O�UJO�UJAKAK20032003

33

ÈASOPISHRVATSKOG

PLANINARSKOGSAVEZA

GODI�TE 95

ISS

N 0

35

4-0

65

0

ÈASOPIS izlazi u 10 brojeva godi�nje (za srpanj i kolovoz, te za studeni i prosinac kao dvobroj). Prvi broj iza-�ao je 1. lipnja 1898. kao glasilo Hrvatskog planinarskog dru�tva. Èasopis nije izlazio od 1919. do 1921. i od1945. do 1948., a od 1949. do 1991. izlazio je pod imenom »Na�e planine«.

PRETPLATA za 2003. godinu je 120 kuna (za inozemstvo 32 eura). Pretplata se uplaæuje na �iro-raèunizdavaèa 2360000-1101495742, pri èemu na uplatnici u rubrici »Poziv na broj« obavezno treba upisati svojpretplatnièki broj koji se nalazi na naljepnici uz adresu na omotu èasopisa. Pretplata za inozemstvo (32 eura)uplaæuje se na raèun SWIFT-ZABA-HR XX 25731-3253236, na isti naèin.

NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu, trebaju se pismom, telefonom, faxom ili e-mailomjaviti Hrvatskom planinarskom savezu. Za nekoliko dana po�tom æemo im poslati uplatnicu i brojeve iza�le odpoèetka godine, a zatim æe svaki mjesec na svoju adresu primati primjerak èasopisa.

SURADNJA: Prilozi se mogu slati po�tom, na disketi ili putem e-maila. Krajnji rok za primitak priloga je 1. danu prethodnom mjesecu (za dvobroje dva tjedna kasnije). Uredni�tvo zadr�ava pravo kraæenja i obradetekstova, posebno za du�e priloge. Prednost imaju prilozi popraæeni �to boljim izborom ilustracija. Slike semogu slati po�tom ili u digitalnom formatu (e-mailom, na CD-u ili disketi). Snimke digitalnom kamerom trebaposlati kakvi jesu, a skenirane slike treba pripremiti u rezoluciji od 300 dpi. Svi primljeni materijali se na za-htjev vraæaju autorima. Za detaljnije upute obratite se uredniku.

ÈASOPIS HRVATSKOGPLANINARSKOG SAVEZA»CROATIAN MOUNTAINEER«

JOURNAL OF CROATIANMOUNTAINEERING ASSOCIATION

O�ujak 2003 Broj 3 Godi�te 95March 2003 Number 3 Volume 95

S A D R � A J

Slika na naslovnici:Pogled s Omi�ke Dinare prema Poljièkoj planini, foto: Goran Gabriæ

Darko Berljak . . . . . Glavni odbor HPS-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65

�eljko Remar . . . . . Oko Malog Kalnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68

Vlatko O�triæ. . . . . . Kroz karlovaèka meðurjeèja . . . . . . . . . . . . . . 71

Vlado Prpiæ . . . . . . . Zaboravljene vodenice Ba�kih O�tarija . . . . . . 75

Silvija Luèevnjak . . 80. obljetnica planinarstva u Na�icama . . . . . . 77

Fehim Bu�evac . . . . Kako smo proslavili jedan roðendan . . . . . . . . 79

Darko Berljak . . . . . Mo�e li se èlanskim markicama

izazvati bankrot HPS-a? . . . . . . . . . . . . . . 81

Hrvatska planinarska obilaznica, popis . . . . . . 83

Nenad Vaðiæ . . . . . . Po�tedite nas, molim... (pisma èitatelja) . . . . . 85

Planinarske kuæe i putovi . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

In memoriam: �ime Balen . . . . . . . . . . . . . . . . 91

Planinarski tisak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

Tko je �to u hrv. planinarstvu: M. Rihtariæ . . . 94

Vijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95

IZDAVAÈ:HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ

KOZARÈEVA 22, 10000 ZAGREB

TEL./FAX. 01/48 24 142TEL. 01/48 23 624

E-MAIL: hps@zg.tel.hrWWW: hps.inet.hr

E-MAIL UREDNI�TVA: hrvatski.planinar@vip.hr

UREDNIK:ALAN ÈAPLAR

SV. MATEJA 7, 10010 ZAGREB

TEL. 091/51 41 740TEL./FAX. 01/66 88 512E-MAIL: caplar@vip.hr

UREDNIÈKI ODBOR:DAMIR BAJS

DARKO BERLJAK

VLADO BO�IÆ

TOMISLAV ÈANIÆ

DARKO DOMI�LJANOVIÆ

VESNA HOLJEVAC

FARUK ISLAMOVIÆ

ZDENKO KRISTIJAN

�ELJKA LISAK

PROF. KRUNOSLAV MILAS

PROF. DR. �ELJKO POLJAK

TISAK:»EKOLO�KI GLASNIK«

DONJA LOMNICA

3, 2003 65

Nazoèni: H. Kraljeviæ (predsjednik HPS), V.Novak (dopredsjednik HPS), F. Novosel, B. Bje-dov, D. Domi�ljanoviæ, D. Butala, G. Gabriæ, V.�ulentiæ, B. Margitiæ, A. Èaplar (èlanovi Izvr�nogodbora), V. Sor i A. Bak�iæ (èlanovi Izvr�nogodbora i proèelnici komisija za �kolovanje i spe-leologiju), M. Rihtariæ, L. Adamoviæ, Z. Mu�a, �.Adamek, M. Mlinac, I. Cindriæ (proèelnici komi-sija za priznanja, gospodarstvo, orijentaciju, nor-mativne akte, povijest te alpinizam), M. Zeitov,V. Dika, A. Ivkoviæ, D. Berljak (zamjenici pro-èelnika za sportsko penjanje, vodièe, promid�bui izdava�tvo, planinarsko skijanje), V. Prizmiæ(GSS HPS), �. Gobec (PS Zagreba), K. Hornung(Slavonski pl. savez), I. Marinov i B. Buljan (PSSplitsko-dalmatinske �upanije), F. Majiæ (PSKrapinsko-zagorske �upanije), N. Lujiæ (PS Pri-morsko-goranske �upanije) i T. Bistroviæ (PSMeðimurske �upanije).

Sjednicu je vodio Hrvoje Kraljeviæ, predsjed-nik HPS. Nakon uvodnog pozdrava nazoènima,predlo�io je dnevni red od 12 toèaka koji je pri-hvaæen jednoglasno, kao i prijedlog sastava veri-fikacijske komisije (�. Adamek, K. Hornung, B.Margitiæ), zapisnièara (D. Berljak) i ovjeroviteljazapisnika (V. Novak, G. Gabriæ).

Èlanovi GO su zajedno s pozivom na sjed-nicu primili pisane materijale za toèke dnevnogreda od 1. do 3., od 6. do 8., 11. i 12., , a za toèke4. i 5. izvje�æa su objavljena u prvom broju»Hrvatskog planinara«. Svi navedeni dokumentikao sastavni dio ovog zapisnika nalaze se upismohrani HPS.

1. Verifikacija èlanova Glavnog odbora HPS.�. Adamek je u ime verifikacijske komisije iz-vijestio kako je sjednici u tom trenutku nazoèno27 èlanova s uredno predanim evidencijskim lis-tiæima od ukupno 37 èlanova Glavnog odbora(èine ga predsjednik i dopredsjednik HPS, èlano-

vi Izvr�nog odbora, proèelnici struènih i organi-zacijskih komisija HPS i predstavnici gradskih i�upanijskih planinarskih saveza), da postoji po-treban kvorum i kako je za dono�enje pravovalja-nih odluka potrebno 14 jednakih glasova. Brojnazoènih èlanova GO poveæao se od toèke 4. (A.Èaplar), od toèke 5. (V. �ulentiæ) i toèke 9. (I.Cindriæ) te je u konaènici na sjednici bilo 30èlanova.

