obrazac za izradu samoanalize u postupku reakreditacije hŠi 2013

Donje Svetice 38/5

10 000 Zagreb, Hrvatska T + 385 1 6274 853

F + 385 1 6274 801

E [email protected] W www.azvo.hr

Obrazac za izradu samoanalize u postupku reakreditacije

HRVATSKOG ŠUMARSKOG INSTITUTA

2013.

2

KLASA: 640-02/12-02/0002

URBROJ: 355-02-05-13-4

Zagreb, 13 ožujka, 2013. godine

Na temelju članka 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju („Narodne

novine" broj 45/09; u daljnjem tekstu: Zakon), Pravilnika o uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje

znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice

(„Narodne novine“, broj 83/10; u daljnjem tekstu: Pravilnik), Postupka reakreditacije javnih znanstvenih

instituta (Klasa: 640-02/1202/0002; Ur. broj: 355-01-13-2) od 22 siječnja 2012. g. te članka 22 i članka

44, stavka 2, Statuta Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Akreditacijski savjet na svojoj je 37. sjednici

usvojio, a ravnateljica je Agencije donijela

Obrazac za izradu samoanalize u postupku reakreditacije

znanstvenih organizacija

Obrazac popunjava znanstvena organizacija (ZO) na temelju podataka koje dostavljaju ustrojbene jedinice.

Obrazac se popunjava za prethodnih pet godina (uključujući posljednju završenu godinu).

Samoanaliza se predaje kao jedan dokument u papirnatom i elektroničkom obliku (u PDF formatu, na CD -

u), na hrvatskom i na engleskom jeziku, izrađen prema ovom obrascu, s odgovorima na sva postavljena

pitanja i popunjenim tablicama (propisanima obrascem).

Samoanalizu je potrebno dostaviti u Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, Donje Svetice 38, 10 000

Zagreb, najkasnije tri (3) mjeseca od datuma primitka obavijesti o pokretanju postupka reakreditacije.

Za istinitost podataka u Obrascu svojim potpisom jamči čelnica znanstvene

organizacije.

Dr. sc. Dijana Vuletić, ravnateljica

________________________________________

Čelnica znanstvene organizacije

3

1. OPĆI PODACI O RAZVOJU I FINANCIRANJU ORGANIZACIJE

1.1. Opći podaci

NAZIV ZNANSTVENE ORGANIZACIJE: HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT

ADRESA: CVJETNO NASELJE 41, 10450 JASTREBARSKO

TELEFON: 385 1 62 73 011

MREŽNA STRANICA: www.sumins.hr

E-MAIL: [email protected]

IME I PREZIME VODITELJA/ICE ZNANSTVENE ORGANIZACIJE: DR SC DIJANA VULETIĆ

PODRUŽNICE ILI DISLOCIRANI ODJELI (NAVESTI PODATKE):

Podružnica nema, dislocirani su neki organizacijski dijelovi:

Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku, Zagreb, Trnjanska cesta 35.

Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe – EFISEE, Zagreb, Zajčeva ulica

28.

Centar za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“, Pazin, 154. brigade Hrvatske vojske bb.

Centar za urbane i privatne šume, Varaždin, Vilka Novaka 60 c.

Centar za nizinske šume, Vinkovci, Trg Josipa Runjanina 10.

VRSTA ZNANSTVENE ORGANIZACIJE (ODABRATI JEDNU OPCIJU):

A) JAVNI ZNANSTVENI INSTITUT

B) ZNANSTVENI INSTITUT

C) SVEUČILIŠTE I NJEGOVE SASTAVNICE

D) DRUGE PRAVNE OSOBE I NJIHOVE USTROJSTVENE JEDINICE

E) USTANOVE OD POSEBNOG ZNAČAJA ZA REPUBLIKU HRVATSKU

VLASNIŠTVO:

A) JAVNA USTANOVA B) DRUGO (SPECIFICIRATI):

U IZRADI SAMOANALIZE SUDJELOVALI: FIKRET AHMETOVIĆ, DIPL.IUR.; DR.SC. TOMISLAV DUBRAVAC;

DR.SC. MILAN PERNEK; DR.SC. HRVOJE MARJANOVIĆ; DR.SC. MLADEN IVANKOVIĆ; DR.SC. TOMISLAV

DUBRAVAC; KRISTINA KOŽAR PEREZ, DIPL.OEC.; MLADEN VUKOVIĆ, DIPL.BIBL.

4

1.2. Kratki (povijesni) opis razvoja institucije

GODINA OSNUTKA: 1.1.1974.

OSNIVAČ: REPUBLIKA HRVATSKA

Spojene su do tada samostalne ustanove: 1. Institut za šumarska i lovna istraživanja, Zagreb 2. Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko (osnovan 11.6.1960) 3. Zavod za kontrolu šumskog sjemena SR Hrvatske, Rijeka (osnovan 28.3.1959.g.) u jedinstvenu ustanovu Šumarski institut, Jastrebarsko.

Od 1. rujna 2009. godine Institut posluje pod nazivom HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT. OSNIVAČ JE REPUBLIKA HRVATSKA.

GODINA UPISA U UPISNIK ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA (NAVESTI POVIJESNI PREGLED U SLUČAJU

UVJETNIH ILI PRIVREMENIH DOPUSNICA, PRODUŽENJA STATUSA TE PREKIDA UPISA U UPISNIK):

UPISAN U UPISNIK ZNANSTVENIH USTANOVA POD REDNIM BROJEM 0024 OD 1.1.1974. G.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA IZDALO JE 19.11.2007. G. PISMO OČEKIVANJA

KLASA: UP/I-640-02/07-08/00017, UR. BROJ: 533-08-07-0004 U KOJEM JE NAVEDENO

OČEKIVANJE DA INSTITUT U ROKU 3 GODINE OTKLONI NEDOSTATAK UTVRĐEN U POSTUPKU

VREDNOVANJA.

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA IZDALO JE 18.5.2010. G. DOPUSNICU ZA RAD KLASA:

UP/I-640-02/10-08/00003, UR. BROJ: 533-08-10-0004

PODRUČJE: BIOTEHNIČKE ZNANOSTI

POLJE : ŠUMARSTVO

GRANE ZNANSTVENOG RADA:

4.02.01 genetika i oplemenjivanje šumskoga drveća 4.02.02 šumarske tehnologije i menadžment 4.02.03 urbano šumarstvo i zaštita prirode 4.02.04 uređivanje šuma 4.02.05 ekologija i uzgajanje šuma 4.02.06 lovstvo 4.02.07 zaštita šuma

1.3. Kratki opis javnog financiranja institucije

Molimo Vas navedite kratki opis izvora i vrste prihoda iz kojih se financira znanstvena aktivnost

te posebno opišite strukturu onog dijela financiranja znanstvenih istraživanja (institucijsko

financiranje, plaće ili dio plaća znanstvenika, naknade iz ugovora o financiranju znanstvenih

novaka, naknade za školarine znanstvenih novaka, projektno financiranje ili drugo) koji dolazi iz

državnog proračuna ili drugih javnih proračuna (nacionalnih zaklada, lokalnih samouprava i dr).

5

Glavni izvori financiranja su: (1) opći prihodi i primici – sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (plaće za znanstveno osoblje, dio stručnog, dio tehničkog i dio administrativnog osoblja; dio hladnog pogona, školarine za doktorande, znanstveni projekti, kapitalna i druga oprema, ugovor o temeljnom višegodišnjem institucionalnom financiranju osnovne djelatnosti Instituta). (2) vlastiti prihodi – sredstva ostvarena iz naknade za općekorisne funkcije šuma (prema Zakonu o šumama a iz fonda kojim upravljaju „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb), temeljem 5-godišnjih planova znanstveno istraživačke djelatnosti. Prihodi ostvareni provedbom raznih Zakonskih obveza (prema Zakonu o šumama, Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu, Zakonu o biljnom zdravstvu), znanstveni projekti u zaštićenim prostorima, projekti za lokalnu upravu i samoupravu, proizvodnja, prodaja i promet hortikulturnih sadnica, izrade studija revitalizacije i bioloških sanacija, uređenja okućnica i drugih zelenih površina te ugovoreni domaći i međunarodni projekti ostvareni na tržištu. (3) prihodi za posebne namjene – sredstva Ministarstva poljoprivrede za provedbu programa motrenja šuma (ICP), Programa izvještajno prognoznih poslova (IPP), Programa očuvanja geno-fonda važnih šumskih vrsta u RH (Banka gena i Genetska štedionica). (4) pomoći – sredstva jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave namjenjena sufinanciranju rada Istraživačkih centara Hrvatskog šumarskog instituta; sredstava Europske unije (međunarodni projekti: IPA IIIB CADSES - Carbon-Pro, FP7 - RoK-FOR, IPA ADRIATIC - AMF), sudjelovanje na COST akcijama. Hrvatski šumarski institut je proračunski korisnik državnog proračuna (razdjel 080 – ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, glava 08000 Javni instituti u Republici Hrvatskoj, RKP 2967). Osnovni izvori financiranja Instituta su:

- opći prihodi i primici - vlastiti prihodi - prihodi za posebne namjene - pomoći - donacije.

Troškovi su strukturirani prema: - rashodi za zaposlene - materijalni rashodi - financijski rashodi - rashodi za nabavu opreme - otplate glavnica - ostali rashodi za zaposlene - ulaganja u građevinske objekte - dodatna ulaganja u postrojenja i opremu.

Nedostatak dosadašnjeg načina financiranja je smanjivanje visine dodijeljenih sredstava iz državnog proračuna za potrebe redovnog poslovanja, te financiranje „hladnog pogona„ te smanjenje sredstava iz naknade za općekorisne funkcije šuma kojom se financira znanstveno istraživačka djelatnost iz koje se financiranju dijelom troškovi zbog nedostatnih sredstava iz državnog proračuna.

6

2. TEMELJNI POJMOVI I TEŽIŠTE ZNANSTVENE DJELATNOSTI

2.1. Misija i težište znanstvene djelatnosti

(i) Ukratko opišite sadašnju misiju ZO-a (u skladu sa statutom institucije i drugim temeljnim

dokumentima).

Misija

Provođenje vrhunskih znanstvenih istraživanja radi obogaćivanja znanja te unapređenja šumskih ekosustava i promicanja potrajnog gospodarenja, te pokretanja inovacija i gospodarstva; uz osiguranje kontinuiteta i kvalitete provođenja javnih ovlasti te protoka znanja u privredu i građanstvo s ciljem podizanja svijesti o ulozi šuma i važnosti njene zaštite.

Sve istraz ivac ke aktivnosti u HS I su organizirane kroz temeljne organizacijske jedinice odnosno znanstvene zavode koji odraz avaju osnovne specijalnosti unutar s umarskih znanosti. Ovaj nac in organizacije je tradicionalan i omoguc ava određenu razinu specijalizacije no usporava pruz anje odgovora na nove izazove.

Oblikovanjem i definiranjem manjeg broja istraz ivac kih programa (IP) prema Strategiji HS I-a 2013-2020, oko aktualnih tema omoguc eno je bolje povezivanje znanstvenih zavoda, jac anje interdisciplinarnosti i inovativnosti te porast znanstvene produkcije. Istovremeno se jac a fleksibilnost jer ovi programi nisu zamis ljeni kao organizacijske jedinice vec tematske, interesne, promjenjive i z ive grupe razlic itih timova prvenstveno unutar i između znanstvenih zavoda koji po sadas njim istraz ivanjima pripadaju pojedinom istraz ivac kom programu ali i na razini Instituta s ciljem provođenja izvrsnih interdisciplinarnih istraz ivanja. Zavodi Hrvatskog šumarskog instituta bave se poslovima vezanih uz specijalnosti: uzgajanje šuma, razvoj strukturnih elemenata sastojine, ekologija šuma, ishrana bilja, šumarska entomologija, šumarska fitopatologija, integrirana zaštita šuma, fitofarmacija, dendrometrija, kruženje ugljika, disanje tla, pedologija, hidropedologija, šumske zajednice, vegetacija, sjemenarstvo, oplemenjivanje i genetika, mikroklimatologija, molekularna biologija, urbano šumarstvo, arboristika, biološke sanacije i dr. U svakom IP-u djeluje vec i broj znanstvenika, a problematika je obuhvac ena brojnim projektima koji se svaki na svoj nac in bave određenim aspektima, a program sluz i kao platforma za osiguravanje kritic ne mase eksperata i rezultata za provođenje vrhunskih istraz ivanja. Sve sluz i boljem razumijevanju sloz enog mehanizma kao s to je potrajno gospodarenje i koris tenje s umskih ekosustava za poboljs anje kvalitete z ivota ljudi i dodavanja svjetskom znanju o ovom jedinstvenom resursu. Prijenos tako sakupljenog i stvorenog znanja u praksu i drus tvo ostvaruje se suradnjom s izvrsnim partnerima u zemlji i inozemstvu.

Aktivnosti i strates ki ciljevi usklađeni su s onima Europske Unije (Horizon 2020) koji u svojoj osnovi podupiru i tez e ekonomiji koja je pametna, odrz iva i ukljuc uje sve elemente drus tva. Strategija EU 2020 prepoznala je kljuc ne izazove EU drus tva kojima se politika treba pozabaviti. Inovacije su osnovni alat za odgovor na ove izazove pa se posebna paz nja posvec uje poticanju i boljem koris tenju inovacija.

Klimatske i okolis ne promjene su jedan od izazova na koji se fokusiraju mnogi napori drus tva gdje je s umarski sektor jedan od rijetkih koji moz e kvalitetno odgovoriti na mnoge od ovih izazova, donosec i rjes enja jednako atraktivna s razvojnog i ekolos kog stajalis ta. Tu priliku

7

raspoznaje i HS I da uc vrsti svoju poziciju unutar sektora koji prolazi kroz transformaciju i to nudec i znanja i iskustva potrebna u praktic nom dijelu potrajnog gospodarenja, tehnolos kog razvoja, inovacija u novim proizvodima i koris tenju informacija upotrebom razvijenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Na taj nac in c e HS I biti u moguc nosti isporuc iti nove proizvode, ideje, tehnologije, bio-vrijednosti te poslovne modele u podruc ju zelene ekonomije. (ii) Nabrojite i kratko opišite temeljne pojmove (do 10 pojmova) koji predstavljaju težište vaše

znanstvene i stručne djelatnosti (eng: keywords). Objasnite na koji način unutar ZO-a definirate

težište svoga istraživačkog rada.

1- Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava– trajni monitoring oštećenosti šumskih ekosustava provodi se u sklopu UNECE – ICP Forests (Međunarodni program za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume) kao dio CLRTAP (Konvencija o prekograničnom onečišćenju), u isto vrijeme ispunjavajući potrebe Republike Hrvatske za različita izvješćivanja u području šumarstva. 2- Pedologija - hidropedologija i lizimetrijska pedologija - pronalazak i testiranje novih metoda i indikatora za procjenu učinka suše i poremetnju vodnog režima u šumskim ekosustavima. - lizimetrijska pedologija kao metoda praćenja kvalitete otopine u tlu jedinstvena je u Hrvatskoj a razvijena je unutar Hrvatskog šumarskog instituta. 3- Ishrana šumskog drveća i folijarne analize – značajna je komponenta u istraživanjima ekofiziologije šumskog drveća i na HŠI ima bogatu tradiciju. 4- Istraživanje rasta i prirasta – višegodišnje praćenje dinamike debljinskog, visinskog, plošnog i volumnog rasta i prirasta stabala i šumskih zajednica, najčešće na trajnim pokusnim plohama, posebice s ciljem utvrđivanja utjecaja okolišnih čimbenika (klimatski parametri) i/ili gospodarenja. 5- Pohrana ugljika – proces uklanjanja ugljika iz atmosfere (u obliku CO2) i njegova dugotrajna pohrana (u biomasi). Šume predstavljaju značajni spremnik ugljika te aktivno sudjeluju u kruženju ugljika na Zemlji. Precizno i pouzdano određivanje zaliha i tokova ugljika u šumskim ekosustavima nužno je za ostvarivanje uvida u potencijal šuma u pohrani ugljika. 6- Entomologija- znanstvena istraživanja štetnih kukaca u šumama 7- Fitopatologija- znanstvena istraživanja bolesti drveća u šumama 8- Očuvanje genofonda šumskog drveća – Očuvanje genofonda (genetske raznolikosti) šumskih vrsta osnova je za kontinuirano, pravilno (potrajno) gospodarenje i očuvanje prirodnosti šumskih sastojina. 9- Zelene tehnologije – definiranje novih proizvoda (biomasa, jestivo i ljekovito bilje), te prepoznavanje karakterističnih aktivnih tvari i spojeva važnih za zdravlje. 10- Šumarska politika i upravljanje – u području gospodarskih, zaštićenih i urbanih šuma predstavlja iskorak prema društvenim istraživanjima i korištenjem novih metodologija.

Težište znanstveno istraživačkog rada definira se raspravama na Znanstvenom vijeću i unutar

Znanstvnih zavoda. Takvom raspravom je donesena Strategija te su njome definirana tri IP-a aza

svakog od njih temelj znanstveno istraživačkog rada.

(iii) Opišite svoj znanstveni pristup (metodološki ili teorijski) navedenim temama i pojmovima

te na koji se način do definiranja tog pristupa unutar ZO-a dolazi.

8

1- Motrenje oštećenosti šumskih ekosustava provodi se na dvije razine: mreži bioindikacijskih

točaka na mreži 16 x 16 km (više od 100 točaka u Hrvatskoj, oko 6000 ukupno u Europi)i

plohama intenzivnog motrenja (7 ploha u Hrvatskoj) koje predstavljaju karakteristične šumske

zajednice Hrvatske. Motrenja se obavljaju korištenjem zajedničke europske metodologije a prate

se: osutost krošanja, suho i mokro taloženje iz atmosfere, sastav otopine tla, kemijski sastav lisne

mase, količina i kemijski sastav otpada sa stabala, meteorološki parametri unutar i izvan

sastojine, rast i prirast drveća, utjecaj prizemnog ozona, prisutnost i štete od biotičkih

čimbenika, fenologiju, biodiverzitet sastojina itd. Nacionalni koordinacijski centar ICP Forests

Hrvatska smješten je pri Hrvatskom šumarskom institutu od početka motrenju, 1987. godine.

Važno je napomenuti da Program ima jaku znanstvenu komponentu o kojoj se brinu ekspertne

skupine (Expert panels) i grupa za koordinaciju Programa (Programme coordinating group,

PCG): metode motrenja oštećenosti šumskih ekosustava tako se stalno unapređuju u skladu s

razvojem pojedinih znanstvenih disciplina, te sudjelovanje u ovom programu, osim pružanja

vrijednih podataka o stanju šuma, donosi i stalan transfer znanja i novih tehnologija prema

Hrvatskom šumarskom institutu.

2- Znanstveni pristup u definiranju istraživačkih tema, vezanih uz ekohidrološku problematiku,

utemeljen je na praćenju stanja, predikciji hidroloških promjena i analizi njihovog učinka na

šumske ekosustave. Cilj istraživanja usmjeren je prvenstveno na sagledavanje učinaka globalnog

zatopljenja na vodni ciklus unutar širokog raspona stanišnih prilika u šumama na prostoru

Republike Hrvatske. Metodološki se pristup oslanja na postojeće informacije o stanju voda u

šumskim tlima, prikupljane tijekom dugog niza godina na većem broju mjernih postaja. U novije

vrijeme, istraživanja se sve više provode pomoću prikladnih ekohidroloških modela te

stohastičkih analitičkih metoda. Rezultati rada se uspoređuju sa podacima iz literature, a

zaključci se publiciraju u časopisima ili prenose na znanstvenim skupovima.

3- Ishrana šumskog drveća i folijarne analize - Istraživanja u području ishrane šumskog drveća

u HŠI započinju šezdesetih godina prošlog stoljeća. Dok se u prošlosti prvenstveno istraživalo

stanje ishrane drveća u plantažama i rasadnicima, utjecaj različitih oblika hraniva na uspijevanje

šumskog drveća, odnos rasta i sadržaja hraniva u tlu i biljci, te primjena različitih supstrata i

gnojiva s produženim djelovanjem u kontejnerskoj proizvodnji šumskih sadnica, u novije

vrijeme istražuje se, odnos ishrane i otpornosti na utjecaj nepovoljnih biotskih i abiotskih

čimbenika, genetska specifičnost mineralne ishrane, odnos ishrane i oštećenosti krošanja

važnijih vrsta šumskog drveća, utjecaj atmosferske depozicije i klime na fiziološke procese u

drveću. Intenzivnije sudjelovanje u ICP Forest programu dovelo je do podizanja kvalitete

analitičkih postupaka kroz nabavku suvremene analitičke opreme kao i zbog sudjelovanja u

interlaboratorijskim testovima. Također fokus istraživanja pomaknuo se s lokalne, Hrvatske,

problematike na Europsku uključivanjem u evaluacije Paneuropskih setova podataka.

4- Istraživanje rasta i prirasta - Definiranje pristupa istraživanju predvodi voditelj istraživačkog

projekta uz superviziju predstojnika Zavoda. Metodologija istraživanja definira se na početku, na

temelju vlastitih iskustava i znanstvene literature iz područja, nakon međusobnih konzultacija sa

suradnicima u Zavodu, kolegama u HŠI-u ali i drugim kolegama iz područja, kako iz zemlje tako i

iz inozemstva.

9

Istraživanja rasta i prirasta drveća i šuma provode se na dvije skale: mikro i makro skali. Razlog

tome je kompleksnost procesa rasta i ograničenja pogodne metodologije istraživanja koju je

moguće primjenjivati na željenoj skali. Na mikro skali, metoda istraživanja je oblikovana s ciljem

povezivanja rasta pojedinačnih stabala i šumske sastojine na thednoj vremenskoj skali s

meteorološkim, stanišnim i hidrološkim prilikama, uzimajući pri tom u obzir antropogeni utjecaj

(npr. gospodarenje šumom). Takvim pristupom nastoji se produbiti se razumijevanje procesa

rasta i osigurati podatke potrebne na izradu, modifikaciju ili parameriziranje matematičkih

modela. Na makro skali, najprije se provodi prikupljanje i obrada podatke iz baza podataka HŠI i

drugih dostupnih izvora podatka o šumama (šumsko-gospodarske osnova od Hrvatskih šuma

d.o.o. – HŠ, nacionalne inventura šuma i sl.). U istraživanju rasta i prirasta se potom ti podaci o

šumama povezuju s podacima dobiveni daljinskim snimanjima (npr. MODIS od NASA-e), te

podacima o klimi i meteorološkim prilikama (DHMZ) i geo-hidrološkim karakteristikama

područja (DGU). Takvim integrativnim istraživačkim pristupom nastoji se dobiti slika prošlog i

sadašnjeg trenda rasta i prirasta na razini vrsta, odnosno šumskih zajednica. Kombiniranjem

rezultata istraživanja dobivenih na mikro i makro skali omogućuje se dodatna validaciju i

pouzdanije tumačenje uzroka boljeg ili lošijeg prirasta, te potencija za unaprjeđenje modela

potrebnih za suvremeno gospodarenje šumama. Rezultati istraživanja prezentiraju se u izlaganjima na znanstvenim i stručnim skupovima te

publiciranjem radova u znanstvenim i stručnim časopisima. Široj zajednici dionika rezultati se

prezentiraju putem popularno-znanstvenih članaka, predavanjima studentskim grupama i

predavanjima u strukovnim udruženjima te putem interneta.

5- Spremanje ugljika - Definiranje pristupa istraživanju predvodi voditelj istraživačkog projekta

uz superviziju predstojnika Zavoda. Metodologija istraživanja definira se na početku, na temelju

vlastitih iskustava i znanstvene literature iz područja, nakon međusobnih konzultacija sa

suradnicima u Zavodu, kolegama u HŠI-u ali i drugim kolegama iz područja, kako iz zemlje tako i

iz inozemstva. Istraživanje pohrane ugljika, odnosno cjelokupnog ciklusa ugljika u šumskim ekosustavima, usko

je povezano s istraživanjima procesa rasta i prirasta (vidi gore) kojima se ugljik veže u ekosustav

te istraživanjima procesima respiracije kojima se ugljik oslobađa iz ekosustava. Neto razmjena

ugljika, u formi ugljičnog dioksida (CO2), između atmosfere i ekosustava prati se kontinuirano od

rujna 2007. g. metodom vrtložne kovarijance u sklopu istraživačke stanice „Jastrebarski lugovi“.

Usporedo se obavlja praćenje respiracije tla, produkcije i dekompozicije listinca i mrtvog drveta,

te zaliha ugljika u tlu i sitnom korijenju. Korištenjem tih podataka i podataka meteoroloških

izmjera omogućeno je korištenje, unaprjeđenje i parametrizacija suvremenih modela, te

procjena pojedinih sastavnica budžeta ugljika šumskog ekosustava na tjednoj do godišnjoj

vremenskoj skali. Rezultati istraživanja prezentiraju se u izlaganjima na znanstvenim i stručnim skupovima te

publiciranjem radova u znanstvenim i stručnim časopisima. Široj zajednici dionika rezultati se

prezentiraju putem popularno-znanstvenih članaka, predavanjima studentskim grupama i

predavanjima u strukovnim udruženjima te putem interneta.

6- Znanstveni pristup u definiranju istraživačkih tema vezane uz entomološku problematiku

polazi od aktualnih problema u šumama Hrvatske i internacionalnih problema vezani uz

invazivne štetnike, koje se potencijalno mogu udomaćiti u Hrvatskoj. Nakon jasno definirane

10

teme i cilja istraživanja slijedi proučavanje literature te razrada metodologije u laboratoriju i u

šumi sa određivanjem najpogodnije lokacije istraživanja. Izrađuju i popunjavaju se protokoli, a

najčešće se uzorci u određenim vremenskim razmacima sakupljaju u šumi te donose u

laboratorij, gdje se dodatno ispituju. Rezultati rada se uspoređuju sa podacima iz literature, a


7- Znanstveni pristup u definiranju istraživačkih tema vezane uz fitopatološku problematiku

polazi od aktualnih problema u šumama Hrvatske i internacionalnih problema vezani uz

invazivne štetnike, koje se potencijalno mogu udomaćiti u Hrvatskoj. Nakon jasno definirane

teme i cilja istraživanja slijedi proučavanje literature te razrada metodologije u laboratoriju i u

šumi sa određivanjem najpogodnije lokacije istraživanja. Izrađuju i popunjavaju se protokoli, a

najčešće se uzorci u određenim vremenskim razmacima sakupljaju u šumi te donose u

laboratorij, gdje se dodatno ispituju. Rezultati rada se uspoređuju sa podacima iz literature, a


8- Za očuvanju genofonda šumskog drveća neophodno je prije svega poznavati, znanstveno

istražiti genetsku raznolikost pojedine šumske vrste. Istraživanja se provode molekularnim

istraživanjima DNA (jezgrina DNA, cpDNA – kloroplastna, mtDNA – mitohondrijalna) i

genetičkim testovima. Genetički testovi su jedina metoda koja omogućava analize genetske

raznolikosti za tzv. kvantitativna svojstva (šumsko-uzgojna svojstva: visine, promjeri, pravnost,

rašljavost, fenološka svojstva, otpornosti na bolesti i štetnike itd.). Dugoročno, genetički test ima

višestruke funkcije: npr. genska banka, generativna sjemenska plantaža.

9- Metodološki pristup je odgovor na aktualne teme intenzivnijeg korištenja biomase za energiju

gdje se najviše radilo na oblikovanju istraživanja u smislu pokretanja malog poduzetništva i

novih poslovnih modela u privatnim šumama, kao i s razine postojanja interesa za drugačije

korištenje resursa dodavanjem vrijednosti drugim proizvodima i uslugama koje šume pružaju

(ljekovito bilje, jestivi plodovi, rekreacija, turizam). Istraživanja teorijski i metodološki pripadaju

društvenim istraživanjima ali se povezuju s klasičnim metodama eksplorativnih istraživanja u

šumarstvu. Dio istraživanja vezana za laboratorijske analize aktivnih tvari u šumskim

proizvodima i plodovima veže se na predložene inovativne metode korištenja super kritičnog

ugljika pri izdvajanju aktivnih tvari.

10- U dijelu razvoja šumarske politike i upravljanja ponovno smo u društvenim istraživanjima

što se tiče korištenja metodologije jer se radi o kvalitativnim metodama i tehnikama prikupljanja

podataka kroz različite ankete, upitnike, razgovore, fokus grupe i radionice i okrugle stolove. Uz

spomenuto analizira se i postojeća zakonska i druga regulativna dokumentacija kako domaća

tako i međunarodna, a vezana je za šumarstvo i prirodne resurse.

(iv) Je li se i, ako jest, iz kojih razloga težište vaše znanstvene i stručne djelatnosti promijenilo u

vrednovanom razdoblju?

U Zavodu za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo tijekom

vrednovanog razdoblja, a zbog novih poslova proizašlih iz Zakonodavstva usklađenog za

zakonodavstvom EU došlo je do značajnijih promjena u znanstvenoj i stručnoj djelatnosti. Prema

11

Zakonu o Šumskom reprodukcijskom materijalu HŠI je Službeno tijelo koje u svojim objektima

ustrojava sjemensku štedionicu, a radi očuvanja genetske raznolikosti svojti šumskog drveća i

njihovih genetskih izvora ustanovljava genetsku banku šumskog drveća RH. U Laboratoriju za

ispitivanje sjemena (LIS) redovito se prate i usklađuju promjene u ISTA pravilima (ISTA Rules)

vezane uz metodologiju za ispitivanje kvalitete sjemena te vezano uz promjene u hrvatskoj i

međunarodnoj normi (HRN/EN/ISO/IEC 17025) za ispitne i umjerene laboratorije.

Osnivanjem genetičkih testova hrasta lužnjaka tijekom 2008. – 2010. godine povećan je opseg

znanstveno istraživačkih radova u Zavodu. Cilj ovih istraživanja je višestruki, a odnosi se na

utvrđivanje i očuvanje genetske raznolikosti hrasta lužnjaka jedne od naših najvažnijih šumskih

vrsta drveća. Sa gospodarskog stajališta odnosi se na testiranje šumskih sjemenskih objekata

hrasta lužnjaka i time podizanja kategorije ŠRM-a (Forest reproductiv material) iz kategorije

selekcioniran u kategoriju testiran.

U vrednovanom razdoblju je u Zavodu za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku nije bilo

značajnijeg promjena težišta istraživanja već je došlo do značajnog produbljenja postojećih

istraživanja uz nastojanje da se poveća povezanost među ranije nepovezanim istraživanjima.

Istraživanja u Zavodu su proširena i na problematiku urbanog šumarstva. Jedan od glavnih fokusa ostalo je istraživanje kruženja ugljika s tim da su istraživanja

intenzivirana i proširena na istraživanje spremanja ugljika po svim sastavnicama šumskog

ekosustava i kroz cijelu ophodnju hrasta lužnjaka, kao ekonomski najznačajnije vrste u

Hrvatskoj. Na području istraživanja rasta i prirasta fokus je usmjeren na identifikaciju, prikupljanje,

pohranu i integraciju podataka o drvnoj zalihi i prirastu šuma koje postoje u drugim

institucijama (Hrvatske šume d.o.o., nacionalna inventura šuma), a koji iz različitih razloga nisu

bili dostupni istraživačima u HŠI-u, posebice onih za koje postoji opasnost da se izgube jer

matičnim institucijama više nisu potrebni. Cilj je omogućiti preduvjete za istraživanje stanja i

trendova rasta i prirasta različitih šumskih zajednica s meteorološkim, hidrološko-

geomorfološkim te podacima dobivenim daljinskim snimanjima. Razlog promjene ja povećana

kooperativnost dionika do koje je došlo djelomično zbog različitih reformi sustava u Republici

Hrvatskoj, a djelomično kao rezultat prepoznavanja kvalitete rada u Zavodu od strane dionika u

drugim institucijama te izgradnjom povjerenja i učvršćivanjem veza istraživača u Zavodu s

ostalim dionicima u šumarstvu. Postojeća istraživanja vezana uz tzv. „mekane“ vrijednosti šuma (nedrvni proizvodi, rekreacija,

utjecaj šume na zdravlje) proširena su i na područje urbanih šuma s naglaskom na socijalni

aspekt, tj. percepciju stanovništva i njihovu osviještenost o ulozi šuma. Glavni razlozi tome su

prepoznati nedostatak podataka o percepciji građana i njihovoj svijesti o ulozi urbanih šuma,

kao i potreba unaprjeđenjem metodologije valorizacije urbanih šuma.

