indikativnih toponima, geomorfološkog položaja, povijesnih podataka, te kao područja uz materijalne ostatke povijesnih građevina (groblja uz srednjovjekovne crkve, arheologija naselja s dugim povijesnim kontinuitetom naseljavanja). Ocjena stanja i problemi zaštite kulturno povijesnih dobara Sve naprijed navedene vrste kulturnih dobara u obuhvatu Plana izložene su stalnim promjenama i pritiscima, a naročito je zbog svoje fizičke strukture osjetljiva drvena etnološka baština koja najbrže propada. Činitelji utjecaja na kulturno dobro su: pritisak razvoja (rušenje drvene tradicijske i ostale povijesne arhitekture, smještaj gospodarskih sadržaja: šljunčare, promet i uvođenje velikih infrastrukturnih sustava - dalekovoda), ekološki pritisci ( onečišćenja koje izazivaju cestovni i zračni promet), prirodne katastrofe (poplave, suša...), nebriga i neodržavanje, nedostatak financijskih sredstava, neriješeni imovinski i pravni odnosi. Na području obuhvata ovog Plana razlozi devastacija i ugrožavanja kulturnih dobara su višestruki - s jedne strane pritisci razvoja (izvedeni i planirani zahvati infrastrukturnih građevina i dr.), a s druge neodržavanje i zapuštanje povijesnih drvenih građevina, a time i ugrožavanje njihovog građevnog stanja. Obilježja i karakter povijesnih naselja naročito su ugroženi od: širenja građevnih područja duž cesta (a ne prema smišljenom urbanističkom konceptu), promjena građevne strukture u smislu unošenja novih graditeljskih i oblikovnih elemenata koji dolaze iz drugih graditeljskih tradicija te neodržavanje i rušenje povijesne građevne strukture koja predstavlja dio prostornog identiteta Elementi koji u velikoj mjeri utječu na promjenu odnosa u prostoru, a time i umanjenje vrijednosti krajobrazne cjeline između ostalog su: iskorištavanje prirodnih resursa u okviru riječnog krajolika (šljunčare i dr.), širenje građevnih područja u krajoliku bez detaljnije izrade urbanističke i planske dokumentacije, dalekovodi, prometni i ostali infrastrukturni sustavi. Dalekovodi i veliki prometni sustavi (zračna luka, cestovna infrastruktura, dalekovodi, antene mobilnih operatera) imaju veliki vizualni i prostorni doseg i često postaju barijere u prostoru. Analize su pokazale da se najveće prometne komunikacije još od antike koriste fizičkim obilježjima terena na način da koriste reljefne i ostale prirodne pogodnosti, bez da uništavaju i izazivaju konflikte u prostoru. Širenje i promjena struktura naselja – nova građevna područja Problem je izražen u prigradskim naseljima (nekadašnjim selima: Bapča, Selnica, Velika i Mala Kosnica) koje u zadnjim desetljećima pokazuju znakove prostornih promjena, znatnog teritorijalnog širenja, a bez odgovarajuće urbanističke regulative. Ta je promjena sociološki uvjetovana, izazvana doseljavanjem, osobito u ratnom i poratnom razdoblju, ali i seljenjem domicilnog stanovništva. Naselja se proširuju duž cesta, ne vodeći računa o tipološkim karakteristikama povijesne matrice. Na taj se način građevna područja međusobno povezuju neprekinutim nizovima izgradnje duž prometnica, bez planske osnove koja bi uspostavila kvalitetnu prostornu organizaciju naselja. Takvi procesi najčešće dovode do bespovratnog gubitka prostornih odnosa naselja i njegovog okruženja, a krajolik se pretvara u izgrađene aglomeracije – periurbanih obilježja, bez uspostavljenih oblikovnih i urbanih kvaliteta. Specifičnost ovog područja i jedan od karakterističnih prostornih uzoraka su prepoznatljive matrice jednostrano organiziranih linearnih sela, s drvenom građevnom strukturom smještena u obalnom pojasu rijeke Save. Njihova morfologija uvjetovana je fizičkim obilježjima prostora, riječnim rukavcima ili meandrima koje je pratila glavna ulica naselja uz čiju su se jednu stranu nizale dugačke pravilne parcele drvenih zabatom orijentiranih kuća. Impresivne slike takvih sela (Bukevje, Strmec, Zablatje) nestaju, a sela se transformiraju u neprepoznatljive aglomeracije. Osim degradacije morfoloških obilježja problemi su i prostornog karaktera. Širenjem naselja u kvalitetne pejzažne predjele koji ga okružuju i predstavljaju zone njegove ekspozicije, ugrožava se njegova prepoznatljiva slika, a time i njegova sveukupna kulturno povijesna i krajobrazna vrijednost. Problemi su i unošenje sadržaja i djelatnosti koji su izvori onečišćenja ili na drugi način mogu umanjiti i ugroziti vrijednosti povijesnih naselja (promet, buka, vibracije, plinovi...). Arheološka zona antičke Andautonije u Ščitarjevu izložena je brojnim devastacijama i uništavanju arheoloških nalaza izazvanim gradnjom obiteljskih kuća i pratećih građevina, koje se izvode bez kontrole i arheološkog nadzora. Može se generalno utvrditi da i danas naselja na području zaštićene arheološke zone šire svoja građevinska područja često divljom gradnjom, bez kontrole arheologa. Osim toga, oblikovni registar nove izgradnje nema uporište u graditeljskim oblicima ovoga područja. Konflikti u prostoru Konfliktima nazivamo sadržaje, oblike, strukture i način korištenja kojima se umanjuju ili devastiraju pejsažne i kulturno povijesne vrijednosti prostora, ili predstavljaju potencijalnu opasnost za budućnost kulturne baštine. Sadašnji konflikti su: nekontrolirano širenje građevnih područja naselja s graditeljskim oblicima koji nisu iz istog kulturnog kruga – izazivajući gubitak prostornog identiteta, neuređenost povijesnih naselja, prolazak zagrebačke obilaznice kroz jedinstveni prostor arheološke i pejsažne zone, eksploatacijska polja za vađenje šljunka i područja nelegalne eksploatacije i dr. Potencijalni konflikti su: zahtjevi za širenjem radnih zona, planirana HE Drenje i druga planirana infrastruktura u zonama zaštite.



Slika 61: Prostorni konflikti u obuhvatu Plana Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, studeni 2009. Analiza i interpretacija područja u okviru koncepta krajolika Krajolik je određeno geografsko područje koje je rezultat međudjelovanja prirode i čovjeka. Za razliku od prirodnog, koji je netaknut od strane čovjeka, svaki krajolik u kojem je čovjek intervenirao ulazi u kategoriju kulturnog. Krajolik je skup materijalne i nematerijalne baštine, biološke i kulturne raznolikosti, koji reprezentira čvrste mreže međuodnosa čovjeka i njegova prirodnog okruženja, ukratko krajolik odražava međudjelovanje između prirode i kulture kroz njegov povijesni razvitak. Nesporna je činjenica da je kultura - snaga koja oblikuje krajolik, njenim utjecajem krajolik postaje kulturnim. Pod prirodnim stanjem krajolika podrazumijevaju se njegova fizička obilježja kao što su: geološka podloga i tlo, reljefna obilježja, vode i hidrografska mreža, šume i životinjske (divlje) vrste. Kulturne, odnosno antropogene sastavnice krajolika odražavaju se u načinu njegova korištenja; naseljima, arhitektonskim i ostalim graditeljskim oblicima, mreži komunikacija, poljoprivrednom zemljištu, pripadajućim kulturama i geometriji parcela. Stanje krajolika određuju dakle njegove prirodne (fizičke) i antropogene sastavnice. Prema suvremenim interpretacijama, krajolik je fizionomija okoliša, on je odraz svih događajnih fenomena na površini nekog područja. Krajolik kao fizionomija zemljine površine, ujedno predstavlja fizionomiju čovjekova okruženja i njegovog odnosa, kao izraz i odraz upravljanja, korištenja i stanja u određenom vremenu. U analizi krajobraznih obilježja područja obuhvata uključeni su elementi koji su tijekom dva tisućljeća urbane povijesti imali utjecaj na određivanje njegovog današnjeg stanja. Prostorna organizacija Na razini cjelovitog sagledavanja prostora obuhvata plana analiziraju se odnosi naselja i pripadajućeg okruženja te mreža cestovnih komunikacija kroz povijesna razdoblja. Referentno razdoblje je kraj 18. stoljeća, odnosno kartografski podaci koji omogućuju izradu usporednih karata. Topografske karte Jozefinske izmjere Civilne Hrvatske iz 1863-4. godine izrađene u mj. 1:2880 najstariji su povijesni pokazatelj o prostornoj organizaciji, topografskim i hidrografskim obilježjima, poljoprivrednom načinu korištenja te o organizaciji i strukturi svakog naselja. Katastarske karte iz sredine 19. stoljeća rađene u mj. 1:2880 precizno pokazuju strukturu svakog naselja i vlasničku geometriju prostora, ali su zbog mjerila prikladnije za detaljnije analize svakog od naselja. Mreža cestovnih komunikacija Kao što je spomenuto, razdoblje srednjeg vijeka nije nastavio tradiciju izgradnje kvalitetne cestovne mreže koju je ostavilo rimsko razdoblje na ovom tlu i kao što se nije izgrađivala nova cestovna mreža zapuštale su se i propadale zatečene rimske ceste. Jači razvoj izgradnje cesta uslijedio je tek nakon prestanka opasnosti od Turaka. Prva značajnija cesta sagrađena je na potezu Zagreb – Sisak preko Velike Gorice, kao dio glavne arterije riječno-cestovnog sustava prometne privrede u sjevernoj Hrvatskoj, sve do uspostave željezničkog prijevoza. Već 1862. godine puštena je u promet željeznička pruga koja ide od Siska preko Zagreba do Zidanog mosta kao odvojak tzv. Južnih željeznica. Navedena prometna mreža prolazi rubom ovoga područja, a sve ostale ceste na ovom području imaju sve do zadnjih desetljeća prošlog stoljeća imaju značenje samo za lokalni ili regionalni promet. Naselja su međusobno povezana mrežom lokalnih cesta i poljskih putova s obradivim zemljištem. Parcelacija – razdioba zemljišta Analiza odnosno korištenja poljoprivrednog zemljišta kroz praćenje prostorne geometrije vlasničkih odnosa – parcelacije, u okviru današnjeg stanja pokazuje da su prisutna dva tipa. Raster pravilnih, ortogonalno organiziranih parcela velikih dimenzija zamjećuje se u područjima bliže Savi te na prostoru uz naselje Ščitarjevo. U prostoru između naselja Strmec i Bukevje ta se parcelacija podudara sa smjerom antičkog agera i daje indicije da se radi o parcelaciji koja ima začetke u antičkoj geometriji. U prilog tome ide i činjenica da je sve do sredine 19. stoljeća to područje bilo dijelom velikih plemićkih posjeda utvrde Želin.



Parcelacija uz rijeku Odru i naselja Lazina i Ribnica odstupa od pravilnosti i ortogonalnog sustava, a i veličina parcela je pokazuje da se radi o znatno manjim površinama. Uz rubove parcela javljaju se pojedinačna stabla ili živica koji stvaraju mozaički prostorni uzorak.

Slika 62: lijevo - Nepravilniji raster i sitnije mjerilo parcelacije; desno - Pravilni ortogonalni raster parcelacije Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, studeni 2009. Karakterizacija povijesnog krajolika / tipizacija povijesnog krajolika Karakterizacija povijesnog krajolika je ključni pristup za metodu upravljanja promjenama u povijesnom okolišu. Prema široj karakterizaciji u nacionalnim okvira, ovo područje pripada nizinskom području, a u okviru regionalne klasifikacije ovo područje pripada krajobraznoj jedinici turopoljskog posavlja. U pobližem određivanju tipa / karaktera krajobrazne jedinice turopoljskog posavlja razlikuju se nizinska naselja uz Savu - jednostrane matrice uz rijeku ili rukavce, od Novaka, Sasa, Drenja do Strmca, Sopa i Bukevja čija matrica ima dvostranu izgradnju uz ulice. Središnje nizinsko područje Turopolja obuhvaća linijska naselja organizirana obostrano uz cestu.

Tip krajolika Opis

Riječni i potočni tokovi Ostaci rukavaca, riječne vegetacije Komunikacije i prometna infrastruktura Velika cestovna čvorišta, linearne komunikacije

prostori za aerodromske zgrade i piste Poljodjelsko oranični krajolik, pravilni ortogonalni raster parcela

Nizinsko područje, parcele se koriste za oranice, livade, pašnjake , pojedina polja nisu ograđena

Poljodjelsko zemljište, nepravilni raster parcela

Nizinsko područje, uz potoke, sitnije i nepravilnije parcelacije

Hortikulturno uređeni prostori Perivoji, rasadnici velikog mjerila, groblja Vrtovi i voćnjaci Voćnjaci uz naselja i veći vrtovi Gospodarski sadržaji i djelatnosti Površine radnih i servisnih zona veće od 1h Korištenje i ekstrakcija mineralnih sirovina Šljunčare, pogoni za ekstrakciju šljunka Prostori za rekreacijske I turističke sadržaje Planirana rekreacijska zona Seoska i prigradska naselja - stanovanje Naselja pretežito stambene namjene s pratećim sadržajima Vodotoci i jezera Tokovi potoka, rijeke Save, jezera i močvare Šume i visoka vegetacija Velika šumska područja, šumarci i visoka vegetacija

Analiza vizualnih i perceptivnih obilježja – vizualna osjetljivost i prostorni kapacitet krajolika Analiza vizura, vizualne sagledivosti te morfoloških i vizualnih obilježja krajolika jedan je od kriterija za ocjenu vrijednosti, a time i mogućnosti novih intervencija u krajoliku. Dokumentiranje prostornih i morfoloških obilježja U okviru kartogramskih prikaza dokumentirani su i vrednovani doživljajni aspekti prostora kao što su: vizure, vidikovci, vizualni rubovi, prostorne i graditeljske dominante, specifični krajobrazni elementi i pojave, te oblici i teksture dominantnih površina. Osim analize vizualne izloženosti dokumentirani su i konflikti u prostoru. Na temelju tih analiza procijenjeni su prostori vizualne osjetljivosti. Analiza stupnja vizualne izloženosti s glavnih prometnica i kretanja savskim nasipom rezultirala je kartom područja vizualne osjetljivosti.



Kapacitet prostora Kapacitet prostora direktno je povezan s mogućnostima novih zahvata u prostoru, a procjenjuje se s obzirom na karakterizaciju i vrednovanje krajobraznih područja, stupanj očuvanosti i stupanj vizualne osjetljivosti. Iz analiza proizlazi da su područja istočnog dijela obuhvata plana, uz rijeku Savu, najočuvanija te da u njima treba u najvećoj mjeri očuvati sva vrijedna obilježja i način korištenja.

Slika 63: Vizualna osjetljivost krajolika u obuhvatu Plana Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, studeni 2009., GIS obrada: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, 2010.

Slika 64: Karakterizacija povijesnog krajolika u obuhvatu Plana Izvor: Konzervatorska podloga za PPPPO, Ministarstvo kulture, studeni 2009., GIS obrada: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, 2010.



A.1.3. OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

A.1.3.1. OBVEZE IZ STRATEGIJE I PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJA DRŽAVE Dokumenti prostornog uređenja državne razine, doneseni 1997. i 1999. godine, ostaju na snazi do donošenja dokumenata prostornog uređenja državne razine prema novom Zakonu. Riječ je o sljedećim dokumentima prostornog uređenja: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (“Narodne novine”, broj 50/99). Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske Strategija prostornog uređenja temeljni je dokument prostornog uređenja Republike Hrvatske kojeg je donio Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora na sjednici 27. lipnja 1997. godine. Strategija je odredila dugoročne ciljeve, osnove za uravnoteženje i smjernice prostornog razvoja i prostornu organizaciju, te definirala područja sa zajedničkim prostornim i razvojnim obilježjima za koje se donose prostorni planovi područja posebnih obilježja. U ovom poglavlju koje navodi obveze iz Strategije prostornog uređenja pri izradi prostornih planova užih područja, izdvajamo: Zaštita voda U pogledu zaštite voda Strategija naglašava važnost očuvanja voda, posebice podzemnih, koje zadovoljavaju propisane kriterije kvalitete. Navode se najvažnija načela i smjernice zaštite voda:

1. Osnovno načelo strategije je načelo održivog razvitka. Potrebno je ostvariti zajedničku politiku razvoja i gospodarenja vodama, posebno zaštite, polazeći od vrednovanja ciljeva razvoja i vrednovanja vodnog dobra u ostvarivanju “održivog” razvitka.

2. Razvojni planovi i planovi zaštite okoliša, a posebno voda i mora moraju se međusobno prožimati. Zaštita voda i mora, kao sastavni dio upravljanja i gospodarenja vodama, kao dio integralnog uređivanja i korištenja prostora mora poštivati načelo integralnog planiranja, integralnog razvoja i upravljanja okolišem i prostorom. To uvjetuje usklađivanja i novelacije vodnogospodarskih osnova i prostornih planova, uvažavajući ciljeve i načela zaštite voda.

3. Zaštitu voda treba primjenjivati globalno i kod svakog zahvata ocijeniti utjecaj, ne samo na dio prostora na koji se on odnosi, nego ocijeniti utjecaj na druge elemente i dijelove prostora.

4. Izvore ili uzroke zagađenja treba uklanjati, sprječavati, odnosno zagađenje smanjivati na mjestu njegova nastajanja.

5. Potrebno je osigurati i ostvariti pravilno postupanje i konačnu dispoziciju otpada.

Slika 65: Izvod iz kartografskog prikaza "Potencijalne rezerve podzemnih voda“ Izvor: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, kartografski prikaz broj 10-07.

Zračni promet U ocjeni stanja u zračnom prometu naglašava se važnost uloge koju Republika Hrvatska ima u zračnom prometu Europe. Među općim strateškim ciljevima razvitka prometa u RH za zračni promet su od posebnog značenja sljedeći ciljevi:



1. prometni sustavi moraju u svim elementima zadovoljavati međunarodne građevinske i prometne standarde te

2. osigurati da obnovljeni i novoizgrađeni prometni sustavi poštuju najviše kriterije zaštite resursa prostora i okoliša kako bi bili u funkciji održivog razvoja.

U poglavlju Smjernice razvitka prometnih sustava navedeno je: Obim i vrsta postojećeg kao i planiranog prometa bit će osnovni element pri donošenju odluke za proširivanje ili rekonstrukciju glavnih zrakoplovnih luka. Posebno se to odnosi na zrakoplovne luke u Zagrebu i Splitu. Zaštita graditeljske baštine Strategija navodi prioritetne zadaće u sklopu prostornog planiranja:

1. intenzivna inventarizacija, ponovno vrednovanje i kategorizacija dobara graditeljske baštine na temelju uspostavljenih jedinstvenih osnova,

2. definiranje metodologije planiranja u području zaštite graditeljske baštine temeljene na jedinstvenim osnovama vrednovanja, kategorizacije i režima zaštite graditeljske baštine, (…)

3. poticanje istraživanja graditeljske baštine, a osobito arheoloških zona i lokaliteta na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukture ili određenih djelatnosti,

4. poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih cjelina te prostora izrazitih krajobraznih, kulturnopovijesnih i estetskih vrijednosti radi njihova optimalnog uključivanja u razvojne programe,

5. uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi njihova korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku, znanstveno-istraživačku, kulturnu, odgojno - obrazovnu djelatnost i radi očuvanja njihovih sačuvanih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja i naroda kojemu pripadaju.

Prirodni krajolici Obilježja su hrvatskog prostora velika raznolikost, maleno mjerilo i relativno osjetljiva struktura krajolika, koji je vrlo ranjiv na zahvate i građevine većih mjerila. Zbog toga se svi značajniji planirani zahvati u prostoru, a osobito oni koji se odnose na građevine od važnosti za državu (prometnih, energetskih, vodnogospodarskih, proizvodnih, turističkih, ugostiteljskih i drugih građevina) moraju razmatrati i sa stanovišta njihova uklapanja u krajolik, te u tom smislu odabrati rješenja sukladna i estetskim vrijednostima krajolika. Prirodne krajolike treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske vrijednosti sanirati odgovarajućim mjerama (…). Kultivirani krajolici Koncept razvitka uz uvažavanje zatečenih vrijednosti i prihvatnih mogućnosti prostora/okoliša uključuje i zaštitu identiteta krajolika (uključujući naselja) i lokalnih društvenih zajednica. U okviru preispitivanja odnosa prema uporabi obalnih resursa, zanemarenih otoka, zaobalja i brdsko-gorskih krajeva, osobito ruralnih prostora, treba provjeriti koncept daljnjega krajobraznoga, rurističkog i arhitektonskog oblikovanja, ponovo otkriti i primjereno vrednovati zanemarenu graditeljsku baštinu i u najvećoj mogućoj mjeri poštovati povijesnost prostora, lokalne osobitosti, mjerilo, tradiciju i vrijedna iskustva u korištenju, organizaciji i oblikovanju prostora. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske Program prostornog uređenja Republike Hrvatske donio je Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora na sjednici 7. svibnja 1999. godine. Program je utvrdio mjere i aktivnosti za provođenje Strategije te pobliže odredio osnovne ciljeve razvoja u prostoru, kriterije i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina, te dao prijedlog prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. U ovom poglavlju koje navodi obveze iz Programa prostornog uređenja pri izradi prostornih planova užih područja, izdvajamo: Zaštita voda Kao jedan od osnovnih ciljeva prostornog razvoja navodi se zaštita vrijednih prirodnih resursa, koji sve više nedostaju ili su sve više ugroženi. Očuvanje kvalitete voda i zdravlja ljudi glavni je cilj zaštite voda. Prvenstveno je potrebna racionalizacija potrošnje vode uz provođenje sljedećih mjera:

1. sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno podzemne vode) kao jedine rezerve za opskrbu vodom, te sanirati ili ukloniti zagađenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja ili zagađenje vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode.

2. očuvati kvalitetu voda tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provođenjem i održavanjem mjera zaštite, kontrolom rada izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje zagađenih voda, te osigurati poboljšavanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su narušene i postizavanje propisane kvalitete za određene namjene.



Zračni promet Projekcija sustava zračnog prometa obuhvaća jednu, po opremljenosti i prometu, primarnu zračnu luku Zagreb (klase 4E) i 6 sekundarnih (svi 4E klase), te mrežu tercijarnih (2C) i ostalih zračnih pristaništa (1A) ili zračnih pristaništa bez kategorije. U sljedećem razdoblju samo zračna luka Zagreb ima potrebu za proširenjem i to prvenstveno terminalskih površina. Prioriteti obuhvaćaju modernizaciju postojećih kapaciteta i sigurnosne opreme zračnih luka, izradu općeg razvojnog plana zračnih luka Hrvatske te verifikaciju prostornih zahtjeva za zrakoplovnim lukama u priobalju i otocima. Usklađenje interesa u prostoru postići će se planiranjem izgradnje ili proširenja zračnih luka koje mora biti uravnoteženo između potreba šire zajednice i ekološko-ekonomskih parametara.

Slika 66: Izvod iz kartografskog prikaza "Zračni promet“ Izvor: Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, kartografski prikaz broj 09.

Energetsko korištenje voda Prioriteti iskorištenja hidroenergetskog potencijala sa stajališta vodnogospodarskih interesa trebali bi biti višenamjenski objekti: HE Podsused, HE Prečko, HE Drenje, (…) Prioritetni, hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora, te sa zahtjevima zaštite prostora, a planiraju se kao složeni prostorno gospodarski, infrastrukturni i ekološki sustavi, uključivši sve potrebne pripremne radove i postupke verifikacije koji omogućavaju cjelovit uvid i prosudbu o svrsishodnosti takvih zahvata.

Slika 67: Izvod iz kartografskog prikaza "Termoenergetski objekti i hidroelektrane" Izvor: Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, kartografski prikaz broj 13.

Detaljniji izvod iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske daje se u poglavlju II.2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja.



A.1.3.2. OBVEZE IZ PROSTORNOG PLANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Prostorni plan Zagrebačke županije (PPZŽ) donesen je 18. veljače 2002. godine. Odluka o donošenju Plana objavljena je u "Glasniku Zagrebačke županije”, broj 3/02, od 19. veljače 2002. godine. Prve Izmjene i dopune PPZŽ-a donesene su 5. travnja 2005. godine i objavljene u "Glasniku Zagrebačke županije", broj 8/05, od 6. travnja 2005. godine. Druge Izmjene i dopune PPZŽ-a donesene su 26. travnja 2007. godine i objavljene u "Glasniku Zagrebačke županije", broj 8/07, od 27. travnja 2007. godine. Treće Izmjene i dopune PPZŽ-a donesene su 23. veljače 2010. godine i objavljene u "Glasniku Zagrebačke županije", broj 4/10, od 24. veljače 2010. godine. Postupak izrade i donošenja četvrtih Izmjena i dopuna PPZŽ-a provodio se usporedo s izradom Nacrta prijedloga ovog Plana. Odluka o donošenju IV. izmjena i dopuna PPZŽ donesena je 5. travnja 2011. godine i objavljena u „Glasniku Zagrebačke županije“, broj 10/11, od 15. travnja 2011. godine. U nastavku se daje pregled obveza i prostorno planskih usmjerenja iz Prostornog plana Zagrebačke županije, koje se odnose na obuhvat ovog Plana. Detaljniji izvod iz PPZŽ-a daje se u poglavlju II.2. Izvod iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja. 1. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1.2.6. Područja i dijelovi ugroženog okoliša Članak 16. Prostor se prema osjetljivosti, a temeljem pokazatelja iz tablice 1, dijeli na 4 kategorije zaštite: I. kategorija - područje zabrane gradnje II. kategorija - područje strogog ograničenja gradnje III. kategorija - područje ograničenja gradnje IV. kategorija - područje bez ograničenja Tablica 1: Kriteriji razgraničenja osjetljivosti prostora

OSJETLJIVOST (kategorija ograničenja)

KRITERIJI

I. kategorija (područje zabrane gradnje)

Područja sanitarne zaštite izvorišta vode za piće: - I. zona (zona strogog režima zaštite)

Prostor za razvoj zračne luke Zagreb Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb Šume

II. kategorija (područje strogog ograničenja izgradnje)

Sanitarna zaštita izvorišta vode za piće: - II. zona (zona strogog ograničenja) Područje sanitarne zaštite izvorišta vode za piće – potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec Zaštićena i evidentirana prirodna baština – park prirode i posebni rezervat Pojas 50 m od šume Aktivno ili moguće klizište ili odron

III. kategorija (područje ograničenja gradnje)

Zaštita vodonosnih područja (vodonosnika)

Sanitarna zaštita izvorišta vode za piće: - III. i IV. zona (zona ograničenja i kontrole i zona ograničene zaštite)

Zaštićena i evidentirana prirodna baština – park šuma, značajni krajobraz, spomenik parkovne arhitekture

Osobito vrijedni predjeli (prirodni i kultivirani krajobrazi)

Zaštićena nepokretna kulturna dobra i okruženje

Krajobrazna cjelina (kulturni krajolik) I. i II. kategorije

Osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo - P1 i P2

Područje pojačane erozije

Pretežno nestabilno područje

Područje ugroženo bukom IV. kategorija (područje bez ograničenja)

Ostalo područje

Detaljno razgraničenje površina osjetljivosti vrši se određivanjem njihovih granica u prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina, a temeljem kriterija iz ovog Plana.



5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađena i neizgrađena dijela područja Članak 79. Planom se određuju uvjeti za određivanje građevinskih područja prema kategorijama zaštite prostora iz poglavlja 1. tablica 1. ovih Odredaba: I. kategorija zaštite je područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru, u kojem se ne mogu formirati

nova građevinska područja i širiti postojeća. Dopušteno je planiranje nužne infrastrukture i rekonstrukcija postojećih građevina. Unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb, označenog na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“, a koji obuhvaća postojeća naselja Mala Kosnica i Petina, utvrđuje se režim sanacije postojećih naselja do preseljenja. Navedeni režim uvodi se zbog neposredne blizine uzletno-sletne staze i drugih objekata Zračne luke Zagreb navedenim naseljima, odnosno zbog stalne i neposredne opasnosti te brojnih negativnih utjecaja koje ovi objekti imaju na stanovnike ovih naselja, kao i zbog osiguranja mogućnosti daljnjeg širenja Zračne luke Zagreb unutar ovog prostora. U režimu sanacije naselja do preseljenja dopušta se planiranje neophodne prometne i komunalne infrastrukture te rekonstrukcija postojećih građevina, a sve prema uvjetima koji se utvrđuju Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice, u skladu s odredbama ovog Plana. Unutar Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, također označenog na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“, a koji obuhvaća postojeća naselja Selnica Ščitarjevska i Bapča, iznimno se dopušta formiranje građevinskog područja naselja, ali samo u prostornim gabaritima postojeće izgradnje koja je definirana u Završnim odredbama Odluke o IV. Izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije;

II. kategorija zaštite je područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno dopušteno širenje građevinskih područja i to najviše 5 % površine postojećeg građevinskog područja na dan donošenja ovog Plana. Zabranjeno je formiranje novih i širenje postojećih građevinskih područja izdvojene namjene, osim proširenja postojećih groblja;

III. kategorija zaštite je područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje i drugih zahvata u prostoru. Posebno treba voditi brigu o zahvatima u područjima zaštićene i evidentirane prirodne baštine, zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, krajobraznim cjelinama (kulturnim krajolicima) I. i II. kategorije, osobito vrijednim predjelima (prirodnim i kultiviranim krajobrazima) i na vodonosnom području, a koji se mogu planirati samo u suradnji i uz suglasnost nadležnih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima;

IV. kategorija zaštite je područje na kojem je moguće formirati građevinska područja prema kriterijima za dimenzioniranje građevinskih područja naselja (poglavlje 5.2. ovih Odredaba).

6.1. Prometni sustavi Članak 102. Razvoj zračnog prometa odnosi se na proširenje i rekonstrukciju postojećih kapaciteta Zračne luke Zagreb. Razvoj Zračne luke Zagreb moguć je na prostoru koji je ovim Planom određen kao Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb. Na prostoru iz stavka 2. ovog članka moguće je planirati sve sadržaje u funkciji odvijanja zračnog prometa, uključujući i drugu uzletno-sletnu stazu. Unutar obuhvata Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb nalazi se i površina posebne namjene - vojni kompleks Pleso, Prostorni obuhvat proširenja i rekonstrukcije Zračne luke Zagreb treba detaljnije razraditi kroz Prostorni plan područja posebnih obilježja i Prostorni plan uređenja Grada Velika Gorica. Do izrade Prostornog plana područja posebnih obilježja i Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice razvoj Zračne luke Zagreb moguć je na prostoru koji je ovim Planom određen za razvoj Zračne luke Zagreb. Na kartografskom prikazu 3.2. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora II“ označen je kontrolirani zračni prostor (CTR) i to: CTR Zračne luke Zagreb i CTR aerodroma Lučko. Uvjeti korištenja unutar navedenih površina određeni su posebnim propisima. 7. Mjere očuvanja kulturno-krajobraznih vrijednosti Članak 129. U prostoru kulturnog krajolika 2. kategorije, u naseljima i njihovim okolnim prostorima, treba očuvati vrijedne pejzažne karakteristike prostora sa grupacijama očuvanih naselja, predvidjeti potrebne urbanističke intervencije kojima će se uspostaviti prostorno i oblikovno kvalitetniji razvoj, a pri formiranju građevinskih područja naselja treba respektirati povijesnu urbanističku strukturu naselja i pejzažnog okruženja. Preporučuje se da se u naseljima u oblikovanju stambenih i gospodarskih građevina koriste elementi regionalne arhitekture. Isključuje se mogućnost: širenja građevinskih područja na padine i vizualno eksponirane predjele kao i zone kvalitetnog

kultiviranog krajolika. Građevinska područja treba širiti u manje kvalitetne predjele, nevelike ekspozicije. Osobito se to odnosi na gospodarske zone, oko kojih treba planirati hortikulturno uređene prostore,

povezivanja naselja u kontinuirano zajedničko građevinsko područje, osnivanja novih građevinskih područja naselja izvan postojećih,



otvaranja novih kamenoloma, šljunčara i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale prostorne i pejzažne vrijednosti, osim iznimno, uz odobrenje nadležnih upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima nadležnih za poslove zaštite kulturnih dobara i zaštite prirode, a postojeća eksploatacijska polja treba biološki sanirati,

izgradnje građevina neprimjerenih volumena, provođenja hidromelioracijskih zahvata na velikim površinama i pravocrtne regulacije vodotoka, lociranja nečistih proizvodnih pogona gospodarske namjene koji štetno djeluju na prirodno okruženje. Članak 130. U prostoru kulturnog krajolika 3. kategorije treba planskim mjerama poboljšati stanje u prostoru, uz očuvanje prirodnih i pejzažnih te kulturno povijesnih vrijednosti. 8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 8.1. Zaštita prirodne baštine i osobito vrijednih predjela (prirodnih i kultiviranih krajobraza) Članak 134. Granice područja zaštićenih prirodnih vrijednosti određuju se aktom o proglašenju zaštićenim prirodnim vrijednostima, na osnovi obuhvata predloženih ovim Planom, a detaljna namjena, korištenje i uređenje prostora određuje se prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina, prostornim planovima područja posebnih obilježja, te drugim dokumentima prostornog uređenja. Na grafičkom prikazu broj 3.1. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora I” i u tekstualnom dijelu ovog Plana prikazane su zaštićene prirodne vrijednosti - zaštićena područja, evidentirane prirodne vrijednosti, osobito vrijedni predjeli koji se štite prostornim planom, kao i međunarodno važna područja za ptice te važna područja za divlje svojte i staništa koja su sastavni dio Nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske. U tekstualnom dijelu Plana daju se uvjeti korištenja za svaku pojedinu zaštićenu i evidentiranu prirodnu vrijednost, uvjeti korištenja za svaki pojedini osobito vrijedan predio, kao i smjernice zaštite za svako navedeno područje ekološke mreže. (…) Osobito vrijedne predjele – kultivirane krajobraze treba štititi: očuvanjem sadašnje namjene površina, načina korištenja i gospodarenja, te veličina parcela, očuvanjem estetskih i prirodnih kvaliteta međuodnosa kultiviranih krajobraza prema naseljima,

vodotocima i naročito prema nepokretnim kulturnim dobrima, u zonama ekspozicije. Za pravu sliku stanja prirode na području Zagrebačke županije potrebno je izvršiti inventarizaciju, kartiranje, valorizaciju i procjenu ugroženosti flore, faune i staništa radi utvrđivanja posebno značajnih prirodnih vrijednosti i njihovog uvrštenja u postupak zaštite. Članak 136. Zaštitu nepokretnih kulturnih dobara treba provoditi planovima užeg područja. Na grafičkom prikazu broj 3.1. “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora I” i u tekstualnom dijelu ovog Plana prikazana su zaštićena, preventivno zaštićena i za zaštitu predložena nepokretna kulturna dobra na prostoru Županije, od nacionalnog i regionalnog značaja. U prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina treba prikazati zaštićena, preventivno zaštićena i za zaštitu predložena nepokretna kulturna dobra nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja, kao i uvjete njihova korištenja. Zaštita povijesnih naselja provodi se kroz sljedeće mjere: očuvanje karakteristične urbanističke matrice naselja, očuvanje karakterističnog oblikovanja građevina, očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika u okruženju naselja očuvanje vizura na naselje, izradu detaljnije konzervatorske dokumentacije. Zaštita povijesnih građevina i sklopova temelji se na sagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline, te vizura. U prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova i općina i drugim dokumentima prostornog uređenja potrebno je odrediti granice i zone zaštite, koje trebaju obuhvatiti njihovo neposredno funkcionalno okruženje (npr. reprezentativni i gospodarski dio) i kontaktne zone i zone ekspozicije građevina. Tradicijska drvena arhitektura štiti se prvenstveno na autentičnim lokacijama i s autentičnom namjenom, ali je prihvatljiva mogućnost korištenja građevina i napuštenih naselja za turističke sadržaje, te u okviru etno sela i muzeja na otvorenom. Potrebno je štititi i njihovo neposredno okruženje sa prirodnim i kultiviranim krajobrazom i ekspozicijama. U neposrednoj okolini kulturnih dobara nacionalnog i regionalnog značaja izvan naselja, zbog očuvanja njihovog izvornog okruženja i zona ekspozicije, nije moguća nova gradnja.



10.3. Zaštita voda Članak 150. Prioritet ovoga Plana jest zaštita vodonosnih područja i izvorišta vode za piće. Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštite količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, Planom se određuju područja zona sanitarne zaštite izvorišta i način postupanja u tim zonama. Zone sanitarne zaštite utvrđuju se prema stupnju opasnosti od onečišćenja i drugih štetnih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kvalitetu vode za piće ili na izdašnost izvorišta. Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće donosi se kao zaseban propis temeljem Zakona o vodama, Pravilnika o utvrđivanju zona sanitarne zaštite i ovog Plana. Na području Županije slivno područje izvorišta vode za piće dijeli se na: zone izvorišta s međuzrnskom poroznosti: a) I. zona (zona strogog režima zaštite), b) II. zona (zona strogog ograničenja), c) III. zona (zona ograničenja i kontrole). (…) potencijalna vodozaštitna područja – to su neistražena ili nedovoljno istražena područja i posebno

osjetljivi prostori na kojima se ograničavaju zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja. Na području Županije to je potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec.

vodonosno područje – zaštita vodonosnog područja provodi se kroz ograničenja uvjeta za određivanje građevinskih područja i korištenje prostora prema ovim Odredbama.

11. Mjere provedbe 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja Članak 162. Prostorne planove područja posebnih obilježja treba izraditi za: Park prirode Medvednica, Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje, Područje vodocrpilišta “Črnkovec” i Zračne luke Zagreb. Članak 164. Za potrebe izrade dokumenata prostornog uređenja u nadležnosti Županije i jedinica lokalne samouprave, kao i za eventualne izmjene i dopune ovih dokumenata, potrebno je izraditi: Studiju zbrinjavanja otpada na području Zagrebačke županije, Studiju međuutjecaja Planom predviđenih sadržaja na prostoru Zračne luke Zagreb i

vodocrpilišta “Črnkovec”, Krajobraznu studiju Zagrebačke županije, Studiju razvoja turizma Zagrebačke županije, Studiju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Studiju društveno-gospodarskog značaja, potreba i opravdanosti eksploatacije mineralnih sirovina na

prostoru Zagrebačke županije Studiju razvoja zračnog prometa Zagrebačke županije.



2. GRAFIČKI DIO PPZŽ - IZVOD

Slika 68 (gore i dolje): Izvod iz kartografskog prikaza "Korištenje i namjena prostora" Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 3/02, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11).



A.1.3.3. OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA Strateški dokumenti prostornog uređenja Na razmatranom području obuhvata ovog Plana na snazi su dokumenti prostornog uređenja „nove generacije“, doneseni nakon Domovinskog rata i novog teritorijalnog ustroja Države, u skladu s novim zakonskim i podzakonskim propisima. Osim naprijed navedenih Strategije i Programa prostornog uređenja Države te Prostornog plana Zagrebačke županije, koji su strateški dokumenti prostornog uređenja državne odnosno područne (regionalne) razine, na razmatranom području na snazi su i sljedeći strateški dokumenti prostornog uređenja lokalne razine:

- Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice ("Službeni glasnik Grada Velike Gorice", broj 10/06, 06/08) i

- Prostorni plan uređenja Općine Orle ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 2/09). Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice (PPUG Velike Gorice) donesen je 30. svibnja 2006. godine. Odluka o donošenju objavljena je u „Službenom glasniku Grada Velike Gorice“, broj 10/06. Prve izmjene i dopune PPUG Velike Gorice donesene su 28. svibnja 2008. godine i objavljene u „Službenom glasniku Grada Velike Gorice“, broj 06/08. Izmjene obuhvaćaju usklađivanje PPUG s novom zakonskom regulativom, usklađivanje s II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije, utvrđivanje novih građevinskih područja gospodarske namjene, smanjenje i preoblikovanje postojećih građevinskih područja, kao i izmjene koje se odnose na Odredbe za provođenje. Usporedo s izradom ovog Plana u tijeku je izrada II. Izmjena i dopuna PPUG Velike Gorice.

Slika 69: Izvod iz kartografskog prikaza "Korištenje i namjena površina" Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice (gore) i Izmjene i dopune PPUG Velike Gorice (dolje)



Prostornim planom uređenja Grada Velika Gorica detaljno su i kvalitetno razrađeni ciljevi i odredbe Prostornog plana Zagrebačke županije, kako na prostoru čitavog gradskog obuhvata, tako i na području koje se uređuje ovim Planom. Poštivane su odredbe o zabrani i ograničenjima formiranja ili širenja građevinskih područja na posebno osjetljivim područjima kao što su Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec, prostor namijenjen širenju Zračne luke Zagreb, područja zaštićene ili evidentirane prirodne baštine. No, kao što je konstatirano i samim Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice, bez obzira na dugogodišnju rezervaciju prostora uz Zračnu luku Zagreb za njezino širenje, te stroga ograničenja za širenje naselja na potencijalnom vodocrpilištu Črnkovec, postojeća naselja uz Zračnu luku i dalje se (bespravno) šire i dograđuju, a sve je više zahtjeva i za proširenjem naselja unutar potencijalnog vodozaštitnog područja. Stoga će detaljna analiza građevinskih područja, te pažljivo određivanje kriterija za formiranje građevinskih područja, biti jedan od važnih zadataka pri izradi ovog Plana. Prostorni plan uređenja Općine Orle (PPUO Orle) posljednji je doneseni prostorni plan uređenja na području Zagrebačke županije. Donesen je 19. siječnja 2009. godine i objavljen u „Glasniku Zagrebačke županije“ broj 2/09. U prostor obuhvata PPPPO Črnkovec – Zračna luka Zagreb ulazi tek manji, sjeverni, dio Općine Orle, odnosno naselja Obed i Čret Posavski. Oba naselja nalaze se izvan potencijalnog užeg vodozaštitnog područja Črnkovec, ali unutar granice obuhvata PPPPO. Stoga se ni u tekstualnom niti u grafičkom dijelu PPUO Orle ovaj prostor posebno ne ističe u smislu ograničenja, već se navodi obvezna izrada prostornog plana područja posebnih obilježja - kao obveza preuzeta iz plana šireg područja.

Slika 70: Izvod iz kartografskog prikaza "Korištenje i namjena površina" Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Orle.

Provedbeni dokumenti prostornog uređenja Osim navedenih strateških dokumenata prostornog uređenja lokalne razine, na razmatranom području na snazi su i provedbeni dokumenti prostornog uređenja lokalne razine. Sukladno posljednjem Zakonu o prostornom uređenju i gradnji iz 2007. godine, provedbeni dokumenti prostornog uređenja su urbanistički plan uređenja (UPU) i detaljni plan uređenja (DPU). Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice na ovom je području određena obveza izrade sljedećih provedbenih dokumenata prostornog uređenja:

- Obveza izrade UPU-a utvrđena je za: dijelove naselja Ščitarjevo, Kobilić, Ribnica i Novo Čiče te za područje športsko-rekreacijske namjene - centar za vodene športove i golf igralište u Novom Čiču (sa pripadajućim građevinskim područjima ugostiteljsko turističke namjene), kao i za „ostale dijelove građevinskih područja označene na kartografskim prikazima u mjerilu 1:5.000 kao neizgrađeni dijelovi građevinskih područja“.

- Obveza izrade DPU-a utvrđena je za: cjelinu građevinskog područja ugostiteljsko turističke namjene "Velika Kosnica" (hotel), kao i za neizgrađeni dio mjesnog groblja Ščitarjevo te ostale zahvate u prostoru sukladno posebnim propisima.

Od navedenih prostornih planova doneseni su UPU naselja Novo Čiče („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 1/10) i DPU proširenja groblja Ščitarjevo („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 14/09). Riječ je novim i kvalitetnim dokumentima prostornog uređenja koji detaljnije određuju prostorni razvoj naselja (čiji tek manji dio ulazi u područje obuhvata Plana), odnosno razrađuju uvjete za gradnju i uređenje groblja, no zbog svojeg neznatnog udjela u ukupnoj površini ovog Plana nemaju značajan utjecaj na njegovu izradu. Prostornim planom uređenja Općine Orle na razmatranom području nije određena obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja, osim za zahvate u prostoru sukladno posebnim propisima. Unutar obuhvata ovog Plana nema donesenih provedbenih dokumenata prostornog uređenja na području Općine Orle.



A.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE A.1.4.1. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA DEMOGRAFSKE PODATKE S ciljem sagledavanja tendencija demografskih kretanja, kao polazne osnove za projekcije razvoja u narednom razdoblju ovdje treba poći od relativnog sagledavanja kretanja na nešto širem gravitacijskom prostoru oko područja Plana. U tu svrhu koriste se raspoloživi statistički podaci za cijela naselja (s izuzetkom naselja Velika Gorica, koje svojim naseljenim dijelom ne ulazi u prostor Plana), premda dio njih samo svojim dijelom ulazi u područje Plana, tim više što se za ranije razdoblje niti ne raspolaže ortofoto snimcima ovog prostora. Zbog toga nije bilo realne podloge za procjenu stanja stanovništva u obuhvatnim dijelovima naselja u obuhvatu Plana u ranijem razdoblju (1961.- 1991.). U sljedećoj tablici daje se prikaz Indeksa kretanje broja stanovnika naselja u obuhvatu Plana od 1961. do 2011. godine (za cijela naselja):

1971./1961. 1981./1971. 1991./1981. 2001./1991. 2011./2001. 2011./1961

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA - UKUPNO 99,6 111,4 109,1 109,4 102,6 135,8

Bapča 107,8 87,8 113,9 108,6 86,1 100,8

Črnkovec 110 116 120,7 127,5 123,7 242,9

Drenje Ščitarjevsko 95,3 84,7 102,7 109,8 95,3 86,7

Jagodno 94,8 114,1 119,8 167,6 113,2 245,7

Kobilić 107,9 114,3 112,3 110,3 99,2 151,6

Lazina Čička 93,5 99,4 95,5 127,9 126,6 143,8

Lekneno 89,7 106 92,5 189,3 101,6 169,2

Mala Kosnica 85 87,9 87,5 82,9 84,5 45,8

Mičevec 103,4 102,7 112,5 102,4 102,2 125

Novaki Ščitarjevski 92,4 95,5 111,7 118,9 97,1 113,8

Novo Čiče 99,1 115 132,1 133,9 110,6 223

Obrezina 103,3 107,5 103,5 148,4 101,2 172,8

Petina 100 108,4 98,2 100,9 96,8 103,9

Ribnica 90,8 93,8 110,2 191,3 113,4 203,6

Sasi 111,8 110,6 110,3 114,7 95,3 149,1

Selnica Ščitarjevska 107,4 143,8 153 151,1 100,9 360,4

Sop Bukevski 81,2 103,7 74,1 91,3 91,5 52,1

Strmec Bukevski 93,8 87,4 93,4 109,9 94,4 79,3

Ščitarjevo 104,9 101,7 100 144 99,5 152,8

Trnje 77,9 81,7 110,2 92,6 104 67,5

Velika Gorica 0 0 0 0 0 0

Velika Kosnica 99,5 100,5 136,9 191,8 147,7 387,9

Velika Mlaka 123 191 132,4 113 100,6 353,5

Zablatje Posavsko 91,2 76,9 97,5 123,1 125 105,3 Ukupno naselja u sastavu Grada Velike Gorice 101,9 117,8 116,8 125,5 105,8 186,2

Bukevje 84,4 95 96,2 103,5 101,4 80,9

Čret Posavski 71,6 98,1 150 134,6 85,7 121,6

Obed 69,2 101,6 96,9 93,5 86,2 54,9 Ukupno naselja u sastavu Općine Orle 81 96,1 101,5 106,8 97,1 81,9 UKUPNO NASELJA U OBUHVATU PLANA: 100 116,2 115,8 124,5 105,4 176,7

Izvor: Popisi stanovništva 1961., 1971., 1981., 1991., 2001. i 2011. godine, DržavnI zavod za statistiku, Zagreb.



Iz gornjih podataka vidljivo je da je u posljednjih 50 godina u ovim naseljima broj stanovnika gotovo udvostručen jer 2011. ukupno je bilo 5838 stanovnika više nego 1961. godine, što predstavlja povećanje od 76.7 %. Doseljavanje i proces demografskog rasta nije zahvatio sva naselja koja su u obuhvatu Plana. Za razliku od naselja Velike Mlake, Velike Kosnice i Selnice Ščitarjevske koja su svoje stanovništvo skoro utrostručila, sedam naselja (Trnje, Drenje Ščitarjevsko, Obed, Mala Kosnica, Sop Bukevski, Strmec Bukevski i Bukevje) 2011. godine imaju manje stanovništva nego što su imali 1961. godine. Najveći porast dogodio se u međupopisnom razdoblju 1991. - 2001. godine na što je najveći utjecaj imao rat devedesetih godina, kako u Hrvatskoj tako i u BiH. Slika 71: Indeksi promjene broja stanovnika u razdoblju od 1961. do 2011. godine Izvor: Popisi stanovništva 1961., 1971., 1981., 1991., 2001. i 2011. godine, DržavnI zavod za statistiku, Zagreb. Dugoročno, na doseljavanje stanovništva na ovo područje prvenstveno utječe blizina Zagreba i prometna povezanost. Tako dio doseljenika koji su usmjereni na rad i školovanje u Zagreb, nisu se, zbog različitih prvenstveno ekonomskih faktora, nastanili u Zagrebu, premda su tamo zaposleni, već su izabrali upravo ovo područje za naseljavanje. Prema podacima iz Popisa 2001. godine na područje ovih naselja doselilo je 7486 stanovnika, što znači da na ovom području živi više doseljenih 55,7% nego li je tu autohtonog stanovništva. Od ukupnog broja doseljenih 73,8% doselilo se s područja Republike Hrvatske, a 25,6% iz inozemstva i to ponajviše iz BiH 88,7%, dok je ostatak uglavnom iz ostalih republika bivše države. Od unutarnjih migracija, odnosno doseljenih s prostora Republike Hrvatske, 47,7% je doseljenih iz drugih županija, a 52,3% je doseljenih iz drugih naselja Zagrebačke županije i Grada Zagreba te samog naselja Zagreb. Prema vremenu doseljenja 46,8% svih doseljenih doselio se između 1991. i 2001. godine, 18% godine 1981. i 1991. 16,5% 1971. i 1981. te 12% prije 1971. godine. Međupopisna promjena broja stanovnika pokazuje da je u 14 naselja bilo više, a u 12 naselja manje stanovnika 2011. u odnosu na 2001. godinu. Budući se radi o malom porastu (ukupno u ovih 14 naselja više je 813 stanovnika) bolje je istaknuti porast u apsolutnim brojevima nego u relativnim pokazateljima. Naselja s najvećom međupopisnom promjenom broja stanovnika u ovom međupopisnom razdoblju su Velika Kosnica (+258 stanovnika), Novo Čiče (+121 stanovnik), Lazina Čička (+116 stanovnika), Ribnica (+94 stanovnika), Črnkovec (+79 stanovnika) i Jagodno (+60 stanovnika). Ukupno smanjenje broja stanovnika u preostalih 12 naselja iznosilo je 119 stanovnika. Najviše smanjenje bilo je u Strmecu Bukevskom (-22), Bapči (-21), Čretu Posavskom (-15), Drenju Ščitarjevskom (-10), a najmanje u Ščitarjevu (-2). U posljednjem međupopisnom razdoblju 2001. – 2011. godine na promatranom području obuhvata Plana (cijela naselja) broj stanovnika povećan je za 694 stanovnika. Prirodni prirast u razdoblju od 2001. do 2009. godine je pozitivan i iznosio je 199 stanovnika. Ako se zanemari prirodni prirast za 2010. godinu za koju statistički podaci još nisu obrađeni te se od međupopisne promjene oduzme prirodni prirast dobije se saldo migracija u naseljima u obuhvatu Plana koji iznosi 495. Od 26 naselja iz obuhvata Plana 11 naselja imalo je pad stanovništva (negativan prirodni prirast) za -137 stanovnika. U preostalih 15 naselja bilo je više rođenih nego umrlih što je rezultiralo pozitivnim prirodnim prirastom od 336 stanovnika. Naselja koja su u sastavu općine Orle (njih 3) imaju pad stanovništva (negativan prirodni prirast), a 14 od 23 naselja u sastavu Grada Velike Gorice imaju porast stanovništva, osam njih ima pad, dok je u naselju Petina bio isti broj rođenih i umrlih, tako da je kod njega prirodni prirast nula.



Vitalni indeks pokazuje odnos broja živorođenih na 100 umrlih i kada je on ispod 100 znači da je stanovništvo ispod praga „bilančne ravnoteže“, što promatrajući ovaj prostor u cjelini nije slučaj jer je vitalni indeks u razdoblju 2001.- 2009. bio 107,5 ( vidi tablicu), pri čemu je zapravo bio pozitivan kod velikogoričkih naselja (prosječno 110.9), ali kod naselja općine Orle pokazuje pad znatno ispod 100 i iznosio je čak 57,1. Drugim riječima, ova naselja imaju vrlo nepovoljnu razinu bioreprodukcije, na njemu žive uglavnom staračka kućanstva, a broj novorođene djece ovdje je znatno manji od broja umrlih odnosno radi se o prirodnom smanjenju stanovništva. U sljedećoj tablici daje se prikaz Prirodnog kretanja stanovništva u naseljima obuhvata Plana, od 2001.-2009. godine:

Naselje

Ukupno cijelo naselje Naselja /s dijelovima u PPPPO

Živorođeni

Umrli Prirod

ni prirast

Vitalni indeks

Živorođeni

Umrli Prirod

ni prirast

Vitalni indeks


Bapča 7 23 -16 30,4 7 23 -16 30,4

Črnkovec 53 23 30 230,4 53 23 30 230,4

Drenje Ščitarjevsko 17 34 -17 50 17 34 -17 50

Jagodno - dio naselja 44 41 3 107,3 14 13 1 107,7

Kobilić - dio naselja 49 38 11 128,9 49 38 11 128,9

Lazina Čička 59 45 14 131,1 59 45 14 131,1

Lekneno 38 29 9 131 38 29 9 131

Mala kosnica 2 8 -6 25 2 8 -6 25

Mičevec - dio naselja 93 118 -25 78,8 93 118 -25 78,8

Novaki Ščitarjevski 19 18 1 105,6 19 18 1 105,6

Novo Čiče - dio naselja 112 85 27 131,8 59 45 14 131,1

Obrezina 57 49 8 116,3 57 49 8 116,3

Petina 18 18 0 100 18 18 0 100

Ribnica - dio naselja 67 65 2 103,1 62 60 2 103,3

Sasi 12 17 -5 70,6 12 17 -5 70,6

Selnica Ščitarjevska 61 28 33 217,9 61 28 33 217,9

Sop bukevski 7 12 -5 58,3 7 12 -5 58,3

Strmec bukevski 24 51 -27 47,1 24 51 -27 47,1

Ščitarjevo 61 43 18 141,9 61 43 18 141,9

Trnje 2 5 -3 40 2 5 -3 40

Velika Gorica - dio naselja 0 0 0 0 0 0 0 0

Velika Kosnica 70 36 34 194,4 70 36 34 194,4

Velika Mlaka - dio naselja 316 171 145 184,8 16 9 7 177,8

Zablatje posavsko 7 6 1 116,7 7 6 1 116,7 Ukupno u sastavu Grada Velike Gorice 1195 963 232 124,1 807 728 79 110,9


Bukevje - dio naselja 35 58 -23 60,3 17 28 -11 60,7

Čret Posavski - dio naselja 11 13 -2 84,6 11 13 -2 84,6

Obed 0 8 -8 0 0 8 -8 0

Ukupno u sastavu Općine Orle 46 79 -33 58,2 28 49 -21 57,1 UKUPNO-U OBUHVATU PLANA 1241 1042 199 119,1 835 777 58 107,5

Izvor: Godišnja priopćenja - Prirodno kretanje stanovništva, Državni zavod za statistiku, Zagreb. Velika Mlaka je naselje u kojem je prirodni prirast bio najveći (145 stanovnika), što čini 42,3% od ukupnog broja pozitivnog prirodnog prirasta. Taj dio viška rođenih nad umrlima, uključujući još nekoliko navedenih demografski propulzivnijih naselja, doprinio je pozitivnom prirodnom prirastu područja obuhvata Plana. u razdoblju od 2006. do 2010. godine. Obujam prirodnog prirasta na području obuhvata Plana iz godine u godinu pokazuje značajne oscilacije. Stoga njegov grafički prikaz ima vrlo čudan „škarolik“ oblik, koji



pokazuje da bi broj živorođenih htio rasti, ali ga različiti ekonomski i društveni faktori pritišću i usmjeravaju prema dolje. Od 2008. prirodni je prirast ponovno je u laganom porastu. Tako je 2001. godine razlika broja rođenih i umrlih iznosila svega 1 stanovnik. Od 2002. prirodni prirast je u porastu do 2004. kada je bio i najviši te iznosio 42 stanovnika. Slijedi pad od 2005. i u 2006. na 10 stanovnika da bi od 2007.rastao i 2008. iznosio 38 stanovnika. U 2009. godini prirodni prirast iznosio je 11 stanovnika. Općenito, prirodni prirast kao komponenta općeg kretanja stanovništva na ovom kao i na širem hrvatskom prostoru ima minimalni utjecaj na prirast populacije. Ocjenjuje se da je na području svih naselja obuhvata ovog Plana taj doprinos u razdoblju 2001. – 2010. bio svega 65 odnosno oko 200 osoba na području cijelih ovih naselja. Doduše, broj živorođenih pri tome je na području cjeline naselja bio oko 1300, u obuhvatu Plana oko 850, ali prati ga broj umrlih, pa je ta razlika (prirodni prirast) što utječe na porast populacije minimalna.

Slika 72: Udjel ukupno doseljenih u naselja u obuhvatu Plana, 2001. godine Izvor: Popis stanovništva. kućanstava i stanova 2001. godine, DržavnI zavod za statistiku, Zagreb.

Prema tome, na porast ukupnog stanovništva utječu pretežito migracijska kretanja odnosno pozitivni saldo neto migracije, što vrijedi i za ovo područje. Ukupni saldo migracije (razlika doseljenih i odseljenih) u naseljima koja ulaze u obuhvat Plana iznosio je 495 stanovnika u posljednjih deset godina. Velika Kosnica imala je najveći saldo migracije ili prirast stanovništva zbog novog doseljavanja u zadnjem međupopisnom razdoblju od 224 stanovnika, slijede naselja Lazina Čička sa 102, Novo Čiče 94, Ribnica 92, Jagodno 57, Mičevec 52 i Črnkovec 49 stanovnika. Bukevje, Zablatje Posavsko, Drenje Ščitarjevsko, Strmec i Trnje imali su minimalni porast neto migracijom od 5 do 29 stanovnika, Naselje Obed imalo je jednak broj doseljenih i odseljenih (saldo 0, 00), a trinaest naselja imalo je negativni migracijski saldo. Glede aktivnosti, od rezidencijalnog aktivnog stanovništva naselja u obuhvatu Plana 2001. aktivnih koji su obavljali neku djelatnost (zaposlenih) bilo je ukupno 4808, što je 37,7% od ukupnog stanovništva, što je 55,5 % od radnog kontigenta i u hrvatskom je prosjeku. Aktivno u ukupnom stanovništvu iznosilo je 5. 899 ili 46,3 %, što je u prosjeku Županije, osobe sa osobnim prihodima činile su 20, 2 %, dok je trećina (33, 3 %) uzdržavanih osoba. Na području svih obuhvatnih naselja bilo je ukupno 1240 radnih mjesta, na kojima je radilo 830 mještana odnosno stanovnika koji stanuju i rade u tim naseljima, dok je glavnina zaposlenih radila izvan naselja stanovanja i to njih 3960 ili 82,3 % od ukupno zaposlenih, od kojih je većina (3442) izjavila da su dnevni migranti - zaposlenici koji svakodnevno putuju na posao u druga naselja i vraćaju se u naselje stanovanja. Istovremeno je s ovog prostora bilo 402 radnika – dnevna migranta koji su iz drugih naselja dolazili na rad u naselja u obuhvatu Plana, uglavnom na rad u poljoprivredu ili uslužne djelatnosti. Od gornjeg ukupnog broja dnevnih migranata radnika najviše njih i to 66,8 % svakodnevno migrira u naselja Grada Zagreba, od čega 66% u samo naselje Zagreb. Na prostoru drugih naselja Zagrebačke županije radi 31,8% a u drugim županijama tek 0,9% dnevnih migranata iz naselja u obuhvatu Plana. Polazeći od naprijed navedenog ukupnog broja radnih mjesta (1240) prema Popisu iz 2001. što se odnosi na cijela navedena naselja, ocjenjuje se da 2011. u granicama obuhvata Plana ima oko 900 radnih mjesta, uključujući noviji porast broja samostalnih djelatnosti, registriranih poljoprivrednika odnosno malih poduzeća i obrta što se obavljaju kod kuće. Od toga je udjel aktivnih poljoprivrednika oko 5 % u ukupnom aktivnom stanovništvu te se procjenjuje da je na ovom području 2011. bilo oko 300 stanovnika s vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima (u granicama Plana). Najveći je broj i udjel poljoprivrednog stanovništva



kojima je to jedino zanimanje u naseljima Zablatje Posavsko (27,1%), zatim Bukevje (14,4%), Obed (12,1%), Sop Bukevski (11,7%), Bapča (11,9%), Mičevec (8,3%), Ribnica (7,9%), Lazina Čička (6,4%), a ostala imaju znatno manji udjel poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu. Preostalih oko 600 radnih mjesta je u djelatnostima: trgovine, graditeljstva, te u uslužnim djelatnostima (školstva, zdravstva i sl.) i različitih granama obrtništva

Slika 73: Broj dnevnih migranata (aktivnih, koji obavljaju zanimanje) iz naselja u obuhvatu Plana u naselje Zagreb, 2001. godine. Izvor: Popis stanovništva. kućanstava i stanova 2001. godine, DržavnI zavod za statistiku, Zagreb.

Prema tome, kako je radnih mjesta u ovim naseljima relativno malo, zbog blizine Zagreba kao centra rada i relativno dobre prometne povezanosti, vrlo su intenzivne dnevne migracije zaposlenih te učenika i studenata prema Zagrebu, zatim Velikoj Gorici, dok su dnevne migracije stanovnika iz drugih područja u ovo vrlo niske. Dnevna putovanja na posao i s posla svakako spadaju u otežavajuće uvjete života stanovništva te je otvaranje radnih mjesta u ovim naseljima, uvažavajući sve mjere zaštite, osobito dragocjeno, ima višestruke koristi i potrebno ga je poticati.

Slika 74: Broj radnih mjesta u naseljima u obuhvatu Plana, 2001. godine. Izvor: Popis stanovništva. kućanstava i stanova 2001. godine, DržavnI zavod za statistiku, Zagreb.



Zaključno, iz analize demografskih podataka i procesa razvoja stanovništva u dugoročnijem povijesnom razdoblju, posebno pokazatelja doseljavanja, dnevnih migracija i aktivnog stanovništva, proizlazi da je demografski razvoj ovog prostora intenzivniji od prosjeka Županije, a u najnovijem međupopisnom razdoblju i od Velike Gorice. To upućuje na zaključak da je ovdje proces suburbanizacije odnosno urbanizacije prigradskih naselja pod utjecajem Zagreba i središnjeg naselja Velike Gorice, sve izraženiji. Međutim, taj proces se još uvijek manifestira pretežito u morfološkim odnosno fizionomskim promjenama, što se očituje kroz stambenu izgradnju naselja, izgradnju komunalne i prometne infrastrukturne i slično. Ukratko, radi se prvenstveno o demografskoj suburbanizaciji, što potvrđuju iznijeti pokazatelji općeg kretanja stanovništva, doseljavanja, povećanog udjela dnevnih migranata, zapošljavanja stanovništva u nepoljodjelskim djelatnostima. Zapošljavanje u Zagrebu kroz dnevne migracije omogućuje intenziviranje stambene izgradnje, naseljavanje i tako postupnu preobrazbu ovog područja. Međutim, sudeći prema slabom omjeru broja stanovnika i radnih mjesta, može se zaključiti da je područje obuhvata Plana još uvijek u ranoj fazi razvojne transformacije u kojoj dominiraju relativno intenzivni demografski aspekti suburbanizacije kao složenog procesa ukupnih socio - ekonomskih promjena, dok su drugi aspekti funkcionalnih prostornih promjena relativno slabi. Drugim riječima, rast stanovništva i doseljavanje ne prati prerazmještaj u ovaj prostor i radnih mjesta, odnosno znatno je slabiji proces instaliranja novih, kako u gospodarstvu tako i u negospodarskim djelatnostima, što predstavlja važnu ali nedostatnu mjeru razvijenosti. Ukupna vrijednost ovog područja, promatrano u vremenu, svakako je u porastu, ali procesi doseljavanja stanovništva još uvijek su spontani, uvjetovani prvenstveno razvojnim utjecajem Zagreba i okolnih razvijenijih naselja. No, razvojni procesi mogu biti pospješeni različitim planskim mjerama u cilju poboljšanja uvjeta života stanovništva, za što ima prostora bez obzira na mjere zaštite utvrđene ovim Planom. A.1.4.2. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA GOSPODARSKE PODATKE I PROSTORNE POKAZATELJE Gospodarski pokazatelji Kao što je navedeno u prethodnim poglavljima, rast stanovništva i doseljavanje na ovaj prostor ne prati prerazmještaj radnih mjesta, odnosno znatno je slabiji proces instaliranja novih radnih mjesta, kako u gospodarstvu tako i u negospodarskim djelatnostima. Poljoprivreda je jedan od važnijih nositelja razvoja u obuhvatu Plana. Stoga je kvalitetno poljoprivredno zemljište, koje u obuhvatu prevladava svojom površinom, jedan od važnijih potencijala za budući gospodarski razvoj. Dakako, u dijelu koje se ovim Planom odredi kao područje posebne zaštite budućeg crpilišta, naglasak će biti isključivo na ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, odnosno, u manjoj mjeri, na stočarskoj proizvodnji za potrebe seljačkog gospodarstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Ne treba zanemariti ni značajan turistički potencijal koji ovo područje ima, ponajprije zbog svoj smještaja i geoprometnog položaja, ali i zbog bogatstva prirodnih i kulturno-povijesnih resursa. Od mogućih ograničenja gospodarskog razvoja treba izdvojiti nedovoljnu razvijenost komunalne infrastrukture (osobito se to odnosi na neizgrađenost ili loše stanje sustava javne odvodnje, što predstavlja i realnu opasnost za podzemne vode crpilišta), trenutno nestabilne poslovne uvjete, ali i nemogućnost lociranja značajnijih gospodarskih sadržaja u obuhvatu Plana zbog prostornih ograničenja koja se navode u nastavku. Prostorni pokazatelji Iz prethodnih se poglavlja ovih Polazišta mogu detaljno očitati prednosti i ograničenja razmatranog prostora u odnosu na njegove prostorne pokazatelje. Najznačajniji potencijal ovog prostora svakako je geoprometni položaj: u neposrednoj blizini glavnog grada Zagreba, na glavnim državnim i međunarodnim prometnim i infrastrukturnim pravcima. Na ovom je prostoru smještena glavna zračna luka Države - Zračna luka Zagreb, koja u svojim razvojnim planovima predviđa proširenje izgradnjom brojnih sadržaja neophodnih za njezin razvoj, uključujući i izgradnju druge uzletno-sletne staze. Tu su i značajni vojni kompleksi, odnosno zone posebne namjene, koje se ovim planom također trebaju detaljnije razgraničiti od prostora za razvoj Zračne luke Zagreb. Također, u obuhvatu Plana nalazi se i potencijalno vodocrpilište Črnkovec, koje zauzima posebno značenje za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije jer predstavlja veliko potencijalno nalazište pitke vode. Za crpilište Kosnica I. faza, unutar budućeg jedinstvenog vodocrpilišta Črnkovec, već je donesena Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite. U obuhvatu Plana nalazi se i mreža 27 naselja čiji daljnji razvoj također ovisi o prostorno planskim rješenjima iz ovog Plana, a tu su i područja zaštićene kulturne i prirodne baštine, od kojih se vrijednošću i površinom ističe područje arheološkog nalazišta Andautonija. Na sjevernom dijelu obuhvata, uz granicu sa Zagrebom, planirana je akumulacija hidroelektrane Drenje - vodena površina znatnih dimenzija koja će također imati značajan utjecaj na razmatrani prostor.



Iz prikaza navedenih postojećih i planiranih sadržaja jasno je da već sama njihova brojnost i raznovrsnost na ovako malom prostoru (osamdesetak kilometara kvadratnih) neminovno, osim potencijalne prednosti, predstavlja i potencijalno ograničenje za budući razvoj, prije svega zbog mogućih konflikata između postojećih i planiranih sadržaja te interesnih zahvata. O usklađivanju navedenih sadržaja treba voditi računa pri odabiru prostorno planskih rješenja u daljnjim poglavljima ovog Plana. Ograničenja u razvoju vezana su ponajprije na vodne resurse. Podzemne vode savskog aluvija s obzirom na količinu i kakvoću zaliha vode imaju strateško značenje ne samo za područje Zagrebačke županije nego i čitave regije. Podzemne su vode slabo zaštićene, a infiltracija voda s površine terena ima nepovoljan utjecaj na kakvoću vode. Razlog je gusta naseljenost te blizina glavnog odlagališta otpada Grada Zagreba. Zaštita ove izvorišne zone treba imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka. Osim navedenih prednosti i potencijalnih ograničenja, ovaj prostor ima još neka specifična ograničenja u prostornom razvoju, a to su:

poplavna područja nizinskih predjela uz rijeke Savu i Odru, područje maksimalnog intenziteta potresa VIII° MCS (gotovo u čitavoj površini obuhvata Plana), zaštitne i sigurnosne zone građevina posebne namjene, površine ograničenja prepreka Zračne luke Zagreb, prostori ugroženi nelegalnom eksploatacijom mineralnih sirovina i prostori ugroženi nelegalnim odlagalištima otpada.

Ograničenja u razvoju naselja vezana su također uz blizinu Zračne luke Zagreb i područje potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec, no tu su i ograničenja koja proizlaze iz mjera zaštite kulturne baštine, ograničenja u zaštitnim zonama uz vojne komplekse i dr. Ograničenje u razvoju osobito se uočava u naseljima uz Zračnu luku Zagreb, za koja važećim prostornim planovima nisu utvrđena građevinska područja (naselja Mala Kosnica, Petina, Selnica Ščitarjevska, Bapča - no naselja se usprkos ograničenju i dalje bespravno šire i dograđuju) ili su građevinska područja utvrđena većinom samo za izgrađenu strukturu naselja (Mičevec, Novaki Ščitarjevski, Sasi, Obrezina, Ščitarjevo i Kobilić).

Slika 75: Ograničenja u odnosu na prostorne pokazatelje: Naselje Mala Kosnica - izgradnja uz zaštitnu ogradu Zračne luke Zagreb; Foto: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, travanj 2010.

Slika 76: Ograničenja u odnosu na prostorne pokazatelje: Poplavna područja nizinskih predjela uz rijeku Savu - velika poplava u rujnu 2010. godine. Izvor: Internetske stranice - Crometeo.net i iPress.hr.



B. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

B.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG, DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJA Na temeljima obveza iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske u Prostornom planu Zagrebačke županije određeni su glavni ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog značaja koji se odnose na prostor čitave Županije. U ovom se Planu navode ciljevi iz Prostornog plana Županije koji se, u širem smislu, mogu primijeniti ili imaju utjecaj na razmatrani prostor. Već je ranije navedeno da je područje Črnkovca - Zračne luke Zagreb, dakle područje obuhvata ovog Plana, smješteno u središnjem dijelu Zagrebačke županije, uz teritorijalnu granicu s Gradom Zagrebom. Stoga će ciljevi regionalnog, državnog i međunarodnog značaja, razmatrani u Prostornom planu Zagrebačke županije, imati važan utjecaj i na prostorno planska rješenja u daljnjim poglavljima ovog Plana. Suvremena načela prostornog razvoja i uređenja, koja mora uzeti u obzir i na kojima se temelji svaki prostorni plan, jer su određena Zakonom o prostornom uređenju i gradnji, odnose se na provedbu načela ravnomjernijega gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka hrvatskog prostora uz:

njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti i održivog razvoja, racionalno korištenje i zaštitu prostora, zaštitu integralnih vrijednosti prostora, zaštitu i unapređenje stanja okoliša, zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, osiguranje boljih uvjeta života, usuglašavanje interesa korisnika prostora, prostorno uređenje pojedinih dijelova prostora, povezivanje hrvatskoga prostora s europskim prostornim ustrojem, uključivanje u europske razvojne sustave.

U okviru provođenja tih načela temeljni ciljevi prostornog razvoja Države, postavljeni u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, jesu potpuno i čvrsto integrirati cjelokupni hrvatski državni i nacionalni teritorij te kvalitetno i djelotvorno međusobno povezati sve njegove sastavne dijelove, a hrvatski prostor prilagoditi novim geostrateških, geopolitičkim, geografsko-prometnim, gospodarsko-razvojnim i kulturno-civilizacijskim odnosima i integracijama u prostoru Europe i svijeta te ga osobito dobro i brzo prostorno i funkcionalno povezati sa susjednim srednjoeuropskim zemljama i cijelom europskom zajednicom. U tom smislu opći cilj je osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države kroz uravnotežen razvitak područja, stvaranjem okosnice, pravaca, težišta, žarišta i polova razvitka s osloncem na pravce širenje procesa urbanizacije, mrežu gradova i drugih središta te definiranih prometnih pravaca i drugih infrastrukturnih koridora. Treba provesti kvalitetnu preobrazbu razvoja u prostoru s osloncem na resurse: prirodna i kulturna dobra, ljudski potencijal te raznolikost i osobitosti dijelova prostora. Iz toga slijede posebni ciljevi i smjernice prostornog razvoja utvrđeni Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske, kojima se teži povećati kvalitetu življenja i uravnotežiti razvoj svih područja Države uspostavom realnog policentričnog modela prostornog razvitka uz usporavanje rasta velikih gradova i sa snažnijim priznavanjem razvitka srednjih i malih gradova i drugih lokalnih središnjih naselja, osobito u područjima rijetke naseljenosti, velikih udaljenosti između naselja i na područjima izvan glavnih prometno - razvojnih pravaca. U tom smislu veoma su važni razvitak gospodarstva i središnjih uslužnih funkcija, koji se mogu unaprijediti boljim unutarnjim ustrojstvom u prostoru. Razvojne ciljeve treba prilagoditi značajkama prostora, racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra, uzeti u obzir zajednička obilježja i osobitosti područja u planiranju razvoja, razvijati infrastrukturne sustave, kao glavne čimbenike usmjerenja razvitka, te osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja. Hrvatska ima složen geografski, povoljan prometno-geografski, ali veoma osjetljiv geostrateški položaj, jer se nalazi na dodiru velikih prostornih cjelina Europe: Mediterana, Podunavlja, Alpa i Balkana, ali i na razmeđi dviju velikih kulturnih i civilizacijskih sfera života. Ova potencijalna razvojna mogućnost može se znatno iskoristiti tek nakon dobrog i brzog funkcionalnog i prostornog povezivanja integriranog hrvatskog državnog teritorija sa širim europskim prostorima i zajednicama, radi sličnih i zajedničkih interesa. Nužno je potpuno i čvrsto integrirati cjelokupni hrvatski državni teritorij, te primjerenije i što djelotvornije međusobno povezati sve težišne razvojne dijelove i pravce, kao i glavna razvojna žarišta i središta u zemlji. To se mora postići stvaranjem jedinstvene središnje državne okosnice razvitka tzv. hrvatske državne razvojne “kralježnice” (Slavonija - Zagreb - Lika – Dalmacija, odnosno od Vukovara preko Zagreba do Dubrovnika), koja će se s više snažnih krakova širiti prema rubovima zemlje i dalje prema susjednim državama. Na taj se način najbolje prekida s daljnjom razvojnom polarizacijom u prostoru, te omogućuje



skladan, ravnopravan i ravnomjerniji regionalni i policentrični razvitak i ravnoteža u zemlji, uzimajući u obzir i vrednujući unutrašnju raščlanjenost, raznolikost i komplementarnost prostora Hrvatske. Na temelju tih načela, postavljenih ciljeva i danih smjernica treba razmatrati koncentracijsku ulogu i značenje Zagreba, kao najvažnijega hrvatskog međunarodnog, državnog i makroregionalnog središta u prostoru Hrvatske. Ne smije se zanemariti ni uloga Zagreba kao regionalnog središta u funkciji razvitka Zagrebačke županije, kao i razvitak obrnutih procesa u kojima Zagrebačka županija, kao neposredna okolica Zagreba, sve više preuzima istaknutu ulogu u razvitku funkcija tog zajedničkog prostora. Pogodnosti položaja Zagreba i njegove okolice, koje proizlaze iz prirodno - geografske osnove, trajnog su značenja i s nekim drugim čimbenicima osiguravaju Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici u Zagrebačkoj županiji ključnu središnju ulogu i funkciju u razvitku Hrvatske i u ovom važnom dijelu Europe. To je sasvim razumljivo kada se prema Zagrebu i Zagrebačkoj županiji slijeva desetak prirodnih prometnih pravaca (zapadni savski, sutlanski, krapinski, podravski, panonsko-podunavski, istočni, sjeverni i južni savski, banijsko i kordunsko-kupski, jadranski i krčki) iz kojih se postupno usmjerava promet s čak dvadesetak pravaca i prometnica u druge dijelove Hrvatske i prema susjednim državama. Na taj način ovaj prostor postaje raskrižje (križište) najvažnijih prometnica u zemlji i prema drugim susjednim zemljama (autoceste, željezničke pruge, zračna luka, telekomunikacijske i druge infrastrukturne veze) i obavlja čvorišne funkcije širega značenja. Tu se međusobno križaju glavne prometnice prema Budimpešti, Beču, Ljubljani, Rijeci, Splitu i Osijeku, kao i prema drugim područjima u zemlji i prema inozemstvu, odnosno one iz pravca sjeverne Europe i Podunavlja prema Jadranu, kao i između zapadne i srednje Europe prema jugoistočnoj Europi i Bliskom istoku. Zato svojim povoljnim položajem i razvitkom svojih funkcija Zagreb dobiva sve više na značenju u sustavu urbanih središta ovog dijela Europe i time se stvaraju dodatni poticaji za njegovo jače uključivanje u međunarodni život.

B.1.1. RAZVOJ NASELJA I ZNAČAJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

B.1.1.1. RAZVOJ NASELJA Razvitkom suvremenih procesa deagrarizacije, industrijalizacije, tercijarizacije i kvartarizacije te snažnim djelovanjem suburbanizacije širi se gradsko područje Zagreba i jača preobrazba okolice, u kojima se grade nova stambena naselja, počinju se razvijati nove gospodarske i središnje uslužne funkcije i jače razvijaju njezina gradska središta i neka satelitska naselja. Rezultat toga je stvaranje metropolskog područja i gradske regije Zagreba u kojima se ističe veliki i snažni središnji grad, razvijaju srednja i mala gradska središta i brojna lokalna središnja naselja te postupno i sve više urbaniziraju naselja u tom prostoru. Taj proces nije završen, a najintenzivniji je gdje osovine urbanizacije slijede radijalne prometne osovine u tom dijelu središnje Hrvatske. Nema ni potrebe da se sva seoska i agrarna naselja preobraze u jače ili slabije urbanizirana naselja, ali treba nastojati da se također ne nastavi dosadašnjim intenzitetom proces izumiranja pojedinih naselja. Sve te procese treba nastojati kontrolirati, pozitivne poticati, a negativne usporavati, kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi ravnomjernijega razvitka svih dijelova županijskog prostora. U tom smislu treba proučavati i razmatrati prostor Grada Zagreba i Zagrebačke županije kao jedinstven prostor s dvije političko-teritorijalne prostorne jedinice, međusobno uvjetovan, organski prometno i funkcionalno povezan i upućen na stalnu suradnju. Suvremeni Grad Zagreb stalno se razvija kao otvoreni grad s očitim tendencijama policentrizma u daljnjem širenju gradske regije pretežno prema prostorima Zagrebačke županije. Zato gospodarske i središnje uslužne funkcije međunarodne, državne, makroregionalne i regionalne razine razvoja i djelovanja nisu samo u funkciji razvitka Zagreba, nego i Zagrebačke županije, čiji stanovnici imaju mogućnost njihovog korištenja i na taj način sebi osiguravati veću kvalitetu življenja. Iz prostornih, razvojnih, psiholoških, pa i drugih brojnih razloga, pojedine funkcije i sadržaji srednje, više, pa i visoke razine, iz Zagreba sele i trebaju seliti u njegovu okolicu, pa tako i na područje Zagrebačke županije (proizvodni, uslužni, društveni, infrastrukturni), gdje utječu na njezin razvitak, posebno na jačanju uloge njezinih gradskih središta, koji se na taj način još snažnije integriraju u urbani sustav ovog čvorišnog dijela Hrvatske, ali i cijele zemlje. Međunarodne obveze proizašle iz konvencija koje je potpisala Republika Hrvatska, osobito onih koje se odnose na zaštitu prirode i okoliša, gospodarenje resursima, na pitanja uređenja graničnog područja te na međunarodne infrastrukturne veze, dijelom se odnose i na Zagrebačku županiju, gdje ih se treba poštivati i provoditi. Prostor Zagrebačke županije u cjelini sadrži komponente o kojima ovisi uravnoteženje razvoja Republike Hrvatske i to na razini cijelog teritorija (položaj u sustavu prometnih, energetskih i naseljskih sustava), ali i posebnih cjelina, kao što su prirodne cjeline i resursi, te problemsko-razvojna područja, kao što je rijetko naseljen i depopulacijski prostor, gorski ruralni kraj i područje uz državnu granicu. Zato je nužno osnažiti središnja naselja, a razvojne programe i razvoj infrastrukture koncipirati tako da pokriju sve dijelove ovog prostora.



Obveze jedinstvenih kriterija uređenja prostora odnose se na složene sustave korištenja voda, urbana područja, granična područja i vrijedne krajobrazne cjeline, a opće i posebne obveze i ciljevi na racionalno korištenje i zaštitu prirodnih izvora. Svako razvojno profiliranje ove Županije i njezino prostorno uređenje na način neodmjerena korištenja tih izvora ili neprikladnog korištenja prostora uništavalo bi temeljnu resursnu osnovicu Županije i obnavljalo već poznate i istrošene razvojne predloške. Radi očuvanja prostora Županije u cjelini, posebno je potrebno temeljito ispitati veličinu zaliha te rentabilnost i ekonomičnost eksploatacije postojećih prirodnih izvora, osobito ograničenih nalazišta nekih sirovina, kako bi se usmjerio način i vremensko trajanje iskorištavanja, ali uz obveznu brigu o zaštiti prirode i prirodnih vrijednosti te o unapređenju i zaštiti okoliša. To se odnosi i na prirodne ili kultivirane/ruralne krajolike i ekološke sustave, kako bi se sačuvala priroda i karakteristični krajolici, osobito njihovi zaštićeni dijelovi od degradiranja ili uništavanja, šuma od pretjerane sječe, poljodjelske površine od mogućih poplavljivanja, onečišćavanja ili prenamjene, padine od klizanja ili erozije, tekuće, stajaće i podzemne vode od onečišćenja, te područja zaliha ili korištenja mineralnih sirovina od devastacije. U vezi s korištenjem resursa posebno je važno zaustaviti procese zapuštanja obrade plodnih površina, neprimjerenu sječu šuma, osigurati gospodarenje vodnim resursima putem najracionalnijih i ekološki prihvatljivih zahvata (hidroenergetika, vodoopskrba i drugo), prioritetno koristiti postojeće koridore za infrastrukturu te uzeti u obzir posebno vrlo stroge uvjete građenja građevina izvan građevinskih područja. Pri svemu tome treba voditi računa o tome da ne dođe do "divlje", bespravne, nekontrolirane i neplanske ili prostoru neprimjerene gradnje. Osobito se to odnosi na gradnju u zaštićenim područjima i na drugim atraktivnim prostorima. Na području Zagrebačke županije nužno je zaustaviti negativne demografske procese i prići sustavnoj obnovi napuštenih prostora te osnažiti razvojna središta i to tako da se stvori uravnotežena struktura temeljena na subregionalnim i lokalnim središtima. Funkcionalno osnaživanje središta i obnova naselja trebaju poslužiti ciljevima poboljšanja uvjeta života u interesu zadržavanja i doseljavanja stanovništva, odnosno zadovoljavajućoj pokrivenosti područja raznim potrebama stanovništva. Zbog značajki ovog prostora treba pažljivo i racionalno usmjeravati disperziju središnjih uslužnih funkcija srednje i više razine iz Zagreba u središta Zagrebačke županije. B.1.1.2. RAZVOJ ZNAČAJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Prometni sustav, telekomunikacije i pošta Cestovni promet Zagrebačka županija čini otvoren prsten oko glavnoga grada Republike Hrvatske. Osnovni prometni koridori koji Zagreb povezuju sa svim dijelovima Europe, a nalaze se na području Zagrebačke županije jesu: Zagreb – Graz, koridor X-A, (E 59), Budimpešta – Zagreb – Rijeka, koridor Vb, (E 65, E 71), Salzburg – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Solun, koridor X, (E 70). Osnovne smjernice razvitka cestovne infrastrukture, sukladno Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, uključuju: postupno rješavanje kritičnih dionica i objekata, prije svega na mreži državnih-magistralnih cesta te na prilaznicama i obilaznicama većih gradova, intenziviranje ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture, ubrzanje izgradnje autocesta, poluautocesta i brzih cesta na osnovnim međudržavnim magistralnim prometnim pravcima, primjenjivanje strožih kriterija u izgradnji cesta od onih u Europi kako bi se sačuvale vrijednosti hrvatskog prostora. Na području Zagrebačke županije važnost za povezivanje područja Države te međunarodno povezivanje imaju ove autoceste: Zagreb – Velika Gorica - Sisak, Vrbovec – Bjelovar - Republika Mađarska, te Vrbovec – Križevci – Koprivnica - Republika Mađarska (prioritet do 2015. godine).

Željeznički promet Željeznički promet stagnira u odnosu na europski. Stoga je potrebno podići opću tehničko-tehnološku razinu, provesti modernizaciju i izgraditi kolodvore i terminale te poboljšati povezivanje s europskim sustavom u sklopu čega će se verificirati europski pravci. Reafirmacija hrvatskog željezničkog prometa zahtijeva znatno bolje vezivanje na međunarodnu željezničku mrežu izgradnjom novih (u pravilu dvokolosiječnih) željezničkih pruga velikih brzina, osobito na uzdužnim i poprečnim europskim i nacionalno – tranzitnim prometnim pravcima. Jadranska orijentacija Hrvatske podrazumijeva da se i u željezničkom prometu osiguraju pogodni prometni koridori koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama. Kad je riječ o međunarodnom prometu, valja napomenuti da preko područja Zagrebačke županije vode najkraći putovi iz zapadne prema jugoistočnoj Europi i Bliskom istoku te iz srednje i istočne Europe prema Jadranskom moru. Glavni uzdužni posavski prometni koridor i podravski prometni koridor u unutrašnjosti zemlje preuzimaju magistralne željezničke pruge europskog i državnog značenja. U skladu s mogućnostima treba težiti prema ostvarenju prioritetnih trasa s izgradnjom drugog kolosijeka pruga visoke služnosti: Zagreb – Rijeka, Savski Marof – Tovarnik i mađarska granica – Koprivnica – Zagreb. Modernizacija i povećanje željezničkog prometa bez znatnijega zadiranja u nove prostore može se postići kapitalnim remontom željezničkih pruga, ispravljanjem zavoja, izgradnjom drugog kolosijeka, produljenjem stanica, nastavkom elektrifikacije pruga te izgradnjom suvremenih signalno – sigurnosnih uređaja.



Zračni promet Projekcija sustava zračnog prometa u Republici Hrvatskoj obuhvaća jednu, po opremljenosti i prometu, primarnu Zračnu luku Zagreb i 6 sekundarnih, te mrežu tercijarnih i ostalih aerodroma. U sljedećem razdoblju Zračna luka Zagreb ima potrebu za proširenjem i to prvenstveno terminalskih površina, stajanke za zrakoplove te brzih izlaznih staza za vožnju. Iz razvojnih dokumenata Zračne luke Zagreb, izrađenih u posljednjim desetljećima, izdvajamo ciljeve razvoja državnog i međunarodnog značaja koji se temelje na porastu potreba civilne namjene:

1. Zadovoljavanje prometnih potreba do 2030. godine i kasnije. Planiran je postupni dugoročni razvoj Zračne luke Zagreb koji će pratiti brži ili sporiji porast prometa. Promet zračne luke čine dnevni, mjesečni i godišnji podaci o broju putnika, količinama tereta (robnom i poštanskom) i broju operacija zrakoplova – ukupno i po tipovima zrakoplova.

2. Sigurno, neprekidno i redovito odvijanje zračnog prometa sukladno domaćem zakonodavstvu

te međunarodnim propisima u zračnom prometu i održavanje konkurentnosti sa zračnim lukama susjednih zemalja, odnosno gradova, moguće je uz dobru organizaciju i dugoročno planiranje prometa putnika, zrakoplova i robe. Zračne luke sa jednom stazom nisu dovoljno fleksibilne zbog nepouzdanosti jedne staze u slučaju nepredviđenih okolnosti, jer svaka eventualna nezgoda na stazi dovela bi do zatvaranja i usmjeravanja zrakoplova na alternativna odredišta. Zrakoplovne kompanije zračne luke sa jednom stazom ne koriste za dugolinijske i tranzitne letove, pa značaj takvih zračnih luka nije velik. Zračna luka Zagreb je glavna polazna i dolazna luka, stoga je cilj i interes Zračne luke Zagreb izgradnja druge staze i prije postizanja količine prometa koji bi zahtijevao drugu stazu. No, ne treba očekivati da će se drugom stazom Zračna luka Zagreb razviti u veliko križište, jer to zahtjeva ispunjavanje i drugih dodatnih uvjeta, ali je izgledno da se ona može razviti u regionalni centar koji će povezivati određene zračne luke te da će imati tranzitni promet ograničenog opsega. Planiranje razvoja Zračne luke Zagreb, kao i drugih zračnih luka u svijetu, vrši se prema posebnim standardima i preporukama međunarodnih organizacija zračnog prometa (ICAO i IATA), a preporuka međunarodnih organizacija je izgradnja druge staze u zračnim lukama od velikog značaja za društvenu zajednicu kao što je ima Zračna luka Zagreb. Dodatni razlog za planiranje i izgradnju druge staze je specifičnost Zračne luke Zagreb koja, osim civilnog kompleksa, sadrži i vojni kompleks Zrakoplovne baze Zagreb, a jedna staza s postojećom konfiguracijom osnovnih prometnih sadržaja ne zadovoljava potrebe civilnog i vojnog letenja.

3. Razvoj u skladu s načelom održivog razvitka, kvalitete življenja i ekološke kvalitete. Tijekom

izgradnje i korištenja zračne luke poduzimat će se mjere za sprečavanje i smanjenje svih štetnih utjecaja zračne luke na okoliš. Najznačajniji utjecaji su buka i vibracije, a potom onečišćenje zraka, površinskih i podzemnih voda i tla. Također, značajan je i utjecaj na floru i faunu, postojeće prirodne, kulturno-povijesne, krajobrazne vrijednosti i osobitosti prostora. Zbog primjene mjera zaštite negativan utjecaj zračne luke na okoliš neće biti proporcionalan njenom razvoju, a poduzimat će se mjere i zahvati kojima će se stvoriti i nove vrijednosti prostora.

4. Doprinos definiranju vizualnog identiteta Zagreba i prezentiranje Republike Hrvatske.

Dolazak inozemnih putnika zrakoplovom u zračnu luku obično je i prvi susret sa tom zemljom te je stoga značajno da zračna luka ima i reprezentativan izgled. Sukladno razvojnim planovima Zračne luke Zagreb, 2008. godine proveden je međunarodni urbanističko-arhitektonski natječaj za novi putnički terminal i pripadajuće sadržaje. Za najbolji natječajni rad odabran je rad Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH d.d. & Neidhardt arhitekti d.o.o. & Kincl d.o.o., Zagreb), koji je ponudio atraktivan izgled novog putničkog terminala i urbanističkog rješenja prilaza terminalu sa sjeverne i južne strane. Izgradnja zgrade novog putničkog terminala bit će prva faza u realizaciji cjelovitog rješenja kompleksa zračne luke određenog Razvojnim planom Zračne luke Zagreb (Project: airport GmbH, Stuttgart, 2009.).

5. Povećanje broja radnih mjesta i povećanje prihoda. Zračni promet je vrlo profitabilna djelatnost

koja zapošljava veliki broj ljudi. Stoga je jedan od pozitivnih učinaka razvoja zračne luke da se s povećanjem broja putnika povećava i broj radnih mjesta za lokalno stanovništvo u djelatnostima koje su u neposrednoj ili posrednoj vezi sa Zračnom lukom Zagreb. Tako bi se, osim u poslovima vezanim za prihvat putnika i robe, otvorila radna mjesta u turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti, javno prometnim i komunalnim uslugama i drugim djelatnostima. Drugi pozitivan učinak je povećanje prihoda svih djelatnosti vezanih za zračnu luku, te povećanje osnovnog prihoda same zračne luke kroz aerodromske takse za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova što će svakako značiti bolji ekonomski doprinos za lokalnu i županijsku zajednicu kao i za Državu.



Slika 77: Rješenje sjevernog pročelja nove zgrade putničkog terminala Zračne luke Zagreb Izvor: Prvonagrađeni natječajni rad na provedenom međunarodnom urbanističko-arhitektonskom natječaju za novi putnički terminal i pripadajuće sadržaje (IGH d.d. & Neidhardt arhitekti d.o.o. & Kincl d.o.o., Zagreb, 2008.).

Riječni promet Riječni promet zahtijeva posebnu pažnju među prometnim sustavima u zemlji. Pri razvoju riječnoga prometa postoje ograničenja o kojima treba voditi računa: najveći se dio plovnih putova nalazi na graničnim rijekama te razvoj, status i način sanacije plovnih putova ovise o usuglašenosti sa susjednim državama; treba istraživati učinke ulaganja, te pravnom regulativom omogućiti da se i mali gospodarski sustavi uključe u razvoj i korištenje ove vrste prijevoza. Važno je i prostorno prometno povezivanje s ostalim vrstama prometa, posebno sa željezničkim i pomorskim. Jedan od ciljeva državnog značaja je razmotriti izgradnju riječne luke u Općini Rugvica na rijeci Savi, kao plovnom putu II. klase.

Telekomunikacije i pošta Telekomunikacijski promet je svojim skorašnjim brzim tehnološkim razvojem i značajnim pojeftinjenjem (odnosno širom dostupnošću) otvorio mnoge nove mogućnosti lakšega protoka informacija od važnosti za svakidašnji život, kulturu i gospodarstvo, te uključivanje u europske i svjetske tokove. Pošta i telekomunikacijske veze imaju važnu ulogu u procesu opće globalizacije društva. Strateški je važna uspostava dobrih telekomunikacijskih veza u pograničnim područjima. Program razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređivanju postojećeg relativno dobrog stupnja razvijenosti. U sustavu veza postignut je stupanj razvoja kao srednje razvijene zapadnoeuropske zemlje. Treba težiti održanju i po mogućnosti poboljšanju tog stupnja. Pritom je nužno: pratiti i primjenjivati nove tehnologije u sustavu veza, pojačati kabelske koridore međunarodnih veza, dopunjavati mrežu radiodifuzije kako bi pokrivenost teritorija od sadašnjih 80% porasla na 100% pokrivenosti, osigurati alternativnost međunarodnih telekomunikacijskih veza, razvijati poštansku mrežu. Pri izvođenju novih, rekonstrukciji ili zamjeni postojećih dijelova telekomunikacijskog sustava, zahvate treba izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim kriterijima, te koristiti postojeće koridore, naročito koridore prometne infrastrukture, a tehnološki zastarjele mreže i opremu treba zamjenjivati novijim i pouzdanijim. Pri izgradnji novih odašiljača treba primjenjivati racionalniju automatiziranu tehnologiju. Za postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnim mrežama potrebno je osigurati prostorne preduvjete kako bi se omogućio nesmetani razvitak sadašnjih i budućih usluga, kao i kapaciteta u pokretnim mrežama.

Vodnogospodarski sustav Zaštita voda i vodnog okoliša Polazni cilj zaštite voda i vodnog okoliša od onečišćenja je očuvanje života i zdravlja ljudi, zaštite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava, zaštite prirode te smanjenja i sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja voda, zaštite i unapređenja stanja površinskih i podzemnih voda, uspostave prijašnjeg stanja gdje je ono bilo povoljnije od sadašnjeg te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene.



Sustav odvodnje uglavnom je izgrađen u naseljima koja imaju status grada, u središtima bivših općina, ili za potrebe odvodnje središnjih dijelova naselja s kulturnim, turističkim i administrativnim sadržajem. Većina manjih naselja seoskog karaktera do sada nije imala uvjete za izgradnju kanalizacijskog sustava. Potrebno je istaknuti problem neprimjerenog i nedovoljno organiziranog građenja sustava odvodnje, a posebno premali broj središnjih uređaja za konačno pročišćavanje otpadnih voda. Pravilno rješavanje otpadnih voda i drugog otpada iz naselja i gospodarstva s uređajima za pročišćavanje preduvjet je zaštite voda od onečišćenja. Najveći su izvor onečišćenja otpadne vode i općenito otpadne tvari, ali ne smije se zanemariti ni drugo kao što je ispiranje onečišćenih površina, prometnica, erozija, ispiranja tla, sredstva u poljodjelstvu, gnojišta, prirodna onečišćenja i izvanredna onečišćenja. Radi zaštite voda i vodnog okoliša potrebno je ostvariti sljedeće ciljeve:

sačuvati vode koje su još čiste (gornji tokovi, vodotoci u brdskim predjelima, a posebno podzemne vode),

sanirati i ukloniti onečišćenja uslijed kojih dolazi do ugrožavanja vode za piće na postojećim ili planiranim izvorištima vode;

očuvati kakvoću vode tamo gdje ona zadovoljava propisane kriterije, provodeći i održavajući mjere zaštite te kontrolirajući rad izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda;

zaustaviti trend pogoršanja kakvoće podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona narušena i poboljšati je izgradnjom potrebnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kod nove investicijske izgradnje nastojati na provedbi potrebnih mjera zaštite;

osigurati poboljšanje ekoloških funkcija vode tamo gdje su one narušene i postizavanje propisane kvalitete za određene namjene postupnom realizacijom cjelovitih programa i mjera zaštite;

ostvariti skladan i postojan razvoj u kojem neće neracionalno korištenje resursa prostora dovesti do pogoršanja kakvoće voda, zdravlja ljudi i zbog toga do teškoća ili čak zaostajanja samog razvoja.

Korištenje voda a) Vodoopskrba Polazni je cilj razvojnog programa vodoopskrbe da svaki stanovnik Republike Hrvatske treba u doglednoj budućnosti biti opskrbljen dovoljnim količinama kvalitetne pitke vode. Osim toga, vodoopskrbni sustavi moraju podmiriti sve gospodarske potrebe koje proizlaze iz sadašnjih djelatnosti i iz planova razvoja. Pod kriterijem racionalnoga gospodarenja postojećim sustavom vodoopskrbe razumijeva se: rješenje distribucije u okviru dopuštenih gubitaka vode, svođenje potrošnje na stvarne potrebe komunalnog standarda, prihvatljivi utrošak električne energije i slično. Zahtjevi za većom količinom vode upozoravaju na to da se treba brinuti o učinkovitijoj upotrebi i zaštiti sadašnjih i potencijalnih izvorišta vode. Planovi gospodarenja vodama utvrđuju se u više resora, dakle nužan je interdisciplinarni pristup rješavanju problema. Opskrba vodom ima prioritetno značenje u integralnom pristupu gospodarskim djelatnostima koje se koriste vodom.

b) Korištenje vodnih snaga Prioriteti pri planiranju su višenamjenski sustavi prema suvremenim načelima rješavanja složenih vodnogospodarskih pitanja o slivovima velikih rijeka. Sa stajališta vodnogospodarskih interesa, prednost pri gradnji trebali bi imati višenamjenski objekti. Prioritetni hidroenergetski višenamjenski objekti trebaju se uskladiti s drugim korisnicima prostora te s elementima zaštite prostora. Zaštita od štetnog djelovanja voda U slivu Save okosnicu rješenja zaštite od poplava čini sustav “Srednje Posavlje” koji se izgrađuje uz srednji tok Save. Vodeći računa o vodnim količinama, zaštita od poplava provodi se s tri oteretna kanala, distribucijskim objektima i nizinskim retencijama. Prioritet u realizaciji daje se objektima sustava “Srednje Posavlje” jer će se tako postići visok stupanj kontrole Save i pritoka. To se odnosi na: kompletiranje retencije Lonjsko polje te rekonstrukciju savskih nasipa i realizaciju HE Zaprešić (HE Podsused) i HE Drenje, te izgradnju retencija i akumulacija u slivu pritoka Save i nužne regulacije dijelova riječnih tokova. Energetski sustav

Proizvodnja i transport nafte i plina Proizvodnja nafte i plina važna je strateški i gospodarski. Nedostatak energije u Državi i nastojanje da se što veći dio energetskih potreba namiri iz vlastitih izvora uvjetuje nužnost zadržavanja svih postojećih lokacija i postrojenja za eksploataciju i transport nafte i plina i zamjenu postrojenja ekonomičnijim i ekološki prihvatljivijim tehnologijama. Zadržava se međunarodni plinski distribucijski sustav koji vodi iz Slovenije, a planira se novi (dijelom je i realiziran), koji povezuje Hrvatsku s Italijom, pa preko Zagrebačke županije proteže se na istok i sjeveroistok te dalje prema Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. Kapacitet postojećeg magistralnog plinovoda iz Slovenije (s “ruskim” plinom) nije dovoljan za ostvarenje poželjnog stupnja plinofikacije i potrošnje plina u Zagrebačkoj županiji. Uz postojeći magistralni produktovod (za transport visokovrijednih ugljikovodika) od Zagreba prema Šumečanima, treba izvesti još jedan, od Zagreba prema Sisku. Zadržava se i postojeća trasa Jadranskog naftovoda. Udio potrošnje plina kao jeftinijega i ekološki prihvatljivijega energenta treba povećati u odnosu na druge energente za termoelektrane i toplane za široku potrošnju. Plin bi trebao biti glavni energent za zadovoljenje široke potrošnje. Postupno treba plinoficirati cijelo područje Zagrebačke županije.



Elektroenergetika Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske uzima u obzir ciljeve i smjernice energetskog razvoja, što znači: prijenosne sustave osuvremeniti i proširiti, zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za moguće nove energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraživanja, zadržati postojeće i osigurati nove lokacije i koridore energetskih objekata koji Hrvatsku povezuju sa susjednim zemljama. Hrvatska elektroprivreda je izradila i usvojila značajan strateški dokument kojim je definirala poslovnu politiku razvoja elektroenergetskog sektora u srednjoročnom razdoblju. Razmatranje razvojnih potreba temelji se na scenariju procjene porasta potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Očekuje se prosječni godišnji porast od 4%. Razvoj hrvatskog energetskog sustava do 2010. predviđa da će trebati izgraditi nove kapacitete snage 1500 MW. Osim ulaganja u nove objekte, trebat će se graditi odgovarajuća prijenosna i distribucijska mreža, uključujući obnovu i rekonstrukciju postojeće mreže visokog, srednjeg i niskog napona. Zagrebačka županija pripada sjevernom dijelu elektroenergetskog sustava koji se može opskrbljivati iz izvora na svom području, a manjkove energije podmirivati putem prijenosne mreže iz izvora u drugim dijelovima Hrvatske te uvozom iz susjednih zemalja. Rijeka Sava na području Zagrebačke županije ima značajan energetski potencijal. Prema obavljenim studijsko-istražnim radovima predviđa se izgradnja HE Zaprešić (radni naziv HE Podsused) i HE Drenje. Osim ovih proizvodnih objekata predviđa se i TE Prevlaka koja je u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske uvrštena kao potencijalna lokacija proizvodnih građevina za daljnja istraživanja.

Studijske analize pokazuju da današnje napajanje područja Zagrebačke županije ne zadovoljava kriterije pouzdanosti i sigurnosti opskrbe. U idućem razdoblju potrebno je od kapitalnih elektroenergetskih prijenosnih i transformacijskih sustava na razini Države dovršiti 2x400-kilovoltni dalekovod oko Zagreba te izgraditi rasklopno postrojenje 400 kV Veleševec, 2x400-kilovoltni dalekovod prema Ernestinovu, isto takve dalekovode prema Brinju, prema Sisku i TS 400/220/110 kV Zlodi. Obnovljivi izvori energije Korištenjem obnovljivih izvora energije i kogeneracije ostvaruju se interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske, zakonima i drugim propisima kojima se uređuje obavljanje energetskih djelatnosti, osobito u pogledu:

dugoročnog smanjenja ovisnosti o uvozu energenata, učinkovitog korištenja energije i smanjenja utjecaja uporabe fosilnih goriva na okoliš, otvaranja novih radnih mjesta i razvoja poduzetništva u energetici, poticanja razvoja novih tehnologija i domaćeg gospodarstva u cjelini, diverzifikacije proizvodnje energije i sigurnosti opskrbe.

Obrada, skladištenje i odlaganje otpada

Ciljevi gospodarenja otpadom temelje se na odredbama Zakona o otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09), a proizlaze iz sljedećih dokumenata: Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05), Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine („Narodne novine“, broj 85/07). Osnovni koncept gospodarenja otpadom obuhvaća: unapređenje izbjegavanja otpada, smanjenje količina otpada za odlaganje, poboljšanje odlaganja na odlagalištima, poboljšanje gospodarenja otpadom, ostvarenje bolje međugradske i međuopćinske suradnje i poboljšanje nadzora i praćenja gospodarenja otpadom. U procesu unapređivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedinice područne (regionalne) samouprave trebaju: donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i općinama, prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom, uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i gradovima, uz mogućnost udruživanja sa drugim županijama, provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje, prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima, stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda, sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo.

B.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA

Jedan od temeljnih ciljeva i usmjerenja prostornog razvoja određenih Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske svakako je racionalno korištenje i zaštita prostora, a prije svega prirodnih izvora. Svrhovito korištenje i namjenu prostora treba temeljiti na stručnim i znanstvenim osnovama i cjelovitom uvidu u značajke prostora, usklađeno s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša.



Na području cijele Države treba uspostaviti ravnotežu izgrađenih i pretežito prirodnih područja te osigurati svrhovito korištenje resursa i to prije svega:

racionalnim korištenjem prostora za izgradnju, očuvanjem fizičke i funkcionalne cjelovitosti te kvalitete poljoprivrednog i šumskog zemljišta (spriječiti usitnjavanje areala i osigurati krajobraznu cjelovitost),

zaštitom vrijednosti prostora, vrijednih prirodnih i stvorenih resursa, očuvanjem biološke raznolikosti te osobito pažljivim korištenjem resursa koji sve više nedostaju ili su sve više ugroženi (kvalitetna tla, pitka voda, šumske zajednice i druga).

Na području Zagrebačke županije od strateških ciljeva Države treba izdvojiti:

zaštitu zaliha pitke vode te zaštitu voda i vodotokova od onečišćenja - na području Zagrebačke županije evidentirane su potencijalne zalihe podzemnih voda u cijelom savskom zaobalju i njihova je zaštita od državnog značenja;

zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina - očuvanjem postojećih šuma pravilnim gospodarenjem, te pošumljavanjem novih;

zaštitu poljoprivrednog zemljišta - ograničavanjem pretvaranja u građevinsko zemljište, razvijanjem ekološki čistog poljodjelstva i dr.;

očuvanje i zaštitu krajobraza - sprječavanjem neprikladne gradnje stambenih i vikend-objekata te gradnje na krajobrazno eksponiranim mjestima, sprječavanjem usitnjavanja posjeda, geometrijske regulacije vodotoka i dr.

iskorištavanje mineralnih sirovina po načelu održivog razvoja - precizno definiranom gospodarskom politikom i uz obveznu sanaciju napuštenih lokacija,

poticanje korištenja obnovljivih izvora energije.

Temeljni ciljevi gospodarenja šumama uključuju: osiguranje postojanosti ekosustava, održavanje i poboljšanje općekorisnih funkcija šuma, napredno i trajno gospodarenje šumama. U gospodarenju šumama načelo trajnosti podrazumijeva upravljanje i korištenje šuma i šumskog zemljišta tako da se zadrži njihova sposobnost obnavljanja, bez štetnih posljedica za druge ekosustave. Planska je odrednica da se u svim aktivnostima i zahvatima respektira sljedeći redoslijed prioriteta: 1) biološka raznolikost, 2) vitalnost i sposobnost obnavljanja i 3) produktivnost. Cilj šumarske politike i prostornog planiranja jest unapređenje učinkovitog načina korištenja šuma uz uvjet da se koriste sve njezine funkcije: sirovinska, ekološka i socijalna. Šumarsko planiranje treba i dalje temeljiti na načelu održavanja potrajnosti šuma, te uspostaviti sustavno praćenje stanja kako bi se šume pravodobno zaštitile od propadanja. Temeljni cilj razvoja poljoprivrede na nivou Države je poticanje razvijanja suvremene, djelotvorne, tržišne poljoprivrede te učinkovitije poljoprivredne proizvodnje, na način koji štiti prirodne karakteristike poljoprivrednog tla.

B.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA

Temeljno načelo integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora sadrži zaštitu okoliša kao kontinuiranu i u svim segmentima prisutnu komponentu koja će se provoditi kao opći svjetonazor u sklopu obuhvata cjelovitih područja i pojedinačnih zahvata te u okviru pojedinačnih sektora. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje resursa, težnju prema razvoju bez uništavanja i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnom bogatstvu, naslijeđu i ljudskim potencijalima, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po sebi sadrži značajke održivosti, treba naglasiti da jednom uništeno postaje teško ili čak nepovratno obnovljivo. Stoga prostorno planiranje danas postaje ključni čimbenik zaštite okoliša. U procesu prostornog planiranja treba svaku plansku odrednicu preispitati sa stajališta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti. Tako će glavni ciljevi zaštite okoliša biti: učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačenije kakvoće života, razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom, usklađivanje novih aktivnosti u prostoru s naprednim europskim/svjetskim ekološkim kriterijima uz saniranje postojećeg stanja, sveobuhvatno i trajno uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje. Procjenjuje se da će daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave sve više jačati svijest o vrijednostima prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može iz te razine očekivati postavljanje strožih kriterija, a time i obveza zaštite vrijednosti prostora s ciljem njegova očuvanja za budućnost. Promjena u pristupu zaštiti prirode i okoliša bila je danas već povijesna Konferencija Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (UNCED) održana 1992. godine u Rio de Jaineru, gdje je 157 država potpisalo Konvenciju o biološkoj raznolikosti. Naša država potvrdila je Konvenciju 1996. godine, a punopravna stranka postala je 5. siječnja 1997. Načelo Konvencije je zaštita cjelokupne biološke i krajobrazne raznolikosti, njeno očuvanje i racionalno korištenje prirodnih dobara.



Iako se zaštita kulturne baštine provodi po posebnim zakonima, prostorni plan je prilika za sveobuhvatno sagledavanje i cjeloviti pristup zaštiti. U cilju sustavne brige za zaštitu graditeljske baštine, kako je određeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, osnovna su opredjeljenja sljedeća:

uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaštite graditeljskih i kulturnih vrijednosti neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine, te poticanje temeljne stručne i

znanstvene obrade, radi djelotvornije zaštite ali i radi uključivanja u razvojne programe revizija postojećih konzervatorskih studija za zaštićene povijesne cjeline zaštita mogućih arheoloških predjela i mjesta u skladu s načelima arheološke struke i

konzervatorske djelatnosti uspostava uravnoteženih odnosa između osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i

suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja kojem pripadaju

u sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike zaštite, te poticati osnivanje muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnog stvaralaštva radi odgojno obrazovnih , ekoloških i turističkih učinaka.

Prostorno planiranje također treba naglasiti ekološke i socijalne funkcije šuma. Svojim složenim ekološkim procesima šume su važne za gospodarski razvoj i održavanje svih oblika života i ekološke ravnoteže. Nužno je planove gospodarenja šumama temeljiti na smjernicama zaštite okoliša. Područja koja se nalaze u blizini šuma treba tretirati na način prihvatljiv za okoliš. B.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG I LOKALNOG ZNAČAJA

B.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

Polazeći od temeljnih načela ukupnog i prostornog razvoja i uređenja, koja se odnose na ravnomjerniji gospodarski, društveni i kulturni razvitak i usuglašavanje interesa korisnika prostora u Županiji i regiji, Prostornim planom Zagrebačke županije do 2015. godine utvrđeni su i sljedeći prioritetni ciljevi demografskog razvoja:

zaustavljanje negativnih demografskih tendencija u razmještaju, prirodnom kretanju, migracijama te strukturnim obilježjima stanovništva;

korištenje svih prirodnih i radom stvorenih vrijednosti u funkciji uspostavljanja sustava središnjih naselja i razvojnih žarišta;

posebnu pozornost posvetiti mjerama za zaustavljanje depopulacije naselja; provoditi programe za demografskom i drugom revitalizacijom naselja, povezano s poticanjem

porasta obiteljskih poljodjelskih i obrtničkih gospodarstava, što je preduvjet za demografsku obnovu, prirodnim prirastom, doseljavanjem iz Zagreba i drugih područja Županije i Hrvatske;

zemljište u vlasništvu države odnosno Županije, općine, grada, treba dodijeliti, prodati uz povoljnu cijenu ili dati u dugoročni najam poljodjelskom ili novodoseljenom stanovništvu;

kredite za malo poduzetništvo dodjeljivati u prvom redu onim poslodavcima koji će u svom mjestu, prvenstveno u demografski ugroženim naseljima, razvijati gospodarske djelatnosti i zapošljavati mjesno stanovništvo;

otvaranje novih radnih mjesta, pogotovo radi zadržavanja mladih stručnjaka; pozitivnim odnosom prema razvoju gospodarstva, zdravom stanovanju i drugim faktorima održivog

razvoja i življenja, utjecati na privlačenje novodoseljenog stanovništva iz okolnih razvijenijih naselja, šireg područja Županije i regije.

Ovako izdvojeni ciljevi županijskog demografskog i prostornog razvoja ujedno su važni prioriteti demografskog razvoja naselja u obuhvatu ovog Plana. Poseban naglasak kao pretpostavka za povoljniji demografski razvoj područja ovog Plana u narednom razdoblju treba staviti na:

stvaranje prostornih i drugih preduvjeta za širenje procesa urbanizacije naselja ovog dijela Velike Gorice i općine Orle;

uspostavu sustava lokalnih i inicijalnih središnjih naselja s raznovrsnijim radnim i uslužnim djelatnostima u funkciji zadovoljavanja potreba rezidencijalnog stanovništva;

osiguranje prostornih, financijskih i drugih uvjeta za budući razvoj gospodarskih djelatnosti, komunalnih i prometnih koridora, primjereno utvrđenim ciljevima i mjerama zaštite ovog prostora, čime bi se i ubuduće posredno utjecalo na privlačenje doseljavanja novog stanovništva,ostanak postojećeg te pomlađivanje odnosno prirodni prirast stanovništva.

Prostor ovog Plana ima oslonac svog budućeg ukupnog, a time i demografskog, razvitka u prednostima prometno-geografskog smještaja, očuvanju prirodnih i kulturno – povijesnih resursa, poljoprivrednog zemljišta i cjelokupnog okoliša, blizini Zagreba te ljudskim resursima.



B.2.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURE

Strateški ciljevi županijskog razvoja Vizija razvoja Zagrebačke županije, utvrđena dokumentom „Županijska razvojna strategije Zagrebačke županije od 2011. do 2013. godine“, koju je izradila Razvojna agencija Zagrebačke županije uz konzultacije Instituta za međunarodne odnose (IMO) iz Zagreba, a usvojila Županijska skupština 5. travnja 2011. godine („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 11/11), sagledava Županiju kao „vodeću inovativnu gospodarsku županiju, čiji se razvoj temelji na društvu znanja, prepoznatljivoj i očuvanoj kulturnoj i prirodnoj baštini, privlačnosti za rad, boravak i življenje, a povezana je skladno s razvojem Grada Zagreba“. Za realizaciju vizije određena su sljedeća četiri strateška cilja: Strateški cilj I: Povećati konkurentnost i društvenu odgovornost gospodarstva Za realizaciju ovog cilja postavljeni su sljedeći prioriteti: 1.1. Razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja 1.2. Primjena znanja, uvođenje i razvoj novih tehnologija i inovacija u gospodarstvo 1.3. Ruralni razvoj i konkurentna poljoprivreda 1.4. Konkurentan sektor turizma 1.5. Privlačenje poželjnih investicija 1.6. Uporaba obnovljivih izvora energije i učinkovito korištenje energije. Strateški cilj II.: Razvijati ljudske resurse i unaprijediti upravljanje razvojem Prioriteti određeni za realizaciju ovog cilja su sljedeći: 2.1. Konkurentnost ljudskih resursa i uravnoteženost tržišta rada 2.2. Učinkovita županijska, lokalna samouprava i suradnja s državnim i EU tijelima 2.3. Učinkovita suradnja s Gradom Zagrebom i drugim županijama 2.4. Informiranje i educiranje, jačanje aktivne uloge civilnog društva u razvoju županije Strateški cilj III.: Poboljšati infrastrukturu i kvalitetu života Prioriteti su sljedeći: 3.1. Razvijena komunalna i prometna infrastruktura 3.2. Razvijene društvene djelatnosti i prevencija za zdravlje 3.3. Visoka kvaliteta urbanog i prirodnog okruženja Strateški cilj IV.: Poboljšati zaštitu okoliša i prepoznatljivost prirodne i kulturne baštine Prioriteti su sljedeći: 4.1. Zaštita i održivo korištenje prirodne baštine 4.2. Zaštita i održivo korištenje kulturne baštine 4.3. Zaštita okoliša 4.4. Jačanje prepoznatljivosti tradicijskih vrijednosti. Realizacija gore navedenih ciljeva i prioriteta određena je kroz definiranje mjera unutar svakog od prioriteta, a od mjera izdvajamo: Promoviranje društveno odgovornog gospodarstva, Poticajne potpore za male i srednje poduzetnike, Edukacija poljoprivrednika, Učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem, Razvoj integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje, Razvoj tradicijskih i inovativnih županijskih proizvoda u ruralnom prostoru, Razvoj infrastrukture u ruralnim područjima, Razvoj ruralnog turizma i drugih oblika selektivnog turizma, Unapređenje prometne povezanosti, Razvoj integralnog sustava gospodarenja otpadom, Razvoj sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, Razvoj sustava vodoopskrbe, Plinofikacija Zagrebačke županije, Izgradnja, obnova i opremanje objekata u školstvu, Unapređenje razine urbaniteta naselja, Uspostava i upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, Potpunija identifikacija, valorizacija, interpretacija i razvojna integracija prirodne baštine, Očuvanje i održivo korištenje kulturne baštine, Osnivanje, jačanje i međusobno povezivanje institucija u području kulturne baštine i realizacija kulturnih programa, Unapređenje okoliša poboljšanjem kakvoće zraka, Unapređenje sustava zaštite okoliša. Primjena strateških ciljeva na razmatrani prostor obuhvata Plana Iz strateških ciljeva Županijske razvojne strategije proizlazi i odabir prostorne i gospodarske strukture na razmatranom području. Ona je dodatno uvjetovana lokalnim značajkama i ograničenjima u prostoru, prije svega ograničenjima koja se primjenjuju na zaštitne zone crpilišta, vodonosno područje, potencijalno vodozaštitno područje, zaštićenu prirodnu i kulturnu baštinu i dr. Stoga i glavni cilj održivog razvitka ovog područja treba biti očuvanje temeljnih vrijednosti prostora - njegovih prirodnih i kulturnih osobitosti, odnosno gospodarski razvitak koji će se temeljiti na očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini, te važnom resursu - vodi, kao potencijalima prostora. To podrazumijeva detaljnu analizu kriterija osjetljivosti prostora na razmatranom području prije bilo kakve planske odluke, analizu koja će se temeljiti na svim recentnim prostornim pokazateljima (razrađenim kroz studije, projekte i noviju prostorno plansku dokumentaciju - prije



svega kroz posljednje izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije i Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice). Tek nakon utvrđivanja stupnja osjetljivosti pojedinih dijelova područja, moći će se utvrditi kriteriji razvoja, odnosno mjere zaštite za svaki njegov dio. Pritom je važno u što većoj mjeri pomiriti interese razvoja prometne i druge infrastrukture (širenje Zračne luke Zagreb, hidroelektrana Drenje i dr.), te zahtjeve za širenjem naselja, formiranjem izdvojenih gospodarskih zona i dr., sa prirodnim i kulturnim resursima prostora. Treba, dakle, težiti stvaranju mostova između različitih interesnih skupina; gospodarskih, prometnih, zaštitarskih te odrediti prioritete. U takvom je postupku potrebno aktivno sudjelovanje lokalne zajednice, te unošenje novog pristupa u kreiranje politike razvitka ovoga prostora, istovremeno istražujući mogućnosti i nove ideje. Važno je naglasiti da se pri tome ne smije izgubiti uvid u hijerarhiju prioriteta. U ovom se slučaju radi o resursima pitke vode, očuvanju ekoloških vrijednosti, ali i čuvanju tragova o počecima urbanog života na širem području grada Zagreba, antičkoj Andautoniji, kao važnoj sastavnici našeg kulturnog identiteta. Tijekom donošenja odluka u okviru procesa planiranja važno je osigurati očuvanje postojećih obilježja krajolika, naročito u područjima visoke pejsažne vrijednosti i velikog stupnja osjetljivosti. To se prije svega odnosi na prostore arheoloških područja: Andautonije i Želina, sela s velikim stupnjem očuvane tradicijske arhitekture, vrijednim krajolicima uz rijeku Savu i uz izvor rijeke Odre. Održavanje i zaštita svih evidentiranih kulturnih i prirodnih vrijednosti krajolika ima za cilj osiguravanje njegova integriteta i obilježja. Pristup i stav održavanja treba biti temeljen na postojećem stanju i kontroliranom planu aktivnosti. Početne radnje održavanja mogu se usmjeravati na stabilizaciju i zaštitu svih vrijednih obilježja krajolika, kako bi se osnažile i suprotstavile promjenama koje mogu izazvati nepovratne gubitke vrijednih resursa. Posebno se ističe važnost pružanja stručne podrške postojećim inicijativama za očuvanjem i prenamjenom tradicijske baštine u komercijalne svrhe, za smještajne kapacitete i eko turizam. Osim za radove na graditeljskoj strukturi i za vegetaciju bi plan zaštite trebao sadržavati smjernice za održavanje ili promjene u vrstama, izgledu/karakteru, te odgovarajuće metode i postupke zamjene.

Strateški se ciljevi Zagrebačke županije primjenjuju, dakle, i na obuhvat ovog Plana, uz uvažavanje specifičnosti prostora te uz određivanje posebnih mjera zaštite. Svi naprijed navedeni kulturni, prirodni, biološki, ekološki, socijalni potencijali ovog područja, povezani u dinamičnu i interaktivnu mrežu, mogli bi rezultirati kreativnim korištenjem prostora. Jedna od inicijativa, koja podrazumijeva očuvanje svih evidentiranih prirodnih i kulturnih resursa, na temelju unaprjeđenja poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane, svakako je osnivanje Ekomuzeja. Raspon tema zastupljenih u budućem Ekomuzeju, predloženom od strane Arheološkog muzeja u Zagrebu i Muzeja Turopolje, trebalo bi proširiti u prostornom pogledu i na područje izvan prvog kruga koji obuhvaća zonu zaštite Andautonije, na područje prema naseljima uz rijeku Savu: Bukevje, Veleševec, Ruča, Suša i prema izvoru rječice Odre i naseljima: Lazina, Novo Čiče, Poljana Čička, ali i uz poznate antičke lokalitete sa sjeverne strane rijeke Save. Osim prostornog, važan je i tematski okvir koji bi u projekt razvitka ovog područja uključio najbrojniju i najugroženiju vrstu kulturnih dobara: etnološku baštinu, tradicijsku drvenu arhitekturu, način života, poljoprivrednu proizvodnju i ostale nematerijalne vrijednosti. Važan potencijal su i ostale vrste kulturnih dobara: sakralne i profane građevine. Osim toga tradicionalna poljoprivredna proizvodnja pruža mogućnost i za komercijalnu proizvodnju - ekološki uzgoj hrane, ali i za formiranje didaktičkih farmi, agrikulturnih vrtova ili agrikulturnog parka. Za realizaciju navedenih inicijativa potrebno je osnivanje koordinacijskog tijela (centra, ustanove, udruge) koja bi usmjeravala i koordinirala aktivnosti. Osim toga, potrebno je:

educirati male poduzetnike, djelatnike javnih institucija i NVO-a u svim granama gospodarstva koje pridonose razvitku novih oblika poljoprivrede (ekološka proizvodnja) i turizma,

senzibilizirati javnost o održivom razvoju i integriranom pristupu razvoja područja, valorizirati lokalne resurse i proizvode kroz odgovorni način korištenja, potaknuti zaštitu proizvoda i usluga kroz brandiranje i certificiranje, promovirati i pružati tehničku potporu malim poduzetnicima čije se inicijative odnose na

promoviranje tradicionalnih ili ekološki prihvatljivih proizvoda i programa, omogućiti kvalitetniji život stanovnicima kroz povećanje obiteljskih prihoda u okviru eko-

turističko poduzetništva i proizvodnje hrane, promicati razvoj javno-privatnog partnerstva u zajednici za javne interese (uređenje javnih

prostora i sadržaja), udruge civilnog društva trebale bi surađivati u provođenju ovakvog projekta, kreirati alate i instrumente za marketing područja, koji stvara preduvjete za uspješno

predstavljanje njegovog identiteta. Poboljšanje infrastrukture i kvalitete života podizanjem standarda uređenja i opremanja naselja također je važan županijski cilj koji se primjenjuje i na ovom području. O tome će biti više riječi u daljnjim poglavljima ovog Plana. Turizam je jedna od važnih gospodarskih okosnica razvitka Zagrebačke županije, a navedeno se također treba primijeniti i na razmatrani prostor. Strateški resurs ovog područja je očuvani visokovrijedni prostor. Unutar tog određenja turističke potencijale treba usmjeriti prema kvaliteti i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, osobito prirodne i kulturne baštine, a posebnu pozornost treba usmjeriti lokalnim osobitostima i prostornim vrijednostima, uključujući i elemente tradicijskoga načina života.



B.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I OSTALE INFRASTRUKTURE

Razvoj naselja Kao što je navedeno u prethodnom poglavlju, jedan od strateških ciljeva Zagrebačke županije je poboljšanje infrastrukture i kvalitete života stanovnika na području Županije, što podrazumijeva razvijenu komunalnu i prometnu infrastrukturu, razvijene društvene djelatnosti i prevenciju za zdravlje te visoku kvalitetu urbanog i prirodnog okruženja. Navedeno se postiže poticanjem projekata i programa u području društvenih djelatnosti - jačanjem sustava obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi te porastom zapošljavanja, kao i poticanjem razvoja komunalne i prometne infrastrukture. Važan doprinos ostvarenju ovog cilja svakako je podizanje kvalitete uređenja i opremanja naselja. Na temelju smjernica Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i smjernica iz Prostornog plana Zagrebačke županije i Županijske razvojne strategije, utvrđuju se osnovni ciljevi razvoja naselja u obuhvatu Plana:

Razvijati sustav središnjih naselja te poticati razvoj većih naselja i lokalnih središta kao žarišta i polova razvitka - radnih središta na načelima policentričnog i ravnomjernijeg uravnoteženog razvitka u prostoru.

Razvijati optimalan stupanj urbanizacije, primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti ovog područja, pri tome razlikujući tipove prijelaznih jače i slabije urbaniziranih i seoskih naselja.

Razvijati stambene, radne, uslužne i rekreacijske funkcije u naseljima, posebno u lokalnim radnim i uslužnim središtima, a njihovom opremljenošću prometnom i komunalnom infrastrukturom povoljno utjecati na daljnje pozitivne demografske prilike i tijekove i na cjelokupni razvitak ovog područja.

Revitalizirati ruralna područja, kroz aktivnu politiku uređenja seoskih naselja, podizanjem stambenog i komunalnog standarda, boljim prometnim povezivanjem sa središtima te omogućavanjem suvremenijeg razvitka agrarne djelatnosti. Unutar naselja i u njihovoj neposrednoj blizini važno je očuvati karakteristične prirodne vrijednosti i krajolike, strukturu građenja, tradicionalne građevne materijale i oblike.

Racionalno planirati širenje naselja, vodeći računa o tipološkim karakteristikama povijesne matrice i morfološkim obilježjima naselja.

Obnavljati zapuštena naselja i kućanstva, s ciljem zaštite prostora i krajolika te postizanja drugih probitaka u temeljnom usmjerenju prostornog uređenja ovog područja. Takva obnova treba obvezno uvažavati staru strukturu naselja i domaćinstava, građevinske materijale i oblike, uz osiguranje prometne dostupnosti i telekomunikacijskih veza.

Svakom naselju i domaćinstvu osigurati pitku vodu, prikladan sustav odvodnje, električnu struju, mogućnost telefonske linije, te priključak na lokalnu prometnu mrežu, a kada se stvore uvjeti i plin.

Prostorni razvoj i uređenje ovog područja treba regulirati Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice, Prostornim planom uređenja Općine Orle i provedbenim dokumentima prostornog uređenja.

Razvoj društvene infrastrukture Društvene i gospodarske uslužne djelatnosti, odnosno središnje uslužne funkcije, usmjerene su prema njezinim korisnicima, odnosno prema podizanju standarda i kvalitete života stanovnika u utjecajnom i gravitacijskom području. One su izraz političko-teritorijalnog i vjerskog ustrojstva i načina upravljanja nekog područja. Kvalitetom tih funkcija podiže se obrazovna, kulturna i znanstvena razina, zdravstvena kultura i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području ovih funkcija. One pridonose povećanju pružene socijalne skrbi stanovništvu radi otklanjanja postojećih socijalnih problema i razlika, osiguravaju nesmetano bavljenje športskim aktivnostima i tehničkom kulturom, ostvaruju mogućnost rekreacije i odmora stanovništva te osiguravaju ostvarenje drugih brojnih dugoročnih ciljeva. Ciljevi u razvoju društvenih djelatnosti na razmatranom prostoru su sljedeći: Uprava i pravosuđe: Razvitak i razmještaj sadržaja državne uprave i lokalne samouprave treba biti usklađen s potrebama pojedinih manjih prostornih cjelina i samostalnih naselja. Njihova mreža mora biti racionalna, ekonomična i funkcionalna, te ju treba usklađivati s demografskim razvitkom ovog područja. Vjerske zajednice: Potrebno je omogućiti djelovanje vjerskih zajednica u skladu s potrebama stanovništva i u tu svrhu osigurati prostore za izgradnju novih vjerskih objekata. Udruge građana: U skladu s potrebama stanovništva treba osigurati prostor u pojedinim naseljima za djelovanje raznih udruga građana. Predškolski odgoj: Povećati obuhvat djece i smještajne kapacitete (adaptacija postojećih), proširiti mrežu institucija predškolskog odgoja u većini važnijih i većih, pa i manjih lokalnih središta, te funkcionalnost predškolskog odgoja u općem poboljšanju života. Školstvo: Treba uspostaviti najbolju moguću mrežu osnovnih škola na čitavom području jedinica lokalne samouprave, na temeljima nove reforme osnovnog obrazovanja i zakonskih postavki, ali isto tako demografski i prostorno planerski utemeljenu. Po potrebi koristiti mogućnosti osnivanja srednjoškolskih, viših i visokih obrazovnih institucija u suradnji sa Zagrebom i drugim dijelovima Zagrebačke županije i drugih županija, te mogućnost uspostavljanja znanstveno-istraživačkog rada.



Kultura: Očuvati kulturnu i prirodnu baštinu i okoliš u najvećoj mjeri na cijelom području Plana. Očuvati i njegovati tradicijsku izvornu kulturu u pojedinim naseljima, koja odražava njihovu prepoznatljivost u okvirima hrvatskog nacionalnog identiteta. Nastojati ravnomjerno razvijati kulturnu aktivnost i u doglednoj budućnosti osnivati potrebne kulturne institucije u svim dijelovima ovog baštinom bogatog područja. S posebnom pažnjom planirati turistički razvoj, koristeći potencijale kao što su: arheološka baština, etnološka baština, sačuvana povijesna naselja i dr. Šport i rekreacija: Poticati i ubrzavati izgradnju športskih igrališta, dvorana i drugih športskih objekata i sadržaja - s ciljem širenja športskih aktivnosti i rekreacije među svim stanovnicima. Razgranati mrežu rekreacijskih centara na cijelom području, obilježiti turističke ceste i biciklističke staze, koristiti rekreacijske potencijale rijeke Save i jezera Čiče. Zdravstvo i socijalna skrb: Razvoj ovih djelatnosti i njihov prostorni razmještaj moraju biti u skladu s prihvaćenim standardima, ali i u skladu s potrebama pojedinih područja u odnosu na širi prostor Županije i jedinica lokalne samouprave. Prometna infrastruktura Razvoj prometnog sustava temelji se na povoljnom geoprometnom položaju ovog područja i blizini Grada Zagreba. Temeljni ciljevi i smjernice razvitka prometne infrastrukture uključuju:

određivanje koridora za državnu prometnu infrastrukturu predviđenu Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske;

gradnjom i rekonstrukcijom prometnih sustava i građevina poboljšati kvalitetu življenja svih stanovnika Županije;

osiguravanje prostora i koridora za prometnu infrastrukturu; poboljšanje prometne povezanosti županijskog prostora međusobno, sa susjednim županijama i s

Gradom Zagrebom, uređenjem postojećih i gradnjom novih prometnica i uređivanjem linija javnoga autobusnog i željezničkog prometa;

povećanje sigurnosti u prometu; osiguranje dostupnosti prometnog sustava za sve dobne i ekonomske skupine građana, posebice

za hendikepirane i druge osobe s povećanim potrebama u kretanju; osiguranje prostornih uvjeta za razvoj i unapređenje biciklističkog prometa.

Cestovni promet Osnovne smjernice razvoja primarne cestovne mreže Zagrebačke županije istovjetne su smjernicama razvitka cestovne infrastrukture Republike Hrvatske. Za razmatrano područje obuhvata Plana to je izgradnja autoceste Zagreb - Velika Gorica - Sisak. U svrhu poboljšanja prometne povezanosti Zagrebačke županije te bolje prometne povezanosti s Gradom Zagrebom i susjednim županijama potrebno je podići prometni standard na postojećim državnim i županijskim cestama. U tom smislu potrebno je rekonstruirati državnu brzu cestu Zagreb – Velika Gorica. Na pojedinim dionicama državnih i županijskih cesta, koje u budućnosti neće moći prihvatiti nastali promet zbog opterećenosti postojećom izgradnjom, potrebno je izvesti rekonstrukciju ili izgraditi zamjenske ceste. S ciljem poboljšanja sigurnosti i protočnosti prometa, potrebno je dovršiti izgradnju obilaznice Velike Gorice koja, uz poseban priključak do Zračne luke Zagreb, povezuje razmatrani prostor preko Domovinskog mosta s Gradom Zagrebom.

Slika 78: Lijevo - Domovinski most na rijeci Savi (foto:www.zov-zagreb.hr) - spoj obilaznice s Gradom Zagrebom Desno: izgradnja obilaznice Velike Gorice kod naselja Kobilić (foto: Zavod za prostorno uređenje, veljača 2011.)



Željeznički promet Zagrebačka županija obujmljuje područje Grada Zagreba koji je smješten na sjecištu dvaju važnih paneuropskih prometnih koridora (koridori Vb, X i Xa). Svjetska su nastojanja da se zbog energetskih i ekoloških problema cestovni promet nadomjesti željezničkim gdje je to tehnički i ekonomski opravdano. Proizlazi da će u idućem razdoblju jačati procesi supstitucije cestovnog prijevoza željezničkim. Na području Zagrebačke županije treba težiti dovršenju pruga visokog stupnja služnosti u skladu s mogućnostima, a prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske. Gravitacijsko područje milijunskoga grada ishodište je svakodnevnog putovanja radi posla, škole ili drugih potreba što uvjetuje vrlo učestali putnički promet. Stoga je potrebno stvoriti uvjete za što brži i intenzivniji razvoj mreža pruga i linija radi postizanja brzoga prigradskog prijevoza putnika u interesu reduciranja korištenja osobnih vozila. Uključivanje željezničkog sustava u sustav prigradskog prometa moguć je korištenjem postojećih i novih željezničkih pruga. Jedan od važnih ciljeva je povezati velikogoričko područje prigradskom željeznicom sa područjem Grada Zagreba, također preko Domovinskog mosta i s odvojkom prema Zračnoj luci Zagreb. Zračni promet Ciljevi razvoja Zračne luke Zagreb od državnog i međunarodnog značaja, koji su navedeni u prethodnom poglavlju, svakako imaju i važno županijsko značenje, kao i značenje za lokalnu zajednicu. Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, unutar kojeg se Prostornim planom Županije planira cjelokupni njezin razvoj uključujući i planiranje druge uzletno-sletne staze, ovim je Planom potrebno detaljnije razraditi te razgraničiti posebnu namjenu (vojni kompleks Pleso) od namjene civilnog zračnog prometa. Riječni promet Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa se da rijeka Sava postane plovni put II. klase i da se izgradi luka u Rugvici, ako to gospodarski razvoj bude zahtijevao. Riječna luka u Rugvici proširila bi prometnu infrastrukturu, upotpunila i obogatila ponudu još jednom vrstom prijevoznih usluga te povećala smještajne pogodnosti onih djelatnosti kojima je riječni put jeftiniji i pogodniji. Luka Rugvica treba biti tako smještena da se postigne što veća prostorna i funkcionalna povezanost riječne luke te gospodarskih djelatnosti Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Iako izvan granice obuhvata ovog Plana („s druge strane Save“, bez planiranog prijelaza), imat će utjecaja i na razmatrano područje. Telekomunikacije i pošta Potrebno je uspostaviti i razvijati gušći, sigurniji, suvremeniji i raznovrsniji sustav poštanskih i telekomunikacijskih mreža i poštanskih usluga (sustav veza) unutar Zagrebačke županije kao i veze sa susjednim i drugim županijama. Sustav veza važan je za podizanje kvalitete života, zadovoljavanje potreba gospodarstva, dodatnih potreba urbanih, ruralnih i turističkih sredina te podizanje općih sigurnosnih uvjeta. Telekomunikacijski promet ima relativno mali fizički utjecaj na prostor i male prostorne zahtjeve te neznatan utjecaj na okoliš. Za telekomunikacijske kabele treba osigurati pozicije u koridorima cesta i željezničkih pruga, pri čemu se, osim na urbane potrebe, računa i na povezivanje signalizacija tih prometnica. Vodnogospodarski sustav Vodnogospodarska djelatnost i uspostava primjerenog, funkcionalnog i učinkovitog vodnogospodarskog sustava može se smatrati strateški najznačajnijim prioritetom u Zagrebačkoj županiji, ne samo iz razloga što direktno i indirektno utječe na opstanak i razvoj živog svijeta, već zato što svojim karakteristikama bitno utječe na sve druge elemente korištenja prostora i gospodarenja prostorom. Zaštita voda i vodnog okoliša Cilj daljnjeg razvitka kanalizacijskih sustava jest rješavanje pitanja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u svim naseljima s ciljem povećanja standarda življenja stanovništva, smanjenja opasnosti od poplavljivanja pojedinih područja te očuvanja i zaštite okoliša, tj. vodotoka i podzemnih izvorišta. Prioritet treba dati rješavanju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na područjima koja gravitiraju postojećim i potencijalnim crpilišnim zonama, sve kako bi se onemogućilo daljnje onečišćenje podzemnih resursa vode. Izgradnji sustava odvodnje treba prethoditi izrada tehničke dokumentacije (Koncepcijska osnova – Studija, Idejna rješenja, Idejni projekti), kako bi se uspostavila svrhovita i racionalna rješenja u skladu s pravilima struke, najnovijim spoznajama i načelima održivog razvitka. Potrebno je upotpuniti već izgrađene sustave odvodnje otpadnih voda, što podrazumijeva izgradnju kolektora i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te uspostaviti uvjete za učinkovito održavanje i nesmetan rad. Potrebno je težiti uspostavi integralnog upravljanja vodama, prema načelu jedinstvenog vodnog sustava i načelu održivog razvitka, te osigurati preventivne mjere sa svrhom sprječavanja i ograničavanja ispuštanja opasnih i drugih tvari koje bi mogle prouzročiti onečišćenje voda i vodnog okoliša. Svakako treba uspostaviti i stalan nadzor nad izvorima onečišćenja (praćenje ispuštanja otpadnih voda) te praćenje kakvoće površinskih i podzemnih voda.