2. Dono�enje Poslovnika o radu Glavnogodbora HPS. Poslovnik o radu Glavnog odboraprihvaæen je jednoglasno.

3. Imenovanje proèelnika i zamjenika ko-misija HPS, kooptiranje novog èlana IO HPS.Jednoglasnom odlukom imenovani su svi proèel-nici i zamjenici proèelnika u struènim i organiza-cijskim komisijama HPS prema popisu u primlje-nim materijalima, kao i naknadno uvr�ten poda-tak o zamjeniku proèelnika u Komisiji za �kolo-vanje (D. Domi�ljanoviæ). G. Gabriæ skrenuo jepozornost da na svom iduæem sastanku Komisijaza sportsko penjanje ima u dnevnom redu pred-viðen izbor novog proèelnika. Buduæi da to tijelopo va�eæem pravilniku te komisije nije nadle�noza izbor proèelnika, Ured HPS æe o tome izvijes-titi komisiju. Komisija za vodièe naknadno æedostaviti ime zamjenika proèelnika.

F. Novosel, predsjednik Izvr�nog odbora HPS,prema jednoglasnoj odluci tog tijela donesenoj nasjednici 3. veljaèe 2003., a sukladno èlanku 27.Statuta HPS predla�e da se zbog neaktivnostiopozove èlan Izvr�nog odbora HPS �eljko �ipek,te umjesto njega do kraja mandata tog tijela koop-tira Alan Èaplar. Prijedlog je jednoglasno pri-hvaæen.

4. Izvje�æe o radu Izvr�nog odbora u 2002.Na izvje�æe o radu Izvr�nog odbora HPS (objav-ljeno u HP 1/2003) nije bilo primjedbi i ono jejednoglasno prihvaæeno.

GLAVNI ODBOR HPS-aZapisnik sjednice odr�ane 22. veljaèe 2003.

DARKO BERLJAK, tajnik HPS

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 65

3, 200366

5. Izvje�æe o radu komisija HPS u 2002.Izvje�æa o radu struènih i organizacijskih komisijaprimljena su u Uredu HPS i u sa�etom oblikuobjavljena u HP 1/2003, te su kao takvi jedno-glasno prihvaæeni. G. Gabriæ upozorio je na neak-tivnost Komisije za alpinizam, posebno u svezidodjele diploma i znaèaka za naslov »alpinist«. Ukratkoj raspravi nagla�eno je da uz propuste uradu samog proèelnika, postoji izrazita neak-tivnost i kriza rezultata u toj djelatnosti, �to seodra�ava i na rad komisije. Izrada znaèaka je u ti-jeku i uskoro æe se dodijeliti svima koji su polo-�ili ispit za naslov »alpinist«.

6. Zakljuèni raèun HPS za 2002. Kao finan-cijski nalogodavatelj, tajnik HPS istaknuo je vrlouspje�no poslovanje Saveza u cijelom mandat-nom razdoblju sada�njih tijela HPS. Od 398.000kn u 1998., èetiri godine poslije postignut je triputa veæi prihod. Razlog tome je kvalitetno anga-�iranje pojedinih du�nosnika, tijela i Ureda HPS.

U 2002. godini ukupni prihod Saveza bio je1.328.388,23 kn, a ukupni rashod 996.689,56 kn.Rashod su èinili materijalni tro�kovi u iznosu od290.561,01 kn; energija 19.163,38; »Hrvatskiplaninar« 118.254,26; usluge 425.596,11 (tu jeukljuèen i tro�ak svih 15 komisija HPS u ukup-nom iznosu od 318.950,62 kn); te nematerijalnihtro�kova u iznosu od 142.844,80 kn. Ukupni pri-hod u 2002. godini bio je za 11% veæi od plani-ranog, a za 28% veæi od onog godinu dana prije.Osnovni razlozi su velik priljev sredstava odvlastitih djelatnosti komisija, rast prodaje litera-ture zbog novih naslova, prihod od prodaje kalen-dara, a i zbog porasta prihoda od èlanarina. Navrlo uspje�no poslovanje u pro�loj godini utjecalisu i manji rashodi od planiranih. Uobièajna pri-èuva u prvom tromjesjeèju 2003. godine, kada sui najmanji prihodi, iznosi 331.698,67 kuna. U neba� povoljnim gospodarskim uvjetima u Hrvat-skoj, HPS je u 2002. godini ostvario odliènefinancijske rezultate, a sve svoje financijskeobveze izvan HPS-a i prema komisijama Savezaobavljane su uredno i na vrijeme. U raspravi potoj toèki, M. Rihtariæ èestitao je na tim, vrlo us-pje�nim rezultatima vidljivim iz zakljuènog ra-èuna. Zakljuèni raèun prihvaæen je jednoglasno.

7. Izvje�taj Nadzornog odbora HPS za2002. Iako Nadzorni odbor HPS svoj izvje�taj

podnosi Skup�tini HPS, obièaj je da njegovi èla-novi prate sve sjednice Izvr�nog odbora te daizvje�æe podnose i Glavnom odboru. Nadzorniodbor pozitivno je ocijenio poslovanje HPS-a,rad tijela, du�nosnika i Ureda HPS u 2002. godini,te je izvje�æe jednoglasno prihvaæeno.

8. Proraèun za 2003. godinu - komisije iukupno HPS. Raspored sredstava za 2003. go-dinu po komisijama HPS s razradom po akcijamakoje æe se financirati, planiran je za ovu godinuu iznosu od 350.000,00 kn. Proèelnik GSS HPSzatra�io je dodatnih 6.800 kn za osiguranje èla-nova Slu�be, �to nije prihvaæeno, a D. Berljak jepreuzeo obvezu da kao tajnik GSS HPS to osi-gura iz drugih izvora. Isto tako, nije prihvaæenprijedlog proèelnika Komisije za orijentaciju Z.Mu�e za dodatno financiranje izrade karata, go-di�njaka i utrka na duge staze. Tajnik HPS D.Berljak skrenuo je pozornost proèelnicima komi-sija da su moguæe i prenamjene sredstava poje-dinih akcija ako se na vrijeme jave Izvr�nomodboru.

Proraèun komisija prihvaæen je jednoglasnokao i ukupni proraèun HPS s usklaðenim plani-ranim prihodima i rashodima od 1.401.698,00kuna. Time je zadr�an trend rasta prihoda svakegodine, �to u 2003. neæe biti nimalo laka zadaæa.No, postignuti rezultati du�nosnika i tijela HPSna tom planu u posljednje èetiri godine sada�njegmandatnog sastava daju kvalitetno jamstvo da æeto biti i ostvareno.

9. Rad �upanijskih planinarskih saveza iPlaninarskog saveza Zagreba u 2002. godini iplanovi za 2003. Osim Istarskog planinarskogsaveza, ni jedan od ostalih 10 �upanijskih plani-narskih saveza i PS Zagreba nisu dostavili za-tra�ena pisana izvje�æa o svom radu u pro�loj iplanovima za ovu godinu. Nakon toga, svi na-zoèni predstavnici tih saveza dali su kratka usme-na izvje�æa, a jednoglasno je odluèeno da to mo-raju u najkraæem ruku uèiniti i u pisanom obliku.Tajnik HPS izvjestio je o pote�koæama UredaHPS oko a�urne evidencije èlanova gradskih i�upanijskih planinarskih saveza, njihovih toènihadresa i osoba za kontakt. Od tih saveza u pismo-hrani HPS ne postoje nikakva izvje�æa o radu,odr�anim skup�tinama i sastancima ostalih tijela,

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 66

3, 2003 67

a HPS se u pravilu ne poziva na njihove skup-�tine. Kontakti su simbolièni, a HPS-u nisu poz-nati ni najosnovniji podaci o poslovanju tih sa-veza. I dalje ima sluèajeva gdje ti savezi u svojsastav uèlanjuju udruge koje nisu èlanice HPS.U raspravi koja je uslijedila sudjelovalo je neko-liko èlanova Glavnog odbora, ali veæina diskusijavi�e je bila povezana s toèkom 11. dnevnog reda(Statut HPS), odnosno odredbama u tom opæemaktu o �upanijskim i gradskim savezima u HPS-u.