U Zavodu za uzgajanje šuma se tijekom vrednovanoga razdoblja promijenilo jedino tako što je

značajan dio istraživanja još više usmjeren na uzroke i probleme sušenja hrasta lužnjaka.

Također, veliki dio znanstvenih istraživanja prezentiran je stručnoj javnosti, posebice kolegama

u praksi, u obliku javnih prezentacija u suradnji sa Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i

drvne tehnologije.

12

U Zavodu za zaštitu šuma i lovno gospodarenje primjenjuju se neke nove metodologije

vezane uz investiciju u laboratorijski prostor, u kojem su sada mogući pokusi koji zahtijevaju

inkubaciju medija i štetnika u kontroliranim uvjetima. Također su povećani standardi u

sprječavanju zagađivanja uzoraka te povećani kapaciteti čuvanja materijala (nabava hladnjaka).

Nabavom osnovne opreme za molekularna istraživanja i zapošljavanjem znanstvenog novaka

otvorene su nove mogućnosti i metodologije u istraživanjima štetnika i bolesti šumskog drveća.

U Zavodu za znanstvenu međunarodu suradnju jugoistočne Europe EFISEE ostvaruju se

uvjeti za razvoj i unapređenje aktualnih istraživanja iz područja šumarske politike i upravljanja

prirodnim resursima. Kako ovaj zavod djeluje tek tri godine nije došlo do nekih promjena od

zamišljene uloge i cilja djelovanja. Aktivnosti će se intenzivirati ulaskom Hrvatske u EU kada će

ovaj zavod postati neka vrsta poveznice EU sa regijom i to ne samo po pitanju šumarske politike

već i drugih aktualnih tema kao što su klimatske promjene i sposobnost prilagodbe šuma i

šumarstva novim uvjetima.

2.2. Pozicioniranje institucije na nacionalnoj i međunarodnoj razini

(i) Objasnite povezanost izvanjskih čimbenika (društveno-ekonomskih prilika, okolišno-

klimatskih promjena, otkrića i dosega discipline ili dr.) i definiranja tema istraživanja. Kako

vidite vlastitu odgovornost rada prema društveno-ekonomskim i okolišnim izazovima

zajednice?

HŠI je od svojeg osnivanja u svakom periodu djelovanja pokazivao osjetljivost na društveno-

ekonomske prilike u zemlji i regiji, te je od svojih počataka usmjeravao znanstvena istraživanja

ka riješavanju problema šumarske struke. Konkretno je u svojim počecima znanstvena

dostignuća usmjeravao u primjenu i praksu kroz izbor vrsta za pošumljavanje kao i proizvodnju

kvalitetnog sadnog materijala iz kvalitetnog i kontroliranog sjemena. Te funkcije je zadržao i do

danas kada su temeljene u javnim ovlastima koje HŠI ima u nadzoru proizvodnje i prodaje

šumskog reprodukcijskog materijala.

Dijelomično vezano uz potrebu povećanja kvalitete sadnog materijala metodom selekcije i

testiranja te osnivanja testova provenijencija kao i klonskih arhiva i sjemenskih plantaža

razvijala su se molekularna istraživanja. Iskorak u tim istraživanjima dobio je svoju potvrdu kroz

obavezu HŠI očuvanja genofonda važnih šumskih drvenastih vrsta kroz stručne poslove Banke

gena i Sjemenske štedionice.

Spoznaje o okolišno klimatskim promjenama razvijane su sudjelovanjem u ICP Forest programu

kojim se već 20 godina prati stanje i promjene u šumskih ekosustavima, a sakupljeni podaci se

isprepliću s znanstvenim istraživanjima povezanosti pojedinih činitelja i pokazatelja intenziteta

klimatskih promjena sa stanjem i stabilnosti šumskih sastojina. Nastavno na ova praćenja a kao

odgovor na prihaćanje Kyoto protokola osnovana je i opremljena istraživačka stanica za

praćenje izmjene ugljika između šume i atmosfere (Eddy covarriance tower) u blizini HŠI.

Nadalje kako je HŠI često konzultiran od strane MP (Sektora za šumarstvo) i MZOS-a i HIT-a

(Hrvatski institut za tehnologiju) tijekom pregovora o prihvaćanju brojnih rezolucija i pristupnih

pregovora EU, HŠI osjeća posebnu društvenu odgovornost. Stoga su intenzivirana istraživanja u

području šumarske politike koja su pokrenuta temeljem dugoročnih planiranja u šumarstvu a

kasnije povezana sa socijalnim istraživanjima na čijim se teorijama i metodologijama temelje.

13

Tako možemo reći da se kod definiranja znanstvenih tema isprepliću već postojeća znanja u HŠI

sa potrebom otvaranja novih tema u skladu sa novim znanstvenim pitanjima kao i društvenim i

ekološkim izazovima.

(ii) U kojoj su mjeri znanstvena istraživanja i aktivnosti u skladu s nacionalnim1 i europskim

(tematskim) prioritetima za znanost i razvoj? Navedite kojim se to strategijama i smjernicama

(ako je primjenjivo) vodite prilikom planiranja i provođenja znanstvene aktivnosti.

Znanstvene teme i istraživanja HŠI-a su usklađene sa važećim nacionalnih strateškim dokumentima: Znanstvenom i tehnologijskom politikom 2006-2010, Akcijskim planom 2007-2010, Akcijskim planom za poticanje ulaganja u znanost i istraživanje, Akcijskim planom za mobilnost istraživača 2011-2012, Akcijskim planom podizanja apsorpcijskih kapaciteta RH za sudjelovanje u Okvirnim programima za istraživanja EU 2013-2015, kao i s Akcijskim planom Znanost i društvo (2012). Nadalje pri oblikovanju istraživanja u interesu nam je usklađivanje s Nacionalnom strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (2008), Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (2002), kao i Mediteranskom strategijom održivog razvoja, te Okvirom za održivost okoliša i zajednički prosperitet/ zajedničko blagostanje (UNEP/MAP, Atena, 2005). Također je preuzet nacionalni prioritet očuvanja genofonda i genske raznolikosti šumskog drveća i grmlja, a Institut je i Službeno tijelo u čijoj je to nadležnosti, Zakonom o ŠRM. Na kraju briga o očuvanju i unapređenju prirodno resursa od strateške važnosti za RH (Zakon o šumama) dio je brojnih istraživačkih aktivnosti i projekata koji se odvijaju na HŠI. (iii) Navedite znanstvenu (ili stručno-znanstvenu) instituciju unutar Europskoga istraživačkog

prostora s kojom se želite usporediti, odnosno kojoj težite (primjerice u smislu znanstvene

misije).

Forest Research Institute of Baden-Wurtemberg (FVA-BW), Freiburg, Njemačka je jedan od Instituta s kojim se HŠI uspoređuje te teži dostizanju izvrsnosti koju smo tamo prepoznali. Razlog tomu je određena sličnost u položaju i ulogama oba Instituta gdje je naglašen primjenjeni dio odnosno povezanost s Sveučilištem kroz manje sudjelovanje u nastavi i temeljnim istraživanjima te naglaskom na znanosti utemeljen visokokvalitetan stručni servis Ministarstvu i struci uopće. Bundesamt fuer Forst und Wald (BFW), Beč, Austrija je također Institut s kojim se HŠI uspoređuje no samo u određenim dijelovima radi opsežnosti i veličine BFW-a koju HŠI niti može niti teži dostići. Sličnosti se nalazie u ulozi BFW-a u provođenju javnih ovlasti u zaštiti bilja i šumskog reprodukcijskog materijala te u tom dijelu izvrsnim molekularnim istraživanjima.

1 U vrednovanom su razdoblju neke od važećih nacionalnih strateških dokumenta za istraživanje i razvoj:

Znanstvena i tehnologijska politika 2006-2010, Akcijski plan 2007-2010, Akcijski plan za poticanje ulaganja u

znanost i istraživanje, Akcijski plan za mobilnost istraživača 2011-2012, Akcijski plan podizanja apsorpcijskih

kapaciteta RH za sudjelovanje u Okvirnim programima za istraživanja EU 2013-2015. 2012 g. objavljen je

Akcijski plan Znanost i društvo. Nadalje, u obzir se mogu uzeti i specifične strategije razvoja u područjima

istraživanja, poput ribarstva, šumarstva, turizma, poljoprivrede i dr.

14

Slovenian Forestry Institute (GIS), Ljubljana, Slovenija je Institut s kojim dijelimo društveno-političke uvjete u kojima su se oba Instituta razvijala te mnoge druge sličnosti u načinima definiranja istraživačkih tema kao i organizacije i provođenja samih istraživanja.

2.3. Posebnost znanstvene organizacije

(i) Objasnite u čemu je posebnost vaše institucije u usporedbi s drugim usporedivim ZO-ima u

nacionalnom kontekstu.

HŠI je jedini institut koji se bavi sustavnim istraživanjem šuma i šumskih ekosustava u smislu

praćenja stanja i promjena u svim njenim ekološkim, biološkim i strukturnim elementima na

cijelom području RH.

U tu svrhu provodi raznovrsna, multidisciplinarna i temeljna istraživanja u područjima

tloznanstva, litološkog matičnog supstrata, vegetacije (šumskog pokrova), pokazatelja

klimatskih promjena, rasta i prirasta, obnove i uzgoja, spremanja ugljika, respiracije tla,

plodonošenja, te gospodarenja i upravljanja šumskim ekosustavima. Posebno zahtjevan dio je

utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja šuma te prisutnosti karantenskih organizama u

šumama, radi provođenja pregleda šuma te riješavanja problema invazivnih štetnih organizama.

Posjeduje brojne testove u rasadniku i prirodnim sastojinama te mežu ICP ploha trajnog

motrenja kao i dodatnu mrežu trajnih pokusnih ploha osnovanih za potrebe definiranja i

istraživanja tipova šuma u RH koja se i sada prati i održava u različitim terminima ponavljanja 5

do 20 godina. Uz to posjeduje mrežu pijezometara kojim već 20-tak godina prati promjenu

vodnog režima u popolavnim šumama RH. U blizini Jastrebarskog posjeduje jedinstvenu

istraživačku stanicu Eddy covariance tower uključenu u europsku mrežu takvih tornjeva za

praćenje spremanja ugljika u šumskih ekosustavima (FLUXNET). Vodi brigu, prati i obavlja

znanstvena istraživanja na Banci gena koju čine in-situ i ex-situ nasadi i zbirke na brojnim

lokalitetima u RH.

Terenska istraživanja je moguće intenzivno provoditi uz pomoć istraživača smještenih uz

Jastrebarsko i Zagreb na još tri lokacije u Pazinu (Istra), Varaždinu (Sjevero-zapadna Hrvatska) i

Vinkovcima (Slavonija) čime su pokrivene tri karakteristične regije. Sakupljeni podaci i uzorci

analiziraju se u laboratorijima u Jastrebarskom.

(ii) Koje istraživačke zadatke nije moguće izvoditi na nekom drugom tipu institucije, primjerice

sveučilištu ili na drugom ZO-u?

Ništa od istraživanja navedenih u sklopu prethodne točke nije moguće provoditi na istoj razini

kvalitete u drugim institucijama.

Ovdje izdvajamo laboratorijske analize u području molekularnih istraživanja koje je moguće

raditi na drugim Institutima čije usluge i sami često koristimo no određeno iskustvo pri

rukovanju specifičnim biljnim materijalom osigurava kvalitetnije provođenje istraživanja i

interpretacije dobivenih rezultata.

Imajući u vidu vrstu istraživanja i lokaciju pokusnih ploha i instituta zajedno s

novouspostavljenim istraživačkim centrima prebacivanje postojećih istraživanja i stručnih

poslova na drugu ustanovu dovelo bi u pitanje njihov uspjeh te bi u konačnici vjerojatno

rezultiralo smanjenjem omjera dobiveno/uloženo.

15

Sjemenski laboratorij i DNA laboratorij su certificirani od strane Hrvatske akreditacijske

agencije i 25. 01. 2008. godine su dobili Europsku akreditaciju norme, HRN EN ISO/IEC 17025.

Laboratoriji Zavoda jedini su na području šumarstva akreditirani po međunarodnoj normi.

Sjemenski laboratorij Zavoda član je ISTA organizacije (Interenational Seed Testing Assotiation).

(iii) Postoje li preklapanje djelatnosti vaše institucije s djelatnošću neke druge (slične) institucije

u Republici Hrvatskoj?

Preklapanja djelatnosti se mogu očekivati s Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, što je

samo po sebi razumljivo no do toga u pravilu ne dolazi radi širine područja i još uvijek relativno

malog broja znanstvenika na obje institucije što tek u pojedinim slučajevima dovodi do

preklapanja u određenim istraživačkim temama.

Najčešće se ostvaruje suradnja između znanstvenika u srodnim područjima te se ovo

preklapanje koristi za unapređenje pojedinog područja i kvalitetu samih istraživanja. Često se

sudjeluje na istim COST akcijama te kasnije i na projektima. Nisu rijetki slučajevi koautorstva sa

znanstvnicima sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagebu.

No kako je Fakultet primarno usmjeren za obrazovanje preklapanje je ograničeno na manji broj

istraživačih tema.

2.4. Snage i slabosti institucije (samoevaluacija prošlog razdoblja)

(i) Koje su snage, a koje slabosti vašeg ZO-a u obavljanju znanstvene djelatnosti (u razdoblju

obuhvaćenom ovim vrednovanjem)?

HŠI SNAGE

Ljudski resursi Mladi i motivirani istraz ivac i sa znac ajnim iskustvima i specijalnim znanjima razlic itih znanstvenih disciplina Znac ajnije sudjelovanje istraz ivac a u europskim i međunarodnim udruz enjima, programima i znanstvenoj i tehnic koj suradnji (IUFRO, EFI, ICP-Forest, ESF, COST, FP7) Iskustvo u upravljanju i administriranju projekata financiranih od Europske komisije Iskustvo temeljem projekata bilateralne suradnje Iskustvo tehnic kog osoblja u provođenju EU projekata Iskustvo u vođenju Projekata za „Hrvatske s ume“ d.o.o., Zagreb. Povezanost sa s umarskom operativom i primjena rezultata istraz ivanja u praksi Kontinuirano tiskanje struc no-znanstvenog c asopisa “Radovi“; te novog međunarodnog znanstvenog c asopisa „SEEFOR“, kojeg kao jedan od osam osnivac a uređujemo i tiskamo. Materijalni resursi Laboratoriji opremljeni, akreditirani i reakreditirani (2013): za ispitivanje tla, biljnog materijala i vode; za molekularno-genetic ka ispitivanja; za fitopatolos ka ispitivanja; za entomologiju; za ispitivanje kvalitete sjemena HS I raspolaz e također s obnovljenim i pros irenim prostorima za izvođenje razlic itih pokusa (plastenik, liniju za punjenje kontejnera, hladnjac e, rasadnic ku opremu i polja za osnivanje pokusa) HS I ima dugogodis nju suradnju s vis e europskih instituta i sveuc ilis ta Financijski resursi

16

HS I provodi prema dobivenim javnim ovlastima: Kontrolu i nadzor nad proizvodnjom i prometom s umskog reprodukcijskog materijala; Sluz bu prac enja i prognoze s tetnika u s umarstvu (IPP); Posebni nadzor nad karantenskim s tetnicima u s umarstvu; Prac enje stanja s umskih resursa u s umarstvu (ICP); Zas titu genetske raznolikosti s umskih vrsta u Hrvatskoj kroz program Banke gena i sjemenske s tedionice. Jedan je od c etiri ovlas tena laboratorija za obavljanje struc nih poslova izrade procjene rizika u svrhu uvođenja genetski modificiranih organizama (GMO) u okolis (Rjes enje Ministarstva kulture). Osnovno financiranje za plac e djelatnika u znanosti i hladni pogon osigurano je u prorac unu preko Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Rezultati i utjecaj Kljuc na nacionalna znanstvena organizacija u polju s umarstva s razlic itim znanstvenim disciplinama Terenski pokusi provenijencija za glavne vrste drvec a za testiranje sposobnosti prilagodbe klimatskim promjenama (3-10 godina starosti), te osnovane vrlo vrijedne povrs ine in situ i ex situ konzervacije. Komparativni pokusi i pokusi provenijencija s razlic itim unesenim stranim vrstama, pretez ito crnogorice, za procjenu potreba za pos umljavanjem u svrhu pridobivanja sirovine za potrebe obnovljivih izvora energije i proizvodnje bio-mase (30-40 godina starosti). Trajne pokusne plohe u prirodnim tipovima s uma u Mediteranskom dijelu RH (starosti 15 godina), na kojima se prati biolos ka raznolikost i prirodan razvoj sastojina u uvjetima klimatskih promjena, te razvoj prirodne vegetacije poslije poz ara Trajne pokusne plohe u svim prirodnim tipovima s uma s ciljem prouc avanja funkcioniranja razlic itih tipova s uma (proizvodnja drva, svojstva tala, sadrz aj ugljika i nitrata, vegetacijski pokrov, moguc nosti obnove i dr.) s moguc nos c u provođenja ponovljenih mjerenja na vis e od 2000 ploha. Prac enje zdravstvenog stanja s uma na mrez i ploha 16x16 km, 96 ploha, tijekom vis e od 20 godina, uz intenzivno prac enje tala, sadrz aja hranjiva u lis c u i iglicama i depozicija na 3 plohe–(ICP Forests), prac enje bioindikatora u razlic itim s umskim ekosustavima, te prac enje bolesti i s tetnika s posebnim naglaskom na karantenske s tetnike (u sklpu Izvjes tajno Prognoznih Poslova) Prac enje podzemnih voda u poplavnim nizinskim s umama na 125 piezometarskih stajalis ta tijekom vis e od 25 godina Kontinuirano mjerenje razmjene ugljika između s umskog ekosustava i atmosfere istraz ivac kom stanicom (Eddy-covariance toranj) smjes tenom u s umskom kompleksu u Pokupskom bazenu, a u svrhu prouc avanja utjecaja s ume na ublaz avanje klimatskih promjena kroz smanjenje koncentracije atmosferskog ugljika (toranj je jedinstven u regiji) Prac enje rasta i razvoja s umskih ekosustava u prirodnim zas tic enim s umskim ekosustavima (Nacionalni parkovi, Parkovi prirode, S umski rezervati), pokusi multidisciplinarnih istraz ivanja na trajnim pokusnim plohama starosti 15 godina

HŠI SLABOSTI

Ljudski resursi

Nedovoljno interdisciplinarno povezivanje istraz ivac a unutar HS I s to dovodi do smanjivanja

broja i kompleksnosti istraz ivac kih rezultata

Nedovoljno ukljuc ivanje mladih istraz ivac a u EU istraz ivac ki prostor

Nedovoljna specijalizacija obzirom na nedovoljan broj profesionalnog kadra te broja

zaposlenih (problem mediteranskih šuma i šumskih požara, primjena daljinskih

istraživanja u šumarstvu, modeliranje bioloških procesa u šumskim ekosustavima,

17

šumarske politike i ekonomike)

Nepostojanje zadovoljavajuc e procedure zas tite intelektualnog vlasnis tva te poticanja

inovacijskih aktivnosti

Nedovoljna i neredovna ukljuc enost istraz ivac a u nastavu

Nedovoljna mobilnost (ulazna i izlazna)

Materijalni resursi Nedovoljno koris tenje i okrupnjivanje velikog broja kvalitetnih istraz ivac kih rezultata (npr. terenska mjerenja i istraz ivanja u prethodnim periodima) najvis e radi neodgovarajuc e IT opreme i primjene (upravljanje i koris tenje internih baza podataka, zahtjevi za specijaliziranim programima, intranet, sustavi za pomoc u odluc ivanju)

Ogranic ena sposobnost natjecanja za FP istraz ivac ke projekte Financijski resursi

Nedovoljno financiranje dugoroc nih istraz ivanja, osobito terenskih

Nedovoljan broj međunarodnih projekata radi problema su-financiranja

Nedovoljno financiranje za opremu kako bi se primijenila napredna inovativna istraz ivanja

HS I je primarno ovisan o financiranju od MZOS-a i Hrvatskih s uma d.o.o. iz OKFS fonda

Rezultati i utjecaj Nezadovoljavajuc i stupanj suradnje s vodec im institutima u EU Nedostatak inovacijske strategije Nedovoljno iskoris tavanje moguc nosti ERA istraz ivac kog prostora EU radi lokalnog usmjerenja istraz ivanja

Nedovoljna prepoznatljivost HS I-a na europskoj razini kao potencijalnog projektnog partnera (npr. EFDAC projekt) zbog nepostojanja cjelovite i sveobuhvatne baze podatka o s umskim resursima RH kao polazis nih ulaznih parametara za provedbu sloz enih analiza i procjena na europskoj razini

Nezadovoljavajuc i utjecaj kroz publikacije koje objavljuju rezultate istraz ivanja

Snaga je u ljudskom potencijalu. Institut ima 25 doktora znanosti od čega je 19 na znanstvenim radnim mjestima, a 10 ih je izabrano u zvanju znanstvenog savjetnika (četiri su i na radnim mjestima znanstvenog savjetnika). Slabosti, djelomičan nedostatak opreme, kako bi se sve analize mogle odvijati u skladu sa međunarodnom normom HRN EN ISO/IEC 17 025 i priručnicima međunarodnih programa kao što je ICP Forests.

(ii) Jesu li svi ciljevi koje je vaš ZO naveo u strateškim dokumentima postignuti u vrednovanom

razdoblju? Koje ciljeve niste ostvarili i zašto? Koje probleme treba riješiti, odnosno koje

poteškoće treba otkloniti i u kojem razdoblju?

Osnovna slabost prepoznata u vrijeme prve akreditacije otklonjena je u roku od tri godine za koji

period je i dobiveno pismo očekivanja, a očitovala se u nedovoljnom broju znanstvenika u zvanju

znanstvenog savjetnika. Taj nedostatak je ispravljen u predloženom roku te je temeljem toga

dobivena trajna dopusnica za rad.

Od ostalih slabosti prepoznato je neiskustvo u EU projektima, slaba mobilnost (ulazna i izlazna)

te slaba produktivnost osobito u časopisima visokog odjeka. Na svemu tome se dosta radilo i

vidljivi su pozitivni pomaci iako još nismo u potpunosti zadovoljni postignutim.

18

U svrhu riješavanja prepoznatih slabosti postavljeni su strateški ciljevi i definiran način njihovog

postizanja u rokovima od 1 do 5 godina gdje je najveći dio njih rješiv unutar 3 godine (tablica u

prilogu Strategije).

2.5. Daljnji napredak institucije: razvojni potencijal unutar definiranog

područja znanosti, mogućnosti i prijetnje za razvoj

(i) Koje razdoblje obuhvaća vaš strateški dokument? Koji su dugoročni planovi i strategija

razvoja znanstvene djelatnosti u vašoj znanstvenoj organizaciji? Prati li se njihova provedba

redovito i kako?

Strategija razvoja HŠI obuhvaća razdoblje od 2013-2020. godine, a usmjerena je prema izvrsnim

istraživanjima koja bi HŠI povela u smjeru Regionalnog centra izvrsnosti u polju šumarskih

istraživanja, inovacija, prijenosa znanja i znanstvenog utjecaja.

Dugoroc ni planovi se ocrtavaju u viziji HS I-te su definirani temeljem analize snaga i slabosti,

moguc nosti i prijetnji, a usmjereni su ka prevladavanju slabosti koris tenjem moguc nosti i snaga.

1. Ojac ati povezanost i interdisciplinarnost između znanstvenih zavoda i na razini

Instituta 2. Unaprijediti ljudske resurse i njihovu sposobnost ukljuc ivanja u Europski istraz ivac ki

prostor 3. Unaprijediti ljudske resurse po kvaliteti i kvantiteti 4. Povec ati broj domac ih i međunarodnih kompetitivnih projekata 5. Povec ati kvalitetu i kvantitetu objave znanstvenih istraz ivanja i rezultata te njihovu

citiranost i odjek 6. Poticati inovacijske aktivnosti 7. Oc uvati i unaprijediti kapacitete HS I za poslove nacionalnog sredis ta za struc ne poslove u

s umarstvu (IPP, ICP, Banka gena, Sjemenska s tedionica, Nacionalna inventarizacija s uma, Nacionalni s umarski program).

8. Unaprijediti financiranje znanstveno-istraz ivac ke djelatnosti Kako je Strategija tek usvojena ove godine propisano je i praćenje izvršenja pojedinih podciljeva

i aktivnosti kojima bi se oni ispunili. Neki elementi praćenja tek će biti definirani od strane

Kolegija i Znanstvenog vijeća.

(ii) Ukratko opišite vaše srednjoročne ciljeve (u sljedećih 3 - 5 godina), temeljeno na vašem

istraživačkom programu (istraživačka strategija/plan istraživanja) i programskom proračunu

organizacije.

Oblikovanje i definiranje istraživačkih tema unutar tri IP-a – izdvajamo neke detalje.

Postoji potreba uključivanja novih znanstvenih novaka u istraživanja na području

mediteranskih šumskih ekosustava. Naime, to je područje zapostavljeno, iako već sada

postoje dobri temelji (čitav niz kvalitetnih pokusa koji su u tijeku i koji se prate na stalnim

pokusnim plohama) za nastavak istraživanja. Treba naglasiti da se požarnom problematikom,

rijetko tko sustavno bavi unutar Instituta. Postoje dobri kontakti kako bi se novog mladog

znanstvenika moglo uključiti i specijalizirati na međunarodnoj razini.

19

Održavanje postojeće mreže istraživačkih pokusnih ploha nastaviti različitim intenzitetom i u

međusobnoj suradnji. Također će se nastaviti punjenje baze podataka te njena nadogradnja

prema potrebama spremanja novih vrsta podataka. Unapređenje tehnologije i ljudskih

kapaciteta u smjeru spremanja podataka i povezivanja postojećih baza jedan je od

srednjeročnih ciljeva.

U istraživanjima posebni naglasak će biti stavljen na multifunkcionalnu ulogu šuma sa

povezivanjem svih njenih proizvoda. Institut će zauzeti aktivniju ulogu u širenju primjene

modernih pristupa gospodarenju šumama osobito prema rastućem broju privatnih

šumoposjednika.

Posebna pažnja posvećuje se i pritiscima na šuma od strane različitih grupa korisnika, što će

se intenzivnije istraživati u nadolazećem razdoblju.

Sve aktivnosti vezane na stanicu za praćenje kruženja ugljika biti će nastavljene i intenzivirane

a novi podaci i znanja će svakako unaprijediti istraživanja te omogućiti još intenzivnije

povezivanje sa međunarodnim istraživanjima ovog tipa te pripremu kvalitetnog FP7 prijedloga.

Intenziviranje i podizanje kvalitete publiciranja kroz izradu Pravilnika o nagrađivanju izvrsnosti

(donešen 2013.).

Poticanje inovacija kroz izradu Strategije inovacija na razini HŠI-a (rok 3 godine).

Poticanje ulazne i izlazne mobilnosti (Pravilnik za nagrađivanje izvrsnosti – 2013.).

(iii) Koje su mogućnosti i prijetnje za vašu instituciju u nadolazećem razdoblju? U koja će

istraživačka područja vaša institucija u budućnosti usmjeravati svoje potencijale? Koji su

potencijali za razvitak područja znanosti i djelatnosti u kojem djeluje vaša institucija i kako

vidite ulogu svoje institucije u tom razvoju? Koji vam uvjeti nedostaju ili ograničavaju razvitak?

HŠI MOGUĆNOSTI Ljudski resursi Uspostava i okretanje prema inovacijskoj strategiji u cilju razvoja karijera za mlade istraz ivac e Unapređenje znanja kroz zajednic ka istraz ivanja s vodec im partnerima iz EU uz osiguravanje intenzivnog usavrs avanja i usvajanja novih metoda i procedura za sve istraz ivac e Poticanje intenzivnijeg publiciranja rezultata znanstvenih istraz ivanja i to u c asopisima velikog utjecaja Unapređenje i primjena postignutih rezultata istraz ivanja u praksi Poticanje mobilnosti (izlazne i ulazne) Otvaranje novih znanstvenih radnih mjesta u skladu sa Strates kim ciljevima te europskim i svjetskim znanstveno-istraz ivac kim trendovima Materijalni resursi Ne postoji strategija prilagodbe klimatskim promjenama u RH pa tako ni za s ume i s umarstvo, iako postoji niz preuzetih obveza koje navodi i “Green Paper on forest protection and information in the EU: preparing forests for climate change”, tako je potrebno usmjeriti dodatne napore istraz ivac a prema politici u cilju otvaranja prostora direktnog utjecaja za HS I Regionalna istraz ivac ka platforma, usklađena s S umarskom tehnolos kom platformom (FTP) i Horizon 2020 prioritetima,osigurale bi dugoroc nu suradnju između međunarodnih partnera i

20

industrijskog sektora Financijski resursi U smislu pridruz ivanja EU oc ekuje se povec anje izvora financiranja kroz kompetitivne i strukturne fondove EU Moguc nost nabave nove opreme za razvoj inovativnih bio-proizvoda primjenom zelenih tehnologija kroz EU projekte Pros irivanja izvora financiranja u smjeru Ministarstva zas tite okolis a i prirode, odnosno Ministarstva poljoprivrede, za aktivnosti sustavnog prac enja i izvjes c ivanja te izrade vis enamjenske inventure s umskih resursa RH Rezultati i utjecaj Postoji znac ajan potencijal za prouc avanje utjecaja klimatskih promjena na s umske ekosustave u tri glavne geografske regije (kontinentalne nizinske s ume, brdsko-planinske s ume i mediteranske šume) Niz razlic itih s umskih ekosustava koji se nalaze na razmjerno malom podruc ju omoguc uje izravno prac enje nepovoljnih utjecaja klimatskih ekstrema (sus a, poplava) kao i posljedica klimatskih promjena (s irenje s tetnika i izvazivnih vrsta, s umski poz ari). Rezultati tih prac enja i istraz ivanja su neophodan ulazni podatak prilikom izrade novih smjernica za odrz ivo gospodarenje s umama. Koris tenjem velikog broja postojec ih trajnih ploha i terenskih pokusa moguc e je razviti i testirati strategije prilagodbe pojedinih glavnih vrsta drvec a/s umskih ekosustava na uoc ene promjene u okolis u te pratiti buduc e utjecaje klimatskih promjena, osobito na Mediteranskom dijelu koji c e prvi osjetiti posljedice ovih promjena Izradom vis enamjenske inventure s uma stvorili bi se temelji za formiranje sveobuhvatne baze podataka koja bi omoguc ila cjelovito prouc avanje s umskih ekosustava primjenom empirijskih i procesnih modela, a s to bi u konac nici posluz ilo kao podrs ka za potrajno i unaprijeđeno gospodarenje s umskim ekosustavima RH

HŠI PRIJETNJE

Ljudski resursi Nemoguc nost za nova zaposlenja, c esto mijenjanje kriterija uz visoke zahtjeve od MZOS-a i rijetke prilike usporavaju zas pos ljavanje te pospjes uju odljev mozgova Materijalni resursi Poloz aj Instituta u Hrvatskoj nije reguliran u potpunosti te uzrokuje brojne probleme, kako u

statusu tako i u financiranju

Moguc e promjene u s umarskom sektoru također mogu utjecati na moguc nost suradnje i istraz ivanja za potrebe nacionalne struke Dijelom zastarjela oprema onemoguc ava c esto javljanje na međunarodne natjec aje Financijski resursi Jos nije jasno definiran model buduc eg financiranja od strane MZOS-a

Nedovoljno i rascjepkano financiranje istraz ivanja od strane MZOS-a, orijentirano prema individualnim dostignuc ima znanstvenika ne prati u dovoljnoj mjeri strates ke potrebe HS I-a Nedovoljni poticaji za nabavu i odrz avanje opreme koja bi omoguc ila razvoj inovacijskih istaz ivanja i novih proizvoda Rezultati i utjecaj Moguc i porast konkurencije na podruc ju istraz ivanja u s umarstvu kroz povec anje broja privatnih instituta, konzultantskih kompanija koje bi preuzele savjetodavnu ulogu HS I-a Razvitak područja biotehničkih znanosti u suradnji šumarstva i biotehnologije u RH. Suradnja u

sklopu međunarodnog programa za motrenje stanja šumskih ekosustava s važnim europskim

institutima, projekti na osnovi bilateralne suradnje, istraživački dio proveden u laboratorijama

21

HŠI i na plohama u RH. Podaci dobiveni na osnovu istraživanja šumskih ekosustava uklopljeni u

bazu podataka EU i na taj način doprinijeti pregledu stanja europskog šumskog ekosustava.