Korištenje voda Vodoopskrba Cilj daljnjeg razvitka vodoopskrbe na području Zagrebačke županije jest uspostava kvalitetne, kontinuirane, kontrolirane i sigurne vodoopskrbe stanovništva i industrije na čitavom području. Za postizanje takvog cilja potrebno je osigurati dovoljne količine vode dobre kakvoće, a koja se većim dijelom nalazi u vodonosnom podzemlju savske doline. Kako do danas uočena sklonost ugrožavanju vodozaštitnih zona u savskoj dolini poprima sve više negativne razmjere, potrebno je osigurati učinkovitu zaštitu ovih resursa kako bi se omogućilo njihovo daljnje korištenje u skladu s načelima održivog razvitka. Za ostvarenje postavljenih ciljeva treba nastaviti s provedbom hidrogeoloških istražnih radova, izradom tehničke dokumentacije te izgradnjom/proširenjem sustava vodoopskrbe na gravitirajuća područja, u skladu s verificiranim koncepcijama. Na postojećim sustavima vodoopskrbe treba provesti sanaciju gubitaka vode te uspostaviti kontrolno-upravljačke sustave sa svrhom optimalizacije pogona. Također je potrebno povezivanje vodoopskrbnih podsustava radi veće sigurnosti te radi neprekidnosti vodoopskrbe i pri pojavi akcidentnih situacija. Potencijalna vodocrpilišta na lokalitetu Črnkovec imaju poseban značaj za daljnji razvitak vodoopskrbe Grada Zagreba, Zagrebačke županije i šire regije. Obzirom na značaj ovog crpilišta, potrebno je svim raspoloživim mjerama omogućiti zaštitu od svih postojećih i potencijalnih izvora onečišćenja. Korištenje vodnih snaga Cilj je iskorištenje energetskog potencijala rijeke Save, koji na području Županije iznosi oko 1000 GWh godišnje, od čega je moguće 60% iskoristiti za proizvodnju električne energije. Sa stajališta vodnogospodarskih interesa, prednost bi u gradnji trebale imati višenamjenske građevine (HE Zaprešić – radni naziv HE Podsused i HE Drenje), što treba uskladiti s drugim korisnicima prostora i sa zaštitom prostora. Radi poboljšanja ukupnih bilanci i sigurnosti opskrbe, te štednje energije, a u skladu s nacionalnim energetskim programom energetske učinkovitosti i korištenja energije obnovljivih izvora, na županijskom se prostoru omogućuje (i potiče) gradnja malih hidroelektrana i drugih alternativnih izvora energije, koji su u skladu s najvišim ekološkim standardima i zahtjevima o zaštiti prirode. Navodnjavanje Planom navodnjavanja poljoprivrednih površina i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama za područje Zagrebačke županije stvoreni su preduvjeti za planiranje izgradnje sustava za navodnjavanje poljoprivrednih površina, a sve u cilju unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje te korištenja prirodnih resursa na održiv način. Temeljna svrha navodnjavanja je ukloniti ograničenja nedostatka vode u razdoblju vegetacije, radi ostvarivanja optimalnog razvitka biljnih poljoprivrednih proizvoda. Također je cilj cjenovno konkurentna proizvodnja onih proizvoda koje tržište traži, a za koje su uvođenjem kvalitetnih sustava navodnjavanja stvoreni optimalni proizvodni uvjeti. Navodnjavanje treba provoditi sustavno, a ne parcijalno u sklopu višenamjenskih rješenja, jer se na taj način mogu osigurati dovoljne količine vode. Opskrba vodom ribnjaka Daljnji razvoj ribnjačarstva ovisi o mogućnostima opskrbe ribnjaka dovoljnim količinama kvalitetne vode. Razvoj ribogojstva vezan je uz povećanje ribnjačarskih površina u slivu rijeke Save. Zaštita od štetnog djelovanja voda Obrana Zagrebačke županije od poplave savskih voda provodi se unutar višenamjenskog sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja. Cilj izgradnje sustava Srednjeg posavlja je osiguranje većeg stupnja zaštite od poplava rijeke Save i njenih pritoka, potpuna zaštita velikih gradova smještenih uz Savu i Kupu, brojnih manjih naselja, poljoprivrednih površina i prometnica, uspostava nadzora nad plavljenjem površina te minimalno zadržavanje vode u retencijskim prostorima. Uređenje bujica i zaštita od erozije kompleksan je zadatak koji treba rješavati s ostalim zadacima vodnogospodarske djelatnosti. Osnovni cilj odvodnjavanja zemljišta uključuje primjenu tehničkih i agrotehničkih mjera, kojim se postiže optimalna i stabilna proizvodnja poljoprivrednih kultura. Odvodnju melioracijskih površina treba rješavati na način da se ne ugroze šumske površine i njihova bioraznolikost. Energetski sustav Cijevni transport plina i nafte Slijedeći temeljne odrednice o povećanju udjela potrošnje plina u odnosu na druge energente obzirom na ekonomsku i ekološku prihvatljivost, cilj je nastaviti plinofikaciju grada i naselja. Trase plinovodne mreže treba voditi u koridorima prometnica. Postojeći eksploatacijski i prijenosni sustavi nafte i plina zadržavaju se i tehnološki i ekološki unapređuju. Dosadašnju distribuciju “ruskim” plinom iz pravca Slovenije, koja je upotpunjena iz domaćih izvora, treba poboljšati novim opskrbnim pravcem kojim će se transportirati “jadranski plin” visokotlačnim plinovodom tlaka 70 bara. Transportni sustavi plina i nafte moraju biti izvedeni tehnološki suvremeno i sigurno, na odgovarajućim sigurnosnim koridorima i sustavima kontrole kako bi se izbjegle akcidentne situacije i ekološke havarije. U slučaju akcidenata treba primjenjivati unaprijed pripremljene planove za intervenciju. Nusprodukti u procesu eksploatacije, obrade i transporta nafte i plina (kao zamašćena ili slana voda, plinovi i sl.) nipošto se ne smiju ispuštati u okolni teren, vodotoke ili u atmosferu, nego treba primjenjivati tehnologije sa zatvorenim proizvodnim procesima.



Elektroenergetika U sustavu prijenosa električne energije potrebno je izgraditi nove visokonaponske dalekovode napona 400, 220 i 110 kV koji će osigurati pouzdanost dobave. Obzirom na očekivani porast električne energije, cilj je povećanje kapaciteta izgradnjom novih energetskih objekata, te izgradnja odgovarajuće prijenosne i distribucijske mreže, kao i rekonstrukcija i obnova postojeće elektroenergetske mreže. Gospodarenje otpadom Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, odgovornosti jedinica područne (regionalne) samouprave su sljedeće: županije trebaju donositi županijske (regionalne) planove gospodarenja otpadom, usklađene s Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i u suradnji s gradovima i općinama, prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom, uspostaviti županijske centre za gospodarenje otpadom, u dogovoru s općinama i gradovima, uz mogućnost udruživanja sa drugim županijama, provesti sanaciju i zatvaranje odlagališta sukladno planu gospodarenja otpadom i uz sufinanciranje, prikupljati i dostavljati podatke u skladu s propisima, stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda, sustavno educirati i informirati upravne strukture i stanovništvo. Odgovornosti jedinica lokalne samouprave u procesu unapređivanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su sljedeće: jedinice lokalne samouprave trebaju prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom, donositi planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja otpadom, organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada, sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo, omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom, dostavljati podatke u skladu s propisima, stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda. Razmatrani prostor obuhvata Plana sastavni je dio širih teritorijalnih jedinica te će se rješenja iz navedenih planova gospodarenja otpadom odnositi i na razmatrani prostor. B.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI TE KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Zaštita krajobraznih, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti Polazne pretpostavke zaštite prirodne i kulturne baštine proizlaze iz zakonskih obveza i suvremenih stavova iznesenih u međunarodnim konvencijama, poveljama i preporukama. Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti polazi od pretpostavke sveobuhvatne (integralne) zaštite, gdje je nemoguće utvrditi njihovu međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepleću, a često i uvjetuju. Suvremena europska načela vrednovanja i zaštite kulturne baštine temelje se na spoznaji da je graditeljski oblik, bilo koje vrste i značenja, nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a samim tim i širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od osnovnih polazišta zaštite graditeljske baštine je težnja da se spriječi uništavanje neposrednog krajolika, kako bi povijesne građevine i naselja očuvali svoje izvorno okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito značenje. Smatrajući da kulturno i prirodno naslijeđe predstavlja skladnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi, nametnula se potreba integralnog pristupa analizi i vrednovanju prostora, te je proširena terminologija zaštite na pojmove kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. Na načelima integralne zaštite zasnovan je novi segment zaštite kulturne baštine, a to je pojam kulturnog krajolika, odnosno prostorne baštine. Pod prostornom baštinom razumijevamo “topografski definirana područja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih, etnoloških, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti”. Uz tradicionalni pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti. Pristup uređenju prostora obuhvata Plana u okviru koncepta kulturnog krajolika Analiza prostornih obilježja područja obuhvata Plana pokazala je da su u prostoru još uvijek čitljivi tragovi povijesne organizacije i građevnih struktura prošlih stoljeća, te da se prostor u okviru koncepta krajolika u većem dijelu može prepoznati kao povijesni ruralni krajolik. S obzirom na genezu prostora i njegovu naseljenost, koja se kontinuirano može pratiti od prapovijesti, antike, srednjeg vijeka do danas, u prostoru su prisutni tragovi povijesne organizacije, povijesnih naselja, mreže komunikacija, parcelacije, načina korištenja agrarnog krajolika. To se prije svega odnosi na prostor oko Ščitarjeva i uz rijeku Savu, dakle, istočni dio obuhvata Plana. Analiza povijesnog razvoja - geneza prostorne organizacije i oblika naseljenosti



pokazala je da se oni kontinuirano mogu pratiti od prapovijesti, antike, srednjeg vijeka do danas. Razdoblje značaja, tj. razdoblje iz kojeg su očuvani glavni oblici današnje prostorne organizacije, pripisuje se antici i srednjem vijeku. Osim arheoloških ostataka grada Andautonije, iz antičkog razdoblja očuvane su brojne trase cesta, kao i elementi pravilne ortogonalne parcelacije. Srednjovjekovnom razdoblju pripada mreža sela, s različitim stupnjem javnih i vjerskih funkcija te poljodjelski način korištenja parcela. Novija razdoblja unijela su velike prostorne promjene, naročito u područjima u blizini većih naselja: Velike Gorice, Novog Čiča i Plesa (Zračne luke). Određivanje vrijednosti krajolika provodilo se kroz povijesnu analizu, identifikaciju (prepoznavanje) te vrednovanje elemenata kulturnog značenja. Osim materijalne, prisutna je i komponenta nematerijalne baštine, u okviru očuvanih toponima i tradicijske agrarne proizvodnje. U procesu stvaranja baštine, vidljivo je da se ona se nikad nije samo konzervirala ili štitila, već se modificirala i prilagođavala potrebama svake nove generacije. Treba naglasiti da se ocjena kulturnog značenja i vrednovanje baštine ne provodi samo sa stručnih i separatnih akademskih razina, već se u postupak vrednovanja baštine trebaju uključiti i stvarni dionici, stanovnici, stručnjaci, gospodarstvenici, članovi lokalne zajednice i svi ostali koji sudjeluju u razvitku i očuvanju baštine. Tu je svakako važna i ekonomska valorizacija kroz razne oblike uključivanja; od eko i kulturnog turizma, ekološke poljoprivredne proizvodnje koji mogu očuvati ali i izazvati promjene fizičkih obilježja, korištenja i namjene. Jedan od problema očuvanja etnološke baštine je činjenica da su vlasnici vrijednih tradicijskih kuća uglavnom stanovnici starije životne dobi, slabog imovnog stanja koji nisu u stanju održavati kuće na prihvatljiv način, niti te kuće zadovoljavaju današnje standarde vezane uz sanitarije i kupaonice. Većina drvenih kuća je napuštena, stoji bez ikakve namjene ili se prodaje kao građevni materijal za sklapanje novih drvenih na nekim drugim lokacijama. U novije se vrijeme na terenu javlja nekoliko inicijativa kojima se pokreću djelatnosti za seoski turizam. Drvene tradicijske kuće se prenamjenjuju za turističke sadržaje (Lazina Čička). Na taj se način značenje baštine kontinuirano mijenja i ona postaje sredstvo i posrednik za stalno promjenjive vrijednosti određenih grupa ili pojedinaca. U cilju očuvanja svih aspekata i vrsta baštine (materijalne i nematerijalne) te prirodnih vrijednosti: zaliha pitke vode, vodotoka (rijeke Save s rukavcima) i potoka s njihovim pripadajućim biotopima te očuvanih područja nekad velikih turopoljskih šuma potrebno je izraditi integrirani plan održavanja i upravljanja s navedenim prirodnim i kulturnim resursima. Osnovna načela za upravljanje povijesnim ruralnim krajolikom su sljedeća:

korištenje krajolika treba zadržati u okviru njegove povijesne namjene i omogućavanja kompatibilnog korištenja koje zahtijeva minimalne promjene njegovih prepoznatljivih prirodnih i kulturnih komponenti;

zadržavanje prepoznatljivih kvaliteta i karaktera krajolika kroz očuvanje povijesnih materijala i vrijednih prirodnih komponenti;

svaki ruralni krajolik treba biti prepoznat kao rezultat njegovog povijesnog razvoja, te treba smanjiti stupanj promjena koje nemaju povijesno uporište;

sve prirodne i kulturne komponente koje su važne za definiranje karaktera krajolika trebaju u daljnjim postupcima biti pažljivo tretirane;

gdje god je to ostvarivo - izrazite prirodne i antropogene komponente krajolika trebaju biti popravljane prije nego zamijenjene. Ako je zamjena neophodna, nove komponente trebaju biti prilagođene starima u kompoziciji, oblikovanju, boji, teksturi i ostalim vizualnim kvalitetama;

svaki postupak koji može utjecati na površinske i podzemne artefakte treba biti pod kontrolom arheologa;

promjene i nove intervencije potrebne za prilagodbu novom korištenju su prihvatljive ako ne uništavaju značajke prirodnih i kulturnih komponenti i ako su oblikovno usklađene s veličinom, mjerilom, bojama, materijalima i karakterom krajolika;

promjene i nove intervencije ne smiju umanjiti i uništiti suštinska obilježja i integritet krajolika. Plan zaštite, održavanja i održivog razvitka krajolika odvija se u nekoliko faza:

povijesna istraživanja i analiza stanja u prostoru, formiranje baze podataka, tj. inventarizacije svih sastavnica krajolika: prirodnih i antropogenih,

izrada plana zaštite, očuvanja, korištenja i održivog razvoja krajolika (područja obuhvata), izrada integriranog (zajedničkog) plana upravljanja krajolikom, donošenje strategija razvitka krajolika.

Suvremeni pristupi konzervaciji slažu se da kulturna baština nije očuvana zbog vrijednosti, funkcije i značenja koje je imala u prošlosti, već zbog poruka i simbolizma kojim komunicira sa sadašnjim vremenom i s budućim generacijama. Suvremena konzervacija ne teži da objekt sam po sebi bude cilj, već da njegovo značenje koje ima za pojedince ili grupe bude preneseno i za budućnost. Zadnji cilj konzervacije baštine nije samo konzervirati materijal radi njegove koristi, već kroz održavanje i oblik vrijednosti koji je u njoj sadržan, prenijeti kroz njegovo kulturno značenje, koje je postavljeno kao središnji koncept konzervacije. Kulturno značenje definira se kao estetska, povijesna, znanstvena ili društvena vrijednost za prošle, sadašnje i buduće generacije, pod uvjetom da bude korištena u prenošenju vrijednosti koje pomažu razumjeti prošlost,



obogatiti sadašnjost i koja će biti vrijednost i za buduće generacije Cilj plana korištenja i upravljanja je uspostavljanje održivog razvitka krajolika, racionalnim trošenjem prostora, čuvanjem i racionalnim gospodarenjem njegovih prirodnih vrijednosti, prije svega zalihama pitke vode, korištenjem kulturnih resursa, uvažavanjem njegova mjerila i kapaciteta, te uspostavljanjem veza suvremenog arhitektonskog izraza i graditeljske baštine, razumijevanjem naslijeđenih prostornih odnosa i njihovim kreativnim prenošenjem u budućnost. Svaki koncept prostora koji se temelji na stavu afirmacije vrijednosti krajolika i njegovih kulturnih i prirodnih sastavnica, kreativnom prenošenju arhitektonskih vrijednosti prostorne i graditeljske baštine, otvara mogućnost za uspostavljanje prepoznatljivosti i čuvanju identiteta. Jedan od mogućih oblika zaštite vrijednih prostornih cjelina je izrada prostornih studija i planova u kojima se prepoznaju suštinski problemi prostora. Kulturni krajolici, kao prostori u kojima ljudska intervencija i prirodni faktori čine nerazdvojno prostorno jedinstvo, zahtijevaju usku povezanost zahtjeva današnje urbanizacije i zaštite njegovih sastavnica kao temeljnih vrijednosti. Kvalitetni razvitak prostora i naselja koja su danas izložena procesima napuštanja sela i poljoprivrede, te starenja stanovništva treba sagledavati u vidu oživljavanja većine njegovih funkcija. Iskustvo je pokazalo nužnost rješavanja problematike funkcioniranja prostora u cjelini, u njegovoj višestrukoj složenosti, ne samo kroz kvantificiranje problema u prostoru. Metodologija urbanističkog planiranja koristeći kvantitativne pokazatelje treba urbanistički sintetizirati prostorne, funkcionalne, ekološke, vizualne i estetske komponente krajolika te postaviti prostorne okvire za održivi razvitak.

Slika 79: Savski krajolik - Sava kod Novaka Ščitarjevskih Foto: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, ožujak 2011. Vodni resursi Vodne resurse potrebno je, prije svega, promatrati sa stajališta iskorištavanja za potrebe vodoopskrbe i osiguravanja kvalitetne vode za piće, a moguće ih je iskorištavati i kao gospodarske potencijale (energetsko iskorištavanje, navodnjavanje, uzgoj riba), kao izrazite ekološke vrijednosti i kao turistički potencijal (rekreacijske mogućnosti). Izvorišta/crpilišta koja se koriste za potrebe javne vodoopskrbe stanovništva i gospodarskih subjekata moraju biti zaštićena od namjernih ili nenamjernih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na njihovu uporabivost (u smislu narušavanja kakvoće ili redukcije izdašnosti). Ova odrednica Zakona o vodama, odnosi se i na resurse voda koji se još ne koriste, ali su namijenjeni za daljnji razvitak vodoopskrbe, odnosno za podmirenje potreba u budućnosti. Određivanje zaštitnih zona crpilišta temelji se na propisima o zaštitnim mjerama i uvjetima za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Zaštita izvorišta provodi se u skladu s Odlukama o zonama sanitarne zaštiti izvorišta, koje donose jedinice lokalne/regionalne samouprave, a čime se, na temelju prethodnih vodoistražnih radova, određuju veličina i granice zona sanitarne zaštite, mjere zaštite i sanacije izvorišta, izvori i način financiranja, te kazne za povredu odredaba Odluke. Zone sanitarne zaštite utvrđene Odlukom o zaštiti izvorišta, kao i prostor rezerviran za zone sanitarne zaštite za koje nije donesena Odluka, moraju se uvrstiti u dokumente prostornog uređenja područja na kojima se te zone prostiru. U okviru projekta Evidencija i gospodarenje zalihama podzemnih voda Hrvatske (EGPV) (nositelj izrade Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske vode) provedena je analiza postojećeg sustava zaštite podzemnih voda u Hrvatskoj. Provedenom se analizom zaključuje da su mehanizmi zaštite podzemnih voda, koji bi trebali omogućiti progresivno smanjenje postojećeg i sprječavanje potencijalnog onečišćenja, već sadržani u okviru važeće zakonske regulative, međutim u praksi je upitno njihovo provođenje. Zaštita podzemnih voda na području savskog aluvija, s obzirom na količinu i kakvoću zaliha vode, ima strateško značenje za daljnji opći razvitak čitave regije. Posebno značenje za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva i industrije na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije zauzima lokalitet “Črnkovec” koji se predstavlja kao veliko potencijalno nalazište pitke vode. Zaštita ove izvorišne zone mora imati prioritet u odnosu na druge aspekte razvitka prostora.



Šume Osim gospodarskog potencijala šume imaju važnu ekološku funkciju u pročišćavanju atmosfere i stvaranju kisika, imaju utjecaj kao stanište šumske faune, na vodni režim, plodnost tla i poljodjelstvo i imaju druge korisne funkcije (lovne, rekreacijske, turističke i druge). Opstojnost šuma uvjet je ravnoteže ekološkog sustava u prostoru. Šume čine važan dio krajobraza i njegovih prirodnih osobitosti te daju pečat prepoznatljivosti krajobraznog identiteta prostora i nositelji su biološke raznolikosti i ekološke stabilnosti, pa stoga i nezamjenjiv turistički i prirodni resurs. U gospodarenju šumama, bez obzira na formalnu zaštitu prirodnih cjelina, svi elementi gospodarenja i korištenja šuma moraju biti podređeni kriteriju njihove ekološke funkcije i samoobnovljivosti. Mjere zaštite šuma najučinkovitije se provode:

pravilnim gospodarenjem na načelima trajnosti i obnovljivosti, povećavanjem šumskih površina, pravilnim planiranjem i korištenjem kontaktnih zona uz rubove šuma, očuvanjem u reprezentativnim autohtonim ekološkim sustavima i krajolicima, izbjegavanjem prenamjene šuma u korist drugih namjena, rekultivacijom eksploatacijskih polja na šumskim površinama, sprječavanjem aktivnosti štetnih za šumske zajednice u šumama ili u njihovoj neposrednoj blizini.

Tla Tlo je mješavina mineralnog, biljnog i životinjskog materijala koja nastaje kroz stoljetne procese. Nužno je za rast bilja i preduvjet je poljoprivredne proizvodnje. Onečišćenje tla se provodi kemijskim sastojcima, solima, patogenim organizmima i radioaktivnim tvarima, tako da može ugroziti biljni i životinjski svijet. Nezdrave metode obrađivanja zemlje mogu ozbiljno degradirati njegovu kvalitetu, izazvati onečišćenja i prouzročiti eroziju. Tretiranje zemlje kemijskim fertilizatorima, pesticidima i fungicidima u suprotnosti je s prirodnim procesima jer uništava korisne organizme kao što su bakterije, gljivice i drugi mikroorganizmi. Tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost, a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. S obzirom na primarnu ulogu poljodjelstva u razvoju Županije, može se reći da je tlo njeno osnovno prirodno dobro i preduvjet razvoja. Iz navedenog proizlaze sljedeći ciljevi i preporuke:

Pažljivo valorizirati građevinska područja razgraničena dosadašnjim prostornim planovima, te uzevši u obzir postojeću izgradnju i odobrene lokacijske/građevinske dozvole, smanjiti građevinska područja na kvalitetnim poljoprivrednim tlima,

odgovarajućim mjerama u poljoprivredi svesti upotrebu kemijskih sredstava na nužni minimum, a posebnim mjerama poticati ekološku obradu zemlje,

osigurati financijske i organizacijske uvjete za čišćenja svih divljih odlagališta otpada, učinkovito sprječavati njihovo obnavljanje te sanirati postojeća,

provoditi racionalnu postupnu izgradnju kanalizacijske mreže s pročišćivačima otpadnih voda (uključivo biljne uređaje),

eksploataciju mineralnih sirovina provoditi na temelju posebnih studija, koja će uz druge kriterije valorizirati kvalitetna poljoprivredna tla, te ih zaštititi,

posebnim mjerama smanjivati negativne učinke prometa i havarija u eksploataciji i prijevozu nafte, sadnjom zaštitnih šuma smanjiti utjecaje erozije, organizirati mrežu trajnog motrenja za kontinuirano praćenje kvalitete poljoprivrednih tala, intenzitet

imisije onečišćenja na ugroženim lokacijama te ponašanje, biopristupačnost i prostorna i sezonska variranja metala u tlu, a osobito teških metala te policikličkih aromatskih ugljikovodika u okruženju Zračne luke Zagreb. Time bi se omogućila procjena njihove toksičnosti za pojedine od uzgajanih kultura i preporučio način korištenja zemljišta, s ciljem smanjenja rizika od degradacije tala i onečišćenja drugih medija okoliša (zraka, podzemne vode, vegetacije) i proizvodnje zdravstveno ispravne hrane.

Kao dobar primjer izrade planova sanacije tla na razmatranom području možemo navesti „Plan sanacije divljih odlagališta otpada i ilegalnih šljunčara na području vodocrpilišta Kosnica“ (IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb, 2007.). U Planu se analiziraju postojeće lokacije (29 odlagališta otpada i 7 ilegalnih šljunčara), procjenjuje količina otpada te daje prijedlog plana aktivnosti s rokovima i procjenom troškova.



Slika 80: Prijedlog sanacije divljih odlagališta; Izvor: Plan sanacije divljih odlagališta otpada i ilegalnih šljunčara na području vodocrpilišta Kosnica (IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb, 2007.). Mineralne sirovine Osim ilegalnih šljunčara kojima se nekontrolirano devastira krajolik, ugrožava tlo i podzemne vode, na širem području Županije problematične su i neke legalne šljunčare, jer se ne provode rudarski projekti koji uključuju sanaciju, rekultiviranje i transformaciju u druge namjene. Stoga se daju sljedeći ciljevi i preporuke:

eksploataciju mineralnih sirovina treba svesti u okvire održivog razvoja vodeći prije svega računa o zaštiti okoliša, sprječavanju devastacije krajolika i prirodnih vrijednosti, kao i zaštiti tla i podzemnih voda,

racionalno korištenje mineralnih sirovina, kao ograničenog i neobnovljivog dobra treba biti osnovni kriterij pri određivanju lokacija za njihovu eksploataciju,

eksploatacija mineralnih sirovina u funkciji sanacije postojećih eksploatacijskih polja i njihovo privođenje konačnoj namjeni treba imati prioritet pri planiranju opsega i lokacija eksploatacija,

prijeko je potrebno da svaki razvojni program koji značajnije zahvaća prostor i utječe na okoliš, a u ovom slučaju se pod tim razumijevaju rudarski projekti eksploatacije, mora sadržavati projekt za izvođenje odgovarajućih sanacijskih radova,

za sva napuštena eksploatacijska polja potrebno je što prije iznaći primjereno najpovoljnije rješenje njihove sanacije što podrazumijeva izradu odgovarajućih projekata sanacije, koji će tim prostorima dati novu kvalitetu u vizualnom i višestruko korisnom smislu,

na eksploatacijskom polju na kojem se obavljaju rudarski radovi potrebno je, sukladno rudarskom projektu, već tijekom eksploatacije mineralne sirovine provoditi postupnu sanaciju terena i biološkom rekultivacijom vizualno prilagođavati okolišu.

Bioraznolikost Očuvanost ekosustava i biološke raznolikosti od velikog je značenja za budućnost ovog prostora, ako se njegov razvoj želi zasnivati na turizmu i ekološkoj poljoprivredi. Lovni, ribolovni, seoski, ekološko-edukativni, pa donekle i izletnički turizam, kao i proizvodnja zdrave hrane, mogu egzistirati samo tamo gdje postoje očuvani prirodni sustavi. U tom smislu potrebno je:

zaštitom (u smislu Zakona o zaštiti prirode) većih prostornih cjelina visokog stupnja biološke raznolikosti spriječiti degradaciju ekosustava,

izgradnjom regulirane odvodnje i pročišćivača otpadnih voda, te provedbom cjelovitog sustava gospodarenja otpadom vratiti čistoću vodotokova na onaj stupanj koji će omogućiti regeneraciju vodnih ekosustava (rakovi, ribe...),

kod novih hidrotehničkih projekata respektirati, uz hidrotehničke, i šire ekološke kriterije, u planovima razvoja poljoprivrede favorizirati ekološki zdrave oblike proizvodnje te kreditima i

drugim mjerama stimulirati ekološki zdravu poljoprivredu. Zrak Opća procjena je da je kakvoća zraka u Zagrebačkoj županiji još relativno dobra. Navedeno se temelji na argumentu o nepostojanju značajnijih stacionarnih onečišćivača na području Zagrebačke županije te činjenici da se radi o relativno slabo naseljenom prostoru, uglavnom ruralnom, s velikim udjelom površine pokrivene šumom, (Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji „Glasnik Zagrebačke županije”, broj 33/07). Veliki dio onečišćenja dolazi iz mobilnih (npr. promet koji je u nekim



područjima vrlo intenzivan) i difuznih (npr. poljoprivreda – nanošenje pesticida; eksploatacija mineralnih sirovina; deponije otpada) izvora. Također i manji onečišćivači mogu lokalno značajno umanjiti kakvoću zraka (npr. prašina od separacije, dim od asfaltne baze, neugodni mirisi od manjih smetlišta i sl.). Sredinom 2008. godine započela je uspostava automatske mjerne postaje (AMP) za praćenje kakvoće zraka u središtu Velike Gorice. Početkom rujna obavljeni su završni radovi, ugrađena je računalna i posebna programska oprema te displej za prikaz rezultata mjerenja. Parametri koji se mjere su: CO, NO/NO2, SO2, H2S, O3, benzen, toluen, ksilen, lebdeće čestice PM10. Istovremeno sa mjere i mikrometeorološki parametri: brzina i smjer vjetra, temperatura, tlak i relativna vlažnost zraka. U travnju 2009. tvrtka Dvokut ECRO d.o.o. izradila je Izvještaj o praćenju kakvoće zraka na automatskoj mjernoj postaji Velika Gorica za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2009. godine. Na sljedećoj slici prikazane su, prema Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) i Uredbi o ozonu u zraku (NN 133/05), usrednjene koncentracije NO NO2, SO2, H2S, O3, benzena, toluena, ksilena i lebdećih čestica PM10 za vrijeme mjerenja na AMP Velika Gorica. Najviša dnevna osmosatna srednja vrijednost CO zabilježena je dana 21. ožujka 2009. godine i iznosila je 5.084 mg/m³ (GV iznosi 10 mg/m³). Usrednjene vrijednosti PM10, NO, NO2, SO2, O3, benzena, toluena i p-ksilena, za tromjesečno razdoblje mjerenja na AMP Velika Gorica, ne prelaze granične vrijednosti (s obzirom na vrijeme usrednjavanja, pojedine onečićujuće tvari imaju različite GV) propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) i Uredbom o ozonu u zraku (NN 133/05). Kako je po Uredbi o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05) mjerenja potrebno provoditi neprekidno 1 godinu, ovim mjerenjem dobiveni rezultati ne mogu se uspoređivati s Uredbom, ali su indikativni i ukazuju na stanje kakvoće zraka. Mjerenje se nastavlja u sljedećim razdobljima.

Slika 81: Usrednjene vrijednosti mjerenja PM10 , NO, NO2, SO2, O3, benzena, toluena i p-ksilena na automatskoj mjernoj postaji Velika Gorica. Izvor: Izvještaj o praćenju kakvoće zraka na automatskoj mjernoj postaji Velika Gorica (Dvokut ECRO d.o.o., 2009.).

Prema podacima „Izvještaja o zaštiti okoliša Zračne luke Zagreb 2004.-2007.“ (www.zagreb-airport.hr), svakih šest mjeseci na Zračnoj luci Zagreb se vrše mjerenja ispušnih plinova iz stacionarnih izvora. Izvršena je zamjena i rekonstrukcija kotlova te korištenje prirodnog plina kao pogonsko gorivo u vlastitoj toplani (mazut samo kao rezervno gorivo). Za potrebe grijanja zgrade cateringa u prijelaznim godišnjim razdobljima - proljeće, jesen, koristi se solarna energija. Promet na Zračnoj luci Zagreb ostvaruju se uglavnom zrakoplovima zadnje generacije i male starosti zrakoplova čije su emisije ispušnih plinova u velikoj mjeri smanjene. Oprema za opsluživanje zrakoplova koristi uglavnom pogonske agregate čije emisije ispušnih plinova zadovoljavaju EURO II i EURO IV normu. Obzirom na članstvo Airports Council International (ACI ) i obveze potpisane deklaracije o smanjenju emisija CO 2, Zračna luka Zagreb je u svojim planovima također predvidjela mjere smanjenja uvođenjem novih tehnologija i alternativnih izvora energije. Osim obveze provođenja zakonskih mjera koje se podnose na zaštitu zraka, mjera određenih Programom zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Zagrebačkoj županiji, kao i ciljeva i mjera iz izvješća i programa Zračne luke Zagreb, za razmatrano se područje navode i sljedeći ciljevi i preporuke:

smanjiti emisiju onečišćenja iz postojećih i novih izvora primjenom ekološki prihvatljivijih tehnologija u industrijskim pogonima i pri eksploataciji mineralnih sirovina, s primjenom zaštitnih mjera protiv onečišćenja,

izgraditi sustave odvodnje naselja u obuhvatu, sanirati postojeća nelegalna odlagališta otpada i nelegalne šljunčare, zaštititi naselja od buke i prašine s jakih prometnica postavljanjem prirodnih barijera (drvoreda ili

šuma), povećati udio ekološki čistijih energenata, naročito plina, u širokoj potrošnji i u proizvodnim

pogonima, a postupno otklanjati ugljen iz upotrebe, kao onečišćivač zraka, trajno gospodariti, te održavati i uvećavati površine šuma.



B.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA

U prvom su dijelu ovog Plana, u poglavlju A. Polazišta prostornog plana, analizirana naselja koja ulaze u njegov obuhvat. Riječ je o 27 naselja koja se u cijelosti ili djelomično nalaze u obuhvatu Plana, i to 24 iz područja Grada Velike Gorice, a 3 iz područja Općine Orle. Analizirana je struktura naselja, opremljenost središnjim uslužnim funkcijama, konflikti u prostoru, broj stanovnika i drugi demografski podaci te planiran demografski razvoj. U nastavku se određuju ciljevi prostornog uređenja navedenih naselja i to: Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora, ciljevi koji se odnose na uređenje naselja i komunalne infrastrukture te ciljevi utvrđivanja kriterija za formiranje građevinskih područja naselja.

B.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora uključuju:

smanjivanje i sprječavanje nenamjenskog korištenja prirodnih resursa, a posebno podzemnih voda, šuma, poljoprivrednog zemljišta visokog boniteta i mineralnih sirovina,

radikalno sankcioniranje i suzbijanje bespravne izgradnje, posebno u područjima očuvanih krajobraznih vrijednosti, u ruralnim područjima i područjima pod posebnom zaštitom,

poticanje kvalitetne izgradnje unutar građevinskih područja naselja, s posebnim težištem na revitalizaciji postojećih građevina,

afirmaciju racionalnog korištenja prirodnih resursa u skladu s načelima održivog razvitka, a posebno u domeni iskorištavanja prirodnih resursa, poljoprivredne proizvodnje, gospodarskog korištenja šuma i korištenja šuma u turističke i rekreacijske svrhe,

sanaciju devastiranih površina, posebno eksploatacijskih polja i divljih odlagališta otpada prenamjenom u trajne oblike korištenja ili rekultivacijom,

uspostavu jedinstvenog sustava za sprječavanje i uklanjanje šteta od elementarnih nepogoda, uspostavu složenog sustava za praćenje promjena u okolišu, oslanjajući se na postojeće programe

monitoringa koje provode znanstvene i javnozdravstvene ustanove.

B.3.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Ciljevi koji se odnose na unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture su sljedeći:

Važno je sustavno unapređivati uređenje i opremanje naselja, a posebno središnjih naselja. Temeljne funkcije za kvalitetan život, a posebno osnovno školovanje, zdravstvena zaštita i opskrba, trebale bi biti osigurane na razini stanovništvu prihvatljivog komfora i dostupnosti. Ta dostupnost može se osigurati očuvanjem tradicijskih i gradnjom novih objekata (škole), ali i funkcioniranjem unutar sustava po načelu: usluga što bliže potrošaču i korisniku.

Prostorni razvitak i širenje naselja treba biti u relaciji s povijesnom strukturom prostora, koje pri izradi novih planova treba sustavno usklađivati s demografskim kretanjima.

S ciljem zaštite prostora korisno je obnavljati i zapuštena naselja i kad je to neracionalno glede komunalne infrastrukture, s ciljem postizanja drugih probitaka u temeljnom usmjerenju prostornog uređenja Županije. Takva obnova treba obvezno uzimati u obzir i očuvati prirodne vrijednosti i kvalitetu krajolika, staru strukturu građenja naselja i domova, tradicionalne građevne materijale i oblike, uz osiguranje prometne dostupnosti i telekomunikacijskih veza.

Obveza je planirati i odrediti mjere za komunalno infrastrukturno opremanje područja naselja kao uvjet za daljnji razvoj i izgradnju svakog naselja i doma, s time da se mora osigurati pristupna prometnica, pitka voda, prikladan sustav odvodnje, električna struja, ako postoje mogućnosti plinski priključak i mogućnost telefonske linije.

Potrebno je osigurati zaštitu vodocrpilišta i potencijalnih vodocrpilišta od onečišćenja u cilju osiguravanja dovoljne količine vode dobre kvalitete. Provesti sanaciju i rekonstrukciju starih dijelova vodoopskrbnih mreža sa većim gubicima, te povećati sigurnost snabdijevanja pitkom vodom iz vodoopskrbnog sustava izgradnjom novih kapaciteta vodosprema i vodoopskrbnih cjevovoda, te osigurati sustav za praćenje kakvoće vode.

U rekonstrukcijama i novoj izgradnji vodoopskrbnog sustava osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu ugradnjom dovoljnih profila cjevovoda i hidranata.

Rješavati pitanja odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda s naglaskom na povećanje kvalitete življenja, zaštite okoliša i naročito očuvanja voda i vodnog okoliša od onečišćenja.

Razvijati plinofikaciju naselja kao jedan od prioritetnih infrastrukturnih sustava. Distribucijski elektroenergetski sustav uključivo sa centrom za nadzor i upravljanje izgrađivati

odnosno prilagođavati tako da se sustav srednjeg napona postupno prebaci sa 10 kV na 20 kV. U naseljima gdje je moguće zamijeniti zračnu električnu mrežu podzemnim energetskim kablovima.



B.3.3. UTVRĐIVANJE KRITERIJA ZA FORMIRANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA Jedan od važnih ciljeva ovog Plana je kvalitetno i racionalno utvrditi kriterije za formiranje građevinskih područja naselja, koja se, sukladno važećim propisima, određuju prostornim planovima uređenja gradova i općina. Pritom treba uzeti u obzir smjernice Strategije i Programa prostornog uređenja Države, zakonske odredbe, kao i kriterije i ograničenja utvrđene Prostornim planom Zagrebačke županije. Kao što je navedeno u prethodnim poglavljima, bez obzira na dugogodišnju rezervaciju prostora uz Zračnu luku Zagreb za njezino širenje, te stroga ograničenja za širenje naselja na potencijalnom vodozaštitnom području Črnkovec, kao i u nekim drugim zaštićenim područjima, postojeća naselja uz Zračnu luku i dalje se (bespravno) šire i dograđuju, a sve je više zahtjeva i za proširenjem naselja unutar potencijalnog vodozaštitnog područja te unutar drugih područja ograničene izgradnje. Zbog toga treba pažljivo sagledati potrebe razvoja u odnosu na povoljne demografske i gospodarske pokazatelje, ali isto tako utvrditi ograničenja i, tamo gdje je to neophodno, utvrditi zabranu širenja građevinskih područja. U nastavku se daje analiza prostornih ograničenja iz Prostornog plana Zagrebačke županije, koja će u najvećoj mjeri utjecati na utvrđivanje kriterija za formiranje građevinskih područja naselja, kao i izdvojenih građevinskih područja. Analiza je izrađena u odnosu na postojeća građevinska područja iz važećih prostornih planova uređenja, uz iznimku građevinskih područja u Kontaktnom području uz Zračnu luku Zagreb gdje su ista ucrtana u skladu s odredbom IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije. I. kategorija zaštite prostora Kriteriji za određivanje I. kategorije zaštite prostora, prema odredbama Prostornog plana Županije jesu:

šumske površine, područje I. zone zaštite izvorišta, Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb i Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb.

Slika 82: Prva kategorija zaštite - područja zabrane gradnje Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, GIS obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2011.

Uvjeti za određivanje građevinskih područja prema kategorijama zaštite prostora utvrđeni su člankom 79. Odluke o donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije. Prema ovim odredbama, „I. kategorija zaštite je područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru, u kojem se ne mogu formirati nova građevinska područja i širiti postojeća. Dopušteno je planiranje nužne infrastrukture i rekonstrukcija postojećih građevina“.



Analizom odnosa kriterija iz I. kategorije zaštite i postojećih građevinskih područja, utvrđujemo da važećim prostornim planovima uređenja u područjima zabrane gradnje nema formiranih građevinskih područja, ali zatičemo bespravnu izgradnju, odnosno širenje postojećih naselja Mala Kosnica, Petina, Selnica Ščitarjevska i Bapča. Riječ je o izgradnji izvan građevinskog područja unutar dvije kategorije: 1. Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb i 2. Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb. Terenskim istraživanjem i drugim analizama provedenim pri izradi IV. Izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, razgraničene su ove dvije kategorije i određeni sljedeći uvjeti:

1. Unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb, koji obuhvaća postojeća naselja Mala Kosnica i Petina, utvrđuje se režim sanacije postojećih naselja do preseljenja. Navedeni režim uvodi se zbog neposredne blizine uzletno-sletne staze i drugih objekata Zračne luke Zagreb navedenim naseljima, odnosno zbog stalne i neposredne opasnosti te brojnih negativnih utjecaja koje ovi objekti imaju na stanovnike ovih naselja, kao i zbog osiguranja mogućnosti daljnjeg širenja Zračne luke Zagreb unutar ovog prostora. U režimu sanacije naselja do preseljenja dopušta se planiranje neophodne prometne i komunalne infrastrukture te rekonstrukcija postojećih građevina, a sve prema uvjetima koji se utvrđuju Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice, u skladu s odredbama ovog Plana.

2. Unutar Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, koje obuhvaća

postojeća naselja Selnica Ščitarjevska i Bapča, iznimno se dopušta formiranje građevinskog područja naselja, ali samo u prostornim gabaritima postojeće izgradnje koja je definirana u Završnim odredbama Odluke o IV. Izmjenama i dopunama Odluke o donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije.

Postojećom izgradnjom, prema navedenoj Odluci, smatrat će se izgrađenost prema službenim digitalnim ortofoto podlogama DOF 5, u mjerilu 1: 5000, koje je izradila Državna geodetska uprava, snimljenim u razdoblju do uključivo 2010. godine. Aproksimativnom analizom snimaka iz 2006. godine utvrđujemo da se unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb nalazi stotinjak stambenih objekata na koje se odnosi režim sanacije do preseljenja. Unutar Kontaktnog područja riječ je o preko dvije stotine stambenih objekata za koje se iznimno dopušta formiranje građevinskih područja i njihova legalizacija. Izvod iz navedene analize daje se na sljedećoj slici. Detaljna analiza i utvrđivanje građevinskih područja provest će se kroz izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice.

Slika 83: Analiza izgrađenosti unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb i Kontaktnog područja (izvod) Izrada: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, 2010.



II. kategorija zaštite prostora Prema navedenim odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije, kriteriji za određivanje II. kategorije zaštite prostora koje nalazimo u obuhvatu ovog Plana, jesu:

Pojas 50 metara od šume, Područje II. zone zaštite izvorišta, Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec.

Sukladno uvjetima za određivanje građevinskih područja prema kategorijama zaštite prostora, II. kategorija zaštite je područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru u kojem je iznimno dopušteno širenje građevinskih područja i to najviše 5 % površine postojećeg građevinskog područja na dan donošenja Prostornog plana Županije. Zabranjeno je formiranje novih i širenje postojećih građevinskih područja izdvojene namjene, osim proširenja postojećih groblja.

Slika 84: Druga kategorija zaštite - područja strogog ograničenja izgradnje Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, GIS obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2011.

Kao što je vidljivo na slici, kriteriji II. kategorije zaštite odnose se na gotovo cijeli obuhvat Plana. Iz prikazanog obuhvata treba, dakako, izdvojiti naprijed navedene prostore na koje se odnose kriteriji I. kategorije zaštite prostora. Unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec nalaze se, u cijelosti ili u dijelu, građevinska područja većine naselja u obuhvatu Plana, kao i Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb i drugi infrastrukturni sustavi. Kroz daljnju izradu ovog Plana trebat će odrediti preciznu granicu navedenog Potencijalnog vodozaštitnog područja i razmotriti podjelu na užu i širu zonu zaštite te, sukladno navedenom a uz suglasnost nadležnih tijela, specificirati kriterije za formiranje građevinskih područja i druge zahvate u prostoru. III. kategorija zaštite prostora Kriteriji za određivanje III. kategorije zaštite prostora, koje nalazimo u obuhvatu ovog Plana, su sljedeći:

Vodonosno područje (vodonosnik), Područje III. zone zaštite izvorišta, Zaštićena i evidentirana prirodna baština – park šuma, značajni krajobraz, spomenik parkovne

arhitekture, Osobito vrijedan predjel (kultivirani krajobraz), Zaštićena nepokretna kulturna dobra i okruženje, Krajobrazna cjelina (kulturni krajolik) II. kategorije, Osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo - P1 i P2, Područje ugroženo bukom.



Sukladno uvjetima za određivanje građevinskih područja prema kategorijama zaštite prostora, III. kategorija zaštite je područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje i drugih zahvata u prostoru. Posebno treba voditi brigu o zahvatima u područjima zaštićene i evidentirane prirodne baštine, zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, krajobraznim cjelinama (kulturnim krajolicima) I. i II. kategorije, osobito vrijednim predjelima (prirodnim i kultiviranim krajobrazima) i na vodonosnom području, a koji se mogu planirati samo u suradnji i uz suglasnost nadležnih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Na slici je vidljivo da je čitav preostali prostor obuhvata Plana, nakon izdvajanja prostora na koje se odnose kriteriji I. i II. kategorije zaštite, obuhvaćen kriterijima III. kategorije:

Slika 85: Treća kategorija zaštite - područja ograničenja gradnje Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, GIS obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2011.

Pri utvrđivanju kriterija za formiranje građevinskih područja u obuhvatu ovog Plana koristit će se svi navedeni uvjeti iz Prostornog plana Zagrebačke županije, kao i druge odredbe koje se odnose na formiranje građevinskih područja, ali u obzir treba uzeti i ograničenja utvrđena posebnim propisima, kao što su:

ograničenja iz Odluka o zaštiti izvorišta vode za piće, koja nisu naprijed navedena, a odnose se na 1., 2. i 3. zonu izvorišta,

zabrane i ograničenja unutar područja ekološke mreže, unutar područja zaštićene i evidentirane kulturne i prirodne baštine, kao i unutar kulturno krajobraznih cjelina, prema posebnim propisima,

zabrane i ograničenja vezana uz zaštitne i sigurnosne zone građevina posebne namjene (zone zabrane i ograničenja uz vojni kompleks Pleso),

ograničenja izgradnje na poplavnom području, ograničenja u infrastrukturnim koridorima, ograničenja u prilazno odletnim i prijelaznim površinama uz Zračnu luku Zagreb, ograničenja koja se odnose na područje maksimalnog intenziteta potresa (VIII° MCS) i dr.



C. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

C.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA U OBUHVATU PLANA U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE I DRŽAVE Koncept prostornog razvoja razmatranog prostora temelji se na načelima Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i na smjernicama i odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije. Strategijom i Programom prostornog uređenja Države određena su suvremena načela prostornog razvoja i uređenja na kojima se treba temeljiti svaki prostorni plan, a koja se odnose na provedbu ravnomjernijega gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka hrvatskog prostora uz: njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti i održivog razvoja, racionalno korištenje i zaštitu prostora, zaštitu integralnih vrijednosti prostora, zaštitu i unapređenje stanja okoliša, zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode, osiguranje boljih uvjeta života, usuglašavanje interesa korisnika prostora, prostorno uređenje pojedinih dijelova prostora, povezivanje hrvatskoga prostora s europskim prostornim ustrojem, uključivanje u europske razvojne sustave. Nadalje, Strategijom se posebno ističu pogodnosti položaja Zagreba i njegove okolice, koje proizlaze iz prirodno - geografske osnove, a koje se mogu primijeniti na razmatrani prostor. Ove su pogodnosti trajnog značenja, te s nekim drugim čimbenicima osiguravaju Zagrebu i njegovoj neposrednoj okolici u Zagrebačkoj županiji ključnu središnju ulogu i funkciju u razvitku Hrvatske i u ovom važnom dijelu Europe. Riječ je o prostoru u kojem se nalazi križište najvažnijih prometnica u zemlji i prema drugim susjednim zemljama (autoceste, željezničke pruge, zračna luka, telekomunikacijske i druge infrastrukturne veze) i koji obavlja čvorišne funkcije širega značenja. Tu se međusobno križaju glavne prometnice prema Budimpešti, Beču, Ljubljani, Rijeci, Splitu i Osijeku, kao i prema drugim područjima u zemlji i prema inozemstvu, odnosno one iz pravca sjeverne Europe i Podunavlja prema Jadranu, kao i između zapadne i srednje Europe prema jugoistočnoj Europi i Bliskom istoku. Zato svojim povoljnim položajem i razvitkom svojih funkcija Zagreb dobiva sve više na značenju u sustavu urbanih središta ovog dijela Europe i time se stvaraju dodatni poticaji za njegovo jače uključivanje u međunarodni život. Prikaz prostornog razvoja kroz strateške odrednice Plana Upravo na tako povoljnom geoprometnom položaju, u neposrednoj blizini glavnog grada Zagreba i u središnjem dijelu Zagrebačke županije, smješteno je područje za koje se izrađuje ovaj Plan. Područjem prolaze važni infrastrukturni koridori, od kojih su najvažniji autocesta A3 (obilaznica grada Zagreba) i obilaznica Velike Gorice, a u neposrednoj blizini, jugozapadno od obuhvata, autocesta Zagreb-Velika Gorica-Sisak i međunarodna željeznička pruga Zagreb-Sisak-Novska. U obuhvatu Plana nalazi se glavna zračna luka Države - Zračna luka Zagreb, a u neposrednoj blizini obuhvata, uz sjeveroistočnu granicu s Općinom Rugvica, planirana je i riječna luka na Savi. Od planiranih infrastrukturnih sustava površinom je najznačajnija akumulacija hidroelektrane Drenje, uz granicu s Gradom Zagrebom. Ovim se Planom, uz korištenje potencijala svih važnih infrastrukturnih sustava, omogućuje njihov daljnji

razvoj i određuju mjere zaštite u odnosu na zaštićene i osobito vrijedne dijelove prostora. Posebno se utvrđuju uvjeti širenja Zračne luke Zagreb, određuje položaj druge uzletno sletne staze i

razgraničuje Prostor za razvoj Zračne luke od prostora posebne namjene. Planskim rješenjima potiče se modernizacija i unapređenje ostalih prometnih i komunalnih sustava. Najvažniji prirodni resurs ovog prostora je potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec, koje zauzima posebno značenje za razvitak i daljnju opskrbu vodom stanovništva na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Ovim se Planom utvrđuju mjere zaštite potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec te se detaljnije

razgraničuje prostor na užu i širu zonu zaštite. Sukladno smjernicama Strategije i Programa prostornog uređenja Države, kao i Prostornog plana

Zagrebačke županije, pri utvrđivanju prostorno planskih rješenja na ovom prostoru, zaštiti postojećih i potencijalnih izvorišta vode za piće daje se prioritet.



U obuhvatu Plana nalazi se nekoliko područja osobito vrijedne kulturne i prirodne baštine, od kojih se vrijednošću i površinom izdvajaju arheološka područja Andautonija i Želin, kultivirani krajobraz uz rijeku Savu, izvorište rijeke Odre i dr. Planskim mjerama štite se područja osobito vrijedne kulturne i prirodne baštine, uz uspostavu

specifične aktivne zaštite u funkciji razvitka (Ekoturizam u široj zoni Andautonije uz mogućnost proširenja na cijeli obuhvat Plana, rekreacija na Savi i u krajoliku uz Savu i sl.).

Na području obuhvata Plana, čija površina iznosi 81,46 km2, odnosno 8.146 ha, prema prvim rezultatima Popisa stanovništva iz 2011. godine, živi 9.063 stanovnika. Od 27 naselja ili dijelova naselja koja ulaze u obuhvat Plana, njih 24 teritorijalno pripada Gradu Velika Gorica, a tri naselja pripadaju Općini Orle. Ovim se Planom potiče razvoj sustava središnjih naselja, osobito većih i manjih lokalnih središta, te

optimalan stupanj urbanizacije, primjeren društvenoj i gospodarskoj razvijenosti ovog područja. Posebnim odredbama usmjerava se prostorne planove užeg područja na racionalno planiranje

građevinskih područja, vodeći računa o tipološkim karakteristikama povijesne matrice i morfološkim obilježjima naselja.

Strateški ciljevi gospodarskog razvoja Zagrebačke županije u znatnoj mjeri utječu na odabir prostorne i gospodarske strukture na razmatranom području. Važan strateški cilj je opredjeljenje Županije za konkurentno i društveno odgovorno gospodarstvo, što podrazumijeva razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja i poticajne potpore za male i srednje poduzetnike, ali i učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem, razvoj integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje, razvoj tradicijskih i inovativnih županijskih proizvoda u ruralnom prostoru, razvoj ruralnog turizma i drugih oblika selektivnog turizma i dr. U skladu sa strateškim ciljevima Županije i uz uvažavanje činjenice da najveću površinu u obuhvatu

Plana zauzima upravo kvalitetno poljoprivredno zemljište, ovim se Planom potiče razvoj poljoprivrede, osobito ekološke proizvodnje te razvoj malog i srednjeg poduzetništva i turizma, uz očuvanje i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine te vodozaštitnog područja - kao važnih prirodnih resursa ovog prostora.

U skladu s navedenim strateškim odrednicama, ovim se Planom utvrđuje cjelovit sustav prostornog uređenja koji treba omogućiti daljnji razvitak razmatranog prostora. To se postiže određivanjem organizacije i namjene te korištenja prostora, sustava središnjih naselja i razvojnih središta, gospodarskih i društvenih djelatnosti od šireg značenja, propisivanjem učinkovitih uvjeta korištenja, uređenja i zaštite prostora, prostornih uvjeta za razvoj infrastrukturnih sustava i gospodarenje otpadom, te osobitim vođenjem računa o sprječavanju nepovoljna utjecaja na okoliš.

C.2. ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE PROSTORA

C.2.1. ORGANIZACIJA PROSTORA - SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA Prognoza demografskih kretanja Polaznu osnovu za prognoze demografskih kretanja do 2015. godine čine rezultati Popisa stanovništva iz 2011. godine, prethodno navedene dugoročne tendencije razvoja stanovništva na prostoru Plana, ciljevi, mogućnosti i ograničenja razvoja utvrđeni Prostornim planom Zagrebačke županije i Prostornim planovima uređenja Grada Velike Gorice i Općine Orle, zatim razvojne mjere i projekti utvrđeni Županijskom razvojnom strategijom za razdoblje 2007.- 2013., Strategijom za razvoj ljudskih potencijala Zagrebačke županije i Grada Zagreba 2011.- 2013.i drugi programsko - planski dokumenti. Konkretnije, rast stanovništva i ovog prostora aproksimativno određuju tendencije dugoročnog demografskog razvoja, ali su one uvjetovane budućim ograničenjima i mogućnostima provedbe mnoštva investicijskih projekata i poticaja planiranog gospodarskog, infrastrukturnog, prostornog i opće društvenog razvoja kako u danom prostoru tako i njegovom bližem i daljem okruženju, prvenstveno središnjih naselja Velike Gorice, šireg južnog područja Županije te Zagreba. Prostornim planom Zagrebačke županije utvrđeno je da će stanovništvo u razdoblju 2001.- 2015. godine rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,07 %, u gradovima po stopi od 1, 66 a u općinama opadati prosječno godišnje po stopi od – 0, 15, tako da bi do 2015. na području Županije živjelo oko 360.000 žitelja. Istim planom prognozirano je da bi se stanovništvo grada Velike Gorice kretalo po prosječnoj stopi rasta od 0, 88 a općine Orle po stopi od 0, 35. Uz postupno pomlađivanje stanovništva i prirodni prirast, sve veći broj i



udjel doseljenog stanovništva prema Zagrebu preusmjeravat će se na prostor Zagrebačke županije, pretežito u naselja obližnjih gradova i općina prigradskog zagrebačkog područja, gdje spada i ovdje razmatrani prostor. Međutim, prvi rezultati Popisa iz 2011. ipak ukazuju da je zbog utjecaja gospodarske i financijske krize od 2008. nadalje, došlo do neočekivanog usporavanja demografskog rasta kako na području Hrvatske, tako i Zagrebačke županije, iako stanovništvo Županije i obuhvata Plana raste ali manjim intenzitetom od očekivanog. Zbog toga su demografska kretanja do 2011. usporena na području Županije i Grada Velike Gorice, što se odražava i na naselja u obuhvata Plana. Temeljem navedenog, za područje obuhvata Plana do 2015. prognozira se nešto dinamičniji rast stanovništva od županijskog i to za 2 % u odnosu na 2011. odnosno uz prosječnu godišnju stopu od 0, 50. To će ovisiti o provedbi navedenih polaznih osnova za planiranje demografskog razvoja, posebno razvojnih gospodarskih i infrastrukturnih programa i projekata šireg zagrebačkog područja i Velike Gorice, ali i o razdoblju izlaska iz tekuće gospodarske i financijske krize te eventualnom razvojnom iskoraku ulaskom u Europsku uniju, odnosno korištenju pristupnih fondova EU koji bi trebali biti poticaj razvoju i ovog područja, a time i demografskom rastu. Slijedom svega navedenog, na razmatranom prostoru obuhvata Plana do 2015. godine planira se porast broja stanovnika sa sadašnjih 9.063 na 9.250. U nastavku se daje usporedna tablica prognoze kretanja stanovništva za područje obuhvata Plana, Zagrebačke županije i Republike Hrvatske, do 2015. godine:

Područje Ukupan broj stanovnika naselja

Indeksi 2015./2011. 2011. 2015.

REPUBLIKA HRVATSKA 4. 290. 612 4. 332. 400 101,0

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA-ukupno 317. 642 360. 000 113,3

Od toga: 1. Gradovi 223 140 251. 900 112,9

2. Općine 94 502 108. 100 114,4

OBUHVAT PPPPO ČRNKOVEC - ZLZ 9 063 9 250 102,0

Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, IV. izmjene i dopune, svibanj 2011. Popis stanovništva, kućanstava i stanova u R.H. 2011. – Prvi rezultati po naseljima, Statističko izvješće br. 1441, DZS, Zagreb

Povoljna obilježja općeg kretanja stanovništva u većini naselja na području obuhvata Plana, ali i vrlo velik udio dnevnih migranata, ukazuju na potrebu iskorištavanja kvantitativnog i kvalitativnog potencijala stanovništva unutar lokalnih središta ovog prostora. Ovim se Planom, stoga, osiguravaju preduvjeti podizanje standarda uređenja i opremanja naselja, odnosno razvoja društvene (uprava, predškolski i školski odgoj, kultura, zdravstvo i socijalna skrb, itd.), prometne i komunalne infrastrukture, što će omogućiti smanjenje potrebe za dnevnim migracijama radi ostvarivanja osnovnih potreba stanovništva. Također se osiguravaju preduvjeti za gospodarski razvoj koji će omogućiti zapošljavanje lokalnog stanovništva prvenstveno u djelatnostima turizma, ekološki prihvatljive poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva, s jasnim ograničenjima vezanim uz ciljeve racionalnog korištenja i zaštite prostora. Uz navedene mjere i uz jasan cilj ravnomjernog razvoja prostora (kako Županije, tako i gradova i općina u njenom sastavu) i potrebu rasterećenja grada Zagreba, te poboljšanje i izgradnju kapaciteta središnjih funkcija lokalnih središta i na ovom području, ostvarit će se svi preduvjeti za kvalitetniji život i radno angažiranje stanovništva na vlastitom prostoru. Sustav središnjih naselja Temeljem utvrđenih osnovnih prostornih cjelina i stupnja centraliteta i razvijenosti pojedinog naselja utvrđena je osnovna organizacija prostora kroz predloženi sustav središnjih naselja. Sustav središnjih naselja tvore hijerarhijski ustrojena razvojna središta sa svojim gravitacijskim područjima. Ovaj se planirani sustav središnjih naselja, unutar i u širem području obuhvata Plana, temelji na razrađenom sustavu šireg područja, obrađenom u Prostornom planu Zagrebačke županije i Prostornom planu uređenja Grada Velike Gorice. Gradsko središte (GS) Gradsko središte Velika Gorica, koje je doživjelo najsnažniju suvremenu ekspanziju, treba razmatrati unutar skupine od četiri najveća i najvažnija gradska središta (zajedno sa Samoborom, Zaprešićem i Dugim Selom) u prvom krugu bliže okolice Zagreba, koja se mogu smatrati i najdinamičnijim satelitskim središtima Grada Zagreba. Gradsko središte Velika Gorica je središnja gravitacijska točka cjelokupnog područja Grada, pa i šireg prostora (područja općina Orle, Pokupsko i Kravarsko).



Veća lokalna središta (VLS) Unutar prostora Grada razvila su se područna i veća lokalna središta, koja su razvila brojne temeljne središnje uslužne funkcije za stanovništvo njihovog utjecajnog i gravitacijskog područja, ali i neke druge gospodarske djelatnosti, preuzimajući tako ulogu malih razvojnih središta. U obuhvatu Plana riječ je o naseljima Novo Čiče, Ščitarjevo, Velika Mlaka i Mičevec. Manja lokalna središta (MLS) Posebno je značenje pomoćnih središnjih naselja (manjih lokalnih središta) koja se razvijaju između Gradskog i većih lokalnih središta, svojim središnjim uslužnim funkcijama niže razine pomažu tim središtima u zadovoljavanju svakodnevnih potreba lokalnog stanovništva, pa osobito u udaljenijim i slabije naseljenim područjima predstavljaju ne samo pomoćna središnja naselja nego i prava poticajna razvojna središta. Neka među njima već danas imaju razvijene središnje uslužne funkcije za tu skupinu središnjih naselja, ali ima i takvih čije središnje uslužne funkcije više nisu u toj mjeri razvijene da bi u potpunosti mogli ispuniti svoju ulogu. Ova će naselja tek u budućnosti pokazati u kojoj mjeri mogu obavljati svoju ulogu i da li će jače razviti određeni broj središnjih uslužnih funkcija potrebnih lokalnom stanovništvu u svakodnevnom životu. U razmatranom obuhvatu od nekoliko manjih lokalnih središta prepoznatih Prostornim planom uređenja Grada Velika Gorica nalazi se naselje Črnkovec, koje i zbog svog geometrijskog središta u odnosu na naselja u obuhvatu Plana ima posebno značenje i čije središnje uslužne funkcije treba i dalje razvijati. Inicijalna razvojna središta (IRS) Među ostalim samostalnim naseljima još je pet naselja u obuhvatu Plana koja imaju razvijene pojedinačne funkcije, koje služe njihovom stanovništvu, ali povremeno i stanovnicima nekih susjednih naselja. To su inicijalna središta razvitka unutar obuhvata Plana, a riječ je o naseljima: Velika Kosnica, Selnica Ščitarjevska, Obrezina, Strmec Bukevski i Kobilić. Ostala naselja Ostala samostalna naselja unutar obuhvata Plana su naselja s manjim brojem stanovnika, bez ili s malim brojem radnih i uslužnih funkcija i bez planiranog utjecaja u prostoru na druga naselja. Na području Grada Velike Gorice to su naselja Mala Kosnica, Petina, Novaki Ščitarjevski, Drenje Ščitarjevsko, Sasi, Trnje, Lekneno, Lazina Čička, Ribnica, Jagodno, Zablatje Posavsko i Sop Bukevski. Na području Općine Orle to su naselja Bukevje, Obed i Čret Posavki.

Slika 86: Planirani sustav središnjih naselja na području obuhvata Plana Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, PPUG Velike Gorice, obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2011.

Ovako utvrđen sustav središnjih naselja zahtijevat će bolju prometnu povezanost između pojedinih samostalnih naselja i njihovih lokalnih središta, kao i bitno poboljšanje veza prema većem regionalnom središtu - Velikoj Gorici. Sasvim je razumljivo da su potrebne optimalne prometne veze sa Zagrebom, središtem uslužnih funkcija županijske razine za područje Zagrebačke županije. Razmještaj i razvitak središnjih uslužnih funkcija treba biti u pojedinim središtima prema provedenoj klasifikaciji središnjih funkcija za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u središnjim naseljima treba razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s njegovim brojem stanovnika koji gravitira i koristi te usluge. Takav sustav središnjih naselja na ovom prostoru na racionalan način približava središnje uslužne i druge funkcije stanovništvu i drugim korisnicima, osobito one koje su im potrebne češće ili u svakodnevnom životu, pružajući im približno jednake uvjete života, pa tako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihova življenja.



C.2.2. OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA Sukladno odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji, „osnovna namjena prostora/površina je planirano korištenje prostora/površina podređeno jednoj funkciji (naselje, poljoprivreda, šume, promet, gospodarstvo, sport, rekreacija i dr.) unutar koje se mogu planirati i druge namjene ili sadržaji, koji isključivo proizlaze iz potrebe osnovne namjene“. U odnosu na planirani sustav osnovne namjene i korištenje prostora, područje obuhvata Plana dijeli se na površine za razvoj i uređenje naselja i na površine za razvoj i uređenje izvan naselja. Prostorno-razvojna struktura određena je razmještajem, veličinama i tipom naselja, mrežom i koncentracijama funkcija, pretežitim gospodarstvom, mrežama infrastrukture, prirodnim i stvorenim razvojnim uvjetima te pripadnošću većim razvojnim ili prirodnim sustavima. Osnovna namjena i korištenje površina prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 „Korištenje i namjena prostora" u mjerilu 1:25.000. U skladu s prikazanim razgraničenjem namjena površina, detaljnije razgraničenje treba provesti kroz prostorne planove užeg područja - prije svega kroz Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice i Prostorni plan uređenja Općine Orle. Pritom su moguća manja odstupanja od površina prikazanih u ovom Planu koja proizlaze iz različitih mjerila prikaza ili izvora podataka, no takva je odstupanja potrebno argumentirati i usuglasiti s nadležnim tijelima. Navedenim prostornim planovima uređenja utvrđuju se i građevinska područja, u skladu sa zakonskim odredbama, smjernicama iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, Prostornog plana Zagrebačke županije te odredbama ovog Plana. Na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“ utvrđene su površine sljedećih namjena: 1. Površine za razvoj i uređenje naselja1:

1.1. Izgrađeni dio naselja 1.2. Površine za razvoj (širenje) naselja

2. Površine za razvoj i uređenje izvan naselja: 2.1. Površine izvan naselja za izdvojene namjene2

gospodarska namjena - proizvodna i poslovna ugostiteljsko-turistička namjena športsko-rekreacijska namjena groblja.

2.2. Ostale površine izvan naselja poljoprivredne površine šumske površine ostale poljoprivredne i šumske površine vodne površine površine za iskorištavanje mineralnih sirovina površine posebne namjene površine infrastrukturnih sustava.

C.2.2.1. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE NASELJA

Naseljem se razumijeva struktura grada ili sela sa stanovanjem, pratećim funkcijama i gospodarskom namjenom u planiranom opsegu. Površine za razvoj naselja su područja na kojima se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njoj se smještaju, osim stanovanja, sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja, kao što su: javna i društvena namjena, gospodarska namjena (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko – turistička), športsko – rekreacijska namjena, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, posebne namjene i dr.

1 Detaljno razgraničenje površina za razvoj i uređenje naselja provodi se prostornim planovima uređenja kroz određivanje građevinskih područja naselja, prema uvjetima iz ovog Plana. 2 Detaljno razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene provodi se prostornim planovima uređenja kroz određivanje građevinskih područja izdvojene namjene, prema uvjetima iz ovog Plana.



Ovim Planom utvrđuju se površine za razvoj i uređenje naselja koje obuhvaćaju izgrađene dijelove naselja i neizgrađene površine planirane za daljnji razvoj (širenje) naselja. Detaljnije razgraničenje površina za razvoj i uređenje naselja utvrđuje se prostornim planovima uređenja kroz određivanje granica građevinskih područja naselja te razgraničenjem na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja. Građevinska područja naselja mogu se odrediti samo unutar površina za razvoj i uređenje naselja utvrđenih ovim Planom i prema uvjetima iz ovog Plana. Pri utvrđivanju građevinskih područja na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000 moguća su manja odstupanja od površina utvrđenih ovim Planom, prema uvjetima iz odredbi za provođenje ovog Plana. U sljedećoj tablici daje se numerički iskaz planiranih površina za razvoj i uređenje naselja u obuhvatu Plana. Za usporedbu se daju podaci o površinama građevinskih područja iz prostornih planova uređenja koji su na snazi u vrijeme izrade i donošenja ovog Plana, a riječ je o sljedećim planovima:

Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice ("Službeni glasnik Grada Velike Gorice", broj 10/06, 06/08),

Prostorni plan uređenja Općine Orle ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 2/09).

Naziv naselja

Građevinska područja naselja u

obuhvatu Plana iz PPUO/G3

PLANIRANE POVRŠINE ZA RAZVOJ I

UREĐENJE NASELJA

Izgrađeni dio građ. područja (ha)

Neizgrađeni dio građ. područja (ha)

Ukupno građ. podr. naselja (ha)

Izgrađeni dio naselja (ha)

Površina za razvoj (širenje) naselja (ha)

Ukupno (ha)

Naselja u sastavu Grada Velike Gorice:

1. Bapča 0,00 0,00 0,00 14,574 0,00 14,57 2. Črnkovec 21,53 1,75 23,28 21,53 1,75 23,28 3. Drenje Ščitarjevsko 10,31 4,23 14,54 10,31 4,42 14,73 4. Jagodno - dio naselja 8,63 0,00 8,63 8,63 0,03 8,66 5. Kobilić - dio naselja 19,80 3,51 23,31 19,80 3,51 23,31 6. Lazina Čička 37,55 17,22 54,77 37,55 21,62 59,17 7. Lekneno 19,30 11,54 30,84 19,30 12,58 31,88 8. Mala Kosnica 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 9. Mičevec - dio naselja 43,88 0,00 43,88 43,88 69,83 113,71 10. Novaki Ščitarjevski 6,30 0,00 6,30 6,30 0,00 6,30 11. Novo Čiče - dio naselja 33,22 7,71 40,92 33,22 12,52 45,74 12. Obrezina 24,99 0,00 24,99 24,99 1,16 26,15 13. Petina 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 14. Ribnica - dio naselja 67,83 16,30 84,13 67,83 24,97 92,80 15. Sasi 5,45 0,00 5,45 5,45 0,00 5,45 16. Selnica Ščitarjevska 0,00 0,00 0,00 22,764 0,00 22,76 17. Sop Bukevski 11,19 1,12 12,31 11,19 4,76 15,95 18. Strmec Bukevski 31,86 17,9 49,76 31,86 19,53 51,39 19. Ščitarjevo 21,15 2,21 23,36 21,15 2,21 23,36 20. Trnje 5,40 2,47 7,87 5,40 4,71 10,11 21. Velika Gorica - dio naselja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 22. Velika Kosnica 24,99 0,00 24,99 24,99 0,00 24,99 23. Velika Mlaka - dio naselja 6,46 0,00 6,46 6,46 0,00 6,46 24. Zablatje Posavsko 5,28 2,89 8,17 5,28 4,50 9,78 Ukupno u sastavu Velike Gorice 405,12 88,85 493,97 442,45 188,10 630,55

Naselja u sastavu Općine Orle: 25. Bukevje - dio naselja 9,50 17,64 27,14 9,50 25,60 35,10 26. Čret Posavski - dio 4,77 8,86 13,63 4,77 21,50 26,27 27. Obed 3,70 7,69 11,39 3,70 9,27 12,97 Ukupno u sastavu Općine Orle 17,97 34,19 52,16 17,97 56,37 74,34 UKUPNO U OBUHVATU PLANA:

423,09 123,04 546,13 460,42 244,47 704,89

3 Površine građevinskih područja preuzete su iz tabelarnih prikaza važećih prostornih planova uređenja (za naselja koja u cijelosti ulaze u obuhvat Plana), odnosno očitane iz kartografskih prikaza navedenih planova (za naselja koja samo dijelom ulaze u obuhvat Plana). 4 Za naselja Bapča i Selnica Ščitarjevska površina izgrađenog dijela aproksimativno je očitana iz digitalne ortofoto podloge DOF 5 iz 2009. godine.