10. Odluka o sazivu Skup�tine HPS. Te-meljem èlanka 22. Statuta HPS, a na prijedlogpredsjednika HPS, jednoglasno se prihvaæa od-luka o sazivu Skup�tine HPS za 17. ili 24. svibnja2003. Toèan datum od dva predlo�ena, utvrdit æeIO HPS nakon rezervacije prikladnog prostora zaodr�avanje skup�tine. Isto tako, Glavni odborprema èlanku 27. Statuta HPS ovla�æuje IO HPSda za Skup�tinu pripremi izvje�æa, analize i ocje-nu rada temeljem svoje dokumentacije i zaspis-nika sjednica Glavnih odbora odr�anih u ovommandatnom razdoblju.

11. Nacrt prijedloga Statuta HPS. Proèel-nik Komisije za statutarnu, kadrovsku i norma-tivnu djelatnost �. Adamek izvjestio je o obav-ljenim poslovima oko dono�enja Nacrta izmjenai dopuna Statuta HPS. U posljednjih godinu dana,koliko je to trajalo, odr�ano je nekoliko tematskihsjednica te komisije, IO HPS o statutu je rasprav-ljao na svojih pet sjednica i jednoglasnom odlu-kom o predlo�enom tekstu od 25. studenoga2002. uputio prijedlog izmjena i dopuna Statutana javnu raspravu svim na�im èlanicama (ujednoje postavljen i na na�oj web stranici uz va�eæiStatut). Rasprava je trajala do 31. prosinca 2002.Sve pristigle primjedbe obradila je Komisija zastatutarnu djelatnost, neke prihvatila, a neke odbi-la, te dala svoje Mi�ljenje koje je u cijelosti pri-hvatio IO HPS na svojoj sjednici 3. veljaèe 2003.i uputio Nacrt prijedloga Glavnom odboru HPS.Time je osim rasprave na tom tijelu, o StatutuHPS preostala samo konaèna odluka Skup�tineHPS koja æe se odr�ati ovoga svibnja. Predstav-nik PS Zagreba �. Gobec imao je primjedbi naèlanak 52. koji govori o udru�ivanju udruga gor-skih vodièa u HPS, odnosno zatra�io je brisanjeveæeg dijela posljednjeg stavka, a jo� u toèki 9.dnevnog reda predstavnik Primorsko-goranskog

planinarskog saveza N. Lujiæ tra�io je da se statu-tarno odredi obveznost svih planinarskih udrugana podruèju neke �upanije da se uèlane u �upani-jski planinarski savez, odnosno da se najprijemoraju uèlaniti u �upanijski savez, a tek potom uHPS. U raspravi koja je uslijedila nekoliko èlano-va GO istaknulo je da su rje�enja u predlo�enomstatutu ne samo po tim pitanjima, veæ u cijelomtekstu, utvrðena i donesena nakon sagledavanjasvih te�koæa u praksi i kvaliteno obavljenih anali-za, te da su najprikladnija u oblicima kako su inavedena u nacrtu Statuta.

Nakon rasprave, nacrt Statuta HPS prihvaæenje jednoglasno.

12. Raznovrsno. Glavni odbor prije godinudana odluèio je da se povodom 2002. Meðuna-rodne godine planina, odnosno njenim zavr�et-kom, zaslu�nim pojedincima i udrugama dodijeleposebna priznanja. M. Rihtariæ, proèelnik Komi-sije za priznanja HPS izvjestio je o oblicima tihpriznanja (spomenice, diplome, znaèke), te naveonjihov planirani broj prema zaprimljenim prijed-lozima. Priznanja æe se sveèano uruèiti na Skup-�tini HPS.

Povodom 130. obljetnice hrvatskog planinar-stva priprema se knjiga »Hrvatsko planinarstvo«u kojoj æe se, uz ostalo, objaviti biografski lek-sikon hrvatskih planinara. Kao i za priznanja upovodu Meðunarodne godine planina, u pozivuna sjednicu GO od èlanova tog tijela zatra�eno jeda za biografski leksikon dostave svoje pisaneprijedloge. Prijedloge biografija moguæe je jo�poslati do kraja svibnja.

Vinko Prizmiæ, proèelnik GSS HPS izvjestioje o aktivnostima te slu�be, prije komisije HPS,a odnedavno zasebne pravne osebe (koja je i daljeèlanica Saveza).

Buduæi da je predano prekasno da se uvrsti upisane materijale za ovu sjednicu, a time i da seposebno razmatra, samo je u obliku informacijeproèitano pismo Komisije za orijentaciju HPS sinicijativom za osnivanje samostalnog saveza zatu djelatnost.

Sjednica je poèela s radom u 11 sati i 15 mi-nuta, a zavr�ila u 13 sati i 50 minuta.

Zapisnik vodio: Darko Berljak

Ovjerovitelji: Goran Gabriæ i Vladimir Novak

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 67

3, 200368

Poèetkom proljeæa sivilo stijenja Malog Kal-nika polako se pretapa u zelenilo okolnih �uma-raka i valovitih livada. U pukotinama suncemugrijanog kamena gnijezde se zmije ljutice. Gusta�ikara zaklanja nekoliko manjih �pilja i jedanizvor hladne vode. Djeèaci iz okolnih naselja zna-ju za njih. Prona�li su ih tra�eæi mladunèad jastre-bova i med divljih pèela. Tijekom zime, kadahladnoæa ledom okuje stijene, a kameni �iljciokite se krunom blje�tavog snijega, malo tkoovamo navrati.

Tro�ni ostaci utvrde (castrum Minor Kem-luk), graðene u 13. stoljeæu, nji�u se na uskomhrptu ogoljele kamene gromade. Do prije dese-tak godina mogao se jo� vidjeti velik dio jedneobrambene kule. Vjetar ili potres u meðuvremenusu i njega sru�ili.

Promatran s istoène ili zapadne strane grebenMalog Kalnika nalikuje o�trom kamenom zubu.

S juga pak slièi visokom i uglaèanom zidu. Stogaprvi pogled na nj pomalo obeshrabri namjernika.Sreæom samo nakratko, jer ispod gotovo okomitelitice vijuga uska i ne osobito strma staza kojomlako sti�emo na 460 metara visoki vrh.

S ju�ne strane Malog Kalnika nekada je sta-jala kapela svete Barbare. Nije poznato kada jeizgraðena, a nema niti mnogo podataka o njezi-nom izgledu. U saèuvanim dokumentima nalazese tek povr�ni opisi. Kapelu su koristili gospodariutvrde i pripadajuæih posjeda. Nekoliko puta go-di�nje pred njom je slu�ena misa i za stanov-ni�tvo okolnih sela.

Vlasnici gospo�tije kapelu su sru�ili krajem18. stoljeæa, a kip svete Barbare prenijeli u Gor-nju Rijeku i postavili uz cestu ispred dvorca. Tuje stajao sve do kraja Drugog svjetskog rata kadaje nasilno uklonjen i pritom znatno o�teæen. Nje-govi ostaci kri�om su prikupljeni, te pohranjeni

OKO MALOG KALNIKATragom prièa i legendi

�ELJKO REMAR, Vara�din

Mali Kalnik u snijegu foto: �eljko Remar

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 68

3, 2003 69

na sigurno mjesto. Zalaganjem veleèasnog Zvon-ka Martineza kip je nedavno obnovljen i smje�tenispred �upnog dvora u Gornjoj Rijeci. Narodkalnièkog kraja jo� æe dugo pamtiti svetu Barbarui njezinu napu�tenu, a potom sru�enu kapelu. Zapodruèje Malog Kalnika dosada se veæ èvrsto ukorijeniodomaæi naziv Pusta Barbara.Ljudi ovo ime ponekad po-gre�no povezuju s BarbaromCeljskom, problematiènom�enom kralja Sigismunda,koja je neko vrijeme boravilau malokalnièkoj utvrdi i os-tala zapamæena kao Crna kra-ljica.