3. LJUDSKI POTENCIJALI (*Znanstvenici prema važećim zakonima su zaposleni istraživači s doktoratom, na znanstvenim radnim

mjestima u stalnom radnom odnosu i u punom radnom vremenu te izabrani u znanstveno zvanje. Ostale

kategorije istraživača, ovisno o tome radi li se o privatnim ili javnim ZO-ima, treba posebno specificirati.

Iznimno, na privatnim organizacijama i državnim institucijama znanstvenici mogu raditi na radnim

mjestima koja nisu definirana kao znanstvena radna mjesta na javnim znanstvenim institutima i

sveučilištu).

3.1. Struktura

(Molimo ne navoditi zakonske uvjete već opisati sustav kakav je ZO ustrojio i provodi u upravljanju

ljudskim istraživačkim potencijalima.)

(i) Zadovoljava li postojeća struktura ljudskih potencijala viziju ZO-a te postavljene kriterije

kvalitete/izvrsnosti znanstvenog rada? Kojim su dokumentima ZO-a regulirani postupci i

mehanizmi povezani s razvojem ljudskih potencijala?

Postojeća struktura djelomično zadovoljava postavljene kriterije i viziju HSI-a. U određenim

područjima je potreban razvoj ljudskih potenicjala osobito u području šumarske pedologije radi

zamjene zaposlenika koji odlazi u mirovinu, zatim s ciljem jačanja istraživanja na Mediteranu,

osobito vezana uz požare, te ona vezana uz biotehnologiju i šumarsku politiku. Također se osjeća

slabost u ljudskom potenicijalu u području informacijskih tehnologija i razvoja baza podataka.

Na žalost do sada razvoj ljudskih potencijala je isključivo bio pod konrolom MZOS-a tako da HŠI

nije niti razvijao svoje mehanizme već jedino definirao potrebe u skladu s znanstvnim temama

kojima se bavi.

(ii) Kako se provodi postupak primanja novih znanstvenih djelatnika? Postoje li posebno

razrađeni dokumenti i/ili kriteriji ocjenjivanja i odabira najboljih kandidata? Kako se osigurava

kvalitetan doseg poziva na natjecanje za radno mjesto (trajanje, objavljenost i distribucija kroz

razne medije, lokalni i/ili međunarodni poziv) i regrutaciju kadra prema izvrsnosti? Tko je

uključen u postupak izbora (postoji li interna, izvanjska ili mješovita komisija)?

Postupak se provodi javnim natječajem oglašenim u službenim tiskovinama. Uz osnovne

kriterije propisane od MZOS-a Znanstveno vijeće može propisati dodatne uvjete. U izbor je

uključena interna komisija imenovana od Znanstvenog vijeća, koja uz pregled dokumenata

provodi intervju s potencijalnim kandidatima na kojem se ispituju specifična znanja i vještine

koje očekujemo u pojedinom području, nekad u slučaju više kandidata koristimo i usluge Zavoda

za zapošljavanje u dijelu specifičnog ocjenjivanja kandidata kao što je to motiviranost, pristup

poslu, odgovornost i dr. Postoji interni pravilnik koji propisuje dodatne uvjete za zapošljavanje

postdoktoranda ali ne i za doktorande. Isti Pravilnik propisuje način praćenja razvoja

doktoranda te njegove obveze, kao i obveze dodijeljenog mentora u Institutu, kao i način

izvješćivanja prema Znanstvenom vijeću o ostvarenom napretku ili eventualnim problemima.

22

U postupak su uključeni predodređen voditelj mladog znanstvenika u Institutu, tajnik,

ravnateljica i interna komisija.

Natječaji se objavljuju u javnim glasilima, zavodu za zapošljavanje, Narodnim novinama,

mrežnim stranicama Instituta. Natječaj se otvara u skladu s postojećim propisima.

(iii) Kako se provodi napredovanje unutar ZO-a te koji su kriteriji odabira osoblja za vodeće

pozicije? (Ovdje se ne misli na službeni postupak izbora u zvanja, već na politiku institucije u

pogledu napredovanja kroz kriterije izvrsnosti.)

Izbora na vodeće pozicije kao što su to Predstojnici znanstvenih zavoda i odjela u nadležnosti su

ravnateljice dok je kod voditelja istraživačkih programa i projekata u sam postupak uključeno i

Znanstveno vijeće iako procedura nije propisana te se oslanja na inicijativu samog

znanstvenika/ce u preuzimanju inicijative i vođenja.

(iv) Koji su nedostatci (ako postoje) dosadašnjeg osiguravanja kvalitete i razvoja ljudskih

potencijala te kakva se poboljšanja predviđaju prema strateškom planu?

Veliki nedostatak je ograničena mogučnost motiviranja i nagrađivanja izvrsnih znanstvenika što

se riješava tek usvojenim Pravilnikom o nagrađivanju izvrsnosti iza kojeg stoji skroman fond

koji možda neće postići očekivano.

Također ne postoji odobrenje od MZOS-a za definiranje mjesta pomoćnika ravnatelja za znanost

na čije mjesto bi se izabrao temeljem definiranih kriterija najbolji znanstvenik čime bi se

motiviralo druge da se aktivnije posvete osiguranju izvrsnosti.

Strateškim planom se predviđa aktivna primjena navedenog Pravilnika te rast inicijalnog fonda

za nagrade u skladu s porastom proračuna HŠI-a, kao i izrada Inovacijske strategije te Pravilnika

o zaštiti autorskih prava.

(v) Kakve su mogućnosti za dodatne edukacije i usavršavanje znanstvenika i ostalog osoblja?

Koliko se koriste izvori međunarodnih programa za usavršavanje i mobilnost osoblja?

Svim zainteresiranim se pruža potpora za dodatne edukacije i usavršavanje. Znatno

usavršavanje znanstvenika vrši se kroz sudjelovanje u COST akcijama osobito kroz STSM kratke

znanstvene misije boravka u drugim znanstvenim institucijama. Također su korištene razne

mogućnosti boravka na drugim institucijama u svrhu usavršavanja kroz bilateralne projekte,

sudjelovanja na seminarima i drugim skupovima. Korištena je i jedna stipendija za mobilnost

unutar FOPER II projekta.

Mladi istraživači se posebno potiču na usavršavanje u drugim Institucijama te im je za to i

potrebe izrade doktorata osigurana i financijska pomoć kroz Pravilnik o raspodjeli na razini HŠI-

a.

23

(vi) Ispunite tablicu 3.1.: Pregled ljudskih potencijala. Tablicu popunite za važeću godinu te po

volji proširite podacima za svaki odjel.

Tablica 3.1: Pregled ljudskih potencijala

Istraživačko osoblje Broj

Znanstvenici* (ukupno) 18*

Znanstveni savjetnici/ce

Izabrani u zvanje u registriranom području i polju ZO-a 4

Viši znanstveni suradnici/ce


Znanstveni suradnici/ce


Drugi istraživači:

Znanstveni novaci/kinje s doktoratom, post-dok. 3

Znanstveni novaci/kinje bez doktorata, doktorandi 7

Drugi istraživači (specificirati)

Viši asistent 2

Stručni savjetnik (doktorat) 1

Viši stručni suradnik 2

Stručni suradnik u znanosti 11

Ne istraživačko osoblje

Tehničari/ke i laboranti/ce 19

Administrativno osoblje 6

Drugo (specificirati)

Diplomirani knjižničar 1

Radnik u rasadniku 13**

Čuvari-ložači 2

Spremačice 3

Omjer znanstvenog* i neznanstvenog osoblja 45:55

Znanstvena radna mjesta financirana proračunskim sredstvima (RH/MZOS) 19

Znanstvena radna mjesta financirana izvanproračunskim sredstvima (projektima,

komercijalnim prihodima ZO-a)

/

*jedno znanstveno radno mjesto ostvareno je tijekom 2013. godine te ih je sada 19.

**radnici u rasadniku nisu uzeti u obzir kod izračuna omjera znanstvenog i neznanstvenog

osoblja

(vii) Popunite tablicu 3.2 za važeće znanstveno* osoblje.

Tablica 3.2: Pregled znanstvenika* po godinama, spolu, državljanstvu

Dob Ukupno

znanstvenika

Žene Muškarci Hrvatski

državljani

Strani

državljani

Ispod 25 g. starosti - - - - -

25 - 34 - - - - -

24

35 - 44 7 1 6 7 -

45 - 54 7 4 3 7 -

55 - 64 4 1 3 4 -

65 g. i poviše 1 - 1 1 -

3.2. Ravnopravnost spolova i poticanje žena u znanosti (i) Kako ZO osigurava da žene u ZO-u imaju jednake uvjete za uspješnu karijeru i napredovanje?

Kako se provodi poticanje ravnopravne zastupljenosti u područjima znanosti te na upravljačkim

razinama u kojima postoji veliki nerazmjer u rodnoj strukturi? Komentirajte omjer žena na

upravljačkim mjestima u posljednjih 10 godina (ravnateljice, direktorice, voditeljice odjela i dr).

Zastupljenost žena u znanstvenicima je 31,6% s čime možemo biti zadovoljni obzirom na

specifičnost struke, iako je udjel žena na rukovodećim pozicijama mali. Trenutno je žena na

mjestu ravnateljice, Odjel za laboratorijska istraživanja vodi žena, kao i kontrolu kvalitete za

potrebe akreditacije laboratorija, više je voditeljica projekata, a kroz proteklo razdoblje žene su

bile i na pročelničkim mjestima (voditeljice odjela, zavoda) kao i predsjednice Znanstvenog

vijeća.

Nema zapreka za napredovanje ili izbor žena na rukovodeća mjesta iako se to posebno ničim ne

potiče.

(ii) Postoje li mehanizmi potpore mladim roditeljima, odnosno zaposlenicima/zaposlenicama s

malom djecom (poput fleksibilnoga radnog vremena, rada od kuće i dr.)?

Postoji mehanizam kliznog radnog vremena u dolasku i odlasku na radno mjesto, dogovora oko

preraspodjele radnog vremena, fleksibilnog radnog vremena u dogovoru s Predstojnikom

zavoda, te rada od kuće ako organizacija istraživanja to dozvoljava.

3.3. Mobilnost znanstvenika i ideja (i) Kako se postiže privlačnost institucije za inozemne istraživače, postdoktorande, stručnjake i

studente (posebno doktorande)? Postoji li sustav stipendiranja ili dogovor s institucijama koje

nude stipendije o suradnji na dovođenju inozemnih istraživača i studenata?

Atraktivnost:

U europskim razmjerima stanje šuma u Hrvatskoj je znatno bolje nego u većini zemalja zapadne i

srednje Europe, zahvaljujući prvenstveno načinu gospodarenja koji daje prednost prirodnome

sastavu šuma. Osebujnost hrvatskih krških ekosustava, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta,

prostranih područja močvara i poplavnih šuma odavno su postali priznatim dijelom najvrjednije

svjetske baštine. Niska nedirnutih ekoloških sustava i nedostižno bogatstvo biljnih i životinjskih

vrsta štiti se u brojnih ornitološkim, botaničkim i šumskim rezervatima.

Brojni objekti i istraživačke stanice HŠI-a mogu se staviti na raspolaganje stranim istraživačima i

takove suradnje se ostvaruju najčešće bilateralnim projektima.

25

Na HŠI Dr.sc.Dijana Vuletić ugošćuje prof.dr.sc. Margaret Shannon i MSc Doni Blagojevića na

koordinaciji i istraživanjima u sklopu FOPER II projekta.

Ne postoji sustav stipendiranja ili dogovor s institucijama koje nude stipendije o suradnji na

dovođenju inozemnih istraživača i studenata, za sada se oslanjamo na projekte MZOS-a i

Agencije za mobilnost.

(ii) Ispunite tablicu 3.3. podacima samo za one vrste posjeta koji se odnose na mobilnost u

funkciji istraživačkog rada, isključujući posjete kraće od mjesec dana te posjete poput radnih i

poslovnih sastanaka i dr. Konferencije će se posebno prikazivati u poglavlju 4. v.

Tablica3.3: Posjeti inozemnih gostiju instituciji

g. Klasifikacija

istraživača

Matična

institucija

1 - 3

mj.

Semesta

r (ili 3 -

6 mj.)

Dva semestra

(ili 6 - 12 mj.)

Duže

Svrha dolaska

Izvor

financiranja/

naziv

stipendije i

sufinanciranje

ZO-a

2008 - - - - - - - -

2009 2 znanstvenika EFI 12 Koordinacija i

istraživački rad

na regionalnom

projektu FOPER

EFI


istraživački rad

na regionalnom

projektu FOPER

EFI


istraživački rad

na regionalnom

projektu FOPER

EFI


istraživački rad

na regionalnom

projektu FOPER

EFI


istraživački rad

na regionalnom

projektu FOPER

EFI

2013 znanstvenik Humboldt

Uni.

1 mj Bilateralni

projekt

MZOS

2013 studentica Humboldt

Uni.

1 mj Bilateralni

projekt

MZOS

(iii) Opišite sustav podrške ZO-a odlascima znanstvenika i doktoranada u inozemstvo na

usavršavanje. Postoje li minimalna očekivanja koja članovi ZO-a moraju ispuniti u pogledu

mobilnosti? Kako se osigurava maksimalna informiranost članova ZO-a o mogućnostima

26

stipendiranja i usavršavanja u inozemstvu? Kako se osigurava kvaliteta i širenje znanja stečenog

tijekom provedenog vremena u inozemnim programima mobilnosti (izvješće, predavanje)?

Svi se znanstvenici i doktorandi potiču na odlaske u inozemstvo u svrhu usavršavanja. Za

vrijeme usavršavanja njihov se posao preraspodjeljuje drugim zaposlenicima. Očekuje se od

doktoranda da barem 30 dana provede u inozemstvu u nekoj od znanstvenih institucija. Boravak

u inozemstvu je jedan od elemenata vrednovanja pri ocjeni rada znanstvenika unutar instituta.

(iv) Molimo ispunite tablicu 3.4. (sastanci, konferencije i skupovi isključeni).

Tablica 3.4: Odlasci djelatnika institucije u inozemstvo

* Plaća osoblja ne smatra se sufinanciranjem ZO-a.

3.4. Kvaliteta znanstvenog obrazovanja: znanstveni novaci i mladi

istraživači*

g.

Klasifika

cija

istraživa

ča

Institucija 1 - 3

mj.

Semestar

(ili 3 - 6

mj.)

Dva

semestr

a (ili 6 -

12 mj.)

Duže

Svrha dolaska

Izvor financiranja/ naziv

stipendije i sufinanciranje

ZO-a*

2008 - - - - - - -

2009 novak METLA 1 mj istraživanje stipendija METLA (Finska)

2009 istraživa

č

CNR ISE 1 mj Izrada

disertacije

CNR ISE

2010 novak Sveučilištu

BOKU

2 mj istraživanje hrvatsko – austrijski

projekt

2011 Znanstv

eni

suradni

k

Sveučilištu u Udinama (Italija).

4 mj usavršavanje stipendija Sveučilišta u

Udinama

2011 novak INRA 1 mj Stručno

usavršavanje

COST FP0905 „Biološka

sigurnost transgeničnog

drveća“

2011/2

012

istraživa

č

Sveučilištu

AgorParis

Tech

12 mj Magistarski

studij

Francuska tipendija

2012 novak Beč 1 mj istraživanje COST Action FP1002

PERMIT

2012 novak University of

Copenhagen

1 mj Izrada

disertacije

stipendija FOPER Mobility

Grant

2013 istraživa

č

Visoka

francuska

škola za

administraciju

ENA, u Parizu

1 mj usavršavanje Veleposlanstvo Republike

Francuske

2013 novak University of

Copenhagen

1 mj Izrada

disertacije

stipendija FOPER Mobility

Grant

27

(*U ovom potpoglavlju podaci se ispunjavaju za znanstvene novake, ako se radi o javnoj znanstvenoj

organizaciji čiji se doktorandi usavršavaju unutar javnog sustava znanstvenog novaštva. Za druge ZO-e,

poput privatnih organizacija, umjesto novaka podatke treba ispuniti za mlade istraživače na doktorskom

studiju, ako primjenjivo.)

(i) Komentirajte broj stečenih doktorata znanosti u razdoblju koje pokriva ova samoanaliza te

uspješnost znanstvenih novaka/mladih istraživača da završe i kvalitetno odrade svoj doktorske

studij.

U razdoblju koje pokriva ova samoanaliza doktorirala su iz reda znanstvenih novaka 4

zaposlenika, a iz reda istraživača 4 zaposlenika. Uspješnost znanstvenih novaka u proteklom

razdoblju je veoma dobra. Od svih novaka u navedenom razdoblju jedan je zatražio raskid

ugovora o radu radi zaposlenja u privatnom poduzeću, dok 1 novak nije ispunio preuzete

obveze-doktorirao u roku te mu je istekom ugovora prestao radni odnos.

Znanstveni novaci su ostvarili svoje planove te u roku i uspješno završili doktorate s čime smo

izuzetno zadovoljni, a to je rezultat njihovog zalaganja ali i kvalitetnog vođenja od strane

mentora na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ali i voditelja/mentora u ZO zaduženoga

za pomoć i praćenje rada i napredovanja svakog novaka.

(ii) Kako novaci/mladi istraživači biraju teme istraživanja i disertacija? Moraju li one biti unutar

područja definiranog kao težište znanstvene djelatnosti ZO-a, odnosno unutar teme projekta ili

istraživačke grupe? Kako se postiže ravnoteža između slobode odabira tema istraživanja i

usklađenosti s potrebama projekata/ postojećih istraživanja koja se provode, odnosno strateške

usmjerenosti ZO-a?

Novaci biraju teme disertacija unutar teme projekta u dogovoru s voditeljem projekta na kojem

su zaposleni, te tema mora biti unutar težišta znanstvene djelatnosti Instituta, no dobri

prijedlozi koji bi otvarali nova područja uvijek se saslušaju na Znanstvenom vijeću i dobro su

došli. Takvi prijedlozi ipak trebaju dobiti potvrdu i na Sveučilištu kao tema doktorata i treba se

osigurati sredstva unutar ZO za njihovo izvođenje. Mali fond postoji za pomoć pri izradi

doktorata ako se ne pronađu sredstva na srodnim projektima kada se samo istraživanje provede

unutar projekta.

(iii) Koji su uvjeti za doktorande/mlade istraživače nakon doktorata da nezavisno odabiru i

provode vlastite kreativne projekte te kakvu potporu (administrativnu, programsku i

financijsku) u tome imaju od uprave ZO-a (voditelja istraživačke grupe, odsjeka, odnosno same

organizacije)?

Nakon doktorata mladi istraživači su samostalni u kreiranju i predlaganju projekta.

Administrativnu i programsku potporu imaju u potpunosti, dok je financijska potpora

ograničena zbog smanjenja prihoda koji se ostvaruju na tržištu ali postoji te se osigurava

Pravilnikom za raspodjelu sredstava ostvarenih na tržištu gdje se od svakog projekta odvaja

1,5% za potporu istraživanja mladih znanstvenika. Iz ovih sredstava može se podupirati i

provođenje istraživanja u svrhu izrade doktorata mladih znanstvenika.

28

(iv) Kako se biraju i zapošljavaju doktorandi/novaci/mladi istraživači (na koji način se

organizira poziv, komisije i kriteriji za odabir)?

Nakon dobivene suglasnosti MZOS-a raspisuje se natječaj u Narodnim novinama i na stranicama

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Zaprimljene ponude se analiziraju i odabire se uži krug

osoba koje se pozivaju na testiranje. Testiranje obavlja voditelj projekta na koji se novak

zapošljava uz još dva člana povjerenstva. Zadnji izbor istraživača obavljen je uz stručnu pomoć

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i testiranje pristupnika u njihovu prostoru i po njihovoj

metodologiji.

Izrađeni su dodatni posebni uvjeti koji se boduju u slučaju zapošljavanja doktoranda.

Naravno postoji još jedna mogućnost zapošljavanja doktoranda na međunarodni istraživački

projekt no u tome još nemamo iskustva. Za sada zapošljavamo jednog mladog znanstvenika na

IPA projekt no nema sredstava za finaniranje izrade doktorata radi vremenskog ograničenja

trajanja projekta.

(v) Postoji li sustav praćenja zadovoljstva znanstvenih novaka mogućnostima profesionalnog

razvoja na ZO-u, sustav za pritužbe te s tim povezana poboljšanja? Priložite dokaze.

Ne postoji sustav praćenja zadovoljstva znanstvenih novaka mogućnostima profesionalnog

razvoja. Međutim, na sjednicama znanstvenog vijeća Instituta javno se jednom godišnje

organizira izlaganje novaka kojom prilikom iznose rezultate svoga doktorskog studija, rezultate

istraživanja i iznose sve probleme vezane uz svoj studij i pisanje disertacije.

(vi) Kakav je sustav pripremanja znanstvenih novaka za buduće zapošljavanje na ZO-u ili drugoj

instituciji? Postoji li osmišljen program osposobljavanja i razvoja (generičkih) vještina za budući

istraživački i/ili stručni rad kako bi doktorandi spremni izašli na tržište rada ili ostali raditi u

znanosti (na vašem ZO-u ili na drugoj znanstvenoj organizaciji)? Navedite o kojim se vještinama

radi.

U skladu s temom istraživanja kojom se znanstveni novak bavi tijekom izrade doktorata

omogućava mu se usavršavanje u područjima koja su potrebna. Kao upoznavanje i savladavanje

određenih vještina u laboratorijskim analizama ili korištenja posebne opreme, pohađanje

potrebnih tečajeva za upravljanjem projektima ili usavršavanja stranog jezika. Također im se

omogućava polaganje stručnih ispita u Hrvatskoj Komori Inžinjera Šumarstva i Drvne Industrije

nakon 3 godine staža.

(vii) Molimo ispunite tablicu 3.5.

29

Tablica 3.5: Usavršavanje znanstvenih novaka/mladih istraživača na doktorskom studiju Godine trajanja doktorskog usavršavanja (početak i, ako je primjenjivo, kraj)

Projekt 1.: Naziv 024-0242049-2101, Značaj, vrednovanje i potrajno korištenje socijalnih usluga šuma

Naziv disertacije 1. Paladinić, Procjena sposobnosti šumskih sastojina za spremanje ugljika u kontekstu obveza u

provedbi Kyoto protokola“ 1.5.2001. – 16.6.2009.

Projekt 2.: Naziv 024-0242049-2106 "Rast i razvoj šuma u različitim ekološkim i gospodarskim uvjetima"

Naziv disertacije 1. Marjanović, Modeliranje razvoja stabala i elemenata strukture u mladim sastojinama hrasta

lužnjakla (Quercus robur, L.), 1.5.2001.g.-19.6.2009.

Naziv disertacije 2. Balenović „Mogućnost primjene aerofotogrametrijskih snimaka različitih prostornih rezolucija u uređivanju šuma“,1.1.2008.-7.12.2011.

Naziv disertacije 3. Maša Zorana Ostrogović, Zalihe i bilance ugljika regularno gospodarene šume hrasta lužnjaka

(Quercus robur L.) u Pokupskom bazenu “

Projekt 3.: Naziv 024-0242049-3505, Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti šumskih ekosustava

Naziv disertacije 1. Medak, Šumske zajednice i staništa pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj,

1.6.2000. -9.12.2009.

(viii) Molimo ispunite tablicu 3.6.

Tablica 3.6: Publiciranje znanstvenih novaka/mladih istraživača

2008-2012

Vrste publikacija na hrv. na

engl.[1]

Indeksir

ani u

WoS-u

Indeksi

rani u

Scopus

u

u A1 druga

relevantn

a baza

(CAB

Direct)

ukupa

n broj

Članci u domaćim znanstvenim časopisima* 40 18 33 31 35 53 58

Članci u stranim znanstvenim časopisima* 0 15 5 9 11 12 15

Knjige# s međunarodnom recenzijom

Knjige# s domaćom recenziju

Radovi u međunarodnim recenziranim zbornicima sa

skupova

Poglavlja u recenziranim knjigama i zbornicima

Uredništvo (monografija, zbornika radova)

4. KVALITETA I ISHODI ZNANSTVENOG RADA

4.1. Kvaliteta znanstvenog rada - samodefiniranje (i) Kako definirate kvalitetu proizvoda znanstvenog rada (kvalitetu rada, knjige i dr.), a kako

kvalitetu ishoda istraživanja (utjecaj na društvo/gospodarstvo)? Za više detalja, vidi Načela i

kriterije za vrednovanje znanstvenih organizacija.

Kvaliteta proizvoda znanstvenog rada definirana je prema ciljevima pojedinih projekata ali

uvijek u skladu s Načelima i kriterijima vrednovanja važećih u RH. Tako se uz ispunjavanje

postavljenih ciljeva i poštivanja svih etičkih načela kvaliteta ocjenjuje brojem objavljenih

znanstvenih radova i to prema važnosti odnosno utjecaju časopisa u kojem je rad objavljen.

[1]

Alternativno se mogu navesti radovi na drugim međunarodnim jezicima, i to: njemačkom, španjolskom,

francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom.

30

Posebno su za HŠI važne knjige i doprinosti u znanstvenim knjigama i monografijama koji

nažalost ne nose bodove u ocjenjivanju uspješnosti pojedinog znanstvenika.

Uz to je osobito važno ako znanstveni rad pomaže u objašnjavanju neke pojave ili odogovaranja

na aktualna društvena pitanja. No iako je prepoznato na razini HŠI koji time i sam dobiva

određene reference u samom vrednovanju uspješnosti znanstvenika prilikom izbora u zvanje

ova posljednja dva doprinosa nisu vrednovana.

(ii) Koji su primarni oblici komunikacije znanstvenog istraživanja za vaše područje i polje

znanosti (radovi, knjige, rječnici, karte, patenti)? Ako postoje mnogostruki oblici znanstvenih

proizvoda, molimo poredajte ih po važnosti.

Primarni i najvažniji oblici komunikacije rezultata znanstvenih istraživanja u međunarodni

časopisi večeg odjeka iz područja šumarstva kao što su Forest Ecology and Management, Forest

Policy and Economics, Journalof Pest Science, Environmental Management, I Forest-

Biogeosciences and Forestry, Croatian Journal of Forestry Engineering, Periodicum Biologorum i

Šumarski list.

Sekundarni oblik publiciranja rezultata je časopis HŠI RADOVI. Časopis izlazi dva puta godišnje i

po potrebi u posebnom izdanju. Svi članci prolaze proces recenzije te se tiskaju na Hrvatskom ili

Eengleskom jeziku, sa sažecima na Engleskom (ili pak Hrvatskom) jeziku (Citiran u CAB).

Slijedeći oblik publiciranja je u međunarodnom, regionalnom znanstvenom časopisu za područje

šumarstva jugoistočne Europe pod nazivom SEEFOR kojeg HŠI uređuje i izdaje dva puta godišnje

na Engleskom jeziku. (citiran je u CAB-u i Agricoli).

Nadalje HŠI izdaje Bibliografije, Monografije, Izvješća, Studije, Planove i Programe znanstveno-

istraživačkoga rada, te znanstvene i stručne knjige.

(iii) Kako procjenjujete izvrsnost za vas primarnih oblika komuniciranja u svom području te koje

kriterije rabite pri samoprocjeni kvalitete?

Izvrsnost primarnih oblika komuniciranja ocjenjuje se temeljem faktora utjecaja i ti se kriteriji

koriste pri samoprocjeni kvalitete.

(iv) Navedite instituciju koju smatrate vrhunskom u području vašeg rada te objasnite zašto.

Usporedite svoje znanstvene rezultate s onima te institucije.

Već spomenuti Forest Research Institute of Baden-Wurtemberg (FVA-BW), iz Freiburga u

Njemačkoj je jedan od Instituta kojeg držimo vrhunskim u našem području. Razlog tomu je

određena sličnost u položaju i ulogama oba Instituta s naglaskom na izvrsna primjenjena

istraživanja ali i sposobnosti bavljenja i temeljnim istraživanjima.

Kada uspoređujemo uspješnost primjene znanstvenih rezultata u praksi možemo biti zadovoljni

iako i u tom dijelu zaostajemo za FVA-BW no kod broja i kvalitete znanstvnih radova te

31

ostvarenom utjecaju rezultate FVA-BW si postavljamo kao željene ciljeve. Na tom području

značajno zaostajemo i tu vidimo prostor za unapređenje.

4.2. Kvaliteta znanstvenog rada – samoprocjena

(i) Jeste li zadovoljni brojem objavljenih radova članova vaše znanstvene organizacije? Jeste li

zadovoljni brojem drugih proizvoda znanstvenog istraživanja?

Nismo zadovoljni. Stoga je poduzeto da se na svakoj sjednici Znanstvenog vijeća Instituta

raspravlja o publiciranju radova. Izrađen je Pravilnik o nagrađivanju izvrsnosti kojim se želi

nagraditi objavljivanje u časopisima velikog odjeka te motivirati znanstvenike da povećaju svoju

znanstvenu produkciju.

(ii) Molimo priložite popis od 10 međunarodno najvažnijih znanstvenih časopisa za područje

istraživanja ZO-a. (Priložiti više listi ako se radi o interdisciplinarnom ili multidisciplinarnom ZO-

u.) Uz popis obrazložite koje ste kriterije koristili pri odabiru (kvartil ili ranking čimbenika odjeka,

relevantne svjetske liste časopisa za određenu disciplinu, povijesni značaj, prestižnost uredništva i

izdavačke kuće ili dr.). Navedite za svaki časopis koliko su članaka članovi vaše institucije u njima

objavili u vrednovanom razdoblju.

Naziv časopisa Broj rado

va

Citatnost radova

Impact faktor časopisa po godinama

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 1 Šumarski list 57 11 0,000 0,000 0,132 0,714 0,125 2 Periodicum Biologorum 20 24 0,204 0,229 0,117 0,192 0,199 3 New Phytologist 1 0 5,178 6,033 6,516 6,645 6,736 4 Environmental Management 3 1 1,109 1,408 1,503 1,744 1,647 5 Plant Pathology 2 18 2,152 2,368 2,237 2,125 2,729 6 Journal of Pest Science 2 14 1,014 0,818 0,988 1,509 2,174 7 Forest Ecology and Management 1 5 2,110 1,950 1,992 2,487 2,766 8 Biogeosciences 1 3 3,445 3,246 3,587 3,859 3,754 9 New Forests 1 3 0,843 0,728 0,915 1,184 1,636 10 iForest – Biogeosciences and Forestry 2 5 0,000 0,000 0,000 0,507 1,057

Kriterij je faktor odjeka i broj objavljenih radova u pojedinom časopisu s time da je IF jači od

broja radova. U prilogu se nalazi tablica s ukupno objavljenim radovima u časopisima s odjekom

koja je poslužila za izradu ovog popisa.

(iii) Molimo priložite (neovisno o (i)) listu od 10 (do 15 najviše) najprestižnijih radova (članaka,

knjiga i dr.) koje su članovi vaše institucije objavili u vrednovanom razdoblju. Obrazložite zašto ste

te radove odabrali i kojim ste se kriterijima pri odabiru koristili.

(Priložiti više listi prema ustrojbenim jedinicama, ako se radi o većem ZO-u.)

Kriterij za odabir ovih radova je faktor odjeka časopisa u kojem je rad objavljen i to je najjači

kriterij, drugi je značaj istraživanja za HŠI ali i aktualnost problematike.

32

1. Pernek, M., Wirth, S., Blomquist, S.R., Avtzis, D.N., Moser, J.C. 2012: New associations of phoretic mites on Pityokteines curvidens (Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae). Central European Journal of Biology. 7 (1): 63-68 (časopis je citiran u CC bazama IF(2012)=0,818).