KRITERIJI ZA FORMIRANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za formiranje građevinskih područja naselja u prostornim planovima uređenja Grada Velike Gorice i Općine Orle. Kriteriji su utvrđeni sukladno smjernicama iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i u skladu s odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije. Analiza prostornih ograničenja u obuhvatu Plana iz Prostornog plana Zagrebačke županije detaljno je prezentirana u poglavlju B.3.3. ovog Plana: Utvrđivanje kriterija za formiranje građevinskih područja naselja. Navedena prostorna ograničenja (uz ostale čimbenike - potrebe razvoja u odnosu na demografske i gospodarske pokazatelje i dr.), u najvećoj mjeri određuju kriterije za formiranje građevinskih područja u ovom Planu. Također, pri formiranju građevinskih područja u prostornim planovima uređenja potrebno je primjenjivati i druge kriterije iz Prostornog plana Zagrebačke županije, od kojih posebno izdvajamo kriterij za dimenzioniranje građevinskih područja naselja u odnosu na najmanju planiranu gustoću stanovanja, kao i tzv. polazišni kriterij kojim se ograničava povećanje ukupne površine građevinskih područja na razini jedinice lokalne samouprave (građevinskih područja naselja i građevinskih područja izdvojene namjene). Temeljni kriteriji za formiranje građevinskih područja u ovom Planu proizlaze iz prostornih ograničenja u obuhvatu Plana. Neka od ograničenja prikazana su na karti 1 „Korištenje i namjena površina“, isključivo zbog bolje preglednosti karte, dok se prostorna ograničenja u cijelosti prikazuju na kartografskom prikazu 3. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“ i obrađuju u daljnjim poglavljima ovog Plana. Također, pri formiranju građevinskih područja treba uzeti u obzir i druge kriterije koji nisu posebno razrađeni u ovom poglavlju, ali proizlaze iz odredbi Prostornog plana Županije te Odredbi za provođenje ovog Plana (uvjeti izgradnje unutar zaštitnih i sigurnosnih zona objekata posebne namjene, uvjeti unutar površina ograničenja prepreka Zračne luke Zagreb i dr.). 1. Zabrana formiranja građevinskih područja naselja Ovim se Planom utvrđuje zabrana formiranja novih građevinskih područja naselja i širenje postojećih na sljedećim područjima:

unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb, na šumskim površinama i u pojasu 50 metara od šume, na području I. zone zaštite izvorišta.

Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb utvrđen je Prostornim planom Zagrebačke županije kao površina unutar koje se isključivo planiraju sadržaji u funkciji odvijanja zračnog prometa, odnosno prostor za buduće širenje Zračne luke Zagreb. Riječ je o prostoru sjeverno od grada Velike Gorice, koji omeđuju zagrebačka obilaznica, željeznička pruga i istočna obilaznica Velike Gorice - u dijelu sjeverno od pristupne prometnice novom putničkom terminalu. Unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb, koji obuhvaća postojeća naselja Mala Kosnica i Petina, utvrđuje se režim sanacije postojećih naselja do preseljenja. Navedeni režim uvodi se zbog neposredne blizine postojeće i planirane uzletno-sletne staze i drugih objekata Zračne luke Zagreb navedenim naseljima, odnosno zbog stalne i neposredne opasnosti te brojnih negativnih utjecaja koje ovi objekti imaju na stanovnike ovih naselja, kao i zbog osiguranja mogućnosti daljnjeg širenja Zračne luke Zagreb unutar ovog prostora. U režimu sanacije naselja do preseljenja planira se neophodna prometna i komunalna infrastruktura te rekonstrukcija postojećih građevina. Šume isključivo osnovne namjene čuvaju se prostorno planskim mjerama i sprječava njihova prenamjena. Ovim se Planom utvrđuje zabrana formiranja građevinskih područja i širenje postojećih građevinskih područja naselja na šumske površine, kao i unutar pojasa 50 metara od šume. Područje I. zone zaštite izvorišta obuhvaća prostor i objekte koji su u funkciji zahvaćanja vode za piće te čuvanja i održavanja tih objekata. Namijenjeno je isključivo vodoopskrbnoj djelatnosti i u njemu se isključuje bilo kakva gradnja druge namjene.



2. Kriteriji za formiranje građevinskih područja naselja unutar Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb utvrđeno je Prostornim planom Zagrebačke županije neposredno uz prostor za širenje Zračne luke Zagreb, južno od pristupne prometnice novom putničkom terminalu, između zone posebne namjene i obilaznice Velike Gorice. Unutar ovog područja smještena su postojeća naselja Selnica Ščitarjevska i Bapča, za koja se ovim Planom utvrđuje mogućnost ograničenog formiranja građevinskih područja naselja, isključivo u gabaritima postojeće izgradnje. Pod postojećom izgradnjom razumijeva se izgrađenost prema službenim digitalnim ortofoto podlogama DOF 5, u mjerilu 1: 5000, koje je izradila Državna geodetska uprava, snimljenim u razdoblju do uključivo 2010. godine. Na kartografskom prikazu 1. ucrtane su površine izgrađenog dijela naselja Selnica Ščitarjevska i Bapča, temeljem službenih digitalnih ortofoto podloga DOF 5 u mjerilu 1: 5000, koje je izradila Državna geodetska uprava 2009. godine. Pri utvrđivanju građevinskih područja u Prostornom planu uređenja Grada Velike Gorice moguća su manja odstupanja od utvrđenih površina, koja proizlaze iz različitih mjerila prikaza i novijih ortofoto podloga (snimljenih u razdoblju do uključivo 2010. godine), što treba posebno argumentirati. Ograničava se daljnja izgradnja i širenje naselja unutar Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb i usmjerava na rekonstrukciju postojećih građevina, uz očuvanje povijesne matrice u središtima naselja i tradicijske arhitekture. Planira se opskrba naselja osnovnom prometnom i komunalnom infrastrukturom, a posebno utvrđuje obveza izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda zbog sprječavanja daljnjeg onečišćenja podzemnih resursa vode.

Slika 87: Naselja Bapča i Selnica Ščitarjevska - u Kontaktnom području uz Prostor za razvoj ZLZ utvrđuje se mogućnost ograničenog formiranja građevinskih područja naselja, u gabaritima postojeće izgradnje Foto: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, veljača 2011. 3. Kriteriji za formiranje građevinskih područja naselja unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec utvrđeno je Prostornim planom Zagrebačke županije kao neistraženo ili nedovoljno istraženo područje i posebno osjetljiv prostor na kojem se ograničavaju zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja, a sve u cilju učinkovite zaštite budućih crpilišta. Riječ je o području površine oko 60 km2 (koje obuhvaća veći dio površine obuhvata Plana), čije su granice utvrđene Prostornim planom Županije. Unutar ovog područja, u cijelosti ili u dijelu, nalaze se sljedeća naselja: Bapča, Črnkovec, Drenje Ščitarjevsko, Jagodno, Kobilić, Lazina Čička, Lekneno, Mala Kosnica, Mičevec, Novaki Ščitarjevski, Novo Čiče, Obrezina, Petina, Ribnica, Sasi, Selnica Ščitarjevska, Strmec Bukevski, Ščitarjevo, Trnje, Velika Gorica, Velika Kosnica i Velika Mlaka. Unutar obuhvata Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec ograničava se gradnja i zahvati u prostoru, te se samo iznimno dopušta širenje građevinskog područja naselja i to najviše 5% površine postojećeg građevinskog područja na dan donošenja Prostornog plana Zagrebačke županije (18.02.2002. godine).5 5 Navedeno se ne odnosi na površine unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja koje ulaze u stroži režim zaštite (Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, Kontaktno područje uz Prostor za razvoj ZLZ. šumske površine i dr.)



Iz tabelarnog prikaza numeričkih pokazatelja planiranih površina za razvoj i uređenje naselja vidljivo je da se ne planira daljnje povećanje građevinskih područja onih naselja koja su dosegla svoj maksimum iznimnog povećanja do 5% kroz izradu i donošenje Prostornog plana uređenja Grada Velike Gorice, a to su naselja: Črnkovec, Kobilić, Novaki Ščitarjevski, Sasi, Ščitarjevo i Velika Kosnica. U ovim naseljima omogućuje se tek manja preraspodjela neizgrađenog dijela građevinskih područja i usmjerava na uređenje postojećih neizgrađenih i izgrađenih dijelova naselja. Ograničenje gradnje i zahvata u prostoru, uz iznimno proširenje građevinskog područja naselja do 5% površine postojećeg građevinskog područja na dan donošenja Prostornog plana Zagrebačke županije, u odgovarajućem se omjeru primjenjuje i na onaj dio građevinskog područja koji ulazi u obuhvat Potencijalnog vodozaštitnog područja, a pripada naseljima čiji se veći dio nalazi izvan njegovih granica. To su naselja Jagodno, Novo Čiče, Ribnica, Velika Mlaka i Mičevec. Unutar dijela teritorijalnog obuhvata naselja Velika Gorica koji ulazi u obuhvat Potencijalnog vodozaštitnog područja nema formiranog građevinskog područja naselja, a isto se ne predviđa niti ovim Planom. Iznimno povećanje građevinskih područja naselja, do 5% površine postojećeg građevinskog područja na dan donošenja Prostornog plana Zagrebačke županije, omogućuje se u onim naseljima čije građevinsko područje dosad nije povećano za dopuštenih 5%, a to su naselja: Lekneno i Obrezina, kao i u naseljima čije je građevinsko područje važećim prostornim planom smanjeno u odnosu na građevinsko područje iz 2002. godine, a to su naselja: Drenje Ščitarjevsko, Lazina Čička, Strmec Bukevski i Trnje. Sukladno uvjetima korištenja i zaštite unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, ovim se Planom posebno utvrđuje obveza izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda kao prioritetna mjera zaštite podzemnih voda, za sva naselja unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja. Stambena namjena u građevinskim područjima naselja unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja može se nadopunjavati gospodarskim, športsko-rekreativnim i turističko-ugostiteljskim sadržajima, prema uvjetima i uz suglasnost nadležnih tijela. Osobito pažljivo treba planirati gospodarske sadržaje unutar građevinskih područja naselja, s obzirom na mjere zaštite podzemnih voda, zaštite kulturne i prirodne baštine i dr. Preporučuju se različiti oblici seoskog turizma koji će se temeljiti prvenstveno na rekonstrukciji, prenamjeni i unaprjeđenju postojećih struktura u naseljima, odnosno očuvanju povijesne matrice u središtima naselja i tradicijske drvene arhitekture. Posebno se to odnosi na naselja unutar površine za formiranje Ekomuzeja ščitarjevačke posavine, ali i na ostala naselja u obuhvatu Plana. S posebnom pažnjom treba planirati uređenje naselja koja u velikoj mjeri imaju očuvana povijesna obilježja, osobito središte naselja Ščitarjevo, kao i uređenje naselja u krajoliku uz rijeku Savu. Pritom treba slijediti konzervatorske smjernice i uvjete koji se navode u daljnjim poglavljima ovog Plana. Uža i šira zona zaštite Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec u ovom se Planu dijeli na užu i širu zonu zaštite. Granice navedenih područja prikazane su na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora. Unutar navedenih područja utvrđene su, uz suglasnost nadležnih tijela, posebni uvjeti korištenja i zaštite koji se detaljno navode u poglavlju C.4.3. Područja posebnih ograničenja u korištenju. Navedene uvjete korištenja treba primijeniti na razmatrano područje, usporedo s gore navedenim kriterijima za formiranje građevinskih područja. Uža zona zaštite formirana je neposredno oko planiranih vodocrpilišta, na temelju prethodnih iskustava pri utvrđivanju zona sanitarne zaštite za crpilišta na području Županije i Grada Zagreba. Obuhvaća dvije površine u obuhvatu Plana, koje čine:

Uža zona zaštite 1 (Kosnica), površine oko 7,5 km2 - unutar ove zone planirani su vodozahvati budućih vodocrpilišta Kosnica (I., II. i III. faza), Kosnica – Mičevec (Kosica –Zapad) i Kosnica - Istok;

Uža zona zaštite 2 (Črnkovec), površine oko 8,7 km2 - unutar ove zone planirani su vodozahvati budućeg vodocrpilišta Črnkovec – uža lokacija.

Unutar Uže zone zaštite nalaze se, u cijelosti ili u dijelu, sljedeća naselja: Mala Kosnica, Velika Kosnica, Mičevec, Petina, Novaki Ščitarjevski, Sasi, Obrezina, Črnkovec, Lekneno, Lazina Čička. Od uvjeta korištenja i zaštite prostora (poglavlje C.4.3.) posebno izdvajamo zabranu poljoprivredne proizvodnje osim ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda, zabranu stočarske i peradarske proizvodnje, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu, zabranu gradnje groblja i proširenja postojećih i dr. Šira zona zaštite obuhvaća preostali prostor Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec. Od uvjeta korištenja i zaštite prostora (poglavlje C.4.3.) posebno izdvajamo zabranu ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda, zabranu skladištenja, obrađivanja i odlaganja otpada, zabranu građenja kemijskih industrijskih postrojenja i dr.



Slika 88: Naselja Črnkovec i Ščitarjevo - unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec ograničena je gradnja i zahvati u prostoru te određeni posebni uvjeti korištenja i zaštite prostora Foto:: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, veljača 2011.

Slika 89: Naselja Bukevje i Ribnica - izvan Potencijalnog vodozaštitnog područja također je nužna pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja te obvezna suradnja tijela nadležnih za zaštitu kulturne i prirodne baštine te zaštitu voda; Foto: Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije, veljača 2011. 4. Kriteriji za formiranje građevinskih područja naselja izvan Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec Na preostalom području obuhvata Plana, izvan granica Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, tek je manji broj naselja u obuhvatu Plana. Na području Grada Velike Gorice to su dijelovi naselja Mičevec, Ribnica, Novo Čiče, Jagodno i Strmec Bukevski te čitava naselja Zablatje Posavsko i Sop Bukevski, a na području Općine Orle to su naselja Bukevje, Obed i Čret Bukevski. Riječ je o prostoru koji obuhvaća posebno osjetljive prostorne cjeline kao što su: područje III. zone zaštite izvorišta, područje vodonosnika, područja zaštićene i evidentirane prirodne baštine, osobito vrijedan predjel (kultivirani krajobraz), zaštićena nepokretna kulturna dobra i okruženje, krajobrazna cjelina (kulturni krajolik) II. kategorije, osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo - P1 i P2, područje ugroženo bukom. Na navedenim područjima izvan granice Potencijalnog vodozaštitnog područja dopušta se širenje građevinskih područja naselja, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima i odredbama za provođenje ovog Plana. Formiranju građevinskih područja na ovim površinama treba pristupiti osobito pažljivo, u suradnji i uz suglasnost nadležnih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Na kartografskom prikazu 1. utvrđene su površine za daljnji razvoj (širenje) naselja, unutar kojih se dopušta formiranje građevinskih područja. Ove površine predstavljaju smjer u kojem je moguće buduće širenje naselja i svojim su dimenzijama veće od postojećih i budućih planiranih građevinskih područja. Posebno se to odnosi na naselja s područja Grada Velike Gorice koji je već važećim prostornim planom gotovo dosegao dopušteni maksimum ukupnog građevinskog područja, i za koja se primjenjuje i dodatni kriterij iz Prostornog plana Županije prema kojem se ukupno građevinsko područje može povećati iznimno za potrebe proširenja građevinskih područja onih naselja kod kojih izgrađeni dio iznosi najmanje 70% i to do najviše 25% njihove površine.



C.2.2.2. POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE IZVAN NASELJA Površine za razvoj i uređenje izvan naselja su površine koje su ovim Planom određene za sljedeće namjene: Površine izvan naselja za izdvojene namjene:

gospodarska namjena - proizvodna i poslovna ugostiteljsko-turistička namjena športsko-rekreacijska namjena groblja.

Ostale površine izvan naselja: poljoprivredne površine šumske površine ostale poljoprivredne i šumske površine vodne površine površine za iskorištavanje mineralnih sirovina površine posebne namjene površine infrastrukturnih sustava.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene Izdvojene namjene su specifične funkcije koje se zbog svoje veličine, strukture i načina korištenja obično smještaju izvan naselja. One se planiraju kao izdvojena građevinska područja prema pojedinim namjenama. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene ne može se planirati stambena gradnja. Izdvojene namjene u ovom Planu su:

gospodarska namjena - proizvodna i poslovna: o proizvodna (oznaka I) o poslovna (oznaka K)

ugostiteljsko – turistička namjena: o hotel (oznaka T1) o turističko naselje (oznaka T2)

športsko - rekreacijska namjena: o golf igralište (R1) o športski centar (R3) o centar za vodene športove (R5) o karting (R6)

groblja. Površine gospodarske proizvodne namjene namijenjene su smještaju građevina zanatske i manje industrijske proizvodnje, te poslovnih građevina trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja. Površine gospodarske poslovne namjene namijenjene su smještaju građevina trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja. Površine ugostiteljsko-turističke namjene namijenjene su smještaju većih turističkih zona koje sadrže različite namjene u funkciji turizma kao što su: smještajni kapaciteti, športske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo i dr. U obuhvatu ovog Plana planiran je hotelski smještaj i turističko naselje. Površine športsko-rekreacijske namjene su veća područja za obavljanje športskih i rekreacijskih aktivnosti. U obuhvata Plana utvrđuju se površine za smještaj golf igrališta, športskih centara, centra za vodene športove i karting centar. Površine groblja namijenjene su smještaju građevina isključivo osnovne namjene koje su određene posebnim propisima. Na području obuhvata Plana ne planiraju se nova groblja već samo proširenje postojećih. Ovim Planom utvrđuju se površine izvan naselja za izdvojene namjene koje obuhvaćaju njihove izgrađene i neizgrađene dijelove. Detaljnije razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrđuje se prostornim planovima uređenja kroz određivanje građevinskih područja izdvojene namjene, te razgraničenjem na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja. Građevinska područja izdvojene namjene mogu se odrediti samo unutar površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrđenih ovim Planom i prema uvjetima iz ovog Plana. Pri utvrđivanju građevinskih područja na katastarskim podlogama u mjerilu 1:5000 moguća su manja odstupanja od površina utvrđenih ovim Planom, prema uvjetima iz odredbi za provođenje ovog Plana. U tablicama koje slijede daje se numerički iskaz planiranih površina izvan naselja za izdvojene namjene u obuhvatu Plana. Za usporedbu se daju podaci o površinama građevinskih područja izdvojene namjene iz prostornih planova uređenja koji su na snazi u vrijeme izrade i donošenja ovog Plana, a riječ je o sljedećim planovima: Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice ("Službeni glasnik Grada Velike Gorice", broj 10/06, 06/08) i Prostorni plan uređenja Općine Orle ("Glasnik Zagrebačke županije", broj 2/09).



TABELARNI PREGLED POVRŠINA IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE 1. GOSPODARSKA NAMJENA - PROIZVODNA I POSLOVNA

Gospodarske zone

Građevinska područja izdvojene proizvodne i poslovne namjene u

obuhvatu Plana iz PPUO/G6

PLANIRANE POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA GOSPODARSKU

NAMJENU Izgrađeni dio građ. područja (ha)


Ukupno građ. podr. izdv. namj. (ha)

Izgrađeni dio (ha)

Površina za razvoj (ha)

Ukupno (ha)

Površine u sastavu Grada Velike Gorice:

1. Poslovna zona Mičevec (K)

0,00 0,00 0,00 0,00 5,06 5,06

Ukupno u sastavu Velike Gorice 0,00 0,00 0,00 0,00 5,06 5,06 Površine u sastavu Općine Orle: 2. Proizvodna zona Čret

Posavski (I) 0,00 24,62 24,62 0,00 24,62 24,62

3. Poslovna zona Čret Posavski (K)

0,00 24,62 24,62 0,00 24,62 24,62

Ukupno u sastavu Općine Orle: 0,00 49,24 49,24 0,00 49,24 49,24 UKUPNO U OBUHVATU PLANA:

0,00 49,24 49,24 0,00 54,30 54,30

2. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA

Ugostiteljsko-turističke zone

Građevinska područja izdvojene ugost.-turističke namjene u obuhvatu Plana iz

PPUO/G6

PLANIRANE POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA UGOST.-TURISTIČKU




Izgrađeni dio (ha)


Ukupno (ha)


1. Hotel (ili motel) Kosnica (T1)

6,20 0,00 6,20 6,20 0,00 6,20

2. Hotel i turističko naselje u sklopu golf igrališta Čički Gaj (T1, T2)

5,78 0,00 5,78 5,78 0,00 5,78

Ukupno u sastavu Velike Gorice 11,98 0,00 11,98 11,98 0,00 11,98 Površine u sastavu Općine Orle: 3. - - - - - - - Ukupno u sastavu Općine Orle: - - - - - - UKUPNO U OBUHVATU PLANA:

11,98 0,00 11,98 11,98 0,00 11,98

3. ŠPORTSKO-REKREACIJSKA NAMJENA

Športsko-rekreacijske zone

Građevinska područja izdvojene šport..-rekreac. namjene u obuhvatu

Plana iz PPUO/G6

PLANIRANE POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA ŠPORTSKO-REKREAC.




Izgrađeni dio (ha)


Ukupno (ha)


1. Športski centar Mičevec (R3)

1,56 1,05 2,61 1,56 12,78 14,34

2. Karting centar Mičevec (R6)

6,40 0,00 6,40 6,40 0,00 6,40

3. Športski centar Velika Kosnica (R3)

0,00 1,57 1,57 0,00 1,57 1,57

4. Športski centar Obrezina (R3)

1,18 1,08 2,26 1,18 1,08 2,26

6 Površine građevinskih područja izdvojene namjene preuzete su iz tabelarnih i grafičkih prikaza važećih prostornih planova uređenja.



5. Športski centar Trnje (R3)

0,81 0,00 0,81 0,81 0,00 0,81

6. Športski centar Kobilić (R3)

1,78 0,00 1,78 1,78 0,00 1,78

7. Športski centar Novo Čiče (R3)

1,42 1,31 2,73 1,42 1,31 2,73

8. Centar športova na vodi Čiče (R5)

0,00 150,68 150,68 0,00 150,68 150,68

9. Golf igralište Čički gaj (R1)

0,00 139,07 139,07 0,00 139,07 139,07

Ukupno u sastavu Velike Gorice 13,15 294,76 307,91 13,15 306,49 319,64 Površine u sastavu Općine Orle: 10 - - - - - - - Ukupno u sastavu Općine Orle: - - - - - - UKUPNO U OBUHVATU PLANA:

13,15 294,76 307,91 13,15 306,49 319,64

4. GROBLJA

Groblja

Groblja u obuhvatu Plana iz PPUO/G6 PLANIRANE POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA GROBLJA

Izgrađeni dio građ. područja (ha)



Izgrađeni dio (ha)


Ukupno (ha)


1. Groblje Ščitarjevo 1,05 1,24 2,29 1,05 1,24 2,29 Ukupno u sastavu Velike Gorice 1,05 1,24 2,29 1,05 1,24 2,29 Površine u sastavu Općine Orle: 2. Groblje Bukevje 0,40 0,17 0,57 0,40 0,17 0,57 Ukupno u sastavu Općine Orle: 0,40 0,17 0,57 0,40 0,17 0,57 UKUPNO U OBUHVATU PLANA:

1,45 1,41 2,86 1,45 1,41 2,86

KRITERIJI ZA FORMIRANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA IZDVOJENE NAMJENE Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za formiranje građevinskih područja izdvojene namjene u prostornim planovima uređenja Grada Velike Gorice i Općine Orle. Kriteriji su utvrđeni sukladno smjernicama iz Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao i u skladu s odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije. Kao i pri utvrđivanju kriterija za formiranje građevinskih područja naselja, i ovi se kriteriji temelje na analizi prostornih ograničenja u obuhvatu Plana iz Prostornog plana Zagrebačke županije, prezentiranoj u poglavlju B.3.3. ovog Plana. Također, pri formiranju građevinskih područja u prostornim planovima uređenja potrebno je primjenjivati i druge kriterije iz Prostornog plana Zagrebačke županije te Odredbi za provođenje ovog Plana, od kojih i ovdje treba izdvojiti kriterij koji se odnosi na ukupnu površinu građevinskih područja na razini jedinice lokalne samouprave, zatim uvjete izgradnje unutar zaštitnih i sigurnosnih zona objekata posebne namjene, uvjete unutar površina ograničenja prepreka Zračne luke Zagreb i dr. 1. Kriteriji za formiranje građevinskih područja izdvojene namjene unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec Ovim se Planom utvrđuje zabrana formiranja novih i širenje postojećih građevinskih područja izdvojene namjene unutar čitavog prostora Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec. Formiranje novih i širenje postojećih građevinskih područja izdvojene namjene ne dopušta se i na sljedećim područjima (od kojih se većina nalaze unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja):

unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb, unutar Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb na šumskim površinama i u pojasu 50 metara od šume, na području I. i II. zone zaštite izvorišta.

Iznimno se, u skladu s odredbama Prostornog plana Zagrebačke županije, u navedenom području omogućuje širenje postojećeg groblja u Ščitarjevu.



Zbog svega navedenog ovim se Planom unutar potencijalnog vodozaštitnog područja ne planira niti jedna površina izvan naselja za izdvojenu gospodarsku proizvodnu ili poslovnu namjenu. Utvrđuju se dvije postojeće izgrađene površine izvan naselja za izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene: zona s hotelskim smještajem Kosnica u Velikoj Kosnici, sa najvećim smještajnim kapacitetom od 100 ležajeva, i zona s hotelskim smještajem i turističkim naseljem u sklopu golf igrališta u Novom Čiču, sa najvećim ukupnim smještajnim kapacitetom od 200 ležajeva. Ne planira se njihovo proširenje. Na ovim se površinama mogu planirati smještajni kapaciteti sa vanjskim športsko-rekreacijskim sadržajima i pomoćnim građevinama, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima, Prostornim planom Županije i ovim Planom. Utvrđuju se postojeće, većinom izgrađene, površine športsko-rekreacijske namjene uz naselja - športski centri u naseljima Velika Kosnica, Obrezina, Trnje, Kobilić i Novo Čiče. Na ovim se površinama mogu smjestiti različiti tipovi športsko-rekreacijskih građevina i otvorenih igrališta sa pratećim ugostiteljskim i pomoćnim građevinama. Riječ je o manjim površinama, veličine od 1 do 3 ha, preuzetim iz važećeg dokumenta prostornog uređenja. Prostor za širenje izgrađenih dijelova ovih površina također je minimalan i iznosi od 0 do 1,57 ha, odnosno istovjetan je neizgrađenom dijelu građevinskog područja u važećem prostornom planu. Ne planira se daljnje proširenje ovih površina. Također se utvrđuje postojeća izgrađena površina karting centra u Mičevcu, namijenjena isključivo smještaju građevina i sadržaja za potrebe kartinga i pomoćnih građevina. Ne planira se proširenje ove površine. Utvrđuje se površina za smještaj centra za sportove na vodi u Novom Čiču. Centar se planira u zoni jezera Novo Čiče, nakon sanacije eksploatacijskih polja pijeska i šljunka. Površina je namijenjena rekreaciji na vodi, odnosno smještaju i uređenju plaža i plažnih objekata sa pratećim građevinama te privezištu za plovila. Površina je planirana važećim prostornim planom uređenja i ne planira se njezino daljnje proširenje. Utvrđena je površina za smještaj golf igrališta u Novom Čiču. Lokacija je određena Prostornim planom Zagrebačke županije, kao i Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice. Golf igralište je jedinstvena funkcionalna i prostorna cjelina koja se sastoji od terena za igranje golfa s pripadajućom infrastrukturom te klupske kuće, parkirališta, servisnih zgrada i ostalih pratećih sadržaja. Ugostiteljsko - turistički sadržaji smještajnih kapaciteta koji se planiraju u sklopu golf igrališta smještaju se posebno, na površini namijenjenoj smještaju hotela i turističkog naselja u Novom Čiču. Površina je planirana važećim prostornim planom uređenja i ne planira se njezino daljnje proširenje. Planirano je proširenje postojećeg groblja Ščitarjevo unutar površine određene ovim Planom. 2. Kriteriji za formiranje građevinskih područja izdvojene namjene izvan Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec Na preostalom području obuhvata Plana, izvan granica Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, dopušta se formiranje novih građevinskih područja izdvojene namjene i širenje postojećih, prema uvjetima utvrđenim posebnim propisima i odredbama za provođenje ovog Plana. Formiranju građevinskih područja na ovim površinama treba pristupiti osobito pažljivo, u suradnji i uz suglasnost nadležnih tijela državne uprave i pravnih osoba s javnim ovlastima. Riječ je o prostoru koji obuhvaća posebno osjetljive prostorne cjeline kao što su: područje III. zone zaštite izvorišta, područje vodonosnika, područja zaštićene i evidentirane prirodne baštine, osobito vrijedan predjel (kultivirani krajobraz), zaštićena nepokretna kulturna dobra i okruženje, krajobrazna cjelina (kulturni krajolik) II. kategorije, osobito vrijedno i vrijedno obradivo tlo - P1 i P2, područje ugroženo bukom. Na kartografskom prikazu 1. utvrđene su sljedeće površine izvan naselja za izdvojenu gospodarsku proizvodnu ili poslovnu namjenu: površina za razvoj poslovne zone u Mičevcu (Grad Velika Gorica) te dvije površine za razvoj poslovne i proizvodne zone u Čretu Posavskom (općina Orle). Riječ je o manjim površinama do 25 ha unutar kojih se može formirati građevinsko područje izdvojene namjene. Na površini namijenjenoj proizvodnoj namjeni mogu se planirati građevine zanatske i manje industrijske proizvodnje, te poslovne građevine trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja, dok se u poslovnim zonama mogu planirati samo građevine trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih djelatnosti. Izvan granica Potencijalnog vodozaštitnog područja formirana je i površina za razvoj novog športskog centra u Mičevcu. Građevinsko područje može se utvrditi unutar navedene površine, prema uvjetima iz ovog Plana. Na ovoj se površini mogu planirati različiti tipovi športsko-rekreacijskih građevina i otvorenih igrališta sa pratećim ugostiteljskim i pomoćnim građevinama. Planirano je proširenje postojećeg groblja Bukevje unutar površine određene ovim Planom.



Ostale površine izvan naselja Ostale površine izvan naselja u obuhvatu Plana su:

poljoprivredne površine šumske površine ostale poljoprivredne i šumske površine vodne površine površine za iskorištavanje mineralnih sirovina površine posebne namjene površine infrastrukturnih sustava.

Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene namijenjena su prvenstveno poljoprivrednoj djelatnosti te smještaju građevina koje se, sukladno odredbama ovog Plana, mogu graditi na poljoprivrednom zemljištu. U odnosu na obradivu vrijednost, poljoprivredna tla se razvrstavaju na osobito vrijedna, vrijedna i ostala poljoprivredna tla.

osobito vrijedno obradivo tlo (oznaka na karti: P1) - obuhvaća najkvalitetnije površine za uzgoj poljoprivrednih kultura, a čine ga tla ovih bonitetnih klasa i potklasa: 1.1; 1.2; 2.1 i 2.2;

vrijedno obradivo tlo (oznaka na karti: P2) - obuhvaća također vrlo kvalitetne poljoprivredne površine; a čine ga tla bonitetnih klasa i potklasa: 3.1; 3.2 i 4.1;

ostalo obradivo tlo (oznaka na karti: P3) - obuhvaća tla nešto lošijih bonitetnih klasa i potklasa: 4.2; 5.1 i 5.2.

Poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene namijenjena su prvenstveno poljoprivrednoj djelatnosti te, uz nju, smještaju infrastrukturnih građevina, uređenju ribnjaka, te stambeno-gospodarskih objekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma i sl., a svi u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti (biljne i životinjske farme). Na površinama osobito vrijednog obradivog tla (P1) ne predviđa se smještaj sklopova gospodarskih građevina za uzgoj i tov životinja, kao ni uređenje ribnjaka. Unutar obuhvata Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec ne dopušta se otvaranje novih ribnjaka. Unutar Uže zone potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec (zone Kosnica i zone Črnkovec) ne dopušta se: poljoprivredna proizvodnja osim ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice, te stočarska i peradarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva. Na čitavom obuhvatu Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec potiče se ekološka poljoprivredna proizvodnja, odnosno proizvodnja bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i drugih agrokemikalija. Šume osnovne namjene – gospodarske šume (oznaka na karti: Š1), namijenjene su prvenstveno za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te lovstvu i rekreaciji. Unutar njih se omogućuje smještaj šumskogospodarskih i lovnogospodarskih građevina i objekata, staza i odmorišta za šetače i bicikliste, linijskih infrastrukturnih građevina i ostalih građevina prema posebnim propisima. Ostale poljoprivredne i šumske površine obuhvaćaju nerazvrstane i gospodarski nespecijalizirane dijelove ruralnog prostora, koje su uglavnom namijenjene ekstenzivnoj poljoprivredi i smještaju građevina koje se prema posebnim propisima mogu graditi izvan građevinskog područja. Na kartografskom prikazu 1. označene su kao PŠ - ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište. Vodne površine obuhvaćaju kompleks kopnenih voda - rijeka, potoka, jezera, ribnjaka i akumulacija. Na kartografskom prikazu 1. prikazani su: vodotoci, planirana akumulacija hidroelektrane Drenje te jezero Novo Čiče. Namijenjeni su gospodarenju (ribogojstvo, elektroenergetika), prometovanju (plovni put, riječna luka), te športu i rekreaciji (kupališta, športski ribolov, plovidba športskim i rekreacijskim plovilima na jezerima, akumulaciji i rijeci Savi i sl.). Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina namijenjene su rudarskim radovima koji se izvode u svrhu istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina na eksploatacijskim poljima naznačenim na kartografskom prikazu broj 1. (oznaka E3 - eksploatacija šljunka i pijeska). Površine posebne namjene namijenjene su smještaju građevina i objekata koje se koriste prema uvjetima tijela nadležnih za poslove obrane i unutarnjih poslova. U obuhvatu Plana nalazi se površina predviđena za smještaj vojnih objekata i građevina - Vojni kompleks Pleso (oznaka N1). Posebnom oznakom N1* označeni su dijelovi površine posebne namjene za koje se Odredbama za provođenje utvrđuje iznimna mogućnost prenamjene za razvoj civilnog zračnog prometa. Površine infrastrukturnih sustava namijenjene su smještaju infrastrukturnih prometnih i komunalnih linijskih i površinskih građevina. Na kartografskom prikazu broj 1. prikazane su, osim linijskih prometnih građevina, i značajnije površine od državnog i županijskog značaja: Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, površina I. zone sanitarne zaštite vodocrpilišta te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica.



C.2.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA (površine za razvoj i uređenje naselja, površine za razvoj i uređenje izvan naselja7)

Red-ni broj

Naziv Plana

PPPPO ČRNKOVEC - ZRAČNA LUKA ZAGREB

Oznaka Ukupno ( ha )

Postotak od površine obuhvata

Plana

Stan/ha ha/stan* (procjena 2015. 8)

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1.

Površine za razvoj i uređenje naselja ukupno: - izgrađeni dio naselja: - površine za razvoj (širenje) naselja:

GP

704,89

460,42 244,47

8,65

5,65 3,00

13,25

19,95

1.2.

Površine izvan naselja za izdvojene namjene

ukupno: - gospodarska namjena - proizvodna - gospodarska namjena - poslovna - ugostiteljsko - turistička namjena - športsko - rekreacijska namjena - groblje

I K T R +

388,78

24,62 29,68 11,98

319,64 2,86

4,77

0,30 0,36 0,15 3,92 0,04

23,36

1.3.

Poljoprivredne površine ukupno: - osobito vrijedno obradivo tlo - vrijedno obradivo tlo - ostala obradiva tla

P

P1 P2 P3

4.539,12

2245,34 2072,62 221,16

55,72 2,01 0,50*

1.4.

Šumske površine ukupno: - šuma gospodarske namjene

Š

Š1

920,92

920,92

11,30

11,30

9,94 0,10*

1.5.

Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno:

PŠ

243,18

2,98

37,62 0,03*

1.6.

Vodne površine ukupno: - vodotoci - jezera i akumulacije

V

373,59

113,91 259,68

4,59 24,50

1.7.

Ostale površine izvan naselja ukupno: - posebna namjena - površ. infrastrukturnih sustava - površ. za iskorištav. min. sirovina

N IS E

1290,69

279,27

860,25 150,68

15,70

7,17

POVRŠINA OBUHVATA PLANA

ukupno:

8.146,00

100,00

0,89

7 U skladu s prikazanim razgraničenjem namjena površina, detaljnije razgraničenje provodi se u prostornim planovima

užeg područja. Pritom su moguća manja odstupanja od površina iskazanih u ovom Planu koja proizlaze iz različitih

mjerila prikaza ili izvora podataka. 8 Prognozirani broj stanovnika u obuhvatu Plana 2015. godine: 9.250.



C.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI C.3.1. GOSPODARSKE DJELATNOSTI Strateški ciljevi gospodarskog razvoja Zagrebačke županije utječu i na odabir prostorne i gospodarske strukture na razmatranom području. Opredjeljenje Županije za konkurentno i društveno odgovorno gospodarstvo podrazumijeva razvoj poticajnog poduzetničkog okruženja i poticajne potpore za male i srednje poduzetnike, kao i učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem, razvoj integrirane i ekološke poljoprivredne proizvodnje, razvoj tradicijskih i inovativnih županijskih proizvoda u ruralnom prostoru, razvoj ruralnog turizma i drugih oblika selektivnog turizma i dr. Na području obuhvata Plana rješenjima se potiče razvoj poljoprivrede, osobito ekološke proizvodnje, te razvoj malog i srednjeg poduzetništva i turizma, uz očuvanje i održivo korištenje prirodne i kulturne baštine te vodozaštitnog područja - kao važnih prirodnih resursa ovog prostora. Površine izvan naselja za smještaj gospodarskih zona zastupljene su minimalno - upravo zbog ograničenja koja proizlaze iz zaštite podzemnih vodnih resursa. Posebna ograničenja u odnosu na smještaj gospodarskih djelatnosti u prostoru utvrđena su unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec. Tako se, unutar Uže i Šire zone zaštite ne dopušta: građenje pogona za proizvodnju i skladištenje opasnih i radioaktivnih tvari ili drugih pogona koji mogu ugroziti kakvoću ili izdašnost podzemne vode, građenje kemijskih industrijskih postrojenja, građenje industrijskih postrojenja i obavljanje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili one koje nastaju kao otpad, bez priključenja na javni sustav odvodnje i dr. U prostornom pogledu razmještaj gospodarskih djelatnosti, ovisno o njihovoj veličini i funkciji, omogućen je:

unutar površina za razvoj i uređenje naselja, unutar površina izvan naselja za izdvojene gospodarske namjene, izvan građevinskih područja na poljoprivrednim, šumskim i vodnim površinama, prema uvjetima iz

ovog Plana. Proizvodne i poslovne djelatnosti Proizvodne djelatnosti izvan naselja Prostori za smještaj velikih i većih proizvodnih djelatnosti (pretežito industrijska proizvodnja) ne planiraju se u obuhvatu ovog Plana. Planirana je tek jedna izdvojena proizvodna zona površine do 25 ha na području Općine Orle, izvan Potencijalnog vodozaštitnog područja, na kojoj se mogu planirati građevine zanatske i manje industrijske proizvodnje te poslovne građevine trgovačkih, uslužnih i komunalno-servisnih sadržaja. Obzirom na njezin smještaj omogućen je neposredan pristup zoni sa županijske ceste, čime se izbjegava prolaz teretnog prometa kroz naselja. Poslovne djelatnosti izvan naselja Smještaj prostora namijenjenih poslovnim djelatnostima (pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna djelatnost) predviđen je u manjim izdvojenim gospodarskim poslovnim zonama, smještenim također izvan granice Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec. Prioritetnim se smatra razvoj malih i srednjih tvrtki obrtnika, programi kojih su usmjereni na razvitak i obnovu tradicionalnog zanatstva i poslovne usluge vezane uz primjenu novih tehnologija. Proizvodne i poslovne djelatnosti unutar površina za razvoj i uređenje naselja Omogućuje se planiranje proizvodnih i poslovnih djelatnosti unutar površina za razvoj i uređenje naselja, a njihov se točan položaj određuje prostornim planovima užeg područja, prema uvjetima iz ovog Plana. Unutar površina za razvoj i uređenje naselja mogu se planirati ove djelatnosti oprezno i uz uvjet:

da racionalno koriste prostor, bolje iskoriste i popunjavaju postojeće površine namijenjene ovim djelatnostima, kako bi se spriječilo neopravdano zauzimanje novih površina,

da zadovoljavaju propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, mirisa, onečišćavanja zraka, onečišćenja podzemnih i površinskih voda i dr).

Njihov smještaj predviđen je kako u građevinama drugih osnovnih namjena (lokali u prizemlju pretežno stambenih građevina), tako i u građevinama gospodarskih namjena na zasebnim građevnim česticama (pretežno trgovina, zanatstvo, uredski prostori raznih namjena). Od posebnog značenja za lokalnu razinu je uklapanje tih sadržaja u stambene i druge dijelove naselja, ako mogu zadovoljiti uvjete pojedinih sredina u koje se uklapaju. Na taj se način nastoji pridonijeti poboljšanju slojevitosti sadržaja i broja funkcija u



naseljima. Posebno se to odnosi na veća i manja lokalna središta u obuhvatu Plana, odnosno na naselja Novo Čiče, Ščitarjevo, Velika Mlaka, Mičevec i Črnkovec. Turizam i ugostiteljstvo Turizam je gospodarska djelatnost koja se u suvremenom razvitku proširuje na gotovo sva područja, u prostornom smislu, kao i na sve ostale djelatnosti, te predstavlja jednu od okosnica razvitka. Značajke „novog” turizma, dovele su do bitnih promjena na turističkom tržištu. Turistička potražnja sve se više segmentira i značaj dobivaju tzv. ostale vrste turizma (npr. športsko-rekreacijski, športsko-ribolovni, biciklistički, konjički, lovni, seoski, kulturni turizam, svi vezani na značajke turističke atrakcijske osnove kojom prostor raspolaže). Vizitacijski aspekt turizma dobiva ravnopravni status s onim stacionarnim. Bogatstvo prirodnih resursa, riječnih tokova, kulturnih i sakralnih objekata, lovišta kao i geoprometni položaj i blizina Zagreba, komparativne su prednosti razmatranog prostora zbog kojih turistička djelatnost ima potencijal kao jedna od ubuduće najznačajnijih djelatnosti u razvoju gospodarstva. Svi oblici tzv. "novog turizma" (kulturni, poslovni, tranzitni, seoski, lječilišni, izletnički, lovni i dr.) imaju uvjete na ovom području. Motiviranjem lokalne zajednice treba stvarati uvjete za poboljšanje ukupnog životnog ambijenta i tako osigurati potreban standard kroz turizam i stanovništvu. Zato je predviđeno poticanje oblika ponude integriranih u ukupnu strukturu prostora-naselja, a samo iznimno formiranje izdvojenih kompleksa. Prirodna i kulturna baština te zalihe pitke vode prepoznati su kao potencijalni resursi koje je potrebno smjestiti u okvir budućeg razvoja ovoga područja. Važno je osigurati očuvanje postojećih obilježja krajolika, naročito u područjima visoke pejsažne vrijednosti i velikog stupnja osjetljivosti. To se prije svega odnosi na prostore arheoloških područja Andautonije i Želina, sela s velikim stupnjem očuvane tradicijske arhitekture te na vrijedne krajolike uz rijeku Savu i uz izvor rijeke Odre. Održavanje i zaštita svih evidentiranih kulturnih i prirodnih vrijednosti krajolika ima za cilj osiguravanje njegova integriteta i obilježja. Posebno se ističe važnost pružanja stručne podrške postojećim inicijativama za očuvanjem i prenamjenom tradicijske baštine u komercijalne svrhe, za smještajne kapacitete i eko turizam. Stoga je i prijedlog razvitku područja turopoljske Posavine očuvanje svih evidentiranih prirodnih i kulturnih resursa, na temelju unaprjeđenja poljoprivrede, proizvodnje hrane te realizacijom projekta osnivanja Ekomuzeja. Projekt Ekomuzeja ščitarjevačke Posavine, predložen od strane Arheološkog muzeja u Zagrebu i Muzeja Turopolja, detaljnije se opisuje u poglavlju C.4.2. Kulturna baština. Raspon tema zastupljenih u budućem Ekomuzeju ovim se Planom proširuje u prostornom pogledu i na područje izvan prvog kruga koji obuhvaća zonu zaštite Andautonije, na područje prema selima uz rijeku Savu: Bukevje, Obed, Strmec Bukevski, Sop Bukevski, Čret Posavski i prema izvoru rječice Odre i naseljima: Črnkovec, Lekneno, Lazina Čička, Ribnica, Novo Čiče, Poljana Čička. Osim prostornog, važan je i tematski okvir koji bi u projekt razvitka ovog područja uključio najbrojniju i najugroženiju vrstu kulturnih dobara: etnološku baštinu, tradicijsku drvenu arhitekturu, način života, poljoprivrednu proizvodnju i ostale nematerijalne vrijednosti. Važan potencijal su i ostale vrste kulturnih dobara: sakralne i profane građevine. Osim toga tradicionalna poljoprivredna proizvodnja pruža mogućnost i za komercijalnu proizvodnju - ekološki uzgoj hrane, ali i za formiranje didaktičkih farmi, agrikulturnih vrtova ili agrikulturnog parka. Navedeni kulturni, prirodni, biološki, ekološki, socijalni potencijali ovog riječnog krajolika, povezani u dinamičnu i interaktivnu mrežu akcija, rezultirat će kreativnim korištenjem prostora. Slijedom navedenih smjernica iz Konzervatorske podloge za izradu ovog Plana, na čitavom se prostoru obuhvata utvrđuje razgranata turistička interaktivna mreža sačinjena od turističkih punktova, centara i komunikacija, koja, zajedno sa zaštićenim i evidentiranim prirodnim resursima te kulturnom baštinom i uz dobro osmišljene programe i projekte, treba doprinijeti kreativnom korištenju prostora. Ovako planiran turistički razvoj prostora prikazan je na kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“, kao i na kartogramu 15. „Uvjeti za zaštitu kulturno-povijesnih i pejzažnih obilježja s prikazom turističkog razvoja prostora“. Turistička interaktivna mreža sadrži:

Planiranu površinu Ekomuzeja ščitarjevačke Posavine, Mrežu obilježenih turističkih cesta i biciklističkih staza, Lokacije smještajnih turističkih punktova u naseljima (s naglaskom na prenamjeni tradicijske

kulturne baštine), Zelene točke (ekološka poljoprivreda, edukativne točke), Info-centre, rekreacijske centre, centre cikloturizma, Potencijalna područja za veće umjetničke instalacije, Potencijalne rekreacijske točke na Savi (kupalište, riječni bus, splavarenje, čamci i dr.).

Sve lokacije, osim površine Ekomuzeja, prikazane su točkastim simbolom, a njihov točan broj i položaj određuje se prostornim planovima užeg područja te posebnim programima i projektima. Mrežu obilježenih



turističkih cesta i biciklističkih staza, kao i sadržaje unutar obilježene površine Ekomuzeja, također treba detaljnije razraditi prostornim planovima užeg područja, posebnim programima i projektima, u skladu sa smjernicama iz ovog Plana. Osim navedenih sadržaja koji, zajedno s prirodnim resursima, kulturnom baštinom i dobro osmišljenim programima, čine turističku interaktivnu mrežu, Planom se određuje tek manji broj izdvojenih površina za smještaj turističkih kapaciteta. U obuhvatu Plana utvrđene su sljedeće površine izvan naselja za izdvojenu ugostiteljsko-turističku namjenu:

Površina izvan naselja za izdvojenu ugostiteljsko-turističku namjenu - hotelski smještaj u Velikoj Kosnici i

Površina izvan naselja za izdvojenu ugostiteljsko-turističku namjenu - hotelski smještaj i turističko naselje u sklopu golf igrališta u Novom Čiču.

Riječ je o izgrađenim područjima, odnosno izgrađenim strukturama, koje treba privesti planiranoj namjeni. Realizacija hotela predviđena je na prostoru današnjeg paviljonskog prenoćišta kod Velike Kosnice. Izgradnjom Domovinskog mosta i u produžetku njega novog čvorišta na zagrebačkoj obilaznici, te dalje ceste prema Velikoj Gorici i zračnoj luci, ta lokacija postaje atraktivna u pogledu smještaja smještajnih kapaciteta za potrebe tranzitnog turizma. Naime, lokacija je na glavnim prometnim pravcima, a u neposrednoj blizini Zagreba i njegove zračne luke, te buduće akumulacije na Savi koja će omogućiti i športsko rekreacijske aktivnosti (jedrenje, kupanje, ribolov i sl.). Kapacitet hotela ograničen je na najviše 100 ležajeva. Planom je predviđena izgradnja turističkog naselja i hotela, kao pratećih smještajnih kapaciteta uz golf igralište Čički gaj u Novom Čiču, ukupnog kapaciteta do najviše 200 ležajeva. Turističko naselje golf igrališta Čički gaj sjeverno od jezera Novo Čiče, smješteno je na lokaciji „radničkog naselja". Također se, osim navedenih planiranih površina za smještaj izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene, planira hotelski smještaj i unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb. Točan položaj ove namjene (unutar površine označene kao površina infrastrukturnog sustava), odredit će se prostornim planovima užeg područja, uz utvrđeni najveći smještajni kapacitet od 500 ležajeva. Eksploatacija mineralnih sirovina Eksploatacija mineralnih sirovina omogućuje se unutar površine koja je prikazana na kartografskom prikazu broj 1. površinom i oznakom E3: šljunak i pijesak. Riječ je postojećim eksploatacijskim poljima na jezeru Novo Čiče, na kojima se eksploatacija može provoditi isključivo u svrhu sanacije te u cilju utvrđivanja konačne športsko rekreacijske namjene tog prostora. Po sanaciji i privođenju konačnoj namjeni predviđeno je zatvaranje ovih eksploatacijskih polja. Konačni oblik vodenih površina utvrdit će se projektima sanacije, odnosno odgovarajućim prostornim planom užeg područja. Prostornim planom Zagrebačke županije utvrđeni su uvjeti pod kojima je moguće planiranje novih lokacija za eksploataciju mineralnih sirovina u prostornim planovima uređenja. Prema navedenim uvjetima, lokacije se mogu planirati nakon provedenih istražnih radova, koji se mogu provesti isključivo unutar površina označenih na kartografskom prikazu 3.2. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora II“ kao „Potencijalni istražni prostori mineralnih sirovina“, a sama eksploatacija pojedinih vrsta mineralnih sirovina na novo planiranim lokacijama može se odobriti tek nakon što je iskorišteno 70% eksploatacijskih zaliha tih vrsta sirovina na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima iz Prostornog plana Županije, uz ostale uvjete. Na kartogramu 7. ovog Plana, pod nazivom „Geološka potencijalnost mineralnih sirovina, prikaz eksploatacijskih polja i nelegalne eksploatacije“, prikazani su navedeni „Potencijalni istražni prostori mineralnih sirovina“ istovjetni prostorima iz Prostornog plana Županije. U odredbama za provođenje Prostornog plana Županije u nastavku se navode prostori na kojima se ne dopušta planiranje novih lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina: unutar I., II. i III. zone sanitarne zaštite izvorišta, kao i Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb, unutar Kontaktnog područja uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, unutar građevinskog područja naselja i izdvojenih građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene i športsko-rekreacijske namjene, na području osobito vrijednog obradivog tla (P1), a izbjegavati na području vrijednog obradivog tla (P2), u prostorima kulturnog krajolika (krajobraznih cjelina) 1. i 2. kategorije, koji su označeni na kartogramu 6. ovog Plana, osim iznimno, uz odobrenje nadležnih upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima nadležnih za poslove zaštite kulturnih dobara i zaštite prirode, na područjima zaštićenih i evidentiranih prirodnih vrijednosti, osim iznimno, uz odobrenje nadležnih upravnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima nadležnih za poslove zaštite prirode, te na svim drugim prostorima na kojima eksploatacija nije dozvoljena prema posebnim propisima. Detaljnom analizom svih gore navedenih ograničenja iz Prostornog plana Zagrebačke županije može se utvrditi da se zabrana planiranja novih lokacija za eksploataciju mineralnih sirovina odnosi na veći dio razmatranog područja obuhvata Plana. Manje lokacije na kojima bi se navedeno moglo dopustiti uz



posebna odobrenja također se isključuju, zbog utvrđenih mjera zaštite vodnih resursa te prirodne i kulturne baštine u daljnjim poglavljima ovog Plana. Slijedom navedenog, ovim se Planom ne dopušta mogućnost planiranja novih lokacija za eksploataciju mineralnih sirovina unutar njegova obuhvata. Također se ne dopušta planiranje i izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina nafte i plina, a postojeće istražne bušotine nafte i plina trebaju se sanirati na način da se onemogući onečišćenje podzemne vode. Može se dopustiti samo nova eksploatacija pijeska i šljunka na vodotoku Save koja se, sukladno posebnim propisima, provodi za potrebe korekcije korita i sl. Poljoprivreda Poljoprivreda je, kao što je ranije navedeno, jedan od važnih nositelja razvoja na razmatranom području, a osobito vrijedno i vrijedno poljoprivredno zemljište čine značajnu površinu (preko 50%) obuhvata Plana. Stoga se ovim Planom potiče daljnji razvoj poljoprivredne djelatnosti, a kvalitetno poljoprivredno tlo u najvećoj mjeri nastoji zaštititi od prenamjene i sačuvati za primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Na čitavom se području obuhvata Plana potiče ekološka poljoprivredna proizvodnja, dok se unutar Uže zone zaštite Potencijalnog vodozaštitnog područja određuju posebni uvjeti i ograničenja. U svrhu obavljanja poljoprivrednih djelatnosti predviđa se smještaj gospodarskih građevina kako unutar građevinskih područja naselja, tako i izvan građevinskih područja, koja se određuju prostornim planovima uređenja. U građevinskim područjima naselja predviđen je smještaj gospodarskih građevina za skladištenja poljoprivrednih proizvoda, te uzgoja domaćih životinja za vlastite potrebe i potrebe tržišta, a to su slijedeće građevine:

bez izvora onečišćenja: kolnice, sjenici, spremišta poljoprivrednih strojeva i proizvoda, sušare (pušnice), pčelinjaci i sl.

s potencijalnim izvorima onečišćenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. Izvan građevinskih područja na poljoprivrednom zemljištu predviđen je smještaj poljoprivrednih gospodarstava za proizvodnju i preradu, a to su:

sklopovi gospodarskih građevina za biljnu proizvodnju (biljne farme), sklopovi gospodarskih građevina za uzgoj životinja (životinjske farme-tovilišta), ostali gospodarski objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje: staklenici i plastenici za uzgoj voća,

povrća, sadnica i ukrasnih biljaka, uzgajališta puževa, glista, žaba i sl., te pčelinjaci. Najmanja veličina posjeda na kojem se može planirati izgradnja biljne farme, kao i najmanji broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dopustiti izgradnja tovilišta, određeni su odredbama za provođenje ovog Plana. Pritom treba poštivati i ostale uvjete zaštite i korištenja prostora, osobito uvjete koji se odnose na zaštitu podzemnih voda te prirodnih i kulturnih vrijednosti i dr. Ribogojstvo i ribolovstvo Djelatnost uzgoja riba moguće je provoditi na postojećim stajaćim i tekućim vodama, kao i na postojećim i planiranim ribnjacima. Područja za uzgoj riba moraju imati zadovoljavajuću kakvoću vode. Djelatnost ribogojstva ne može se odvijati na: područjima s nezadovoljavajućim higijenskim uvjetima, područjima na kojima je izraženo onečišćenje zbog blizine urbanih centara i industrijskih djelatnosti, područjima intenzivne rekreacijske aktivnosti, područjima posebne namjene i osjetljivim dijelovima posebno zaštićenih područja. Pod ribolovstvom se na razmatranom području podrazumijeva isključivo športsko rekreacijski ribolov na ribolovnom području koje obuhvaća tekuće i stajaće vode. Ribolovnim područjem se gospodari sukladno ribolovno-gospodarskim osnovama. Lovstvo Razvoj lovstva ima povoljne uvjete, obzirom na kvalitetna prirodna staništa za uzgoj visoke i niske divljači. Kod visoke divljači postoje dobri uvjeti za uzgoj jelenske i srneće divljači, divlje svinje, a od niske divljači za uzgoj fazana i druge pernate divljači. U narednom razdoblju razvoj lovstva valja vezati uz razvoj turizma. Gospodarenje divljači i lovištima provodi se temeljem lovnogospodarske osnove. Granice i površine lovišta, odnosno površine na kojima je zabranjen lov određene su posebnim propisima. Prostornim planovima uređenja treba izvršiti valorizaciju staništa divljih životinja kroz formirana lovišta na tom području na način da se infrastrukturnim i vodnogospodarskim sustavima ne ugrozi slobodna migracija divljači karakteristične za to područje, ne umanji bonitet lovišta smanjivanjem površina lovišta ispod 1000 ha ili više od 20% površine lovišta ili lovno produktivne površine. Šumarstvo Kako na području Županije, tako i na razmatranom području, šume imaju veliku gospodarsku vrijednost zbog drvnih zaliha (kao obnovljivi resurs), kao ekološki sustav i zbog svojih drugih funkcija. Stoga je potrebno barem održati njihov sadašnji udio u ukupnoj površini ili ga povećati, te provoditi druge mjere



zaštite i dobroga gospodarenja šumama. Šumama i šumskim zemljištem gospodari se temeljem šumskogospodarske osnove. Ovim Planom šumske površine, kao i površine u pojasu 50 metara od šuma, posebnim se mjerama štite od prenamjene. Pri utvrđivanju planskih rješenja u ovom su Planu poštivane mjere iz Prostornog plana Županije namijenjene očuvanju šumskih resursa, koje se utvrđuju i ovom Planom:

pri planiranju zahvata na izgradnji cesta, kanala i drugih infrastrukturnih sustava dati prednost ekološki povoljnijim rješenjima,

očuvanje cjelovitosti velikih šumskih površina, izbjegavanje presijecanja šumskih površina infrastrukturom i izoliranja dijelova šumskih površina

unutar drugih, za šumu štetnih namjena, ili unutar ograde, te usitnjavanja šumskih površina ispod 10 ha nužnih za samoobnovljivost,

očuvanje i osiguravanje povezanosti različitih biotopa (šuma – livada – potok) i sprječavanje prenamjene šuma, livada i oranica kojom bi se onemogućila međusobna komunikacija tih biotopa,

očuvanje kontaktnog pojasa uz rub šume širine 50 m od širenja građevinskih zona, stroga kontrola daljnjih poremećaja vodnih režima, da se zaštitne mjere na očuvanju stabilnosti šuma kao važnog čimbenika stabilnosti ekosustava,

osim na zaštitne šume, na odgovarajući način primjenjuju i na ostale šumske površine, naročito najugroženije nizinske šume hrasta lužnjaka i gorske šume jele i bukve, što treba uključiti u gospodarske osnove,

da se pojedine korisne funkcije šuma planskim pošumljavanjem koriste za zaštitu vodocrpilišta, u sustavu zaštite od poplava, zaštitu od erozije tla, vjetra, buke i prašine,

pravilno iskorištenje opće korisnih funkcija šuma za druge aktivnosti kao turizam, rekreacija, šport, lovstvo i dr.,

povećanje drvnih zaliha pravilnim i trajnim gospodarenjem šumama, naročito privatnim, pomlađivanje šuma prirodnim i umjetnim metodama, te kombiniranje gospodarskih sječa s

oplodnim sječama kako bi se izbjegla sječa velikih površina i kako bi se izbjegle šume sa stablima jednake starosti,

smanjenje udjela drva koje se koristi kao energent u ukupnoj potrošnji energije, zoniranje temeljnog fenomena u zaštićenim šumama kako bi se gradirale mogućnosti korištenja

takvih šuma za rekreacijske, turističke i druge namjene, da se u predjelima šuma u kojima je evidentirano naglo propadanje stabala istraže razlozi i predvidi

potrebna sanacija, rekultiviranje iscrpljenih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina na kojima su bile šume ili šumsko

zemljište. C.3.2. DRUŠTVENE DJELATNOSTI Društvene djelatnosti podižu obrazovnu, kulturnu i zdravstvenu razinu života, podižu standard cjelokupnog stanovništva, pridonose povećanju socijalne sigurnosti i skrbi stanovništva, ostvaruju kvalitetniji ustroj opskrbe, servisa i drugih usluga, te osiguravaju nesmetanu rekreaciju i odmor stanovništva. Kod svega toga treba predviđati ekonomičniji, racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturu društvenih djelatnosti. Pod društvenim djelatnostima podrazumijevaju se:

javne djelatnosti (upravna, pravosudna, udruge građana, političke stranke i druge javne organizacije, socijalna, zdravstvena, odgojno - obrazovna, kulturna, vjerska)

i športsko-rekreacijske djelatnosti. Osim navedenih djelatnosti pod društvenim se djelatnostima podrazumijevaju i: financijske i druge slične uslužne djelatnosti, prometne usluge, trgovina i ugostiteljstvo, te obrt i druge usluge. No, ove djelatnosti su obrazložene u skupini gospodarskih djelatnosti i prometnih sustava. Vrsta i broj građevina društvenih djelatnosti određeni su mrežom građevina za svaku djelatnost na temelju posebnih zakona i standarda, a sukladno predloženom sustavu središnjih naselja i razvojnih središta iz ovog Plana. Naime, za određenu kategoriju razvojnog središta dan je prijedlog društvenih djelatnosti koje bi to središte, odnosno naselje trebalo posjedovati ili već posjeduje, a što je vidljivo iz tablice koja slijedi: Razmještaj društvenih djelatnosti. U zagradi su navedene društvene djelatnosti koje bi određeno naselje eventualno moglo posjedovati. Veće regionalno središte - Grad Velika Gorica - neće se razmatrati u ovom poglavlju, jer se većina njegovih središnjih funkcija nalazi izvan obuhvata ovog Plana. Javne djelatnosti Smještaj javnih djelatnosti (upravna, pravosudna, udruge građana, političke stranke i druge javne organizacije, socijalna, zdravstvena, odgojno-obrazovna, kulturna, vjerska) predviđen je unutar građevinskih područja naselja, a samo iznimno i izvan građevinskih područja (kapelice i sl.). Površine za smještaj ovih namjena određuju se prostornim planovima užeg područja.



Športsko-rekreacijske djelatnosti Pod športsko-rekreacijskim djelatnostima podrazumijevaju se športske i rekreacijske aktivnosti športskih organizacija, športaša i rekreativnog stanovništva u športskim građevinama, te na otvorenim športskim igralištima i rekreacijskim površinama. Smještaj športsko-rekreacijskih djelatnosti predviđen je unutar površina za razvoj i uređenje naselja kao i na površinama izvan naselja za izdvojene namjene. Najveći broj športsko-rekreacijskih zona odnosi se na športske centre koje u većini slučajeva čine mjesna nogometna igrališta. Športski centri su smješteni u naseljima ili neposredno uz naselja. Obzirom na sadržaje, izvan naselja su smještene veće športsko rekreacijske zone kao što su: karting centar i novo planirani športski centar kod Mičevca, centar športova na vodi na jezeru Čiče, te golf igrališta „Čički gaj" u Novom Čiču. Osim unutar navedenih zona potrebno je omogućiti rekreacijske djelatnosti i izvan njih, a prvenstveno se misli na biciklizam, pješačenje, športski ribolov, vožnju čamcima, plivanje i sl. - uređenjem biciklističkih i pješačkih staza, kupališta i privezišta na rijeci Savi te pristupa ribolovnim područjima. U svrhu rekreacije planira se i korištenje buduće akumulacije HE Drenje na rijeci Savi, prije svega u dijelu južno od Domovinskog mosta, na kojem će postojati uvjeti za izgradnju kupališta, lučice i pristaništa za prihvat plovila, područja za športski ribolov i sl.

PLANIRANI RAZMJEŠTAJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

DJELATNOST PODRUČNO I VEĆE LOKALNO SREDIŠTE

MANJE LOKALNO SREDIŠTE

INICIJALNO RAZVOJNO SREDIŠTE

Velika Mlaka Ščitarjevo Novo Čiče Mičevec

Črnkovec

Velika Kosnica Obrezina Selnica Ščitarjevska Strmec Bukevski Kobilić

ODGOJNO- OBRAZOVNA

- dječji vrtić - (dječje jaslice) - (matična osnovna škola) - područni razredni odjeli osnovne škole

- (dječji vrtić) - područni razredni odjeli osnovne škole

- (dječji vrtić) - (područni razredni odjeli osnovne škole)

UPRAVNA

- mjesni odbor - (vijeće mjesnog odbora) - (mjesni zbor građana) - udruga dobrovoljnih vatrogasaca

- mjesni odbor - udruga dobrovoljnih vatrogasaca

- (mjesni odbor) - (udruga dobrovoljnih vatrogasaca)

PRAVOSUDNA - (odvjetnik) - (javni bilježnik)

--

--

UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE I DRUGE JAVNE ORGANIZACIJE

- (udruženje obrtnika) - političke stranke (osnovna jedinica) - ispostave raznih udruga - razni klubovi, sekcije i dr. udruženja građana - auto škola

- ispostave raznih udruga - razni klubovi, sekcije i dr. udruženja građana

- razni klubovi, sekcije i dr. udruženja građana

SOCIJALNA - (domovi socijalne skrbi) - (domovi socijalne

skrbi) - (domovi socijalne skrbi)

ZDRAVSTVENA

- zdravstvena stanica -ambulanta opće medicinske, patronažne i stomatološke službe)

- ambulanta opće medicine

KULTURNA

- dom kulture - čitaonica - (muzej) - (amatersko kazalište) - (amaterska radio postaja) - kulturno umjetnička društva - (udruge tehničke kulture)

- dvorana za kulturne i druge potrebe - čitaonica - (kulturno umjetnička društva)

- (čitaonica) - (kulturno-umjetnička društva)

VJERSKA - (RK župa – župni ured) - RK crkva

- RK crkva

- (RK crkva)

ŠPORTSKO REKREACIJSKA

- (zajednice športskih druga) - športska društva i klubovi - otvoreni športski objekti: športska igrališta za razne športove - (školsko-športska dvorana)

- pojedini športski klubovi - jedno ili više otvorenih športskih igrališta - (školsko-športska dvorana)

- (pojedini športski klubovi) - (športsko igralište)



C.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

C.4.1. PRIRODNA BAŠTINA I KRAJOBRAZ

Zaštita i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti i prepoznatljivosti pojedinog kraja temeljni je i strateški cilj zaštite prirode i okoliša definiran u Strategiji biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske ("Narodne novine" broj 81/99) koju je izradila Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša. Jedno od temeljnih načela Strategije glasi: "Republika Hrvatska je svjesna da sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost predstavlja njezinu temeljnu vrijednost i glavni resurs za daljnji razvitak. Cilj je Republike Hrvatske očuvati i unaprijediti postojeću biološku i krajobraznu raznolikost unutar zemlje, te pokušati vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to moguće i opravdano.” Za potrebe Prostornog plana Zagrebačke županije izrađena je, tijekom svibnja 2000. godine, Studija zaštite prirodne baštine Zagrebačke županije. Studijom su valorizirani zaštićeni i evidentirani dijelovi prirode, te određeni Uvjeti uređenja i korištenja za sljedeće dijelove prirodne baštine:

Uvjeti korištenja za posebno zaštićene dijelove prirode (koji su već zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode)

Uvjeti korištenja za evidentirane dijelove prirode (koje se predlaže štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode)

Uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele - prirodne i kultivirane krajobraze (koji se štite mjerama prostornog plana).

U obuhvatu ovog Plana nema Zakonom o zaštiti prirode zaštićenih prirodnih vrijednosti, ali je prepoznato i evidentirano nekoliko prirodnih vrijednosti koje se predlaže štititi navedenim Zakonom, kao i područje osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza koji se štiti mjerama prostornog plana. Valorizacija navedenih prirodnih vrijednosti, kao i evidencija područja Ekološke mreže te ugroženih i rijetkih stanišnih tipova, nalazi se u poglavlju Polazišta prostornog plana - A.1.2.10. Značajke prirodnih vrijednosti. U ovom se poglavlju daju smjernice i preporuke za zaštitu navedenih prirodnih vrijednosti.

Uvjeti korištenja za prirodne vrijednosti koje se ovim Planom predlažu za stavljanje pod posebnu zakonsku zaštitu Ovim su Planom prepoznate sljedeće prirodne vrijednosti za koje se predlaže stavljanje pod posebnu zaštitu, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode:

1. U KATEGORIJI PARK ŠUME: Hrastov šumarak uz Zračnu luku Zagreb (Velika Gorica)

Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: Čuvati kao posljednji ostatak nekadašnje autohtone šume hrasta. Ne dopušta se smanjenje hrastovog šumarka niti izgradnja, kao ni provlačenje

infrastrukture preko šumske površine. Privremene prateće objekte unutar šumarka potrebno je ukloniti i obnoviti sastojinu hrasta.

2. U KATEGORIJI ZNAČAJNOG KRAJOBRAZA: Izvorišno područje rijeke Odre (Velika Gorica, Orle)

Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: riješiti kanalizacijsku mrežu svih naselja ovog područja izgradnju zadržati unutar utvrđenih građevinskih područja očistiti pojedina “oka” od smeća, kao i same vodotoke zadržati prirodni tok preostalih nereguliranih potoka zadržati postojeću strukturu prostora i postojeće međusobne odnose pojedinih

elemenata (izgrađene prostore, livade, oranice, šumarke i dr.).

3. U KATEGORIJI SPOMENIKA PARKOVNE ARHITEKTURE: Park oko župne crkve Sv. Martina u Ščitarjevu (Velika Gorica)

Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: Kiosk bi trebalo izmjestiti i obnoviti povijesni trg ispred crkve, te smišljeno povezati

trg s crkvom i arheološkim nalazištem.

4. U KATEGORIJI SPOMENIKA PRIRODE: Hrast lužnjak uz pokos savskog nasipa u Bukevju (Orle)

Smjernice i preporuke za očuvanje i zaštitu: U blizini stabla ne dopuštaju se zahvati koji bi ugrozili njegov opstanak.



Uvjeti korištenja za osobito vrijedne predjele (krajobraze) koji se štite mjerama prostornog plana U obuhvatu Plana prepoznat je osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz, koji se štiti mjerama važećih prostornih planova. Riječ je o predjelu:

Pojas uz rijeku Savu (Velika Gorica, Orle)

Smjernice i preporuke za zaštitu ovog područja Ostavljati refugije flore i faune i očuvati autohtonu vegetaciju obala i zaobalja. Očuvati sadašnje namjene površina, način korištenja i gospodarenja, te veličine

parcela, Očuvati estetske i prirodne kvalitete međuodnosa kultiviranih krajobraza prema

naseljima, vodotocima i naročito prema nepokretnim kulturnim dobrima, u zonama ekspozicije.