Na brdu Rebru, nasuprotMalom Kalniku, nalazi se sti-jena zvana Kri�ni kamen(400 m). Mje�tani Dekle�an-ca rado æe namjerniku poka-zati ovu slikovitu vapnenaèkugromadu. Na jednoj glatkoj

kamenoj plohi doista se nalazi plitko usjeèendvadesetak centimetara velik kri�.

Tko je to uèinio i kada vi�e se nitko ne sjeæa.U narodu postoji vjerovanje da ga je urezao Isusnakon �to je rijeèima »Kamen, stani! Drvo, rasti!«zaustavio �irenje neplodnog kr�a i udahnuo �ivotkalnièkim �umama.

Za �etnju od Gornje Rijeke do Kri�nog ka-mena ne treba nam vi�e od sat laganog hoda.Nagrada za ulo�eni trud je nesmetan pogled napotkalnièki kraj. Pod na�im se nogama obroncibrda postupno pretapaju u valovito prigorje pro-�arano livadama i �itorodnim poljima. Iz dubineklanca, koji nas odvaja od Malog Kalnika, dopireglasan �um potoka �okota. Krenemo li hrptombrda Rebra preko vrha Pokoji�æa (421 m) na za-pad, za otprilike sat vremena mo�emo stiæi na li-vade Be�ðe iznad Ðurinièkog Sela. Pod vrhovima�okota, Sole i Drenovca izvire potok Reka po ko-jemu je Gornja Rijeka dobila ime. Stjenoviti gre-ben Kalnièke gore ovdje je presjekao jo� jedanduboki klanac. Izmeðu stijenja provlaèi se brziplaninski potok stvarajuæi nizove buènih kaskada.

Jedan od brojnih izvora skrivenih u �umo-vitom zaleðu Malog Kalnika svojim imenom pri-vlaèi pozornost znati�eljnika. To je izvor Ljubavoda iznad kojega se di�e gustim raslinjem za-klonjen istoimeni vrh (546 m).

Na upit o postanku neobiènog imena ovogamalog izvora mje�tani obli�njih potkalnièkih

Greben Malog Kalnika okiæen jesenskim bojamafoto: �eljko Remar

Ru�evine utvrde na Malom Kalniku foto: �eljko Remar

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 69

3, 200370

naselja odgovaraju prièom o nemarnoj majci injezinoj djevojèici Ljubi. Jednoga vruæeg dana,o�ednjele i veæ potpuno iscrpljene lutanjem gus-tim kalnièkim �umama, nai�le su na izvor. Maj-ka je onemoæalo dijete polo�ila na obli�nju sti-jenu i po�urila da se prva napije vode. Dok je onagasila �eð, mala Ljuba je umrla. Vidjev�i �to sedogodilo nesretnica je poku�ala uliti vodu u Lju-bina mrtva usta i pritom jecajuæi ponavljala:»Ljuba, voda! Ljuba, voda!«.

Do izvora Ljuba voda najkraæi put vodi izsela Dekle�anca smje�tenog nedaleko od GornjeRijeke. Staza prolazi rubom strmoga kanjona po-toka �okota i preko pedesetak metara visoke sti-jene Rani kamen. Pod njom se ru�i tri metra vi-soki slap, a nije daleko niti lijepa mala �pilja To-polkova hi�a. Uz stazu, na blagim obroncima Ma-log Kalnika ili Puste Barbare, mo�emo vidjetinekoliko dobro saèuvanih starih kalnièkih klijetigraðenih iz grubo tesana kamena.

U ovaj kraj najbolje je doæi poèetkom prolje-æa ili u jesen kad nam pogled i putove ne zaklanja

gusto raslinje, a kalnièke se �ume okite brojnimproljetnim cvijeæem, odnosno prekrasnim jesen-skim bojama. Ne smijemo zaboraviti da je po-druèje Malog Kalnika progla�eno posebnim bo-tanièkim rezervatom.

Za one koji vi�e vole upoznavati ljude i nji-hove obièaje pravo vrijeme za dolazak je blag-dan Velike Gospe. Tada se u Gornjoj Rijeciodr�ava veliko pro�tenje s brojnim zanimljivimprateæim priredbama. Spomenimo samo tradicio-nalno okupljanje kalnièkih plemenita�a - �ljivara.Dan plemstva veæ nekoliko godina za redomorganiziraju Opæina Gornja Rijeka i obitelj �èa-pec, vlasnici caffe bara »Bela IV«. Zanimljivo jeda mje�tani naselja smje�tenih neposredno ispodMalog Kalnika nisu »plemeniti«. Za njih se ne-kada koristio pogrdan naziv »capini«. Legendagovori da su »�ljivari« kralja Belu IV hranilislatkim �ljivama, a »capini« mu nudili najlo�ijedijelove peradi - noge ili »cape«. Ponosnomkralju to naravno nije promaklo kod dodjeleplemstva.

Pogled s Malog Kalnika na vrh Vranilacfoto: Zlatko Pap

Na Kri�nom kamenu foto: �eljko Remar

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 70

3, 2003 71

U suvremenosti na�ega planinarstva Karlo-vaèko Pokuplje je postalo jedna od planinarskihregija. Zemljopisno je i prometno pogodno smje-�teno - na prijelazu iz Panonske Hrvatske premaDinarskoj (da iskoristim osnovnu podjelu dvajuÈaplarovih vodièa), sadr�i jamaèno najzanimlji-vije èvori�te vodenih tokova u Hrvatskoj te razve-den bre�uljkasto-brdski reljef s obilje�jima plit-kog kr�a. Tu su �ume i �umarci razlièite starosti,ali i mnogo otvorenih prostora, s raznovrsnimvidicima.

Sada veæ ima, barem u sjevernom dijelu,mre�u markacija (od Kamanja i Ozlja na jug),dvije obilaznice (Dubovaèki planinarski put i»Èetiri rijeke karlovaèke«) i dvije planinarskekuæe (Zadobarje i Kalvariju), koje nisu u planina-ma nego na zanimljivim bre�uljkastim i bregovi-tim mjestima.

Rado sam ga obilazio do poèetka rata koji jeneposredno zahvatio i taj kraj, a i poslije »Oluje«.Nedavni rat je stvorio izmeðu granice sa Sloveni-jom na Kupi i fronta na Korani, po prilici na crtiDuge Rese, »grlo« slobodnog teritorija �iroko

svega 14 km, pa i manje. Na� je vodiè Ivo Peveci u tom podruèju smi�ljao nove, planinarskinepoznate varijante putova.

Priznajem da ne bih umio sam opet proæisvuda kuda sam hodao, no to mi je podruèje idalje privlaèno. Tako me je zainteresirala i obi-laznica »Èetiri rijeke karlovaèke«. Nakon »napi-pavanja« prvih podataka (isprva mi nije bilo jasnokakva je to obilaznica »oko Karlovca«) i sakup-ljanja potpunijih obavijesti (do nabavljanja vo-dièa po obilaznici) organizirao sam i obilazak, udva jednodnevna izleta (1. dio do sela Skupice, a2. dio od Skupice do Turnja). Neæu ih potanjeopisivati - nema potrebe da zamjenjujem tiskanivodiè - nego ilustrirati nekim dojmovima i zapa-�anjima.

OD KUPE DO DOBRE

Polazi�te je mjesto Donje Pokupje na lijevojobali Kupe (tu prolazi i pruga Karlovac - Ozalj -Kamanje, ali nema stanice - malo je dalje, u Ma-hiènom) ili mjesto Brodarci na desnoj obali. Tu jei most preko Kupe. Postoje lokalne autobusne

KROZ KARLOVAÈKA MEÐURJEÈJAObilaznicom »Èetiri rijeke karlovaèke«

VLATKO O�TRIÆ, Zagreb

Kupa kod Karlovca foto: Alan Èaplar

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 71

3, 200372

veze (no mi smo se koristili s dva kombija). UBrodarcima je trgovina i ugodan kafiæ (kod La-tina). Tamo je i prvi �ig obilaznice.

Slijedi lijepa �etnja uz Kupu, u smjeru sutokaDobre.