2. Cotrufo, M. F., Alberti, G., Inglima, I., Marjanović, H., LeCain, D., Zaldei, A., Peressotti, A., Miglietta, F., 2011: Decreased summer drought affects plant productivity and soil carbon dynamics in a Mediterranean woodland. Biogeosciences, 8(9):2407-2831. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2012)= 3,754)

3. Vicca, S., Gilgen, A.K., Serrano, M.C., Dreesen, F.E., Dukes, J.S., Estiarte, M., Gray, S.B., Guidolotti, G., Hoeppner, S.S., Leakey, A.D.B., Ogaya, R., Ort, D.R., Ostrogović, M. Z., Rambal, S., Sardans, J., Schmitt, M., Siebers, M., van der Linden, L., van Straaten, O., Granier, A., 2012. Urgent need for a common metric to make precipitation manipulation experiments comparable. New Phytologist 195(3): 518-522. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2012)= 6,736)

4. Krstin L., Novak-Agbaba S., Rigling D., Curkovic-Perica M. 2011: Diversity of vegetative compatibility types of Cryphonectria parasitica and mating types in Slovenia and occurence of associated Cryphonectria hypovlrus 1. Plant Pathology 60 (4): 752-761. IF(2011)= 2,152)

5. Vrbek, Boris; Pilaš, Ivan. 2011: Istraživanje promjena nekih kemijskih i fizikalnih osobina u tlu pod šumom bora i bagrema na području Đurđevačkih pijesaka. // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva. 13 (2011) , 13; 5230-5239 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2011)=0,714).

6. Vuletić, D., Vacik, H., Potočić, N., Krajter, S., Fürst, C., Seletković, I., Makeschin, F., Simončič, P., Lorz, C, Galić, Z., 2010. How socio-economic conditions influence forest policy development in Central and South-Eastern Europe, Environmental management, Vol 46(6): 931:940, DOI: 10.1007/s00267-010-9566-3. IF(2010)=1,503)

7. Fürst, C., Vacik, H., Lorz, C., Potocic, N., Krajter, S., Vuletic, D., and Makeschin, F.. 2010. How to support forest management in a world of change? Results of some regional studies. Environmental Management, 46(6): 941-952. (IF 2010 = 1,503)

8. Lorz, C., Fürst, C., Galic, Z., Matijasic, D., Podrazky, V., Potocic, N., Simoncic, P., Strauch, M., Vacik, H., and Makeschin, F.. 2010. GIS-based Probability Assessment of Natural Hazards in Forested Landscapes of Central and South-Eastern Europe. Environmental Management, 46(6): 920-930. (IF 2010 = 1,503)

9. Ballian, Dalibor; Mladen, Ivanković; Joso, Gračan; Sanja, Perić; Hrvoje, Marjanović, Martin, Bobinac, Danko, Slade 2010: Analysis of Pubescent oak (Quercus pubescens Willd.) by means of hloroplast DNA (cpDNA) in the Western part of the Balkan peninsula. Acta Societat is Botanicorum Poloniae, Vol. 79, No. 3:189-195, 2010 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2010)=0,256).

10. Španjol, Ž., Hršak, V., Barčić, D., Ančić, M., Dubravac, T., Rosavec, R., Oršanić, M., 2009: Pine reforestation of degraded sites on the island of Rab, Croatia. Plant Biosystems 143 (3): 482-495 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,744.

11. Krstin L., Novak-Agbaba S., Rigling D., Krajačić M., Perica MC. 2008: Chestnut blight fungus in Croatia: diversity of vegetative compatibility types, mating types and genetic variability of associated Cryphonectria hypovlrus 1. Plant Pathology 57(6):1086-1096. IF(2008)= 2,152)

12. Pernek, M., Pilaš, I., Vrbek, B., Benko, M., Hrašovec, B., Milković, J., 2008: Forecasting the impact of the Gypsymoth on lowland hardwood forests by analyzing the cyclical pattern of population and climate dana series. Forest Ecology & Management. 255 (5-6). 1740-1748 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2008)=2,110).

13. Pernek, M., Hrašovec, B., Matošević, D., Pilaš, I., Kirisits, T., Moser, J.C., 2008: Phoretic mites of three barkbeetles (Pityokteinesspp.) on Silverfir. Journalof Pest Science. 81 (1): 35-42. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2008)=1,104).

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=559346


33

(iv) Odgovara li znanstvena produkcija (brojem i kvalitetom) projekciji zacrtanoj u strategiji

razvoja ZO-a? Na koji način pratite i analizirate uspjehe i rezultate objavljivanja te imate li za to

posebno osposobljenu osobu ili odsjek? Koja je politika poticanja i nagrađivanja izvrsnih rezultata,

poput objavljivanja u najprestižnijim časopisima ili izdavačkim kućama (za monografije)? Koje se

mjere poduzimaju za osiguranje te podizanje kvalitete znanstvenih radova članova ZO-a prije

objavljivanja (potpora u pripremanju radova za izdavanje, interni kolokviji, seminari, neformalna

recenzija od strane kolega)?

Kao što je i istaknuto u Strategiji unatoč povećanju kvantitete i kvalitete objavljenih radova i

njihove citiranosti nemožemo biti u potpunosti zadovoljni i stoga je u primjeni Pravilnik o

nagrađivanju izvrsnosti kojim se upravo želi potaknuti objavljivanje rezultata u časopisima s što

većim odjekom.

Od mjera koje Znanstveno vijeće poduzima je redovna rasprava o objavljivanju i publiciranju

rezultata znanstvenih istraživanja s otvorenom podrškom u savjetovanju i poboljšanju kvalitete

svakog pojedinog rada, no istraživači ipak nemaju obavezu predstaviti svoje radove na ZV-u

prije slanja u časopise za objavu.

(v) Molimo priložite:

- kratke znanstvene životopise (do 300 riječi) ravnatelja u vrednovanom razdoblju;

Dr.sc. Dijana Vuletic radi u Hrvatskom šumarskom institutu od 1987. godine, prvo u Odjelu za tipologiju šuma a zatim u Odjelu za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku kojeg vodi od 2005. do 2009. kada je imenovana za Predstojnicu Zavoda za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe (EFISEE). Od 30.7.2010. godine imenovana je za ravnateljicu Hrvatskog šumarskog instituta. Uže se specijalizira za područje ekonomike šuma i šumarske politike, te se bavi istraživanjima šteta u šumskim ekosustavima i njihovim vrednovanjem, kao i cjelokupnim vrednovanjem svih usluga šuma. Prvi puta je izabrana u zvanje stručni suradnik 15.1.1990. godine i upisana u registar istraživača pri Ministarstvu znanosti i tehnologije pod matičnim brojem 155300. Magistrirala je 1996. a doktorirala .2002. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu., a sada je u zvanju znanstvenog savjetnika. Kao znanstvenik vodi projekt MZOS "Značaj i vrednovanje socijalnih usluga šuma". U sklopu programa znanstveno-istraživačke djelatnosti koju financiraju Hrvatske šume d.o.o. Zagreb vodi projekt "Utvrđivanje vrijednosti i mogućnosti korištenja ostalih proizvoda i usluga šuma“. Sudjelovala je u radu više projekata za MZOS i za Hrvatske šume d.o.o. te nekih međunarodnih projekata MEDFOREX, FOPER, REFORMAN, kao i više COST akcija. Bila je koordinator za Hrvatsku međunarodnog projekta INTERREG IIIB CADSES – CARBONPRO kojim je uspostavljena stanica za praćenje kruženja ugljika koja kontinuirano radi od 2007. godine. Također je bila koordinator regionalnog klastera u projektu RoK-FOR, CSA FP7-REGIONS-2009-1. Sada je koordinator IPA Adriatic projekta „Adriatic Model Forest“., u kojem je Institut vodeći partner Članica je IUFRO divizije 6 - socijalna pitanja, politika i regulatorni mehanizmi u šumarstvu, te predstavnik za Hrvatsku u IUFRO organizaciji. Članica je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog društva za biotehnologiju. Glavni je urednik međunarodnog znanstvenog časopisa Šumarstvo jugoistočne Europe - SEEFOR.

34

Do sada je objavila 7O-tak znanstvenih i stručnih radova, kao i surađivala na nekoliko poglavlja u knjigama.

- za svakog voditelja odijela i timova popis njihovih 10 najreprezentativnijih znanstvenih radova u

posljednjih 10 godina (ili priložite za te znanstvenike posebno tablicu 4.1: Znanstvena

produktivnost).

Zavodu za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo 1. Ballian, Dalibor; Mladen, Ivanković; Joso, Gračan; Sanja, Perić; Hrvoje, Marjanović, Martin,

Bobinac, Danko, Slade 2010: Analysis of Pubescent oak (Quercus pubescens Willd.) by means of hloroplast DNA (cpDNA) in the Western part of the Balkan peninsula. Acta Societat is Botanicorum Poloniae, Vol. 79, No. 3:189-195, 2010 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2010)=0,256).

2. Csaba Mátyás; Gregor Božič; Dusan Gömöry; Mladen Ivanković; Ervin Rasztovits 2009: Transfer Analysis of Provenance Trials Reveals Macroclimatic Adaptedness of European Beech (Fagussylvatica L.); Acta Silv. Lign. Hung., Vol. 5 (2009) 47-62

3. Bogdan, Saša; Šporčić, Mario; Seletković, Ante; Ivanković, Mladen 2009: Biomass Production of Common Alder (Alnus glutinosa/L./ Gaertn.) in Pure Plantations and Mixed Plantations with Willow Clones (Salixsp.) in Croatia. Zagreb, Croat. j. for. eng. 30 (2009) 2, str. 99-112 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,235).

4. Ćelepirović, Nevenka; Ivanković, Mladen; Gradečki-Poštenjak, Marija; Nagy, Laszlo; Borovics, Attila; Novak Agbaba, Sanja; Littvay, Tibor 2009: Review of invastigation of variability of nad1 gene intron B/C of mitochondrial genome in Scots pine (Pinussylvestris L.). Periodicum biologorum, Vol.111, No 4, 453-457, 2009. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,229).

5. Ivanković Mladen, Saša Bogdan, Gregor Božič 2008: Varijabilnost visinskog rasta obične bukve (Fagus sylvatica L.) u testovima provenijencija u Hrvatskoj i Sloveniji; Šumarski list br. 11-12, str. 529-541, Zagreb

6. Ivanković, Mladen; Bogdan, Saša; Littvay, Tibor 2008. Genetic variation of flushing and winter leaf retention in European Beech provenance test in Croatia // PROCEEDINGS The 8th IUFRO International Beech Symposium organizedby IUFRO workingparty 1.01.07 "Ecology and Silviculture of Beech" / Kazuhiko, Terazawa ; Palle, Madsen ; Khosro, Sagheb-Talebi (ur.). Nanae, Hokkaido, Japan: Hokkaido Rehabili, Kitahiroshima, Hokaido, Japan, 2008. 28-30 (međunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).

7. Jazbec, Anamarija; Šegotić, Ksenija; Ivanković, Mladen; Marjanović, Hrvoje; Perić, Sanja 2007: Ranking of European beech provenances in Croatia using statistical analysis and analytical hierarchy process. // Forestry. 80 (2007) , 2; 151-162

8. Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović, Jozo Franjić, Željko Škvorc, Saša Bogdan 2007: VariabilityofSilverfir (Abiesalba Mill.) provenance sinthenumber of lateral buds on terminal sprout and damage by the late frost. Periodicum Biologorum 109(1): 55-59. 2007

9. Mladen Ivanković 2007: Mogućnost introgresije gena kavkaske jele (Abies nordmaniana (Steven) Spach) u šume obične jele (Abiesalba Mill.) Macelja i Trakošćana, Šumarski list br. 11-12 str. 529-537, Zagreb

10. Perić, Sanja, Stevo Orlić, Mladen Ivanković 2004: Growth of six coniferous species in different bioclimates in Croatia; Ekológia Ekologia /Bratislava/ 2004/2.

Zavod za ekologiju 1. Vrbek, Boris 2013: Tloznanstvo, veleučilišni udžbenik, Veleučilište u Karlovcu

35

2. Vrbek, Boris 2012: Soil solution quality researches in different forest communities of

Croatia, COST FP 0703-ECHOES scientific meting Tours 20- 24. 05 France

3. Vrbek, Boris; Pilaš, Ivan; Pernar, Nikola. 2011: ObservedClimateChangein Croatia

anditsimpact on hydrologyoflowlands //Forest Management and the Water Cycle/

Bredemeier, Michael; Cohen, Shabtai; Godbold, Douglas; Lode, Elve; Pichler, Viliam;

Schleppi, Patrick (ur.). Heidelberg, London, New York : Springer, 2011. Str. 141-162.

4. Vrbek, Boris; Pilaš, Ivan. 2011: Istraživanje promjena nekih kemijskih i fizikalnih osobina u tlu pod šumom bora i bagrema na području Đurđevačkih pijesaka. // Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva. 13 (2011) , 13; 5230-5239 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2011)=0,714).

5. Seletković, I., Potočić, N., Topić, V., Butorac, L., Jelić, G., Jazbec, A. (2011): Utjecaj različitih tipova kontejnera i doza sporotopivog gnojiva na rast i fiziološke parametre sadnica crnog bora (Pinus nigra Arn.). Šumarski list Vol. 135, posebni broj str. 90-102. (IF2011 0,714)

6. Seletković, I., Potočić, N., Šango, M. (2011): Primjenjivost preparata za folijarnu primjenu Hungavit u svrhu povećanja kvalitete sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) i hrasta lužnjaka (Quercus pedunculata L.) u rasadničkoj proizvodnji. Šumarski list Vol. 135, posebni broj str. 239-247. (IF2011 0,714)

7. Pernar, N., Vukelić, J., Bakšić, D., Baričević, D., Perković, I., Miko, S., VrbekBoris. 2009: Soil properties in beech-fir forests on Mt. Medvednica (NW Croatia). Periodicum biologorum. 111 (2009), 4; 427-434 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,229).

8. Fischer R, Aas W, De Vries W, Clarke N, Cudlin P, Leaver D, Lundin L, Matteucci G, Matyssek R, Mikkelsen TN, Mirtl M, Öztürk Y, Papale D, Potocic N, Simpson D, Tuovinen J-P, Vesala T, Wieser G, Paoletti E (2011): Towards a transnational system of supersites for forest monitoring and research in Europe - an overview on present state and future recommendations. iForest 4: 167-171 (IF 2011 0,507)

9. Vrbek, Boris., Pilaš, I., Pernar, N., Dubravac, T., Bakšić, D., Medak, J., Jakovljević, T. 2009: Heavymetals in lysimetric solution of pseudogley soil sinthe Kupa and Česma riverareas. Periodicum biologorum, 111 No 4; 419-426 A1 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,229).

10. Potočić, N., Ćosić, T. i Pilaš, I. (2005): The Influence of Climate and Soil Properties on Calcium Nutrition and Vitality of Silver Fir (Abies alba Mill.). Environmental Pollution Vol 137/3: 596-602. (IF 2005 2,45)

Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje 1. Holuša, J., Lukášová, K., Wegensteiner, R., Grodzki, W., Pernek, M., Weiser, J. 2013:

Pathogens of the bark beetle Ips cembrae: microsporidia and gregarines also known from

other Ips species. Journal of Applied Entomology 137 (3): 181-187. (časopis je citiran u CC

bazama; IF(2013)=1.560.)

2. Pernek, M., Wirth, S., Blomquist, S.R., Avtzis, D.N., Moser, J.C. 2012: New associations of

phoretic mites on Pityokteines curvidens (Coleoptera, Curculionidae, Scolytinae). Central

European Journal of Biology. 7 (1): 63-68 (časopis je citiran u CC bazama IF(2012)=0,818).

3. Pernek, M., Lacković, N., 2011: Uloga jelovih krivozubih potkornjaka u sušenju jele i

mogućnosti primjene feromonskih klopki za njihov monitoring. Šumarski list : znanstveno-

stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva. 13: 114-121 (časopis je citiran u

SCI bazama; IF(2011)=0,714).

4. Pernek, M., Županić, M., Diminić, D., Cech, T., 2011: Vrste roda Phytophthora na bukvi i

topolama u Hrvatskoj. Šumarski list. 135 (13): 130-137. (časopis je citiran u SCI bazama;

IF(2011)=0,714).







36

5. Matošević, D., Pernek, M., Hrašovec B., 2010: Prvi nalaz kestenove ose šiškarice

(Drycosmuskuriphilus) u Hrvatskoj. Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo

Hrvatskoga šumarskog društva. CXXXIV: 497-502. (časopis je citiran u SCI bazama;

IF(2010)=0,192)

6. Pernek, M., Matošević, D., Hrašovec, B., Kučinić, M., Wegensteiner, R., 2009: Occurrence of

pathogen sinout break populations of Pityokteinesspp. (Coleoptera, Curculionidae,

Scolytinae) insilverfirforests. Journalof Pest Science. 82 (4): 343-349. (časopis je citiran u CC

bazama; IF(2009)=0.818).

7. Pernek, M., Pilaš, I., Vrbek, B., Benko, M., Hrašovec, B., Milković, J., 2008: Forecasting the

impact of the Gypsymoth on lowland hardwood forests by analyzing the cyclical pattern of

population and climate dana series. Forest Ecology & Management. 255 (5-6). 1740-1748

(časopis je citiran u CC bazama; IF(2008)=2,110).

8. Pernek, M., Hrašovec, B., Matošević, D., Pilaš, I., Kirisits, T., Moser, J.C., 2008: Phoretic mites

of three barkbeetles (Pityokteinesspp.) on Silverfir. Journalof Pest Science. 81 (1): 35-42.

(časopis je citiran u CC bazama; IF(2008)=1,104).

9. Kučinić, M., Previšić, A., Gottstein, S., Hrašovec, B., Stanić-Koštroman, S., Pernek, M., Delić, A.,

2008: Description of the larvae of Drususradovanovici septentrionis Marinković-

Gospodnetić, 1976 and Drususcroaticus Marinković-Gospodnetić, 1971 (Trichoptera:

Limnephilidae) from Bosnia and Herzegovina, and Croatia. Zootaxa. 1783: 1-17 (časopis je

citiran u CC bazama; IF(2008)=0,740).

10. Pernek, M., Avtzis, D.N., Hrašovec, B., Diminić, D., Wegensteiner, R., Stauffer, C., Cognato, A.I.,

2008: Novel morphological and genetic markers for the discrimination of three European

Pityokteines (Coleoptera: Curculionidae: Scolytinae) species. Periodicum biologorum. 110

(4): 329-334. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2008)=0.204).

Zavod za uzgajanje šuma 1. Dubravac, T., S. Dekanić, V. Roth. 2011: Dinamika oštećenosti i struktura krošanja stabala

hrasta lužnjaka u šumskim zajednicama na gredi i u nizi - rezultati motrenja na trajnim

pokusnim plohama. Šumarski list, Posebni broj: 74-89. Zagreb. (časopis je citiran u CC

bazama; IF(2009)=0,714.

2. Zlatanov, T., Velichkov, I., Lexer, M.J., Dubravac, T., 2010: Regeneration dynamics in aging

black pine (Pinus nigraArn.) plantations on the south slopes of the Middle Balkan Range in

Bulgaria. New forests 40 (2010) , 3; 289-303.(časopis je citiran u CC bazama; IF(0,728).

3. Dubravac, T., Dekanić, S., 2009: Struktura i dinamika sječe suhih i odumirućih stabala

hrasta lužnjaka u Spačvanskom bazenu od 1996. do 2006. godine. Šumarski list 7-8: 391-

405, Zagreb (časopis je citiran u SCI bazama bez IF)

4. Dubravac, T., Dekanić, S., Vrbek, B., Matošević, D., Roth, V., Jakovljević, T., Zlatanov, T., 2009:

Crown volume in forest stands of pedunculate oak and common hornbeam. Periodicum

biologorum 111(4):479-485. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2009)=0.229.

5. Španjol, Ž., Hršak, V., Barčić, D., Ančić, M., Dubravac, T., Rosavec, R., Oršanić, M., 2009: Pine

reforestation of degraded sites on the island of Rab, Croatia. Plant Biosystems 143 (3): 482-

495 (časopis je citiran u CC bazama; IF(2009)=0,744.

6. Dubravac T., Čavlović, J., Roth, V., Vrbek, B., Novotny, V., Dekanić, S., 2007: The structure

and possibility of natural regeneration in managed and non-managed beech and fir forests

37

in Croatia. Periodicum Biologorum, 109 (1): 21-27. (časopis je citiran u SCI bazama;

IF(2009)=0.229.

7. Dubravac, T., Barčić, D., Španjol, Ž., Vrbek, B., Roth, V., Dekanić, S., 2006: Natural

reforestation of aleppo pine (Pinushalepensismill.) stands after forest fire. Forest Ecology

and Management 234S (2006) S180-S207. (časopis je citiran u CC bazama;

IF(2009)=1.950.

8. Krejči, V., Dubravac, T., 2004: Oplodnom sječom od panjače do sjemenjače hrasta crnike

(Quercusilex L.). Šumarski list. 2004. 128: 7/8, 405-412, Zagreb.

9. Dubravac, T., 2003. Dinamika razvoja promjera krošanja hrasta lužnjaka i običnoga graba

ovisno o prsnom promjeru i dobi. Radovi, Šumarski institut, Jastrebarsko, 38: 1, 35-54,

Jastrebarsko.

10. Krejči, V., Dubravac, T., 2003. Mogućnost i opravdanost oplodnih sječa u bukovim šumama

Gorskog Kotara, Like i Hrvatskog Primorja. Šumarski list, 9-10, 449-456, Zagreb.

Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku 1. Stevanov, M., M. Böcher, M. Krott, S. Krajter, D. Vuletić, S. Orlović. 2013: The Research,

Integration and Utilization (RIU)model as an analytical framework for the professionalization of departmental research ..., Forest Policy and Economics, http://dx.doi.org/10.1016/j.forpol.2013.03.006 IF(2013)=još nema; za 2012 = 1,638)

2. Cotrufo, M. F., Alberti, G., Inglima, I., Marjanović, H. LeCain, D., Zaldei, A., Peressotti, A., Miglietta, F., 2011: Decreased summer drought affects plant productivity and soil carbon dynamics in a Mediterranean woodland. Biogeosciences 8(9):2407-2831. (časopis je citiran u CC bazama; IF(2012)= 3,754)

3. Marjanović, H., Ostrogović, M. Z., Alberti, G., Balenović, I., Paladinić, E., Indir, K., Peressotti, A., Vuletić, D., 2011: Carbon dynamics in younger stands of pedunculate oak during two vegetation periods, Šumarski list 135(Special issue): 59-73. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2011)=0,714).

4. Paladinić, E., Štimac, D., Marjanović, H., Balenović, I., Ostrogović, M. Z., 2011: Production aspect of silver fir (Abies alba Mill.) dieback on example of a few beech-fir stands. Šumarski list 135(Special issue): 248-263. časopis je citiran u SCI bazama; IF(2011)=0,714).

5. Vuletić, D., Vacik, H., Potočić, N., Krajter, S., Fürst, C., Seletković, I., Makeschin, F., Simončič, P., Lorz, C, Galić, Z., 2010. How socio-economic conditions influence forest policy development in Central and South-Eastern Europe, Environmental management, Vol 46, 6, 931:940, DOI: 10.1007/s00267-010-9566-3. IF(2010)=1,503)

6. Fürst, C., Vacik, H., Lorz, C., Potocic, N., Krajter, S., Vuletic, D., and Makeschin, F.. 2010. How to support forest management in a world of change? Results of some regional studies. Environmental Management, 46(6): 941-952. (IF 2010 = 1,503)

7. Balenović, I., Marjanović, H., Benko, M., 2010: Application of aerial photographs in forest management in Croatia. Šumarski list 134(11-12): 623-631. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2010)=0,192)

8. Paladinić, E., Vuletić, D., Martinić, I., Marjanović, H., Indir, K., Benko, M., Novotny, V., 2009: Forest Biomass and sequestered carbon estimation according to main tree components on the forest stand scale. Periodicum biologorum 111(4): 459-466. (časopis je citiran u SCI bazama; IF(2009)=0,229)

9. Marjanović, H., A. Benndorf, K. Indir, E. Paladinić, A. Peressotti, H. Schweiger, D. Vuletić, 2007: CO2 and forests in Croatia, A. Peressoti (ed.), Local Strategies For Land Use Management According to Kyoto Protocol, p. 121-128, Forum Editrice Universitaria Udinese srl, Udine, Italy.

38

10. Marjanović, H., Čavlović, J., Novotny, V. and Dubravac, T., 2005: Parametrization of BWINPro simulator: Coefficients for models for crown base height (stem length) and crown width of Common oak and European hornbeam for stands in central Croatia, Rad. -Šumar. inst. Jastrebar. 40(1): 131-150

Zavod za znanstvenu međunarodnu suradnju jugoistočne Europe EFISEE 1. Lovrić, M., Lovrić, N., Vuletić, D., Martinić, I., (2012): Development of the Concept and

Implementation of National Forest Programmes With Reference to Croatia, SEEFOR, Vol 3, No 1, pp 49-60, Jastrebarsko.

2. Lovrić, M., Lovrić, N., Martinić, I. Landekić, Vuletić, D., (2012) Interpersonal and interorganizational communication during the transposition process of Habitats Diretive in Croatia. International Scientifis Conference 4-6 October, Belgrade, Forests in the Future - Sustainable use, risks and challenges, Conference Proceedings, pp:431-440, Belgrade.

4.3. Znanstvena produktivnost

(i) Brojčano iskažite publikacije vaše institucije u tablicama. Tablice 4.1. i 4.2. treba popuniti

zbirnim podacima za svaku godinu posebno te tablice 4.1.a. i 4.2.a. zbirno za čitavo vrednovano

razdoblje. Proširiti i za svaki odjel (ako je institucija ima više od 50 znanstvenika).

Tablica 4.1:Znanstvena produktivnost za prirodne, biomedicinske, tehničke i biotehničke

znanosti po godinama.

2008

Vrste publikacija Na

hrv.

jezik

u

Na

engl.[

1]

Indeksir

ani u

WoS-u

Indeksiran

i u

Scopusu

Indeksiran

i u CAB

Direct

ukupan broj

(ne zbrajati prethodne

unose već navesti

ukupan broj izdanih

publikacija za svaku

vrstu)

Članci u domaćim

znanstvenim časopisima*

15 11 10 11 17 26

Članci u stranim znanstvenim

časopisima*

0 9 7 6 7 9

Knjige# s međunarodnom

recenzijom


Radovi u međunarodno

recenziranim zbornicima

radova sa skupova

Poglavlja u (recenziranim)

knjigama i tematskim

zbornicima

Uredništvo (monografija,

zbornika radova)

[1]



39

* Nerecenzirane radove ne navoditi. Članak s više autora ne navoditi više puta.

# Navesti samo znanstvene monografije preko 100 str.

2009

Vrste publikacija Na hrv.

jeziku

Na

engl.[

1]

Indeksir

ani u

WoS-u

Indeksir

ani u

Scopusu

Indeksir

ani u

CAB

Direct

ukupan broj

(ne zbrajati

prethodne unose već

navesti ukupan broj

izdanih publikacija za

svaku vrstu)

Članci u domaćim znanstvenim

časopisima*

27 16 25 24 31 43

Članci u stranim znanstvenim

časopisima*

0 18 3 14 13 18


recenzijom


Radovi u međunarodno recenziranim

zbornicima radova sa skupova

Poglavlja u (recenziranim) knjigama

i tematskim zbornicima

Uredništvo (monografija, zbornika

radova)



2010

Vrste publikacija Na hrv.

jeziku

Na

engl.[

1]

Indeksir

ani u

WoS-u

Indeksira

ni u

Scopusu

Indeksira

ni u CAB

Direct

ukupan broj


unose već navesti

ukupan broj izdanih


vrstu)

Članci u domaćim


15 4 6 7 14 19

Članci u stranim


0 16 6 7 16 16


recenzijom




radova sa skupova



zbornicima


zbornika radova)

[1]


francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom. [1]



40



2011


hrv.

jezik

u

Na

engl.[1

]

Indeksir

ani u

WoS-u

Indeksira

ni u

Scopusu

Indeksir

ani u

CAB

Direct

ukupan broj


unose već navesti ukupan

broj izdanih publikacija za

svaku vrstu)

Članci u domaćim


78 10 35 35 55 88

Članci u stranim


0 14 3 2 14 14


recenzijom




radova sa skupova



zbornicima


zbornika radova)



2012


hrv.

jezik

u

Na

engl.[

1]

Indeksiran

i u WoS-u

Indeksiran

i u

Scopusu

Indeksiran

i u CAB

Direct

ukupan broj


unose već navesti

ukupan broj izdanih


vrstu)

Članci u domaćim


19 2 7 6 15 21

Članci u stranim


0 3 2 1 3 3


recenzijom

Knjige# s domaćom

recenziju



radova sa skupova



zbornicima

[1]


francuskom, talijanskom, portugalskom i ruskom. [1]



41


zbornika radova)



Tablica 4.1.a : Znanstvena produktivnost za prirodne, biomedicinske, tehničke i

biotehničke znanosti zbirno

Ukupno 2008-2012


hrv.

jezi

ku

Na

eng

l.[1]

Indeksi

rani u

WoS-u

Ukupna

citiranos

t tih

radova u

WoS-u

Indeksi

rani u

Scopus

u

Ukupna

citiranost

tih radova

u

Scopusu

Indeksira

ni u CAB

Direct

ukupan broj

(ne zbrajati

prethodne unose

već navesti ukupan

broj izdanih

publikacija za

svaku vrstu)

Članci u domaćim

znanstvenim

časopisima*

154 43 83 45 83 73 132 197

Članci u stranim

znanstvenim

časopisima*

0 60 21 101 30 104 53 60

Knjige# s

međunarodnom

recenzijom

Knjige# s domaćom

recenziju

Radovi u

međunarodno

recenziranim

zbornicima radova sa

skupova

Poglavlja u

(recenziranim)


zbornicima

Uredništvo

(monografija,

zbornika radova)



Tablica 4.2: Ne odnosi se na Hrvatski šumarski institut

(ii) Tko je stvarni vlasnik intelektualnog vlasništva stvorenog na ZO-u? Molimo brojčano

iskažite patente i druge oblike zaštite intelektualnog vlasništva za vrednovano razdoblje (ako je

primjenjivo) u tablici 4.3.

[1]



42

*Institut nije ostvario patente i inovacije.

Tablica 4.3: Patenti i ostali oblici zaštite vlasništva

(iii) Molimo brojčano iskažite sudjelovanje na konferencijama u tablici 4.4. Tablicu po želji

proširiti i za odjele.

Tablica 4.4: Sudjelovanje i izlaganje na konferencijama.

Vrste sudjelovanja Vrednovano razdoblje (2008. – 2012.)

ukupan broj u zemlji u inozemstvu

Izlaganje u posebnom programu (keynote speaker, uvodno

predavanje ili drugo, specificirati)

28 13 15

Izlaganje istraživanja/rada 379 92 287

Samo sudjelovanje 203 80 123

Drugo (specificirati) 221 50 171

ZO ovome može priložiti, ako želi, popis najprestižnijih izlaganja svojih članova s temama (do

10).

Dijana Vuletić, Stjepan Posavec, Silvija Krajter, Elvis Paladinić (Croatia): Payments for Environmental Services in Croatia: public and professional perception and needs for adaptation. International Conference-forum: Emerging Economic Mechanisms: Implications for Forest-Related Policies and Sector Governance. 5-7/10/2010 FAO, Rome. Vuletić, Dijana; Krajter, Silvija, 2009: IUFRO sympozij, Forest policy changes and actual needs of decision makers in Croatia // Change in governance as collective learning process: management, politics and ethics in forestry. Nancy : AgroParis Tech-ENGREF Laboratory of Forest Policy. Plenarna predavanja Dijana Vuletić, izlaganje rada "Nacionalna šumarska politika i strategija – proces ili statički dokument", na 10-tom međunarodnom simpoziju 'Legalni aspekti i održivi razvoj europskih šuma', Sarajevo, BiH, od 7. Do 9. svibnja 2008. godine u organizaciji IUFRO-a i Šumarskog fakulteta u Sarajevu. DijanaVuletić, Silvija Krajter, M.Z. Ostrogović, Hrvoje Marjanović, Ivan Balenović, Elvis Paladinić, izlaganje na znanstvenom skupu "Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima", Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - Sekcija za šumarstvo te IUFRO, Zagreb, 24. I 25. Rujna 2008.