Sve evidentirane prirodne vrijednosti, kao i područje kultiviranog krajobraza, prikazane su na kartografskom prikazu br. 3 „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“, simbolom ili površinom, u mjerilu 1:25.000. Utvrđivanjem granica navedenih površina u prostornim planovima uređenja moguća su manja odstupanja od površina navedenih u ovom Planu, koja proizlaze iz različitih mjerila prikaza ili izvora podataka, no takva je odstupanja potrebno argumentirati i usuglasiti s nadležnim tijelima. U tabelarnom prikazu koji slijedi daju se površine evidentiranih prirodnih vrijednosti i krajobraza, odnosno njihovi dijelovi unutar obuhvata Plana:

kategorija zaštite

NAZIV PRIRODNE VRIJEDNOSTI status zaštite

površina (ha)

PŠ Hrastov šumarak uz Zračnu luku Zagreb, Velika Gorica

E 2,24

ZK Izvorišno područje rijeke Odre

E 2.415,76

PA Park oko župne crkve Sv. Martina u Ščitarjevu

E 0,17

SP Hrast lužnjak uz pokos savskog nasipa u Bukevju

E -

KK Pojas uz rijeku Savu

ZP 2.682,24

UKUPNO – PRIRODNE VRIJEDNOSTI NA PODRUČJU OBUHVATA PLANA

5.100,41

PŠ – park šuma, ZK – značajni krajobraz, PA – spomenik parkovne arhitekture, SP – spomenik prirode, KK – osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz; E – predloženo za posebnu zaštitu temeljem Zakona, ZP – zaštićeno Planom

Smjernice zaštite za područja Ekološke mreže Sukladno odredbama Uredbe o proglašenju ekološke mreže („Narodne novine“, broj 109/07), Planom se utvrđuju područja nacionalne ekološke mreže na području obuhvata. Navedena područja označena su na Kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja i zaštite prostora, u mjerilu 1:25.000, kao i na Kartogramu 12: Zaštićene prirodne vrijednosti, krajobraz i Ekološka mreža. U nastavku se daju smjernice zaštite područja Ekološke mreže u obuhvatu Plana:

Broj i naziv područja:

1 - Sava kod Hruščice (s okolnim šljunčarama)

Šifra područja: HR1000002 Važnost područja: Međunarodno važno područje za ptice Ciljevi očuvanja: crvenokljuna čigra (Sterna hirundo), mala čigra (Sterna albifrons) Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže:

- Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka - Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke - Osigurati pročišćavanje otpadnih voda - Pažljivo provoditi turističko rekreacijske aktivnosti


2 - Turopolje

Šifra područja: HR1000003 Važnost područja: Međunarodno važno područje za ptice Ciljevi očuvanja: bjelovrata muharica (Ficedula albicollis), štekavac (Haliaeetus albicilla), kosac (Crex crex) Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže:

- U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište - Pažljivo provoditi melioraciju - Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka - Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke - Regulirati lov i sprječavati krivolov - Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo



Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova: E. šume

- Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma - Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje

neposječene površine - U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove - U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek

pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice - U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava

(´control agents´); ne koristiti genetski modificirane organizme - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane

organizme - U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s

dupljama - U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno

praćenje njihova stanja (monitoring) - Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava

prirodni sastav, koristeći prirodni bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi


3 – Izvorišno područje Odre

Šifra područja: HR2000414 Važnost područja: Područje važno za divlje svojte i stanišne tipove

Ciljevi očuvanja: Stanišni tipovi – vodena i močvarna staništa, vlažne livade Srednje Europe (NKS šifra: C.2.2.)

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže: - Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP) Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova: A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

- Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju - Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih

značajnih bioloških vrsta - Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i

njihovih značajnih bioloških vrsta - Odražavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa - Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa - Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku

voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr) - Očuvati povezanost vodnoga toka - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modifiicirane

organizme C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare

- Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva

- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

- Očuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprečavanje zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)

- Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjaka - Očuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i

zajednica visokih zeleni Broj i naziv područja:

4 – Odra


Ciljevi očuvanja: Divlje svojte - riječni rak (Astacus astacus), vijun (Cobitis elongatoides), piškur (Misgurnus fossilis), plotica (Rutilus pigus)

Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova: A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

- Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju - Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih

značajnih bioloških vrsta - Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i

njihovih značajnih bioloških vrsta - Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa - Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa - Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku

voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr.) - Očuvati povezanost vodnoga toka - Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetske modificirane

organizme




5 – Odra kod Jagodna

Šifra područja: HR2001031 Važnost područja:

Područje važno za divlje svojte i stanišne tipove

Ciljevi očuvanja: Stanišni tipovi – vodeni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion (NATURA šifra: 3260)

Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova: A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

- Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta

- Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih bioloških vrsta

- Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme

- Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za zaštitu ljudi i naselja


6 – Sava


Ciljevi očuvanja:

Divlje svojte - bolen (Aspius aspius), riječni rak (Astacus astacus), velika pliska (Chalcalbumus chalcoides), veliki vijun (Cobitis elongata), vijun (Cobitis elongatoides), ukrajinska paklara (Eudontomyzon mariae), bjeloperjana krkuša (Gobio albipinnatus), keslerova krkuša (Gobio uranoscopus), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetzer), blistavac (Leuciscus souffia), sabljarka (Pelecus cultratus), gavčica (Rhodeus amarus), plotica (Rutilus pigus), zlatna nežica (Sabanajewia aurata), nosara (Vimba vimba), mali vretenac (Zingel streber), veliki vretenac (Zingel zingel) Stanišni tipovi – Neobrasle šljunčare riječne obale – s prudovi (NKS šifra: A.2.7.1.1.), Prirodna euforna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion (NATURA šifra: 3150), Priobalne poplavne šume vrba i topola (NKS šifra: E.1., NATURA šifra: 91E0*)


7 – Novo Čiče


Ciljevi očuvanja: Divlje svojte - ugrožene gljive vlažnih staništa Stanišni tipovi – Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (NKS šifra: E.2.1.), Poplavne šume hrasta lužnjaka (NKS šifra: E.2.2.), Trsćaci i rogozici (NKS šifra: A.4.1.1.)

Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže: - U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište - Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta

Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova: E. Šume

- U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama

U tabelarnom prikazu daju se površine područja Ekološke mreže - njihov dio unutar obuhvata Plana. Područja su označena na Kartografskom prikazu 3: Uvjeti korištenja i zaštite prostora, kao i na Kartogramu 12: Zaštićene prirodne vrijednosti, krajobraz i Ekološka mreža.

redni broj

NAZIV PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE

šifra

površina u obuhvatu

Plana (ha)

MEĐUNARODNO VAŽNA PODRUČJA ZA PTICE 1 Sava kod Hruščice (s okolnim šljunčarama) HR1000002 793,27 2 Turopolje HR1000003 1876,34 VAŽNA PODRUČJA ZA DIVLJE SVOJTE I STANIŠNE TIPOVE

3 Izvorišno područje Odre HR2000414 905,43

4 Odra HR2000631 55,00

5 Odra kod Jagodna HR2001031 5,25

6 Sava HR2001116 384,09

7 Novo Čiče* HR2000531 - UKUPNO – PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE U OBUHVATA PLANA

4019,38

*Novo Čiče označeno točkastim simbolom, prema izvoru: Državni zavod za zaštitu prirode, 2009.



Mjere očuvanja ugroženih i rijetkih staništa

Kao što je navedeno u Polazištima ovog Plana (poglavlje A.1.2.10. Značajke prirodnih vrijednosti), te prikazano na Kartogramu 8. Karta staništa, ovim se Planom utvrđuje prisutnost sljedećih ugroženih i rijetkih staništa koja zahtijevaju provođenje mjera očuvanja: C9.2.2. Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 1926) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. C1.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe (Red ARRHENTHERETALIA Pawl. 1928) – Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937. Navedene zajednice predstavljaju najkvalitetnije livade košanice razvijene na površinama koje su često gnojene i kose se dva do tri puta godišnje. Ograničene su na razmjerno humidna područja od nizinskog do gorskog vegetacijskog pojasa. C.2.4. Vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci (Red AGROSTIDETALIA STOLONIFERAE Oberd. 1967) – Navedenoj zajednici pripadaju vlažni, nitrofilni travnjaci i pašnjaci nizinskog vegetacijskog pojasa. D10.1.1. Vrbici na sprudovima (Razred SALICETEA PURPUREAE M. Moor 1958, red SALICETALIA PURPUREAE M. Moor 1958) – Skup staništa i na njih vezanih biljnih zajednica listopadnih šikara koji se formira u gornjim i srednjim tokovima rijeka koje u Srednjoj Europi teku iz alpskog prostora. E.1.1. Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 1930) E.1.2. Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 1931) E11..2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena (Sveze Alno-Ulmion Br.-Bl. et R. Tx. 1943 i Alnion glutinosae Malcuit 1929) – Poplavne šume srednjoeuropskih i sjevernopirinejskih vodenih tokova nižih položaja, na tlima koja su periodično plavljena tijekom godišnjeg visokog vodostaja rijeka, ali su inače dobro ocijeđena i prozračna u vrijeme niskog vodostaja. E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 1938) – Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx. 1937. Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 1958) Marinček in Mucina et al. 1993) – Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al. 1928. Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma. Za ugrožena i rijetka staništa treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

Livadama i travnjacima potrebno je gospodariti putem ispaše i režimom košnje; treba spriječiti njihovo zarastanje, očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise te spriječiti njihovo pretvaranje u obradive površine ili građevinsko područje.

Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte, što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja.

U gospodarenju šumama treba očuvati šumske čistine (livade, pašnjake i dr.) i šumske rubove, prilikom dovršnog sijeka ostavljati manje neposječene površine, ostavljati zrela, stara i suha stabla, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu, a pošumljavanje, ukoliko je potrebno, vršiti autohtonim vrstama.

Slika 90: Kultivirani krajobraz uz rijeku Savu; Foto: Zavod za prostorno uređenje, veljača 2011.

9 Ugroženi su samo pojedini stanišni podtipovi unutar navedene klase staništa (C) 10 Ugroženi su samo pojedini stanišni podtipovi unutar navedene klase staništa (D) 11 Ugroženi su samo pojedini stanišni podtipovi unutar navedene klase staništa (E)



C.4.2. KULTURNA BAŠTINA

Kao što je navedeno u prethodnim poglavljima, za potrebe izrade ovog Plana Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, u suradnji s APE d.o.o. Zagreb, izradilo je u studenom 2009. godine stručnu podlogu pod nazivom „Konzervatorska podloga za Prostorni plan područja posebnih obilježja vodocrpilište Črnkovec - Zračna luka Zagreb“. Na temelju terenskih istraživanja ocjene stanja i ugroženosti kulturnih dobara, te analize predjela kulturnog krajolika provedeno je vrednovanje i stručne klasifikacije. Prema vrednovanim kategorijama izrađene su smjernice i preporuke za moguće i potrebne zahvate, kako bi se osigurala zaštita kulturnih dobara u okvirima održivog razvitka i spriječile devastacije i degradacije njezinih temeljnih vrijednosti. Smjernice i uvjeti zaštite iz Konzervatorske podloge, prilagođeni planskim rješenjima, navode se u nastavku. Treba napomenuti da su u popis kulturnih dobara u obuhvatu Plana uključena sva koja se nalaze unutar granica Plana, ali i ona koja su u neposrednom fizičkom dodiru, odnosno čine ambijentalnu cjelinu pojedinog naselja. U područje obuhvata ovog Plana uključeni su dijelovi naselja Novo Čiče i Bukevje budući da granica u oba slučaja prolazi središtima naselja dijeleći ih na dva dijela. To znači da su u oba naselja, u kojima granica obuhvata Plana prolazi cestom kojima su podijeljeni na dva dijela, uključena sva kulturna dobra koja se u njemu nalaze. Razlog takvom pristupu leži prije svega u sagledavanju cjelovitosti naselja te planovima i prijedlozima za postupanje s baštinom, odnosno uključivanje baštinskih struktura u planove razvitka. Valorizacija povijesnih struktura naselja kao i prijedlozi za daljnje postupanje ne mogu se odnositi samo na fragmente naselja, već ih u generalnim konzervatorskim postavkama treba sagledavati cjelovito. Konzervatorske smjernice i uvjeti za istraživanje i prezentaciju arheološke baštine

Arheološka zona Andautonija - osnivanje Ekomuzeja ščitarjevačke Posavine Arheološka zona antičke Andautonije i ostali lokaliteti predstavljaju važan element kulturne baštine, značajan za povijesni i kulturni identitet ovoga prostora. Označeni su lokacijom na karti Uvjeti korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000. Zbog stupnja neistraženosti, svrstavaju se u grupu ugroženih i najmanje zaštićenih kulturnih dobara; kao što je slučaj s lokalitetom Želin u kojem zona stambene izgradnje ulazi u neistraženi prostor lokaliteta. Potencijalna nalazišta pretpostavljena su na temelju: indikativnih toponima, geomorfološkog položaja, povijesnih podataka, te kao područja uz materijalne ostatke povijesnih građevina (groblja uz srednjovjekovne crkve, arheologija naselja s dugim povijesnim kontinuitetom naseljavanja). Osnovne mjere zaštite su slijedeće:

na dosad neistraženim arheološkim lokalitetima potrebno je provesti pokusna arheološka sondiranja, kako bi se mogle odrediti granice zaštite lokaliteta;

prioritetna istraživanja provoditi na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvoju infrastrukturnih sustava (cesta);

u postupku ishođenja lokacijske dozvole treba obaviti arheološka istraživanja. Ukoliko se prilikom izvođenja zemljanih radova naiđe na predmete ili nalaze arheološkog značenja, potrebno je radove odmah obustaviti, a o nalazu obavijestiti najbliži muzej ili Konzervatorski odjel.

U područjima u kojima se prema važećem prostornom planu predviđa izgradnja objekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova, obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja na okoliš osigura arheološko istraživanje, rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheoloških nalaza u prostoru i njihova valorizacija. Investitor je dužan osigurati arheološka istraživanja ili sondiranja prema uputama Konzervatorskog odjela, a u slučaju veoma važnog arheološkog nalaza može doći do izmjene projekta ili njegove prilagodbe radi prezentacije nalaza. Za arheološke lokalitete koji su evidentirani na temelju povremenih pojedinačnih nalaza, ili postoje indicije na temelju povijesnih podataka, a ne postoje utvrđene granice zaštite ne propisuju se direktivne mjere zaštite. Radi utvrđivanja preciznijih podataka i datacije pojedinih lokaliteta, gdje ne postoje određene granice zaštite, poželjno je provođenje arheoloških istražnih radova. Prilikom izvođenja zemljanih i građevnih radova potrebno upozoriti naručitelje radova na moguće nalaze zbog čega je potreban pojačani oprez i arheološki nadzor. U slučaju da se radi o nalazu koji zahtijeva prezentaciju in situ, planiranu gradnju, odnosno građevni zahvat potrebno je prilagoditi zahtjevu arheološke struke. Arheološka područja podijeljena su na užu i širu zonu zaštite.



U užoj zoni zaštite arheološkog područja rimske Andautonije, površine oko 80 ha, ispod današnjeg naselja Ščitarjevo s gustom urbanom strukturom stambene arhitekture, ostataka javnih građevina, rimske infrastrukture, nalaže se uključivanje principa urbane arheologije kao sastavnog dijela svakog planiranja i građenja:

u okviru planiranja izgradnje i izbora lokacije za izgradnju na području, unutar zone zaštite arheološke baštine, treba računati na postojanje rimske pokretne i nepokretne gradske strukture sačuvane u arheološkom sloju, dakle u slojevima ispod današnjeg nivoa naselja.

na temelju ocjene nalaza, potrebno je osigurati mogućnost prezentacije nalaza u okviru predviđenog projekta izgradnje kako bi se sačuvala arheološka baština.

uređenjem javnih površina te svugdje gdje je to predviđeno u sklopu arheološkog parka, treba nastojati prezentirati strukturu rimske Andautonije “in situ” uklapajući te sadržaje u današnju strukturu naselja.

za sve građevinske zemljane radove potrebno je provesti prethodna zaštitna arheološka istraživanja čiji rezultati čine dio projektne dokumentacije te utječu na pristup projektiranju na tom prostoru.

Zakonom propisanom postupku (konzervatorski uvjeti, mišljenja, suglasnosti) podliježu svi građevinski zahvati koji uključuju zemljane radove.

U široj zoni zaštite arheološkog područja Andautonije, površine oko 1700 ha, primjenjuju se mjere koje vrijede i za ostale arheološke lokalitete, uz posebnosti koje se odnose na planirani Ekomuzej ščitarjevačke Posavine.

Naselje Grad / općina Status zaštite Arheološki lokalitet / zona A-01 antički grad Andauntonija Ščitarjevo Velika Gorica P 02-13/32-1966 A-02 Cirkvišće 14-15 st Bukevje Orle Evidentirano A-03 Nalaz rimskog novca Bukevje Orle Evidentirano A-04 slučajni nalaz rimskog novca Bapča Velika Gorica Evidentirano A-05 Trasa rimske ceste – Čohovo Bapča Velika Gorica Evidentirano A-06 rimskodobni tumul Črnkovec Velika Gorica Evidentirano A-07 trasa rimske ceste Črnkovec Velika Gorica Evidentirano A-08 tragovi rimske limitacije I Drenje Ščitarjevsko Velika Gorica Evidentirano A-09 nalaz keramike,tegula i opekeII Drenje Ščitarjevsko Velika Gorica Evidentirano A-10 ulomci antičkog građev. materijala III Drenje Ščitarjevsko Velika Gorica Evidentirano A-11 ulomci srednjovjekovne i

novovjekovne keramike IV Drenje Ščitarjevsko Velika Gorica Evidentirano

A-12 ulomci rimske opeke I keramike V Drenje Ščitarjevsko Velika Gorica Evidentirano A-13 ulomci rimske opeke te srednjovj. i

novovj. keramike VI Drenje Ščitarjevsko Velika Gorica Evidentirano

A-14 rimski građevinski materijal, tubule, opeke, tegule VII

Drenje Ščitarjevsko Velika Gorica Evidentirano

A-15 nalazi antičke keramike i građevnog materijala

Rijeka Sava (Drenje)

Velika Gorica Evidentirano

A-16 raster zidova, antika – Gradišće Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano A-17 antika – Gradišće Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano A-18 rimska limitacija, vicinalni put Lekneno Velika Gorica Evidentirano A-19 rimska limitacija Novaki Ščitarjevski Velika Gorica Evidentirano A-20 dva kasnocarskarimska groba Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano A-21 prapovijesno naselje Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano A-22 dva ranosrednjovj. groba Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano A-23 lokalitet dvorca, novi vijek Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano A-24 rimska nekropola Obrezina Velika Gorica Evidentirano A-25 srednjovjekovna utvrda – Želin Ribnica Velika Gorica Evidentirano A-26 tragovi rimske limitacije Sasi Velika Gorica Evidentirano A-27 Srednjovj. naselje,Gradište Sop Bukev. Velika Gorica Evidentirano A-28 nalazi keramike – Medvenica Velika Kosn. Velika Gorica Evidentirano A-29 antika, villa rustica - Gradišće Velika Kosn. Velika Gorica A-30 drveni piloti i temelji mosta, nedatirano Rijeka Sava (Drenje) Velika Gorica Evidentirano A-31 Lokalitet crkve sv. Antuna u Bukevju Bukevje Orle

Ekomuzej ščitarjevačke Posavine Osim navedenih mjera koje su zakonom propisane kao obvezatni način postupanja s arheološkom baštinom, baština se tretira i kao resurs za mogući razvoj ovoga područja. S obzirom na blizinu grada Zagreba i širinu rasprostiranja arheološkog područja Andautonije već se nekoliko godina pokušava uspostaviti, osim arheološkog parka u Ščitarjevu i širi projekt – eko muzeja. Glavni kulturno povijesni resurs područja obuhvata ovog plana je zona antičkog grada Andautonije. Arheološki muzej iz Zagreba i Muzej Turopolja više od 15 godina provode sustavna arheološka istraživanja na području antičke Andautonije. U dvorištu i vrtu župnog ureda, u samom središtu Ščitarjeva, na površini od oko 5.000 m²,



od 1994. god. prezentiran je dio rimskoga grada Andautonije. Istražena i konzervirana arhitektura muzeološki je prezentirana tako da posjetitelji obilaskom sačuvanih dijelova rimskih zgrada, uz koje su postavljene informativne ploče, mogu upoznati povijest Andautonije te obilježja pojedinih građevinskih struktura, ali i pojedine teme iz svakodnevnog života na ovom prostoru prije 2.000 godina. U prezentaciji nalaza nastojali su se na razumljiv način i uz minimalne rekonstrukcije predstaviti otkriveni objekti (zgrade, ulice i trjemovi) i građevinski elementi (pragovi, hipokaust, svodovi, polukružni bazeni i dr.), a također i njihovi međusobni odnosi, faze izgradnje te preslojavanje grobljanskih objekata kasnijom izgradnjom. Informativne ploče s tekstovima, tlocrtima, crtežima, fotografijama i trodimenzionalnim kompjutorskim rekonstrukcijama pružaju niz podataka o povijesti i statusu grada, izgledu prezentiranog dijela grada te o funkciji i izgledu pojedinih zgrada i građevinskih struktura. Muzeološka prezentacija Arheološkog parka Andautonija, koji je otvoren 1994. godine nadopunjuje se svake godine novim sadržajima i ponudom, pa je tako neposredno uz prezentirani lokalitet postavljen i niz rekonstrukcija (rimska kuhinja, žrvanj, dizalica i sl.) i sadržaja kojima se želi predstaviti svakodnevni život i proizvodnja u rimskom gradu (rimska odjeća, obuća, hrana, alati). Omogućen je i obilazak sjevernog dijela rimskoga grada, gdje su informativnim pločama obilježeni položaji arheoloških istraživanja. Od 2000. godine u suradnji s Likovnim studijem iz Zagreba započet je projekt vizualnog identiteta Arheološkog parka u okviru kojeg se svake godine realiziraju novi sadržaji (suveniri, publikacije i informativne ploče). Dosadašnja iskustva su pokazala da posjetitelji traže i druge sadržaje uz arheološke nalaze, a zainteresirani su i za boravak u prirodi i povijest i život ovog kraja. Zbog svih ovih okolnosti, a ponajprije zbog mogućnosti koje pruža Ščitarjevo s okolicom, sa svim kulturno-povijesnim zanimljivostima, u gotovo nedirnutom pejzažu zagrebačke Posavine, izrađen je projekt daljnjeg razvoja Arheološkog parka prema kojem se planira organizirati ovaj prostor kao Ekomuzej ščitarjevačke Posavine (Nemeth-Ehrlich Dorica, Kušan Dora 2006: Arheološki park Andautonija), a u skladu s principima suvremene muzeologije. U posljednjih dvadesetak godina razvija se nova muzeologija, tzv. ekomuzeologija, koja se koristi potencijalom muzeja kao pozitivnom društvenom snagom koja se aktivno uključuje u zajednicu. Ekomuzeologija tretira baštinu kao cjelovit fenomen, gdje muzej postaje aktivni sudionik u društvu pomažući ljudima da shvate svoju prošlost, ali i sadašnjost te tako utječe i na razvoj u budućnosti. Riječ je o projektu kojim se, nadomak metropoli, omogućuje prezentacija cjelokupnog sustava antičkog grada s pripadajućom okolicom u koju ulazi i prostor grada Zagreba. Ekomuzej ščitarjevačke Posavine planiran je kao muzej bez zidova i krova, bez tradicionalne zbirke, smješten na prostoru Ščitarjeva i okolnih sela, veličine oko 15 km² koje u Prostornom planu Zagrebačke županije određeno za arheološko područje. Njegovu zbirku činile bi sve građevne strukture, vode, pejzaž, biljke, životinje, kao i sve aktivnosti ljudi koje svjedoče o životu na ovom prostoru. Na prostoru između rijeke Save na sjeveru i istoku te linije Petina - Selnica -Črnkovec - Lekneno na jugu i linije Petina - Kosnica - rijeka Sava na zapadu vidljivi su i danas elementi antičke urbanizacije, koju osim gradske jezgre čine i prilazne rimske ceste, nekropole, gospodarstva i drugi prigradski sadržaji koji su izuzetno dobro sačuvani jer ovaj prostor nakon rušenja Andautonije u 5. st. nije ponovno urbaniziran. Na cijelom ovom prostoru, osim arheoloških postoji i niz kulturno-povijesnih vrijednosti, a posebna zanimljivost je tradicijska drvena posavska arhitektura. Zbog toga u muzeološku prezentaciju, osim dijelova rimskoga grada u samom Ščitarjevu, treba uključiti i prateće sadržaje prigradskog područja, kao i sve kulturno-povijesne i pejsažne vrijednosti, označavanjem i prezentiranjem svih atraktivnih sadržaja. Tako bi se u okviru glavnih tematskih cjelina (arheologija, etnologija, povijest, kultura, priroda) prezentirala kulturna i prirodna baština te razna događanja kao i edukacijski i turistički programi. Bio bi to i znatan doprinos lokalnoj zajednici poboljšanjem kvalitete života te poticanjem obiteljskog poduzetništva. U Ekomuzeju moguće je obrađivati različite teme koje su zanimljive za ovo područje kao što je npr. endemska biljka kockavica, seljenje ptica, pomicanje i važnost rijeke Save, divlji deponiji itd. Važna komponenta je i znanstveni i istraživački rad u okviru svih tematskih cjelina čiji rezultati doprinose interdisciplinarnom pristupu ukupnoj problematici ovog područja. Obilazak Ekomuzeja organizirao bi se pješačkim i biciklističkim stazama, a posebna atrakcija bila bi obilazak konjima i kolima. Planira se izgradnja i korištenje postojećih objekata kao didaktičko-izložbenih prostora, odnosno kao informativnih centara, gdje bi se uz odgovarajuću multimedijsku prezentaciju izložio pokretni arheološki i etnološki materijal, prezentirale osobitosti biljnog i životinjskog svijeta ovog dijela Posavine te obilježja krajobraza. Ugostiteljski objekti s ponudom rimske i domaće hrane usko bi bili povezani s prezentacijom rimske i današnje poljoprivrede i gospodarstva. Posebni naglasak bio bi i na tradicionalnom i današnjem životu sela Ščitarjeva kako bi se stanovnici aktivno uključili u rad i razvoj Ekomuzeja (uzgoj i držanje posavskih konja, ekološka poljoprivreda, očuvanje narodnih pjesama i plesova i sl.), a predstavili bi se i današnji umjetnici naive, koji su izuzetno aktivni na ovom području. Nužno je i uređenje obale Save za šetnje i rekreacijske sadržaje, a u tu svrhu trebalo bi iskoristiti plovnost Save i omogućiti iznajmljivanje čamaca za vožnju. Zbog svega navedenog, cjelokupni prostor (šira zona) arheološkog područja Andautonije Prostornim je planom Županije valoriziran kao jedinstvena arheološka zona nacionalnog značaja. Ovim se Planom navedeno područje također štiti kao nacionalno kulturno dobro, ali mu se daje i dodatni značaj implementacijom planskih smjernica iz Konzervatorske podloge koje se odnose na osnivanje Ekomuzeja ščitarjevačke Posavine, u prostorno plansku dokumentaciju.



Arheološka zona Želin Područje srednjovjekovne utvrde i proturskog kaštela Želin još je uvijek potpuno neistraženo. Nejasno je radi li se o istom lokalitetu, budući da nema podataka o lokaciji srednjovjekovne utvrde, već postoje samo kartografski podaci o kaštelu čiji su ostaci ucrtani na kartama 18. i 19. stoljeća. Arheološkim istraživanjima treba rasvijetliti povijesne podatke vezane uz lokalitet, a prostor uz potok Želin prezentirati kao pejsažno rješenje teme srednjovjekovne /novovjekovne utvrde u okviru evidentirane arheološke zone. Lokalitet okružuju kvalitetni prirodni resursi - područje uz potok Želin, koji sa svojim biljnim i životinjskim staništima i zajednicama čini prirodni okvir arheološkim lokalitetu. Zajedničkom prezentacijom i zaštitom prirodne i kulturne baštine povećat će se vrijednost ovog prostora. Konzervatorske smjernice i uvjeti za očuvanje etnološke baštine Evidencija i analiza stanja etnološke baštine na području obuhvata plana pokazala je da još uvijek postoje brojni primjeri drvene tradicijske arhitekture očuvane kao pojedinačne okućnice okružene novom gradnjom (Mičevec, Ribnica, Lazina..), ili kao grupe okućnica i dijelovi sela (Donja Lazina, Drenje, Obed, Strmec), ili kao povijesna središta naselja (Ščitarjevo, Bukevje). Drvene kuće koje se i danas koriste za stanovanje ne zadovoljavaju sve tehničke standarde suvremenog stanovanja i u njima uglavnom stanuju starosjedioci starije životne dobi. Veliki je broj napuštenih kuća koje iz godine u godinu postaju građevinski sve ugroženije. Vrlo mali broj kuća je adaptiran i prilagođen za suvremeno stanovanje. Tradicijske kuće i okućnice koje su ocijenjene kao najvrjedniji primjeri predlažu se za postupak zaštite, kao kulturna dobra. Slijedom toga vlasnici takvih kuća mogu ostvarivati pravo na sufinanciranje zaštitnih radova iz programa zaštitnih radova Ministarstva kulture. Za napuštene okućnice na kojima je tradicijska drvena arhitektura prepuštena propadanju treba izraditi prijedloge mogućeg korištenja, a vlasnike uputiti na mogućnosti prenamjene. Optimalno bi bilo kuće zadržati na izvornim lokacijama, ili ovisno o ocjeni mikrolokacije predvidjeti preseljenje na drugu. Predlaže se da se u Ščitarjevu, u ulici koja vodi u smjeru istok zapad, u neposrednoj blizini crkve uspostavi nekadašnja situacija s nizom drvenih kuća.

Naselje Grad / općina Status zaštite Tradicijska etnološka građevina E-01 Drvena kuća Bukevje 2 Bukevje Orle Evidentirano E-02 Drvena kuća Bukevje 3 Bukevje Orle UP-I-612-08/08-0426 E-03 Drvena kuća Bukevje 18 Bukevje Orle Evidentirano E-04 Drvena kuća Bukevje 19 Bukevje Orle Evidentirano E-05 Drvena kuća Bukevje 64 Bukevje Orle Evidentirano E-06 Drvena kuća Bukevje 67 Bukevje Orle Evidentirano E-07 Drvena kuća Bukevje 70 Bukevje Orle Evidentirano E-08 Drvena kuća Bukevje 76 Bukevje Orle Evidentirano E-09 Drvena kuća Bukevje 70 Bukevje Orle Evidentirano E-10 Drvena kuća Bukevje 79 Bukevje Orle Evidentirano E-11 Drvena kuća Bukevje 89 Bukevje Orle Evidentirano E-12 Drvena kuća Bukevje 126 Bukevje Orle Evidentirano E-13 Drvena kuća Bukevje 128 Bukevje Orle Evidentirano E-14 Drvena kuća Bukevje 133 Bukevje Orle Evidentirano E-15 Drvena kuća Bukevje 137 Bukevje Orle Evidentirano E-16 Drvena kuća Bukevje 138 Bukevje Orle Evidentirano E-17 Drvena kuća Bukevje 144 Bukevje Orle Evidentirano E-18 Drvena kuća Bukevje 148 Bukevje Orle Evidentirano E-19 Drvena kuća Bukevje 157 Bukevje Orle Evidentirano E-20 Drvena kuća Obed 4 Obed Orle Evidentirano E-21 Drvena kuća Obed 12 Obed Orle Evidentirano E-22 Drvena kuća Sop B 14 Sop Bukevski Orle Evidentirano E-23 Drvena kuća Sop B 30 Sop Bukevski Orle Evidentirano E-24 Drvena kuća Sop B 37 Sop Bukevski Orle Evidentirano E-25 Drvena kuća Sop B 41 Sop Bukevski Orle Evidentirano E-26 Drvena kuća; Đuranova 60 Strmec Bukevski Orle Evidentirano E-27 Drvena kuća; Đuranova 74 Strmec Bukevski Orle Evidentirano E-28 Drvena kuća; Đuranova 75 Strmec Bukevski Orle Evidentirano E-29 Drvena kuća; Đuranova 89 Strmec Bukevski Orle Evidentirano E-30 Drvena kuća Zablatje 81 Zablatje Orle Evidentirano E-31 Drvena kuća Bapča 28 Bapča Velika Gorica Evidentirano E-32 Drvena kuća Drenje Š. 6 Drenje Šćitarjev. Velika Gorica Evidentirano E-33 Drvena kuća Drenje Š. 8 Drenje Šćitarjev. Velika Gorica Evidentirano E-34 Drvena kuća Drenje Š. 9 Drenje Šćitarjev. Velika Gorica Evidentirano



Naselje Grad / općina Status zaštite E-35 Drvena kuća Drenje Š. 10 Drenje Šćitarjev. Velika Gorica Evidentirano E-36 Drvena kuća Drenje Š. 13 Drenje Šćitarjev. Velika Gorica Evidentirano E-37 Drvena kuća Drenje Š. 29 Drenje Šćitarjev. Velika Gorica Evidentirano E-38 Drvena kuća Kobilić 80 Kobilić Velika Gorica Evidentirano E-39 Drvena kuća Kobilić 88 Kobilić Velika Gorica Evidentirano E-40 Drvena kuća Lazina Č.5 Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano E-41 Drvena kuća Lazina Č. 8 Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano E-42 Drvena kuća Lazina Č.24 Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano E-43 Drvena kuća Lazina Č. 25 Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano E-44 Drvena kuća Lazina Č. 63 Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano E-45 Drvena kuća Lazina Č. 65 Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano E-46 Drvena kuća Lazina Č. 123 Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano E-47 Drvena kuća Lazina Č. 125 Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano E-48 Drvena kuća Mičevec 48 Mičevec Velika Gorica Evidentirano E-49 Drvena komorica Mičevec Mičevec Velika Gorica Evidentirano E-50 Drvena kuća Velikogor. 51 Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano E-51 Drvena kuća Velikogor.67 Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano E-52 Drvena kuća Velikogor.84 Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano E-53 Drvena kuća Velikog.106 Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano E-54 Drvena kuća Obrezina 22 Obrezina Velika Gorica Evidentirano E-55 Drvena kuća Obrezina 51 Obrezina Velika Gorica Evidentirano E-56 Drvena kuća Obrezina 52 Obrezina Velika Gorica Evidentirano E-57 Drvena kuća Obrezina 59 Obrezina Velika Gorica Evidentirano E-58 Drvena kuća Petina 40 Petina Velika Gorica Evidentirano E-59 Drvena kuća Ribnica 61 Ribnica Velika Gorica Evidentirano E-60 Drvena kuća Sasi 32 Sasi Velika Gorica Evidentirano E-61 Drvena kuća, Ščitarjevo 16 Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano E-62 Drvena kuća, Ščitarjevo 69 Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano E-63 Drvena kuća, Ščitarjevo 72 Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano E-64 Drvena kuća, Ščitarjevo 73 Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano

Konzervatorske smjernice i uvjeti za uređenje povijesnih naselja Današnje jezgre povijesnih naselja kao što su Ščitarjevo, Novo Čiče i Bukevje u velikoj mjeri imaju očuvana povijesna obilježja koje je moguće odgovarajućim mjerama poboljšati i usmjeriti na kvalitetnije korištenje. Svako od navedenih naselja je specifično i može postati komplementarno u mreži aktivnosti ovog područja. Uređenje središta Ščitarjeva treba biti jedna od prioritetnih aktivnosti, kako bi se na urbanistički i arhitektonski prihvatljiv način, primjereno obilježjima naselja, uredio prostor ispred župne crkve i arheološkog parka. Uređenje ljevkastog proširenja – trga, kojeg definiraju sklopovi crkve s cinktorom te župni dvor sa sjeverne strane, prezentirani arheološki nalazi s istočne te stablo lipe u sredini, prema južnom perimetru, uz uklanjanje i zamjensku gradnju umjesto sadašnje montažne zgrade trgovine, omogućilo bi stvaranje kvalitetnog javnog prostora za stanovnike i posjetitelje. Prostorni potencijal za uređenje i kvalitetnije korištenje povijesnih građevina imaju naselja Novo Čiče i Bukevje. Uređenjem neiskorištenih i zapuštenih povijesnih zgrada i njihovih parcela (nekadašnja tvornica žeste u Novom Čiču, stara škola i dr.) moglo bi se sadržajno doprinijeti kvaliteti naselja.

Naselje Grad / općina Status zaštite Povijesno naselje / dio naselja N-01 Bukevje Bukevje Orle Evidentirano N-02 Obed Obed Orle Evidentirano N-03 Drenje Ščitarjevsko Drenje Velika Gorica Evidentirano N-04 Lazina Čička Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano N-05 Novo Čiče Novo Čiče Velika Gorica UP/I-612-08/09-05/0062 N-06 Strmec Bukevski Strmec Bukevski Velika Gorica Evidentirano N-07 Ščitarjevo Ščitarjevo Velika Gorica P 03-UP/I – 878/I

Konzervatorske smjernice i uvjeti za zaštitu kulturno-krajobraznih cjelina Prostornim planom Zagrebačke županije definirana su područja kulturno-krajobraznih cjelina. Riječ je o područjima zajedničkih geomorfoloških, povijesnih i gospodarskih obilježja, naseobinskih i arhitektonskih značajki, slične kulturne i gospodarske osnove, koji svi zajedno određuju krajobrazne jedinicu - tip kulturnog krajolika. S obzirom na stupanj očuvanosti tradicijskih struktura, mreže povijesnih komunikacija,



povijesnih naselja, krajobraznih vrijednosti, razmještaj, gustoću i vrijednost nepokretnih kulturnih dobara, prostor Županije vrednovan je prema kategorijama: 1. kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline nacionalnog značenja, 2. kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline regionalnog značenja, 3. kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline bez izraženog prostornog identiteta, koje imaju

samo pojedinačna vrijedna kulturna dobra, 4. kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline s izraženim konfliktima u prostoru. Na području obuhvata ovog Plana utvrđene su dvije cjeline, za koje se Prostornim planom Županije određuju sljedeće mjere zaštite:

Druga kategorija kulturnog krajolika – krajobrazna cjelina regionalnog značenja Kulturni krajolici druge kategorije uglavnom imaju očuvanu i visoko vrednovanu krajobraznu i prirodnu komponentu. Kvaliteta graditeljskih oblika je rjeđa ili je izmijenjena u odnosu na tradicijsku. Uglavnom su očuvane grupacije sela zaokružena volumena, bez naglašenijih primjera disperzne gradnje kojima bi se narušili prostorni odnosi. U naseljima i njihovim okolnim prostorima poželjne su urbanističke intervencije kojima će se uspostaviti prostorno i oblikovno primjerenije stanje. U zoni krajolika druge kategorije preporučuje se da se u seoskim naseljima u oblikovanju stambenih i gospodarskih građevina koriste elementi regionalne arhitekture, gabarit kuće izdužene pravokutne forme, prizemne ili jednokatne visine, dvostrešnog krovišta pokrivenog crijepom, a koloristička obrada pročelja u pastelnim tonovima. Visoku kvalitetu prirodnih predjela treba maksimalno čuvati i poštivati. Ne dopušta se širenje građevinskih područja na padine i vizualno eksponirane predjele kao i zone kvalitetnog kultiviranog krajolika. Padine brda koje su zone ekspozicije povijesnih naselja i dalje treba održavati kao poljodjelske ili površine pokrivene šumama. Neprihvatljivo je planirati nova građevinska područja naselja, nego se mogu predvidjeti samo proširenja postojećih naselja, ako odgovarajuće analize pokažu da je to potrebno. U tom slučaju građevinska područja treba širiti u manje kvalitetne predjele nevelike ekspozicije. Osobito se to odnosi na gospodarske zone u naselju ili kao površine izdvojene namjene, oko kojih treba planirati zaštitne tampone visokog zelenila. Na mjestima odakle se pružaju vizure na okolicu nije moguća gradnja, izuzev sadržaja koji imaju funkciju vidikovaca, ili su s njima usklađeni. Isključuje se mogućnost otvaranja novih kamenoloma, šljunčara i sličnih sadržaja kojima bi se umanjile ili devastirale prostorne i krajobrazne vrijednosti, osim iznimno sukladno odredbama za provođenje ovog Plana, a postojeće kamenolome i slične sadržaje treba biološki sanirati. Pri trasiranju novoplaniranih cesta i željezničkih pruga trebaju se uzeti u obzir prostorne i morfološke značajke terena, što znači da se koriste njegova prirodna obilježja, a da se zahvati u terenu, kojima se mijenja izgled krajolika, kao što su nadvožnjaci, usjeci i zasjeci izbjegnu, ili svedu na minimum. Dalekovodi i ostali infrastrukturni koridori ne smiju se voditi trasama kojima bi došlo do većih prosjeka šuma. Isto tako je važno da infrastrukturni sustavi (dalekovodi, antene, nadvožnjaci i sl.) prolaze trasama tako da ne zaklanjaju ili ne ulaze u kvalitetne vizure na vrijedna naselja ili pojedinačna kulturna dobra. Tijekom izrade prostornih planova uređenja gradova i općina koje ulaze u zonu krajolika druge kategorije potrebno je provesti detaljniju valorizaciju naselja, izgrađenog i krajobraznog prostora, a planove širenja građevinskih područja i oblike intervencija treba uskladiti s naprijed iznesenim uvjetima. Krajolik doline rijeke Save Unutar obuhvata ovog Plana prepoznat je krajolik doline rijeke Save kao kulturni krajolik (krajobrazna cjelina) druge kategorije. Ovim se Planom preporučuju operativne mjere zaštite koje će se provesti u okviru prostornih i urbanističkih planova uređenja, za naselja koja se nalaze u predjelu kulturnog krajolika 2. kategorije (na sljedećoj slici označen zelenom bojom):

očuvati tipološki prepoznatljive oblike naselja, tako da se nova gradnja / građevinska područja planiraju na način koji će nadograđivati povijesnu matricu i karakterističnu sliku naselja;

razvitak naselja treba se usmjeravati na revitalizaciju postojeće građevne strukture, (tradicijske, a prema realnim potrebama povećanja broja stanovnika planirati nova građevna područja);

ne dopušta se proširenje građevnih područja na način koji dovodi do povezivanja dvaju ili više naselja u neprekinuto izgrađeno područje;

planiranu novu gradnju (odnosi se na sve vrste zgrada) potrebno je uskladiti s mikroambijentom naselja, tj. novogradnju uskladiti sa zatečenim tlorisnim i visinskim gabaritima postojeće izgradnje, kao i tipološka obilježja postojeće građevne strukture u kojoj je zastupljen tip obiteljskih, a ne višestambenih zgrada;

stambene građevine postavljati zabatom orijentirane prema ulici, udaljene od ulice za prostor predvrta, cca 3,0 m;



građevina može biti maksimalno jednokatne visine, dvostrešnog krovišta položenog u smjeru duže osi, nagiba 35-45%, pokrivenog crijepom

tlocrtni obris treba biti pravokutna forma (složena u oblik L, T i sl.) max širine 7m, slobodne dužine

završna obrada pročelja može biti drvo, odnosno žbuka, kolorirana u zemljanim tonovima ograda prema ulici može biti živica ili drvena

Slijedom navedenih smjernica treba preispitati i revidirati nova građevna područja planirana u važećim Prostornim planovima uređenja Grada Velika Gorica i Općine Orle.

Slika 91: Kulturno-krajobrazne cjeline na području obuhvata Plana Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, obrada: Zavod za prostorno uređenje, 2011.

Treća kategorija kulturnog krajolika – krajobrazne cjeline bez izraženog prostornog identiteta, koje imaju samo pojedinačna vrijedna kulturna dobra

Na područjima kulturnih krajolika treće kategorije treba planskim mjerama poboljšati stanje u prostoru, uz očuvanje prirodnih i krajobraznih te kulturno-povijesnih vrijednosti, te uz uvažavanje ostalih odredbi za provođenje ovog Plana. Konzervatorske smjernice i uvjeti za očuvanje povijesnih građevina Sve povijesne građevine upisane u Registar, odnosno preventivno zaštićene i u tijeku postupka zaštite, označene su prema vrstama na kartografskom prikazu te podliježu obvezama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Povijesne građevine lokalnog značaja štite se odredbama prostornih planova uređenja Grada ili Općine. Za svaku pojedinačnu povijesnu građevinu, kod koje su utvrđena svojstva kulturnog dobra (prema Popisu kulturnih dobara), kao najmanja granica zaštite utvrđuje se pripadna parcela. Povijesne građevine obnavljaju se cjelovito, zajedno s njihovim okolišem (vrtom, perivojem, voćnjakom, dvorištem, pristupom i sl.). Osim definiranja zone zaštite, predviđene smjernice i mjere za zahvate na graditeljskoj baštini, usmjerene su prije svega na građevinsku zaštitu od daljnjeg propadanja i degradiranja arhitektonskih i stilskih vrijednosti. S druge strane, povijesne građevine koje nemaju namjenu (industrijska arhitektura, stare škole) i neke povijesne stambene građevine bez namjene, zahtijevaju novu namjenu kako bi ih se uključilo u suvremeni život. Od općih intervencija na građevinama, s obzirom na njihove spomeničke vrijednosti, predviđene su mjere: konzervacija, restauracija, građevinska sanacija, rekonstrukcija. Oko pojedinačnih kulturnih dobara propisane su mjere zaštite koje podrazumijevaju osim očuvanje povijesne građevine i zaštitu njihove slike u prostoru. To se posebno odnosi na lokacije crkvi, kapela i kurije, koje imaju izdvojen prostorni položaj. U zonama njihove vizualne izloženosti nije moguća nova gradnja, izuzev manjih zahvata koji su u funkciji poboljšanja stanja povijesne. Vlasnici (korisnici) građevina kod kojih su utvrđena spomenička svojstva mogu putem nadležnog Konzervatorskog odjela iz državnoga proračuna zatražiti novčanu potporu za održavanje i obnovu povijesno vrijednih zgrada.



Povijesne građevine su jedan od mogućih resursa za razvitak. U okviru sustava atrakcija i novog korištenja područja, moguće ih je odgovarajućim programima uklopiti u proces održivog razvitka. Naročito su zanimljive: kuća s nekadašnjom trgovinom i gostionom u Bukevju br.27 koja ima veliki potencijal za neki od budućih sadržaja (info centar), zgrada stare tvornice u Novom Čiću koja može primiti brojne sadržaje od hotelskih, uslužnih, proizvodnih i sl. Stare gostionice s očuvanom opremom mogu postati značajne destinacije za ponudu lokalnih proizvoda, i sl. Zgrade starih škola, danas bez namjene mogu se prenamijeniti u društvene ili muzejske sadržaje.

Naselje Grad / općina Status zaštite Župna crkva / kapela S-01 Župna crkva sv. Antuna Bukevje Orle UP-I-612-08/08-0426 S-02 Crkva Sv. Ivana Krstitelja Novo Čiče Velika Gorica Z-3528 S-03 Kapela Ranjenog Isusa Novo Čiče Velika Gorica Z-3839 S-04 Crkva Sv. Martina Ščitarjevo Velika Gorica Z-1454 Kapela poklonac/ raspelo P-01 raspelo Bukevje Orle Evidentirano P-02 kapela poklonac Obed Orle Evidentirano P-03 kapela poklonac Strmec Bukevski Orle Evidentirano P-04 Kapela poklonac Črnkovec Velika Gorica Evidentirano P-05 Kapela poklonac Tužnog

Krista Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano

P-06 kapela poklonac Jagodno Velika Gorica Evidentirano P-07 kapela poklonac M B

Karmelske Kobilić Velika Gorica Evidentirano

P-08 kapela poklonac Srca Isusovog

Lazina Čička Velika Gorica Evidentirano

P-09 Raspelo Mičevec Velika Gorica Evidentirano P-10 kapela poklonac Ribnica Velika Gorica Evidentirano P-11 raspelo Velika Kosnica Velika Gorica Evidentirano Stambena građevina ST-01 Kurija Zlatarić Bukevje Orle Evidentirano ST-02 Župni dvor Bukevje Orle UP-I-612-08/08-0426 ST-03 kuća Bukevje 27 Bukevje Orle Evidentirano ST-04 kuća Drenje

Ščitarjevsko.13 Drenje Ščitarjevsko.

Velika Gorica Evidentirano

ST-05 kuća s gostionom Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano ST-06 učiteljski stanovi Novo Čiče Velika Gorica P-2738 ST-07 župni dvor Novo Čiče Velika Gorica Z-3528 ST-08 župni dvor Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano Građevina javne namjene JN-01 Zgrada stare škole Bukevje Orle Evidentirano JN-02 Zgrada škole Mičevec Velika Gorica Evidentirano JN-03 Zgrada stare škole Novo Čiče Velika Gorica P-2738 JN-04 Zgrada škole Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano JN-05 Zgrada stare škole Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano Industrijska baština IP-01 IP-01 Zgrada tvornice žeste Novo Čiče Velika Gorica P-2426 Memorijalno obilježje / lokalitet M-01 Spomenik NOB Bukevje Orle Evidentirano M-02 Mjesno groblje Bukevje Bukevje Orle Evidentirano M-03 Mjesno groblje Ščitarjevo Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano M-04 Mjesno groblje Novo Čiče Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano M-05 Spomenik NOB Novo Čiče Velika Gorica Evidentirano M-06 Spomenik palim borcima Mičevec Velika Gorica Evidentirano M-07 Spomenik palim borcima Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano Javna plastika JP-01 JP-01 skulptura "Fortuna" Ščitarjevo Velika Gorica Evidentirano JP-02 JP-02 skulptura Mali Marko Obrezina Velika Gorica Evidentirano



U nastavku se daje izvod iz Kataloga povijesnih građevina (slike: 92 - 183., izvor: Konzervatorska podloga za izradu PPPPO, Ministarstvo kulture, 2009.), sa smjernicama za njihovo održavanje, obnovu ili prenamjenu.

Naziv kulturnog dobra/adresa Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog

Naselje/grad ili općina/ županija Bukevje, Orle, Zagrebačka

Ident. broj

S-01

Vlasnik/korisnik Rkt župa Sv. Antuna Padovanskog Razdoblje gradnje Sedamdesete godine 19. stoljeća Namjena izvorna/danas Sakralna. Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Izdužena ugaona parcela udaljena je od središta naselja. S jugozapadne i jugoistočne strane definirana je glavnom i sporednom ulicom. Crkva je smještena u sredini parcele.

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Tlocrt crkve čine pravokutna lađa, trostrano zaključeno svetište, sakristija istočno uz njega, pjevalište i zvonik uz istočno bočno pročelje. Vanjština je ritmizirana prozorima među kojima su kontrafori, a ispred glavnog pročelja zaključenog trokutnim zabatom s rozetom je ulazni trijem pokriven dvoslivnim krovićem. Dominantan element crkve je zvonik uvučen od ravnine glavnog pročelja u zadnjoj etaži otvoren neogotičkom biforom. Izvorno je bio pokriven visokom piramidalnom kapom, danas tek plitkim neadekvatnim krovom.. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Crkva je u izrazito lošem stanju (pukotine, vlaga, lišajevi, mahovine, gljivice, otpadanje žbuke itd.). Zidana opekom i poduprta kontraforima. Unutrašnjost svođena križnim svodovima s pojasnicama u lađi te radijalnim svodnim poljima s naglašenim rebrima u svetištu. Drvena krovna konstrukcija Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Vrijedan primjer sakralne arhitekture 19. stoljeća u kojemu je neogotički stil proveden dosljedno u izvedbi interijera i eksterijera, ali i u oblikovanju inventara. U nizinskom području Turopolja ističe se voluminoznošću. Naglašena arhitektonska i ambijentalna vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je hitna i temeljita građevinsko - statička obnova (statička sanacija, uklanjanje pukotina, drenaža i saniranje vlage, uklanjanje lišajeva, mahovina, žbukanje, bojanje zidova, vraćanje izvornog pokrova zvonika, izmjena podnih obloga, uklanjanje neadekvatne rasvjete i ostalo što je potrebno da se građevini vrati prvotni izgled) na osnovi stručne dokumentacije s konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima i povijesnim podacima. Status zaštite Z- 3840 Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Župna crkva Sv. Ivana Krstitelja, Velikogorička 122

Naselje/grad ili općina/ županija Novo Čiče, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj S-02

Vlasnik/korisnik Rkt. župa Sv. Ivana Krstitelja Razdoblje gradnje 1829. sagrađena na mjestu ranije, drvene crkve Namjena izvorna/danas Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Crkva je smještena u sredini parcele nepravilnog oblika u središtu naselja. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Crkva je zidana opekom i žbukana žbukom. Dvoslivno krovište pokriveno je „biber“ crijepom, a piramidalna kapa tornja limom. Tlocrt čini pravokutna lađa podijeljena pojasnicama na tri traveja svođena izduženim češkim kapama. Unutar prvog je smješteno pjevalište, oslonjeno na dva stupa. Svetište zaključeno stiješnjenom apsidom i svođeno kalotom. Uz južni bočni zid svetišta nalazi se pravokutna sakristija s oratorijem do kojega se dolazi vanjskim stubištem prislonjenim uz zid lađe dok je južno, uz bočni zid zvonika pozicioniranog u središnjoj osi ispred glavnog pročelja, cilindrični aneks sa spiralnim stubištem koje vodi do pjevališta. Vanjštinom crkve dominira zvonik pokriven piramidalnom kapom, a glatke zidne plohe ritmizirane su tek polukružnim prozorskim otvorima i zaključene krovnim vijencem. 1886. prva veća obnova crkve koja se odnosila na bojanje i ukrašavanje, ali i na građevne radove. Prozori, ulazna i bočna vrata su promijenjeni; dva prozora u svetištu zazidana; unutarnji ulaz na oratorij je zamijenjen vanjskim. Radove je izvodio August Posilović; 1892. je izvana obijeljena; nivelira se teren oko crkve zbog suzbijanja vlage; 1894. ponovno bijeljenje crkve; postavljanje žljebova; izrada pletenih rešetaka za prozore; 1897.nabavljene nove orgulje; podignuto novo pjevalište; 1911.crkva dobiva novi tarac; toranj je pokriven „malim“ crijepom i postavljena je pozlaćena jabuka. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Lađa crkve podijeljena je na tri traveja odijeljena naglašenim pojasnicama i svođenim izduženim češkim kapama. Svetište je svođeno kalotom. Drvena krovna konstrukcija sa crijepom. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt: Nema. Valorizacija Crkva je zadržala stilske karakteristike kasnog baroka. Naglašena arhitektonska i ambijentalna vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Restitucija-povrat u povijesno stanje, rekonstrukcija. U interijeru su nužna restauratorska istraživanja oslika. Status zaštite Z- 3528 Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Kapela Ranjenog Isusa


Ident. broj

S-03

Vlasnik/korisnik Rkt. župa Sv. Ivana Krstitelja, Novo Čiče Razdoblje gradnje 1905., na mjestu starije, drvene kapele Namjena izvorna/danas Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kapela pokriva cijelu površinu parcele. Smještena je na pri kraju naselja, na njegovom istočnom dijelu, neposredno uz glavnu ulicu s kojom je paralelna.

Kratak opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Historicistička prostrana kapela velikih dimenzija građena je opekom. Tlocrt joj čine relativno samostalne prostorne jedinice. U rizalitnom dijelu srednje osi glavnog pročelja nalazi se predvorje s emporom na katu. Na njega se nastavlja široka i visoka lađa zaključena drvenim i oslikanim tabulatom. Svetište, izvana poligonalno, a iznutra polukružno uže je od lađe i svođeno bačvastim svodom koji nad zakrivljenim dijelom apside prelazi u kalotu. Bočno od njega su dvije manje pravokutne prostorije različitih dimenzija od kojih je južna imala namjenu sakristije. U sjeveroistočnom kutu, između ulaznog rizalita i sjevernog perimetralnog zida lađe nalazi se troetažni zvonik zaključen piramidalnom kapom. Unutarnji koncept jasno se iščitava na vanjštini kapele pri čijem je oblikovanju dosljedno korišten repertoar neoromaničke dekorativne arhitektonske plastike (viseće arkadice, lezene, trifora, luneta, uslojeni portal...) Tijekom 20. st. kapela je imala nekoliko obnova (1919., 1926., 1965., 1972. ) koje su se odnosile na djelomičnu zamjenu crjepova i dotrajalih dijelova krovne konstrukcije. Zadnja obnova je bila 1977., a radove je izvodio građevinski poduzetnik Stjepan Bračko iz Stenjevca. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Drvena konstrukcija razvedenog dvoslivnog krovišta pokrivena je biber crijepom, a piramidalna kapa tornja limom. Nad lađom je drveni tabulat. Svetište je svođeno bačvastim svodom koji prelazi u četvrtkalotu. Na zidovima kapele vidljiva su znatna oštećenja nastala uslijed vlage, karakteristične za ovo podneblje. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Kulturno-povijesna, arhitektonska i ambijentalna vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Nastaviti s radovima na sanaciji vlage nakon čega je potrebna obnova svih pročelja i vraćanje drvenog trijema prema postojećoj dokumentaciji; obnova interijera s naročitom pažnjom na donje dijelove zidova oštećenih vlagom. Status zaštite Z- 3839 Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Župna crkva Svetog Martina

Naselje/grad ili općina/ županija Šćitarjevo, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj S-04

Vlasnik/korisnik Rkt. župa Sv. Martina Razdoblje gradnje Srednji vijek, barok Namjena izvorna/danas Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Crkva se nalazi u središtu naselja, na gotovo kružnoj parceli koju s istočne strane definira okuka glavne ulice.

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Crkva i prostrano dvorište opasani su ogradom s dva ulazna portala. Prostor ispred glavnog pročelja sa zvonikom u središnjoj osi skučen je zbog orijentacije crkve i zadanog terena te je funkciju glavnog ulaza preuzeo sporedni, južni ulaz. Crkva je longitudinalna građevina čiji tlocrt čine zvonik s kvadratnim presjekom u osi glavnog pročelja, pravokutna lađa na koju se nastavlja nešto uže izduženo svetište zaključeno stiješnjenom apsidom. Sjeverno uz lađu je prostrana bočna kapela trostranog zaključka, a u uglu između nje i svetišta nalazi se pravokutna sakristija s emporom na katu. Uz pročelni, zapadni zid crkve smješteno je pjevalište. Tri velike prostorne jedinice, lađa, svetište i kapela, svođene su po jednim travejem češkog svoda s naglašenim pojasnicama, a barokna sceničnost postignuta je konkavnošću trabeacije na mjestu trijumfalnog luka i usmjeravanjem fokusa na prostor svetišta. Prizemlje sakristije svođeno je križnim svodom sa susvodnicama. Pročeljima dominira glatka ploha s dominantom visokog zvonika pokrivenog limenom piramidalnom kapom. U unutrašnjosti je očuvan kompletan historicistički namještaj. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Crkva je građena opekom i kamenom, svođena češkim kapama i pokrivena dvostrešnim krovištem drvene konstrukcije s biber crijepom. Piramidalna kapa tornja pokrivena je limom. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Jedan od najznačajnijih sakralnih objekata u regiji. Smještajem na području antičke Andautonije čini bitan dio u kontinuiranom razvoju naseljai i šire okolice. Naglašena arhitektonska, urbanistička i povijesna vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacija. Izrada detaljne dokumentacije s podacima stručnih istraživanja. Status zaštite upisano u Registar kulturnih dobara Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Raspelo


Ident. broj

P-01 .

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Postavljeno u neizgrađenom dijelu naselja, uz glavnu prometnicu koja vodi prema Sopu Bukevskom. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Raspelo je postavljeno na bazu oblika krnje piramide koja je, kao i križ, napravljena od betona. Plitko modeliran korpus od lijevanog željeza obojan je srebrnom bojom. U cjelokupnom dojmu, kao i u detalju očite su nespretnosti u postavljanju industrijski izvedenog korpusa, obzirom da su stopala uronjena u betonsku masu baze, što potvrđuju proporcije i ukupna visina raspela. Materijal: beton, lijevano željezo Dimenzije: 238 x 40 x 44 cm Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Valorizacija Neuobičajenim smještajem, kao i proporcijski neskladnim spajanjem industrijski izvedenih elemenata izražava nastojanja mještana u očuvanju tradicije simboličkog obilježavanja ruralnog prostora. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Redovita košnja trave Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Kapela poklonac

Naselje/grad ili općina/ županija Obed, Orle, Zagrebačka

Ident. broj

P-02

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje Prva polovica 20. st. Namjena izvorna/danas Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine U naselju, na okuci glavne ulice s čije se istočne strane izdvaja zemljani seoski put. Smještena je dijelom na privatnom posjedu. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Kapela poklonac djelomično je ograđena ogradom od betona i željeza. Pravokutnog je tlocrta s trostrano izvedenim začeljem. Glavno pročelje zaključeno je trokutnim zabatom, a iz dvostrešnog krovića izdiže se tornjić tipa „jahač“. Iznad ulaza je plitka polukružna niša ukrašena dekorativnom plastikom okvira. Unutar niše je manje drveno raspelo čije haste i patibulum završavaju trolisno, s korpusom od lijevanog željeza. U unutrašnjosti se u drvenom neogotičkom okviru, koji je nekoć vjerojatno služio kao postaja Križnog puta, nalazi industrijska slika Bogorodice. Bočna pročelja su otvorena po jednim polukružnim prozorom, a unutrašnjost je svođena. Bočni zidovi završavaju profiliranim vijencem na koji se nastavlja dvostrešni limeni krović. Dimenzije: 171x180x323 cm Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Zidana opekom; pokrivena limenim krovom. Potrebna hitna sanacija vlage i obnova zidova. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Valorizacija Kapela je vrijedan primjer manjih sakralnih objekata kakvi su se postavljali na mjestima koja su bila bitne točke naselja. Jednom godišnje se ispred poklonca održavala misa, tradicija koja je nestala. Građena je na način uobičajen za ovakve objekte u prvoj polovici 20. st. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna sanacija vlage, promjena podne obloge. Vraćanje drvenih vratnica prema originalnom uzorku. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009


Naselje/grad ili općina/ županija Strmec Bukevski, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj

P-03

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje: Početak 21. st. Namjena izvorna/danas Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Ispred kućnog broja 971, neposredno uz rub glavne ulice naselja. Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Oblikovanjem kapela slijedi stariji tip sličnih objekata kakvi su se podizali u ruralnim krajevima u prvoj polovici 20. stoljeća. Jednostavnost u izvedbi narušena je kreacijom glavnog pročelja na koje se s bočnih strana nastavlja zidna ploha koja u zonu trokutnog zabata prelazi pomoću voluta. Iz sljemena dvostrešnog krovića izdiže se mali tornjić s križem. U unutrašnjosti se nalazi drveno raspelo novijeg datuma. Na ovom je mjestu ranije bilo raspelo koje je za vrijeme 2. svj. rata uklonjeno. Širina pročelja: 197 cm Visina pročelja 290 cm Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Kapela označava kontinuitet mjesta na kojemu je nekad stajalo raspelo. Nalazi se na položaju spoja dviju ulica, što odgovara tradicijskom načinu označavanja prostora. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavati poklonac i okoliš.

Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Kapela poklonac Tužnog Krista


Ident. broj

P-05

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje 1711. (prema godini urezanoj u postolju) Namjena izvorna/danas Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Poklonac se nalazi na početku naselja, odnosno na spoju glavne ceste i sporedne koja vodi u Obrezinu. Parcela

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Poklonac ima oblik sličan trijumfalnom luku, s naglašenom završnom trabeacijom i frizom visećih arkadica. U sredini je polukružno zaključena plitka niša sa skulpturom Tužnog Krista iza koje je zidna slika s prikazom rimskog hrama u kojem Poncije Pilat pere ruke. Sliku je očito prema predlošku radio pučki umjetnik koji nije ovladao geometrijskom perspektivom, što se najbolje vidi na motivu podnog popločenja. Ograđena je betonskom ogradom s drvenim letvicama. Uspoređujući današnje sa stanjem ucrtanom na katastru iz 1862. ovaj poklonac je (kasnije) podignut na samoj granici između sela Črnkovec i Šćitarjevo. Moguće je da je na njegovom mjestu ranije stajalo raspelo. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Poklonac je nedavno obnovljen. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Visoka ambijentalna vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Nedavno obnovljen poklonac redovito održavati. Status zaštite Evidentirano - prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Kapela poklonac s raspelom

Naselje/grad ili općina/ županija Jagodno, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj

P-06

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje Sredina 20. st. Namjena izvorna/danas : Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kapela poklonac nalazi se u sredini naselja, neposredno uz glavnu cestu, ispred zgrade Mjesnog odbora

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Poklonac je pravokutnog tlocrta, pokriven plitkim troslivnim krovištem. Djelomično je ograđen betonskom ogradom. Na pročelju je lučni otvor s metalnom rešetkom, a unutrašnjost je svođena trostranim svodom. Na zidanoj menzi oltara nalazi se drveno raspelo novije proizvodnje flankirano s dvije slike. Materijali: beton, drvo, opeka, metal Dimenzije: 225x190x362 Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema Valorizacija Kapela se odlikuje decentnošću u oblikovanju pri čemu slijedi uobičajen, jednostavan i funkcionalan način manjih sakralnih objekata kakvi su se gradili u prvoj polovici 20. st. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Smještajem u nizu većih stambenih objekata poklonac je teško uočljiv, čemu doprinosi i tamne boja glavnog pročelja. Vraćanje izvornog kolorita, uklanjanje mahovine s krova, ponovno postavljenje dva medaljona industrijske proizvodnje bočno od raspela te redovito održavanje okoliša. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Kapela poklonac Majke Božje Karmelske

Naselje/grad ili općina/ županija Kobilić, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj

P-07

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje 1925. Namjena izvorna/danas: Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kapela se nalazi u središtu naselja, istočno uz glavnu ulicu. Prostrana parcela na kojoj je smještena približno je pravokutnog tlocrta i zatvara ugao sa sporednom ulicom. Cijela je parcela ograđena zidanom ogradom. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Kapela je pravokutnog tlocrta sa polukružnim začeljem. Glavno pročelje u gornjem dijelu ima trokutni zabat s likom Krista u medaljonu, a donji polukružni ulaz u otvoreni trijem. Iznad pročelja izdiže se manji zvonik, „jahač“, s piramidalnom bakrenom kapom. U unutrašnjosti su skulpture Majke Božje Karmelske, Sv. A. Padovanskog i Sv. Mihovila. Kapelu je gradio Nikola Hribar. Materijali: Beton, cigla, drvo, metal Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt U posjedu kapele je vrijedna i ikonološki rijetka skulptura Sv. Mihovila. Valorizacija Kapela poklonac Majke Božje Karmelske jedna je od rijetkih za koju se zna ime autora. Skladno je proporcionirana i dobro smještena u odnosu na cjelinu naselja. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Ograđivanjem i zaključavanjem parcele onemogućen je neposredan prilaz vjernika, a to je jedna od primarnih funkcija objekata ovakvog tipa. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Kapela poklonac Srca Isusovog

Naselje/grad ili općina/ županija Lazina Čička, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj

P-08 .

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje Poč. 20. st. Namjena izvorna/danas Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na spoju glavne ulice i sporedne ulice koje oblikuju rašljasto raskrižje na početku naselja. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Viši, začelni dio pokriven četveroslivnim krovićem, s frizom visećih arkadica vjerojatno je bio prvi poklonac kojemu je naknadno dograđen manji dio s plitkim dvostrešnim krovićem, lučnim ulazom s neprimjerenim metalnim vratima. Uz ulaz je sa svake strane postavljena jedna manja kamena škropionica. Unutrašnjost je svođena tek neznatno zakrivljenim svodom, a u niši s polukružnim zaključkom nalaze se stilski, materijalom i izvedbom različite skulpture Bogorodice i Srca Isusovog. Materijali: Opeka, crijep, beton, metal, staklo, kamen, lim Dimenzije: cca 330x225x261 cm Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema Valorizacija Kapela smještena na spoju dviju ulica primjer je očuvane tradicije ruralnih krajeva gdje su objekti ovog tipa imali funkciju orjentacijske ili granične točke naselja. Tu je bila i važna točaka blagdanskih procesija i hodočasničkih putova prema Mariji Bistrici. Naglašene povijesne, kulturološke i ambijentalne vrijednosti. Naknadnim intervencijama izgubila je jasnoću i jednostavnost oblikovanja. Ambijentalnu vrijednost narušavaju čak četiri vertikale električnih stupova. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu U unutrašnjosti promijeniti boju zidova, ukloniti keramičke pločice, željezna vrata zamijeniti zaštitnom metalnom rešetkom. Stanje donekle uravnotežuje dominantna vertikala stabla crnogorice te bi je trebalo pravilno obrezivati i planirati zamjenu novom sadnicom. Stablo čempresa je nepotrebno i pridonosi konfuznom doživljavanju okoliša kapele. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Raspelo, Velikogorička ulica

Naselje/grad ili općina/ županija Mičevec, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj

P-09

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje Prva. pol. 20. st. Namjena izvorna/danas: Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Raspelo se nalazi u središtu naselja, neposredno uz glavnu ulicu, na zasebnoj ograđenoj parceli unutar niza s obiteljskim kućama. Parcela

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Betonsko raspelo sastoji se od dva dijela. Na frontalnoj strani baze kvadratnog presjeka je mala polukružno zaključena niša s kipom Sv. Marije, zaštićena staklenim vratašcima. Iz baze se diže raspelo, također betonsko, koje pri dnu patibuluma ima proširenje s tekstom HVALEN ISUS I MARIJA. Korpus je novije industrijske proizvodnje, a krakovi haste se pri krajevima neznatno lepezasto šire. Materijali: Beton, lijevano željezo, staklo. Dimenzije: 109 x 105,5 x 420 cm Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Stabla kestena Valorizacija Naglašena ambijentalna vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje poklonca i okoliša.





Naselje/grad ili općina/ županija Ribnica, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj P-10

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje 1990-ih. Namjena izvorna/danas:Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kapela se nalazi uz glavnu cestu na početku sela. Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Do kapele uvučene u dubinu parcele i smještene ispred voćnjaka dolazi se betonskom stazom. Prostorno-građevnu koncepciju čine dva dijela. Nadstrešnica kvadratnog tlocrta s ravnim stropom i stranicama u obliku plitkog segmentnog luka, oslonjena je na četiri stupa povezana niskim zidićima koji su u funkciji klupa. Na pročelnoj strani nadstrešnice je polukružna atika nadvišena metalnim križem. Zatvoren volumen kapelice zaključen je povijenom atikom iznad pročelja, s natpisom Zašto me psuješ što sam ti kriv. Pročelje je otvoreno velikom ostakljenom površinom, a začelje je ravno zaključeno. Unutar kapelice se nalaze raspelo, skulpture Krista Dobrog pastira i Bogorodice, sve novije proizvodnje. Ispred se nalaze dvije zavjetne pločice, a na zidu dva anđela, također novije industrijske proizvodnje. Dimenzije kapele: 278x164x213 cm Dimenzije baldahina. 400x400x400 cm Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Iako smještajem ne poštuje tradiciju, poklonac je interesantno rješenje novog pristupa oblikovanja volumena i prostora. Voćnjak u pozadini uključen je u sagledavanju cjeline s pozadinom.

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavati zelenilo uz prilaznu stazu, s naročitim naglaskom na dva ključno smještena stabala crnogorice koja flankiraju prilaznu vizuru. Košare za smeće premjestiti na drugo, manje uočljivo mjesto.