Prije u�æa skreæemo ulijevo, na brege i u �umu.Kratak je uspon do crkvice Sv. Margarete (191 m).Malo je sa strane, na lijevo. Vrijedi skrenuti iogledati je, a ima i vidika. Nakon ugodna hodanja�umom, spu�tamo se u selo Zadobarje i ponovnosmo u otvorenom krajoliku. U sredi�tu mjestaima moguænosti okrijepe (trgovina). Dalje ho-damo uz Dobru, s desna je stari most - na nj samoskreæemo jer je lijep pogled na rijeku - i malodalje s obalnog puta penjemo se dvadesetakmetara do planinarske kuæe »Mont Zadobarje« (134 m). Po dogovoru s HPD »Martin�èak«, kuæaje bila otvorena. Domaæa je, ugodno smje�tena uzelenilu. Zanimljiva je iznutra. Namje�tena je kaokombinacija seoske i graðanske kuæe.

Nakon odmora produ�ujemo obalnim putem,a zatim stazom, tik uz Dobru. Na mahove smosvega pola metra od bistre, zelenkaste vode. Da jevodostaj malo vi�i morali bismo se provlaèitipadinom, èini mi se bez staze.

Doskora sti�emo u Gornje Stative, uz mostpreko Dobre. Stative znam s nekih drugih ski-tanja (npr. s obilaska Dubovaèkog puta - dionicaZavr�je - Kalvarija). Sada idemo jo� malo uzDobru, a onda je ostavljamo i penjemo se lijevo.

OD DOBRE DO MRE�NICE

Veæ nakon kraæeg uspona prelazimo jedno odnajzanimljivijih mjesta: brijeg iznad tunela natrasi autoceste Karlovac - Vukova Gorica. S bri-jega je vidik na taj dio trase. Zanimljiv je osjeæajda se ispod na�ih nogu nalazi prostran tunel.

Dalje hodamo brdima do sela Skupica. Onoje na hrptu, pa ima lijepih vidika. Ako se zadr-�avamo u Skupici (tamo je i kuæa sa �igom), mo-�emo se pro�etati i u�ivati u pogledima na krajolik.

Prilaznom cestom spu�tamo se iz Skupice naglavnu cestu i doskora preko nje desno u �umuKozjaèu. Èini mi se da je to najprostranije �um-sko podruèje na obilaznici. Tko voli �ume, lijepohoda kroz Kozjaèu (znam poneku planinarku kojane voli prostrane �ume). U njoj je i omanja lo-vaèka kuæa, skromnog izgleda (lokalitet Mokri-ce). Ispred nje je odmori�te, na kojem je jednalovaèka dru�ina zapalila vatru i na njoj pone�topripekla. Dru�imo se neko vrijeme oko vatre uzponeki zalogaj.

U Kozjaèi ima i drugih planinarskih putova.Iako nije visoka (na karti nalazim kotu s oznakom218 m), oèito je karlovaèkim planinarima privla-èna.

Jednom dolinicom izlazimo u urbaniziranikrajolik Mrzlog Polja Mre�nièkog. �iroka glavnacesta, niz lijepih obiteljskih kuæa u zelenilu, po-veæi most preko Mre�nice, tvornièke zgrade.

Gostionicu »Kod Bele«, ukojoj je �ig, moramo tra�iti iraspitivati se, jer je zatvorenai nema natpisa. Ipak je nala-zimo i kucamo na vrata dvo-ri�ne kuæe. Ljubazna gospoðaotvara nam stra�nja vratagostionice. Tu je �ig i piæe.Razgovaramo o �alosnim te-mama. U tom industrijskompodruèju bilo je zaposleno natisuæe radnika. Industrija jedevedesetih propala, ljudi sunezaposleni, ranije su steklidobre kuæe, a sada �ive koje-kako i od kojeèega.

Planinarska kuæa »Mont Zadobarje« foto: Damir Bajs

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 72

3, 2003 73

OD MRE�NICE DO KORANE

Prelazimo Mre�nicu i sa�irokog, modernog mosta »gu�-tamo« bujan, zelenkast vodenikrajolik, prolazimo blizu tvor-nièkih zgrada i doskora skreæe-mo lijevo. Prijeæi æemo Vinicu(321 m), jedinu goru na na�embregovitom putu.

Na �umskom usponu poèi-nje ki�iti. Na vr�nom hrptuizlazimo na zgodan proplanak.Ima i crnogorice. Tamo je zapo-èeta planinarska kuæa - betonskipod i cigleni zidovi. Krova jo�nema. No pored novogradnje jenadstre�nica, sa stolom i klu-pama. Smje�tamo se pod njom -vrijeme je za marendu. Pada ki�a, a kroz nad-stre�nice proki�njava. Kapljice prskaju po nama,provijantkama, jelu, �to na�oj marendi daje oso-bit ugoðaj. Neki su se sklonili pod kro�nje borovai ki�obrane.

Ki�a je ipak prestala nakon nekih pola sata.Idemo malo dalje, na vrh Vinice. Kamenit je, supisnom knjigom i �igom u kutiji. Piramide sastarih fotografija (�. Poljak, »Hrvatske planine«1998, 226) vi�e nema, no s vrha je lijep vidik.

Spu�tamo se s Vinice na drugu stranu, kroz�umu, pa izmeðu vinograda izlazimo u mjestoBelajske Poljice. Korana teèe dolinom izmeðubregova, vodostaj je visok, niske su obale preplav-ljene. Zanima me podatak iz vodièa da se Koranumo�e prijeæi skelom ili èak èamcem. Hodamodesnom cestom, promatramo nabujalu rijeku.Skela, pretpostavljam, ne mo�e raditi, jer su pri-lazni putovi oèito poplavljeni. Raspitujemo se isaznajemo da je skela plovila za vrijeme rata, a daje jo� 1996. ukinuta (!). Ne znam kako se na�la uvodièu obilaznice?

Vraæamo se u mjesto, do vatrogasnog doma,u kojem je kafiæ. Malo poslije idemo naprijedsporednom cestom, no nakon nekoliko minutazaustavlja nas voda. Preplavila je cestu do visinegle�njeva. Neki su hrabro pretrèali po vodi, adrugi se vratili mimo vatrogasnog doma na glav-nu cestu.

�ao mi je �to ne mo�emo doæi na brijeg �a-nac po bre�uljcima s one strane Korane. Moramoasfaltnom cestom koja spaja Belajske Poljice iTuranj. Jednoliènost hodanja ubla�ava pogledpreko Korane. Dominira �anac, sa spomen-obi-lje�jem na vrhu (167 m). Uspomena na borbe ipolo�aje za obranu Karlovca.

Prolazimo kroz Logori�te - jo� jedno imeznano iz ratnih dana. Ru�evine nekada�nje kasar-ne veæ urastaju u zelenilo. Na raskri�ju ispredTurnja pogled mi privlaèi zanimljivo rijeènoèvori�te. Malo ulijevo je most preko Mre�nice, a

Nadstre�nica na Vinici foto: �eljko Medvedoviæ

Dnevnik i vodiè »4 rijeke karlovaèke«

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 73

3, 200374

ne�to malo udesno cesta premo�æuje Koranu. Raz-livene vode jo� vi�e obilje�avaju blizinu dviju ri-jeka. Malko naprijed i jest u�æe Mre�nice u Ko-ranu. Zemlji�te izmeðu rijeka djeluje zapu�teno.U mislima ga gledam kao prirodni park. Mo�da...jednog dana?

PREKO KORANE U TURANJ

Prelazimo most i ulazimo u Turanj. Ratneru�evine prvo su obilje�je tog mjesta. Na raskri�juje spomen-obilje�je, s imenima palih Karlovèana.Znam ga sa slike u HP (br. 2/1998, str. 40). Cestase uspinje, promet je �ivahan. Zagledam u vodiè,u kojem je zadnji dio puta »zbrkano« prikazan.Otprilike na pola cestovnog uspona treba pa�ljivogledati udesno, pa i propitati se, da se uoèi putkoji vodi na bilo �anca. To je i spomen-mjesto idobar vidikovac. Na osobit ga naèin obilje�ava ipadina �anca koja je neugodno precizno i sime-trièno razrovana zbog razminiranja. Sumrak je,pa treba po�uriti dalje.