Patenti u

Ostali oblici zaštite vlasništva

(primjerice zaštićene

inovacije)

Prihodi u

zemlji inozemstvu zemlji inozemstvu zemlji inozemstvu

2008. - - - - - -

2009. - - - - - -

2010. - - - - - -

2011. - - - - - -

2012. - - - - - -

43

DijanaVuletić, međunarodni simpozij "Change in Governance as Collective Learning Process", Nancy, Francuska, 21. Do 24. Lipnja 2009. Priopćenja Dijana Vuletić - sudjelovanje na okruglom stolu o razvoju nacionalnih istraživačkih programa u šumarskom sektoru (Forest Technology Platform konferencija), Slovenija, Kranjska Gora, 19. do 21. Svibnja 2008. Miroslav Benko - sudjelovanje na okruglom stolu o razvoju nacionalnih istraživačkih programa u šumarskom sektoru (Forest Technology Platform konferencija), Slovenija, Kranjska Gora, 19. do 21. Svibnja 2008. Dijana Vuletić - međunarodna znanstvena konferencija "Šumarska znanost između ekonomije i zahtjeva društva", održana u organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu povodom 60 obljetnice djelovanja Fakulteta, Sarajevo, BiH, 8. do 10. listopada 2008. Dijana Vuletić, međunarodna radionica “Tržišni mehanizmi i plaćanje za okolišne usluge s njihovom

primjenom u šumarstvu” 17.12.2009. Barcelona.

(iv) U slučaju da znanstvena organizacija smatra kako rezultate (koji nisu povezani s

recenziranim znanstvenim publikacijama) svoga znanstvenog (i umjetničkog) rada primarno

komunicira kroz druge kanale znanstvene (i umjetničke) produkcije, poput kvalitetnih,

specijaliziranih stručnih časopisa, izložbi i izlaganja, društveno relevantnih medija, softvera i

dr.), ovdje može specificirati o kojim se oblicima komunikacije radi i koji su najznačajniji uspjesi.

4.4. Znanstveni projekti i programi (i) Na koji način osmišljavate i planirate znanstvene projekte prije prijave za financiranje? Kako

se osigurava da znanstveni projekti na koje se institucija prijavljuje odgovaraju njezinoj

istraživačkoj misiji i viziji? Kako se potiče i njeguje znanstvena kreativnost i samostalnost

istraživačkog pristupa znanstvenika?

Već dulje vrijeme na dnevnom redu Znanstvenog vijeća je tema pripreme projektih prijedloga za

financiranje u sklpu koje se znanstvenici motiviraju na prijavu teme i oblikovanje projektnih

timova. O predloženim temama se diskutira, unapređuju se i prilagođavaju postojećim

natječajima. Uvijek se vodi briga da se ne zapostavi osnovna misija i vizija HŠI-a iako se

omogućava slobodno predlaganje i novih tema čime se potiče znanstvena kreativnost i

samostalno otvaranje novih tema osobito mladih istraživača.

(ii) Kako se osigurava potpora znanstvenicima u prijavi za financiranje projekata? Postoji li u

instituciji osoba ili ured zadužen za potporu znanstvenicima u pisanju, administraciji i

koordiniranje projekta? Postoji li sustav planiranja sufinanciranja za prijavu projekata?

Ne, sustava nema, jedino postoji podrška od Predstojnika zavoda i ravnateljice koji onda

osiguravaju sredstav a prostor i podršku u pripremi projektnih prijedloga.

(iii) Na koji se način osigurava i potiče da ZO sudjeluje ili kao nositelj ili kao partner u europskim

programima za financiranje znanstvenog istraživanja (primjerice u Okvirnom programu)?

Uspostavlja li ZO mreže i kontakte kao preduvjete za prijave na projekte?

44

Svako sudjelovanje na COST akcijama ili drugim inicijativama umrežavanja ima cilj i svrhu

predstaviti naše znanstvenike i HŠI kao dobroj i poželjnog partnera za sudjelovanje u projektima

EU programa.

Sklopljeni Sporazumi s drugim Europskim i domaćim istraživačkim institucijama tekođer imaju

za cilj postizanja određene povezanosti i spremnosti za suradnju na zajedničkim projektima.

HŠI upravo i po prvi puta provodi jedan IPA projekt kao nositelj što je jako važno iako se ne radi

isključivo o istraživačkom projektu već koordinacijskom no aktivnosti se vode oko nove i

aktualne teme dobrog upravljanja prirodnim resursima.

Uključeni smo u bazu pri Cordisu kao institucija ali i brojni istraživači s svojim životopisima, tako

da smo ukljčeni u traženje partnera. Također surađujemo po to m pitanju s JTS-om i HIT-om, te

programima umrežavanja i traženja partnera pri EFI-u (Europskom šumarskom institutu). Jedna

od aktinvnosti je i rad u ERA-net projektima (kao što je aktualna FORESTERRA) koji često budu

priprema za veće EU FP projekte.

(iv) U tablici 4.5. navedite podatke o ugovorenim projektnim istraživanjima.

Tablica 4.5: Projekti i programi znanstvenog istraživanja

Nositelji

(institucija)

Partneri

(institucija) Trajanje

Iznos

dodijeljen

ZO-u

Domaći znanstveni projekti (MZOS-a, NZZ-a, dr.

specificirati):

godišnje

Kukci i gljive – bioindikatori zdravstvenog stanja

poplavnih šuma Hrvatske

HŠI 2006-2013 17.500

Značaj, vrednovanje i potrajno korištenje socijalnih

usluga šuma

HŠI 2006-2013 7.500

Šumska staništa u uvjetima izloženosti štetnim

utjecajima i klimatskim promjenama

HŠI 2006-2013 7.500

Rast i razvoj šuma u različitim ekološkim i

gospodarskim uvjetima

HŠI 2006-2013 5.000

Oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo HŠI 2006-2013 21.250

Obavljanje stabilnosti i produktivne sposobnosti

šumskih kultura

HŠI 2006-2013 11.250

Prirodna obnova kao temeljni čimbenik potrajnosti

šumskih ekosustava

HŠI 2007-2013 5.000

Znanstveni projekti Europske unije (specificirati

koji) Nositelji

(institucija)

Partneri


Iznos

dodijeljen

ZO-u

EUFORGEN - Očuvanje i konzervacija važnih i

ugroženih vrsta šumskog drveća u Europi

Trajno 0,00

Potrajno gospodarenje šumama uz osiguranje

obnovljive energije, potrajnih konstrukcija i

bioloških proizvoda (RoK.FOR)

Regionalni

centar za okoliš

Sjeverne

Karelije, Finska

Europski

šumarski

institut, EFI,

Međunarodni;

Međunarodni

institut za

europske šume i

kulture,

Francuska;

Sveučilište u

2011.-13.

94.160,00 €

45

Joensuuu, UJOE,

Finska;

Katalonski

tehnološki

šumarski

Centar, CTFC,

Španjolska;

Albert-Ludwig-

Sveučilište u

Freiburgu, ALU-

FR, Njemačka;

Hrvatski

šumarski

institut,

SUMINS,Hrvatsk

a; Regionalno

vijeće Sjeverne

Karelije, RCNK,

Finska; Joensuu

Znanstveni park,

JSP, Finska;

Regionalno

Vijeće Aquitain,

RCA, Francuska;

Regionalno

Vijeće Basque

Okruga, RCB,

Španjolska;

Kompetitivni

klaster

XYLOFUTUR,

XYL, Francuska;

Međusektorski

ured Madere,

MESA,

Francuska;

Regionalna

šumarska

Uprava

Katalonije,

DGMN,

Španjolska;

Lleida

Biotehnički

Klaster, LLEIDA,

Španjolska;

Pirinejski

šumarski

klaster,

FORESPIR,

Francuska;

Šumarska

uprava Baden-

Württemberg,

46

FBW, Njemačka;

DOLD Šumarski

radovi, DOLD,

Njemačka; Grad

Vinkovci, VIN,

Hrvatska;

Šumska biomasa

d.o.o. FBL,

Hrvatska;

Institut za

nizijsko

šumarstvo i

životnu sredinu,

Sveučilište u

Novom Sadu,

ILFE, Srbija.

IPA AMF Jadranska modelna šuma

Hrvatski

šumarski

institut

Biotehnički

fakultet,

Podgorica,

Crna gora;

Šumarski

fakultet

Agrikulturnog

sveučilišta u

Tirani,

Albanija;

Institut za

jadranske

kulture i

melioraciju

krša, Split,

Hrvatska;

Institut za

sumarstvo,

Beograd,

Srbija;

Šibensko-

kninska

županija,

Šibenik,

Hrvatska;

Javno

Preduzece

“Vojvodinašum

e”, Novi Sad,

Srbija;

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Sarajevu,

Sarajevo,

Bosna i

Hercegovina;

Općina Ferrara,

2012.-14.

312.000,00

€

47

Ferrara, Italija;

Regija Epirus,

Regionalna

jedinica

Thesprotia,

Igumenica,

Grčka;

Obrazovanje i istraživanja na području šumarski politike iekonomike (FOPER)

Europski

šumarski

institut

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Sarajevu,

Bosna i

Hercegovina;

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Banja Luci,

Bosna i

Hercegovina;

Hrvatski

šumarski

institut,

Hrvatska;

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Beogradu,

Srbija; Institut

za Šumarstvo,

Beograd,

Srbija;

Univerzitet

Čiril i Metodije,

Skopje,

Šumarski

fakultet,

Makedonija;

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Tirani,

Albanija.

2008.-11.

20.000,00€

Konsolidiranje kapaciteta u obrazovanju i

istraživanjima u području šumarske politike i

ekonomike u jugoistočnoj Europi (FOPER II)

Europski

šumarski

institut

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Sarajevu,

Bosna i

Hercegovina;

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

2011.-13.

20.000,00 €

48

Banja Luci,

Bosna i

Hercegovina;

Hrvatski

šumarski

institut,

Hrvatska;

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Beogradu,

Srbija; Institut

za Šumarstvo,

Beograd,

Srbija;

Univerzitet

Čiril i Metodije,

Skopje,

Šumarski

fakultet,

Makedonija;

Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Tirani, Albanija

Citizens and urban forest gouvernance in South-

East Europe: Case studies in selected cities

EFI FOPER

partners

2011.-12. 41.041,63

32.481,43

COST Akcija FP1204, Pristup Zelenoj Infrastrukturi:

povezivanje okolišnih i socijalnih aspekata u

proučavanju i gospodarenju urbanim šumama.

2012.-17.

COST Akcija FP1207, Orkestriranje istraživanja

šumarskih i povezanih politika u Europi,

(ORCHESTRA).

2012.-17.

COST Akcija FP1201, Promjene u Vlasništvu nad

šumama u Europi: Značaj za gospodarenje i politike

(FACESMAP),

2012.-16.

COST Akcija FP1106, Istraživanja odgovora drveća

na ekstremne događaje: sinteza.

2012.-16.

COST Akcija FP1002, Procjena putova i upravljanje

rizicima od štetnika pri transportu (PERMIT).

2012.-14.

COST Akcija FP0903, Klimatske promjene i

Ublažavanje te prilagodba šuma u onečišćenom

okolišu.

2009.-13.

COST Akcija FP0803, Sadržaj ugljika u tlu u

europskim šumama

2009.-13.

COST Akcija FP0804, Sustavi za podršku u

odlučivanju pri gospodarenju šumama (FORSYS).

2009.-13.

COST Akcija FP0703, Očekivane klimatske promjene

i mogućnosti za europsko uzgajanje šuma

(ECHOES).

2008.-12.

COST Akcija FP0603, Šumarski modeli za

istraživanja i podršku u odlučivanju u potrajnom

gospodarenju šumama.

2007.-11.

49

COST Akcija FP0601, Gospodarenje šumam i

kruženje vode (FORMAN)

2007.-11.

COST Akcija E52, Procjena Bukovog genetskog

resursa za potrajno šumarstvo.

2005.-10.

COST Akcija FP0905, Biološka sigurnost šumskih

transgenetičkog drveća; unapređenje znanstvenih

temelja za sigran razvoj drveća i primjenu EU

politika.

2007.-11.

EUFGIS – Uspostava europskog informacijskog

sustava za šumske genetske resurse

trajno

Znanstveni projekti drugih međunarodnih fondacija

(specificirati) Nositelji

(institucija)

Partneri


Iznos

dodijeljen

ZO-u

Naziv - - - -

Bilateralni projekti koje sufinancira RH: Nositelji

(institucija)

Partneri


Iznos

dodijeljen

ZO-u

Klimatske promjene i širenje genotipova šumskih

štetnika od juga prema sjeveru

HŠI DAAD

Njemačka

2010-2011 6.000,00 €

Suradnja Hrvatske – Srbije

Monitoring strukture i rasta lužnjakovih sastojina

na trajnim pokusnim plohama u Slavoniji i Srijemu;

HŠI Šumarski

fakultet

Univerziteta u

Beogradu

2008-2010 3.000,00 €

Usporedba nekih ekofizioloških i stanišnih parametara u sastojinama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) smanjenog vitaliteta u Hrvatskoj i Srbiji

HŠI Institut za

nizijsko

šumarstvo i

životnu

sredinu,

Univerzitet u

Novom Sadu

2011.-12. 3.000,00 €

Znanstveni projekti iz privatnih i vlastitih sredstava Nositelji

(institucija)

Partneri


Iznos

dodijeljen

ZO-u

PRIMJENA DALJINSKIH ISTRAŽIVANJA U ŠUMARSTVU, Voditelj: Dr. sc. MIROSLAV BENKO UTJECAJ INTENZITETA UZGOJNIH RADOVA I NOVIH PRORJEDA NA SUŠENJE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Dr. sc. TOMISLAV DUBRAVAC

OPLEMENJIVANJE I OČUVANJE GENETSKE RAZNOLIKOSTI ČETINJAČA, Voditelj: Dr.sc. JOSO GRAČAN

IZOSTANAK URODA ŽIRA HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Mr. sc. MARIJA GRADEČKI

PRIMJENA SUVREMENIH METODA IZMJERE ŠUMA , Voditelj: Mr. sc. KRUNOSLAV INDIR

MASOVNA I INDIVIDUALNA SELEKCIJA, IZBOR I BONITIRANJE SJEMENSKIH OBJEKATA, Voditelj: Dr. sc. MLADEN IVANKOVIĆ

ZAŠTITA HRASTOVOG PONIKA OD PEPELNICE, Voditelj: Mr. sc. BORIS LIOVIĆ

HŠI Hrvatske šume

d.o.o.

2006.-10. 13.400.000

50

OPLEMENJIVANJE OBIČNOG ORAHA, PRIZNAVANJE KLONOVA I PROIZVODNJA SADNICA, Voditelj: Mr. sc. TIBOR LITTVAY

NAČINI UKLJUČIVANJA U TRŽIŠTE UGLJIKOM KAO DODATNI IZVOR PRIHODA, Voditelj: Mr. sc. HRVOJE MARJANOVIĆ

RAZVOJ METODA PROGNOZIRANJA GRADACIJA ŠTETNIH KUKACA , Voditelj: Mr. sc. DINKA MATOŠEVIĆ

ISTRAŽIVANJE ŠUMSKIH ZAJEDNICA PITOMOG KESTENA (CASTANEA SATIVA MILL), Voditelj: Mr. sc. JASNICA MEDAK

ZAŠTITA ŠUMA PITOMOG KESTENA, Voditelj: Mr. sc. SANJA NOVAK AGBABA

ISTRAŽIVANJE PRIMIJENJIVOSTI POSTOJEĆIH PRIRASNO PRIHODNIH TABLICA, Voditelj: Mr.sc. VLADIMIR NOVOTNY

UTJECAJ KVALITETE SADNICA NA USPJEH POŠUMLJAVANJA NA PODRUČJU KRŠA, Voditelj: Mr. sc. ŽELJKO OREŠKOVIĆ

EKONOMSKI ASPEKTI SUŠENJA JELE, Voditelj: Mr. sc. ELVIS PALADINIĆ

GOSPODARENJE KULTURAMA ČETINJAČA, Voditelj: Dr. sc. SANJA PERIĆ

ULOGA POTKORNJAKA U SADAŠNJEM PROBLEMU SUŠENJA JELE U PREBORNIM SASTOJINAMA, Voditelj: Dr. sc. MILAN PERNEK

ISTRAŽIVANJE REŽIMA VODE U TLU, Voditelj: Dr. sc. IVAN PILAŠ

ISTRAŽIVANJE STANJA OŠTEĆENOSTI ŠUMA U OKVIRU ICP-FORESTS, Voditelj: Dr. sc. NENAD POTOČIĆ

UNAPREĐENJE DORADE SJEMENA I RASADNIČKE PROIZVODNJE GLAVNIH VRSTA, Voditelj: Dr. sc. VALENTIN ROTH

ISTRAŽIVANJE VITALITETA SADNICA RAZLIČITIH STAROSTI PRIMJENOM VIŠE TIPOVA KONTEJNERA, VRSTA SUPSTRATA I MINERALNIH GNOJIVA, Voditelj: Dr. sc. IVAN SELETKOVIĆ

PEDOLOŠKO ISTRAŽIVANJE ŠUMSKIH STANIŠTA, Voditelj: Dr. sc. BORIS VRBEK

UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA OSTALIH PROIZVODA I USLUGA ŠUMA, Voditelj: Dr. sc. DIJANA VULETIĆ

ISTRAŽIVANJA UTJECAJA PHYTOPHTHORA NA

SUŠENJE TOPOLA U NASADIMA, Voditelj: Mr. sc.

51

MILJENKO ŽUPANIĆ

Istraživanje učinkovitosti i ekonomičnosti suzbijanja pepelnice (aviotretiranje, preporučljive tehnologije

HŠI Hrvatske šume

d.o.o.

2009 125.000 bez

PDV-a

Utvrđivanje normalnog broja stabala hrasta lužnjaka u različitim ekološkim uvjetima

HŠI Hrvatske šume

d.o.o.

2009 125.000 bez

PDV-a

Ispitivanje biorazgradivih polipropilenskih štitnika u obnovi šuma

HŠI Hrvatske šume

d.o.o.

2009 15.000,00

bez PDV-a

Zaštita i obnova degradiranih šuma pitomog kestena (Castanea sativa Mill.).voditelj mr.sc. Boris Liović

HŠI Hrvatske šume,

d.o.o. UŠ Sisak

2010-2012 50.000,00

bez PDV-a

Projekti Hrvatskih šuma 2011-2015

ISTRAŽIVANJE PRIMJENJIVOSTI POSTOJEĆIH PRIRASNO-PRIHODNIH TABLICA, Voditelj: Dr. sc. MIROSLAV BENKO

SELEKCIJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.) U SUBMEDITERANU I EUMEDITERANU, Voditelj: Dr. sc. TIBOR LITTVAY

VARIJABILNOST PLODONOŠENJA I KVALITETE SJEMENA U ŠUMSKIM SJEMENSKIM OBJEKTIMA, Voditelj: Dr. sc. MARIJA GRADEČKI – POŠTENJAK

GENETSKA VARIJABILNOST FAMILIJA OBIČNOG ORAHA (JUGLANS REGIA L.), Voditelj: Dr. sc. NEVENKA ĆELEPIROVIĆ

OPLEMENJIVANJE I OČUVANJE GENOFONDA GOSPODARSKI VAŽNIH VRSTA ŠUMSKOG DRVEĆA PUTEM SJEMENSKIH OBJEKATA, Voditelj: Dr. sc. MLADEN IVANKOVIĆ

MOGUĆNOST PRIMJENE BIOTEHNIČKIH I BIOLOŠKIH METODA U SUZBIJANJU ŠTETNIH KUKACA U ŠUMARSTVU, Voditelj: Dr. sc. MILAN PERNEK

ODREĐIVANJE KRITIČNIH BROJEVA POPULACIJA RANIH DEFOLIJATORA U KONTINENTALNIM HRASTOVIM ŠUMAMA,Voditelj: Dr. sc. DINKA MATOŠEVIĆ

SVEOBUHVATNA ZAŠTITA ŠUMA PITOMOG KESTENA, Voditelj: Dr. sc. SANJA NOVAK AGBABA EKOLOŠKI PRIHVATLJIVI PESTICIDI SUKLADNO NAČELIMA I KRITERIJIMA FSC, Voditelj: Mr. sc. BORIS LIOVIĆ

ŠUMSKA STANIŠTA U UVJETIMA KLIMATSKIH PROMJENA I ŠTETNIH UTJECAJA ATMOSFERSKIH TALOŽENJA, Voditelj: Dr. sc. BORIS VRBEK STANJE I MOGUĆNOSTI REKONSTRUKCIJE PRIRODNOG VODNOG REŽIMA U UVJETIMA KLIMATSKIH PROMJENA NA PODRUČJU ŠUMSKOG KOMPLEKSA SPAČVE, Voditelj: Prof. dr. sc. ZVONKO SELETKOVIĆ

ISTRAŽIVANJE STANJA OŠTEĆENOSTI ŠUMA U

HŠI Hrvatske šume

d.o.o.

2011.-13. 5.900.000

kn

52

OKVIRU ICP-FORESTS, Voditelj: Dr. sc. NENAD POTOČIĆ

ISTRAŽIVANJE UTJECAJA RAZLIČITIH VRSTA MINERALNIH GNOJIVA, SUPSTRATA I TIPOVA KONTEJNERA NA VITALITET SADNICA ŠUMSKIH VRSTA DRVEĆA, Voditelj: Dr. sc. IVAN SELETKOVIĆ

PRAĆENJE I UNAPRJEĐENJE EKO-HIDROLOŠKIH ODNOSA U NIZINSKIM ŠUMAMA ZAPADNE HRVATSE, Voditelj: Dr. sc. IVAN PILAŠ

ATMOSFRESKA TALOŽENJA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA, Voditelj: Dr. sc. TAMARA JAKOVLJEVIĆ

PRIZEMNA VEGETACIJA KAO BIOINDIKATOR U NIZINSKIM ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA, Voditelj: Dr. sc. JASNICA MEDAK

STRUKTURA, UZGOJNI POSTUPCI I MOGUĆNOST PRIMJENE OPLODNIH SJEČA U PRIOBALNIM PANJAČAMA HRASTA CRNIKE I MEDUNCA, Voditelj: Dr. sc. TOMISLAV DUBRAVAC GOSPODARENJE ŠUMSKIM KULTURAMA NA KRŠKIM POLJIMA U LICI, Voditelj: Dr. sc. SANJA PERIĆ

UNAPREĐENJE DORADE SJEMENA I RASADNIČKE PROIZVODNJE GLAVNIH VRSTA, Voditelj: Dr. sc. VALENTIN ROTH UTJECAJ INTENZITETA UZGOJNIH RADOVA NA SUŠENJE ŠUMA HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Dr. sc. TOMISLAV DUBRAVAC, Suvoditelj: STJEPAN DEKANIĆ, dipl. inž. šum.

STANJE KULTURA ČETINJAĆA S POSEBNIM OSVRTOM NA ZAHVATE SUPSTITUCIJE, Voditelj: Dr. sc. SANJA PERIĆ Suvoditelj: MARTINA TIJARDOVIĆ, dipl. inž. šum ŠUMSKI PROIZVODI I TEHNIČKO – TEHNOLOGIJSKI MODELI NJIHOVE PROCJENE I PRIDOBIVANJA, Voditelj: Prof. dr. sc. ANTE P. B. KRPAN

POTRAJNOST POHRANE UGLJIKA U GOSPODARSKOJ ŠUMI HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Dr. sc. HRVOJE MARJANOVIĆ

OVISNOST PRIRASTA O MIKROSTANIŠNIM I METEOROLOŠKIM PRILIKAMA U ŠUMI HRASTA LUŽNJAKA, Voditelj: Dr. sc. HRVOJE MARJANOVIĆ Suvoditelj: MAŠA ZORANA OSTROGOVIĆ, dipl. inž. šum. MOGUĆNOST PRIMJENE STANDARDNIH PRIRASNIH NIZOVA ZA REGULARNE ŠUME NA PODRUČJU UŠP KOPRIVNICA, Voditelj: Dr. sc. KRUNOSLAV INDIR

EKONOMSKE POSLJEDICE SUŠENJA JELE

53

UZROKOVANOG KLIMATSKIM PROMJENAMA, Voditelj: Dr. sc. ELVIS PALADINIĆ

UTVRĐIVANJE NORMALNOG BROJA STABALA HRASTA LUŽNJAKA U RAZLIČITIM EKOLOŠKIM UVJETIMA, Voditelj: Dr. sc. VLADIMIR NOVOTNY

PRIMJENA DIGITALNE FOTOGRAMETRIJE U PRAKTIČNOM UREĐIVANJU ŠUMA, Voditelj: Dr. sc. MIROSLAV BENKO Suvoditelj:dr.sc. IVAN BALENOVIĆ, dipl. inž. šum. UTVRĐIVANJE VRIJEDNOSTI I MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA OSTALIH PROIZVODA I USLUGA ŠUMA, Voditelj: Dr. sc. DIJANA VULETIĆ ZNAČAJ I ULOGA OKFŠ-a U KONTEKSTU EU, Voditelj: Dr. sc. DIJANA VULETIĆ, Suvoditelj: SILVIJA KRAJTER, dipl. inž. šum.

PATOGENI ŠUMSKOG DRVEĆA IZ RODA PHYTOPHTHORA, Voditelj: Mr. sc. MILJENKO ŽUPANIĆ - Ispitivanje biorazgradivih polipropilenskih štitnika u obnovi šuma - Primjena biorazgradivih polipropilenskih štitnika i Ecopot sadnica obloženog korijena za obnovu šuma hrasta lužnjaka - Istraživanje stavova svih dionika u procesu priprema za donošenje Nacionalnog šumarskog programa uz analizu potreba prilagodbi Europskom šumarskom programu i Akcijskom planu - Izrada plana unaprjeđenja sustava HŠ Fond modulom za evidenciju i praćenje šumske zalihe ugljika HŠ Fond-Ugljik,

Hrvatske šume

d.o.o.

2011.-13. 690.000

Projekti Hrvatskih šuma 2011-2013

- Problematika sušenja borova na području Srednje Dalmacije, voditelj dr.sc. Milan Pernek - Mogućnost pošumljavanja neobraslih šumskih površina u Lici za energetske svrhe, voditelj prof. dr.sc. Zvonko Seletković

2011.-12. 330.000

Biološka sanacija kamenoloma autohtonim šumskim vrstama

HŠI Holcim d.o.o. 2007.-10. 116.210

Uspostavljanje monitoringa stanja šumskih ekosustava u PP Velebit

HŠI JU PP „Velebit“ 2009.-13. 153.000

Tla nacionalnog parka "Krka". HŠI JU NP „Krka“ 2007.-08. 20.000

Istraživanje tipova tala područja Lubenovca s

pedološkom kartom mjerila 1:25000

HŠI JU NP „Sjeverni

Velebit“

2008.-09. 50.000

Istraživanje tipova tala Štirovače s pedološkom

kartom mjerila 1:25000

HŠI JU NP

“Sjeverni

Velebit“

2007.-08. 50.000

Istraživanje tipova tala područja Parka prirode

Medvednica s pedološkom kartom mjerila 1:25000

HŠI JU PP

„Medvednica“

2008.-09. 50.000

Oštećenost šumskih ekosustava na području Parka prirode Medvednica

HŠI JU PP „Medvednica“

2008 20.000

Istraživanje biljnih bolesti i štetnika u šumskim ekosustavima NP Krka

HŠI JU NP „Krka“

2008 98.000

Stanje šumskih ekosustava i mogućnost prirodne

obnove šuma hrasta crnike i medunca N.P. Krka

HŠI JU NP „Krka“

2008 19.580

Studija uređenja zapadnog dijela šume Jelačićka u HŠI PARKOVI, d.d., 2008 65.000

54

Varaždinu Varaždin

"Uloga reduktivnih biotičkih čimbenika u razvoju

gradacije potkornjaka na području NP Sjeverni

Velebit"

HŠI JU NP „Sjeverni

Velebit“

2009 20.000

I. faza studije iskorištavanja Alepskog bora HŠI JU Park

prirode"

Lastovsko

otočje",

2009 16.260

Monitoring zdravstvenog stanja šuma na području Grada Zagreba

HŠI Grad Zagreb 2009 50.000

II. faza projekta „Uspostavljanje monitoringa stanja

šumskih ekosustava u PP Velebit“

HŠI JU PP „Velebit“ 2010 20.000

Interaktivni pregled šuma Grada Zagreba HŠI Grad Zagreb 2010 300.000

Ispitivanje i analiza zdravstvenog stanja šuma, unos podataka i puštanje u rad on-line baze podataka Interaktivni pregled šuma grada Zagreba

HŠI Grad Zagreb 2010.-11. 300.000

Oštećenost šumskih ekosustava na području

Nacionalnog parka Risnjak

HŠI JU NP „Risnjak“ 2011 20.000

Obnova i praćenje strukure šumskih sastojina na

pokusnim plohama NP Risnjak

HŠI JU NP „Risnjak“ 2011 12.000

Informiranje posjetitelja NP Krka o posebnostima šumskih ekosustava na području Parka i važnosti njihovoga očuvanja

HŠI JU NP „Krka“ 2011 32.000

Istraživanje biljnih bolesti i štetnika u šumskim ekosustavima NP Krka

HŠI JU NP „Krka“ 2011 98.120

Istraživanje štetnosti i opasnosti od širenja

patogene gljive Phellinus pini na boru i praćenje bio

ekologije i prognoza populacije jasenove grbice u

NP Krka

HŠI JU NP „Krka“ 2011 97.500

Oštećenost šumskih ekosustava na području

Nacionalnog parka Risnjak

HŠI JU NP

„Risnjak“

2011 20.000

III. faza projekta Uspostavljanje monitoringa stanja šumskih ekosustava u PP Velebit

HŠI JU PP „Velebit“ 2011 20.000

PRIKAZ BILJNOG SVIJETA ŠUMA PARKA PRIRODE

UČKA

HŠI JU PP „Učka 2012 35.000

Izrada studije pedološke karakteristike park šume

Marjan

OIKON HŠI 2012 46.280

Publikacija Vodić kroz biljni svijet Velebitskih šuma HŠI JU PP "Velebit" 2012 25.900

Istraživačke stipendije (godina ili više): Nositelji

(institucija)

Partneri


Iznos

dodijeljen

ZO-u

Programme d'accueil de jeunes fonctionnaires

étrangers en formation en France

ADECIA

(Agence pour

le

développement

de la

coopération

internationale

dans les

domaines de

l'agriculture,

de

l'alimentation

ADECIA i AgroParisTech-ENGREF, Pariz, Francuska

godina dana

1.500,00 €

55

et des espaces

ruraux),

Ministčre de

l'agriculture,

de

l'agroaliment

aire et de la

foręt,

Republika

Francuska

University of Copenhagen, Department of

Geosciences and Natural Resource Management,

Section of Landscape Architecture and Planning

University of

Copenhagen

stipendija

FOPER

Mobility Grant

42 dana

3.000,00 €

56

5. UTJECAJ I PRIJENOS ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA

(Uzimajući u obzir raznolikost ZO-a u Upisniku znanstvenih organizacija, ovo poglavlje svaki ZO

ispunjava i prilagođava vlastitoj djelatnosti.)

5.1. Nastavna i znanstvena suradnja sa sveučilištem i visokim školama

(i) Opišite suradnju ZO-a s visokim učilištima na razini institucije (ugovori o suradnji) te

sudjelovanje vaših znanstvenika u održavanju nastave. Objasnite na koji način institucija

usklađuje nastavnu aktivnost svojih članova s težištem rada ZO-a. Objasnite na koji se način

postiže ravnoteža aktivnosti predavanja i predanosti znanstvenom istraživanju. Komentirajte

prosjek broja kolegija na sveučilišnim studijskim programima po znanstveniku (iz tablice 5.1 ).