Naziv kulturnog dobra/adresa Raspelo

Naselje/grad ili općina/ županija Velika Kosnica, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj

P-11

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje Prva pol. 20. st. Namjena izvorna/danas Sakralna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Raspelo je smješteno na spoju manjih seoskih putova koji prolaze sredinom naselja preko velike zelene površine okružene kućama. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drveno raspelo s patibulom koji je u donjoj polovici širi, postavljeno je na betonsko kvadratno postolje s ogradom sazidanom 80-ih godina 20. st., otvorenom s prednje strane. Nadvišeno je limenim lukom. Korpus je od lijevanog željeza. Iako je prema riječima mještana raspelo ovdje “oduvijek”, njegova je ambijentalna vrijednost umanjena podizanjem teške zidane ograde s neravnom betonskom površinom u koju je učvršćeno. Raspelo je nakošeno, a cjelina se doživljava kao neartikulirani višak unutar neposrednog okoliša s dječjim igralištem. Materijal: drvo, lim, lijevano željezo, beton, opeka Dimenzije: 280 x 90 Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Zapušteno. Limeni luk nagrižen je rđom, a drvo rasušeno i napuklo. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Jedan od kvalitetnijih primjera raspela, karakterističnog markera u prostoru tradicijski izvedenog u drvu Prostorna, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Odstraniti rđu s limenog luka, obraditi mu rubove i premazati zaštitnim sredstvom. Drvene dijelove osvježiti i također zaštititi odgovarajućim premazom. Ukloniti zidanu ogradu. Niskim nasadima ukrasiti najuži prostor oko raspela. Reorganizirati elemente parka. Tobogan i penjalicu premjestiti na drugi kraj, a betonske stupiće koji nepotrebno strše, ukloniti. Sačuvati stablo s velikom krošnjom na suprotnom kraju parka koje se u frontalnom sagledavanju raspela doživljava kao njegov drugi plan i čini dobru slučajnost poklapanja planova. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Spomenik NOB Trg A. Cvetkovića


Ident. broj

M-05

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje 2. pol. 20. st. Namjena izvorna/danas Memorijalna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Smješten u središtu naselja, na istočnom kraju parka. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Spomenik ima jednaku sadržajnu i oblikovnu vrijednost lica i naličja te se gotovo na jednak način doživljava u pristupu s istočne i sa zapadne strane. Riječ je o uobičajenom tipu oblikovanja spomen obilježja sa stepenastim postoljem iz kojega se izdiže pravokutni dio sa spomen pločom. Na njoj su imena i fotografije na emajlu boraca poginulih u Drugom svjetskom ratu, a na vrhu spomenika bila je postavljena petokraka. Donji, stepenasti dio spomenika napravljen je od betona, a gornji je od kamena, s uklesanim tekstom. Unutar parka, ograđen jednostavnom ogradom željeznih cijevi s betonskim stupcima. U oblikovanju forme spomenik se oslanja na grobljansku memorijalnu plastiku uključujući emajlirane portrete, vaze sa cvijećem koje flankiraju gornji dio spomenika i stepenasto obrađenu bazu. Dimenzije: V: 250 cm Š: 300 cm Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Spomenik se nalazi u glavnom parku naselja, što doprinosi njegovoj ambijentalnoj vrijednosti. Valorizacija Memorijalna i ambijentalna vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Sanirati sitne pukotine na kamenim dijelovima; s kamena ukloniti lišajece, gljivice, kao i prljavštinu nastalu atmosferilijama; vratiti uklonjene dijelove (zvijezda s vrha spomenika); obnoviti fotografije na emajlu; održavati nasade unutar ograđenog prostora oko spomenika, kao i cijeli park.

Status zaštite: Evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Spomenik NOB

Naselje/grad ili općina/ županija Mićevec, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj

M-06

Vlasnik/korisnik

Razdoblje gradnje Druga pol. 20. st.

Namjena izvorna/danas Memorijalna

Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Spomenik se nalazi u centru naselja, na zelenoj površini s betonskom pristupnom stazom.

Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Geometrijski koncipiran spomenik sastavljen je od tri kamene stranice okomite na podnožje. Os oko koje se „rotiraju“ je trokutnog presjeka. Svaka stranica sastoji se od tri mramorne ploče. Na jednoj od njih je linearno graviran lik žene koja u desnoj ruci drži baklju, a u naručju lijeve nosi dijete. Na sljedećoj ploči navedena su imena poginulih u NOR-u. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro. S vrha spomenika uklonjena je zvijezda.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema.

Valorizacija Spomenik jednostavne geometrijske koncepcije i izvedbe odmjerenom intervencijom u materijal predstavlja vrijedno likovno ostvarenje. U nizu primjera javne plastike memorijalnog karaktera manjih dimenzija pripada grupi kvalitetnih i originalnih rješenja. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje travnjaka i skidanje kamenca s mramornih ploča.




Naziv kulturnog dobra/adresa Kurija Zlatarić, Bukevje


Ident. broj ST-01

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje 2.pol.19.stoljeća

Namjena izvorna/danas stambena- danas bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na rubu naselja, prostrana parcela nekad uređena kao perivoj, danas zapušten. Sjeverno od perivoja u okviru gospodarskog dijela imanja nalazile su se gospodarske zgrade, na čijem su mjestu izgrađene današnje stambene, koje pripadaju drugim vlasnicima. Od ceste je prema kuriji vodila aleja jablanova, danas pristupna cesta do novih stambenih kuća izgrađenih na lokaciji nekadašnjih gospodarskih zgrada. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Jednokatna kurija L tloctra, zaključena višestrešnim krovištem. Unutrašnjim pročeljem proteže se drveni otvoreni trijem oslonjen na niz drvenih stupova. Zidovi građeni drvenim planjakama koje su završno obrađene produžnom žbukom, na podlozi od p ljeskovih šiba koje služe kao nosači žbuke.. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište, otpala je žbuka sa pročelja, oštećena ili mjestimično nedostaje vanjska stolarija

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt prostrani perivoj - nekad uređen kao veliki travnjak s rubno zasađenim stablima danas je zapušten. Isto se odnosi i na aleju jablanova. Valorizacija Jedan od rijetko očuvanih primjera tipa drvenih turopoljskih kurija

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, žbuke pročelja...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Prije početka radova potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku, konzervatorsko restauratorska istraživanja: interpretaciju i valorizaciju očuvane strukture, te ispitivanja stabilnosti konstrukcija. Na temelju provedenih istraživanja treba izraditi prijedlog građevnsko tehničke sanacije te prijedlog obnove i uređenja. Prilikom obnove treba očuvati sve značajke integriteta građevine : oblikovanje, prostornu organizaciju, konstruktivne sklopove i građevni supstrat. Moguće su manje prilagodbe radi poboljšanja tehničkih uvjeta korištenja, vezano uz instalacije i zaštitu od vlage u prizemnoj zoni (izvedba slojeva toplinske i hidroizolacije, naročito u zoni podova). Metode intervencije su: konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Radovi ne mogu započeti prije izrade navedene dokumentacije. Mogući su radovi hitne intervencije koji bi spriječili daljnje propadanje, a u skladu s posebnim konzervatorskim uvjetima. Status zaštite: evidentirano, u postuplu upisa u registar kulturnih dobara Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Spomenik NOB


Ident. Broj M-07

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje 1958. Namjena izvorna/danas Memorijalna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Spomenik je smješten u središtu naselja, na ljevkastom trgu. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Spomenik se nalazi na obzidanom uličnom otoku nepravilnog oblika, neznatno višem od razine trga. Smješten je ispod stabla stare murve. Na plošnom trokutnom postamentu od sivog kulira položenom na tlo izdiže se niska baza spomenika. Oplošja spomenika u obliku trostrane prizme izvedena su pločama bijelog mramora. Na jednoj strani je tekst Spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora sela Šćitarjeva, Obrezine, Drenja, Sasa i Novaka, a na drugoj Ovaj spomenik podižu u čast 40 godišnjice KPJ, narod i preživjeli borci ovoga kraja. Autor spomenika je Joža Ladović. Materijal: Beton, kulir, mramor Dimenzije: Duljina stranice postamenta 370 cm, visina postolja 30 cm; visina stranice 75 cm; gornja širina stranice 220 cm; donja širina stranice 200 cm Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Mramorne ploče na dijelovima su polomljene ili okrhnute, išarane grafitima. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Kvalitetno likovno ostvarenje jednostavne geometrijske koncepcije. Nenametljivo se uklapa u zadani okoliš prateći orijentacijom bočnih strana smjer dviju ulica stopljenih u trg. Horizontalnog naglaska kako ne bi bio “konkurencija” crkvenom tornju. Jednostavna prostorna organizacija sa središnjim i izuzetno vrijednim stablom stare murve narušena je pretrpavanjem malog prostora, koji je najuočljivija točka naselja (spomenik, cvjetnjak, kanta za smeće, bor, stup s električnom rasvjetom, oglasna ploča arheološkog parka Andautonija, željezna konstrukcija uništene klupe, metalni nosač za zastavu). Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Očistiti spomenik od grafita, nadomjestiti dijelove mramora koji nedostaju, ukloniti nepotrebne detalje javne opreme; urediti travnjak i cvjetnjak, brižno njegovati staru murvu, ljeti pomesti popadale plodove i njihove mrlje uklanjati vodom.

Status zaštite evidentirano , Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Kurija župnog dvora, Bukevje


Ident. broj ST-O2

Vlasnik/korisnik Rkt župa Sv. Antuna Padovanskog, Bukevje Razdoblje gradnje: Prva pol. 19. st.

Namjena izvorna/danas: Stambena/bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Neograđena prostrana parcela smještena je uz glavnu cestu naselja, nasuprot savskog nasipa. Župni dvor uvučen je od uličnog ruba u dubinu parcele.

Kratak opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Samostojeća jednokatnica pravokutnog tlocrta pokrivena je dvostrešnim krovom i djelomično podrumljena. Prizemni dio imao je gospodarsku, a dio na katu stambenu namjenu. Prostor je u obje etaže organiziran oko središnjeg predvorja na koji se veže vertikalna komunikacija stubištem i manji hodnik. Raspored prostorija na obje je etaže gotovo identičan pri čemu su veće i važnije prostorije smještene uz glavno pročelje, a one pomoćne uz začelje gdje se nalazi i ulaz u kuriju. Jednostavne glatke zidne plohe otvorene su ujednačenim ritmom prozorskih osi i ukrašene tek plitko profiliranim razdijelnim i završnim vijencem. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kurija je građena opekom, stropna konstrukcija je drveni grednik, a poluukopan podrum svođen je pruskim svodom. U vrlo je lošem građevnom stanju (deformacije i oštećenja krovišta, vlaga, pukotine, ispadanje žbuke, razvaljena originalna drvena stolarija...) Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvan oslik na stropovima kata i na zidu stubišta. Valorizacija Prema katastru iz 1862. osim južnog krila škole kurija župnog dvora najstariji je očuvan zidani objekt u naselju. Zajedno s župnom crkvom i školom čini izdvojenu ambijentalnu cjelinu visokog, regionalnog značaja.

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je hitna obnova i vraćenje u izvorno stanje na temelju stručne dokumentacije s povijesnim i restauratorsko-konzervatorskim istraživanjima.

Status zaštite: Z- 3840 Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Stambena kuća s trgovinom , Bukevje 27


Ident. broj ST-03

Vlasnik/korisnik: g. Lužnik Razdoblje gradnje 1922. Namjena izvorna/danas Stambeno-poslovna (trgovina i gostiona) / manjim dijelom stambena, ostalo bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Nalazi se su središtu naselja, položena paralelno s glavnom cestom koja od raskrižja skreće prema sjeveru. Sjevernu stranu dvorišta zatvara izdužen prizemni gospodarski objekt zidan ciglom.

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Samostojeća prizemnica izduženog pravokutnog tlocrta zbog razlike u nivou terena s ulične strane ima jednu, a s dvorišne dvije etaže. Glavno pročelje s decentnim secesijskim ornamentima podijeljeno je lezenama na deset nejednakih polja, od čega ih je sedam otvoreno prozorima ili vratima. Cjelovitost zidnog plašta postignuta je kontinuiranim profiliranim završnim vijencem. Uz sjeverno bočno pročelje je novija manja prigradnja. Uz kući su nekad bile gostionica i trgovina, što je uvjetovalo nesimetričan ritam otvora. U sjevernoj polovici i danas je očuvan, doduše nešto noviji, namještaj lokalne trgovine, a u lijevoj je bila gostionica “Lužnik”. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Građena opekom i pokrivena drvenom krovnom konstrukcijom s crijepom. Žbukana je glatkom žbukom i obojana. Pod je obložen daskoama. Oštećenja vlagom vidljivija su u interijeru. U osrednjem stanju. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvan inventar nekadašnje trgovine. Valorizacija Arhitektonska, povijesna i ambijentalna vrijednost. Kuća je i danas u vlasništvu iste obitelji. Značajna zbog nekadašnje uslužne i ugostiteljske namjene i gotovo u potpunosti očuvanog izvornog izgleda. Jedna je od malobrojnih postojećih objekata skromne, ruralne secesije na širem području Turopolja. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Moguća je prenamjena za javne sadržaje ;info punkt isl. Status zaštite evidentirano - prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Drenje Šćitarjevsko 13

Naselje/grad ili općina/ županija Drenje Šćitarjevsko, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj

ST-04

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje 1900. Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela se nalazi uz jedno od povijesnih račvanja putova u zaseoku Drenje. Osim ove, na parceli je i nova jednokatnica.

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Kuća je pripadala nekadašnjem bogatom seoskom imanju. Odatle i njena orijentacija na dvorište prema kojemu je okrenuta glavnim pročeljem. Riječ je o prizemnici izduženog, pravokutnog tlocrta. Na simetrično koncipiranom glavnom pročelju su četiri prozorske osi i ulaz u sredini. Arhitektonska plastika pokazuje utjecaje industrijske arhitekture, a očituje se u rustici zidne plohe s motivom kvadara te prozorskim okvirima koji se osim kolorističkom diferencijacijom ističu i upotrebom motiva cigle na doprozornicima kao i segmentnim nadvojem. Motiv opeke ponovljen je i na razdjelnom vijencu bočnog pročelja. Začelje je skromnije oblikovano i otvoreno tek s dva prozora na kojima je dekoracija reducirana i postavljen je samo segmentni nadvoj. Unutarnja organizacija prostora jednostavna je. Uz glavno pročelje su smještene kuhinja, ostava i velika soba, a uz začelje dvije manje sobe, sanitarni čvor i hodnik kojim se izlazi u predprostor podruma. Podrum ima jednu prostoriju s plitkim svodom na traverzama. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kuća je u dobrom stanju. Zidana je opekom i betonom, djelom podrumljena i pokrivena dvoslivnim krovištem s drvenom konstrukcijom i biber crijepom. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Jedna od malobrojnih očuvanih zidanih kuća Turopolja na kojima je vidljiv utjecaj tada suvremene industrijske arhitekture. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Moguća je prenamjena za turističke ili slične sadržaje Status zaštite evidentirano u zoni zaštite naselja Drenje Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Prizemnica s gostionom , Velikogorička


Ident. broj ST-05

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje Prva polovica 20. st Namjena izvorna/danas Ugostiteljska (Nekad trgovina i gostiona, danas gostiona „Veseli kutić“) Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Dužim pročeljem smještena je uz ulični rub parcele, u neposrednoj blizini župne crkve.

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Kuća je zidana opekom, nedavno obnovljena pri čemu su postavljeni novi prozori i stavljena je nova žbuka. U početku su u njoj jedna do druge bili smješteni gostionicea i trgovina, s dva odvojena ulaza. Promjenom djelatnosti tijekom vremena, prostor se prilagođavao novim zahtjevima, što se najjasnije očituje na rasporedu otvora glavnog pročelja. Danas se u zapadnoj polovici kuće nalazi gostiona, a u istočnoj uredi i radionice. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Opeka, žbuka, dvoslivno krovište s novim pokrovom. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema Valorizacija Usprkos brojnim promjena namjene i organizacije unutarnjeg prostora, što se odrazilo na pročelju kuće, očuvan je njezin gabarit. Izuzetno je važan smještaj, jer su gostionice u neposrednoj blizini crkava i škola činile bitnu odrednicu najužeg centra naselja i utjecale na njegov društveni život. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Restitucija- vraćanje izvornog stanja, rekonstrukcija. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Prizemnica, Velikogorička 147


Ident. broj ST-06

Vlasnik/korisnik Društveno vlasništvo (Grad Velika Gorica) Razdoblje gradnje Početak 19. st Namjena izvorna/danas Gospodarska, javna/stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kuća se nalazi u središtu naselja, neposredno do stare škole. Parcela na kojoj je sagrađena približno je kvadratnog tlocrta. Ovo je jedini objekt na parceli, bočnim pročeljem naslonjen na njenu zapadnu među, a dužim paralelna s glavnom ulicom. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Samostojeća prizemnica izduženog je pravokutnog tlocrta s po jednim stanom na istočnoj i zapadnoj polovici. Glavna os organizacije unutarnjeg prostora je uzdužni hodnik na kojega se vežu prostorije s južne i sjeverne strane. Kuća je građena nepečenom opekom, drvom, a krovište sa skošenim zabatima i drvenom dvoslivnom konstrukcijom pokriveno je biber crijepom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Sirova opeka, drvo, biber crijep, glatka žbuka. Uslijed vlage otpada žbuka, a drveni dijelovi su oslabljeni i iskrivljeni. Loše građevno stanje.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Drvored kestena.

Valorizacija Vjerojatno najstarija zidana prizemnica na području grada Velike Gorica i susjednih općina. Ucrtana u katastru iz 1862. kao dio imanja obitelji Erdödy te stoga ima kulturno-povijesnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Status zaštite P- 2738 Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Kurija župnog dvora, Velikogorička 122


Ident. broj

ST-07

Vlasnik/korisnik : Rkt župa Sv. Ivana Krstitelja, Novo Čiče Razdoblje gradnje 1830. g. Namjena izvorna/danas Stambena/stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kurija župnog dvora smještena je u središtu naselja, južno od glavne ulice i neposredno uz župnu crkvu. U sjeveroistočnom je uglu nepravilno oblikovane parcele. Parcela

Parcela

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Kasnobarokna župna kurija samostojeća je jednokatnica pravokutnog tlocrta s dvoslivnim i nad bočnim stranama košenim krovištem. Glavno joj je pročelje otvoreno sa četiri prozorske osi, a etaže su odijeljene jednostavnim razdjelnim vijencem. Raspored otvora na ostalim pročeljima je nesimetričan, što odgovara unutarnjoj organizaciji prostora. Prostorije prizemlja zaključene su svodovima sa susvodnicama i već prema načinu organiziranja unutarnjeg prostora tog vremena, služile su u gospodarsku svrhu. Na katu su bile prostorije za stanovanje, s najreprezentativnijom prostorijom smještenom u sredini, uz glavno pročelje. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kuća je u dobrom stanju. Prostorije prizemlja zaključene su svodovima sa susvodnicama, a na karu drvenim grednikom s ravnim podgledom. Građena je opekom i pokrivena drvenom krovnom konstrukcijom s biber crijepom. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Visoka arhitektonska i ambijentalna vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Restitucija-povrat u povijesno stanje, rekonstrukcija. Status zaštite Z-3528 Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Župni dvor


Ident. broj ST-08

Vlasnik/korisnik Rkt. župa Sv. Martina Razdoblje gradnje Kasni barok Namjena izvorna/danas Stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kurija župnog dvora nalazi se u centru naselja, nasuprot župne crkve i neposredno uz arheološki park Andautonija. Parcela je nepravilnog tlocrta, čiji je oblik proizašao usitnjavanjem na manje parcele izgrađene objektima javne, profane namjene. U dvorištu se nalazi prizemnica gospodarske namjene. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Kurija župnog dvora je samostojeća jednokatnica pravokutnog tlocrta koja je glavnim, zapadnim pročeljem okrenuta je prema trgu. Pročelje je otvoreno s pet prozorskih osi, a etaže su međusobno odvojene profiliranim razdjelnim vijencem koji se, kao i završni profilirani vijenac kontinuirano nastavlja i na bočna pročelja. Zidna ploha prizemlja ukrašena je urezanom kvadratnom rustikom, a cijela prozorska os prizemlja istaknuta je bijelom bojom. Dekoriranje pročelja gornje etaže izvedeno je decentnije. Raspored prostorija u unutrašnjosti sukladan je uobičajenom kasnobaroknom načinu, s gospodarskim prostorijama u prizemlju, dok su reprezentativne smještene na katu. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kurija župnog dvora građena je opekom i pokrivena četveroslivnim krovištem drvene konstrukcije s crijepom. Prizemne su prostorije svođene, dok su one na katu zaključene drvenim grednikom. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema.

Valorizacija Neprimjerenom novom stolarijom u prizemlju, kao i novom bojom pročelja, kurija je izgubila na izvornoj vrijednosti. Ipak, očuvanim volumenom i gabaritom zajedno sa župnom crkvom u neposrednoj blizini s kojom čini visokovrijednu mikrourbanu cjelinu, najvažnija je građevina naselja i jedan od svega nekoliko dobro očuvanih zidanih župnih dvorova na području Turopolja. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Restitucija-povrat u povijesno stanje, rekonstrukcija. Status zaštite evidentirano (u tijeku postupak upisa u registar kulturnih dobara RH) Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća Bukevje 2


Ident. broj E-01

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje sredina 20.stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Relativno široka parcela ograđena ogradom od prefabriciranih betonskih elemenata. Kuća je okrenuta dužim pročeljem prema ulici, udaljena od ulice više od 20 m. Ispred kuće je uređeni vrt. Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica izduljene pravokutne osnove s istaknutim volumenom zatvorenog stubišta i ulaza, zaključena je dvostrešnim krovištem. Prizemna zona zidana opekom i ožbukana glatkom žbukom bez dekorativnih elemenata, a katni dio je izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na lastin rep.Krovište pokriveno biber crijepom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija – osrednje. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Vanjska stolarija ulaznih vrata je recentna. Prozori na katu su starijeg datuma . Valorizacija Kuća ima ambijentalnu I etnološku vrijednost. Lokalni značaj.

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje u postojećem gabaritu uz potrebne prilagodbe u interijeru za suvremeno stanovanje. Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije




Ident. broj

E-02

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća

Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Velika pravokutna parcela, neograđena. Kuća je smještena u dubini parcele.

Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha

Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećen pokrov i vanjska stolarija Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Ornamentalno oblikovani drveni stupovi trijema. Valorizacija Kuća s okućnicom ima etnološku i ambijentalnu vrijednost. Lokalni značaj. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje u postojećem gabaritu uz potrebne prilagodbe u interijeru za suvremeno stanovanje. Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj

E-03

Vlasnik/korisnik Namjena izvorna/danas stambena

Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Prostrana pravukutna parcela kraćom stranom vezana uz cestu. Kuća je zabatom orijentirana cesti, a gospodarska zgrada (staja sa sjenikom) položena j eokomito na kuća. Na taj se način formira dvorište na kojem se nalaze stabla crnogorice i voćki. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica izduljene pravokutne osnove s istaknutim volumenom zatvorenog stubišta i ulaza, s kojim čini T tlocrtnu formu, zaključena je dvostrešnim krovištem. Prizemna zona zidana opekom i ožbukana glatkom žbukom s naglašenim dekorativnim elementima ugaonih kvadara, a katni dio je izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na lastin rep. Krovište pokriveno biber crijepom kao i jednosstrešne krovne plohe postavljene radi zaštite od atmosferilija u zoni vijenca prizemlja. . Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kuća je u zadovoljavajućem stanju s manjim oštećenjima od vlage. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvana je stara stolarija.

Valorizacija Jedan od izuzetno kvalitetnih očuvanih primjera jednokatne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje i obnova krovišta, zidova, žbuke pročelja...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. Status zaštite evidentirano - prijedlog za zaštitu Datum 08/2009





Ident. broj

E-04

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Velika pravokutna parcela ograđena ogradom od žičanog pletiva. Kuća je postavljena zabatnim pročeljem prema ulici. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Održavano

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvana je prozorska stolarija starog formata

Valorizacija Jedan od kvalitetnih očuvanih primjera prizemne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine –etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje u izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Moguće je proširenje kuće u smjeru duže osi. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj

E-05

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena/ bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli pravilna oblika, u dubini parcele dužim pročeljem orijentirana prema ulici smještena je zidana prizemnica. Oko kuće su osim voćki zasađen astabla crnogorice. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Zidana prizemnica u gabaritu tradicijske drvene kuće zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Središnja ulazna os naglašena istaknutim volumenom zaključenim dvostrešnim krovom. Pročelja su žbukana žbukom glatke teksture raščlanjena prozorskim otvorima koji su naglašeni jednostavno profiliranim okvirima. Zaključni vijenac višestruko profiliran. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvana j eizvorna stolarija. Valorizacija Kuća je vrijedan primjer zidane stambene kuće u formi tradicijske arhitekture. Ima arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost. Lokalni značaj. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, žbuke pročelja...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Moguće su prilagodbe u interijeru za suvremeno stanovanje. Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj E-06

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli se osim stambene kuće zabatom okrenute ulici nalaze i gospodarske , između ostalih i drveni kukuružarnik. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica izduljene pravokutne osnove s istaknutim volumenom zatvorenog stubišta i ulaza, zaključena je dvostrešnim krovištem. Prizemna zona zidana opekom i ožbukana glatkom žbukom, danas bez dekorativnih elemenata, a katni dio je izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na lastin rep. Krovište pokriveno biber crijepom. Dužim pročeljem na katu proteže se otvoreni drveni trijem.. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dotrajali pokrov, oštećenja od vlage na zidovima prizemlja.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Otvoreni drveni trijem na katu. Rezbareni drveni stupovi trijema. Recentni prozori na zabatnom pročelju. Valorizacija Jedan od kvalitetnih očuvanih primjera jednokatne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanjei sanacija u postojećim gabaritima prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Moguće prilagodbe u interijeru. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Potrebno je zamijeniti naknadno unesene elemente stolarije i obloge drvene stijene. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj

E-07

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena /stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kuća je dužim pročeljem smještena uz cestu, parcela nije ograđena Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Prizemnica s poluukopanim podrumom, pravokutnog tlocrta zaključena dvostrešnim krovištem. Podrum i jedna prostorij aprizemlja su zidani, a ostatak prizemlja je drvene građe, od horizontalno slaganih planjki. Ulaz u kuću je u sredini dužeg pročelja, a dispozicija unutrašnjeg prostora je tradicionalna, s dograđenom sobom u smjeru duže osi. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Obnovljeno krovište, žbuka na pročeljima i vanjska stolarija Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvana je stara stolarija prozora

Valorizacija Jedan od rijetko očuvanih primjera prizemne kuće s podrumom– rijetkog tipa tradicijske gradnje turopoljske Posavine –ambijentalna vrijednost – lokalni značaj

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje i obnova prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje u okviru postojećih gabarita. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije). Status zaštite evidentirano Datum 08/2009





Ident. broj E-08


Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kća je zabatom orijentirana prema ulici, uvučena u odnosu na ulicu.

Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Zidana prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna. Nenatkriveni ulaz je u sredini dužeg pročelja. Zabatno pročelje rastvoreno s dvije prozorske osi. Pročelja žbukana, s bojom naglašenim ugaonim kvadrima, a segmentni nadvoj prozorskog otvora oblikovan u maniri industrijske arhitekture s opekom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Stabla voćki uz kuću. U neposrednoj blizini na vrlo maloj udaljenosti izgrađena je nova jednokatna kuća. Valorizacija Kuća je rijetki primjer zidane kuće u gabaritima tradicijske arhitekture, pročelja oblikovanog u duhu industrijske arhitekture svog vremena. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, žbuke pročelja...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj E-10

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena

Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kuća je dužim pročeljem orijentirana prema ulici. Na parceli se nalazi i drveni kukuružarnik. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Zidovi građeni od širokih planjki spojenih na otesane «vugle». Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećen pokrov i vanjska stolarija Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvana je stra stolarij aprozora samo na dijelu kuće.

Valorizacija Karakterističan primjer drvene prizemnice – lokalni značaj.

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna obnova krovišta, zidnih ploha prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Održavanje i manje adaptacije u okviru gabarita. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj E-11

Vlasnik/korisnik

Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela pravilna oblika sa stablima voćki. Kuća dužim pročeljem okrenuta dvorištu.

Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećen pokrov i dotrajala vanjska stolarija

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Voćnjak

Valorizacija Kuća je primjer skromnog tipa drvene prizemnice. Lokalni značaj.

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Obnova krovišta, zidova, stolarije prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Moguće su prilagodbe u interijeru. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj

E-12

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje: početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kuća je dužim pročeljem orijentirana prema ulici. Ograda parcela je drveni plot. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica izduljene pravokutne osnove, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatu. U smjeru duže osi produžena j eprizemnim volumenom. Prizemna zona zidana opekom i ožbukana glatkom žbukom s dekorativnim elementima segmentnih lukova prozorskih otvora. Katni dio je izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na lastin rep.Krovište pokriveno biber crijepom. . Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Popravljeno krovište i drveni katni dio dok je žbuka na pročeljima oštećena vlagom. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Dekorativna obrada žbukanog pročelja s elementima secesijskog vokabulara. Valorizacija Jedan od izuzetno kvalitetnih i dobro održavanih primjera jednokatne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje u postojećim gabaritima i elementima oblikovanja - održavanje, manje adaptacije i sanacije. Status zaštite evidentirano prijedlog za zaštitu Datum 08/2009





Ident. broj E-13

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela ograđena ogradom od drvenih letvi. Kuća je dužim pročeljem smještena uz seoski put, a glavnim pročeljem orijentirana na dvorište.

Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica izduljene pravokutne osnove s integriranog zatvorenog stubišta i ulaza, zaključena je dvostrešnim krovištem. Prizemna zona zidana opekom i ožbukana glatkom žbukom. Prozorski su otvori ukrašeni prifiliranim segmentnim nadvojem, a katni dio je izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na lastin rep. Južno pročelje katnog dijela otvoreno je drvenim trijemom. Krovište pokriveno biber crijepom. . Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvana je vanjska stolarija prozora i vrata.

Valorizacija Izuzetno kvalitetan primjer jednokatne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Obnova krovišta, zidova, žbuke pročelja...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Moguće su prilagodbe u interijeru te manje adaptacije i sanacije (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje,) Status zaštite evidentirano prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Ident. broj

E-14

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kuća je smještena u dubini parcele, dužim pročeljem orijentirana prema ulici.

Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Valorizacija Očuvani primjer prizemne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje i obnova pokrova, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije)


Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Bukevje 137


Ident. broj

E-15

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica izduljene pravokutne osnove s integriranim zatvorenim stubištem, zaključena je dvostrešnim krovištem. Prizemna zona zidana opekom i ožbukana žbukom hrapave teksture s naglašenim dekorativnim elementima vijenca i prozorskih okvira. Katni dio je izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na lastin rep.Krovište pokriveno biber crijepom. . Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt očuvana stara stolarija ali je zveden recentni krović nad zabatnim pročeljem

Valorizacija Jedan od karakterističnih primjera jednokatne kuće –tradicijske gradnje turopoljske Posavine – etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Obnova krovišta, zidova, žbuke pročelja...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Izrada arhitektonske snimke.

Status zaštite evidentirano - prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Ident. broj

E-16


Namjena izvorna/danas stambena

Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kuća je zabatnim pročeljem orijentirana prema ulici. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica vrlo izdužene pravokutne osnove s istaknutim volumenom zatvorenog stubišta i ulaza, tlocrtna T forma, zaključena je dvostrešnim krovištem. Prizemna zona zidana opekom i ožbukana glatkom žbukom s vrlo naglašenim dekorativnim elementima, dok je katni dio je izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na lastin rep. Krovište pokriveno biber crijepom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno pokrov, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija i elemnti trijema.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Oblikovanje otvorenog trijema kata na istaknutom volumenu ulaza.

Valorizacija Jedan od izuzetno kvalitetnih primjera jednokatne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna obnova krovišta, zidova, žbuke pročelja...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku.

Status zaštite evidentirano –prijedlog za zaštitu Datum 08/2009





Ident. broj

E-17

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje: početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Zkuća je zabatnim pročeljem orijentirana prema ulici, smještena u dubini parcele.

Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica izduljene pravokutne osnove s istaknutim volumenom zatvorenog stubišta i ulaza, zaključena je dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatu. Prizemna zona zidana opekom i ožbukana glatkom žbukom s naglašenim dekorativnim elementima, dok je katni dio izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na lastin rep. Prizemna zona natkrivena je plitko istaknutom krovnom plohom u zoni razdjeljnog vijenca. Krovište pokriveno biber crijepom. . Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Zanimljiva pučka interpretacija dekorativnih elemenata u žbuci. Valorizacija Jedan od izuzetno kvalitetnih primjera jednokatne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna obnova krovišta, zidova, žbuke pročelja...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. Status zaštite evidentirano- prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Ident. broj E-18

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje sredina 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Prostrana parcela na kojoj je kuća postavljena u dubini parcele. Uz kuću je izgrađena garaža od betonskih blokova. Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Katnica izduljene pravokutne osnove s istaknutim volumenom zatvorenog stubišta i ulaza, zaključena je dvostrešnim krovištem. Prizemna zona stubišnog dijela zidana opekom i ožbukana glatkom žbukom, a katni dio je izveden od horizontalno slaganih hrastovih planjki spajanih na hrvatske vugle. Krovište pokriveno biber crijepom. Kuća je koncipirana u formi sojenice s drvenim stupovima kao nosačima konstrukcije. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište, žbuka na pročeljima, oštećena vanjska stolarija te nosivi stupovi kuće. Revcentno su izvedeni stupovi za poduupiranje od opeke. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Kuća je u formi sojenice – postavljena na drvenim stupovima. Valorizacija Jedan od najstarijih očuvanih primjera jednokatne kuće – sojenice kao karakterističnog tipa najstarijeg sloja tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova nosivih elemenata – stupova i zidova...prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku, konzervatorsko etnološka istraživanja Status zaštite evidentirano –prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Ident. broj

E-19

Vlasnik/korisnik

Razdoblje gradnje: početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena

Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Kuća je smještena u dubini prostrane parcele na kojoj ima i stabala voćki.

Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica vrlo izdužene pravokutne forme, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temeljuDispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na dvije sobe smještena lijevo od ulaza kuhinju, i sobu .Ulaz u kuću istaknut je trijemom koji je zatvoren recentnom stolarijom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kuća je recentno obnovljena

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Održavano i obnovljeno

Valorizacija Jedan od očuvanih primjera drvene prizemnice kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine –etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje u postojećem stanju, , manje adaptacije i sanacije


Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Obed 4


Ident. broj

E-20

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela ograđena ogradom od žičanog pletiva, kuća zabatnim pročeljem orijentirana prema ulici, a u dubini parcela nalaze se drvene gospodarske zgrade. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane planjke zidova spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće uključuje prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću istaknut je pristošekom, pojednostavljenog oblikovanja s jednostrešnim krovištem. Sačuvana je stara stolarija, a iznad prozora na zabatnom pročelju proteže se krovna streha za zaštitu od oborina. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i vanjska izvorna stolarija. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Kvalitetni elementi drvene ornamentike, ali ulazni trijem nije oblikovan u skladu s arhitektonskim obilježjima kuće. Valorizacija Jedan kvalitetnih primjera prizemne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine, etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije)




Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Obed 12


Ident. broj

E-21

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela dužom stranom vezana uz ulicu, ograđena metalnom ogradom. Kuća je zabatnim pročeljem orijentirana prema ulici. Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Zidovi građeni od širokih planjki spojenih na otesane «vugle». Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Manja oštećenja pokrova, ostalo je u dobrom stanju.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Drvene stijene obojane žuto smeđom bojom. Očvana je kvalitetno rađen aizvorna stolarija prozora i vrata Valorizacija Jedan od izuzetno kvalitetnih očuvanih primjera prizemne kuće – karakterističnog tipa tradicijske gradnje turopoljske Posavine –etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu S obzirom na dobro građevno stanje potrebna je konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Status zaštite evidentirano – prijedlog za zaštitu Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Sop Bukevski 14

Naselje/grad ili općina/ županija Sop Bukevski, Orle, Zagrebačka

Ident. broj E-22

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena / bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Prostrana parcela na kojoj se osim kuće nalaze i gospodarske zgrade, neograđena. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica izduženog pravokultnog tlocrta, zaključena dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena bez temelja. Unutrašnji prostor se dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Krovište je dvostrešno, sa poluskošenim zabatima i pokrovom od biber crijepa. Na zabatnom pročelju u razini vijenca postavljen je zaštitni krović. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Vrlo loše građevno stanje Oštećeno krovište i pokrov, nedostaje vanjska stolarija. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na okućnici se nalazi drvom građena staja, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Valorizacija Jedan od očuvanih primjera karakterističnog tipa tradicijske gradnje Turopolja – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Zbog ruševnog građevnog stanja potrebna je hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj E- 23

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje : kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena / bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Prostrana parcela na kojoj se osim kuće nalaze i gospodarske zgrade, neograđena. Stara stabla voćki. Parcela Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim pročeljima i pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli se na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha koju podupiru dva drvena stupa. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dotrajalo krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na okućnici se nalaze stara stabla voćki. Valorizacija Jedan od očuvanih primjera karakterističnog tipa tradicijske gradnje Turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije)




Ident. broj

E- 24

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. st. Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli se osim kuće postavljene dužim pročeljem prema ulici nalaze i gospodarski objekti. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom- trijemom, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim pročeljima i pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli se na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha koju podupiru dva drvena stupa Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Drvorezbareni stupovi trijema Valorizacija Jedan od očuvanih primjera karakterističnog tipa tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Sanacija i obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije). Status zaštite evidentirano Datum 08/2009





Ident. broj E- 25

Vlasnik/korisnik

Razdoblje gradnje: početak 20. stoljeća

Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela smještena u podnožju nasipa rijeke Save, kuća zabatom postavljena prema ulici. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem i pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom betonskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha koju podupiru dva drvena stupa Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Recentno zamijenjeni prozor (tipska stolarija)

Valorizacija Dijelom promijenjena stolarija prozora. Jedan od očuvanih primjera karakterističnog tipa tradicijske gradnje Turopolja – etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Građevinska sanacija i obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća Strmec Bukevski 60

Naselje/grad ili općina/ županija Strmec Bukevski, Orle, Zagrebačka

Ident. broj

E-26

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Prostrana okućnica ograđena drvenim plotom. Osim kuće na parceli se nalaze: staja s kolnicom, svinjac. Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim pročeljima i pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha koju podupiru dva drvena stupa Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećen pokrov, vanjska stolarija i planjke u zoni temelja Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Prostrana parcela s drvenim plotom i gospodarskim objektima čini ambijentalnu cjelinu. Ornamentalno riješeni detalji pristošeka Valorizacija Jedan od očuvanih primjera prizemne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine. Ambijentalna, dokumentarna i etnološka vrijednost čitave okućnice. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova u zoni krovišta, zidova, planjki u zoni temelja prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Isto se odnosi i na tradicijske zgrade na okućnici. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj E-27

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Uska parcela ograđena metalnom ogradom kraćom stranom orijentirana na ulicu – seoski put. Kuća zabatom orijentiran ana ulicu okružena je novogradnjama. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Zidovi građeni od širokih planjki spojenih na otesane «vugle». Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli se na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i zabatna ploha .

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt

Valorizacija Jedan od očuvanih primjera prizemne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidne plohe zabatnog pročelja prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj

E-28

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Relativno široka parcela ograđena ogradom od žičanog pletiva. Kuća je postavljena dužim pročeljem prema ulici, od koje je udaljena cca 2 m.. Na parceli zidani gospodarski objekti. Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut, a dijelom dužeg pročelja se proteže istaknuta streha. Na zabatnom pročelju u zoni vijenca postavljen plitki jednostrešni krović koji štiti prozore od atmosferilija. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Održavano, relativno dobro.


Valorizacija Jedan od očuvanih primjera prizemne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavano i obnovljeno krovište i krović na zabatnom pročelju. Održavanje kuće te zamjena ograde od žičanog pletiva drvenom ili živicom. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009





Ident. broj

E-29

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Relativno široka parcela ograđena ogradom od žičanog pletiva i živicom. Na parceli se nalaze drveni gospodarski objekti i stabla. Kuća je dužim pročeljem orijentirana prema ulici, od koje je udaljena za cca 2 m. Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; dijeli se na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću s dužeg pročelja. Streha zabatnog pročelja ukrašena karakterističnom drvenom ornamentikom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećen pokrov, ostalo u zadovoljavajućem stanju.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Kvalitetno uređena i održavana okućnica. Valorizacija Jedan od očuvanih primjera prizemne kuće – jednog od karakterističnih tipova tradicijske gradnje turopoljske Posavine – arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje u postojećim okvirima prema izvornim oblicima. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Zablatje Posavsko 1


Ident. broj E-30

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela je smještena u podnožju nasipa Save, ograđena novom niskom ogradom u kombinaciji betonskog podnožja i drvenih horizontalno slaganih prečki. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane planjke zidova spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće; prva i zadnja «ižu», kuhinja, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću nije posebno istaknut Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kuća je recentno obnovljena: krovište, zidne plohe i stolarija Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt U detaljima obnove krovišta nisu poštivani tradicionalni detalji (zabatni rubovi obučeni su limom) Valorizacija Jedan od kvalitetnih i dobro očuvanih primjera prizemne kuće – karakterističnog tipa tradicijske gradnje turopoljske Posavine –etnološka i ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu S obzirom da je kuća recentno obnovljena potrebna je održavanje u postojećem stanju, i ebventualne manje adaptacije i sanacije. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Bapča 28

Naselje/grad ili općina/ županija Lazina Čička,Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E-31

Vlasnik/korisnik Razdobje gradnje početak 20.stoljeća Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcel aje ograđena recentnom ogradom u kombinaciji žičanog pletiva i metalne ograde postavljene na betonskom parapetu. Osim tradicijske stambene kuća na parceli se nalaze i noviji objekti. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s natkrivenim ulazom, trijemom zaključena dvostrešnim krovištem pokrivenim utorenim crijepom. Horizontalno slagane planjke zidova spajane na preklop – hrvatski vugel. Otvoreni trijem proteže se polovicom dužeg pročelja, a izveden je kao plitko istaknuta nadstrešnica oslonjena na drvene stupove. Iz trijema se ulazi u predprostor i kuhinju te sobu. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i trijem. Vlaga je oštetila planjke u zoni s plitkim temeljem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na okućnici se nalazi recentno građeni gospodarski objekt, smješten okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Valorizacija Kuća ima etnološku i dokumentarnu vrijednost kao predstavnik tipa kuće s trijemom koji se proteže dužim pročeljem. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je građevinska obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje, naročito planjki temeljnoj zoni. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Drenje Šćitarjevsko 6

Naselje/grad ili općina/ županija Drenje Š., Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E-32

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20.st. Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se gospodarski objekti: drvom građena staja položena okomito na kuću u dnu parcele. Kuća je zabatom orijentirana prema ulici, udaljena cca 2 m od ograde (međe). Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica izdužene je pravokutne tlocrtne forme, zaključena dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna. Temeljna zona je izvedena od betona. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na okućnici se nalazi drvom građena staja, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Ambijentalna i dokumentarna vrijednost. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Radi produženja uporabne vrijednosti kuće potrebna je obnova krovišta i ostalih oštećenih planjki zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009





Ident. broj E-33

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20.stoljeća Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela ograđena drvenom ogradom s metalnim vratima. Osim stambene drvene kuće na parceli se nalazi nekoliko zidanih građevina. Kuća je zabatom orijentirana prema ulici, udaljena od međe nekoliko metara. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica izdužene je pravokutne tlocrtne forme, zaključena dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna. Temeljna zona je izvedena od betona. Istaknuta streha krova na zabatnom pročelju bila je ukrašena karakterističnim oblikovnim elementima od koji je ostala samo podrkonstrukcija. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i ukrasni elementi zabatnih streha. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Neuređeno dvorište Valorizacija Kuća je skromni primjer manje tradicijske kuće. Zbog novih građevina na parceli izgubljena su ambijentalna obilježja. Lokalni značaj. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Obnova i održavanje krovišta, zidova, stolarije - prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano – dio povijesne zone naselja Drenje Datum 08/2009



Ident. broj E-34

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli se nalaze i drvene gospodarske zgrade, a ograđena je recentnom bravarskom ogradom. Kuaća je locirana u dubini parcele, zabatom orijentirana prema ulici. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim zatvorenim ulaznim predprostorom– «pristošekom» ili «polutanom» natkrivenim dvostrešnim krovom. Izdužene je pravokutne tlocrtne forme zaključene dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatu. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Tlocrtno istaknutim, gotovo centralno postavljenim trijemom ulazi se u unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna. Temelj je izveden od opeke. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Stara stabla

Valorizacija Karakteristični primjer troprostorne tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Obnova krovišta, trijema i zabatnih ploha, te prozorske stolarije prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj E-35

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20.stoljeća Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se gospodarski objekti. Kuća je dužim pročeljem orijentirana prema dvorištu. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Prizemna kuća građena opekom i drvom u tradicijskom volumenu , zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim plohama. Unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», kuhinja i predprostor.. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i drvene zabatne plohe.


Valorizacija Svojim arhetipskim volumenom i jednostavnim oblikovanjem, zidana opekom, doprinosi prepoznatljivosti ambijenta. Lokalni značaj

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinska obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije)

Status zaštite evidentirano u zoni naselja Drenje Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća i krušna peć, Drenje Šćitarjevsko 29


Ident. broj

E-36

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se gospodarski objekti Parcela Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Krušna peć izvedena u formi nadstrešnice pravougaonog tlocrta oslonjene na četiri drvena stupa koji nose dvostrešni krov pokriven biber crijepom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, loše građevno stanje. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Valorizacija Rijetko očuvani primjer krušne peći s ovog dijela Turopolja. Regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova krovišta, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje i sanacija) Krušnu peć bi bilo dobro preseliti kao komplementarni sadržaj na oglednu tradicijsku okućnicu u Šćitarjevu. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Kobilić 80

Naselje/grad ili općina/ županija Kobilić, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E-38

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se osim kuće i gospodarski objekti Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica izdužene pravokutne tlocrtne forme zaključene dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna. Temeljna zona je izvedena od opeke. Planjka zabatnog pročelja u visini vijenca ukrašene su rezbarenim ukrasima geometrijske ornamentike. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na okućnici se nalazi drvom građena staja, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Kobilić 98

Naselje/grad ili općina/ županija Kobilić , Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E-39

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnnje početak 20. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena/izvan namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva, nalaze se gospodarski objekti Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem i pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena je bez temelja krajem 19. stoljeća. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna; prema ulici je smještena prva, a prema dvorištu zadnja «iža». Kuhinja, «kujna» i ulazni prostor, zvan «prag» nalaze se otprilike u sredini kuće. Glavni ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem kojeg se naziva se: «ganjk» ili «polutan», čiju konstrukciju čine rezbareni drveni stupovi. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Loše građevno stanje. Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i urušeni natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt

Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Lokalni značaj

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Zbog lošeg građevnog stanja potrebna je hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Lazina Čička 8


Ident. broj E-41

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. st. Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se gospodarski objekti. Kuća je postavljena dužim pročeljem prema ulici. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, izdužene je pravokutne tlocrtne forme zaključene dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatu. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep postavljene na opekom zidani temelj. Unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna. Temeljna zona je izvedena od opeke. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećenja pokrova, vanjske stolarije . Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Kuća je dograđen au smjeru duže osi zidanim volumenom. Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Lokalni značaj

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj

E-40

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. st. Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se osim kuće i drvom građeni gospodarski objekti Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim zatvorenim ulaznim predprostorom– «pristošekom» ili «polutanom» natkrivenim dvostrešnim krovom. Izdužene pravokutne tlocrtne forme zaključena dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Tlocrtno istaknutim, gotovo centralno postavljenim trijemom ulazi se u unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna. Temeljna zona je izvedena od opeke. Planjka zabatnog pročelja u visini vijenca ukrašena rezbarenim ukrasima geometrijske ornamentike,slično kao i na pristošeku. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Rezbareni ukrasi na zabatnom pročelju, izvorna stolarija. Valorizacija Karakteristični primjer troprostorne tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je sanacija krovišta i pokrova, zidnih ploha trijema, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. U ostalim dijelovima treba redovito održavanje koje uključuje manje popravke, ličenje stolarije, popravak oluka i manjih oštećenja. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009





Ident. broj

E-42

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. st. Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se gospodarski objekti, krušna peć i kuća orijentirana zabatom prema ulici. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, vrlo izdužene je pravokutne tlocrtne forme zaključene dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatu. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep postavljene na niski opekom zidani temelj. Unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna. Temeljna zona je izvedena od opeke. Građevn stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećenja pokrova, vanjske stolarije . Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Kuća je ubrzo nakon građenja dograđena s još jednom sobom u smjeru duže osi, ali u duhu tradicijske arhitekture. Cjelovito očuvana okućnica na početku sela uz potok, sa stablima voćki. Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Velika vrijednost je očuvana okućnica koja je ogledni primjer tradicijskog načina organizacije. Smještena uz glavnu cestu u blizini potoka. Regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Čitavu okućnicu moguće je prenamijeniti za eko /etno turizam Status zaštite: evidentirano-prijedlog za zaštitu Datum 08/2009


Naselje/grad ili općina/ županija Lazina Čička ,Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E-43

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli se nalaze gospodarski objekti i kuća zabatom orijentiran aprema ulici, uvučena u dubinu parcele. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim zatvorenim ulaznim predprostorom– «pristošekom» ili «polutanom» natkrivenim dvostrešnim krovom. Izdužene je pravokutne tlocrtne forme zaključene dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Tlocrtno istaknutim, gotovo centralno postavljenim trijemom ulazi se u unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je obnovljena. Temeljna zona je izvedena od opeke. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Recentno obnovljena za stanovanje. Manje intervencije na ulaznom trijemu


Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Kuća je nedavno obnovljena i prilagođena suvremenim potrebama stanovanja. Lokalni značaj

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Kuća je nedavno obnovljena, potrebno je redovito održavanje i redizajn ograde u skladu s arhitektonskim obilježjima tradicijske arhitekture. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća,Gornja Lazina Čička 63


Ident. broj E-44

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje sredina 19. stoljeća Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se gospodarski objekti zidani i drveni. Kuća je dužim pročeljem okrenuta ulici. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica izduženog pravokutnog tlocrta, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatu. Horizontalno slagane planjke spajane na preklop – hrvatski vugel. Unutrašnji prostor organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom. Na pročeljima se ističu prozori malog, gotovo kvadratičnog formata. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dotrajalo krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija te planjke u zoni temelja.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Prozori malog formata Valorizacija Jedan od najstarijih primjera tradicijske stambene kuće, čije su planjke spajane na preklop s tzv. hrvatskim uglovima. Regionalni značaj. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna sanacija krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) S obzirom da je okućnica i dio sela u kojem s enalazi izmijenjen u odnosu na tradicionalni izgled, kuću je moguće preseliti na prikladniju lokaciju. Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. Status zaštite evidentirano prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Ident. broj E-45

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se osim kuće i drveni gospodarski objekti: staja s kolnicom i svinjac. Parcela Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim otvorenim ulaznim predprostorom– «pristošekom» ili «polutanom» natkrivenim dvostrešnim krovom. Izdužene je pravokutne tlocrtne forme zaključene dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatu. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Tlocrtno istaknutim, gotovo centralno postavljenim trijemom ulazi se u unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom u sredini. Krovne plohe pokrivene utorenim crijepom, stolarija je izvorna. Planjka zabatnog pročelja u visini vijenca ukrašena rezbarenim ukrasima geometrijske ornamentike. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno i dotrajalo krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na okućnici se nalazi drvom građena staja, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Treba obnoviti krovište, pokrov, obaviti popravke planjki zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009





Ident. broj E-46

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje: sredina 19. stoljeća Namjena izvorna/danas Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli, nalaze se osim kuće i drveni gospodarski objekti: staja s kolnicom vrlo velikih dimenzija te svinjac. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na preklop – hrvatski vugel. Unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom u sredini. Umjesto drvenog pristošeka izveden je zidani. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna, osim jednog prozora na dužem pročelju . Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Gospodarska zgrada je u ruševnom stanju. Zarasla vegetacija i zapušteno stanje. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Prostrana okućnica s travnjakom i drvom građena stajom Valorizacija Jedan od najstarijih primjera tradicijske stambene kuće, čije su planjke spajane na preklop s tzv. hrvatskim uglovima. Očuvana okućnica s gospodarskim zgradama daje joj dodanu – ambijentalnu vrijednost. Regionalni značaj. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je hitna obnova krovišta i pokrova, zidova, stolarije - prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Isto se odnosi i na staju koju također treba obnoviti u izvornim gabaritima i oblikovanju. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) S obzirom na lokaciju iza stambenog dijela naselja moguće ju je prenamijeniti za potrebe etno / eko turizma Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. Status zaštite evidentirano - prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Ident. broj E-47

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje: sredina 19. stoljeća Namjena izvorna/danas u obnovi za seoski turizam Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli, nalaze se drveni gospodarski objekti: staja s kolnicom vrlo velikih dimenzija , a započeta je gradnja – preseljenje još jedne tradicijske kuće. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na preklop – hrvatski vugel. Unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom u sredini. Umjesto drvenog pristošeka izveden je zidani. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna, osim jednog prozora na dužem pročelju . Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Gospodarsk azgrada je u ruševnom stanju. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Prostrana okućnica s travnjakom i drvom građenom stajom Valorizacija Karakterističan primjer tradicijske stambene kuće. Očuvana okućnica s gospodarskim zgradama daje joj dodanu – ambijentalnu vrijednost. Regionalni značaj. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je hitna obnova krovišta i pokrova, zidova, stolarije - prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Isto se odnosi i na staju koju također treba obnoviti u izvornim gabaritima i oblikovanju. S obzirom na lokaciju iza stambenog dijela naselja moguće ju je prenamijeniti za potrebe etno / eko turizma Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. U tijeku su radovi na sanaciji i gradnji još jedne drvene kuće dopremljene na ovu lokaciju.


Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Mičevec, Radićeva 48


Ident. broj E-48

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. st. Namjena izvorna/danas stambena/izvan namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se osim kuće i gospodarski objekti Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem i pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane široke hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena je bez temelja krajem 19. stoljeća. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna; prema ulici je smještena prva , a prema dvorištu zadnja «iža». Kuhinja, «kujna» i ulazni prostor, zvan «prag» nalaze se otprilike u sredini kuće. Glavni ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem kojeg se naziva se: «ganjk» ili «polutan», čije su bočne strane riješen ekao pune zidne plohe. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na okućnici s enalazi drvom građena staja, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Zbog lošeg građevnog stanja potrebna je hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije). Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Komorica, Mičevec, Majurčeva 45


Ident. broj E-49

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje sredina 19. st. Namjena izvorna/danas komorica/izvan namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli se nalaze nove građevine. Komora je smještena u dubini parcele. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Mala drvena prizemnica - komorica, jednoprostorna, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim plohama i pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane široke hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena je bez temelja krajem 19. stoljeća. Ulaz u komoricu iz natkrivenog trijema kojeg se naziva se: «ganjk» ili «polutan», a pridržavaju ga drveni, rezbarenjem, ornamentalno ukrašeni stupovi. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i elementi natkrivenog trijema. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt

Valorizacija Rijetko očuvani primjer komorice na području turopoljske Posavine. Ima etnološku, arhitektonsku i dokumentarnu vrijednost.

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna obnova svih konstruktivno građevnih sklopova: krovišta, zidova, stupova, stolarije prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Moguće ju je preseliti u Šćitarjevo na parcelu uz drvene kuće br.72, u blizini župne crkve. Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. Status zaštite: evidentirano - prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Velikogorička 51, Novo Čiče


Ident. broj

E-50

Vlasnik/korisnik zadruga Paviša Razdoblje gradnje sredina 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Smještena uz zapadni rub parcele koju zatvara dužom stranom. Okućnica se otvara prema sporednom putu Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim plohama i pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane planjke zidova spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Četveroprostorna prizemnica s tri sobe, kuhinjom i hodnikom. Sačuvana stara stolarija, manji prozprski otvori sa četiri šprljka i dvokrilna ulazna vrata. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećenja krovišta, zidnih ploha i stolarije.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvani izvorni elemnti oblikovanja i stolarije Valorizacija Jedan od najstarijih primjera prizemne kuće –arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Potrebno je izraditi dokumentaciju; arhitektonsku snimku, konzervatorsko etnološka istraživanja

Status zaštite evidentirano prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Ident. broj E-51

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena/ bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Smještena uz zapadni rub parcele koju zatvara dužom stranom. Okućnica se otvara prema susjednim parcelama Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim i pokrovom od biber crijepa. Horizontalno slagane planjke zidova spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju. Troprostorna prizemnica s tri sobe, kuhinjom i hodnikom.Dozidana u smjeru duže osi. Sačuvana stara stolarija i dvokrilna ulazna vrata. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećenja krovišta, zidnih ploha i stolarije. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvani izvorni elemnti oblikovanja i stolarije

Valorizacija Jedan od najstarijih primjera prizemne kuće –arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku, konzervatorsko etnološka istraživanja




Ident. broj

E-52


Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Zidana prizemnica, zaključena dvostrešnim i pokrovom od biber crijepa. Kraćim, zabatnim pročeljem s dva prozorska otvora orijentirana prema glavnoj ulici naselja. Raspored otvora, gabariti i unutarnja dispozicija odgovaraju tradicijskoj arhitekturi koja na prijelazu stoljeća stoljetno formalno oblikovanje prenosi u nove materijale i zidanju kao dominantnom načinu gradnje. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećenja pokrova i stolarije. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvani izvorni elementi oblikovanja i stolarije. Valorizacija Jedan od kvalitetnih primjera prizemne kuće –zidane opekom. Ambijentalna vrijednost – lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije, obnova krovišta i pokrova . Uređenje i obnova stolarije. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj

E-53


Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim i pokrovom od biber crijepa. Kraćim, zabatnim pročeljem s dva prozorska otvora orijentirana prema glavnoj ulici naselja. Raspored otvora, gabariti i unutarnja dispozicija odgovaraju tradicijskoj arhitekturi koja na prijelazu stoljeća stoljetno formalno oblikovanje prenosi u nove materijale i zidanju kao dominantnom načinu gradnje. Troprostorna organizacija unutarnjeg prostora. Ulazni „prag“ nalazi se ispred kuhinje. Sačuvana je stara stolarija, a iznad prozora na zabatnom pročelju proteže se krovna streha za zaštitu od oborina. Prema kazivanju, kuću je gradila obitelj Horžić. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećenja pokrova. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvani izvorni elemnti oblikovanja i stolarije Valorizacija Jedan od najstarijih primjera prizemne kuće –arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku, konzervatorsko etnološka istraživanja

Status zaštite evidentirano- prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Obrezina 22

Naselje/grad ili općina/ županija Obrezina, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E-54

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20.stoljeća Namjena izvorna/danas stambena/izvan namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli nalaze se osim kuće zabatom orijentirane prema ulici i drveni gospodarski objekti u lošem građevnom stanju. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica uzdužno položenim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem i pokrovom od utorenog crijepa.. Horizontalno slagane široke otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju početkom 20.stoljeća. Pripada tipu manje kuće koja u unutrašnjem prostoru ima samo prvu «ižu». Stoga se kuhinja, «kujna» i ulazni prostor, zvan «prag» nalaze na rubu kuće. Ulaz u kuću ostvaren j eiz natkrivenog trijema izvedenog uz duže pročelje pročelje, koji je natkrivem produženom krovnom plohom . Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvana tradicijska parcela s drvenim gospodarskim zgradama Valorizacija Kuća ima očuvane sve elemente izvornog oblikovanja tipa kuće s trijemom koji slijedi duže pročelje. Arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost. Regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova krovišta, zidova, stolarije prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj E -55

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se osim kuće smještene zabatom prema ulici i gospodarski objekti Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem i pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena je bez temelja krajem 19. stoljeća. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna; prema ulici je smještena prva , a prema dvorištu zadnja «iža». Kuhinja, «kujna» i ulazni prostor, zvan «prag» nalaze se otprilike u sredini kuće. Glavni ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem kojeg se naziva se: «ganjk» ili «polutan», a pridržavaju ga drveni, rezbarenjem, ornamentalno ukrašeni stupovi. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Prostrana parcela s voćkama. Kvalitetni elementi drvorezbarenih stupova trijema. Valorizacija Kuća ima očuvane sve elemente izvornog oblikovanja, prostranu parcelu sa stablima voćki. Arhitektonska, etnološka i ambijentalna vrijednost. Regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova krovišta, zidnih ploha u zonama bez temelja te stolarije prema izvornim oblicima. Moguća je adaptacija za suvremeno stanovanje, seoski turizam i sl. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. Status zaštite evidentirano- prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Ident. broj

E-57

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20.stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na prostranoj parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se osim kuće zabatom orijentirane prema ulici i gospodarski objekti- staja, smještena okomito na kuću čime zatvara gospodarsko dvorište Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od biber crijepa.. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena bez temelja krajem 19.stoljeća.. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Glavni ulaz u kuću nije posebno naglašen niti je natkriven. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na okućnici se nalaze stara stabla voćki. Valorizacija Kuća je primjer skromnije izvedbe turopoljskih kuća, bez pročeljne ornamentike i ukrašavanja. Etnološka i dokumentarna vrijednost. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova krovišta, zidnih ploha u zonama bez temelja te stolarije prema izvornim oblicima. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Ogradu i ulazna vrata parcele izvedene od bravarskih elemenata trebalo bi zamijeniti drvenom, ili živicom. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Ident. broj E-56

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20. st. Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli ograđenoj ogradom od žičanog pletiva i metalnim recentnim vratima, nalaze se osim kuće smještene zabatom prema ulici i gospodarski objekti – staja smještena okomito na kuću, čime zatvara kućno dvorište. Parcela Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem i pokrovom od utorenog crijepa. Horizontalno slagane otesane hrastove planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju zidanom opekom i obradom od žbuke,početkom 20. stoljeća. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna; prema ulici j esmještena prva , a prema dvorištu zadnja «ižu». Kuhinja, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag» nalaze se u sredini kuće. Glavni ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem kojeg se naziva se: «ganjk» ili «polutan». Vanjske stijene su mu zatvorene daščanom oblogom u zoni parapeta, a iznad se nalazi niz prozorskih otvora. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kuća je u relativno dobrom stanju.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Očuvana tradicijska parcela s drvenim gospodarskim zgradama. Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebno je održavanje i manji popravci krovišta, zidova, stolarije - prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Ogradu i ulazna vrata parcele izvedene od bravarskih elemenata trebalo bi zamijeniti drvenom, ili živicom. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Petina 40

Naselje/grad ili općina/ županija Petina, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E-58

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje početak 20.stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na okućnici se osim kuće zabatom orijentirane prema ulici nalazi i drvom građena staja s kolnicom, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom izvedenim recentno, zaključena dvostrešnim krovištem i pokrovom od utorenog crijepa.. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju zidanom opekom i obradom od žbuke, krajem19.stoljeća. Pripada tipu manje kuće koja u unutrašnjem prostoru ima samo prvu «ižu». Stoga se kuhinja, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag» nalaze na rubu kuće. Ulaz u kuću recentno je izveden kao dogranja s plitkim jednostrešnim krovom i odstupa iz oblikovnog registra turopoljske arhitekture. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kuća je recentno obnovljena, ali s neprikladno izvedenom dogradnjom ulaznog trijema te bijelo bojanom prozorskom stolarijom. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Valorizacija Kuća ima dokumentarno i etnološko značenje, ambijentalnu vrijednost. Lokalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje i redizajn (rekompozicija recentno izvedenog trijema). (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Ribnica, Drobnjakova 61

Naselje/grad ili općina/ županija Ribnica ,Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E-59

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli se nalaze gospodarski objekti Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim zatvorenim ulaznim predprostorom– «pristošekom» ili «polutanom» natkrivenim dvostrešnim krovom. Izdužene je pravokutne tlocrtne forme zaključene dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Tlocrtno istaknutim, gotovo centralno postavljenim trijemom ulazi se u unutrašnji prostor tlocrtno organiziran kao: velika soba «iža», manja soba «ižica» ili komora, koje su međusobno povezane manjim predvorjem «gajnkom» i kuhinjom. Krovne plohe pokrivene biber crijepom, stolarija je izvorna. Temeljna zona je izvedena od opeke. Planjka zabatnog pročelja u visini vijenca ukrašena rezbarenim ukrasima geometrijske ornamentike. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dotrajalo krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Valorizacija Karakteristični primjer tradicijske prizemne kuće očuvane u izvornim elementima konstrukcije, prostorne organizacije, korištenja i oblikovanja pročelja. Lokalni/regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Sasi 32

Naselje/grad ili općina/ županija Sasi, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj E- 60

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19.stoljeća Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na okućnici se osim kuće orijentirane zabatom prema ulici nalazi drvom građena staja, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim pročeljima i pokrovom od utorenog crijepa.. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju zidanom opekom i obradom od žbuke, krajem19.stoljeća. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće odstupa od tradicionalne; osim prvu nema zadnju «ižu». Stoga se kuhinja, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag» nalaze na rubu kuće. Glavni ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem kojeg se naziva se: «ganjk» ili «polutan». Vanjske stijene su mu zatvorene daščanom oblogom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Oštećeno krovište i pokrov, oštećena vanjska stolarija i natkriveni trijem. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Na kući je očuvana izvorna stolarija – mali format prozora te pristošek s karakterističnom ornamenikom. Valorizacija Kuća ima ambijentalnu i etnološku vrijednost kao primjer tipa turopoljske kuće s kraja 19. stoljeća. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Zbog lošeg građevnog stanja treba sanirati krovište i pokrov, te stolariju, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Kuću se predlaže preseliti na povoljniju lokaciju – Šćitarjevo ili Drenje. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Šćitarjevo 16, Kutelo


Ident. broj E-61

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje kraj 19.st. Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela se nalazi u zaselku Kutelo. Na okućnici se nalazi drvom građena staja, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište. Kuća je zabatom orijentirana prema ulici. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/ Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od biber crijepa.Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju zidanom opekom i obradom od žbuke, krajem 19.stoljeća. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna; podijeljena na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Glavni ulaz u kuću nije posebno naglašen niti je natkriven. Ukrasi na zabatnom pročelju u vidu interpoliranih trokutnih drvorezbarenih formi smještenih na spoju krovnih ploha, ispod sljemena i na rubnim dijelovima krovnih ploha. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Manja oštećenja pokrov, vanjske stolarije i drvorezbarene ornamentike. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Zanimljiva drven aornametika n azabatnom pročelju.

Valorizacija Karakterističan primjer skromnijeg tipa tradicijske drvene kuće Turopolja. Ima ambijentalni značaj u okviru zaselka Kutelo. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Zbog građevnog stanja potreban je građevinsko statička obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Tradicijska kuća, Šćitarjevo 69


Ident. broj E-62

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje: kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena , danas napuštena bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na parceli se osim kuće nalaze i gospodarske zgrade Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim pročeljima i pokrovom od utorenog crijepa.. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju zidanom opekom i obradom od žbuke, krajem19.stoljeća. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Glavni ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem kojeg se naziva se: «ganjk» ili «polutan». Vanjske stijene su mu zatvorene u parapetnoj zoni horizontalno slaganim planjkama, a gornji dio je riješen zastakljenim plohama na tradicijski način. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Velika oštećenja krovišta i pokrova te natkrivenog trijema. Oštećena je i dijelom nedostaje vanjska stolarija. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Okućnica i kuća su zapušteni Valorizacija Kuća je karakteristični primjer tipa prizemne turopoljske kuće. Ima ambijentalnu vrijednost jer se nalazi u skupini kuća u blizini crkve. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Hitna građevinsko statička obnova krovišta, zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite evidentirano u zoni zaštite naselja Datum 08/2009



Ident. broj E-63

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje : kraj 19. stoljeća Namjena izvorna/danas stambena/ etno zbirka Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Parcela se nalazi pored župne crkve s kojom čini ambijentalnu cjelinu. Iz stambeno gospodarske prenamijenjena je u javnu – etno zbirku Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem s poluskošenjima na zabatnim pročeljima i pokrovom od biber crijepa.. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena na niskom temelju krajem19.stoljeća. Dispozicija unutrašnjeg prostora kuće je tradicionalna; dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Vanjski glavni ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem kojeg podupiru rezbarenjem ukrašeni stupovi, a naziva se: «ganjk» ili «polutan». Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Kuća je recentno obnoljena i u dobrom je građevnom stanju. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt U kući je postavljena etno zbirka Muzeja Turopolje. Valorizacija Jedan od očuvanih primjera karakterističnog tipa tradicijske gradnje Turopolja – arhitektonska, etnološk ai ambientalna vrijednost – regionalni značaj Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Kuća je recentno obnovljena i stoga je nadalje treba održavati u izvornim oblicima. Prostor parcele treba urediti kao tradicijsku okućnicu. Status zaštite preventivna zaštita Datum 08/2009



Ident. broj E-65

Vlasnik/korisnik Razdoblje gradnje oko 1840 godine Namjena izvorna/danas stambena Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Na velikoj parceli su osim stambene kuće smješteni drveni gospodarski objekti: staja , sjenik s kolnicom. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Drvena prizemnica s istaknutim natkrivenim ulazom, zaključena dvostrešnim krovištem. Horizontalno slagane planjke spajane na lastin rep. Građena bez temelja negdje oko 1840-te godine. Unutrašnji prostor se dijeli na prvu i zadnju «ižu», kuhinju, «kujnu» i ulazni prostor, zvan «prag». Ulaz u kuću natkriven je dvostrešnim krovićem kojeg podupiru rezbarenjem ukrašeni stupovi, a prostor je ograđen horizontalno slaganim daskama visine 70-tak cm. Natkriveni ulaz: «ganjk» ili «polutan». Krovište je dvostrešno, sa poluskošenim zabatima i pokrovom od biber crijepa. Rezbareni ukrasi geometrijskog ornamenta na vijencu zabatnog pročelja, istim ukrasima na ganjku, jako lijepom stolarijom Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dijelom oštećen pokrov, manja oštećenja vanjska stolarija i natkriveni trijem.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Zaključna greda na zabatnom pročelju ukrašena drvorezbarenom ornamentikom. Na okućnici se nalazi drvom građena staja, smještena okomito na kuću čime se zatvara gospodarsko dvorište Valorizacija Karakterističan i jedan od najvrijednijih primjera tradicijske gradnje Turopolja bogate drvene ornamentike.

Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Potrebna je obnova pokrova, planjki zidova, prema izvornim oblicima, materijalima i tehnikama gradnje. Naročito je važno restauratorskim postupcima obnoviti drvenu ornamentiku. Potrebno je izraditi dokumentaciju;arhitektonsku snimku. (konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije) Status zaštite: evidentirano -prijedlog za zaš Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Zgrada stare škola


Ident. broj

JN-01

Vlasnik/korisnik Osnovna škola Vukovina, p.o. Bukevje Razdoblje gradnje Sagrađena 1860.; nadograđena 1911. Namjena izvorna/danas Izvorna: Javna i stambena (škola i stanovi za učitelje). Danas : Javna (škola i dječji vrtić) Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Škola se nalazi u blizini župne crkve, izdvojena od središta naselja, uz glavnu cestu koja vodi prema Sopu Bukevskom. Parcela na kojoj se nalazi nepravilnog je četverokutnog tlocrta i sa sjeveroistočne i jugoistočne strane omeđena dvjema cestama. Zgrada škole jedini je objekt na parceli, odmaknuta od uličnog ruba.

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Slobodnostojeću prizemnicu „L“ tlocrta čine dva međusobno okomita krila. Stariji dio, paralelan s glavnom ulicom, otvara se na glavnom pročelju s pet prozorskih osi, a noviji je prema glavnoj cesti okrenut kraćim pročeljem ukrašenim atikom s reljefno izvedenim natpisom koji datira dogradnju škole (MCMXI). Arhitektonska plastika prozorskih okvira ima karakteristike secesije, što odgovara vremenu gradnje. Oba su krila pokrivena troslivnim krovištem s biber crijepom. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Zidana opekom, žbukana glatkom žbukom. U sjevernom krilu podrumljena. Drvena krovna konstrukcija. Zgrada je u dobrom stanju. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Zajedno sa župnom crkvom i župnim dvorom, zgrada nekadašnje pučke škole čini vrijednu mikrourbanu cjelinu. U odnosu na većinu manjih mjesta, specifičnost ove cjeline je pozicioniranje izvan užeg središta naselja. Vrijednost škole je i u tome što je do danas zadržala izvornu namjenu. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Održavanje i konzervacija u okviru postojećeg gabarita u elementima izvornog oblikovanja i prostorne organizacije. Status zaštite evidentirano –prijedlog za zaštitu Datum 08/2009



Naziv kulturnog dobra/adresa Osnovna škola, Velikogorička ulica

Naselje/grad ili općina/ županija Mićevec, Velika Gorica, Zagrebačka

Ident. broj JN-02

Vlasnik/korisnik Društveno vlasništvo

Razdoblje gradnje 1941.-1952. Namjena izvorna/danas Javna

Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine U centru naselja, iza župne crkve, okružena prostranim ograđenim dvorištem..