Po vodièu, �anac i gostionica »Apolo«, kra-jnja toèka obilaznice, spadaju zajedno, ali nijetako. Gostionica je malo dalje, na vrhu cestovnoguspona, a nedjeljom nije otvorena! Ipak, nai�ao jevlasnik i otvorio je za nas. Èa�a piva i �esti �igobilaznice. Nisam »�igolovac«, ali tu i tamo iotiskivanje peèata pru�a ne�to planinarskog zado-voljstva. Tu smo se na�li i s na�im susretljivimvozaèima kombija.

Bilo je to ugodno hodanje kroz »karlovaèkameðurjeèja«, kako te krajeve zove moj Vedran.Malo smeta hodanje po asfaltu do Turnja, no ko-liko sam ogledao kraj i promotrio kartu ne mo�ese izbjeæi (na pola puta do Turnja moguæ je pre-dah u jednom kafiæu). Kad bude dovr�ena kuæana Vinici taj æe kraj biti planinarski jo� privlaè-

niji. Turobni tragovi rata na Logori�tu i Turnju(jo� ru�ne ru�evine - premlade da bi veæ postaleslikovite) povezuju lijepe pokupske krajolike suspomenama na na�u najnoviju povijest.

IZBOR IZ LITERATURE

Naveo sam literaturu koja je u neposrednojvezi s pojedinim izletima:

- 12 vikenda automobilom na èetiri rijeke karlovaèke,Karlovac 1973. Tekst: R. Radovinoviæ. Sheme: S.�epiæ

- Dubovaèki planinarski put, PD »Dubovac«, 1983.

- Dnevnik: Milan Dijaèiæ. Karta, 1:50.000, s priliè-no obilnim podacima: Zdenko Dijaèiæ.

- Atlas Slovenije. 109 preglednih kart 1:50.000,Ljubljana, 1986. Sekcije 207 (Ozalj) i 223 (MrzloPolje)

- A. Starèeviæ, Staze oko Karlovca, HP 4/1995, str.115. (Putovi kroz �umu Kozjaèu).

- Prilazi domu »Zadobarje«, HP 6/1995, 187. (Pre-ma podacima A. Starèeviæa. Skica prilaza domu.)

- A. Juras, Preko èetiri rijeke do legendarnog Turnja.Novom planinarskom obilaznicom, HP 2/1998,str. 40-42. (Slike spomen-obilje�ja u Turnju i zad-njeg �iga obilaznice - brijeg �anac, 167 m).

- �. Poljak, Hrvatske planine. Planinarsko-turistièkivodiè. Drugo, dopunjeno izdanje, Zagreb 1998.(napose Vinica, Okolica Karlovca, str. 225-228).

- A. Èaplar, U zagrljaju Karlovaèkog Pokuplja. Èe-tiri izleta na èetiri brijega i èetiri rijeke, HP9/1999, str. 241-244 (3. Zadobarje i Kalvarija, 4.Vinica i �uma Kozjaèa).

- �. Poljak, Hrvatske planine, planinarsko-turistièkivodiè. Treæe, preraðeno izdanje, Zagreb 2001.(Vinica, Okolica Karlovca, str. 253-256, slikanadstre�nice na Vinici (A. Èaplar), str. 253. KartaKarlovaèko Pokuplje 1:300.000 (A. Èaplar), 256,s veæim dijelom markacija).

- A. Èaplar, Panonska Hrvatska. Planinarsko-izlet-nièki vodiè, Zagreb 2001. (Karlovaèko Pokuplje,str. 86-92 s kartom, str. 86 (ista kao u knjizi �.Poljaka). Kraæi opisi dijelova na�e obilaznice: str.88-89, 90-91, 91.

- Veliki atlas Hrvatske, Zagreb 2002. (Sekcije 41 -Ozalj, 42 - Jastrebarsko, 64 - Duga Resa, 65 -Karlovac).

- Planinarska obilaznica »4 rijeke karlovaèke«,HPD »Martin�èak«, Karlovac (ima dnevnik za�igove i kartu Marine �ojat, datiranu »listopad2000.«, oèito kasnije izraðenu).

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 74

3, 2003 75

Te�ko je èak i povjerovati da ih je bilo devetna nadmorskoj visini od oko 930 metara inaèebezvodnog Velebita! Osam ih je bilo na svega trikilometra dugom potoku Ljubici koji vijuga o�-tarijskom visoravni, a jedna malo istoènije, naCrnom potoku. Gornji dio toka Ljubice sastavljenje od nekoliko potoka koji izviru u istoènom dije-lu Ba�kih O�tarija. Po prof. dr. Vladimiru Jelaskiovi su izvori vezani uz antiklinalno zasvoðeneba�ko-o�tarijske strukture. Izvori u podno�ju Lju-bièkog brda zapravo su cjedne vode iz samog tje-mena antiklinalne strukture u tom dijelu dobrouslojenih dolomita.

Vratimo se u �ezdesete godine pro�log sto-ljeæa kada dolazi do ubrzanog raseljavanja veæinepuèanstva iz ovih krajeva. Veæ je tada glavninavodenica prestala s radom, a ubrzo su utihnule ipreostale dvije, posljednja 1970. godine. Oba supotoka obilovala vodom sve dok nije pojaèanasjeèa �ume i dok nisu probijeni putovi èime jeogoljeno �ire podruèje oko izvora. Kolièina vodenije uvijek bila dostatna za pogon svih mlinova,pa su ponekad morali raditi naizmjenièno. Zubuvremena danas jo� jedino donekle odolijeva mlin�tipana Poliæa, ali je i on u stanju raspadanja.

Gotovo se vi�e nitko i ne sjeæa da je posto-jao mlin i na spomenutom Crnom potoku (Poto-cima). To je onaj pod Filipovim kukom. Iako jekratkoga toka, vode je bilo dovoljno za vjerojatnomali mlin Baga�ina (Tomi�inih). Sastavnica Lju-bice, koja izvire pod Bo�inim kukom uz Ljubièkobrdo, vrtjela je Bo�in mlin. Milnoviæa mlin paknalazio se na ju�nom kraku Ljubice �to izvire ublizini prijevoja Takalica. Tu su Ljubièini izvorivezani uz stjenski razlièite dodire na ju�nom kriluo�tarijske antiklinale (prof. Jelaska).

Malo nizvodno, kod spajanja pritoka, Ljubicaje bila bogatija vodom. Tu je meðu zadnjima pre-stala raditi Miæina (�ikiæ) vodenica. Od tragovaostali su samo temelji i mlinska kola na trulimgredama. U blizini je obelisk iz 1846. godine sizvorom pitke vode i jedan od dva mosta kojimprolazi cesta Gospiæ-Karlobag. Malo ju�nije, u

blizini nekada�nje �kole i terezijanske ceste gra-ðene 1775. godine, Ljubica protjeèe ispod drugogmosta. Nizvodno od �ikiæa vodenice, otprilike nasredini sela, nalazio se malo veæi Mate�in, a ne�toni�e zajednièki mlin Vranjin, Jurekov i IvanaPetrova. Ovi vlasnici imali su poslije i motornemlinove. Zanimljivo je da je mlin Vranjin, Jure-kov i Ivanov imao dva mlinska sustava koji suradili naizmjence. Barbiæa mlin jedva otkrivajuuru�eni temelji u blizini spomenute �kole i isto-imenoga zaselka. Posljednji u nizu je Linjaèki,dvjesto metara ni�e, oko kilometar i pol prijeponiranja Ljubice u blizini Prpiæ polja.