Terenska nastava studenata 2. i 3. godine Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, iz predmeta : - Uzgajanje šuma I i II, Osnivanje šuma, Šumska mehanizacija (Trušnica za doradu šumskog sjemena, hladnjača za skladištenje i čuvanje šumskog sjemena, mehanizacija u rasadnicima šumskih sadnica) Sudjelovanje u izvođenju terenske nastave na dodiplomskom studiju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u svojstvu suradnika u izvođenju nastave na specijalističkom poslijediplomskom studiju iz područja Osnivanje i uzgajanja šuma na kolegiju „Šumske kulture i plantaže”, kao i u izvođenju nastave na doktorskom studiju iz Urbanog šumarstva, zaštite prirode, uređivanja i zaštite šuma na kolegiju „Dinamika populacija sitnih glodavaca”. U nekoliko je navrata vodila terenski dio gostujućim ekskurzijama šumarskih stručnjaka na pokusima provenijencija hrasta lužnjaka, komparativnim pokusima više vrsta četinjača (Pilot objekt Lokve) kao i na pokusima istraživanja uzgojnih zahvata prorede (Objekt 69). Znanstveni novaci sudjeluju u izvođenju nastave u dodiplomskim i diplomskim programima ovisno o potrebama i mogućnostima njihovih mentora na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i to u dijelu izvođenja seminara. Suradnja sa visokim učilištima University of Udine - Department of Agriculture and Environmental Sciences (Italy), University of Eastern Finland (Joensuu, Finland), Albert-Ludwigs-Universitaet Freiburg (Deutschland), a tijekom proteklih pet godina surađivali su i sa sljedećim učilištima: Technical University Munich - Lehrstuhl für Waldbau und Forsteinrichtung (Freising, Deutschland). U osnovi suradnja je temeljena na međusobnoj interakciji djelatnika Zavoda s navedenim visokim učilištima kroz zajedničke bilo europske ili bilateralne projekte. Sudjelovanje djelatnika Zavoda u nastavi na bilo kojoj od navedenih institucija nije dosada ostvareno.

Zajednički projekt sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu financiran od 2007 do 2010 od MZOŠ-a. Projekt je vodio prof.dr.sc. Boris Hrašovec do 2008. godine kada dr. sc. Milan Pernek stječe uvjete i preuzima projekt. Suradnja se odvijala kroz korištenja laboratorijskih resursa s jedne i s druge strane, zajedničkih odlazaka na teren te zajedničkih publikacija.

Djelatnici Instituta održavaju znanstvenu suradnju s djelatnicima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sudjelujući i radeći zajedno na brojnim domaćim projektima, ali i u okviru pojedinih projekata financiranih od Europske Komisije. Uska suradnja sa Zavodom za genetiku, botaniku i dendrologiju, te sudjelovanje na terenskim nastavama i dijelu nastavnih predavanja. Djelatnici Instituta surađuju sa Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša u sklopu Znanstvenoistraživačkih projekata čije je područje vezano uz Mediteran i priobalje s specifičnom tematikom gospodarenja i zaštite šuma od požara i drugih negativnih utjecaja.

57

Sudjelovanje u nastavi na Veleučilištu u Karlovcu, izvođenje vježbi na kolegiju Osnove turizma. Suradnja s Veleučilištem u Karlovcu. Obavljanje nastave iz predmeta Tloznanstvo na prvoj godini studija. Odjel za ekologiju i lovstvo Sudjelovanje u postupku obrana, mr., dr., specijalistički radovi, diplomski, u nastavi-dolaze studenti i đaci srednjih šumarskih škola, edukacije nastavnicima srednjih škola.

(ii) Molimo ispunite tablicu 5.1. te je proširite za čitavo vrednovano razdoblje ubacivanjem

dodatnih stupaca.

Tablica 5.1: Sudjelovanje u nastavi na visokim učilištima

*Kod izračuna prosjeka koristio se broj znasntvenika od 18 jer je izbor 19. postignut u 2013.

godini.

(iii) Ukratko opišite pristup ZO-a prema znanstvenoj suradnji (kroz znanstvene projekte, ali i

druge vrste suradnje) s domaćim visokim učilištima, odnosno drugim ZO-ima i institucijama u

Republici Hrvatskoj. Kako se ta suradnja inicira i potpomaže na institucijskoj razini (ugovori o

suradnji ili dr.)? Kako takva suradnja na istraživanjima i drugim aktivnostima među hrvatskim

institucijama doprinosi pozitivnom društvenom i/ili gospodarskom razvoju?

Pristup ostvarivanja znanstvene suradnje s domaćim visokim učilištima i drugim ZO-ima je vrlo

otvoren i prati interese znanstvenika koji slobodno predlažu i ostvaruju takvu suradnju. U cilju

dodatnog poticanja sklapaju se Sporazumi o znanstvenoj i drugoj suradnji koji onda olakšavaju

pojedinačnu suradnju ali i definiraju pravila igre i područja na kojima se suradnja treba

osvarivati.

Tako imamo potpisane sporazume o Suradnji s Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu,

Institutom za primijenjenu ekologiju OIKON, a u pripremi je sporazum s Prehrambeno

biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Institutom za jadranske kulture i melioraciju

krša u Splitu.

No i bez tih sporazuma imamo suradnju s Prirodoslovno matematičkim fakultetom Sveučilišta u

Zagrebu i sa institutom Ruđer Bošković u Zagrebu.

No pri predlaganju znanstvenih projekata ili kod provođenja specifičnih istraživanja otvoreno

surađujemo sa visokim učilištima i drugim ZO-ima u skladu s potrebama i zajedničkim intersima.

Sudjelovanje u nastavi

Akademska godina. Prosjek po

znanstveni

ku/novak

u

2008./09. 2009./10. 2010./11. 2011./12. 2012./13.

Broj kolegija na preddiplomskom studiju 3 3 3 1 1 0,61

Broj kolegija na diplomskom studiju 2 2 2 4 4 0,78

Broj kolegija na doktorskom studiju

Mentorstvo diplomskih/magistarskih

radova

Mentorstvo doktorskih radova 1 1 0,11

2 2 1 0,17

Organizacija i vođenje kolegija na stručnim

studijima

1 1 1 1 1 0,28

Sudjelovanje znanstvenih novaka u nastavi

(broj kolegija)

3 6 0,6

58

(iv) Jesu li članovi ZO-a održavali predavanja na sveučilištima u inozemstvu? Navedite primjere

koje želite izdvojiti.

Ovi slučajevi su vrlo rijetki i više kao iskaz časti prilikom posjeta pojedinim Sveučilištima. Razlog

tomu je neredovito sudjelovanje u nastavi u Hrvatskoj pa tako ne postoji osnova za razmjenu

toga tipa pa niti potrebno iskustvo da bi se to češće radilo.

Neki primjeri: Dr.sc. Maja Gradečki Poštenjak, 10. 11. 2009. godine Sveučilište u Sarajevu, Šumarski fakultet, Bosna i Hercegovina: 'Laboratorij za ispitivanje kvalitete sjemena akreditiranu prema akreditacijskom standardu akreditacijskom ISO/IEC 17025 za ispitne i umjerne laboratorije'. Dr.sc. Tamara Jakovljević, 10.6. 2008, Federalni Istraživački Institut za Ruralna Područja, Šumarstvo i Ribarstvo, Hamburg, Njemačka: “Analise i standardi u studijama šumskih ekosustava Hrvatske”; „Usporedba elementarnog analizatora CNS 2000 i Eurovector EA3000 za listnim analiztama iz kružnog testa“. 18.11. 2009, Sveučilište u Sarajevu, Šumarski fakultet, Bosna i Hercegovina: “Ekološke analize u šumskim i poljoprivrednim ekosustavima” 6.12. 2011, Nacionalno Istraživačko Vijeće, Institut za studije ekosustava, Verbania Pallanza, Italija: “ISO standardi u analizama šumskih ekosustava: Svrha i Upotreba” i “Procjena tokova iona iz atmosphere u poplavne šumske ekosustave u Hrvatskoj prema UN-ECE ICP Forests methodologiji”.

5.2. Prijenos znanja u društvo i savjetodavna djelatnost

(i) Ukratko opišite koji su ciljevi ZO-a u suradnji s:

- gospodarskim subjektima

- udrugama civilnog društva

- predstavnicima građana u vlasti (izvršnoj, predstavničkoj, lokalnoj ili državnoj)

- drugim sektorima (javna poduzeća i dr.)

(Isključite one kategorije koje nisu primjenjive za vaš ZO.)

Ciljevi HŠI a u suradnji s gospodarskim subjektima su uglavnom prijenos znanja ali i rad na

zajedničkim projektima no najčešće se gospodarski subjekti javljaju kao naručitelji usluga ili

studija a HŠI izvšitelj.

Suradnja s Udrugama civilnog društva ide u smjeru prijenosa znanja te podizanja svijesti

građana o važnosti šuma i ulozi šumarske struke. Postoji interes i kod zajendičkih prijava

šrojekata gdje se HŠI javlja kao suradna ustanova koja pruža određeni trening ili edukaciju.

Suradnja s predstavnicima građana ide u smjeru odrađivanja svih poslova proizvišlih iz

dobivenih javnih ovlasti, te pružanju visokokvalitetnog stručnog servica nadležnim

ministarstvima.

Odnos s dijelom lokalnih vlasti ide i u smjeru jače suradnje gdje neki gradovi i županije

sufinanciraju rad Istraživačkih centara u Pazinu, Vinkovcima i Varaždinu. U sklopu toga HŠI

takožer pruža usluge prema lokalnoj vlasti u području svojeg djelovanja.

Dugogodišnja suradnja s Hrvatskim šumama ima za cilj provođenje vrhunskih istraživanja s

ciljem unapređenja resursa ali i prijenosom znanja te primjenom dijela rezultata u praksi.

59

(ii) Na koji način ZO inicira pokretanje suradnje u navedenim sektorima? U kojim bi se od

prethodno navedenih područja suradnja trebala ojačati i kako?

HŠI prati aktualnosti te predlaže projekte i/ili pomoć u savjetima kada vidi da može pomoći

određenim tijelima najčašće agenicijama i ministarstvima. Kao primjer navodimo prijedloge

projekata za trajno motrenje šumskih tala u RH kao i pomoć pri unapređenju kvalitete

izvješćivanja po pitanju raznih obveza preuzetih deklaracijama o biološkoj raznolikosti i

Kyotskom protokolu.

Lokalnoj zajednici se predstavljamo na godišnjim sastancima gdje se izvještava o radu IC-a ali i

najavljuju te predlažu nove teme koje bi mogle pomoći ili unaprijediti javni servis u tim

područjima.

Prema HŠ se ide i kroz godišnja izvješća ali i kroz izlaganja na stručnim i znanstvenim

skupovima ali i direktno predlaganjem novih projekata Povjerenstvu za znanstveno istraživčaki

rad ili Upravi društva ako se radi o specifičnoj primjeni određenih rezultata (primjer izračuna

kritičnog broja štetnih kukaca za potrebe provođenja zaštite).

Suradnju i prepoznavanje HŠI-a kao institucije koja može kvalitetno unaprijediti postojeći servis

izmješćivanja treba ojačati osobito u smjeru Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Ministarstvu

poljoprivrede kada se radi o razvoju Strategije i/ili Nacionalnog šumarskog programa.

(iii) Sudjeluje li ZO u asocijacijama i udrugama znanstvenog, stručnog ili civilnog karaktera te

koji su ciljevi takvog sudjelovanja?

Da, sudjeluje u radu:

Hrvatska udruga za arborikulturu postoji potpisani važeći ugovor o suradnji. Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije Hrvatsko šumarsko društvo Hrvatsko društvo za biotehnologiju Hrvatsko tloznanstveno društvo Hrvatsko genetičko društvo Hrvatsko biometrijsko društvo Akademija šumarskih znanosti ISTA - International Seed Testing Association OECD – Organization for Econimic Cooperation and Development IAMF – International Association of Mediterranean Forests

Ciljevi aktivnog sudjelovanja u navedenim organizacijama su razvoj ili unapređenje nekih

područja koja još nisu dovoljno prepoznata u RH (kao što je to arborikultura); aktivno

sudjelovanje u riješavanju stručne problematike na svim razinama ali i pružanje kvalitetnog

servisa određenim udrugama koje se svojim aktivnostima dotiču šume i šumartva bez dovoljnog

poznavanja problematike koju trebaju riješavati, vezano uz šume.

Nadalje surađuje se i u izradi Zakonskih propisa, vođenju javnih diskusija i rasprava o aktualnim

pitanjima ili se jednostavno prate stručna dostignuća u raznim područjima (kao što je to članstvo

u međunarodnoj udruzi za testiranje sjemena).

Članica OECD-a je RH ali su djelatnici iz HŠI-a aktivni u tijelima osobito oko zaštite genofonda te

sudjeluju u radu radne skupine te obavljaju dužnosti regionalnih eksperata.

U IAMF je član HŠI a naša djelatnica je i članica Odbora, te aktivno sudjeluju u radu udruge.

60

(iv) Navedite kada ste i na koji način reagirali na donošenje odluka ili politika od javnog interesa

u području svoje stručnosti ili sudjelovali u njihovu donošenju?

Kako institucija sudjeluje u javnim raspravama koje se odnose na vaše područje rada? Kako

potiče pozicioniranje i građenje autoriteta ZO-a u procesu donošenja odluka relevantnih za

društveni razvoj u svom području stručnosti?

Sudjelovanje u radu različitih znanstvenih i stručnih povjerenstava, okrugli stolovi, radionice. Zaposlenici Instituta sudjeluju u radnim skupinama nadležnih ministarstva pri izradi prijedloga zakonskih i pod zakonskih akata. Institucija se uključuje u javne rasprave oko pitanja vezanih za razvoj znanstvenih instituta i znanosti uopće kroz tijelo sastavljeno od ravnatelja javnih instituta te direktno kao institucija ali i preko svojih članova. To je bio slučaj kod donošenja Zakona o znanstveno istraživačkoj djelatnosti, donošenju pravilnika o izboru u znanstvena i znanstveno nastavna zvanja, izradi prijedloga za promjenu financiranja javnih instituta, pregovore o programskim ugovorima te izradu Strategije razvoja znanosti RH. Rad u grupi za pripremu Nacionalnog izvješća Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), dr.sc. Hrvoje Marjanović. Član povjerenstva za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisija stakleničkih plinova, dr.sc. Hrvoje Marjanović. Program trajnog motrenja tala Hrvatske, Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, dr.sc. Ivan Pilaš. Članovi povjerenstva za izradu Pravilnika o motrenju oštećenosti šumskih ekosustava (2009/2010. godine) u Ministarstvu poljoprivrede, sudjelovali u radu saborskog odbora za zaštitu okoliša, dr.sc. Ivan Seletković, dr.sc. Nenad Potočić. Član Područnog nacionalnog Vijeća za Biotehničke znanosti, dr. sc. Tomislav Dubravac (razdoblje 2013.-2017.). Član Povjerenstva za polaganje ispita ovlaštenih inženjera šumarstva pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (2009.-danas), Dr.sc. Tomislav Dubravac. Član odbora Razreda šumarstva pri Hrvatskoj komori inženjera šumarstva i drvne tehnologije (2010.-danas), Dr.sc. Tomislav Dubravac. Monitoring podzemnih voda u svrhu ocjene donošenja projekta kanala Dunav-Sava Sudjelovanje u pregovorima sa EU, poglavlje 12; dr.sc. Milan Pernek, član Sudjelovanje u pregovorima sa EU, poglavlje 12; mr.sc. Boris Liović, član Sudjelovanje dr.sc. Dijane Vuletić u svojstvu člana radne skupine za pripremu pregovora za pristupanje EU u području Poljoprivreda, Ruralni razvoj (2007. -2008.) Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Radna skupina za poglavlje pregovora Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor: Milan Pernek -član Član Povjerenstva za izradu Pravilnika o registru božičnih drvaca, dr.sc. Milan Pernek Član Povjerenstva za izradu Pravilnika o unošenju karantenskog štetnika Bursaphelenchus xylophylus; dr.sc. Milan Pernek. Član povjerenstva za izradu Nacionalne šumarske politike i stragtegije (2003) te Nacionalnog šumarskog programa (2008) dr.sc. Dijana Vuletić. Član Povjerenstva za izradu Pravilnika o sadržaju i načinu provođenja nacionalne inventure šumskih resursa (2006.) dr.sc. Miroslav Benko. Članovi povjerenstva za šumski reprodukcijski materijal (Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu NN 75/2009); član Vijeća za genetski modificirane organizme dr.sc. Tibor Littvay, dr.sc. Mladen Ivanković. Članovi povjerenstva za izradu Zakona o šumama dr.sc. Dijana Vuletić i dr.sc. Tomislav Dubravac. Članica radne skupine za definiranje šumskih područja unutar ekološke mreže Natura 2000 u Hrvatskoj, 2009.-2010. dr.sc. Dijana Vuletić, dr.sc. Ivan Seletković.

61

Članovi stručnih povjerenstava za pregled i odobravanje šumskogospodarskih planova i programa dr.sc. Miroslav Benko, dr.sc Vladimir Novotny, dr.sc. Krunoslav Indir, dr.sc. Ivan Balenović. Članica Šumarske radne skupine za izradu mjera ruralnog razvoja dr.sc. Dijana Vuletić. Davanje komentara i prijedloga kod pregovaranja o Pravno obvezujućem sporazumu za šume (LBA) dr.sc. Dijana Vuletić (2011-2013). Član radne grupe za izradu Službenih stajališta RH u području proizvodnje i stavljanja na tržište biljnog reprodukcijskog materijala, dr.sc. Milan Pernek. Zaposlenici Instituta sudjeluju na javnim tribinama, kongresima, simpozijima. Informacije se distribuiraju putem Obavijesti i izviješća na ZV, Kolegiju, sastancima Zavoda, na WEB-u.

5.3. Stručne usluge i proizvodi za naručitelje

(Ovaj dio upitnika može biti neprimjenjiv za određene vrste ZO-a. Upitnik prilagodite misiji ZO-a.)

(i) Ukratko predstavite svoju viziju pružanja usluga i proizvoda (uključite i opis usluga i

proizvoda koje vaša institucija pruža naručiteljima te na koji način vidite poboljšanja).

Od 2007. godine motrenje oštećenosti šumskih ekosustava provodi se za potrebe Ministarstva zaduženog za poslove šumarstva. Osiguranje kvalitete provodi se održavanjem tečajeva za ujednačavanje kriterija procjene oštećenosti, kontrolnim procjenama na terenu, kao i sudjelovanjem na međunarodnim interkalibracijskim tečajevima i međulaboratorijskim ispitivanjima. Analize tla, biljnog materijala i vode u skladu s međunarodnom normom HRN EN ISO /IEC 17 025. -Usluge izrade studija zdravstvenog stanja drveća, usluge analize uzoraka -organiziranje stručnih radionica po pitanju biljnog zdravstva, naročito karantenskih organizama Pilot objekti za edukaciju djece, studenata Izrada Programa za gospodarenje šumama šumoposjednika. Rasadnik Hrvatskog šumarskog instituta osnovan je 1961. godine s ciljem proizvodnje sadnica za pošumljavanje i umjetnu obnovu sastojina te znanstvenoistraživačkih radova iz područja rasadničke proizvodnje. Isto tako, od osnutka pa do danas, rasadnik ima veliku ulogu u edukaciji stručnjaka iz šumarske operative iz područja rasadničke proizvodje, učenika šumarskih škola i studenata Šumarskog fakulteta. Prateći tržišna kretanja, posljednjih godina intenzivirana je proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, tako da se danas u ponudi rasadnika nalazi više stotina različitih vrsta i kultivara hortikulturnih biljaka. Cjelokupni asortiman sadnog materijala vlastite je proizvodnje, bilo generativnim ili vegetativnim putem, čime je zajamčeno njegovo podrijetlo i kvaliteta. Osim proizvodnje sadnica u ponudi rasadnika uključena su i stručna projektiranja te izvedbe krajobraznih oblikovanja, njega i održavanje istih, savjeti vezani uz uzgoj, sadnju, održavanje i zaštitu sadnica te dorada i prodaja sjemena namijenjenog proizvodnji ukrasnog bilja. Jedna od značajnih uloga Odjela rasadničke proizvodnje je i sudjelovanje u znanstvenoistraživačkim radovima, posebice na realizaciji njihovih terenskih komponenti. Izrada raznih studija uređenja zelenih površina i privatnih okućnica kao i izrade studija biološke sanacije te izvođenje navedenih studija također je dio ponude stručnih poslova i usluga koje obavlja ZO.

62

(ii) Tko su korisnici vaših usluga, uslužnih proizvoda? Kako identificirate korisnike i kako im

pristupate?

Usluge ispitnih laboratorija koriste znanstvenici, privatne osobe, Hrvatske šume, baza EU Uspostavljen je sustav označavanja i sljedivosti koji osigurava sljedivost od preuzimanja uzoraka, analize obrade uzorka do izdavanja izvještaja o ispitivanju u skladu s ISO 17 025. Uspostavljen odnos u skladu s međunarodnom normom temeljen na dobrim veza, savjetima i uputama o tehničkim pitanjima korisniku (omogućeno pisanim i usmenim putem) očemu se vodi evidencija. Osigurana je i zaštita tajnosti podataka. - Usluge izrade studija zdravstvenog stanja drveća, usluge analize uzoraka su vlasnici drveća: u najčešće gradovi i lokalna samouprava, tvrtke koje se bave projektiranjem i održavanjem parkova te privatni posjednici koji imaju problem sušenja bilja. -organiziranje stručnih radionica po pitanju biljnog zdravstva, naročito karantenskih organizama: Komora inženjera šumarstva i drvne industrije, šumarski inspektori, Hrvatske šume d.o.o.

Gospodarstvo Privatnici Šumoposjednici Stručni kadar u hrvatskim šumama Privatni poduzetnici u području šumarstva Osnovne i srednje škole Jedinice lokalne samouprave i uprave Jedinice lokalne uprave i samouprave zadužene za upravljanje zaštićenim prirodnim

područjima Hrvatske šume d.o.o. Županijske Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prostorima Javne ustanove Nacionalni parkovi Javne ustanove Parkovi prirode

(iii) Navedite mjere koje poduzimate za osiguravanje kvaliteta u pružanju usluga i uslužnih

proizvoda. Postoji li kakva statistika korisnika i provedeni anketni upitnici za korisnike o

zadovoljstvu vašim uslugama?

Akreditacija HRN EN ISO/IEC 17025:2006 Temelji konkurentnosti na tržištu su proizvod, promidžba, plasman i cijena, zbog toga je cilj razvoja rasadničke proizvodnje Instituta angažman i rad na poboljšanju svake od navedenih stavaka tijekom razvojnog procesa. Planovi proširenja asortimana i povećanja proizvodnje sadnica ukrasnog bilja su bez odgode u izvedbi u skladu s postojećim sredstvima, kapacitetima i tehnologijom rasadnika. U smislu proizvodnje potrebno je istaknuti važnost kompletne vlastite proizvodnje do finalnih artikala u čijem su smislu u potpunosti zadovoljene sve zakonske i zdravstvene regulative vezane uz proizvodne procese, plasman i kvalitetu biljnog materijala.

(iv) Na koji način osiguravate da se zarada na uslugama znanstvenika i ZO-a preusmjerava u

znanstveno istraživanje, usavršavanje zaposlenika i poboljšanje infrastrukture, a uz motiviranje

članova ZO-a uključenih u ovaj dodatni rad na instituciji?

Sve navedeno se ostvaruje u skladu s Pravilnikom o raspodjeli sredstava unutar instituta te

Pravilnikom o nagrađivanju izvrsnosti.

63

(v) Molimo popunite sljedeće tablice.

Zbroj iznosa tablice 5.2. mora odgovarati toj vrsti prihoda kumulativno navedenih u tablici 6.1.

Struktura financijskog poslovanja (prihodi od vlastite djelatnosti).

Tablica5.2: Suradnja s gospodarstvom i javnim institucijama

64

Partner(i) Izvor financiranja

Trajanje

(unutar

2008. –

2012.)

Iznos

Ugovorene suradnje s gospodarskim

sektorom (pravnim osobama)

Nadzor na dionici JAKUŠEVEC - VELIKA GORICA

jug – LEKENIK

HAC autocesta

ZAGREB – SISAK

2008 297.000

Jastrebarsko, krajobrazno uređenje poslovnog

objekta Naručitelja

IREKS AROMA,

d.o.o.

2008 18.300

UGOVOR o pružanju usluga utvrđenih Zakonom

o šumskom reprodukcijskom materijalu

ABIES, d.o.o 2010 5.300



Rasadnik Piket 2010 5.300

Ispitivanje primjenjivosti tekućeg gnojiva HUNGAVIT-A i mikrobiološkog poboljšivača tla TRIFENDER u proizvodnji šumskih sadnica

AMS Biomasa

d.o.o.,

2010 33.200

Studije o pogodnosti tla za proizvodnju šumskih

sadnica“

UŠ Zagreb HŠ d.o.o. 2011 2.825



ABIES, d.o.o. 2011 7.527




Uređenje autokampa u Grabovcu 'ROTOKOR' d.o.o., 2011 22.766

Poreč, uređenje park zone Jedro, PC Brulo

RIVIERA ADRIA

d.d.,

2012 35.000

Uređenje autokampa u Grabovcu ROTOKOR, d.o.o.,

Grabovac

2012 24.017




Ugovorena suradnja s javnom i državnom

administracijom

Monitoringa depozicije na pokusnoj plohi

„Leska“

JU NP „Risnjak“ 2006-2012 23.700


„Premužić“

JU NP „Sjeverni

Velebit“

2007-2012 5.000


„Perina greda“

JU NP „Paklenica“ 2007-2012 5.000

Studija uređenja zapadnog dijela šume Jelačićka

u Varaždinu

PARKOVI, d.d.,

Varaždin

2008 45.000

Studije zdravstvenog stanja stabala i grmlja u

parku Lepoglava

Grad Lepoglava 2008 4.000

Elaborat zdravstvenog stanja spomenika

prirode hrast lužnjak u Sisku

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Sisačko-moslavačke županije

2008 6.740

Elaborat zdravstvenog stanja drveća grada

Ivanca

Grad Ivanec 2009 31.000

Ugovor o izradi Idejnog projekta krajobraznog

oblikovanja u parkovima i ulicama grada Ivanca

Grad Ivanec 2009 60.000

Ugovor o izradi Idejnog projekta 'Krajobrazno

oblikovanje i uređenje Srđa'

Grad Dubrovnik 2009 440.000

65

Tablica 5.3: Raspodjela prihoda stečenih davanjem usluga naručiteljima

Ukupan prihod od

davanja usluga (iznos)

Od toga (izraziti u postotku od ukupnih prihoda od davanja usluga):

Isplate honorara

znanstvenicima

Isplata instituciji

za troškove

Izravno uloženo u

znanstveno istraživanje

2008. 7.258.021,65

2009. 7.098.012,24

2010. 6.675.500,65

2011. 5.901.654,70

2012. 3.981.793,11 5.000,00 1.254.600,00 2.722.193,11

Dio vlastitih prihoda

HŠI ima politiku neugovaranja honorara sa svojim djelatnicima za posao koji odrađuju u

sklopu svojih redovnih obaveza. Za poslove različite od tih sklapa se ugovor o djelu, no i to

se događa samo iznimno.

5.4. Odnosi s javnošću i objava rezultata istraživanja široj zajednici

(i) Kako ZO sudjeluje u komunikaciji sa širom zajednicom građana i društveno-ekonomskim

okruženjem (primjerice dani otvorenih vrata, pozivi na javna predavanja, edukacija koju

Izrada poglavlja o šumarstvu u izvješću o stanju

okoliša

Agencija za zaštitu

okoliša

2009 60.000

Zdravstveno stanje divljih kestena na Trgu

Antuna Nemčica u Križevcima

Grad Križevci 2009 8.000

Studije zdravstvenog stanja urbanog drveća

parkova grada Krapine

Krapina 2010 31.480

Izrada programa za gospodarenje park šumom "Predsjednički dvori"

Ured Predsjednika

RH

2010 69.560

Radovi sadnje sadnica ukrasnog bilja

KOMUNALNO

JASTREBARSKO

2010 29.920

Isporuka sadnica ukrasnog bilja KOMUNALNO

JASTREBARSKO

2010 60.336

Zdravstveno stanje i održavanje urbanog

zelenila u gradu Lepoglavi

Lepoglava 2011 6.600

Studija zdravstvenog stanja stabala Vrbanicevog perivoja sa prijedlogom orezivanja

Karlovac 2011 21.500

Studija zdravstvenog stanja parka oko Starog grada Ozlja

Ozalj 2011 6.000

Isporuka sadnice i radovi sadnje sadnica ukrasnog bilja na dijelu okoliša crkve Sv. Nikola

KOMUNALNO

JASTREBARSKO

2011 17.000

Izmjera statike sedam listopadnih stabala u Botaničkom vrtu u Zagrebu pomoću ML-Rezi a prijedlogom daljnjih mjera

Pirodoslovno-

matematicki

fakultet

Sveučilišta u

Zagrebu

2012 8.400

Prijedlog uređenja i nadzor održavanja urbanog zelenila u gradu Lepoglavi”

GRAD LEPOGLAVA 2012 8.300

Ugovorena suradnja s organizacijama

civilnog sektora

66

znanstvenici održavaju za javne institucije i škole, susreti s poduzetnicima, gradske, regionalne

ili državne manifestacije društveno-korisnog karaktera i dr.)?

Hrvatski šumarski institut održava od 2011.g. tijekom svibnja dan otvorenih vrata kada nudi

svim posjetiteljima unaprijed definirani i pripremljeni program koji se izvodi na više stajališta

tokom jednog dana. Sudjelovanje se najavljuje unaprijed na mrežnim stranicama Instituta te

preko elektronske pošte obavještavaju škole i vrtići od kojih se onda zaprimaju prijave kako bi

se sudjelovanje u programu organiziralo bez većih čekanja i gužvi tijekom dana.

Tijekom godine u Institut dolaze djeca iz vrtića i osnovnih škola s najavom i na zahtjev prema

Institutu za određenim programom. Polaznici srednjih šumarskih škola i studenti 2. i 3. godine

Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu također dolaze svake godine prema svojim

programima također na zahtjev i s najavom.

Hrvatska televizija: problem sušenja pitomog kestena – mr.sc. Boris Liović Hrvatska televizija: problem sušenja smreke – dr.sc. Milan Pernek Drugi program HRT-a, Z-kao Zemlja, sudjelovanje u više emisija povodom organiziranja znanstvenih skupova u zemlji i održavanja Dana otvorenih vrata HŠI (dr.sc. Dijana Vuletić). HRT – Prvi Program, znanstvena emisija: Trenutak spoznaje, gostovanja u dvije emisije o institutu i projektima koji se vode za MZOS i MP (dr.sc. Dinka Matošević i dr.sc. Dijana Vuletić). HRT- Prvi Program, znanstvena emisija: Trenutak spoznaje – Abonos-drvo hrasta lužnjaka koje

piše povijest, dr.sc.Tomislav Dubravac

Eko zona, sudjelovanje kao korisnih fonda za povećanje eneregetske učinkovitosti koji je sufinancirao 40% investicije zamjene kotlovnice na fosilna goriva sa onom na pelete te rekonstrukcija toplovoda i postavljanje regulatornih ventila na radijatore u institutu (dr.sc. Dijana Vuletić). Dr.sc. Tomislav Dubravac, voditelj Kluba znanstvenika Hrvatskog Kulturnog Društva Napredak-

Zagreb, od 2011.-danas, održano 20. Tribina.

Šumarski list, Radovi, SEEFOR i drugi znanstveni i stručni časopisi u kojima su predstavljene novosti iz struke i rezultati znanstvenih istraživanja. Djelatnici Instituta predstavljali su svoj rad na različitim projektima putem dnevnih tiskovina, u časopisu za popularizaciju šumarstva 'Hrvatske putem web-stranica (kako vlastite stranice tako stranica projekata na kojima su sudjelovali), predstavljanjem svojih aktivnosti i rezultata na različitim radionicama i okruglim stolovima (za Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatskim šumama d.o.o., Šumarsku savjetodavnu službu, i sl.). Rezultati rada ispitnih laboratorija iz područja šumarstva prikazani na predavanjima znanstvenih skupova, te znanstvenim i stručnim člancima u časopisima, predavanjima, časopisima

(ii) Koje strategije koristite za uspješno predstavljanje znanstvenih dosega, odnosno znanja u

medijima? Na koji način osiguravate pristupačnost znanstvenih rezultata i znanja u svom

području općoj javnosti (popularizacija znanosti)?