Parcela kč/ko

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Škola je sagrađena kao jednokatnica s tri učionice i dva stana za učitelje. Slobodnostojeća jednokatnica većih dimenzija pokrivena je četveroslivnim krovištem. Glavno pročelje u početku koncipirano po načelu simetrije sa sedam prozorskih osi među kojima je središnja naglašena ulazom, tijekom vremena je neznatno promijenjeno. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Dobro Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema.

Valorizacija Škola volumenom i gabaritom pripada tipu školskih zgrada koje su se gradile sredinom 20. stoljeća. Glavninom je očuvala autentičnu kompoziciju pročelja, kao i konstruktivne elemente, što usprkos naknadnoj prigradnji stubišta s nadstrešnicom doprinosi njenoj ukupnoj vrijednosti Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Zgrada je u dobrom stanju i takvom je treba održavati. Preporuča se napraviti eventualne korekcije u detaljima prema fotodokumentaciji iz vremena nastanka. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Stara škola, Velikogorička bb


Ident. broj JN-03

Vlasnik/korisnik Društveno vlasništvo (Grad Velika Gorica)

Razdoblje gradnje 1897. Namjena izvorna/danas Javna / promjena namjene u postupku

Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Prostrana parcela u središtu naselja ima oblik slova „L“, a škola je smještena uz njenu južnu među, prateći glavnim (dužim) pročeljem regulacijsku liniju glavne prometnice. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Historicistička samostojeća prizemnica zidana je opekom i žbukana. Pravokutnog je tlocrta s dužim pročeljem okrenutim prema cesti, rastvorenim s pet prozorskih osi dekoriranih višestruko profiliranim okvirima s klupčicom, zaglavnim kamenom i parapetom. Ostala su pročelja jednostavno oblikovana, bez arhitektonske plastike, zabatnog zaključka, a na začelju se nalazi aneks sa sanitarnim čvorom. U unutrašnjosti su uz južno i istočno pročelje smještene dvije međusobno okomite prostrane učionice. Nakon 1954. godine kad je prestala funkcija škole, istočna učionica je pregradama podijeljena u nekoliko manjih prostorija. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Zidana opekom, drveni grednik, drveno dvoslivno krovište s biber crijepom. Stanje loše.

Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Drvored kestena.

Valorizacija Kulturno-povijesna, arhitektonska i urbanistička vrijednost Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije.

Status zaštite Z-2738 Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Osnovna škola, Velikogorička 49


Ident. broj JN-04

Vlasnik/korisnik Društveno vlasništvo

Razdoblje gradnje Sredina 20. st. Namjena izvorna/danas: Javna Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Zgrada škole nalazi se uz središnje raskrižje naselja, na ugaonoj parceli između Šćitarjevske i Velikogoričke ulice. Uvučena je u dubinu parcele na kojoj se nalazi i nekoliko manjih gospodarskih objekata. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Slobodnostojeća jednokatnica škole pravokutnog je tlocrta i pokrivena četveroslivnim krovištem. Glavni ulaz u školu je na zapadnom pročelju otvorenom sa pet prozorskih osi. Središnji dio koji obuhvaća tri prozora kata i analogne otvore prizemlja neznatno je istaknut blagim isticanjem zidne mase. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Zidana opekom i betonom, s drvenom konstrukcijom četveroslivnog krovišta. Podrumljena. U dobrom stanju. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema

Valorizacija Dobar primjer arhitekture manjih školskih zgrada koji sredinom 20. stoljeća ima nove, gotovo unificirane karakterstične elemente oblikovanja. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Konzervacija-obnova u postojećem stanju, održavanje, manje adaptacije i sanacije. Status zaštite evidentirano Datum 08/2009

Naziv kulturnog dobra/adresa Tvornica žeste, kvasca, šibica, kefa, metli i mljekarskih proizvoda , Trg A. Cvetkovića 8


Ident. broj I-01

Vlasnik/korisnik Privatno vlasništvo (Novo drvo d.o.o.) Razdoblje gradnje Sredina 19. stoljeća Namjena izvorna/danas Bez namjene Lokacija /opis parcele / pomoćne građevine Smještena je na istočnom kraju naselja i glavnim je pročeljem okrenuta prema sporednoj ulici, odnosno koritu presušenog potoka. Zgrada zauzima cijeli prostor parcele koja je dio većeg sklopa. Parcela

Foto

Kratki opis građevine katnost /volumen/ prostorna organizacija/materijali i tehnike gradnje/stilska obilježja Historicistička zgrada tvornice građena je od opeke, ožbukana je glatkom žbukom te obojana. Krovište je dvostrešno sa pokrovom od biber crijepa. Podovi u interijeru su betonirani. Izrazito izdužena pravokutna prizemna građevina zaključena dvostrešnim krovištem. Razdjelni vijenac teče na sva četiri pročelja sugerirajući horizontalnu raščlambu objekta na visoko prizemlje i tavanski prostor. Na dužim pročeljima uočava se asimetrična razdioba prozorskih i vratnih otvora koji variraju u tipu, obliku i dimenzijama. Na sva četiri ugla objekta te na zidnom plaštu glavnoga jugozapadnog pročelja nalaze se asimetrično raspoređeni piloni naglašeni vodoravnim sljubnicama utisnutim u žbuku. Interijer se sastoji od dvije prostorije koje su duž svoje longitudinalne osi raščlanjene sa po dva paralelna niza vitkih željeznih stupova. Kroz vrijeme zgrada je pretrpjela više ili manje uspješne adaptacije i preinake. Pojedini prozorski otvori i vrata su naknadno probijeni, a neki su i zazidani. Željezni stupovi u unutrašnjosti su vjerojatno sa kraja 19. ili početka 20. stoljeća. Recentna je PVC stolarija na nekoliko prozora. Građevno stanje /konstruktivni sklopovi/tehnička oštećenja Zidana opekom. Prizemlje zaključeno ožbukanim drvenim grednikom, poduprtim željeznim stupovima. Dio prostora svođen je segmentnim svodom. Konstrukcija krovišta je visulja. U lošem stanju. Posebna obilježja /inventar/perivoj ili vrt Nema. Valorizacija Svojim izduženim volumenom i smještajem na samom kraju naselja, prizemnica bitno sudjeluje u stvaranju prilazne vizure i jedan je od njegovih ključnih objekata koji ponad svojih arhitektonskih vrijednosti podsjeća na vrijeme kad je Novo Čiče bilo najnaprednije naselje u bližoj okolici zaslugom upravo ove tvornice i njenih vlasnika, obitelji Thurn Taxis. Ima kulturno-povijesnu, arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost. Smjernice za održavanje/obnovu/prenamjenu Restitucija – vraćanje u izvorno stanje. Sanirati vlagu i oštećenja koja su njezina posljedica te popraviti krovište. Osvježiti je žbukom i bojom. Unutrašnjost očistiti od otpadne robe te ju obnoviti prema izvornom stanju. Parcelu očistiti od otpadnog materijala.

Status zaštite P-2426 Datum 08/2009



C.4.3. PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U KORIŠTENJU

Na kartografskom prikazu broj 3: „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“, kao i na odgovarajućim kartogramima, prikazana su područja posebnih ograničenja u korištenju: 1. KRAJOBRAZ osobito vrijedan predjel: kultivirani krajobraz

2. TLO područja najvećeg intenziteta potresa

(VII. i viši stupanj Merkalijeve ljestvice) 3. VODE vodonosno područje vodozaštitna područja (I., II. i III. zona zaštite) potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec - uža i šira zona zaštite vodotoci poplavna područja 4. OGRANIČENJA U ODNOSU NA ZRAČNU LUKU ZAGREB Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb kontrolirani zračni prostor (CTR) Zračne luke Zagreb površine ograničenja prepreka Zračne luke Zagreb granice rasprostiranja buke oko uzletno-sletne staze. 5. ZAŠTITNE I SIGURNOSNE ZONE GRAĐEVINA POSEBNE NAMJENE zona zabranjene gradnje zone ograničene gradnje zone/koridori kontrolirane gradnje U ovom poglavlju obrazlažu se i druga područja za koja se planiraju posebna ograničenja u korištenju, a koja nisu posebno prikazana u grafičkom dijelu Plana. KRAJOBRAZ Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz Područje kultiviranog krajobraza, planirano za zaštitu mjerama ovog Plana, opisano je i valorizirano u prethodnim poglavljima ovog Plana. U obuhvatu Plana izdvojen je, kao područje kultiviranog krajobraza, pojas uz rijeku Savu. Obzirom na njegovu značajnu vrijednost propisuju se slijedeća ograničenja u korištenju i to:

očuvanjem i obnovom tradicijskog graditeljstva, naročito drvenih tradicijskih kuća i gospodarskih građevina, kao nositelja povijesnog identiteta prostora,

očuvanjem povijesne slike prostora koju čine volumen naselja, njegovi obrisi i završna obrada građevina, te vrijednosti krajobraza kojim je okruženo,

očuvanjem i njegovanjem izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskog (ekološkog) načina obrade zemlje,

očuvanjem i zadržavanjem karakterističnih toponima, naziva sela, zaselaka i polja od kojih neka imaju znakovita i povijesna značenja,

očuvanjem prirodnih značajki kontaktnih područja uz povijesne građevine i sklopove, budući da pripadaju integralnoj (prirodnoj i kulturnoj) baštini.

TLO Područje najvećeg intenziteta potresa Područje obuhvata Plana izloženo je mogućem djelovanju potresa intenziteta VII. i viših stupnjeva po MCS iz čega proizlazi potreba nužnog preventivnog djelovanja u zaštiti od potresa na način da se projektiranje, građenje i rekonstrukcija značajnijih građevina mora provesti tako da budu otporne na potres te jačine. Posebna ograničenja gradnje na ovim područjima propisana su zakonskim odredbama.



VODE Vodne resurse predmetnog područja Plana kao opći i osobito vrijedan dio prirodnog sustava čine vodonosno područje, podzemne i površinske vode. Osnovni planski dokument upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama i Plan upravljanja vodnim područjima. Vodonosno područje Cjelokupno područje obuhvata Plana smješteno je na vodonosnom području prikazanom na kartografskom prikazu 3. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“. Teritorij Zagrebačke županije u cijelosti je definiran kao sliv osjetljivog područja na kojem je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda u odnosu na propisane granične vrijednosti emisija otpadnih voda. Postojanje brojnih onečiščivaća zbog guste naseljenosti, neizgrađenost ili loše stanja sustava javne odvodnje, poljoprivredna proizvodnja na vodozaštitnom području, ilegalne deponije i šljunčare, kao i relativno mala debljina pokrovnog sloja kao prirodna zaštita, svrstavaju vodonosnik doline rijeke Save u vodonosnik visokog stupnja ugroženosti. Na vodonosnom području nužna je pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja, planiranju izgradnje i drugih zahvata u prostoru. Planiranje zahvata na vodonosnom području može se provoditi samo u suradnji i uz suglasnost nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. U cilju zaštite vodonosnog područja potrebno je primjenjivanje slijedećih mjera ograničenja u korištenju prostora:

uređenje građevinskih područja uvjetuje se izgradnjom sustava odvodnje otpadnih voda, te priključenjem na postojeći sustav odvodnje otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje,

sanacija i/ili rekonstrukcija oštećenih i vodopropusnih dionica postojećih kanala za odvodnju otpadnih voda,

za gospodarske i druge poslovne djelatnosti koje ispuštaju opasne ili druge onečišćujuće tvari u vode u sustav javne odvodnje, uvjetuje se izgradnja objekata za prethodno pročišćavanje,

zabranjena izgradnja septičkih jama, ograničenjem uporabe herbicida i umjetnih gnojiva u svrhu tretiranja poljoprivrednih površina,

zabranjuje se zahvatima u prostoru probijanje zaštitnog pokrovnog sloja osim za potrebe sanacije postojećih stajaćih voda,

Vodozaštitna područja Zone sanitarne zaštite vode za piće određene su kao zaštićena područja, gdje je, s ciljem zaštite voda i vodnog okoliša, potrebno provesti dodatne mjere zaštite. Mjere zaštite i uvjeti ograničenja u korištenju unutar pojedine zone sanitarne zaštite vodocrpilišta utvrđene su Odlukom o zaštitnim zonama izvorišta. Na predmetnom području Plana donesene su slijedeće Odluke o zaštitnim zonama izvorišta/crpilišta vode za piće u skladu s tada važećim Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta:

Za crpilište Velika Gorica donesena je Odluka o o zaštiti Izvorišta vode za piće Velika Gorica („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 8/2010.)

Za crpilište Kosnica I. faza donesena je Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 15/04).

Za planirana izvorišta utvrđena je rezervacija prostora kroz određivanje Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec. Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec utvrđeno je Prostornim planom Zagrebačke županije kao neistraženo ili nedovoljno istraženo područje i posebno osjetljiv prostor na kojem se ograničavaju zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja, a sve u cilju učinkovite zaštite budućih crpilišta. Riječ je o području površine oko 60 km2, čije su granice utvrđene Prostornim planom Županije. Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec u ovom se Planu dijeli na užu i širu zonu zaštite. Granice navedenih područja prikazane su na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena površina i 3. Uvjeti korištenja i zaštite prostora. Unutar navedenih područja utvrđeni su, uz suglasnost nadležnih tijela, posebni uvjeti korištenja i zaštite. Uža zona zaštite formirana je neposredno oko planiranih vodocrpilišta, na temelju prethodnih iskustava pri utvrđivanju zona sanitarne zaštite za crpilišta na području Županije i Grada Zagreba. Obuhvaća dvije površine u obuhvatu Plana, koje čine:

Uža zona zaštite 1 (Kosnica), površine oko 7,5 km2 - unutar ove zone planirani su vodozahvati budućih vodocrpilišta Kosnica (I., II. i III. faza), Kosnica – Mičevec (Kosnica – Zapad) i Kosnica - Istok;

Uža zona zaštite 2 (Črnkovec), površine oko 8,7 km2 - unutar ove zone planirani su vodozahvati budućeg vodocrpilišta Črnkovec – uža lokacija.



Šira zona zaštite obuhvaća preostali prostor Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec. Na području šire zone zaštite ne dopušta se:

ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda, skladištenje, obrađivanje i odlaganje otpada, građenje građevina za oporabu, obradu i odlaganje opasnog otpada građenje pogona za proizvodnju i skladištenje opasnih i radioaktivnih tvari ili drugih pogona koji

mogu ugroziti kakvoću ili izdašnost podzemne vode, građenje kemijskih industrijskih postrojenja opasnih i onečišćujućih tvari za vode i vodni okoliš, građenje industrijskih postrojenja i obavljanje djelatnosti u kojima se upotrebljavaju opasne tvari ili

one koje nastaju kao otpad, bez priključenja na javni sustav odvodnje, izgradnja benzinskih postaja bez spremnika s dvostrukom stjenkom, uređajem za automatsko

detektiranje i dojavu propuštanja te zaštitnom građevinom (tankvanom) građenje prometnica, aerodroma, parkirališta i drugih prometnih i manipulativnih površina bez

kontrolirane odvodnje i odgovarajućeg pročišćavanja oborinskih onečišćenih voda prije ispuštanja u prirodni prijamnik,

podzemna i površinska eksploatacija mineralnih sirovina osim geotermalnih i mineralnih voda, izvođenje istražnih i eksploatacijskih bušotina, osim onih vezanih uz vodoistražne radove za javnu

vodoopskrbu i obnovljive izvore energije, skidanje i odvoz pokrovnog sloja zemlje osim na mjestima izgradnje građevina, prijevoz opasnih tvari cestama i željezničkim prugama izvan odobrenih koridora ili bez provođenja

odgovarajućih mjera zaštite, upotreba herbicida na bazi atrazina.

Na području Uže zone zaštite uz navedeno za područje šire zone zaštite, dodatno se ne dopušta:

poljoprivredna proizvodnja osim ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda bez primjene stajskog gnoja, gnojovke i gnojnice,

stočarska i peradarska proizvodnja, osim za potrebe poljoprivrednog gospodarstva odnosno farmi do 20 uvjetnih grla uz primjenu mjera zaštite voda sukladno posebnom propisu o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva,

ispuštanje pročišćenih i nepročišćenih otpadnih voda s prometnica, gradnja groblja i proširenje postojećih, izgradnja zdenaca izvan sustava javne vodoopskrbe, skladištenje nafte i naftnih derivata te izgradnja benzinskih postaja, reciklažna dvorišta i pretovarne stanice za otpad.

Površinske vode Uredbom o standardu kakvoće voda („Narodne novine“ broj 89/10) propisuje se standard kakvoće voda za površinske vode. Stanje površinskih voda utvrđuje se ocjenom ekološkog stanja i kemijskog stanja vodnih tijela, a ocjenjuje se kao vrlo dobro stanje, dobro stanje, umjereno stanje, loše stanje i vrlo loše stanje. Plan upravljanja vodnim područjima sadrži sažetak neophodnih mjera i aktivnosti, kojima se vode postupno dovode u dobro stanje do odgođenog roka, razloge za svako odgađanje provođenja tih mjera i očekivani vremenski plan njihove provedbe kao i sažetak eventualnih dopunskih mjera. Ocjena stanja tijela površinskih voda u odnosu na analizu značajki vodnoga područja, odnosno ocjena utjecaja ljudskih djelatnosti na stanje tijela površinskih voda provodi se Planom upravljanja vodnim područjima, koji na nivou Države još nije donesen. Poplavna područja Na utvrđenom poplavnom području zabranjuje se svaka izgradnja izvan građevinskih područja osim infrastrukturnih i zaštitnih vodnih građevina određenih Planom. Unutar građevinskih područja kod utvrđivanja lokacijskih uvjeta potrebno je ishoditi vodopravne uvjete. Novo građevinsko područje na poplavnom području formira se samo iznimno, uz suglasnost nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. OGRANIČENJA U ODNOSU NA ZRAČNU LUKU ZAGREB Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb Prostornim planom Zagrebačke županije određen je Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, koji je ovim Planom razgraničen od površina posebne namjene. Unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb moguće je planirati isključivo sadržaje u funkciji odvijanja zračnog prometa, odnosno prometne, uslužne, tehničke i dr. sadržaje u funkciji razvoja Zračne luke Zagreb. Ne dopušta se formiranje građevinskih područja, a za postojeća naselja utvrđuje režim sanacije do preseljenja. U režimu sanacije do preseljenja dopušta se planiranje neophodne prometne i komunalne infrastrukture te rekonstrukcija postojećih građevina, prema uvjetima iz ovog Plana.



Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb Prostornim planom Zagrebačke županije određeno je i Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb. U ovom području omogućuje se ograničeno formiranje građevinskog područja naselja, isključivo u gabaritima postojeće izgradnje i prema uvjetima iz ovog Plana. Kontrolirani zračni prostor (CTR) Zračne luke Zagreb Sukladno podacima Hrvatske kontrole zračne plovidbe, na kartografskom prikazu broj 3. označen je kontrolirani zračni prostor (CTR) Zračne luke Zagreb. Uvjeti korištenja unutar ove površine određeni su posebnim propisima Površine ograničenja prepreka Zračne luke Zagreb Na kartografskom prikazu broj 3. ucrtane su, sukladno Razvojnom planu Zračne luke Zagreb (Project: airport GmbH, Stuttgart, 2009.), površine ograničenja prepreka Zračne luke Zagreb, i to:

Površine ograničenja prepreka za postojeću uzletno-sletnu stazu, Površine ograničenja prepreka za planiranu alternativnu uzletno-sletnu stazu, Površine ograničenja prepreka helidroma.

Unutar ovih površina ne dopušta se gradnja građevina koje bi svojom visinom probijale te površine te predstavljale prepreku sigurnom odvijanju zračnog prometa. Granice rasprostiranja buke oko uzletno-sletne staze Na kartogramu 16. Sanacija ugroženih područja prikazane su granice rasprostiranja buke oko postojeće uzletno-sletne staze Zračne luke Zagreb. Granice rasprostiranja buke preuzete su iz Razvojnog plana Zračne luke Zagreb za prognozirani godišnji promet putnika do 6,5 MPG. Na kartogramu je prikazano pet zona rasprostiranja buke oko postojeće uzletno-sletne staze:

1. zona 65 – 70 dB, 2. zona 70 – 75 dB, 3. zona 75 – 80 dB, 4. zona 80 – 85 dB, 5. zona > 85 dB.

Prema smjernicama Zračne luke Zagreb, kontura buke od 65 dB određena je kao najvažniji kriterij procjene. Izvan konture buke od 65 dB nema ograničenja za razvoj stambenih zona, ali za izgradnju objekata javnog sadržaja - bolnice, škole i vrtići, u blizini konture buke od 65 dB preporučuje se prethodno provođenje analize buke te prilagodba dizajna takvih objekata (npr. mjere kontrole buke). U zoni od 65 – 75 dB ne bi trebala biti dozvoljena izgradnja stambenih objekata. Unutar ove zone trebali bi se graditi samo industrijski i komercijalni objekti te objekti za vanjsku rekreaciju. Postojeću stambenu gradnju u ovoj zoni bi trebalo analizirati te po potrebi dodati mjere kontrole buke. U slučaju ostvarivanja prognoziranog godišnjeg prometa putnika do 6,5 MPG izgrađeni stambeni dijelovi naselja Petina, Mala Kosnica i Obrezina (manji dio naselja) našli bi se unutar zone utjecaja buke iznad 65 dB. Za planiranu alternativnu uzletno-sletnu stazu nisu ucrtane granice rasprostiranja buke, jer se smatra da će se ona koristiti samo povremeno u izvanrednim okolnostima, te da će u vremenu njenog korištenja postojeća uzletno-sletna staza biti zatvorena za promet. Također se smatra da će razina prometa koji će se odvijati na alternativnoj uzletno-sletnoj stazi biti višestruko niža nego na postojećoj stazi. ZAŠTITNE I SIGURNOSNE ZONE GRAĐEVINA POSEBNE NAMJENE

Sukladno Pravilniku o zaštitnim i sigurnosnim zonama vojnih objekata („Narodne novine“, broj 175/03) utvrđene su zaštitne i sigurnosne zone vojnih objekata na širem područja obuhvata Plana. Pod zaštitnom i sigurnosnom zonom vojnih objekata u smislu ovoga Pravilnika podrazumijevaju se područja s posebnim režimom korištenja, radi zaštite interesa obrane na određenom području i funkcionalnog održavanja vojnog objekta, povećanja njegove sigurnosti kao i opće sigurnosti ljudi i imovine. Utvrđuju se slijedeća područja ograničenja u korištenju, ovisno o objektu posebne namjene:

zone zabranjene gradnje (ZZG), zone ograničene gradnje (ZOG), zone kontrolirane gradnje (ZKG), zaštitni koridori za sustav veza.

U zonama zabranjene gradnje zabranjuje se bilo kakva izgradnja, osim građevina, objekata i uređaja za potrebe obrane. Iznimka je mogućnost izgradnje novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb sa pristupnim prometnicama, alternativne druge uzletno-sletne staze i drugih sadržaja u funkciji odvijanja zračnog prometa, odnosno prometnih, tehničkih, uslužnih i drugih sadržaja u funkciji razvoja Zračne luke Zagreb, te državne ceste - istočne obilaznice Velike Gorice, uz posebne uvjete. U zonama ograničene i kontrolirane gradnje, te unutar i u blizini koridora za sustav veza, uvjetuje se izgradnja temeljem odredbi posebnog propisa.



ZAŠTITNI ŠUMSKI, VODNI I INFRASTRUKTURNI POJASEVI Zaštitni šumski, vodni i infrastrukturni pojasevi, koji nisu prikazani na kartografskim prikazima ovog Plana, su kontaktni prostori šuma, voda i infrastrukturnih građevina, utvrđeni posebnim propisima, unutar kojih su zabranjeni određeni zahvati u prostoru ili je potrebno pri utvrđivanju uređenja prostora pribaviti prethodne suglasnosti, uvjete i sl. od nadležnih upravnih tijela ili pravnih osoba s javnim ovlastima koji gospodare tim prirodnim resursima, odnosno građevinama. C.4.4. PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE

Na kartografskom prikazu broj 3: „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“, kao i na odgovarajućim kartogramima, prikazana su područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite: 1. UREĐENJE ZEMLJIŠTA

hidromelioracija

2. ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA

sanacija eksploatacijskih polja, ilegalnih šljunčara i istražnih bušotina sanacija ilegalnih odlagališta otpada sanacija područja ugroženog bukom

U ovom poglavlju obrazlažu se i druge posebne mjere uređenja i zaštite koje se planiraju ili preporučuju na razmatranom području, a nisu posebno prikazane u grafičkom dijelu Plana. UREĐENJE ZEMLJIŠTA Hidromelioracija U cilju poboljšanja poljoprivredne proizvodnje i zaštite od suše, Planom su predviđene posebne mjere uređenja poljoprivrednih površina nizinskog područja hidromelioracijskim zahvatima. Pošumljavanje Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se šumskogospodarskim osnovama i programima za gospodarenje šumama. Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provodit će se temeljem obveza koje proistječu iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma. Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša, zaštita od štetnog djelovanja erozije i bujica, te krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja na razmatranom prostoru. Ozelenjivanje Ozelenjivanje će se provoditi na prostorima koji su u razdjelnoj funkciji između inkopatibilnih namjena, te na izvan šumskim površinama vodocrpilišta, ilegalnih odlagališta otpada i površinama nepodobnim za druge namjene. Uređenje zemljišta uz infrastrukturne koridore Zemljište uz infrastrukturne građevine sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima ovih građevina uređivat će se ozelenjivanjem, pošumljavanjem i drugim hortikulturno-krajobraznim tehnikama. Komasacija Komasacija, kao mjera poboljšanja tla i poljoprivredne proizvodnje, preporučljiva je na svim prostorima gdje nije provedena, osim gdje je to Planom zabranjeno (vrlo vrijedni predjeli kultiviranog krajobraza), zbog očuvanja krajobraznih vrijednosti i bioraznolikosti. ZAŠTITA POSEBNIH VRIJEDNOSTI I OBILJEŽJA U cilju zaštite posebnih vrijednosti i obilježja utvrđena su slijedeća ugrožena područja za koje se određuje potreba sanacije: Sanacija oštećenog krajobraza, tla i voda ilegalnim šljunčarenjem i odlaganjem otpada na čitavom

području obuhvata Plana, a osobito na području između Mičevca i Novaka Ščitarjevskih (zone zaštite vodocrpilišta, kultivirani krajobraz), preoblikovanjem i vraćanjem prostora u prvobitno stanje.

Sanacija područja ugroženih bukom (područja uz autocestu, državnu cestu Zagreb-Velika Gorica, željezničku prugu, hidroelektranu Drenje, helidrome i Zračnu luku Zagreb) izgradnjom zaštitnih



zvučnih barijera, odnosno provođenjem mjera u cilju smanjena razine buke na samom izvorištu buke.

Sanacija postojećih istražnih bušotina za naftu i plin te postojećih eksploatacijskih polja sukladno posebnim propisima (rudarskim projektima) kako bi se dobivene vodene površine mogle koristiti u športske i rekreacijske svrhe (centar za vodene športove na jezeru Novo Čiče).

PODRUČJA I DIJELOVI PRIMJENE PLANSKIH MJERA ZAŠTITE Izrada prostornih planova užeg područja Obveza izrade prostornih planova uređenja za sve gradove i općine na području Republike Hrvatske utvrđena je Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Na području obuhvata ovog Plana na snazi su Prostorni plan uređenja Grada Velike Gorice i Prostorni plan uređenja Općine Orle. Obveza izrade provedbenih dokumenata prostornog uređenja u obuhvatu ovog Plana, a to su urbanistički planovi uređenja i detaljni planovi uređenja, odredit će se Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice i Prostornim planom uređenja Općine Orle, u skladu s obvezama iz Zakona o prostornom uređenju i gradnji, posebnih propisa (u pogledu zaštite kulturne baštine i uređenja groblja) i Prostornog plana Zagrebačke županije. Ovim se Planom daje preporuka za izradu nekoliko urbanističkih planova uređenja (UPU-a), kojima bi trebalo detaljnije odrediti prostorni razvoj, prostorna i funkcionalna rješenja, uvjete i oblikovanje naselja, gospodarske ili športsko-rekreacijske zone te infrastrukturnog kompleksa Zračne luke Zagreb. Ovim se Planom preporučuje utvrđivanje obveze izrade sljedećih urbanističkih planova uređenja: 1. UPU dijela naselja Novo Čiče, 2. UPU dijela naselja Šćitarjevo 3. UPU dijela naselja Velika Mlaka, 4. UPU dijela naselja Mičevec, 5. UPU dijela naselja Kobilić, 6. UPU dijela naselja Ribnica, 7. UPU poslovne zone Mičevec 8. UPU proizvodne i poslovne zone Čret Posavski, 9. UPU športskog centra Mičevec, 10. UPU centra za vodene športove „Čiče", 11. UPU golf igrališta „Čički Gaj", 12. UPU Zračne luke Zagreb. MJERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA I RATNIH OPASNOSTI Mjere zaštite od potresa i odrona zemljišta U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih građevina planiranih za izgradnju uskladiti sa posebnim propisima za VIII, odnosno VII seizmičku zonu. S obzirom na mogućnost zakrčenosti ulica i prometnica uslijed urušavanja građevina i objekata potrebno je osigurati putove za evakuaciju ljudi i tvarnih dobara. Mjere zaštite od poplava Kako bi se zaštitile značajne površine od poplava na području obuhvata Plana predviđene su sljedeće mjere zaštite: podizanje novih i dogradnja postojećih nasipa uz rijeku Savu, dovršetak izgradnje odteretnog kanala Sava-Odra, uređenje vodotoka, prilagođavanje izgradnje u naseljima uz Savu i sl. Mjere zaštite od požara i eksplozija U svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine ili građevina mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min.) nadvisuje krov najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole. S ciljem omogućavanja spašavanja osoba i tvarnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda sukladno posebnom propisu.



Sukladno posebnom propisu potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave na mjere zaštite od požara primijenjene u glavnom projektu za zahvate u prostoru na slijedećim građevinama i prostorima:

u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih tekućina i/ili plinova i koje nisu obuhvaćene Pravilnikom o građevinama za koje nije potrebno ishoditi posebne uvjete

građenja glede zaštite od požara. Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine i plinovi (objekti posebne namjene, benzinske postaje, distribucijski plinski objekti i sl.) moraju se graditi na sigurnosnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja sukladno posebnom propisu. Druge građevine moraju se graditi tako da su zadovoljene najmanje sigurnosne udaljenosti od objekta distribucijskog sustava zavisno o vrsti tog objekta, te namjeni druge građevine, a sukladno propisima distributera plina na području Grada odnosno Općine. Ostale potrebne mjere zaštite od požara i eksplozija (šumski prosjeci, crpilišta, mjesta smještaja sredstava i opreme za gašenje požara i dr.) bit će određene Planom zaštite od požara i tehnoloških eksplozija za područje Grada odnosno Općine, koji se temelji na Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija. Mjere zaštite od izvanredno velikih visina snijega i snježnih nanosa U cilju zaštite od nanosa snijega potrebno je organizirati učinkovitu zimsku službu za čišćenje prometnica i održavanje njihove prohodnosti tijekom zimskih mjeseci. Mjere zaštite od tuča, suša i jakih mrazova Područje treba i dalje pokrivati zaštitnim sustavom za obranu od tuče, kojeg treba usavršavati u skladu s uputama nadležne hidrometeorološke službe. Sa regulacijom toka rijeke Save potrebno je sagledati i mogućnost izgradnje sustava navodnjavanja okolnih poljoprivrednih površina kako bi se smanjile štete od eventualne suše. Navodnjavanje se upotrebljava za određene kulture na površinama koje su zaštićene od vanjskih voda i ako je izrađen pouzdan sustav odvodnje suvišnih vlastitih voda. Najveće potrebe za navodnjavanjem javljaju se u ljetnim mjesecima. Uz odvodnju viška voda s poljoprivrednih površina predviđeno je i navodnjavanje tih površina. Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija Mjere zaštite ljudi i životinja od epidemija treba provoditi učinkovitom i pravodobnom akcijom nadležnih zdravstvenih i veterinarskih službi u skladu s posebnim propisima. Mjere zaštite od iscrpljenja ili uništenja pojedinih prirodnih resursa i ekoloških onečišćenja Kako bi se racionalno koristili prirodni izvori, te očuvala ekološka stabilnost i vrijedni dijelovi okoliša na ovom prostoru potrebno je u najvećoj mjeri štititi izvornost, biološke raznolikosti prirodnih zajednica, te održati kakvoću žive i nežive prirode. Prirodne izvore je potrebno očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet. Stoga su znatni dijelovi prirodne baštine predloženi za zaštitu. Jedan od najdragocjenijih prirodnih izvora je pitka voda. Stoga je osnovni cilj zaštiti ga i racionalno koristiti u smislu štednje pitke vode. To znači da treba rekonstruirati postojeću vodoopskrbnu mrežu, gdje se ustanove veći gubici vode uslijed dotrajalosti objekata i cjevovoda. U cilju zaštite izvorišta unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec potrebno je što prije odrediti zone sanitarne zaštite. Također, u cilju zaštite izvorišta zabranjuju se unutar vodonosnog područja zahvati u prostoru kojima bi se probio zaštitni pokrovni sloj, te se trebaju provesti sanacije postojećih legalnih i drugih eksploatacijskih polja, kao i ilegalnih odlagališta otpada. Kako bi se smanjila onečišćenost zraka od znatnih emisija ispušnih plinova i prašine potrebno je prići ugradnji propisanih uređaja za pročišćavanje (ukoliko već nisu ugrađeni), saniranju odlagališta otpada i sl. Na područjima koja su evidentirana kao najugroženija područja od buke, po obavljenim mjerenjima, ako se iskaže jačina buke iznad dopuštenih vrijednosti za određeni dio područja potrebno je provesti sanaciju u skladu s posebnim propisima. Mjere zaštite od ratnih opasnosti te od prirodnih i drugih nesreća Sklanjanje ljudi od ratnih opasnosti te od prirodnih i drugih nesreća osigurava se izgradnjom skloništa osnovne i dopunske zaštite, te prilagođivanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja. Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari potrebnih za preživljavanje u vrijeme autonomije skloništa, pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100 – 300 kPa, a dopunske zaštite otpornosti 50 kPa. Planiraju se uzimajući u obzir racionalnost izgradnje, vrstu i namjenu građevine, prosječan broj ljudi koji borave, rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini, ugroženost građevine, geološko-hidrološke uvjete građenja i slično. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi:

ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu, u građevinama za privremenu uporabu,



u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari, u zonama plavljenja, u područjima s nepovoljnim geološko-hidrološkim uvjetima.

Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine i imaju osnovnu - primarnu namjenu, a mirnodopska namjena sekundarnu, u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili smjernicama dokumenata prostornog uređenja. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta, utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave.

C.4.5. TABLIČNI ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I/ILI OSJETLJIVA PODRUČJA I CJELINE

(prirodne vrijednosti, krajobraz, zaštićena graditeljska baština, potencijalno vodozaštitno područje12) Red-ni broj Naziv Plana

PPPPO ČRNKOVEC - ZRAČNA LUKA ZAGREB

Oznaka

Ukupno ( ha )

Postotak od površine obuhvata

Plana

ha/stan (procjena 2015.) 13

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1.

Evidentirane prirodne vrijednosti i krajobraz ukupno: - Značajni krajobraz - Park šuma - Ostale evidentirane prirodne vrijednosti - Osobito vrijedan predjel - kultivirani

krajobraz

ZK PŠ

KK

5.100,41

2.415,76

2,24 0,17

2.682,24

62,61

29,65

0,03 0,002 32,93

0,56

0,26

0,0002 -

0,29

2.2.

Zaštićena graditeljska baština14 ukupno: - Arheološko područje Andautonija

(šira zona zaštite) - Arheološko područje Želin

(šira zona zaštite)

1.726,93

1.709,61

17,32

21,20

20,99

0,21

0,19

0,19

0,002

2.2.

Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec ukupno: - Uža zona zaštite - Šira zona zaštite

5.986,00

1.611,00 4.375,00

73,48

19,77 53,70

0,65

0,17 0,48

POVRŠINA OBUHVATA PLANA

ukupno:

8.146,00

100,00

0,89

12 Utvrđivanjem granica navedenih površina u prostornim planovima uređenja moguća su manja odstupanja od površina

navedenih u ovom Planu, koja proizlaze iz različitih mjerila prikaza ili izvora podataka. 13 Prognozirani broj stanovnika u obuhvatu Plana 2015. godine iznosi 9.250.

14 u ukupnu površinu zaštićene graditeljske baštine nisu uračunate površine graditeljskih cjelina naselja (zone zaštite A, B, C i zone ekspozicije), koje se određuju i iskazuju prostornim planovima uređenja na kartografskim prikazima građevinskih područja, u mjerilu 1:5000;



C.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Razvoj infrastrukturnih sustava na razmatranom području prikazan je na kartografskim prikazima 1. i 2. ovog Plana u mjerilu 1:25.000, kao i na odgovarajućim kartogramima. Trase infrastrukturnih sustava i lokacije njihovih građevina ucrtane u kartografskim prikazima ovog Plana treba detaljnije odrediti kroz prostorne planove užeg područja. Pritom su dopuštene manje prostorne prilagodbe koje ne odstupaju od koncepcije rješenja, a koje proizlaze iz različitih mjerila prikaza ili izvora podataka, no takve je prilagodbe potrebno argumentirati i usuglasiti s nadležnim tijelima. Na kartografskom prikazu 1: „Korištenje i namjena prostora“ prikazani su: 1. Prometni sustav

Cestovni promet Željeznički promet Zračni promet i Riječni promet.

Na kartografskom prikazu 2: „Infrastrukturni sustavi“ prikazani su: 2. Sustav telekomunikacija i pošta

Javne telekomunikacije Pošta

3. Energetski sustav

Proizvodnja i cijevni transport nafte i plina Elektroenergetika

4. Vodnogospodarski sustav

Korištenje voda Odvodnja otpadnih voda Uređenje vodotoka i voda Melioracijska odvodnja.

C.5.1. PROMETNI SUSTAV

Prednost prostora predmetnog područja Plana je prometni i geostrateški položaj te blizina Grada Zagreba, metropole nacionalnog i europskog značaja. Zagreb je središte Županije, te složeno i najvažnije prometno čvorište u zemlji, odakle se radijalno pružaju glavni prometni pravci Republike Hrvatske.

C.5.1.1. CESTOVNI PROMET Ovim Planom obuhvaćen je cestovni promet postojeće i planirane mreže javnih cesta (autoceste, državne, županijske i lokalne ceste). Razvoj cestovne mreže obuhvaća planiranje i izgradnja novih cesta te redovito održavanje i podizanje razine prometne i tehničke kvalitete već izgrađene mreže cesta. Ovaj Plan sadrži postojeće i planirane koridore cesta, te predloženi koridor ceste u istraživanju za koju je potrebno izvršiti dodatna stručno planerska istraživanja. U kartografskom prikazu 1. „Korištenje i namjena prostora“ prikazana je postojeća kategorizacija cesta temeljem važeće Odluke o razvrstavanju javnih cesta, kao i predložena kategorizacija postojećih i planiranih cesta. U odnosu na predloženu kategorizaciju mreže javnih cesta, moguće su promjene u funkcionalnom smislu (promjena kategorije) na temelju Odluke nadležnog ministarstva, a bez posebnih izmjena i dopuna Plana. Na postojećim javnim cestama moguća je rekonstrukcija kritičnih dionica i izgradnja mostova gdje cesta prelazi preko vodotoka. Na trasama planiranih prometnica u dijelovima koji prelaze preko vodotoka planira se izgradnja mostova.



Autocesta Sukladno Prostorno-prometnoj studiji cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba (IGH, svibanj 2009.), na predmetnom području planira se na postojećoj autocesti A3 (obilaznice Zagreba) interpolacija novog čvora u dvije razine Ščitarjevo. Za planirani čvor Ščitarjevo, smješten u blizini naselja Drenje Ščitarjevsko, predviđena je izgradnja županijske ceste za povezivanje prometa sa autoceste A3 i lokalne prometne mreže na području Grada Velika Gorica. Sukladno Zakonu o cestama, potrebno je osigurati zaštitni pojas autoceste koji se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa autoceste, a iznosi minimalno 40 m sa svake strane. Državne ceste Na predmetnom području planira se izgradnja Istočne obilaznice Velike Gorice sa spojem na državnu cestu D 408. Navedena trasa prometnice preko Domovinskog mosta i čvora Kosnica povezuje Grad Zagreb, Grad Veliku Goricu i Zračnu luku Zagreb, te se preko postojećeg čvora Velika Gorica jug priključuje na planiranu autocestu A11 Zagreb - Sisak. Trasa prometnice podijeljena je u dvije faze za koje su ishođene građevinske dozvole. Dio I. faze trase obilaznice, od čvora Velika Gorica jug do D 30, je izgrađen u duljini 1,2 km. Za preostali dio I. faze u duljini 2,7 km, od D 30 preko spojne ceste do D 408, radovi na izgradnji su u tijeku. Za II. fazu Istočne obilaznice, koja se nastavlja na I. fazu, izrađen je Glavni projekt Obilaznica Velike Gorice na D-31 sa spojnom cestom na D-408 faza - faza II (P. B. Palmotićeva 45, 2008.). Navedena dionica obuhvaća trasu od spojne ceste do D 408 do spoja na postojeći čvor Kosnica na autocesti A3, ukupne duljine cca. 5,3 km. Izgradnjom II. faze obilaznice Velike Gorice i spajanjem na čvor Kosnica, omogućit će se kvalitetno prometno rješenje za potrebe odvijanja tranzitnog i dnevnog lokalnog prometa, odnosno rasterećenje cestovnog prometa na postojećoj državnoj cesti D 30. Istočna obilaznica planirana je kao državna cesta, uz tehničke elemente određene za zadanu računsku brzinu vrač=80 km/h, dok je širina kolnika određena za računsku brzinu vrač = 100 km/h. Ukupna širina poprečnog profila Istočne obilaznice Velike Gorice za računsku brzinu v=100 km/h iznosi 28,0 m, a na dijelu smještaja šinskog vozila unutar trupa prometnice ukupna širina iznosi 33,5 m. Projektirana prometnica ima dva odvojena kolnika sa po dvije prometne trake u svakom smjeru širine 2 x 3,5 m, razdjelnog pojasa te pješačke i biciklističke staze planirane samo zapadnom stranom ceste. Na spojnoj cesti do D408, pješačke i biciklističke staze predviđene su sa obje strane ceste. Projektnom dokumentacijom, trasa Istočne obilaznice presijeca postojeću uzletno - sletnu stazu koja se koristi za potrebe MORH-a, kao križanje u razini odgovarajuće označeno s mogućnosti zatvaranja prometa putem rampi za vrijeme prelaska aviona na uzletno - sletnoj stazi. Predviđeni su spojevi na postojeću ŽC-3068 u blizini naselja Rakarje kao četverokrako križanje u razini, T-križanje sa ŽC-3068 u blizini naselja Kobilić, četverokrako križanje za naselja Bapča i Črnkovec, denivelirano križanje za naselje Selnica Ščitarjevska, te spoj na novi terminal Zračne luke Zagreb i naselje Ščitarjevo kao puno četverokrako križanje u razini. Također je planiran prostor za smještaj šinskog vozila, zapadnom stranom Istočne obilaznice izvan poprečnog profila ceste, osim na dijelu od čvora Kosnica do skretanja za Zračnu luku Zagreb gdje je u pojasu između dva kolnika. Planirana je i rekonstrukcija križanja prometnica D30 i D408, čime bi se tranzitni promet usmjerio na novoizgrađenu Istočnu obilaznicu i spojnu cestu na D408. Na svim lokacijama križanja, te na prolasku kroz naselje, predviđeni su zidovi zaštite od buke. Obzirom na uvjete zaštite podzemnih voda, prometnica je projektirana sa zatvorenim sustavom odvodnje putem oborinske kanalizacije i separatora za tretman oborinskih voda. Sva oborinska onečišćena voda se odvodi na objekte za predtretman onečišćenih oborinskih voda u separatore - taložnike, te se nakon tretiranja ispušta u novoprojektirane otvorene lateralne kanale, a potom u prirodne recipijente potoke Kosnica i Selnica. U sklopu svih objekata za predtretman (separatore - taložnike) predviđeni su dodatni retencijski prostori za prihvat mineralnih ulja kod akcidentnih situacija. Uloga separatora - taložnika je izdvajanje lakih mineralnih ulja i omogućavanje taloženja preostalih organskih i anorganskih taloživih tvari. Ukupno je projektirano 5 lokacija objekata za predtretman i ispuštanje predtretiranih oborinskih voda. Na dvije lokacije predviđena je izgradnja i kišnih preljeva. Trasa Istočne obilaznice djelomično prolazi područjem III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza.



Slika 184: Trasa Istočne obilaznice Velike Gorice Izvor: Obilaznica Velike Gorice na D-31 sa spojnom cestom na D-408 - faza II, Glavni projekt (Projektni biro Palmotićeva 45, 2008.) Sjevernim dijelom grada Velike Gorice, neposredno uz rub granice obuhvata Plana, planirana je državna cesta u istraživanju koja povezuje planiranu Istočnu obilaznicu Velike Gorice i postojeću državnu cestu D408. Sukladno Zakonu o cestama, potrebno je osigurati zaštitni pojas državne ceste koji se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa državne ceste, a iznosi minimalno 25 m sa svake strane. Županijske ceste Neposredno uz savski nasip planirana je županijska cesta koja većim dijelom prolazi trasom postojeće nerazvrstane ceste, a povezuje Grad Zagreb, Grad Veliku Goricu i nastavno, preko Općine Orle, Sisačko-moslavačku županiju. Na dijelu uz Domovinski most, planirana je županijska cesta odnosno priključak na Istočnu obilaznicu Velike Gorice. Preko planirane HE Drenje predviđen je armiranobetonski most preko kojeg se planira županijska cesta, koja preko Save povezuje Grad Veliku Goricu, Općinu Rugvica i Grad Zagreb. Na području naselja Drenje Ščitarjevsko i Ščitarjevo za navedenu prometnicu planirana je obilaznica sa priključkom na postojeću županijsku cestu Ž 3068. Za planirani čvor Ščitarjevo predviđena je izgradnja županijske ceste za povezivanje prometa sa autoceste A3 i lokalne prometne mreže na području Grada Velika Gorica. Uz zapadnu granicu obuhvata Plana planirana je županijska cesta koja povezuje planiranu županijsku cestu uz savski nasip, te preko čvora Mičevec na autocesti A3 (obilaznice Zagreba), postojeću državnu cestu D30 Zagreb-Sisak.



Lokalne ceste Lokalne ceste imaju ulogu povezivanja naselja na području grada ili općine. Ovim Planom predviđa se izgradnja lokalne ceste po trasi postojeće nerazvrstane ceste, a koja povezuje naselje Strmec Bukevski i Sop Bukevski. Također se na području naselja Mičevec planiraju lokalne ceste u cilju rasterećenja prometa iz središnjeg dijela naselja te povezivanja cestovnog prometa sa planiranom županijskom cestom smještenom uz savski nasip. Unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb, koji obuhvaća postojeća naselja Mala Kosnica i Petina, utvrđuje se režim sanacije postojećih naselja do preseljenja. U fazi nakon preseljenja postojećih naselja Mala Kosnica i Petina, predviđa se ukidanje dijela trase postojeće lokalne ceste L 31154 na dijelu Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb. Da bi se ostvario prometni kontinuitet navedene lokalne ceste, planiran je priključak na Istočnu obilaznicu Velike Gorice, na dijelu trase između Domovinskog mosta i čvora Kosnica. C.5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET Na postojećoj željezničkoj pruzi od značaja za međunarodni promet M407 (MG 1.1) Sava odvojnica (rasputnica) – Velika Gorica planirana je, uz postojeći kolosijek, dogradnja drugog kolosijeka u duljini 6,3 km. Trasa navedene željezničke pruge prolazi područjem III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Velika Gorica. Prigradski putnički promet ima velike prednosti zbog brzine prijevoza i kapaciteta, a posebno je povoljan s ekološkog aspekta u usporedbi s cestovnim prijevozom osobnim motornim vozilima. Prijevoz željeznicom povoljan je u jednakoj mjeri za stanovnike Županije kao i za sam Zagreb koji je već danas pred zagušenjem uličnog prometa. Na području Grada Velika Gorica za potrebe prigradskog putničkog prometa, planirana je dvokolosiječna željeznička pruga od značaja za lokalni promet Zagreb GK - Radnička cesta - Domovinski most - odvojak prema Zračnoj luci Pleso - Velika Gorica (obilazak s istočne strane) - Donja Lomnica te spojem na postojeću željezničku prugu Zagreb GK - Sisak - Novska. Pruga je smještena u zajedničkom koridoru Istočne obilaznice Velike Gorice. Predmetna trasa pruge od značaja za lokalni promet djelomično prolazi područjem III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza. C.5.1.3. ZRAČNI PROMET Prostornim planom Zagrebačke županije određen je Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, unutar kojeg se mogu planirati svi sadržaji u funkciji odvijanja zračnog prometa, uključujući i drugu uzletno-sletnu stazu. Sukladno odredbama Prostornog plana Županije, ovaj Plan je detaljnije razradio i odredio točan obuhvat mogućeg proširenja i rekonstrukcije zračne luke. U grafičkom dijelu Plana, na karti 1. „Korištenje i namjena prostora“, obuhvat proširenja Zračne luke Zagreb označen je kao Površina infrastrukturnih sustava, IS1 – Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, ukupne površine cca 850 ha. Ovaj prostor obuhvaća površinu sjeverno od grada Velike Gorice, koji omeđuju zagrebačka obilaznica na sjeverozapadu, međunarodna željeznička pruga na zapadu i istočna obilaznica Velike Gorice na istoku. Iz površine su izuzeti: Kontaktno područje uz Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb (naselja Selnica Ščitarjevska i Bapče, jugoistočno od pristupne prometnice novom putničkom terminalu), građevinsko područje naselja Velika Mlaka te površina posebne namjene koja se ovim Planom razgraničuje od Površine za razvoj Zračne luke Zagreb. Površina i oblik Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb, kao i predloženo rješenje njegova razgraničenja sa prostorom posebne namjene u ovom Planu, rezultat su rješenja preuzetih iz Razvojnog plana Zračne luke Zagreb (Project: airport GmbH, Stuttgart, 2009.). Rješenja su izmijenjena u odnosu na Razvojni plan u dijelu koji se odnosi na planiranje druge uzletno-sletne staze. Kao što je navedeno u IV. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Zagrebačke županije, svim varijantnim rješenjima za smještaj druge uzletno-sletne staze koja su razmatrana razvojnim planovima Zračne luke Zagreb (Master plan ZLZ, 1997., Razvojni plan ZLZ, 2009.), ali i drugim prostorno prometnim studijama koje su preuzele ova rješenja, zajedničko je „da druga USS zahvaća prostor potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec, odnosno ulazi u prostor prepoznat u Zagrebačkoj županiji kao „prostor izuzetne vrijednosti za Županiju i Grad Zagreb, ali i prostor s najviše potencijalnih konflikata između postojećih i planiranih sadržaja te interesnih zahvata“ (postojeće i planirano vodocrpilište, mreža postojećih naselja, blizina urbanog središta Velike Gorice, blizina arheološkog nalazišta Andautonija, zaštićenih prirodnih vrijednosti i dr.).“ Prostorni plan Županije, nadalje, navodi: „Stoga je najnovijim analizama utvrđeno da eventualni položaj druge uzletno-sletne staze unutar navedenog prostora potencijalnog vodocrpilišta Črnkovec nije prihvatljiv - kako zbog prostorno planskih i ekoloških ograničenja, tako i zbog ekonomskog aspekta ovakvog projekta. Također, novijim istraživanjima Zračne luke Zagreb utvrđeno je da postojeća uzletno-sletna staza može zadovoljiti potrebe zračnog prometa u duljem



vremenskom razdoblju, ali je zbog sigurnosti i kontinuiteta odvijanja zračnog prometa potrebno osigurati prostor za gradnju druge paralelne staze za vožnju, koja će imati sve fizičke karakteristike uzletno-sletne staze, te će se koristiti kao alternativna uzletno-sletna staza u slučaju zatvaranja glavne uzletno-sletne staze. Razvojnim je planovima Zračne luke Zagreb predložen položaj druge paralelne staze za vožnju, koja će imati sve fizičke karakteristike uzletno-sletne staze, sjeverozapadno od postojeće uzletno-sletne staze. Ovim se Planom također omogućuje izgradnja druge paralelne staze za vožnju koja će imati sve fizičke karakteristike uzletno-sletne staze, na navedenoj lokaciji, unutar označenog Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb. Točan položaj druge paralelne staze za vožnju sa fizičkim karakteristikama uzletno-sletne staze odredit će se Prostornim planom uređenja Grada Velike Gorice i Prostornim planom područja posebnih obilježja „Črnkovec - Zračna luka Zagreb“.“ Na kartografskom prikazu 1. ovog Plana: „Korištenje i namjena prostora“, unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb utvrđen je:

položaj postojeće uzletno-sletne staze, položaj planirane staze za vožnju s fizičkim karakteristikama uzletno-sletne staze, načelni položaj staza za vožnju za njihovo povezivanje.

Planirana staza za vožnju položena je sjeverozapadno od postojeće uzletno-sletne staze, paralelno s postojećom stazom. Planirana je kao alternativna uzletno-sletna staza, koja će se koristiti u slučaju zatvaranja glavne uzletno-sletne staze i koja će imati sve karakteristike uzletno-sletne staze. Prema podacima Zračne luke Zagreb, ova će se staza koristiti samo povremeno (u slučaju obimnih radova na rekonstrukciji glavne uzletno-sletne staze te u izvanrednim slučajevima zatvaranja zbog nezgode/nesreće zrakoplova) i privremeno (za radove oko 60 dana, a u slučaju nezgode/nesreće, nekoliko dana).

Unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb osigurani su prostorni uvjeti za smještaj i ostalih sadržaja potrebnih za organizaciju civilnog i vojnog zračnog prometa kao i njihovih pratećih sadržaja, kao što su: lokacija za helidrom, platforme za parkiranje zrakoplova, staze za vožnju, staze za međusobno povezivanje izdvojenih dijelova područja posebne namjene, benzinska postaja, izolirani položaj za parkiranje zrakoplova, spremište za sumnjivu prtljagu, prostor za odlaganje snijega, terminal poslovne avijacije, vladin hangar, objekti za teret, objekti za zračnu poštu, objekti za hitan teret, objekti uprave i administracije zračne luke, atc toranj, zgrade vatrogastva i spašavanja, objekti cateringa, objekti zemaljske službe, objekti za održavanje zrakoplova, zona komercijalnog razvoja (aerodromski hotel, poslovni centri i sl.) i dr. Vrsta, broj i položaj navedenih sadržaja odredit će se detaljnijim dokumentima prostornog uređenja, odnosno projektnom dokumentacijom sukladno zakonskim odredbama. Razvojni plan Zračne luke Zagreb dao je nacrt razvoja Zračne luke u narednim desetljećima, koji je predviđen po fazama do 2030. godine i kasnije. Plan je dao okvir za budući razvoj zračne luke koji se temelji na procjenama porasta prometa. Prometnim predviđanjima do 2030. godine očekuje se cca 6,5 MPG (milijuna putnika godišnje). Razvojnim se planom Zračne luke Zagreb predviđa njezin razvoj u nekoliko faza koje se, ovisno o izmjenama i dopunama planiranih rješenja, također mijenjaju i dopunjuju. No svim je fazama zajedničko, a i ovim se Planom također naglašava, važnost realizacije prve (inicijalne) faze u razvoju Zračne luke Zagreb. Riječ je izgradnji zgrade novog putničkog terminala, čime će započeti realizacija cjelovitog rješenja proširenja i modernizacije glavne zračne luke u Državi. Pristup novom kompleksu Zračne luke Zagreb, odnosno novom putničkom terminalu, bit će ostvaren sa sjeverne strane pristupnom cestom i željeznicom, tj. odvojkom sa Istočne obilaznice Velike Gorice. Uz novi putnički terminal mogu se planirati i objekti za parkiranje, autobusne postaje, taxi stajalište i dr. Razvojni plan Zračne luke Zagreb, u odnosu na posebnu namjenu, predložio je dvije opcije razvoja Zračne luke Zagreb:

1. zajedničko korištenje zračne luke u civilne i vojne svrhe (izuzevši vojne zone), 2. civilna zračna luka (vojne zone dostupne za konačni razvoj Zračne luke Zagreb).

Ovim Planom predviđa se razvoj zračne luke prema prvoj opciji, odnosno zajedničko korištenje zračne luke u civilne i vojne svrhe. Istočno od postojeće uzletno-sletne staze označen je prostor isključivo posebne namjene koji je izuzet iz Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb. Sjeverni dio površine posebne namjene, kao i dva manja izdvojena područja posebne namjene, na kartografskim prikazima označena su posebnom oznakom N1*- vojni kompleks s mogućnošću prenamjene. Odredbama za provođenje utvrđena je iznimna mogućnost prenamjene ovih zona ili njihovih dijelova za razvoj civilnog kompleksa, u slučaju izvanrednog porasta obujma civilnog zračnog prometa i potrebe nužnog prostornog širenja sadržaja Zračne luke Zagreb, na osnovi ugovora koji će sklopiti nadležno Ministarstvo i Zračna luka Zagreb, a bez prethodne izmjene i dopune ovog Plana. Također, zajedničkim zaključkom nadležnih institucija je utvrđeno da će Zračna luka Zagreb, u slučaju prenamjene cijele zone C (jedne od gore navedenih zona označenih oznakom N1*, namijenjene smještaju dežurnih vojnih zrakoplova), osigurati zamjenski prostor za potrebe smještaja građevina i instalacija navedene namjene. Nakon točnog utvrđivanja lokacije i veličine potrebnog prostora isti bi se, kroz izmjene i dopune dokumenata prostornog uređenja, prikazao i u grafičkim prikazima kao područje posebne namjene N1.



Unutar obuhvata Plana planirane su dvije lokacije helidroma za slijetanje i uzlijetanje helikoptera i to unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb te na području Posebne namjene. Posebna ograničenja u korištenju u odnosu na Zračnu luku Zagreb navedena su u poglavlju C.4.3. ovog Plana, a odnose se na: Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, Kontaktno područje uz prostor za razvoj Zračne luke Zagreb, kontrolirani zračni prostor (CTR) Zračne luke Zagreb, površine ograničenja prepreka Zračne luke Zagreb i granice rasprostiranja buke oko uzletno-sletne staze. U ovom su poglavlju navedena i posebna ograničenja vezana uz zaštitne i sigurnosne zone vojnih objekata. C.5.1.4. RIJEČNI PROMET Sukladno Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske, na rijeci Savi nizvodno od Rugvice predviđeno je uređenje državnog plovnog puta II. klase, te riječne luke i pristaništa od županijskog značaja. Planirana luka Rugvica smještena je na lijevoj obali rijeke Save u zoni Okunščak, neposredno uz naselje Rugvica. Za realizaciju plovnog puta potrebno je dograditi obaloutvrde, utvrditi gabarite plovnog puta, te povećati promjere krivina (presijecanje meandra).

C.5.2. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA

C.5.2.1. JAVNE TELEKOMUNIKACIJE Sustavi javnih telekomunikacija u nepokretnoj mreži Dobra uspostava telekomunikacijskih usluga podiže kvalitetu života stanovništva te osigurava uvjete za očuvanje naseljenosti ruralnih i zemljopisno izdvojenih i izoliranijih područja, a u globalnim razmjerima pokazatelj je razvitka države. Veći građevni objekti u koje se smještaju uređaji za komutaciju i uređaji za prijenos podataka, a povezani su mrežom spojnih veza preko prijenosnih medija, već su izgrađeni i u sustavima nepokretnih telekomunikacija, te ne predstavljaju izvor štetnih zračenja niti narušavaju prostorni identitet. Prostorni zahtjevi nepokretne telekomunikacijske mreže mogu se podijeliti u dva glavna područja: građevni objekti i trase elektroničkih komunikacijskih vodova. Za sve postojeće i planirane građevne objekte potrebno je osigurati na brz i jednostavan način priključenje na javnu komunikacijsku mrežu u skladu s važećim zakonima i pravilnicima. Izgradnju nove komunikacijske mreže u gradovima i drugim naseljenim mjestima planirati polaganjem podzemnih kabela. Za sve planirane građevine potrebno je predvidjeti izgradnju kabelske kanalizacije do najbliže priključne točke na postojeću javnu komunikacijsku mrežu. U svrhu izgradnje prijenosnih uređaja Planom se osiguravaju koridori za izgradnju i rekonstrukciju telekomunikacijske infrastrukture za međunarodne, magistralne i korisničke veze u pravilu unutar zajedničkog infrastrukturnog koridora prometne i druge infrastrukture. Trase za postavljanje podzemnih kabela vezane su uglavnom uz cestovnu mrežu, a planira se izgradnja potpune DTK infrastrukture u koridorima javnih površina širine 1,0 metar s obje strane prometnica. Podzemni se kabeli najčešće postavljaju u kabelsku kanalizaciju koja je podijeljena na standardnu transportnu kanalizaciju (TTK) i distributivnu (DTK) koja služi za realizaciju pristupne mreže. Postojeći TK kapaciteti planiraju se izmjestiti u novoizgrađenu DTK infrastrukturu. U planu je realizacija trase svjetlovodnih kabela uz postojeću autocestu A 3 (obilaznica Zagreba) do 2015. godine. Unutar obuhvata Plana planira se izgradnja tri UPS-a (Udaljenih pretplatničkih stupnjeva) u blizini naselja Rakarje, Bapča i Črnkovec. Sustavi javnih telekomunikacija u pokretnoj mreži Elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema u pokretnim mrežama najbrže se razvija od svih telekomunikacijskih sustava. Prema načinu postavljanja dijeli se na: elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim antenskim stupovima, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski

prihvat). Planira se povećanje broja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme u pokretnim mrežama postavljanjem antenskih prihvata na postojećim građevinama i izgradnjom samostojećih antenskih stupova koji će omogućiti kvalitetnije pokrivanje signalom cjelokupnog područja Županije od strane svih operatora.



Sukladno Prostornom planu Zagrebačke županije, na predmetnom području planira se deset zona za smještaj antenskih stupova. Grafički prikaz elektroničkih komunikacijskih zona za smještaj planiranih samostojećih antenskih stupova (kao i postojećih samostojećih antenskih stupova), izrađen je na temelju stručne podloge „Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2011. godine“, izrađene od Udruge pokretnih komunikacija Hrvatske (UPKH) i potvrđene od Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Sastavni dio stručne podloge su i koordinate planiranih antenskih stupova (Gauss-Krueger, 5. zona), koje se navode u tabelarnom i grafičkom prikazu:

KOORDINATE SREDIŠTA PLANIRANIH ELEKTRONIČKIH KOMUNIKACIJSKIH ZONA (SREDIŠTA KRUŽNICA) I DULJINE RADIJUSA NA

PODRUČJU OBUHVATA PLANA: Redni broj

X Y RADIJUS Lokacija na području Grada/Općine

82. 5589400 5072600 1500 Rugvica

136. 5590915 5067629 1500 Velika Gorica

137. 5585818 5065767 1000 Velika Gorica

141. 5588013 5062803 500 Velika Gorica

148. 5590299 5063305 500 Velika Gorica

150. 5585675 5062555 1000 Velika Gorica

157. 5585923 5067419 1500 Velika Gorica

163. 5587500 5065100 1000 Velika Gorica

164. 5587100 5070200 1500 Velika Gorica

165. 5584900 5063400 1000 Velika Gorica

Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, preuzeto iz: „Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2011. godine“, UPKH 2008.

Slika 185 : Prikaz planiranih zona za smještaj samostojećih antenskih stupova u obuhvatu Plana Izvor: Prostorni plan Zagrebačke županije, preuzeto iz: „Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture za razdoblje od 2008. do 2011. godine“, UPKH 2008.; Obrada - Zavod za prostorno uređenje, 2011. U kartografskom prikazu 2. „Infrastrukturni sustavi", uz lokacije postojećih samostojećih antenskih stupova, koji se detaljnije obrađuju u poglavlju A. Polazišta za izradu prostornog plana, određene su elektroničke komunikacijske zone za planiranje samostojećih antenskih stupova u promjeru od 1000 m do 3000 m, unutar kojih je moguće odrediti lokacije za samostojeće antenske stupove prema uvjetima iz ovog Plana.



Sustavi radiokomunikacija Radio i TV sustav veza služe isključivo za prijenos i distribuciju radio i televizijskog programa zračnim putem u obliku elektromagnetskih valova. Ostvaruju se pomoću mreže odašiljača, pretvarača i prijamnika. Sjevernim dijelom područja obuhvata Plana planiran je radijski koridor Zagreb Žitnjak - Moslavačka gora za prijenos i distribuciju radio i TV signala:

Polazišni objekt


Odredišni objekt


Zagreb Žitnjak

5580883 5072355 110 Moslavačka gora

5637158 5053707 485

Izvor: Odašiljači i veze d.o.o., 2009. i 2011. godine. U prostoru radijskog koridora ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove građevine niti postavljati elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema ili postrojenja koja bi svojim radom ili smještajem mogla umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja ili stvarati smetnje radiofrekvencijskog spektra. Detaljne uvjete korištenja unutar i u blizini radijskih koridora potrebno je utvrditi u prostornim planovima uređenja. C.5.2.2. POŠTA Sustavi poštanskog prometa Na području obuhvata Plana ne planira se izgradnja novih poštanskih ureda.

C.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

C.5.3.1. ZAŠTITA VODA I VODNOG OKOLIŠA

Zaštita voda i vodnog okoliša od onečišćenja provodi se radi očuvanja života i zdravlja ljudi, zaštite vodnih ekosustava i drugih o vodi ovisnih ekosustava, zaštite prirode te smanjenja i sprječavanja daljnjeg pogoršanja stanja voda, zaštite i unapređenja stanja površinskih i podzemnih voda, uspostave prijašnjeg stanja gdje je ono bilo povoljnije od sadašnjeg te omogućavanja neškodljivog i nesmetanog korištenja voda za različite namjene. Zakonom o vodama ("Narodne novine" broj 153/09) utvrđeno je da područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost (zone sanitarne zaštite). Sukladno uvjetima korištenja i zaštite voda i vodnog okoliša, kao jedna od najvažnijih mjera zaštite, ovim Planom se utvrđuje obaveza izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za sva naselja unutar prostora Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec (Uža i Šira zona zaštite). Teritorij Zagrebačke županije u cijelosti pripada vodnom području rijeke Dunav. Temeljem Odluke o određivanju osjetljivih područja ("Narodne novine" broj 81/10), vodno područje rijeke Dunav definirano je kao sliv osjetljivog područja. Prema Zakonu o vodama, osjetljiva područja su područja na kojima je zbog postizanja ciljeva kakvoće voda potrebno provesti višu razinu ili viši stupanj pročišćavanja komunalnih otpadnih voda u odnosu na propisane granične vrijednosti emisija otpadnih voda. Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda ("Narodne novine" broj 87/10), komunalne otpadne vode prije ispuštanja u vode u osjetljivom području, pročišćavaju se trećim (III) stupnjem pročišćavanja za ispuštanja iz aglomeracije s opterećenjem većim od 10.000 ES. Prema istom Pravilniku, treći (III) stupanj pročišćavanja je obrada komunalnih otpadnih voda postupkom kojim se uz drugi (II) stupanj pročišćavanja još dodatno uklanja fosfor za 80% i/ili dušik za 70-80%. Ispuštanje, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Daljnji razvitak sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na predmetnom području Plana zasniva se na njegovu proširenju na šire gravitirajuće prostore koji nemaju riješenu odvodnju, priključenju novih korisnika na tim područjima kao i priključenju novih korisnika na postojeći sustav. Prioritet zaštite voda i vodnog okoliša je proširenje postojećeg sustava odvodnje na području naselja koja se nalaze ili gravitiraju postojećim i planiranim vodocrpilištima, odnosno na području Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec. U skladu s navedenim, planira se rješavanje odvodnje s vodozaštitnog područja kroz projekte koje se pripremaju za sufinanciranje iz fondova EU. Nova proširenja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, koncepcijski su određena osnivanjem podsustava koji će imati svoje posebne uređaje za pročišćavanje.



Predmetno područje Plana podijeljeno je na više sustava odvodnje sa zasebnim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda:

sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda "Velika Gorica" središnji i sjeverni prisavski prostor (grad Velika Gorica, Velika Mlaka, Mičevec, Velika Kosnica,

Mala Kosnica, Petina, Selnica Ščitarjevska, Bapča, Črnkovec, Lekneno, Trnje, Ščitarjevo, Novaki Ščitarjevski, Obrezina i Sasina, smješteni na području Grada Velika Gorica),

sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda "Kuče"

južni i jugoistočni prostor - Donje Turopolje (naselja Lazina Čička, Ribnica, Novo Čiče i Jagodno, smješteni na području Grada Velika Gorica),

Studijom zaštite voda Zagrebačke županije (Hidroprojekt - Consult, Zagreb, 2004.) razmatrana su varijantna rješenja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda "Veleševec", za naselja smještena na istočnom dijelu unutar obuhvata Plana (naselja Čret Posavski, Bukevje, Obed, Sop Bukevski, Zablatje Posavsko i Strmec Bukevski na području Grada Velika Gorica i Općine Orle). Naselje Strmec Bukevski nalazi se unutar područja Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec. Sustav odvodnje Općine Orle povezan je sa sustavom odvodnje dijela Grada Velike Gorice. Lokacija planiranog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smješten je izvan obuhvata Plana, u blizini naselja Veleševec na području Općine Orle, sa ispustom pročišćenih otpadnih voda u rijeku Savu. Za predmetno područje potrebno izraditi i usvojiti konačno koncepcijsko rješenje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, te izraditi potrebnu tehničku dokumentaciju.