Sve vodenice zidane su od kamena, a bile supokrivene jelovom �imlom, a graðene su tik uzpotok. S potoka je voda skretana iskopanim kana-lom na kojemu je bila postavljena ustava. Nasame pogonske lopatice voda se spu�tala drvenim

ZABORAVLJENE VODENICE BA�KIH O�TARIJA

VLADO PRPIÆ, Ba�ke O�tarije

Posljednji od 9 mlinova na potoku Ljubici (Poliæev mlin)foto: Vlado Prpiæ

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 75

3, 200376

�lijebom (�libom). Prostorije u vodenicama bilesu rijetko veæe od 4x5 metara. Dvije jaèe osnovnesredi�nje grede nosile su kamena mlinska kolakoja su se okretala preko drvene osovine kvadrat-nog profila. �lice na osovini, takoðer drvene, bilesu posebne izrade, prilagoðene kutu pod kojim jevoda dolazila na njih. Kod gradnje mlina osobitoje bila va�na, a i zahtjevna, izrada kamenih luko-va ispod kojih je protjecala potrebna kolièinavode, tako da se vodenica doimala kao kuæa namostu. Vjerojatno zbog blagog nagiba i sporogtoka potoka ovaj tip vodenice nije imao pogonpreko boènog vodenog kola.

Mljevenje jeèma, rjeðe ra�i, p�enice i kuku-ruza, obavljalo se u jesen i proljeæe, kad je potokbio bogatiji vodom. S O�tarija i njenih zaselaka�itarice su dopremane zapre�nim kolima, zimi sa-onicama, a iz udaljenijih mjesta kao �to su Dabri,Pejaku�a, Ledenik, Konjsko itd. mulama i konji-ma. Na samar se obièno natovarilo po tri manjevreæe (meèa) domaæe izrade, a èesto se nosio imeèiæ na leðima. Kako je mljevenje teklo sporo,nekad se moralo èekati i do drugoga dana. Neraz-dvojeno bra�no spremalo se u lubure (posudeizraðivane od �uplje jele, javora ili bukve). Jednastrana je zatvarana tesanim da�èicama, te su setako dobivale veæe ili manje posude. Lubura jeslu�ila i za spremanje jeèma, ra�i i u druge svrhe.

U prija�nje vrijeme najvi�e se sijao jeèam ine�to ra�i, a samo izuzetno p�enica. Kruh od ovih�itarica imao je pomalo gorak okus zbog mnogopljeve kojom je bio oneèi�æen. Mjere za bra�nobile su: oka ili pomaliæ (dvije litre), maliæ (petlitara) i mira ili poluèak (dvadeset litara). Stanov-ni�tvo udaljenijih i zabaèenih mjesta za mljevenjebra�na koristilo se �rvnjevima. Da je vrvio �ivotna Velebitu govori i podatak da su Ba�ke O�trijes okolnim naseljima 1900. godine brojile 237 ku-æanstava s 1352 stanovnika. Kako se broj sma-njivao tako je 1953. godine bilo samo 206 kuæan-stava i 880 stanovnika. Od jedanaest sela �est jepotpuno pusto, bez i jednog èeljadeta, a u pre-ostalima ih je ostao zanemariv broj. Narod jeizgubio vjeru u bolje sutra, oti�ao trbuhom zakruhom, ostale su ru�evine koje potvrðuju staruizreku da zeman gradi, ali zeman i razgraðuje.

Danas se Ba�ke O�tarije pomalo pretvarajuu planinski turistièki centar i prava je �teta �to barjedna vodenica nije ostala saèuvana, da kao zna-èajan objekt domaæeg obrta i puèkog graditeljstvapodsjeæa na �ivotnu i povijesnu va�nost ovogakraja. Korisne podatke o vodenicama dobio samod O�taraca: Stipe Ivanova, Marije Draganove,Ivana Cujina, Mande �iljegove i Jure Antiæeva.

Obelisk iz 1846. godine na izvoru pokraj Ljubicefoto: Vlado Prpiæ

Tu je bio Baga�inski mlin (Crni potok) foto: Vlado Prpiæ

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 76

3, 2003 77

U Na�icama su izmeðu dva svjetska rata dje-lovala brojna sportska, kulturna, prosvjetna, gos-podarska i vjerska dru�tva. Zahvaljujuæi relativnosna�nom sloju trgovaèkog, obrtnièkog i èinov-nièkog stanovni�tva u Na�icama, taj grad do�iv-ljava u to doba izuzetan uspon razlièi-tih djelatnosti, meðu kojima razvi-tak planinarstva ima posebnuulogu, jer se, uz prekide, ovodru�tvo odr�alo do danas.

Zaèetke organizira-nog planinarstva u Na-�icama mo�emo pratitiveæ kroz djelatnost dru-�tva »Hrvatski sokol«(osnovanog u Na�icama1907. godine), koje jeorganiziralo izlete u bli�uokolicu. Mo�e se pretpos-taviti da je osnutak planinar-skog dru�tva u susjednoj Ora-hovici godine 1922. dalo dodatnipoticaj Na�ièanima da isto uèine i usvome mjestu. Tada je na podruèju Slavonije jo�jedino grad Po�ega imao planinarsku organizaciju(podru�nica HPD-a osnovana 1900. godine), a uNa�icama je kao povjerenik planinarske organi-zacije djelovao Franjo Gröger. Po�to je osnivaèkaskup�tina na�ièke podru�nice odr�ana veæ 4.sijeènja 1923., smatra se da je inicijativni odbormorao djelovati veæ krajem prethodne godine, pase tradicionalno prosinac 1922. godine obilje�avakao datum poèetka organiziranog planinarstva uNa�icama.

Podru�nica je brojala 50 èlanova, a predsjed-nik joj je bio uèitelj Fran Jurkoviæ, ujedno i akti-van èlan »Hrvatskog sokola«. Znaèajan je i odabirimena novoga dru�tva. Naime, ono je nazvano»Bedemgrad« po jednoj od najstarijih graðevinau na�ièkom kraju. Tada veæ ru�evan ostatak sred-njovjekovne utvrde iz 14. stoljeæa, predstavlja nesamo mitsko mjesto lokalne pro�losti, veæ i jedanod najljep�ih lokaliteta Krndije, gore na èijem je

podno�ju izraslo i samo mjesto Na�ice. Ovaj po-seban odnos prema Krndiji, koja je oèigledno bilai ostala inspiracija i motivacija planinarskog po-kreta u na�ièkom kraju, nastavlja se kroz djelat-nost dru�tva sve do na�ih dana.

Prvi izlet na�ièkih planinara naPetrov vrh (Krndija) odr�an je

10. lipnja 1923. godine, daklenekoliko dana uoèi velikog

vjerskog blagdana Antu-nova, koji se u Na�icamaposebno sveèano obilje-�avao. O ovom izletuzabilje�en je i publici-ran prvi tekst kojim seNa�ice javljaju u opusuhrvatske planinarske lite-

rature. U èlanku F. Jurko-viæa, »perom planinara i

srcem sna�nog domoljuba«pribli�ena je èitateljima »Hr-

vatskog planinara« (br. 3-4, 1924)ne samo djelatnost na�ièkih ljubitelja

prirode, veæ i tada�nji dru�tveni �ivot Na�ica, asam izlet opisan je s mno�tvom zanimljivih de-talja iz na�ièke okolice, Ferièanaca, Gazija, Raz-bitog kola, Petrovog vrha i Duzluka.