Osnovna strategija je redovno ažuriranje naše mrežne stranice te putem elektronske pošte

slanje vijestica raznim drugim ustanovama i institutima u zemlji i svijetu.

67

Organiziranje Dana otvorenih vrata je dio kojim se populariziraju znanstvena istraživanja

vezana uz šumarstvo.

Često aktivno samo predlažemo sudjelovanje u radio i televizijskim emisijama s temom znanosti.

(iv) Komentirajte sudjelovanje vaše institucije u organizaciji znanstvenih i stručnih događanja

(domaćin radionica, sastanaka, konferencija, kongresa i sl). Ispunite tablicu 5.4.

Tablica5.4.: Organizacija konferencija i skupova.

5.5. Korištenje rezultata i prijenos tehnologije

(i) Na koji se način pruža potpora transferu tehnologije, odnosno drugih znanstvenih dosega na

samoj instituciji (potraga za poslovnim partnerima, osnivanje vlastitih inovacijskih i razvojnih

kompanija i sl.)? Nedostaje li ZO-u profesionalnog osoblja ili vještina za takav sustav? Postoje li

druge prepreke?

To je dio Strategije i jedan od interesa HŠI-a no osim općeg pozitivnog stava i uvijek dobro došlih

prijedloga i rasprave na svim tijelima i Znanstvenom vijeću nema posebnog programa ili sustava.

(ii) Nalaze li rezultati istraživanja vaše institucije primjenu u drugim poslovnim subjektima?

Opišite aktivnosti povezane s patentima, zaštitom vlasništva i licenciranjem, pokretanjem posla

od strane zaposlenika institucije, suradnje s gospodarskim subjektima na komercijalizaciji

znanstvenih proizvoda i dr.

Nalaze u području ekologije, agronomije, zelene biotehnologije. Pokus autohtonim vrstama drveća i grmlja – Biološka sanacija kamenoloma

Datum, mjesto Naziv događaja Institucije uključene

(suorganizatori) Zagreb, 15.- 18. 4.2008.

Course "FOPER SPI Training - Forest Conflict

Research" EFI

Jastrebarsko, 9-11.4.

2008. Workshop COST FORMAN FP 0601,

COST

Zagreb, 28. - 29.10.2009. "Role and importance of forest seed in forest restoration"

Zagreb, 12.3.2009. "Biological-ecological and Energetic Characteristics of Indigobush (Amorpha

fruticosa L.) in Croatia

Hrvatske šume d.o.o.; HKIŠDT

Varaždin, 27.-

29.10.2010. „Is there future for Beech? – Changes, Impacts and Answers”

CFRI, ERTI, IUFRO, EFI

Zagreb, 26.-28.10.2011. Forest Biomass for Renevable Energy: Building Regional Cooperation and Clusters for New Opportunities

CFRI, RoK-FOR partners

Zagreb, 27.-28. rujan

2012. Forests for cities, forests for people –

Perspective on urban forest governance

IUFRO EFI FOPER project

Varaždin, 21.11.2012. Opening event of EFISEE office EFI, EFICEEC

68

5.6. Počasne pozicije i nagrade

(i) Navedite počasne funkcije, nagrade i priznanja institucije i njezinih članova u nacionalnim i

međunarodnim tijelima ili mrežama te objasnite kako takve funkcije doprinose promociji i

razvoju institucije, odnosno promociji hrvatske znanstvene zajednice u međunarodnom

okruženju.

Funkcije u međunarodnim tijelima, mrežama Dr.sc. Nenad Potočić, koordinator NFC i član Ekspertne skupine za folijarne analize u ICP Forests Dr.sc. Ivan Seletković, član Ekspertne skupine za osutost krošanja u ICP Forests Dr.sc. Boris Vrbek, član ekspertne skupine za tlo u ICP Dr.sc. Dinka Matošević, član ekspertne skupine za utvrđivanje uzroka oštećenosti krošanja Dr.sc. Tamara Jakovljević, član Ekspertne skupine za depoziciju i ekspertne skupine za kontrolu i osiguranje kvalitete u laboratorijima Dr.sc. Krunoslav Indir i dr.sc. Maša Zorana Ostrogović, članovi ekspertne skupine za rast Dr.sc. Jasnica Medak, član ekspertne skupine za bioraznolikost Dr.sc. Hrvoje Marjanović, član ekspertne skupine za meteorologiju Dr.sc. Miroslav Benko, član Upravnog odbora Europskog šumarskog instituta (EFI) Dr.sc. Dijana Vuletić, supredsjedavateljica Vijeća EFI-a, kontakt osoba za EFI. Dr.sc. Dijana Vuletić, član Odbora Dunavske nagrade za prirodne znanosti (Jury Danubious Award for Life Sciences Dr.sc. Dijana Vuletić, nacionalni koordinator za IUFRO Dr.sc. Tibor Littvay i dr.sc. Mladen Ivanković članovi ekspertne skupine OECD-a za genetska svojstva i šumski reprodukcijski materijal Članstva u Upravnim odborima COST akcija Dr.sc. Mladen Ivanković, E52, Evaluation of Beech Genetic Resources for Sustainable Forestry COST – član upravnog odbora Dr.sc. Hrvoje Marjanović, FP0803 Belowground carbon turnover COST – član upravnog odbora Dr.sc. Nenad Potočić, FP0903 Climate Change and Forest Mitigation and Adaptation in a Polluted Environment COST - član Upravnog odbora Dr.sc. Ivan Seletković, FP0903 Climate Change and Forest Mitigation and Adaptation in a Polluted Environment COST - član Upravnog odbora Dr.sc. Boris Vrbek, FP0601 FORMAN COST - član upravnog odbora Dr.sc. Ivan Pilaš FP0601 FORMAN COST- član upravnog odbora Dr.sc. Ivan Pilaš, FP0703 ECHOES COST- član upravnog odbora Dr.sc. Ivan Pilaš, ES1102 Validating and Integrating Downscaling Methods for Climate Change Research COST - član upravnog odbora Mr.sc. Nataša Lovrić, FP1201 FACESMAP COST – članica upravnog odbora Mr.sc. Nataša Lovrić, FP12076 ORCHESTRA COST – članica upravnog odbora Mr.sc. Marko Lovrić, FP12076 ORCHESTRA COST – član upravnog odbora Silvija Krajter Ostoić dipl. ing, FP1204 GREEN INFRASTRUCTURE COST – članica upravnog odbora. Dr.sc. Dijana Vuletić, FP1204 GREEN INFRASTRUCTURE COST – članica upravnog odbora. Dr.sc. Milan Pernek, FP1002 PERMIT COST – član upravnog odbora Dr.sc. Sanja Perić, FP1206 EuMIXFOR COST – članica upravnog odbora Dr.sc. Sanja Perić, FP1202 MaP-FGR COST – članica upravnog odbora Dr.sc. Jasnica Medak, FP1202 MaP-FGR COST – članica upravnog odbora Martina Tijardović, dipl.ing. FP1206 EuMIXFOR COST – članica upravnog odbora Željko Zgrabljic, dipl.ing., FP1203, NWFPs COST – član upravnog odbora

Nagrade

http://www.cost.eu/domains_actions/fps/Actions/FP1203

69

Silvija Krajter Ostoić, dipl.ing. znanstvena novakinja, Drugo mjesto na natjecanju za najboljeg

europskog mladog urbanog šumara 2013. godine u izboru Europskog foruma Urbanih šuma

(EFUF European Joung urban forester of the year 2013).

(ii) Na koji način nagrade rezultiraju promjenama (u napredovanju, osamostaljivanju karijera,

mogućnošću za formiranje vlastitoga istraživačkog tima ili dr.) na ZO-u? Navedite primjere.

Do sada nismo imali iskustva u tom području no prema sadašnjoj politici nagrađivanja i razvoja

ljudskih potenicijala svaki uspjeh i dobivena nagrada bili bi pozitivno primljeni i uključeni u

svako interno bodovanje s ciljem nagrađivanja, također bi se to uzelo u obzir prilikom

ocjenjivanja uspješnosti pojedinog kandidta ili znanstvenika.

70

6. UČINKOVITOST I RACIONALNOST UPRAVLJANJA INSTITUCIJOM

(Institucijsko vrednovanje u smislu ovog postupka reakreditacije obuhvaća onaj dio djelatnosti ZO-

a koji se financira iz javnih izvora RH za znanstveno istraživanje. Učinkovitost i racionalnost

upravljanja odnosi se na upravljanje ljudskim i institucijskim resursima koji se javno financiraju.)

6.1. Upravljanje djelatnostima i kvalitetom

(i) Opišite ili prikažite grafički (organigram) organizaciju i strukturu vaše institucije.

Na temelju odredbi Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskog šumarskog instituta od 1. rujna 2009. godine, u Institutu su organizirani sljedeći ustrojstveni dijelovi:

ZNANSTVENI ZAVODI: Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo

dr. sc. Mladen Ivanković, predstojnik Zavod za ekologiju šuma

dr.sc. Boris Vrbek, predstojnik Zavod za uzgajanje šuma

dr. sc. Tomislav Dubravac, predstojnik Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje

dr.sc. Milan Pernek, predstojnik Zavod za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku

dr.sc. Hrvoje Marjanović, predstojnik Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe - EFISEE Marko Lovrić, dipl.ing., v.d. predstojnika,

Za uzgajanje šuma Za šumarsku ekologiju

Za uređivanje šuma i šumarsku ekonomiku

Za zaštitu šuma i lovno gospodarenje

Za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe

Za genetiku, sjemenarstvo i oplemenjivanje šumskog drveća

ZAVODI

HŠI

Odjeli

Zajednički poslovi Rasadnik

Istraživački centri

Pazin Centar za općekorisne usluge šuma Josip Ressel

Varaždin Centar za privatne i urbane

šume

Vinkovci Centar za nizinske šume

Laboratoriji

, Za fizikalno-kemijska ispitivanja tla, vode i biljnog materijala

Za molekularno-genetička ispitivanja

-

Za fitopatološka ispitivanja

Za entomološka

Za ispitivanje kvalitete sjemena

http://www.sumins.hr/hr/istraz/genetika/index.html

http://www.sumins.hr/hr/istraz/ekologija/index.html

http://www.sumins.hr/hr/istraz/ekologija/index.html

http://www.sumins.hr/hr/istraz/zastita/index.html

http://www.sumins.hr/hr/istraz/uredjivanje/index.html

71

ODJELI: Odjel rasadničke proizvodnje Ivica Čehulić, dipl. ing. šum., voditelj Odjel za laboratorijska ispitivanja dr. sc. Marija Gradečki-Poštenjak, voditeljica Zajednička služba Fikret Ahmetović, dipl. iur., voditelj ISTRAŽIVAČKI CENTRI: Koordinator za IC-e dr.sc. Tibor Littvay

Centar za nizinske šume-Vinkovci Centar za općekorisne funkcije šuma “Josip Ressel”-Pazin Centar za urbane i privatne šume-Varaždin

(ii) Tko upravlja ZO-om? Koje su zadaće i kako se biraju članovi takvih tijela? Postoji li

participativno upravljanje te koje su prednosti i mane vašeg sustava upravljanja?

Hrvatskim šumarskim institutom upravljaju Upravno vijeće i ravnateljica.

Upravno vijeće ima pet članova. Tri člana Upravnog vijeća imenuje i opoziva Osnivač. Jednog člana Upravnog vijeća izabire i razrješuje Znanstveno vijeće Instituta iz reda članova Znanstvenog vijeća. Znanstveno vijeće donosi odluku o izboru i razrješenju člana Upravnog vijeća Instituta natpolovičnom većinom članova Znanstvenog vijeća nazočnih na sjednici. Ukoliko radničko vijeće nije utemeljeno, jednog člana Upravnog vijeća Instituta biraju i razrešuju radnici Instituta neposrednim i tajnim glasovanjem na način propisan Zakonom o radu za izbor radničkog vijeća koje ima samo jednog člana. Mandat članova Upravnog vijeća traje dvije godine. Osoba koju bira Znanstveno vijeće i Radničko vijeće/radnici neposrednim i tajnim izborom može biti izabrana u Upravno vijeće najviše dva puta uzastopno. Upravno vijeće Instituta obavlja poslove utvrđene zakonom i na zakonu temeljenim propisima. Upravno vijeće Instituta donosi Statut Instituta, te njegove izmjene i dopune uz suglasnost ministra znanosti, obrazovanja i športa, a na prijedlog Nacionalnog vijeća za znanost. Upravno vijeće Instituta obavlja i slijedeće poslove: - vodi financijsku i poslovnu politiku Instituta - donosi proračun Instituta na prijedlog Znanstvenog vijeća Instituta i uz suglasnost ministra - usvaja financijske izvještaje i završni račun Instituta - odlučuje o kapitalnim ulaganjima - odlučuje o uzimanju i davanju kredita u zemlji i inozemstvu - odlučuje o raspodjeli eventualno ostvarenog viška prihoda nad rashodima - donosi programe rada i razvoja Instituta, nadzire njihovo izvršavanje, te daje upute za njihovo izvršavanje - donosi odluku o udruživanju u zajednicu Instituta ili drugu zajednicu ustanova, te u međunarodne organizacije i udruge - donosi pojedinačne odluke u svezi radnih odnosa kao tijelo II stupnja - imenuje i razrješuje ravnatelja Instituta - daje ravnatelju prethodno mišljenje prilikom donošenja Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnika o ustroju radnih mjesta (unutarnjem redu) - predlaže Osnivaču promjenu djelatnosti, naziva i sjedišta Instituta - daje Osnivaču, ravnatelju i Znanstvenom vijeću prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima - obavlja i druge poslove od značaja za uspješno poslovanje Instituta ukoliko odlučivanje o tim pitanjima nije u nadležnosti drugih tijela Instituta.

72

Ravnateljica je voditeljica i čelnica Instituta i odgovorna je za zakonitost rada Instituta.

Ravnatelja/icu Instituta imenuje i razrješava Upravno vijeće Instituta.

Ravnatelj/ica Instituta imenuje se na temelju javnog natječaja koji raspisuje Upravno vijeće Instituta. Natječaj za imenovanje ravnatelja/ice objavljuje se u javnim glasilima. U natječaju se objavljuju uvjeti koje kandidat mora ispunjavati, vrijeme za koje se imenuje, rok do kojeg se primaju prijave kandidata i rok u kojem će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o izboru. U postupku imenovanja ravnatelja/ice, Upravno vijeće osniva Natječajni odbor za izbor ravnatelja/ice od tri člana. Kandidate za Natječajni odbor za izbor ravnatelja/ice predlaže Znanstveno vijeće Instituta. Natječajni odbor za izbor ravnatelja/ice razmatra pristigle prijave kandidata, provjerava ispunjavaju li pristupnici opće i posebne uvjete za ravnatelja/ice u skladu sa Statutom Instituta, te utvrđuje koji od kandidata ispunjava uvjete za izbor ravnatelja. Upravno vijeće na temelju izvješća Natječajnog odbora za izbor ravnatelja/ice donosi Odluku o imenovanju ravnatelja/ice. Za ravnatelja/icu je izabran kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova svih članova Upravnog vijeća. Ravnatelj/ica se imenuje na četiri godine. Ista osoba može se imenovati za ravnatelja/icu Instituta najviše dva puta uzastopno. Ravnatelj/ica Instituta organizira i vodi cjelokupan rad i poslovanje Instituta, a osobito: - predstavlja i zastupa Institut i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Instituta - zastupa Institut u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima, te pravnim osobama s javnim ovlastima - sudjeluje u radu Upravnog vijeća - daje Upravnom vijeću prijedloge i mišljenja o pojedinim pitanjima - izvršava odluke Upravnog vijeća - predlaže Upravnom vijeću osnove financijske i poslovne politike, program rada i razvoja Instituta, te poduzima mjere za njihovu realizaciju - predlaže Znanstvenom vijeću osnove proračuna Instituta - podnosi Upravnom vijeću godišnji izvještaj o radu Instituta, financijska izvješća i završni račun - donosi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu uz prethodno mišljenje Upravnog vijeća - donosi Pravilnik o ustroju radnih mjesta (unutarnjem redu) uz prethodno mišljenje Upravnog vijeća - donosi druge akte čije donošenje nije u nadležnosti Upravnog vijeća ili Znanstvenog vijeća - donosi pojedinačne akte iz područja poslovanja Instituta i iz područja vođenja i rada radnika Instituta - upućuje na suglasnost Ministarstvu Statut Instituta, Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnik o unutarnjem redu - potpisuje i proslijeđuje prijavu programa i projekata - imenuje i razrješuje čelnike ustrojstvenih jedinica. - odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih u skladu sa Zakonom - odlučuje o pravima iz radnog odnosa u I stupnju - odlučuje o sudjelovanju djelatnika Instituta na domaćim i stranim savjetovanjima, kongresima, seminarima i tečajevima, te o studijskom boravku u inozemstvu na prijedlog Znanstvenog vijeća Instituta - daje suglasnost za rad zaposlenika izvan Instituta - u ime Instituta potpisuje ugovore o radu - osniva radne grupe i povjerenstva, u skladu sa Statutom Instituta - određuje osobe ovlaštene za potpisivanje financijske i druge dokumentacije

73

- daje pismenu punomoć drugim osobama za zastupanje Instituta u pravnom prometu. Ravnatelj je za svoj rad odgovoran Upravnom vijeću Instituta. Participativno upravljanje postoji kod sklapanja ugovora: Ravnatelj Instituta ovlašten je u ime i za račun Instituta samostalno sklapati ugovore u pravnom prometu čija vrijednost ne prelazi iznos od 400.000,00 kuna, odnosno ugovore u kojima vrijednost tijekom jednog mjeseca ne prelazi zbroj ukupne vrijednosti poslova 600.000,00 kuna. Za ugovore čija vrijednost prelazi iznos ravnatelj mora ishoditi prethodnu suglasnost Upravnog vijeća. Bez suglasnosti Osnivača ne može se steći, opteretiti ili otuđiti nekretnina ili druga imovina čija je vrijednost veća od 1.000.000 kn.

(iii) Tko je uključen u planiranje i izrađivanje strateških dokumenata, kratkoročnih i dugoročnih

ciljeva ZO-a te u skladu s tim i njihovo praćenje i provođenje (primjerice prilikom planiranja

prijava projekata i određivanja programa istraživanja)?

U planiranje i izrađivanje strateških dokumenata, kratkoročnih i dugoročnih ciljeva ZO-a

uključena je ravnateljica i predstojnici zavoda, a kroz javnu raspravu i Znanstveno vijeće

Instituta, kao i svi istraživači.

(iv) Tko je uključen u planiranje komercijalnih usluga te kako se odlučuje o ponudi, plasiranju ili

prihvaćanju narudžbi za usluge?

U planiranje komercijalnih usluga uključena je ravnateljica i zaposlenici koji mogu na tržištu

ponuditi komercijalnu uslugu.

(v) Komentirajte usklađenost djelatnosti znanstvenog istraživanja i komercijalnih usluga s

misijom institucije. Na koji su način ta područja djelatnosti povezana? Postoji li sinergija?

Prvi i glavni cilj misije Instituta je znanstveno istraživanje. Uz znanstveno istraživanje Institut

nastoji na tržištu ugovoriti komercijalne usluge na način da ne omete temeljna znanstvena

istraživanja. Kod obavljanja komercijalnih djelatnosti nastoji se ostvariti prihod, te nabaviti

oprema za znanstvena istraživanja.

(vi) Koji je omjer istraživanja i usluga u smislu radnog vremena znanstvenog osoblja? Kako se

usklađuje taj omjer u skladu s obvezama i odgovornosti prema javnom financiranju?

Omjer istraživanja i usluga u smislu radnog vremena znanstvenog osoblja detaljno se iskazuje

samo za osoblje koje vodi vremenike za potrebe izvođenja međunarodnih i EU projekata, ili

drugih zahtjevnijih projekata s mogućnosti uvećanja složenosti poslova i u skladu s time dodatka

na plaću. U pravilu nemože preći omjer 70:30 u korist znanstvenog rada. Prema dosadašnjim

iskustvima praćenja aktivnosti rijetko se dosegne taj udio od 30% stručnih i uslužnih aktivnosti,

a kada se to i dogodi ne traje dulje od nekoliko mjeseci ili se pak javlja periodično svakih

nekoliko mjeseci.

(vii) Ukratko opišite unutarnji sustav osiguravanja kvalitete (postupci upravljanja; unutarnji

mehanizmi za praćenje rezultata istraživanja i provođenja projekata; upravljanje i procjena

74

iskorištenosti izvora potpore iz tijela koja financiraju istraživanja; upravljanja i iskorištenosti

opreme i infrastrukture i dr).

U ispitnim laboratorijma je u primjeni sustav upravljanja temeljen na zahtjevima međunarodne norme HRN EN ISO/IEC 17025 –«Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija». Sustav upravljanja je dokumentiran, primijenjen i održavan prema zahtjevima norme. Prilagođen je području djelovanja OLI-ja i ispitnim metodama. Sustav je dokumentiran politikom i svrhom sustava upravljanja, ciljevima kvalitete, organizacijskim ustrojem prema odgovornostima upravnog i nadzornog osoblja, postupcima i uputama za provedbu, zapisima za dokaze o provedbi, tehničkim postupcima i ostalim pratećim dokumentima Stalnim nadzorom sustava upravljanja osigurava se: dobra profesionalna praksa i kvaliteta ispitivanja prilikom davanja usluga kupcima, razina usluga koja ispunjavanja zahtjeve normativnih dokumenata, obvezujućih propisa i usklađivanje sustava upravljanja s tehničkim normama, ispunjavanje svrhe sustava upravljanja koji se odnosi na kvalitetu, pouzdanost rezultata ispitivanja, zadovoljenje zahtjeva i interesa kupaca, zaštita podataka i vlasničkih prava kupaca, izbjegavanje uključivanja u djelatnosti koje bi umanjile povjerenje u stručnost, nepristranost i dosljednost u radu, kompetentnost i osposobljavanje osoblja čiji rad utječe na kvalitetu i rezultate ispitivanja, da je osoblje OLI-ja dobro upoznato s dokumentacijom sustava upravljanja, te da u radu primjenjuje politiku i postupke, održavanje sukladnosti sa zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025. Neprekidno održavanje i poboljšavanje učinkovitosti sustava upravljanja trajna je obveza uprave i osoblja OLI-ja radi osiguranja i očuvanja povjerenja i održavanja nivoa kvalitete usluga. Svaki djelatnik zna točan opseg i ograničenja svojih ovlasti i odgovornosti. Svaki uposlenik odgovoran je za kvalitetu u svom području rada i zna točne upute i smjernice za postizanje tražene kvalitete. Da bismo postigli najvišu kvalitetu u svim ispitivanjima koja se obavljaju u OLI-u sustavno unapređujemo vještine i znanje svog osoblja putem odgovarajuće obuke, unutarnjih i vanjskih kontrola i informiranjem. Utvrđeni su sveukupni ciljevi koji se ocjenjuju tijekom upravine ocjene. Sve osoblje OLI-ja čiji rad utječe na kvalitetu rezultata ispitivanja upoznato je sa sustavom upravljanja i obvezno ga je primjenjivati. UPRAVLJANJE ISTRAŽIVAČKOM OPREMOM Laboratoriji za ispitivanja koriste vlastitu opremu. OLI je opremljen svom opremom potrebnom za ispitivanja i opremom za obradu podataka. Sa opremom rade stručne osobe. Upravlja se prema radnim uputama i sukladno zahtjevima proizvođača. Upravljanje obuhvaća dokumentirano održavanje i servisiranje, evidentiranje, umjeravanje, označavanje i čuvanje opreme. Prate se slijedeća područja: popis opreme i metoda popis uputa za rad sa opremom za ispitivanje popis kontrolnih listića za opremu. U opisu svake metode ispitivanja pojedinačno je navedena sva korištena oprema. Oprema je obilježena i označena tako da je osigurana sljedivost. Radne upute za rad s opremom održavaju se prema dokumentiranom postupku za upravljanje dokumentima. Umjeravanja, status umjeravanja, načini obilježavanja, te vođenje kontrolnih listića za opremu za ispitivanje obavlja se prema dokumentiranom postupku. Nadzor nad opremom za ispitivanje provodi stručno osoblje. Za svu opremu za ispitivanje vode se kontrolni listići na kojima je vidljivo: naziv, proizvođač, tip, serijski broj, datum proizvodnje,

75

datum početka korištenja, stanje opreme pri preuzimanju u laboratoriju (nova, rabljena, popravljana), lokacija na kojoj se oprema koristi, status umjeravanja, podaci o održavanju, te popis oštećenja, popravaka ili izmjena na opremi, osobe koje rade na opremi, odgovorna osoba za opremu. Onemogućena je uporaba neispravne opreme ili oprema kojoj je istekao rok umjeravanja. Takova se oprema posebno označava i/ili uklanja s mjesta ispitivanja. Oprema se redovito održava i servisira kod ovlaštenih/kompetentnih servisera, a stanje se evidentira u kontrolnim listićima opreme. Na određenim mjestima u laboratoriju čuvaju se svi dokumenti i zapisi o opremi (dokazi o umjeravanju i servisiranju, originalni dokumenti isporučeni uz opremu).

Praćenje se obavlja po Zavodima. (viii) Postoje li interni oblici upravljanja vanjskom angažiranosti članova ZO-a u održavanju

nastave? Postoji li ograničenje broja kolegija za članove ,kojim je dokumentima to regulirano i

kako se provodi?

Postoje interni oblici upravljanja vanjskom angažiranosti članova ZO-a u održavanju nastave

samo kada su članovi ZO-a stalno angažirani na održavanju nastave na veleučilištu – tada moraju

ishoditi suglasnost ZO-a.

U ostalim slučajevima ne postoji upravljanje vanjskom angažiranosti članova ZO-a u održavanju

nastave.

(ix) Ako je ZO prošao vrednovanje od strane nezavisne institucije, na koji je način uprava

primijenila preporuke za poboljšanja? Priložite dokaze, ako je primjenjivo. Ako je ZO prošao

vrednovanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje ili Nacionalnog vijeća za znanost,

konkretno se osvrnite na preporuke za poboljšanja i njihovu provedbu.

Institut nije prošao vrednovanje od strane nezavisne institucije.

Institut je prošao vrednovanje Agencije za znanost i visoko obrazovanje ili Nacionalnog vijeća za

znanost, te temeljem toga vrednovanja dobio privremenu dopusnicu za rad. Institut je u

ostavljenom roku poduzeo sve preporučene aktivnosti, te u konačnosti dobio stalnu Dopusnicu

za rad.

Nakon toga je prošao Tematsko vrednovanje Agencije za znanost čiji su rezultati u prilozima.

Tijekom navedenih vrednovanja prilikom samoanalize HŠI je dobro prepoznao svoje snage i

slabosti te objektivno ocjenio mogućnosti i prijetnje s kojima se može susresti u budućnosti.

Nastavno prepoznatim slabostima razvio je strategiju te definirao dugoročne i kratkoročne

ciljeve i odredio načine na koje će ih ispuniti te kako će pratiti ispunjenje pojedinog cilja. S tim

procjenama i planiranjem ulazi u ovo vrednovanje.

6.2. Posebnost proračuna

(i) Molimo vas ukratko se osvrnite na posebnosti vašeg proračuna.

Proračun Instituta sastavljen je sukladno uputama Ministarstva financija i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Posebnost proračuna ogleda se u prihodima koje Institut ostvari od djelatnosti na tržištu – iste ne uplaćuje u državni proračun temeljem izuzeća u Zakonu o izvršenju državnog proračuna, prihodima koje Institut ostvari temeljem javnih ovlasti iz Zakona o šumama, Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu, Zakona o biljnom zdravstvu. Izvori prihoda :

- opći prihodi i primici – prihodi i primici iz državnog proračuna

76

- vlastiti prihodi – prihodi ostvareni od djelatnosti na tržištu - prihodi za posebne namjene – prihodi za poslove po osnovi javnih ovlasti - pomoći – pomoći od jedinica lokalne i regionalne uprave i samouprave, inozemne

darovnice - donacije – od pravnih osoba iz Republike Hrvatske

(ii) Popunite tablicu 6.1. za sve godine vrednovanog razdoblja (N - godina ispunjavanja

samoanalize). Ima li institucija drugačiji obrazac za prikazivanje prihoda i rashoda, možete ga

priložiti ako jasno naznačite zadebljane kategorije iz predložene tablice).

Tablica 6.1: Struktura financijskog poslovanja

2008.

kalendarska

godina

2009.

kalendarska

godina

PRIHODI

1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ukupno 8.277.650,79 9.223.905,94

1.1 Naknade za zaposlene 7.050.987,39 8.123.195,94

1.1.1. Plaće 6.341.877,12 7.485.891,83

1.1.2. Druge naknade(putovanja, školovanje, usavršavanje i dr.) oslali

prihodi MZOS 709.110,27 637.304,11

1.2. Troškovi poslovanja/materijalni troškovi(razlomiti ako moguće) 833.721,00 832.383,00

1.3. Domaći znanstveni projekti(ako moguće, razlomiti na stavke) 326.671,00 268.327,00

1.4. Međunarodni znanstveni projekti (financirani od RH) - -

1.5. Međunarodna suradnja - -

1.6. Organizacija znanstvenih skupova - -

1.7. Nabava časopisa - -

1.8. Izdavaštvo 46.379,00 -

1.9. Tekuće održavanje - -

1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje - -

1.11. Oprema za obavljanje znanstvenog istraživanja 19.892,40 -

1.12. Ostale vrste prihoda (specificirati) - -

2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA ukupno 1.760.011,06 892.083,33

2.1. Prihodi i pomoći od jedinica lokalne uprave i samouprave (grad,

županija, itd.) 910.011,06 532.083,33

2.2. Prihodi i pomoći ostalih subjekata (primjerice Nacionalna zaklada za

znanost) - -

2.3. Ostale vrste (specificirati) Ministarstvo poljoprivrede

Ured EISEE 850.000,00 360.000,00

3. PRIHODI OD VLASTITE (STRUČNE) DJELATNOSTI ukupno 7.328.555,72 7.112.608,86

3.1. Prihod od komercijalnih usluga i prodaja proizvoda 4.008.021,69 3.657.560,20

3.1.1. od toga iz javnih izvora (ministarstva, agencije i druge javno

financirane ustanove i tvrtke)

3.1.2. od toga iz privatnog sektora

3.1.3. drugo

3.2. Stručni projekti, studije i elaborati

3.2.1 od toga iz javnih izvora ( ministarstva, agencije i druge javno

financirane ustanove) Hrvatske šume ZIR 3.249.999,96 3.440.452,04


3.2.3. drugo

77

3.3. Patenti, licence

3.4. Prihodi od najma

3.5. Publikacije

3.6.

Drugi prihodi (specificirati)

Prihodi od imovine

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

3.478,83

67.055,24

3.148,23

11.448,39

4. PRIHODI IZ OSTALIH IZVORA ZA ZNANSTVEN PROJEKTE ukupno 119.133,77 141,61

4.1. EU fondova (specificirati) 119.133,77 141,61

4.2. Ostalih međunarodni izvora

4.3. Gospodarstva

4.4. Ostalo projektno financiranje

5.

OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati)

Donacije

15.433,00

A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 17.485.351,34 17.244.172,74

78

2008.

kalendarska

godina

2009.

kalendarska

godina

RASHODI

1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 11.550.438,50 13.016.490,79

1.1 Plaće za zaposlene 9.539.939,90 10.845.355,76

1.2 Naknade za zaposlene (dodatni honorari)

1.3. Vanjski suradnici – naknade za istraživački rad

1.4. Ostalo (specificirati) ostali rashodi za zaposlene 2.010.498,60 2.171.135,03

2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 1.022.053,10 863.452,49

2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 605.229,85 506.435,95

2.2. Laboratorijski materijal - -

2.3. Energija 405.960,10 337,910,02

2.4. Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje - -

2.5. Sitni inventar 7.350,04 2.334,86

2.6. Ostalo (specificirati) autogume 3.513,11 16.771,66

3. RASHODI ZA USLUGE 1.750.228,86 1.885.603,14

3.1. Telefon, pošta, prijevoz 310.407,96 367.187,82

3.2. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 154.466,37 210.681,56

3.3. Promidžba i informiranje 27.292,17 28.477,71

3.4. Komunalne usluge 90.594,88 93.404,75

3.5. Zakup, najam 123.659,63 202.548,91

3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari)-članovima

ZO-a isključeno 757.562,49 700.979,16

3.7. Računalne usluge 92.046,00 107.591,20

3.8. Ukupno ostalo (specificirati) ostale usluge 194.199,36 174.732,03

4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 230.680,56 125.530,04

4.1. Poslovni objekti - -

4.2. Računalna oprema 68.516,15 51.540,50

4.3. Laboratorijska oprema 7.950,00 -

4.4. Uredska oprema 8.889,32 538,73

4.5. Komunikacijska oprema 1.871,32 -

4.6. Ostala oprema 98.817,47 43.861,29

4.7. Literatura- knjige 14.189,00 9.266,00

4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu 15.447,30 900,00

4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima -

4.10. Ostalo (specificirati) ulaganja u računalne programe 15.000,00 19.423,52

5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 1.830.988,64 1.632.280,53

5.1. Službena putovanja 1.192.215,58 1.038.393,83

5.2. Stručna usavršavanja 150.367,89 75.227,28

5.3. Ostalo (specificirati) ostale naknade zaposlenima 488.405,17 518.659,42

6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 741.078,34 766.069,49

6.1. Premije osiguranja 56.655,16 61.526,42

6.2. Reprezentacija 318.931,46 106.247,62

6.3. Članarine 36.509,20 28.413,05

6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 12.994,84 11.934,33

6.5. Kamate 9.595,64 6.694,68

6.6. Ostali financijski izdaci, ostali izdaci 270.785,49 511.998,67

79

Otplate glavnica 35.606,55 39.254,72

B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 17.125.468,00 18.289.426,48

C Preneseno stanje iz prethodne godine -1.656.533,90 -1.296.650,56

UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) -1.296.650,56 -2.341.904,30

2010

kalendarska

godina

2011

kalendarska

godina

PRIHODI

1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ukupno 9.989.962,10 9.872.068,34

1.1 Naknade za zaposlene 8.817.577,10 8.747.634,48

1.1.1. Plaće 8.070.992,35 8.085.768,08

1.1.2. Druge naknade(putovanja, školovanje, usavršavanje i dr.) 746.584,75 661.866,40

1.2. Troškovi poslovanja/materijalni troškovi(razlomiti ako moguće) 830.383,00 812.394,00

1.3. Domaći znanstveni projekti(ako moguće, razlomiti na stavke) 309.998,00 286.175,00

1.4. Međunarodni znanstveni projekti (financirani od RH)

1.5. Međunarodna suradnja 20.221,00 25.864,86

1.6. Organizacija znanstvenih skupova

1.7. Nabava časopisa

1.8. Izdavaštvo 11.783,00

1.9. Tekuće održavanje

1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje

1.11. Oprema za obavljanje znanstvenog istraživanja

1.12. Ostale vrste prihoda (specificirati)

2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA ukupno 2.068.600,00 4.130.751,84


županija, itd.) 395.600,00 427.975,00


znanost) -

2.3. Ostale vrste (specificirati) 1.673.000,00

3.146.776,84

556.000,00

3. PRIHODI OD VLASTITE (STRUČNE) DJELATNOSTI ukupno 6.712.148,77 6.101.851,50

3.1. Prihod od komercijalnih usluga i prodaja proizvoda 2.925.500,65 1.705.460,77



3.1.2. od toga iz privatnog sektora 2.925.500,65 1.705.460,77

3.1.3. drugo

3.2. Stručni projekti, studije i elaborati 3.750.000,00 4.354.998,70


financirane ustanove) 3.750.000,00 4.354.998,70


3.2.3. drugo



3.5. Publikacije 24.424,68 16.473,33

3.6. Drugi prihodi (specificirati)

2.982,55

9.240,89

11.342,30

13.576,40

80

4. PRIHODI IZ OSTALIH IZVORA ZA ZNANSTVEN PROJEKTE ukupno 612.394,07 384,23

4.1. EU fondova (specificirati)

4.2. Ostalih međunarodni izvora 612.394,07 384,23

4.3. Gospodarstva


5. OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati)

1.377.347,49

30.000,00

1.347.347,49

2.097.172,63

254.500,00

1.842.672,63

A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 20.760.452,43 22.202.228,54

2010

kalendarska

godina

2011

kalendarska

godina

RASHODI

1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 13.691.002,62 12.819.809,41

1.1 Plaće za zaposlene 11.453.879,61 10.627.869,92

1.2 Naknade za zaposlene (dodatni honorari)

1.3. Vanjski suradnici – naknade za istraživački rad

1.4. Ostalo (specificirati) 2.237.123,01 2.191.939,49

2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 899.440,05 1.147.751,14

2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 489.001,56 605.978,27

2.2. Laboratorijski materijal - -

2.3. Energija 368.324,87 431.029,75

2.4. Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 18.993,49 21.578,01

2.5. Sitni inventar 15.707,08 20.660,03

2.6. Ostalo (specificirati) 7.413,05 68.505,08

3. RASHODI ZA USLUGE 1.474.397,83 1.692.208,94

3.1. Telefon, pošta, prijevoz 272.326,73 212.549,47

3.2. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 253.791,57 358.343,29

3.3. Promidžba i informiranje 23.542,38 33.512,08

3.4. Komunalne usluge 102.604,12 133.899,63

3.5. Zakup, najam 244.515,97 272.173,17

3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari)-članovima

ZO-a isključeno 252.893,90 340.967,04

3.7. Računalne usluge 146.409,10 175.278,40

3.8. Ukupno ostalo (specificirati) 178.314,06 165.485,86

4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 1.164.721,11 1.378.203,63

4.1. Poslovni objekti - -

4.2. Računalna oprema 131.648,99 137.400,21

4.3. Laboratorijska oprema 710.733,41 681.047,05

4.4. Uredska oprema 80.505,28 96.374,02

4.5. Komunikacijska oprema 23.956,67 13.848,05

4.6. Ostala oprema 176.194,32 345.349,07

4.7. Literatura 13.280,00 11.933,00

4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu

4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima 19.500,00 52.275,00

81

N-tekuća godina


5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 1.519.580,53 1.763.389,49

5.1. Službena putovanja 932.166,35 1.170.252,09

5.2. Stručna usavršavanja 42.208,64 64.362,42


6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 633.407,63 716.446,56

6.1. Premije osiguranja 61.086,09 28.329,54

6.2. Reprezentacija 64.034,31 175.382,10

6.3. Članarine 73.192,08 38.392,85

6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 12.416,36 11.770,93

6.5. Kamate 3.075,30 446,54

6.6. Ostali financijski izdaci 377.486,84 439.600,86

42.116,65 22.523,74

B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 19.382.549,77 19.517.809,17

C Preneseno stanje iz prethodne godine -2.341.904,30 -964.001,64

UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) -964.001,64 1.720.417,73

2012.

kalendarska

godina

n-

kalendarska

godina

PRIHODI

1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ukupno 10.156.798,03

1.1 Naknade za zaposlene 9.195.282,96

1.1.1. Plaće 8.520.041,29

1.1.2. Druge naknade(putovanja, školovanje, usavršavanje i dr.) 675.241,67

1.2. Troškovi poslovanja/materijalni troškovi(razlomiti ako moguće) 700.542,00

1.3. Domaći znanstveni projekti(ako moguće, razlomiti na stavke) 250.000,00

1.4. Međunarodni znanstveni projekti (financirani od RH)

1.5. Međunarodna suradnja 10.973,07

1.6. Organizacija znanstvenih skupova

1.7. Nabava časopisa

1.8. Izdavaštvo

1.9. Tekuće održavanje

1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje

1.11. Oprema za obavljanje znanstvenog istraživanja

1.12. Ostale vrste prihoda (specificirati)

2. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA ukupno 3.584.325,84


županija, itd.) 468.956,25


znanost)

2.3.

Ostale vrste (specificirati) Ministarstvo poljoprivrede

Ured EISEE

Fond za zaštitu okoliša

2.185.978,84

600.000,00

329.390,75

3. PRIHODI OD VLASTITE (STRUČNE) DJELATNOSTI ukupno 4.293.770,53

82

3.1. Prihod od komercijalnih usluga i prodaja proizvoda 1.616.344,71




3.1.3. drugo

3.2. Stručni projekti, studije i elaborati 2.576.530,00


financirane ustanove) Hrvatske šume ZIR 2.576.530,00


3.2.3. drugo



3.5. Publikacije 66.860,59

3.6.

Drugi prihodi (specificirati)

Prihodi od imovine

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

15.286,31

18.748,92

4. PRIHODI IZ OSTALIH IZVORA ZA ZNANSTVEN PROJEKTE ukupno 2.149.545,15

4.1. EU fondova (specificirati) 2.148.697,53

4.2. Ostalih međunarodni izvora 847,62

4.3. Gospodarstva


1.348.704,21

5.

OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati)

Donacije

Prihodi za posebne namjene

20.000,00

1.328.704,21

A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 21.533.143,76

2012.

kalendarska

godina

N-1

kalendarska

godina

RASHODI

1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 12.484.187,68

1.1 Plaće za zaposlene 10.483.880,77

1.2 Naknade za zaposlene (dodatni honorari) 5.000,00

1.3. Vanjski suradnici – naknade za istraživački rad 41.406,79

1.4. Ostalo (specificirati) osatli rashodi za zaposlene 1.953.900,12

2. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 937.860,22

2.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 507.766,04

2.2. Laboratorijski materijal -

2.3. Energija 389.407,70

2.4. Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje 23.033,12

2.5. Sitni inventar 11.005,61

2.6. Ostalo (specificirati) službena odjeća i obuća 6.647,75

3. RASHODI ZA USLUGE 1.357.193,63

3.1. Telefon, pošta, prijevoz 221.280,14

3.2. Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 199.525,72

3.3. Promidžba i informiranje 24.916,46

3.4. Komunalne usluge 137.605,10

3.5. Zakup, najam 295.707,85

3.6. Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu, honorari)-članovima 202.173,80

83

ZO-a isključeno

3.7. Računalne usluge 128.138,40

3.8. Ukupno ostalo (specificirati) zdravstvene i veterinarske usluge, ostal e

usluge

147.846,16

4. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 4.014.620,40

4.1. Poslovni objekti 1.266.163,68

4.2. Računalna oprema 65.014,13

4.3. Laboratorijska oprema 249.517,50

4.4. Uredska oprema 49.920,84

4.5. Komunikacijska oprema 900,75

4.6. Ostala oprema 1.306.683,92

4.7. Literatura - knjige 9.628,00

4.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu

4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima i postrojenjima i

opremi 1.061.591,14

4.10. Ostalo (specificirati) ulaganja u računalne programe 5.200,44

5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 1.908.492,89

5.1. Službena putovanja 1.218.545,62

5.2. Stručna usavršavanja 60.642,79

5.3. Ostalo (specificirati) naknade za prijevoz i ostale naknade 629.304,48

6. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 460.904,43

6.1. Premije osiguranja 42.849,38

6.2. Reprezentacija 191.535,54

6.3. Članarine 35.607,66

6.4. Bankarske i usluge platnog prometa 17.411,54

6.5. Kamate 822,83

6.6. Ostali financijski izdaci, ostale naknade 172.677,48

B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 21.163.259,25

C Preneseno stanje iz prethodne godine 1.720.417,73

UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) 2.090.302,24

84

6.2. Učinkovitost znanstvene produkcije i financiranja

(i) Molimo ispunite tablicu 6.2.

Tablica 6.2. Ukupna učinkovitost po znanstveniku

6.3. Oprema, prostor i materijali za rad

(i) Tko je stvarni vlasnik prostorija i infrastrukture ZO-a?

Vlasnik prostorija i infrastrukture ZO-a je Hrvatski šumarski institut.

Jednim dijelom Institut ima u najmu poslovni prostor:

- vlasnik Grad Zagreb (Zagreb, Trnjanska cesta 35)

- vlasnik MOBILEX d.o.o. (Zagreb, Zajčeva ulica 28)

- Hrvatske šume:

Centar za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“, Pazin, 154. brigade Hrvatske vojske bb

Centar za urbane i privatne šume, Varaždin, Vilka Novaka 60 c

Centar za nizinske šume, Vinkovci, Trg Josipa Runjanina 10

(ii) U kratki opis opreme, prostora i materijala za rad uključite i opis financiranja tih resursa (javno ili privatno financiranje za nabavu i održavanje). U proteklom razdoblju izvršeno je uređenje fizikalno-kemijskog laboratorija postavljanjem

novog poda, zamjene dijela namještaja te instaliranjem novih instrumenata (MP ICP)

Godina

Broj

znanst

venika

Ukupan broj

znanstvenih radova

u recenziranim

časopisima po

znanstveniku

Patenti i

inovacije

Knjige ili

druga

literatura

(rječnici,

karte ili dr.-

specificirati)

Sredstva

dodijeljena na

natječajima (zn.

projekti) po

znanstveniku

Sredstva od

stručne

djelatnosti

(usluge) po

znanstveniku

Za cijelu

instituciju

2008. 11 17 samo citirani Web

of Science treba

ukupno recenzirani

- -

2009. 14 29 - -

2010. 14 18 - -

2011. 16 38 - -

2012. 18 8 - -

Ustrojbena

jedinica 1

(ako je

primjenjiv

o)

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

85

Popis opreme: Računala – nabavljeno je 20 računala što stolnih što prijenosnih Skeneri – nabavljena su 4 skenera Pisači- nabavlena su 4 nova pisača, dio njih je objedinjen u jednom aparatu koji kopira, skenira i

ispisuje dokumente Svjetlosni mikroskopi Klima komora POL – EKO international -K1200; služi za ispitivanje klijavosti sjemena;

LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED) Laboratorijski zamrzivač LGex 3410, Liebherer; služi za prethodno tretiranje i čuvanje uzoraka

sjemena i genetičkog materijala; LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

Laboratorijski hladnjak GKV5710, Liebherer, 3 kom; služi za prethodno tretiranje i čuvanje uzoraka sjemena prije i nakon ispitivanja kvalitete sjemena; LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

Digestori -laboratorijski namještaj s ugrađenom ventilacijom za rad s lakohlapljivim, otrovnim kemikalijama (izvor financiranja:Ministarstvo poljoprivrede)

pH-metar/konduktometar Mettler Toledo – instrument za određivanje pH vrijednosti i provodljivosti u uzorcima tla i vode (izvor financiranja:Ministarstvo poljoprivrede)

pH-metar/konduktometar InoLab 740; služi za provjeru kiselosti i provodljivosti podloge za naklijavanje sjemena; LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

analitička vaga, MS15KLE Mettler Toledo, kapacitet 15 kg; služi prilikom određivanja kvalitete sjemena ( analitička čistoća sjemena); LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

analitička vaga, XS203S Mettler Toledo, kapacitet 210 g; služi za određivanja kvalitete sjemena (sadržaj vlage u sjemenu);LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

automatski električni vlagomjer, HG63; služi za određivanja kvalitete sjemena sadržaj vlage u sjemenu); LIS_nabavljeno 2010. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

stereolupa - trinokularni stereo mikroskop, SMZ-168-TP; MOTIC sa opremom za snimanje; služi za određivanja kvalitete sjemena ( vitalitet sjemena, analitička čistoća sjemena); LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

sušnica, UFE 550, volumena 153 l, MEMMERT, 2 kom; služi za određivanja kvalitete sjemena (sadržaj vlage u sjemenu)LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

rešetkaste polica za sušnice UFE 550, volumena 153 l, MEMMERT, služi za određivanja kvalitete sjemena (sadržaj vlage u sjemenu)2 kom; LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

hladnim izvor svijetla KL-200 LED, MOTIC, 2 kom; LIS_nabavljeno 2011. godine; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED); služi za određivanja kvalitete sjemena ( analitička čistoća sjemena);

U razdoblju od 2010- do 2012.g. Institut je uz pomoć Ministarstva poljoprivrede izgradio zgradu sjemenske štedionice, te nabavio liniju za doradu krupnog sjemena prije skladištenja, te hladne komore za čuvanje sjemena različtih svojti šumskog drveća u svrhu očuvanja šumskih genetskih izvora. U sklopu zgrade predviđene su dvije nove prostorije kako bi se povećao prostor Laboratorija za ispitivanje sjemena, te su ugrađene i dvije tople komore za kontrolu kvalitete krupnog sjemena. Glavni su izvori financiranja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo poljoprivrede, „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, proizvodnja, prodaja i promet šumskog sjemena i sadnica, te hortikulturnog materijala, prihodi ostvareni provedbom raznih Zakonskih obveza, kao i ugovoreni domaći i međunarodni projekti ostvareni na tržištu.

86

Kalcimetar po Schibler.)-aparatura za određivanje karbonata u tlu UV/VIS spektrophotometar LaboMed -instument za određivanje fosfora u tlu i bilnom materijalu

te amonija u vodi (izvor financiranja: Ministarstvo poljoprivrede) plameni fotometar BUCK PFP-7- instrument za određivanje kalija u uzorcima tla (izvor

financiranja: Ministarstvo poljoprivrede) atomski apsorpcijski spektrofotometar PERKIN ELMER Aanalyst 700s plamenom i grafitnom

tehnikom- instrument za određivanje elemenata u tragovima i teških metala u tlu i biljnom materijalu (izvor financiranja: Ministarstvo poljoprivrede)

elementarni analizator za sumpor LECO SC132 - instrument za određivanje sumpora u tlu i biljnom materijalu

sterilizator INKO ST-200 - instrument za sušenje uzoraka tla i biljnog materijala mlin za biljni materijal IKA A10- instrument za pripremu (mljevenje) uzoraka biljnog materijala mlin za tlo Retch – instrument za pripremu (mljevenje ) uzoraka tla (izvor

financiranja:Ministarstvo poljoprivrede) elementarni analizator CNS 2000 instrument za određivanje dušika i ugljika u tlu i biljnom

materijalu ionski kromatograf DX 600 (kationska i anionska kolona) -instrument za određivanje aniona i

kationa u vodi mikrovalna Milestone Ethos One- instrument za digestiju uzoraka tla i biljnog materijala (izvor

financiranja: Ministarstvo poljoprivrede) perilica laboratorijskog posuđa (izvor financiranja: Ministarstvo poljoprivrede) deionizator Labconco (iz 2005.)-instrument za pripremu ultračiste vode čitač godova Linija za proizvodnju šumskog sjemena (trušnica) Linija za dobradu žira; LIS_nabavljeno 2012. godine; služi za doradu žira prije skladištenja;

prilikom određivanja kvalitete sjemena; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

Hladne komore za skladištenje sjemena; LIS_nabavljeno 2012. godine;služi za skladišternje žira; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

Tople komore za ispitivanje klijavosti krupnog sjemena (žira, kestena); LIS_nabavljeno 2012. godine; služi za odrešivanje kvalitete sjemena ( ispitivanje klijavosti sjemena) ; izvor financiranja Ministarstvo poljoprivrede (SJEMŠTED)

DENDROMETARSKE TRAKE za praćenje debljinskog prirasta stabala (cca. 2000 komada) DIGITALNA FOTOGRAMETRIJSKA RADNA STANICA (PC Thinkcentre A58 SMRTHCR 3GB, NVIDIA za interlacedstereomod, stereo monitor Hyundai 3D, W220S, 2x stereo naočale Hyundai,

Racurs PHOTOMOD Lite, GlobalMapper) DIGITALNI POZICIOMETAR za očitavanje godova (Biritz&Hatzl tip 2) ISTRAŽIVAČKA STANICA za praćenje tokova CO2: mikrometeorološka stanica ultrazvučni anemometar (81000 V, Young, USA) infracrveni plinski analizator otvorenog tipa (LI-7500, Li-Cor, USA) senzori za svjetlosno zračenje (LI-190SL quantumsensor, Li-Cor, CMP3, Kipp i Zonen, NR-LITE,

KippandZonen) senzori za temperaturu i vlagu zraka (HMP45AC,Vaisala) senzori za temperaturu i vlagu tla reflektometar (CS616, CampbellScientific) senzori za mjerenje protoka topline u tlu (HFT3, REBS) pluviometar (52.202 tippingbucketraingauge, R.M. Young) datalogger (CR1000, Campbell Sci. Inc. Lincoln Nebraska, USA) softver (EdiRe Data, Sveučilište u Edinburgh-u) CO2 profiler

87

infracrveni plinski analizator (IRGA, SBA-4, PP-System, UK) pumpice (P15 s.48, Mefar; NMP 015B, KNF NeubergerGmbH, Freiburg, Germany) ventili (3PA210-06G-B-3, CKD; M3PA210-06G-6, CKD) SUSTAV ZA MJERENJE RESPIRACIJE TLA 6x čelična komora infracrveni plinski analizator (IRGA, SBA-4, PP-Systems, UK) mini pumpica (NMP 015B, KNF NeubergerGmbH, Freiburg, Germany) ventili (3PA210-06G-B-3, CKD; M3PA210-06G-6, CKD; M3PA210-06G-1, CKD) senzori za vlagu tla (TDR; 10HS SoilMoisture, DecagonDevices, WA, USA) temperaturni senzori OPREMA ZA TERENSKU IZMJERU (promjerke, visinomjeri, daljinomjeri, busole, GPS uređaji,

metar u namotaju, elektronska pomična mjerila, rajzeri, svrdla za bušenje izvrtaka) Tijekom 2012.g. Institut je uz pomoć Ministarstva poljoprivrede izgradio zgradu sjemenske

štedionice, te nabavio liniju za obradu žira. Glavni su izvori financiranja Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstvo

poljoprivrede, „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb, proizvodnja, prodaja i promet šumskog sjemena i sadnica, te hortikulturnog materijala, prihodi ostvareni provedbom raznih Zakonskih obveza, kao i ugovoreni domaći i međunarodni projekti ostvareni na tržištu.

ZAVOD ZA UZGAJANJE ŠUMA (ZUŠ) Djelatnici ZUŠ smješteni su u tri ureda te u jednom uredu u kojem sjedi tehničko osoblje, a koje se dijeli sa još dva Zavoda: za Zaštitu šuma i Genetiku. U posljednje tri godine uredi su obnovljeni, klimatizirani. Nabavljena oprema (instrumenti) je znatno povećala kapacitete i za znanstvena istraživanja. OSTALA OPREMA Od ostale opreme nabavljeneo su 3 mikro-meteorološke stanica za terenska istraživanja mikroklime. ZAVOD ZA ZAŠTITU ŠUMA I LOVNO GOSPODARENJE (ZZŠ) Djelatnici ZZŠ smješteni su u tri ureda te u jednom uredu u kojem sjedi tehničko osoblje, a koje se dijeli sa još dva Zavoda. U ZZŠ nalaze se dva fizički odvojena laboratorija: entomološki i fitopatološki u kojima se istražuju štetnici i biljne bolesti. U posljednje tri godine uloženo je 1.062.497,54 kn, koje je uglavnom izdvojilo Ministarstvo poljoprivrede, radi obavljanja zakonskih obveza proizašli iz Zakona o biljnom zdravstvu. Oprema je znatno povećala kapacitete i za znanstvena istraživanja. U 2013. godini planirana su nova ulaganja. ENTOMOLOŠKI LABORATORIJ Entomološki laboratorij potpuno je preuređen u 2011. godine, obnovljena je stolarija, podovi te

nabavljen novi namještaj. Najvažniju stavku čini klimatizirana prostorija u kojima se simuliraju kontrolirani uvjeti temperature, vlage i svjetla, zatim novi stereomikroskop i svjetlosni mikroskop marke Olympus sa kamerom i softverom. Nabavljena je analitička vaga te osnovna oprema za pripremu preparata za molekularna istraživanja (PCR, pipete) Oprema se koristi za pripremu uzoraka, razvoj bioloških faza štetnika, istraživanje biologije, palatibilnosti i prirodnih neprijatelja štetnih kukaca. Poseban naglasak daje se i razvoju molekularnih metoda u znanstvenim interpretacijama i brzim identifikacijama štetnika.

FITOPATOLOŠKI LABORATORIJ Fitopatološki laboratorij također je potpuno preuređen, dijelom u 2011, a dijelom u 2012.

godini, kada je obnovljena stolarija, podovi te nabavljen novi namještaj. Najvažniju stavku čini nova besprašna komora, autoklav i posebno uređen prostor za mikroskopiranje. Oprema se koristi za pripremu uzoraka, pripremu preparata uz što sterilnije uvjete za što kvalitetniju analizu biljnih bolesti i čuvanje uzoraka.

OSTALA OPREMA

88

Od ostale opreme nabavljeno je 5 meteoroloških stanica za terenska istraživanja mikroklime.

Tablica 1. Dosadašnja ulaganja od 2010.-2012. godine

Entomološki

laboratorij

Fitopatološki

laboratorij

Ostala terenska

oprema

Ukupno (kn) Izvor Održavanje

2010. 102.141,93 189.403,96 - 291.545,89 Ministarstvo

poljoprivrede i

vlastita sredstva

Vlastita

sredstva

2011. 65.361,61 338.188,02 67.402,02 470.951,65 Ministarstvo

poljoprivrede i

vlastita sredstva

Vlastita

sredstva

2012. 209.439,72 21.507,70 49.500,00 300.000,00 Ministarstvo

poljoprivrede i

vlastita sredstva

Vlastita

sredstva

Ukupno

2010-

2012. 376.943,26 549.099,68 116.902,02 1.062.497,54

Odjel RASADNIČKE PROIZVODNJE raspolaže prostorima: ured voditelja , prostorije za radničko osoblje, maloprodajni ured, spremište za zaštitna sredstva, radiona, garažni objekti, prostori hladnjače za čuvanje sadnog materijala i sjemena povezani sa objektom klasirnice te trušnice za doradu sjemena, te plastenik.

Vrsta opreme: Dobavljeno godine:

Izvor financiranja: Održavanje

Etiketirka Avery Dannison AP 5.4 2008. Vlastita sredstva Vlastita sredstva

Aku prskalica Mini Mantra 2009. Vlastita sredstva Vlastita sredstva

Ručna transportna plato kolica 2011. Vlastita sredstva Vlastita sredstva

Ručni viličar paletar 2011. Vlastita sredstva Vlastita sredstva

Kombi vozilo Iveco Daily 2011. Vlastita sredstva Vlastita sredstva

Mini pumpa za gorivo Rover 2012. Vlastita sredstva Vlastita sredstva

(iii) Jesu li prostor i oprema prikladni za znanstveni i stručni rad i usluge? Koja su trenutna, a koja

moguća buduća ograničenja vezana za prostor i opremu (s obzirom na vaša strateška

opredjeljenja)?

Trenutna: nedostaje uredskog prostora. U zadnje dvije godine nabavljena je nova oprema koju još treba dopuniti u nekim segmentima istraživanja, te obnovljenaprema za terenska sakupljanja podataka i izmjere. Buduća: dotok sredstava za nabavu i servisiranje opreme. Financijski zahtjevno održavanje visokospecijalizirane opreme.

89

(iv) Ukratko opišite dostupnost materijala za rad. Posebno se osvrnite na pristup najnovijim ili

najvažnijim izvorima literature. Koje elektroničke baze znanstvene literature osiguravate svojim

znanstvenicima?

Osoblju je dostupan sav otreban materijal za provođenje istraživanja i terenske izmjere, međutim problem nastaje kada je potrebno zamijeniti dotrajali ili pokvaren instrument/materijal zbog ograničenih izvora financiranja osobito ako se radi o skupljoj ili kapitalnoj opremi. Dostupni su svi materijali potrebni za provođenje ispitivanja i rada u skladu s normom ISO 17 025. Elektroničke znanstvene baze podataka koje su dostupne istraživačima na institutu su: Academic Search Complete (EBSCO Publishing) Agricola (National Agricultural Library) Bentham Open Access (Bentham Publishers) Core Biomedical Collection (Ovid Technologies, Inc.) Current Contents Connect (Thomson Reuters) Directory of Open Acces Journals (Lund University Libraries) Esp@cenet (European Patent Office) Food Science Technology Abstracts (IFIS Publishing) Google Scholar (Google) Journal Citation Reports (Thomson Reuters) ScienceDirect (Elsevier) SCOPUS (Elsevier) SpringerLink (Springer Verlag) USPTO (United States Department of Commerce) Web of Science (Thomson Reuters) Wiley-Blackwell (Wiley Interscience) Ukupni broj baza podataka koje su dostupne iznosi 38 i dostupne su preko Centra za ončine baze podataka Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, a nabrojane su samo baze podataka koje u sebi sadržavaju članke ili sažetke iz biotehničkih nauka.

(v) Kako se optimizira iskoristivost opreme? Koristite li opremu drugih institucija te dijelite li svoju

opremu s drugim:

- neprofitnim ili znanstvenim i nastavnim organizacijama (bez ili uz naknadu)

- profitnim gospodarskim subjektima, za naknadu?

Kako regulirate korištenje opreme prema vanjskim korisnicima?

Iskoristivost opreme optimizira se ugovaranjem usluga za tržište. U okviru suradnje sa

sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu koristimo opremu na PMF i Šumarskom fakultetu. Najčešće

znanstvenicima tih institucija omogućeno je korištenje opreme Instituta, no nema zapreke da ju ne

koriste i drugi no do sada nismo imali takovih upita.

Vanjski korisnici plaćaju troškove kemikalija, dok stručnu pomoć zaposlenika Instituta dobivaju

besplatno.

Usluga gospodarskim subjektima se naplaćuje.

(vi) Postoje li transparenta pravila korištenja opreme i materijala za same znanstvenike te

provjerava li se zadovoljstvo glavnih korisnika opreme – znanstvenika?

90

Postoje transparenta pravila korištenja opreme i materijala za same znanstvenike, ali se ne

provjerava zadovoljstvo glavnih korisnika opreme – znanstvenika. Razlog tomu je mali broj

korisnika iste opreme, uglavnom je glavni korisnik i jedini korisnik opreme.

(vii) Kako omogućavate da resurse stečene javnim sredstvima (oprema, baze, izrađeni rječnici i dr.)

otvorite za društveno korištenje, odnosno za korist zajednice (rječnici, karte i stvorene baze s

otvorenim pristupom, oprema koja se koristi u svrhe od javnog značaja)?

Omogućujemo korištenje resursa stečene javnim sredstvima (publicirani znanstveni radovi, karte i

stvorene baze podataka) kroz objavu na web stranici www.sumins.hr, odnosno omogućujemo

otvoreni pristup stvorenim bazama podataka (ICP, Štetnici, knjižnica odnosno časopisi Radovi i

SEEFOR).

Prilozi

Prilozi (obvezatno):

Priložite Strateški program znanstvenog istraživanja propisan Pravilnikom o uvjetima za izdavanje

dopusnice za obavljanje znanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i

sadržaju dopusnice (odvojeno ili kao dio šire strategije razvoja institucije).

Prilažemo Strategiju razvoja 2013-2020 +

Prilozi (neobvezatno):

Priložite po vlastitom izboru:

- dodatne izvještaje i planove rada (SWOT analize i sl.); +

- popis dokumenata koji reguliraju organizaciju institucije; +

- izvješća s vanjskog i unutarnjeg vrednovanja u posljednjih 5 godina (ako postoje); +

- popis članova upravnog i znanstvenog odbora (ime, prezime, funkcija, datum početka članstva); popis

članova odbora za kvalitetu ako postoji (ime, prezime, funkcija, kratki opis rada odbora); +

- ostale dokumente specifične za instituciju (informacije o laboratorijima i sl). +

- Prilažemo:

- Planove istraživanja za Povjerenstvo za Znanstvno-istraživački rad ispred Hrvatskih šuma d.o.o. (za

sredstva OKFŠ-a)

- Popis dokumenata koji reguliraju organizaciju institucije

- Zapisnik s prethodne akreditacije; Izvješće tematskog vrednovanja

- Popis članova upravnog i znanstvenog odbora (ime, prezime, funkcija, datum početka članstva)

- Licencije Instituta i Akreditacije Laboratorija

U postupku reakreditacije stručno povjerenstvo može tražiti i dodatne dokumente koji reguliraju i

dokazuju određene aspekte djelatnosti ZO-a, bilo prije, za vrijeme ili poslije posjeta ZO-u, poput

ugovora o radu sa znanstvenim osoblje, statuta ZO-a i sl.

http://www.sumins.hr/

obrazac za izradu samoanalize u postupku reakreditacije hŠi 2013

Documents