Slika 186: Postojeći i planirani sustav odvodnje otpadnih voda Izvor: Idejni projekt - Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda Grada Velika Gorica, I etapa - Projekt razvoja kanalizacijskog sustava ("Hidroprojekt - Ing", 2010.), Studija zaštite voda Zagrebačke županije ("Hidroprojekt - Consult, 2004.), Obrada - Zavod za prostorno uređenje, 2011. Odluka o odvodnji otpadnih voda Za Grad Veliku Goricu, Općinu Orle te dio naselja Općina Kravarsko i Pokupsko donesena je Odluka o odvodnji otpadnih voda („Glasnik Zagrebačke županije“ broj 4/07). Pravne i fizičke osobe dužne su otpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda odnosno na drugi način sukladno Odluci o odvodnji otpadnih voda. Odlukom o odvodnji otpadnih voda uređuje se način odvodnje i lokacije ispuštanja otpadnih i oborinskih voda, obaveza priključenja na sustav javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda, uvjeti i način ispuštanja otpadnih i oborinskih voda na područjima na kojima nije izgrađen takav sustav, obaveza posebnog



odlaganja i odstranjivanja opasnih i drugih tvari, granične vrijednosti opasnih i drugih tvari koje se ispuštaju u sabirne jame te obaveza održavanja sustava javne odvodnje otpadnih i oborinskih voda. Otpadne vode, na području obuhvata gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, trebaju se ispuštati u sabirne jame. Nije dopuštena izgradnja septičkih jama, te ispuštanje pročišćenih otpadnih voda iz sustava interne odvodnje u prirodni prijemnik. Na području obuhvata gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode se trebaju ispuštati u sabirne jame u skladu s Odlukom. Sustavom javne odvodnje otpadnih voda, otpadne vode dovode se do uređaja za pročišćavanje, pročišćavaju se te ispuštaju u prirodni prijemnik. Ispuštanje oborinskih voda mora se vršiti putem odgovarajućih građevina u sustav javne odvodnje oborinskih voda. U slučaju da sustav javne odvodnje oborinskih voda nije izgrađen, oborinske vode trebaju se, nakon odgovarajuće predobrade, ispustiti u prirodni prijemnik ili melioracijski kanal. Uvjetno čiste oborinske vode s pješačkih, prometnih i dr. površina upuštaju se sustavom interne odvodnje oborinskih voda u sustav javne odvodnje oborinskih voda, odnosno prijemnik, putem slivnika s pjeskovitom, a s krovnih površina izravno u isti. Potencijalno onečišćene oborinske vode sa (manipulativnih, parkirališnih i prometnih površina, sa uzletno-sletne staze, stajanke željezničkih pruga) trebaju se prije upuštanja u sustav javne odvodnje oborinskih voda, odnosno najbliži prirodni prijemnik, prethodno pročistiti u odgovarajućim objektima za obradu istih (separatoru ulja sa taložnicom). Manipulativne, parkirališne i prometne površine potrebno je izvesti u vodonepropusnoj izvedbi. Nije dozvoljena izgradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda. Na osnovu planiranih opterećenja, potrebno je utvrditi da oborinske vode koje se ispuštaju u otvorene iii djelomično zacjevljene cestovne jarke, melioracijske kanale i lokalne prijemnike, neće štetno djelovati na vodni okoliš. Dokumentacija za izgradnju ispusne građevine u melioracijske kanale ili lokalne prijemnike treba sadržavati detalje rješenja i tehnologiju izvođenja. U sustav interne odvodnje oborinskih voda ne smiju se upuštati otpadne vode, a u sustav interne odvodnje otpadnih voda ne smiju se upuštati oborinske vode. Cjelokupni sustav odvodnje voda mora zadovoljavati uvjete vodonepropusnosti, te odrediti način ispitivanja vodonepropusnosti. Pri izvođenju radova u zoni podzemnih voda, potrebno je predvidjeti mjere zaštite istih od onečišćenja, te uporabu materijala koji ne utječu na kakvoću podzemnih voda te mjere zaštite predmetnih građevina od negativnih utjecaja podzemnih voda. Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda "Velika Gorica" Za područje Grada Velike Gorice usvojen je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda kod kojeg se zasebnom kanalskom mrežom sakupljaju i odvode oborinske vode, a zasebnom kanalskom mrežom otpadne vode (sanitarne, tehnološke i ostale otpadne vode). Idejnim projektom - Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda Grada Velika Gorica, I etapa - Projekt razvoja kanalizacijskog sustava ("Hidroprojekt - Ing", 2010.), definiran je plan dugoročnog razvoja sustava, temeljem prethodno provedenih istražnih radova: mjerenje protoke otpadne vode, mjerenje kakvoće otpadne vode, video snimanje unutrašnjosti glavnih kanalizacijskih kolektora, te ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacije. Provedbom navedenog projekta biti će postignuti slijedeći ciljevi:

poboljšanje razine pročišćavanja otpadnih voda izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

povećanje stope priključenosti sa 75% na 93% u cijeloj aglomeraciji, poboljšanje kakvoće nizvodnih voda (rijeka Sava), te kakvoće voda u Crnomorskom slivu, zaštita postojećih i planiranih vodocrpilišta.

Koncepcija dugoročnog razvoja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda "Velika Gorica" može se definirati kroz tri glavna segmenta, međusobno tehnički i tehnološki usko povezana: Pročišćavanje otpadnih voda Provedenim obradama pokazano je da je tehnički i financijski povoljnije otpadne vode pročišćavati na vlastitom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda nego li ih transportirati i pročišćavati na zagrebačkom uređaju za pročišćavanje. U tom smislu je, zbog starosti i općenito loše situacije objekata i opreme postojećeg uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Velikoj Gorici, potrebna izgradnja praktički novog



uređaja za pročišćavanje otpadnih voda većeg kapaciteta, s ispuštanjem pročišćenih otpadnih voda u rijeku Savu. Rasterećenje oborinskih voda naselja Odra, Hrašće, Mala Mlaka i Veliko Polje Na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Velike Gorice priključena su i naselja Odra, Hrašće, Mala Mlaka i Veliko Polje, koja administrativno pripadaju Gradu Zagrebu. Postojeće kanalizacijske mreže u ovim naseljima dijelom su izgrađene, a praktički funkcioniraju u mješovitom načinu odvodnje. Ovo ima za posljedicu da u razdoblju kiša nerasterećene mješovite vode značajno opterećuju kanalizacijsku mrežu Velike Gorice, sve do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Posebno je kritična situacija na transportnim crpnim stanicama CS Donja Lomnica te CS Jelačićeva, gdje prilikom oborina vrlo često dolazi do poplavljivanja odnosno izlaženja mješovitih otpadnih voda na površinu terena. Obzirom na nepostojanje prikladnijih prijamnika u neposrednoj blizini predmetnih naselja, predviđen je transport rasterećenih mješovitih voda i ispuštanje u rijeku Savu, kao jedino prihvatljivom prijamniku. Ovakvim rješenjem se ujedno otvara mogućnost prihvaćanja/odvodnje oborinskih voda naselja Donja Lomnica, Velika Mlaka i Mičevec odnosno pripadnih planiranih gospodarskih zona. U nabrojanim naseljima već danas su prisutne poteškoće vezane za odvodnju oborinskih voda, kod čega u njima sustav odvodnje oborinskih voda nije niti izgrađen, sve zbog nedostatka odgovarajućeg prijamnika. Predviđa se izgradnja kompleksa građevine glavnog oborinskog odnosno rasteretnog kolektora Hrašće - Mičevec s pripadnim crpnim stanicama. Ovaj kompleks obuhvaća kišni preljev na južnom kraju naselja Hrašće, sam rasteretni kolektor, ukupne duljine L = 3900 m podijeljenog u tri dionice (Hrašće - Donja Lomnica; Donja Lomnica - CS Hraško polje; te Velika Mlaka - CS Medvode), kao i crpne stanice Hraško polje i Medvode s pripadnim tlačnim cjevovodima. Na svim dionicama, glavni rasteretni kolektor ima ulogu transportno - retencijskog kanala, kako bi se smanjili potrebni kapaciteti crpljenja nizvodnih transportnih crpnih stanica kao i profili nizvodnih transportnih dionica kanala i tlačnih cjevovoda. Rekonstrukcija i dogradnja sustava prikupljanja i transporta otpadnih voda šireg područja Velike Gorice Konceptualno je moguće razlikovati zahvate na sanaciji/rekonstrukciji oštećenih i/ili vodopropusnih dionica postojećih kanala kao i rekonstrukcija hidraulički opterećenih dionica postojećih kanala, te izgradnju novih kanala. Isto se odnosi i na potrebne posebne građevine na sustavu, kao što su crpne stanice i pripadni tlačni cjevovodi. Područja na kojima su nužni navedeni zahvati su: uže područje grada Velike Gorice, područje Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, te naselja Velika Mlaka i Lukavec smještenim izvan obuhvata ovog Plana. Potreba za sanacijom/rekonstrukcijom oštećenih i/ili vodopropusnih dionica postojećih kanala, kao i rekonstrukcija hidraulički opterećenih dionica postojećih kanala, proizlazi iz rezultata prethodno provedenih istražnih radova (video snimanja kanalizacije i ispitivanja vodonepropusnosti), te rezultata provedenog hidrauličkog proračuna odnosno matematičkog modeliranja. Izgradnja novih kanala (uključujući izgradnju pratećih posebnih građevina) vezana je za sva naselja, kako u naseljima gdje danas već postoji izgrađena kanalska mreža, pa ju treba dograditi u novoformiranim dijelovima odnosno ulicama, tako i u naseljima u kojima kanalske mreže danas još nema. Planirana je izgradnja sustava odvodnje za naselja koja se nalaze na području Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec i to za naselja Velika Kosnica, Mala Kosnica, Petina, Selnica Ščitarjevska, Kobilić, Bapča, Črnkovec, Lekneno, Trnje, Ščitarjevo, Drenje Ščitarjevsko, Novaki Ščitarjevski, Obrezina i Sasi. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) Velika Gorica sastavni je dio sustava javne odvodnje grada Velike Gorice i okolnih naselja, a izgrađen je kao klasičan mehaničko - biološki uređaj s aktivnim muljem uz drugi (II) stupanj pročišćavanja. Opća situacija objekata uređaja kao i opreme na postojećem uređaju je loša. Kapaciteti uređaja su premali da bi se mogla kvalitetno pročistiti otpadna voda koja dolazi na uređaj. Oprema uređaja je stara i dio sustava ne funkcionira (obrada mulja). Odlaganje mulja sa uređaja za pročišćavanje otpadnih voda vrši se u otvorenim u tlu iskopanim lagunama, smještenim neposrednoj blizini uređaja. Otežavajuća okolnost za optimalno vođenje i održavanje uređaja je i priključenje znatne količine oborinskih voda na sustav javne odvodnje na dijelovima grada Velike Gorice i okolnih naselja na kojima nije izgrađen sustav odvodnje oborinskih voda, te ispust većih količina tehnoloških otpadnih voda bez odgovarajućeg prethodnog pročišćavanja.



Elaboratom Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada Velike Gorice, Studija izvedivosti (Hidroinženiering d.o.o, Hidroprojekt-ing, 2010.), predviđa se izgradnja novog konvencionalnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica. Obzirom da predmetno područje Plana pripada slivu osjetljivog područja, te aglomeraciji s opterećenjem većim od 10.000 ES, planira se uređaj s trećim (III) stupnjem pročišćavanja. Planirana veličina uređaja određuje se kao rezultat projekcije analiza potreba korisnika usluge odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za 2043. godinu. Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u rijeku Savu postojećim tlačnim cjevovodom i pripadnom CS Sava, provodi se uz slijedeće faze:

gradnje objekata novog uređaja u funkciji "linije otpadne vode", rušenje postojećeg uređaja (nakon puštanja u pogon "linije otpadne vode"), gradnja objekata novog uređaja u funkciji "linije mulja".

Planirana lokacija novog UPOV-a Velika Gorica nalazi se neposredno uz postojeći uređaj za pročišćavanje, gdje bi se nakon gradnje novog uređaja te rušenja postojećeg uređaja, objedinjena površina koristila za potrebe novoizgrađenog uređaja. Glavni odvodni kolektor DN 800 kojim se otpadne vode dovode na postojeći UPOV Velika Gorica produžiti će se za cca. 230 m do novog ulaznog objekta. Planirani UPOV Velika Gorica koncipiran na konvencionalnom biološkom postupku pročišćavanja obuhvaća tri koraka pročišćavanja:

mehaničko pročišćavanje biološko pročišćavanje obrada viška mulja

Tijekom biološkog pročišćavanja mulj nastaje iz tri različitih izvora: primarni mulj prisutan u samoj otpadnoj vodi, aktivni mulj nastao kao rezultat različitih postupaka biološkog pročišćavanja, te istaloženi mulj nastao kao rezultat taloženja fosfora pomoću željeznog klorida. Za otpadni mulj nastao kao nusprodukt u procesu pročišćavanja otpadnih voda potrebno je odrediti konačnu lokaciju odlaganja tako da ne predstavlja opasnost za prirodni okoliš, zdravlje ljudi i životinja. Ukoliko mulj ima primjerena svojstva, može se primijeniti direktno na poljoprivrednom zemljištu ili nakon dodatne aerobne stabilizacije (kompostiranje). Budući da su uvjeti za primjenu na zemljištu (sa ili bez prethodnog kompostiranja) vrlo strogi, mogućnost za takvu primjenu mulja može se jedino odrediti nakon proizvodnje dehidriranog mulja (uzorci) i provedbe odgovarajućih analitičkih testova. Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi ("Narodne novine", 38/08) zabranjeno je, između ostalog, korištenje obrađenog mulja na vodozaštitnom području. Također postoji mogućnost korištenje energetske vrijednosti mulja, što podrazumijeva spaljivanje mulja nakon prethodnog sušenja mulja na najmanje 65% suhe tvari, uz pretpostavku da će se nusprodukt kod izgaranja riješiti na adekvatan i održiv način. Mogućnost odlaganja otpadnog mulja na odlagalištima nije prihvatljiva obzirom da biološki stabiliziran mulj sadrži uvijek više od 35% biorazgradive tvari. Prema važećem Pravilniku o načinu i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada na odlagalištu otpada ("Narodne novine 117/2007) na odlagalištu otpada zabranjen je prihvat komunalnog otpada ukoliko mu masa biorazgradive komponente premašuje 35% od ukupne mase. Pri izradi projektne dokumentacije za planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, potrebno je izraditi i usvojiti konačno koncepcijsko rješenje odlaganja odnosno korištenja otpadnog mulja, u skladu s posebnim propisima iz područja zaštite okoliša. Odvodnja na području Zračne luke Zagreb Prostor za razvoj Zračne luke Zagreb u cijelosti se nalazi na području Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec te djelomično na području III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Velika Gorica i Kosnica I. faza. U skladu s navedenim potrebno je poduzeti sve potrebne mjere zaštite voda i vodnog okoliša. Odvodnja otpadnih voda na lokaciji Zračne luke Zagreb planira se razdjelnim sustavom i spajanjem na postojeći razdjelni sustav odvodnje Velike Gorice. Idejnim projektom - Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda Grada Velika Gorica, I etapa - Projekt razvoja kanalizacijskog sustava ("Hidroprojekt - Ing", 2010.), planiran je kolektor Pleso - Rakarje kao glavni kolektor DN 400, na duljini dionice 1860 m a predviđen je za prihvaćanje otpadnih voda (sanitarnih, tehnoloških i ostalih otpadnih voda) Zračne luke Pleso, te dio kanala naselja Rakarje i



transportira ih do kolektora Kobilić - Rakarje, te odvodi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica. Dimenzioniranje spojnog kolektora i crpne stanice te definiranje točne lokacije kolektora i crpne stanice, kao i svih ostalih relevantnih parametara biti će definirano projektnom dokumentacijom. U tijeku je izrada Studije o utjecaju na okoliš zahvata „Novi putnički terminal Zračne luke Zagreb (IGH d.d., 2011.). Za potrebe izrade Studije o utjecaju na okoliš izrađeno je Idejno rješenje vodoopskrbe i odvodnje Novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb, koje će između ostalog riješiti akualni problem odvodnje oborinskih voda uzletno – sletne staze Zračne luke Zagreb. Navedenim Idejnim rješenjem predlaže se prikupljanje i tretman onečišćenih oborinskih voda sa uzletno – sletne staze i staze za vožnju zatvorenim sustavom odvodnje te ispuštanjem u rijeku Savu. Odabrano koncepcijsko rješenje treba biti usklađeno s Odlukom o odvodnji otpadnih voda predmetnog područja. Zračni promet se ne može smatrati direktnim onečišćivačem voda osim u slučaju havarija i direktnog prolijevanja goriva na tlo čime su ugrožene površinske i podzemne vode. Indirektno zračni promet onečišćuje vode preko onečišćivanja zraka ispušnim plinovima koji se otapaju oborinama i na taj način dospijevaju u tlo. Kvantifikacija ovog onečišćenja je gotovo nemoguća budući da je intenzitet onečišćenja u funkciji atmosferskih prilika ali i u supoziciji sa ostalim onečišćivačima atmosfere: ispušnim i dimnim plinovima vozila i energetskih objekata. Računa se da se atmosfera onečišćuje zračnim prometom u zoni polijetanja do 1000 m odnosno u neposrednoj blizini zračne luke. Najveći nedostatak sustava zaštite voda i vodnog okoliša na području Zračne luke Zagreb je zaštita površinskih i podzemnih voda uz uzletno-sletnu stazu. Naime, postojeća uzletno-sletna staza nema riješenu odvodnju, već se oborinske vode prirodnim putem ispuštaju u okoliš. Prema Izvještaju o zaštiti okoliša 2004-2007. Zračne luke Zagreb, oborinske vode odvode se sa 30% operativnih i manevarskih površina odnosno sa 155.000 m2, cjevovodima u dva pročistača kapaciteta 40 m3/h i preko sto taložnika. U cilju zaštite voda i vodnog okoliša, planirana je izgradnja sustava odvodnje oborinske vode na preostalih 70% manevarskih i operativnih površina, odvodnja preko novoizgrađenih pročistača uz NPT (Novog putničkog terminala), izgradnja novog odvodnog kanala sa priključkom na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, te fiksno mjesto sa vlastitim separatorom za odleđivanje zrakoplova i manevarskih površina (De-icing). Također se planira nastavak trajnog praćenja stanja podzemnih voda te dodatna instalacija piezometara na lokaciji NPT-a.

Slika 187: Postojeći i planirani sustav odvodnje otpadnih voda na području Zračne luke Zagreb Izvor: Izvještaj o zaštiti okoliša 2004-2007. Zračne luke Zagreb Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda "Kuče" Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda sa područja Donjeg Turopolja predviđeno je za naselja Lazina Čička, Ribnica, Novo Čiče i Jagodno na području Grada Velika Gorica, smještenim dijelom ili u cijelosti unutar obuhvata ovog Plana.



Naselja smještena unutar područja Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec za koja se planira priključenje na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda "Kuče" su: Lazina Čička, Novo Čiče i Jagodno. Otpade vode s navedenog područja odvode se na planirani uređaj za pročišćavanje otpadnih voda "Kuče", ukupnog kapaciteta 15.000 ES, smještenim u blizini naselja Kuče izvan obuhvata Plana. Ispust pročišćenih otpadnih voda predviđen je u odteretni kanal Sava-Odra. C.5.3.2. KORIŠTENJE VODA Vodoopskrba Plan razvoja vodoopskrbe na predmetnom području razmatran je u okviru izrađene tehničke dokumentacije „Vodoopskrba Zagrebačke županije – osnovne postavke koncepcije razvitka" - novelacija Studije (Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007). Razvitak vodoopskrbe temelji se isključivo na korištenju kvalitetne i zdravstveno ispravne vode za piće, uz kontinuirano provođenje kontrole kakvoće vode. Vodoopskrbni sustav “Velika Gorica”, kao jedan od najznačajnijih sustava vodoopskrbe na području Zagrebačke županije, temelji se na korištenju vode iz crpilišta Velika Gorica, a koristi se za opskrbu središnjih područja Grada Velika Gorica, Grada Zagreba, općina Kravarsko, Pokupsko i Orle, te za potrebe općine Lekenik na području Sisačko-moslavačke županije. Daljnji razvitak vodoopskrbe na predmetnom području Plana za Grad Veliku Goricu i Općinu Orle temelji se na kompletiranju javnog vodoopskrbnog sustava "Velika Gorica", odnosno na njegovom proširenju na šire gravitirajuće prostore koji nemaju riješenu vodoopskrbu uz izgradnju magistralnih cjevovoda, lokalne vodoopskrbne mreže i pripadnih vodovodnih objekata. U skladu s navedenim, planira se priključenje na sustav javne vodoopskrbe za sva naselja na predmetnom području Plana. Također se planira rekonstruiranje vodovodne mreže u cilju uspostave zadovoljavajućih uvjeta vodoopskrbe i smanjenja gubitaka vode. Iz razloga sigurnosti i eventualne dopune kapaciteta, planira se osigurati vezu vodocrpilišta Črnkovec s vodoopskrbnim sustavom "Velika Gorica".

Slika 188: Postojeći i planirani sustav vodoopskrbe Izvor: Vodoopskrba Zagrebačke županije – osnovne postavke koncepcije razvitka" - novelacija Studije (Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007), Obrada - Zavod za prostorno uređenje, 2011. Buduća vodocrpilišta na lokalitetu Črnkovec posebno su važna za daljnji razvitak vodoopskrbe Grada Zagreba, Zagrebačke županije i šire regije. Za dovod potrebnih količina iz planirane grupe vodocrpilišta Črnkovec za potrebe vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba i Zagrebačke Županije, planirana je izgradnja osnovnih dobavnih sustava: Istočni dobavni sustav uz zagrebačku obilaznicu (A3) i prijelazom rijeke Save preko mosta kod Ivanje

Reke do planirane vodospreme Cerje te spoja na buduću regionalnu mrežu središnjeg i istočnog dijela Zagrebačke županije,



Zapadni dobavni sustav preko Domovinskog mosta uz odvojak na podsustav crpilišta Petruševec za povezivanje na središnji dio vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba, te dobavni sustav uz rijeku Savu odnosno uz trasu planirane županijske ceste za opskrbu zapadnih dijelova vodoopskrbnog sustava Grada Zagreba i povezivanje na podsustave crpilišta Mala Mlaka i Strmec.

Prema provedenom proračunu, ukupne potrebe vode (stanovništvo, gospodarstvo i ostalo) za plansko razdoblje 2015. i 2030. godinu, prikazane su u tabeli:

Područje: Stanovništvo (m3/dan) Gospodarstvo (m3/dan) Ukupno (m3/dan)

GRAD/OPĆINA 2015.god. 2030.god. 2015.god. 2030.god. 2015.god. 2030.god.

ORLE 372 414 90 180 462 594

VELIKA GORICA 15.980 20.589 3.450 6.500 19.430 27.089

Izvor: „Vodoopskrba Zagrebačke županije – osnovne postavke koncepcije razvitka"- novelacija Studije (Dippold & Gerold Hidroprojekt 91, Zagreb, 2007). Zaštita izvorišta i zone sanitarne zaštite

Temeljem Zakona o vodama ("Narodne novine", broj 153/09), zone sanitarne zaštite vode za piće određene su kao zaštićena područja, gdje je radi zaštite voda i vodnog okoliša potrebno provesti dodatne mjere zaštite. Područje na kojem se nalazi izvorište ili drugo ležište vode koje se koristi ili je rezervirano za javnu vodoopskrbu, kao i područje na kojem se za iste potrebe zahvaća voda iz rijeka, jezera i akumulacija mora biti zaštićeno od namjernog ili slučajnog onečišćenja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost voda ili na njezinu izdašnost (zone sanitarne zaštite). Na području obuhvata Plana smješteno je postojeće crpilište Velika Gorica i planirano crpilište Črnkovec. Crpilište Velika Gorica Za crpilište Velika Gorica donesena je Odluka o zaštiti Izvorišta vode za piće Velika Gorica („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 8/2010.). Ovom Odlukom utvrđena je obaveza izrade Programa za provođenje mjera zaštite i sanacije u zonama izvorišta kao podloga sustavne izgradnje i sanacije zatečenog stanja u zonama. Za crpilište Velika Gorica ne planira se povećanje postojećih kapaciteta crpljenja od Q 900 lit/sek. U okviru Elaborata Zaštitnih zona vodocrpilišta Velika Gorica (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, 2009.) naveden je prijedlog sanacijskih zahvata na postojećim objektima unutar zona sanitarne zaštite crpilišta Velika Gorica: kontinuirano evidentiranje potencijalnih onečišćivača, ažuriranje katastra onečišćivača, te praćenje i

nadzor nad aktivnostima i poduzetim mjerama zaštite od onečišćenja podzemnih voda, sanirati devastirane površine nastale iskopom šljunka te saniranje divljih odlagališta iz napuštenih

šljunčara, izgraditi te rekonstruirati postojeći sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te sustav kontrolirane

odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda na prometnicama u skladu s projektnom dokumentacijom, čišćenje cesta u zimskim uvjetima potrebno je obavljati korištenjem kamene drobine, s minimalnom

upotrebom soli ili drugih kemijskih preparata, edukacija stanovništva o načelima ekološke proizvodnje uz što manju primjenu pesticida, mineralnih

gnojiva te perzistentnih tvari, sve neizgrađene površine potrebno je zadržati u funkciji proizvodnje zdrave hrane ili rekreacije bez

potencijalno opasnih sadržaja. Crpilište Črnkovec Vodocrpilište Črnkovec kao budući, posljednji i veliki vodoopskrbni zahvat planiranog ukupnog kapaciteta 4000 – 5000 lit/sek, obuhvaća sljedeća crpilišta: Kosnica – Mičevec (Kosica – Zapad), Kosnica (I., II. i III. faza), Kosnica – Istok i Črnkovec – uža

lokacija. Na vodocrpilištu Kosnica I. faza, predviđa se izgradnja 6 plitkih zdenaca, kojima će se zahvaćati voda iz I. vodonosnika, dok se za Kosnicu II. faza planiraju izvesti 6 dopunskih zdenaca kojima će se crpiti voda iz II. vodonosnika. Za Kosnicu III. faza potrebno je ostvariti izgradnju HE Drenje čiji bi usporni bazen imao ulogu infiltracijskog objekta koji bi na umjetan način povećao prihranjivanje vodonosnika na području uz akumulaciju hidroelektrane. Na lokalitetu Kosnica Istok planiraju se zdenci koji zahvaćaju vodu iz I. vodonosnog sloja, dok se za crpilište Kosnica – Mičevec (Kosica – Zapad) predviđa izgradnja zdenaca u dvije faze, a koji zahvaćaju dublje slojeve vodonosnika. Crpilište Črnkovec - uža lokacija predstavlja područje s najdubljim dijelom vodonosnika (do 100 m) ali slabo istraženo. Na tom području nisu izvršena terenska istraživanja i ispitivanja, te ne postoje kontinuirana praćenja kakvoće podzemne vode. Naime, na



75% cjelokupne površine Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec nisu izvršena terenska istraživanja i ispitivanja te nije provedeno kontinuirano praćenje kakvoće podzemne vode. Planirani kapaciteti crpljenja na području crpilišta Črnkovec prikazani su u tabeli:

Lokacija crpilišta

Planirani kapacitet Qukup (lit/sek)

Kosnica I. faza 900 Kosnica II. faza 900 Kosnica III. faza 400-600 Kosnica - Istok 600 Kosnica – Mičevec (Kosnica – Zapad) I. faza 600 Kosnica - Mičevec (Kosica – Zapad) II. faza 900 Črnkovec- uža lokacija 1200 sveukupno crpilište Črnkovec

4500 - 4700

Izvor: Hrvatske vode, VGO Zagreb, Služba za korištenje voda, 2010. Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec utvrđeno je Prostornim planom Zagrebačke županije kao neistraženo ili nedovoljno istraženo područje i posebno osjetljiv prostor na kojem se ograničavaju zahvati u prostoru prije provedenih hidrogeoloških istraživanja, a sve u cilju učinkovite zaštite budućih crpilišta. Lokacije zdenaca planiranih vodocrpilišta (osim vodocrpilišta Kosnica I. faza) određene su načelno, a prema podacima dobivenih od nadležnih tijela za upravljanje vodama. Ovim Planom Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec dijeli se na užu i širu zonu zaštite. Granice navedenih područja prikazane su na kartografskim prikazima 1. „Korištenje i namjena prostora“ i 3. „Uvjeti korištenja i zaštite prostora“. Unutar navedenih područja utvrđeni su, uz suglasnost nadležnih tijela, posebni uvjeti korištenja i zaštite. Uža zona zaštite formirana je neposredno oko planiranih vodocrpilišta, na temelju prethodnih iskustava pri utvrđivanju zona sanitarne zaštite za crpilišta na području Županije i Grada Zagreba. Obuhvaća dvije površine u obuhvatu Plana, koje čine:

Uža zona zaštite 1 - za planirana vodocrpilišta Kosnica (I., II. i III. faza), Kosnica – Mičevec (Kosica – Zapad) i Kosnica - Istok;

Uža zona zaštite 2 - za planirano vodocrpilište Črnkovec - uža lokacija. Šira zona zaštite obuhvaća preostali prostor Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec.

Slika 189: Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec - uža i šira zona zaštite Izvor: Izvor: Hrvatske vode, VGO Zagreb, Služba za korištenje voda, 2010., Obrada u GIS-u: Zavod za prostorno uređenje, 2010.



Prostor vodocrpilišta Črnkovec, određen kao strateško područje, treba planski štititi od svih postojećih i potencijalnih izvora onečišćenja. U okviru elaborata Razvoj modela simulacije toka podzemnih voda i modela pronosa onečišćenja podzemnim vodama za rezervirani prostor crpilišta Črnkovec (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zavod za geologiju i geološko inženjerstvo, 2009.), predlažu se buduće aktivnosti na zaštiti potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, za koje je potrebno razraditi detaljne projektne zadatke: izrada i donošenje Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite vodocrpilišta Črnkovec, te Programa

mjera za zaštitu i sanaciju u zonama sanitarne zaštite vodocrpilišta Črnkovec, simulacija pronosa onečišćenja u podzemnoj vodi s područja odlagališta otpada Jakuševec u razdoblju

od 1965. godine do danas, a koja bi poslužila kao podloga za projektiranje piezometarske mreže za praćenje kakvoće podzemne vode,

uspostavljanje kontinuiranog praćenja kakvoće podzemne vode na cjelokupnom području Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, a što uključuje projektiranje i izvedbu te prenamjenu postojećih piezometara na rezerviranom prostoru vodocrpilišta Črnkovec,

određivanje geokemijskih baznih vrijednosti kemijskih parametra koji predstavljaju onečišćenje podzemne vode zagrebačkog vodonosnika, čime će se razdvojiti antropogeni utjecaj na kakvoću podzemne vode od prirodnog i omogućiti identifikaciju oblaka onečišćenja,

rekonstrukcija evolucije oblaka onečišćenja s područja odlagališta Jakuševec od trenutka prodora u podzemnu vodu pa sve do danas (određivanje vremenskog raspona u kojem je došlo do onečišćenja podzemne vode i unutar kojeg je onečišćenje doseglo određena područja u određenim koncentracijama), identifikacija antropogenih utjecaja na podzemnu vodu te kalibracija modela pronosa onečišćenja u podzemnoj vodi s područja odlagališta Jakuševec,

prognoze simulacije pronosa identificiranog oblaka onečišćenja i mehanizmima advekcije i disperzije, a koje bi poslužile za procjenu budućih reakcija postojećeg oblaka onečišćenja na različite metode sanacije koje bi se potencijalno mogle primijeniti u svrhu poboljšanja kakvoće podzemne vode. Ove prognoze simulacije mogle bi uključiti i utjecaj planiranih zahvata kao što je izgradnja HE Drenje,

ekonomska analiza i vrednovanje izvorišta podzemne vode a koja bi trebala biti dio strategije razvoja vodoopskrbe Grada Zagreba i Zagrebačke županije,

plansko provođenje zaštite i sanacije svih evidentiranih postojećih i potencijalnih izvora onečišćenja te postupno privođenje eksploataciji crpilišta Črnkovec.

Crpilište Kosnica I. faza Za crpilište Kosnica I. faza donesena je Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 15/04). U okviru Odluke utvrđena je obaveza provedbe daljnjih vodoistražnih radova radi definiranja granica i područja zona zaštite izvorišta za II. i III. fazu izgradnje vodocrpilišta Kosnica. Na temelju rezultata vodoistražnih radova, elaboratom o zonama sanitarne zaštite vodocrpilišta Kosnica I., II. i III. faza definirat će se konačne zone sanitarne zaštite. Sukladno obavezi u Odluci o utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće „Kosnica I. faza“ izrađen je i donesen "Program mjera za sanaciju vodnog okoliša u II. i III. zoni zaštite izvorišta vode za piće Kosnica I. faza" („Službeni glasnik Grada Velike Gorice“, broj 13/2007). Navedenim Programom mjera za sanaciju vodnog okoliša utvrđene su aktivnosti: izgradnja sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih i oborinskih voda naselja u zonama zaštite

izvorišta, izgradnje sustava javne vodoopskrbe naselja u zonama zaštite izvorišta, rekonstrukcija prometnica u zonama zaštite izvorišta, sanacija devastiranih površina – ilegalnih šljunčara i divljih odlagališta otpada, stvaranje uvjeta za promjenu načina poljoprivredne proizvodnje radi zaštite vodonosnika, program praćenja kakvoće voda i tala na području zaštitnih zona izvorišta vode za piće Kosnica I. faza. Korištenje vodnih snaga U cilju iskorištavanja energetskog potencijala rijeke Save, na predmetnom području Plana, predviđa se izgradnja hidroelektrane HE Drenje. Za potrebe izgradnje HE Drenje Planom se utvrđuje rezervacija prostora za smještaj pripadajuće akumulacije. Smještaj akumulacije određen je unutar vodnih površina rijeke Save, odnosno unutar postojećih nasipa. Usporna kota akumulacije je 109 m.n.m., a proteže se od pregradnog profila Save km 686+500 do oko 500 m uzvodno od Mosta mladosti, Sava km 699+300. Dužina bazena iznosi 12.800 m, prosječni razmak osi nasipa je oko 300 m na uzvodnom kraju akumulacije, a nizvodno prema pregradnom profilu razmak nasipa se proširuje i iznosi 900 m. Širina korita je oko 110 m. Površina akumulacije je 6.416.200 m2, a volumen 26.460.000 m3. Akumulacijsko jezero neće imati svojstva stajaćice, već će imati izrazito strujanje u uzdužnom smjeru, s time da će ono biti veće na početku uspora, a smanjivat će se prema brani.



Akumulacija HE Drenje imat će veliki utjecaj na cijeli vodonosnik budućeg crpilišta Črnkovec. Najvećim djelom će biti pozitivan utjecaj zbog kontroliranog povišenja nivoa podzemnih voda te povećanog prihranjivanja vodonosnika. Povišenjem razine podzemne vode moguća su lokalna onečišćenja, jer na području obuhvata postoje brojna naselja bez odgovarajuće odvodnje te će se dio postojećih septičkih jama potopiti. Također postoji mogućnost plavljenja postojećih šljunčara i divljih odlagališta otpada. Negativan utjecaj moguć je i zbog stvaranja redukcijskih uvjeta u dijelu akumulacije, a to znači smanjenja kvalitete vode rijeke Save. Korištenje voda za navodnjavanje S vodnogospodarskog stajališta, postoji realna mogućnost navodnjavanja poljodjelskih površina. Stoga se predlaže sustavno, a ne parcijalno, navodnjavanje u sklopu višenamjenskih rješenja, jer se na osnovi cjelovitih višenamjenskih rješenja može osigurati dovoljna količina vode za navodnjavanje. C.5.3.3. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja Obrana Zagrebačke županije od poplave savskih voda provodi se unutar višenamjenskog sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja, a predstavlja niz postojećih i planiranih građevina i zahvata kojima se nastoji osigurati razina zaštite gradova i naselja, gospodarskih objekata, zaštita prirode, športa i rekreacije te uvjeti za stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Rješenjem Sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja, a u cilju zaštite od velikih voda, planirana je rekonstrukcija postojećih nasipa na desnoj obali Save nizvodno od naselja Zablatja Posavskog. Naime, postojeći nasip, osim što nema zadovoljavajuću visinu, nema ni adekvatnu stabilnost tj. mogu se očekivati njegova urušavanja i klizanja. Do konačnog utvrđivanja novoizgrađenog zemljanog nasipa potrebno je zadržati postojeće nasipe kao pomoćne obaloutvrde. Izgradnjom novih prometnica duž desnih nasipa rijeke Save i odteretnog kanala znatno bi se olakšalo njihovo održavanje. Također se planira izgradnja odteretnog kanala Odra u čitavoj dužini od 51 km, čime bi se slivno područje rijeke Odre znatno smanjilo i to za slivna područja lateralnog kanala Odra i lateralnog kanala Buna. Mjere zaštite Odranskog polja od štetnog djelovanja velikih voda ovise o izgrađenosti sustava obrane od poplave gornjeg Posavlja, a za konačno stanje izgrađenosti sustava to bi bili: odteretni kanal Odra sa sifonom u km 27+935, lateralni kanali Odra i Buna, te objekti nizvodno od područja Velike Gorice; čvorovi Strelečko i Palanjek i ustava na Odri. Preusmjeravanje voda rijeke Odre iz lijevog zaobalja kanala Odra u desno zaobalje, u prirodni tok rijeke Odre, omogućiti će se izgradnjom sifona kapaciteta 30m3/s. Objekti zaštite zaobalja HE Drenje Za potrebe izgradnje HE Drenje planira se rekonstrukcija i nadvišenje dijela postojećih nasipa rijeke Save, te izgradnja novih priključnih nasipa (lijevi i desni) od boka brane do postojećih nasipa ukupne dužine oko 1.362 m. Sustav zaštite zaobalja planiran je izvedbom drenažnih kanala kojima će skupljati kroz nasip procijedne vode iz akumulacije, te izvedbom dubokih glinobetonskih dijafragmi po trasama lijevog i desnog nasipa te u čvoru zahvata na pregradnom profilu brane. Šire u desnom zaobalju zaštita se dodatno osigurava uređenjem, revitalizacijom i drenažnim djelovanjem sada presušenih korita potoka Kosnice, Ribnice, Bapča i Želina. Zbog potrebe specifične zaštite arheoloških nalazišta na području rimskog grada Andauntonije, predviđeno je dodatno hidrotehničko rješenje zaštite tj. izvedba spojnog kanala između desnog drenažnog kanala i potoka Ribnice, spojnog kanala između drenažnog kanala lokalnih depresija i potoka Kosnica te eventualno izvedba plošnog drenažnog sustava rimskog kupališta u Ščitarjevu. Na ušćima drenažnih kanala u Savu predviđene su precrpne stanice u slučaju velikih voda rijeke Save čime se omogućuje evakuacija voda iz kanala. Također je predviđena mogućnost upuštanja voda desnog drenažnog kanala u mrežu potoka u zaobalju. Duž nasipa akumulacije planirana je županijska cesta. Kod trasiranja planirane županijske ceste i ostalih infrastrukturnih građevina (magistralni vodovod i glavni odvodni kanal) potrebno je voditi računa o udaljenosti od nožice nasipa, radi mogućnosti smještaja drenažnog kanala.



Slika 190: Nasipi i objekti zaštite zaobalja HE Drenje Izvor: Studija o utjecaju na okoliš HE Drenje (Elektroprojekt d.d., 2006.) Melioracijska odvodnja U cilju poboljšanja uvjeta za stabilnu i intezivnu poljoprivrednu proizvodnju predviđa se rekonstrukcija postojeće mreže melioracijske odvodnje dogradnjom novih odvodnih kanala. Prednost u dogradnji melioracijskog sustava imaju građevine za zaštitu od vanjskih voda, te provedba komasacije radi okrupnjavanja zemljišta. Pri održavanju postojećih te izgradnji novih odvodnih kanala na melioracijskim površinama potrebno je voditi računa da takvi zahvati ne ugroze šume i šumsko raslinje. Važno je napomenuti da je buduće radove na melioracijskoj odvodnji, hidromelioraciji i zaštiti od poplava područja vrlo vrijednih dijelova prirode (zaštićenih i predloženih za zaštitu u smislu Zakona o zaštiti prirode i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara) potrebno uskladiti s njihovim očuvanjem i zaštitom, jer vrijednosti zbog kojih su ta područja zaštićena, odnosno predložena za zaštitu, ovise u najvećoj mjeri o redovitom godišnjem režimu prirodnog plavljenja. C.5.4. ENERGETSKI SUSTAV C.5.4.1. CIJEVNI TRANSPORT PLINA I NAFTE Planira se putem srednjotlačne plinske mreže provesti potpuna plinifikacija prirodnim plinom postojećih i planiranih građevina unutar obuhvata Plana čime će se omogučiti korištenje prirodnog plina u njima za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje, za hlađenje te za tehnološke potrebe. Po postojećim i planiranim prometnicama potrebno je predvidjeti koridore za srednjotlačne plinovode. Planirani plinovodi moraju činiti tehničku cjelinu s postojećim i projektiranim srednjotlačnom plinskom mrežom. Planirana plinska mreža opskrbljivati će se putem postojeće srednjotlačne plinske mreže na koju će se spojiti te putem planirane PRS Velika Kosnica koja će biti spojena na planirani VTP uz Istočnu obilaznicu Velike Gorice. Uz Istočnu obilaznicu Velike Gorice planira se izvesti distribucijski visokotlačni plinovod od distribucijskog visokotlačnog VTP plinovoda DN 300 na jugu Radničke ceste, preko Domovinskog mosta i uz Istočnu obilaznicu do planiranog VTP DN 200 po Sisačkoj cesti za buduću plinsko regulacijsku stanicu PRS Vukovina. Izgradnjom ovog distribucijskog visokotlačnog plinovoda od Radničke ceste do Velike Gorice, povećala bi se pouzdanost opskrbe plinom područja Velike Gorice iz dva neovisna smjera, te omogućila nesmetana rekonstrukcija visokotlačnog plinovoda za Veliku Goricu. Navedni plinovod je ovim Planom planiran kao magistralni plinovod te je za njega potrebno izvršiti dodatna stručno planerska istraživanja. Izgradnja građevina i uređenje površina u neposrednoj blizini magistralnog plinovoda i plinovoda za međunarodni transport treba biti usklađena s Pravilnikom o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl. list br. 26/85). U skladu s Pravilnikom potrebno je osigurati zaštitni pojas



plinovoda u koridoru širine 30 metara lijevo i desno od magistralnog plinovoda i plinovoda za međunarodni transport. Srednjotlačni plinovodi STP izvode se sukladno normama za plinovode od polietilena za radni tlak od 4 bara predtlaka. Uvjeti izgradnje srednjotlačnih (STP) i distribucijskih visokotlačnih (VTP) plinovoda, minimalne sigurnosne udaljenosti STP i VTP distribucijskih plinovoda od drugih postojećih i planiranih komunalnih instalacija i građevina, te lokacije i uvjeti izgradnje Plinsko regulacijskih stanica odrediti će se prostornim planovima užih područja u skladu s uvjetima i uz suglasnost Gradske plinare Zagreb. Na predmetnom području Plana ne planiraju se objekti za cijevni transport nafte. C.5.4.2. ELEKTROENERGETIKA Proizvodnja električne energije Na području Grada Velike Gorice, odnosno na njegovom rubnom dijelu, na rijeci Savi kod Drenja, predviđa izgradnja hidroelektrane (HE) Drenje. HE Drenje je višenamjenski sustav građevina kojima će se urediti i energetski koristiti dionica rijeke Save nizvodno od Mosta mladosti, pa do naselja Drenje Ščitarjevsko. Projektirana je kao pribranska elektrana ukupne instalirane snage 3 x 13,1 = 39,3 MW i prosječne godišnje proizvodnje od 189,1 GWh. Predviđene su tri proizvodne jedinice nazivnog protoka 167 m3/s. Preko rasklopnog postrojenja RP 110 kV, smještenog na desnoj obali Save, južno od strojarnice, predviđen je priključak na prijenosnu mrežu napona 110 kV. HE Drenje se sastoji od tri grupe objekata: bazen s nasipima, objekti čvora zahvata i objekti zaštite zaobalja.

Slika 191: Objekti čvora zahvata HE Drenje Izvor: Studija o utjecaju na okoliš HE Drenje (Elektroprojekt d.d., 2006.) Prijenos i distribucija električne energije Za izgradnja građevina i uređenje površina potrebno je primjenjivati mjere zaštite, širine zaštitnih koridora i posebne uvjete izgradnje određene Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog napona od 1 kV do 400 kV" („Narodne novine“ broj 24/97), Tehničkim uvjetima za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog nivoa 1 kV do 35 kV („Bilten HEP-a“ broj 130/03), te drugim važećim propisima. Elektroenergetski sustav na razini ovog Plana obuhvaća proizvodnju i prijenos električne energije naponskog nivoa od 110 kV do 400 kV. Planiranje prijenosa električne energije nižeg naponskog nivoa rješava se prostornim planovima užih područja. Sjevernim dijelom obuhvata Plana planiran je visokonaponski 2x400 kV dalekovod kojim će se povezati TE-TO Zagreb i postojeći 2x400 kV dalekovod TS Žerjavinec – TS Tumbri (RP Veleševac).



Planira se izgradnja TS 110/10(20) kV Mičevec umjesto dosadašnje planirane TS Jakuševec na području Grada Zagreba, sa priključkom na postojeći dalekovod ZV 110 kV TS TE-TO Zagreb - TS Rakitje. TS Mičevec nalazi se na području naselja Mičevec. Planirana TS Mičevec predviđena je za napajanje šireg područja, od naselja Jakuševec prema gradu Velika Gorica. U skladu s planom razvoja visokonaponskih objekata i postrojenja HEP-a, istočnim dijelom područja obuhvata Plana, planiran je DV 2x400(220) kV dalekovod (DV 220 kV + 400 kV) na pravcu TS Žerjavinec - RP Veleševec/TS Mraclin te na jednom dijelu moguća ili alternativna trasa istog. Navedeni dalekovod planiran je je zbog ograničenja koja se pojavljuju prilikom neraspoloživosti 400 kV veze Žerjavinec - Veleševec - Tumbri, te u cilju stabiliziranja postojeće 220 kV mreže kao rezervne elektroenergetske mreže za opskrbu područja na kojem živi oko 1,5 milijun stanovnika RH i na koju su priključeni ključni objekti za proizvodnju električne energije (TE Sisak). Za planiranu HE Drenje, preko rasklopnog postrojenja RP 110 kV smještenog na desnoj obali Save južno od strojarnice, predviđen je priključak na postojeću prijenosnu mrežu napona 110 kV na području Općine Rugvica. Za eventualno izmještanje ili uklanjanje postojećih elektroenergetskih vodova i objekata, potrebno je ishoditi elektroenergetsko rješenje od HEP-ODS d.o.o, ELEKTRE Zagreb, Pogon Velika Gorica. Cjelokupno područje pogona Velika Gorica napaja se iz TS 110/10(29) kV Velika Gorica iz koje se grana 9 kabelskih 10(20) kV vodova i 8 zračnih vodova preko koji se napajaju TS 10/0,4 KV trafo stanice. Na užem gradskom području Velike Gorice, cjelokupna je mreža 10(20) kV kabelska prstenastog tipa, dok se šire područje napaja uglavnom preko radijalnih nadzemnih 10(20) kV vodova s manjim brojem kabelskih dionica. Prilikom projektiranja i izgradnje elektroenergetskih građevina naponskog nivoa 10(20) kV potrebno je pridržavati se slijedećih odredbi: sva planirana srednjenaponska mreža treba biti predviđena za 20 kV napon, sve nove transformatorske stanice srednji/niski napon do uvođenja 20 kV napona treba planirati sa

transformacijom 10(20)/0,4 kV, a nakon uvođenja 20 kV napona sa transformacijom 20/0,4 Kv, kod svih postojećih transformatorskih stanica s 10 kV opremom, trebat će kod prijelaza na pogon s 20

kV naponom, zamijeniti 10 kV opremu s odgovarajućom 20 kV opremom, određene dionice postojeće 10 kV kabelske mreže koje neće moći zadovoljiti minimalne uvjete za

prelazak na pogon s 20 kV naponom trebat će se zamijeniti novim 20 kV kabelima, osigurati koridor minimalne širine 1,5 do 2,0 m s obje strane prometnice za planirane elektroenergetske

vodove, za planiranu TS 20/0,4 kV osigurati parcelu veličine 7x7 m smještenu uz prometnicu.

C.5.4.3. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Osim standardnih energetskih sustava koji dominiraju na ovom području, a to su plinski, elektroenergetski i toplinski sustav, ovim se Planom, s ciljem racionalnog korištenja energije, potiče korištenje obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije su izvori energije sačuvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomično, posebno energija vodotoka, vjetra, neakumulirana sunčeva energija, biogorivo, biomasa, bioplin, geotermalna energija i dr. Postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju treba locirati na način da ne ugrožavaju okoliš, osobito vrijednosti kulturne baštine i krajobraza. Detaljniji uvjeti za smještaj ovih postrojenja utvrđuju se prostornim planovima uređenja, u skladu s odredbama ovog Plana.

C.6. GOSPODARENJE OTPADOM

Planirani sustav gospodarenja otpadom za područje Zagrebačke županije temelji se na odredbama Zakona o otpadu („Narodne novine“, broj 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) i propisa koji iz njega proizlaze, kao i na smjernicama sljedećih dokumenata: Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 130/05), Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine („Narodne

novine“, broj 85/07), Studije gospodarenja otpadom Zagrebačke županije („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 29/08). Zakonom o otpadu obvezuju se jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave da u prostornim planovima županija i prostornim planovima uređenja gradova i općina utvrde lokacije za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, obradi i/ili odlaganju otpada. Također su definirane građevine za zbrinjavanje



otpada kao „regionalni i županijski centri za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i građevine namijenjene za spaljivanje otpada – spalionice otpada“, a Centar za gospodarenje otpadom (CGO) kao „sustav građevina i uređaja za obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada“. Studija gospodarenja otpadom Zagrebačke županije, koju je izradio Dvokut Ecro, a prihvatila Županijska skupština Zagrebačke županije 2008. godine, razmatra mogućnost uspostave oba koncepta - regionalnog odnosno županijskog koncepta gospodarenja otpadom. Skupština Zagrebačke županije Zaključkom prihvaća županijski koncept gospodarenja otpadom, koji podrazumijeva rješavanje problematike gospodarenja otpadom unutar prostora Županije te uspostavu Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO) u Zagrebačkoj županiji. Sustav cjelovitog gospodarenja komunalnim otpadom u Zagrebačkoj županiji podrazumijeva, sukladno navedenoj Studiji, osnivanje ŽCGO, izgradnju pretovarnih stanica, reciklažnih dvorišta, zelenih otoka, odnosno sustava odvojenog prikupljanja komunalnog otpada na području Županije. Županijski centar za gospodarenje otpadom predstavlja infrastrukturnu osnovu sustava zbrinjavanja otpada te uključuje oporabu otpada mehaničko biološkim postupkom (MBO), površinu za sortiranje otpada, površinu za reciklažno dvorište, površinu za odlaganje ostatnog neopasnog otpada i druge objekte suvremenog gospodarenja otpadom koji će se utvrditi redovitim zakonskim postupkom, a prostor urediti, organizirati i održavati u skladu s propisima. Prostornim planom Zagrebačke županije određena je lokacija ŽCGO, izvan područja obuhvata ovog Plana. Do uspostave ŽCGO odlaganje komunalnog i inertnog otpada nastavit će se na svim postojećim aktivnim službenim odlagalištima komunalnog otpada na području Zagrebačke županije, usporedo s provođenjem njihove sanacije. Za razmatrano područje obuhvata Plana, odlaganje komunalnog i inertnog otpada nastavit će se na lokaciji službenog odlagališta Mraclinska Dubrava u Velikoj Gorici (također izvan obuhvata Plana) - za naselja s područja Grada Velike Gorice, odnosno izvan Zagrebačke županije - za naselja s područja Općine Orle. Postojeća lokacija odlagališta komunalnog i inertnog otpada na području Grada Velike Gorice određena je i kao lokacija za gospodarenje građevnim otpadom. Pored ove lokacije, jedinice lokalne samouprave mogu u prostornim planovima uređenja odrediti i druge lokacije za gospodarenje građevnim otpadom na svojem području. Nakon uspostave ŽCGO, namjenu preostalih postojećih odlagališta treba revidirati i prilagoditi potrebama sustava - na odgovarajućem dijelu lokacije formirati pretovarnu stanicu, uz mogućnost smještaja i drugih sadržaja vezanih uz zbrinjavanje otpada ŽCGO (skladištenje otpada, prikupljalište, sortirnice, kompostane, reciklažni centri i dr.) Planiranje sustava primarne reciklaže, kao i određivanje lokacija reciklažnih dvorišta, obveza je gradova i općina, koja se provodi kroz izradu i donošenje prostornih planova uređenja. Reciklažna dvorišta mogu se planirati uz pretovarne stanice na postojećim lokacijama odlagališta, kao i na drugim prikladnim lokacijama (gospodarske zone i dr.) unutar ili izvan građevinskog područja naselja. Uvjete za gospodarenje opasnim otpadom osigurava Vlada Republike Hrvatske. Mrežu sabirnih centara za opasni otpad treba organizirati u okviru prostora skladišta za opasni otpad koje posjeduju ovlaštene tvrtke za skladištenje opasnog otpada, kao i u reciklažnim dvorištima u gradovima za opasni otpad iz domaćinstava. Unutar granica Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec (uža i šira zona zaštite) ne dopušta se skladištenje, obrađivanje i odlaganje otpada.

C.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Temeljno načelo integralnog pristupa planiranju i uređenju prostora sadrži zaštitu okoliša kao kontinuiranu, i u svim segmentima prisutnu komponentu. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš stoga je prisutno u svim komponentama ovog Plana, a svakako treba biti prisutno i u planovima užeg područja. Kontinuirano praćenje stanja okoliša u svrhu zaštite i unapređenja okoliša, kao i učinkovit sustav ostvarivanja te zaštite, treba uspostaviti na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave izradom izvješća o stanju okoliša, programa zaštite okoliša i drugih dokumenata čija je izrada propisana posebnim propisima. U cilju sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš sukladno posebnim propisima utvrđuju se sljedeće mjere zaštite okoliša koje će se provoditi sukladno programima zaštite okoliša: očuvanje i poboljšanje kvalitete vode, očuvanje i zaštita kakvoće tla, očuvanje kakvoće zraka,



smanjenje prekomjerne buke, utvrđivanjem zahvata u prostoru za koje je potrebna provedba procjene utjecaja na okoliš. utvrđivanjem zahvata u prostoru za koje je potrebna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Očuvanje i poboljšanje kakvoće vode Očuvanje i poboljšanje kakvoće vode predviđeno je: zaštitom svih površinskih voda na promatranom području s ciljem očuvanja, odnosno dovođenja u

planiranu vrstu vode utvrđene kategorije u skladu s posebnim propisima te uspostavljanje kontinuiranog praćenja kakvoće površinskih voda,

izgradnjom sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda te priključenjem na postojeći sustav odvodnje s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda,

sanacijom i/ili rekonstrukcijom oštećenih i vodopropusnih dionica postojećeg sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te sustava kontrolirane odvodnje i pročišćavanja oborinskih voda na prometnicama (cestovnog, željezničćkog i zračnog prometa) u skladu s projektnom dokumentacijom,

kontinuiranim evidentiranjem potencijalnih onečišćivača, ažuriranjem katastra onečišćivača, te praćenjem i nadzorom nad aktivnostima i poduzetim mjerama zaštite od onečišćenja,

zabranjivanjem, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih i drugih onečišćujućih tvari u skladu s posebnim propisom,

uspostavljanjem kontinuiranog praćenja kakvoće podzemnih voda na cjelokupnom području Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec, što uključuje projektiranje i izvedbu te prenamjenu postojećih piezometara na rezerviranom prostoru vodocrpilišta Črnkovec,

izradom i donošenjem Odluka o utvrđivanju zona sanitarne zaštite, te Programa mjera za zaštitu i sanaciju u zonama sanitarne zaštite vodocrpilišta Črnkovec,

izgradnjom sustava javne vodoopskrbe te priključenjem na postojeći vodoopskrbni sustav, sanacijom devastiranih površina - nelegalnih eksploatacijskih polja (šljunčara), odlagališta otpada

te legalnih eksploatacijskih polja po završetku eksploatacije, uređenjem erozijskih područja i sprečavanjem ispiranja tla (izgradnjom regulacijskih građevina,

pošumljavanjem i sl.), primjenom odgovarajućih agrotehničkih sredstava u poljoprivredi te sredstava za čišćenje

prometnica (cestovnog i zračnog prometa) u zimskim uvjetima, koja ne utječu negativno na kakvoću površinskih i podzemnih voda u skladu s posebnim propisom,

sanacijom (uklanjanjem) spremnika tekućih goriva u kućanstvima i industriji po provedenoj plinofikaciji određenog područja (ukoliko osim plina nije potrebno dodatno ili alternativno gorivo).

Očuvanje i zaštita kakvoće tla Očuvanje i zaštita kakvoće tla predviđaju se: ograničenjem izgradnje izvan građevinskih područja na osobito vrijednom poljoprivrednom

zemljištu, sanacijom oštećenog tla sukladno planovima gospodarenja zemljištem ili na temelju ekoloških

značajki područja, zaštitom njegovih ekoloških funkcija koje imaju prednost pred tehničko-industrijskim i socio-

ekonomskim funkcijama, zabranom polaganja i unošenja tvari na tlo i/ili u tlo, gospodarskih zahvata, kao i drugih radnji

kojima se smanjuju ekološkefunkcije tla, očuvanjem raznolikosti funkcija i značajki tla, uvažavanjem njegove ranjivosti i značajki područja, čuvanjem plodnosti tla, čuvanjem biološke raznolikosti tla, provođenjem najprimjerenijih načina korištenja i namjene zemljišta, provedbom načela dobre stručne prakse u poljoprivredi, obradom tla u skladu s reljefnim i klimatskim značajkama, očuvanjem i poboljšanjem strukture tla, izbjegavanjem zbijanja tla, očuvanjem vrijednih prirodnih elemenata krajobraza koji su potrebni za zaštitu tla, očuvanjem, odnosno unaprjeđenjem biološke aktivnosti tla odgovarajućim plodoredom, očuvanjem sadržaja humusa u tlu svojstveno tom tlu i karakteristikama područja, usklađivanjem prinosa s prirodnim proizvodnim mogućnostima tla, uspostavljanjem integralnog korištenja agrokemikalija, utvrđivanjem prihvatljivog broja grla stoke za tlo, posebice kod ranjivog tla, primjenom novih sredstava za zaštitu bilja, mineralnih gnojiva i drugih sredstava čija svojstva mogu

biti štetna za ekološke funkcije tla uz prethodno pribavljanje suglasnosti mjerodavnog tijela državne uprave, odnosno stručne institucije o utjecaju na tlo,

davanjem prednosti ekološkoj ili drugim ekološki prihvatljivim načinima poljoprivredne proizvodnje, provedbom načela dobre stručne prakse u šumarstvu,



očuvanjem prirodno stečene plodnosti i kakvoće tla, očuvanjem količine i kakvoće humusa u tlu, uspostavljanjem kontinuiranog praćenja kakvoće tla, provedbom načela dobre prakse na način da se, gdje je to moguće i prikladno, izbjegava trajno

prekrivanje tla i onemogućavanje obnavljanja njegovih ekoloških funkcija,

Gospodarenje tlom i očuvanje njegovih ekoloških funkcija u poljoprivredi, šumarstvu, graditeljstvu i drugim područjima provodi se sukladno odredbama posebnih propisa.

Očuvanje kakvoće zraka Očuvanje kakvoće zraka predviđeno je:

uspostavom javnog gradskog prijevoza vozilima s vrstom pogona prihvatljivog za okoliš, poticanjem ostalih oblika prijevoza s pogonom prihvatljivim za okoliš (bicikl, elektromobil i sl.), te

uspostavljanja pješačkih i biciklističkih staza, plinofikacijom, štednjom i racionalizacijom potrošnje energije, te energetski učinkovitom gradnjom i

uporabom obnovljivih izvora energije i prostornim razmještajem većih gospodarskih djelatnosti izvan naselja u građevinskim područjima

proizvodnih namjena ili izvan građevinskih područja, odnosno unutar naselja na određenim udaljenostima od građevina u kojima ljudi rade i borave,

redovitim praćenjem kakvoće zraka u Zračnoj luci Zagreb i primjenom odgovarajućih mjera zaštite - uporabom zrakoplova nove generacije sa smanjenom imisijom ispušnih plinova, uvođenjem novih tehnologija i alternativnih izvora energije i dr.

uporabom kvalitetnije tehnologije i pročistača zraka, te kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti

i drugim mjerama, sukladno Zakonu o zaštiti zraka i drugim podzakonskim propisima.

Smanjenje prekomjerne buke Smanjenje prekomjerne buke predviđeno je:

svrstavanjem površina različitih namjena po pravilu da se dopuštene razine buke susjednih površina razlikuju međusobno za najviše 5 dB, preliminarno prema posebnom propisu, što se potvrđuje mjerenjem postojećeg stanja,

primjenom akustičnih zaštitnih mjera na mjestima emisije i imisije, te na putovima njezinog širenja, prostornim razmještajem većih gospodarskih djelatnosti izvan naselja u građevinskim područjima

proizvodnih namjena ili izvan građevinskih područja, odnosno unutar naselja na određenim udaljenostima od građevina u kojima ljudi rade i borave,

razvojem alternativnih prometnih pravaca pomoću kojih će se ravnomjernije distribuirati prometno opterećenje magistralnih prometnica koje prolaze kroz naselja,

upotrebom prijevoznih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva koji nisu bučni, propisivanjem posebnih uvjeta gradnje u područjima ugroženim od buke (prostor oko Zračne luke

Zagreb) temeljem posebnog propisa, izradom karte buke, te kontinuiranim mjerenjem razina buke.

Procjena utjecaja na okoliš i ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu Kao značajna mjera sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš, posebnim propisima utvrđena je obveza provedbe procjene utjecaja na okoliš za zahvate u prostoru za koje se očekuje da bi svojim djelovanjem mogli znatno ugroziti okoliš. Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš i zahvati za koje se provodi ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš određeni su posebnim propisima iz područja zaštite okoliša. Za sve zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno posebnim propisima iz područja zaštite prirode.



C.8. POPIS SLIKA U DIJELU II.1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA POPIS SLIKA U DIJELU A. POLAZIŠTA PROSTORNOG PLANA Slika 1: Položaj obuhvata u širem Europskom prostoru Slika 2: Položaj obuhvata u Republici Hrvatskoj Slika 3: Položaj obuhvata u Zagrebačkoj županiji Slika 4: Položaj obuhvata u odnosu na Grad Zagreb Slika 5: Teritorijalno - politički ustroj Zagrebačke županije i položaj obuhvata Plana u Županiji Slika 6: Naselja i dijelovi naselja unutar obuhvata Plana Slika 7: Granica obuhvata Plana na ortofoto podlozi Slika 8: Indeksi kretanja broja stanovnika u razdoblju 2001. - 2011. godine Slika 9: Gustoća naseljenosti po naseljima unutar obuhvata Plana, 2011. godine Slika 10: Dobno - spolna struktura stanovništva naselja unutar obuhvata Plana, 2001. godine Slika 11: Dobna struktura stanovništva obuhvata Plana prema velikim dobnim skupinama 2001. godine Slika 12: Udjel stanovništva starog 15 i više godina prema završenoj školi u obuhvatu Plana, 2001. Slika 13: Nizinski pejzaž Save i Turopolja Slika 14: Obilježja nizinskog riječnog reljefa u obuhvatu Plana - nadmorske visine od 97m (I) do 109m (Z) Slika 15: Karta izolinija debljine kvartarnih naslaga (Vodocrpilište Kosnica) Slika 16: Inženjerskogeološka karta Zagrebačke županije (podaci u GIS sustavu, M 1:100.000) Slika 17: Hidrogeološka karta Zagrebačke županije, (podaci u GIS sustavu, M 1:100.000) Slika 18: Hidrogeološke značajke stijena na području obuhvata Plana - detalj Kartograma Slika 19: Shematizirani hidrogeološki poprečni i uzdužni profil vodonosnika za crpilište Kosnica Slika 20: Nivogram Save na vodomjernoj stanici Kosnica za razdoblje 1979. do 2006. godine Slika 21: Hidrogram Save na vodomjernoj stanici Zagreb za razdoblje 1926. do 2001. godine Slika 22: Odnos vodostaja rijeke Save na lokaciji VS Kosnica i podzemnih voda za radoblje 1997. – 1998. Slika 23: Promjena amplituda podzemnih voda s udaljenošću od rijeke Save Slika 24: Prosječne godišnje temperature zraka na meteorološkoj stanici Pleso (1988.-2003.) Slika 25: Godišnji hod temperature zraka na meteorološkoj stanici Pleso (1988.-2003.) Slika 26: Godišnje sume oborina na meteorološkoj stanici Pleso (1988-2003. god.) Slika 27: Prosječne mjesečne sume oborina na meteorološkoj stanici Pleso (1988.-2003.) Slika 28: Struktura sela uz tok rijeke Save - Bukevje i Sop na karti Jozefinske izmjere Slika 28: Naselja Ščitarjevo i Čiče s dvorcem, na karti Jozefinske izmjere Slika 29: Panorama središnjeg dijela naselja Bukevje Slika 29: Vizura na Ščitarjevo sa sjeverne strane s Gradišća Slika 30: Arheološki park Andautonija, Ščitarjevo Slika 31: Etno zbirka Turopoljskog muzeja, Ščitarjevo i Područna osnovna škola Bukevje Slika 32: Struktura korištenih oranica na širem području obuhvata Plana Slika 32: Kartirane jedinice tala na području obuhvata Plana - izvod iz Pedološke karte Županije Slika 33: Bonitetna karta poljoprivrednih površina u obuhvatu Plana - izvod iz Pedološke karte Županije Slika 34: Raspored šumskih zajednica u obuhvatu Plana - izvod iz Karte staništa Zagrebačke županije Slika 35: Raspored zajedničkih lovišta u obuhvatu Plana Slika 36: Eksploatacijsko polje Novo Čiče Slika 37: Površinske vode na širem području obuhvata Plana Slika 38: Vodonosno područje - Hidrogeološka karta šireg područja obuhvata, M 1:500.000 Slika 39: Usporedba promjenjivih zaliha podzemnih voda s crpnom količinom zagrebačkog vodonosnika Slika 40: Prikaz lokacija piezometara na kojima se kontrolira kakvoća podzemne vode uz odlagalište Jakuševec, ranžirni kolodvor, vodocrpilište Kosnica i V. Gorica, te na području naselja V. Mlaka i Kosnica Slika 41: Pronos onečišćenja s područja odlagališta otpada Jakuševec Slika 42: Postojeće stanje cestovnog prometa Slika 43: Situacija Zračne luke Zagreb na ortofoto podlozi Slika 44: Slijetanje zrakoplova u Zračnoj luci Zagreb u 2009. i 2010. godini Slika 45: Putnički promet u Zračnoj luci Zagreb u 2009. i 2010. godini Slika 46: Robni promet u Zračnoj luci Zagreb u 2009. i 2010. godini Slika 47: Prikaz postojećih samostojećih antenskih stupova u obuhvatu Plana Slika 48: Postojeće stanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Slika 49: Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Velika Gorica Slika 50: Postojeće stanje vodoopskrbnog sustava Slika 51: Zone sanitarne zaštite crpilišta Velika Gorica, Kosnica I. faza, potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec te crpilišta na području Grada Zagreba Slika 52: Lokacije ilegalnih odlagališta otpada u obuhvatu Plana Slika 53: Orao štekavac i Mali gnjurac - zaštićene životinjske vrste Slika 54: Andautonija, dio rimskog grada prezentiran u dvorištu župnog dvora Slika 55: Područje čičanskog preceptorata u 14. st.



Slika 56: Područje Turopolja na izvodu s karte Sambusa Orteliusa 1572.god. Slika 57: Vlastelinstva i plemićki posjedi sredinom 16. stoljeća i utvrda Želin na karti Jozefinske izmjere Slika 58: Područje Turopolja na izvodu s karte Giacoma Cantelli da Vignole iz 1690. godine Slika 59: Područje dijela obuhvata Plana na karti Jozefinske izmjere civilne Hrvatske (1783-1784) Slika 60: Župna crkva Sv. Antuna Padovanskog i kurija župnog dvora u Bukevju; Kapela Ranjenog Isusa u Novom Čiču Slika 61: Prostorni konflikti u obuhvatu Plana Slika 62: Nepravilniji raster i sitnije mjerilo parcelacije; Pravilni ortogonalni raster parcelacije Slika 63: Vizualna osjetljivost krajolika u obuhvatu Plana Slika 64: Karakterizacija povijesnog krajolika u obuhvatu Plana Slika 65: Izvod iz kartografskog prikaza "Potencijalne rezerve podzemnih voda“ (Strategija prostornog uređenja RH) Slika 66: Izvod iz kartografskog prikaza "Zračni promet“ (Strategija prostornog uređenja RH) Slika 67: Izvod iz kartografskog prikaza "Termoenergetski objekti i hidroelektrane" (Strategija prostornog uređenja RH) Slika 68: Izvod iz kartografskog prikaza "Korištenje i namjena prostora" (Prostorni plan Županije) Slika 69: Izvod iz kartografskog prikaza "Korištenje i namjena površina" (PPUG Velike Gorice) Slika 70: Izvod iz kartografskog prikaza "Korištenje i namjena površina" (PPUO Orle) Slika 71: Indeksi promjene broja stanovnika u razdoblju od 1961. do 2011. godine Slika 72: Udjel ukupno doseljenih u naselja u obuhvatu Plana, 2001. godine Slika 73: Broj dnevnih migranata (aktivnih, koji obavljaju zanimanje) iz naselja u obuhvatu Plana u Zagreb Slika 74: Broj radnih mjesta u naseljima u obuhvatu Plana, 2001. godine Slika 75: Ograničenja u odnosu na prostorne pokazatelje: naselje Mala Kosnica - izgradnja uz zaštitnu ogradu Zračne luke Zagreb.. Slika 76: Ograničenja u odnosu na prostorne pokazatelje: Poplavna područja nizinskih predjela uz rijeku Savu - velika poplava u rujnu 2010. godine. POPIS SLIKA U DIJELU B. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

Slika 77: Rješenje sjevernog pročelja nove zgrade putničkog terminala Zračne luke Zagreb Slika 78: Domovinski most na rijeci Savi - spoj obilaznice s Gradom Zagrebom; Izgradnja obilaznice Velike Gorice kod naselja Kobilić Slika 79: Savski krajolik - Sava kod Novaka Ščitarjevskih Slika 80: Prijedlog sanacije divljih odlagališta Slika 81: Usrednjene vrijednosti mjerenja PM10 , NO, NO2, SO2, O3, benzena, toluena i p-ksilena na automatskoj mjernoj postaji Velika Gorica Slika 82: Prva kategorija zaštite - područja zabrane gradnje Slika 83: Analiza izgrađenosti unutar Prostora za razvoj Zračne luke Zagreb i Kontaktnog područja (izvod) Slika 84: Druga kategorija zaštite - područja strogog ograničenja izgradnje Slika 85: Treća kategorija zaštite - područja ograničenja gradnje POPIS SLIKA U DIJELU C. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA Slika 86: Planirani sustav središnjih naselja na području obuhvata Plana Slika 87: Naselja Bapča i Selnica Ščitarjevska - u Kontaktnom području uz Prostor za razvoj ZLZ utvrđuje se mogućnost ograničenog formiranja građevinskih područja naselja, u gabaritima postojeće izgradnje Slika 88: Naselja Črnkovec i Ščitarjevo - unutar Potencijalnog vodozaštitnog područja Črnkovec ograničena je gradnja i zahvati u prostoru te određeni posebni uvjeti korištenja i zaštite prostora Slika 89: Naselja Bukevje i Ribnica - izvan Potencijalnog vodozaštitnog područja također je nužna pojačana pažnja pri formiranju građevinskih područja te obvezna suradnja tijela nadležnih za zaštitu kulturne i prirodne baštine te zaštitu voda Slika 90: Kultivirani krajobraz uz rijeku Savu Slika 91: Kulturno-krajobrazne cjeline na području obuhvata Plana Slike 92 - 183: Izvod iz Kataloga povijesnih građevina Slika 184: Trasa Istočne obilaznice Velike Gorice Slika 185 : Prikaz planiranih zona za smještaj samostojećih antenskih stupova u obuhvatu Plana Slika 186: Postojeći i planirani sustav odvodnje otpadnih voda Slika 187: Postojeći i planirani sustav odvodnje otpadnih voda na području Zračne luke Zagreb Slika 188: Postojeći i planirani sustav vodoopskrbe Slika 189: Potencijalno vodozaštitno područje Črnkovec - uža i šira zona zaštite Slika 190: Nasipi i objekti zaštite zaobalja HE Drenje Slika 191: Objekti čvora zahvata HE Drenje.

obvezni prilozi - 1. dio

Documents