Iz podataka HPD-a vidljivo je da u kasnijemrazdoblju podru�nica boluje od »va�arske mala-rije«, kako su problem slikovito nazivali suvre-menici. Naime, tjedni sajmovi odr�avaju se ne-djeljom i spreèavaju veæi odaziv na organiziraneplaninarske izlete. Stoga broj èlanova opada, pase u Na�icama 1925. godine broji tek 22 plani-nara. Iz tog razdoblja mora se spomenuti kao zna-èajan dogaðaj obilje�avanje tisuæite obljetnicehrvatskog kraljevstva, koja je imala opæenacio-nalni i nagla�eno domoljubni karakter. Za Na�iceje bitno da dru�tvo »Hrvatski sokol« za potrebeizgradnje Mogile u zagrebaèkom perivoju Mak-simiru organizirano odlazi upravo na Bedemgrad,gdje èlanovi urezuju svoja imena u gradinu i uzi-maju zemlju koju odnose u Zagreb, te je ugraðuju

80. OBLJETNICA PLANINARSTVA U NA�ICAMA

SILVIJA LUÈEVNJAK, Na�ice

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 77

3, 200378

u humak koji nastaje od zemlje iz svih krajevaHrvatske, kao simbol nacionalnog jedinstva.Znaèajno je primijetiti da su èlanovi »Hrvatskogsokola« ujedno i èlanovi planinarskog dru�tva, paova gesta zacijelo predstavlja usklaðenu akcijudru�tava, koja potvrðuje znaèenje Krndije i Be-demgrada za na�ièko planinarstvo. U ime Na�i-èana, nakon polaganja zemlje u Maksimiru,Jurkoviæ izrièe sljedeæe rijeèi:

»Donosim zemlju ispod ru�evina Bedem-grada, te je mije�am sa zemljom iz ostalih krajevahrvatskog naroda sa �eljom, da bi ova zemlja uMogili bila sjeme slobode i neovisnosti hrvatskenam domovine. Zavr�avam sa: Slava Tomislavu!«

Tijekom kasnih dvadesetih i tridesetih godinarazvilo se ponajprije tzv. obiteljsko planinarstvo,odnosno odlazak cijelih obitelji, najèe�æe onih sdjecom, na obli�nja slavonska izleti�ta, pri èemusu se èesto koristile usluge razgranate mre�e vic-inalnih �eljeznica. Osim ovih aktivnosti, pojed-inci s veæim zahtjevima i moguænostima poduzi-maju ambicioznije pothvate. Tako se poznatina�ièki sportski aktivist Teodor Schwabe pripovratku iz Berlina, gdje je pratio Olimpijske igre1936. godine, penje na poznati Zugspitze ubavarskim Alpama (2963 m). Iste godine podru�-nica mijenja ime u »Petrov vrh« (prema Krndij-skom vrhu na koji je organiziran prvi izlet na-�ièkih planinara), a predsjednik joj postaje po-

znati animator dru�tvenih i kulturnih aktivnosti uNa�icama, Petar Rohr.

Godine 1940., zbog premalog broja èlanova,podru�nica se pretvara u povjereni�tvo. Zamira-nje dru�tvene djelatnosti treba se staviti u kontekstcjelokupnih dru�tveno-politièkih odnosa Kralje-vine Jugoslavije, u kojoj su organizacije ovogatipa bile svojevrsna oporba re�imu, a posebnonepo�eljne zbog nagla�enog nacionalnog stava.

PD »KRNDIJA«, NA�ICE

Nakon zavr�etka Drugog svjetskog rata biloje te�ko ponovo pokrenuti rad dru�tva koje je izasebe imalo »hipoteku« nagla�eno graðanskog iprohrvatskog karaktera. Stoga su neki Na�ièanidjelovali kao èlanovi drugih planinarskih dru�-tava. Od 1950-ih godina uèenici na�ièkih �kolazapoèinju organizirati razlièite planinarske akcije(izleti, skija�ka natjecanja, logorovanja, sudjelo-vanja u djelatnosti izviðaèke organizacije), tadajo� bez formalnog osnutka dru�tva. Istièemo ime-na Zdenka Markoviæa, Slavka �agara, Emila iMatka Babiæa, Josipa �estana, braæe Magdiæ ibraæe Papa iz Podgoraèa. Zaslugom nekolicineentuzijasta planinarska djelatnost u Na�icamaopet se institucionalizirala u studenom 1962.godine, kada se osnovalo Planinarsko dru�tvo»Krndija« Na�ice, koje u kontinuitetu djeluje do

Otvorenje planinarske

izlo�be u Zavièajnom

muzeju u Na�icama

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 78

3, 2003 79

Sve je spremno da danas proslavimo 41.obljetnicu osnivanja na�eg dru�tva, PD »Kame-njak«. Prije podijeljena zadu�enja su ostvarena,a poznat je i broj sudionika, vrijeme i mjesto po-laska. Spreman je i referat za ovuprigodu, a nije zaboravljena ni ro-ðendanska torta.

Penjemo se lijepo ureðenom,�irokom i markiranom stazom pre-ma vrhu Kamenjaka. Promatramoko sebe ostale sudionike. Neki�ivo raspravljaju, drugi se smiju,ima i onih koji su se veæ umorili,pa sve èe�æe pogledavaju premavrhu. Ne prièa mi se, te se radijeprepu�tam ma�ti i sanjarenju.

Lijepo je kada se ne�to slavi. Posebno je ugodnoproslavljati roðendane. Slavimo nastajanje neèegnovog. Poku�avam zamisliti kako je to bilo kad jeosnovano na�e dru�tvo. Koliko je generacija pla-

ninara kroz dru�tvo pro�lo od osniva-nja do danas?

Preda mnom se stvara jasna slika.Prolaze planinari kao na nekom mi-mohodu noseæi transparente s vidnoispisanim godinama: 1961, 1962...1969... 1999 i, na kraju, 2002. godina.Ispod ispisane godine upisani su idrugi podaci: broj èlanova, postig-nuti uspjesi u tijeku godine i drugo.Neizostavno je na svakom transpa-rentu vidno istaknut natpis »Sretan

KAKO SMO PROSLAVILI JEDAN ROÐENDAN

FEHIM BU�EVAC, Rijeka

danas. Meðu osnivaèima istièemo Ðuru (Branka)Turkoviæa, Josipa Wallera i Zlatka Marmana.

U bogatoj èetrdesetogodi�njoj djelatnostidru�tva te�ko je istaknuti sve znaèajne uspjehe, aizlo�ba koja je u prosincu pro�le godine otvorenau Zavièajnom muzeju u Na�icama daje samoskroman uvid u brojne akcije putem odabranihfotografija i ostalog arhivskog materijala i inven-tara. U radu dru�tva vrijedi istaknuti postojanjetriju planinarskih staza koje je utemeljilo ovo dru-�tvo: Na�ièki planinarski put (NPP), Tragom pr-vog izleta na�ièkih planinara (TPI) i Na�ièka geo-lo�ka staza (NGS). Uz brojne izlete u domovini iinozemstvu, nagla�avamo postojanje Na�ièkogkri�nog puta, koji se kontinuirano odvija od 1995.godine, hodoèa�æa na�ièkih planinara za blagdanVelike Gospe na velebitsko Veliko Rujno, kojetraje veæ 25 godina, te tradicionalno hodoèa�æe uMariju Bistricu. U djelatnosti dru�tva istièemo inekoliko dugogodi�njih predsjednika, koji su po-�rtvovnim radom dali svoj doprinos uspjehu oveudruge: Josip Waller, Zlatko Marman, Zlatko �it-njak, Tihomir Kolembus, Tomislav Paradinoviæ.

Èlanovi dru�tva bili su na svim hrvatskim

planinama, posjetili planine u 32 zemlje izvanHrvatske, stajali na najvi�im vrhovima Europe,Afrike, Azije i Ju�ne Amerike. Samo na Triglavubilo je vi�e od 150 Na�ièana, èime se te�ko mogupohvaliti i mnoga slovenska mjesta. U Na�icamasu odr�ani susreti s brojnim istaknutim planina-rima, alpinistima, svjetskim putnicima (S. Bo�iæ,D. Berljak, A. Rukavina, �. Poljak, T. Sablek, V.Gro�elj, F. Jerman, �. Malnar...). Vi�e od 70 èla-nova dru�tva primilo je visoka priznanja HPS-a,a mnogi su obna�ali znaèajne funkcije u Slavon-skom planinarskom savezu. Istièemo da je DragoTro�elj, kao zaslu�ni èlan dru�tva, bio od 1995.do 1999. na du�nosti dopredsjednika HPS-a.

Ono �to èini najveæu vrijednost djelovanjadru�tva njegovi su èlanovi, planinarke i planinarirazlièitih dobnih skupina i zanimanja, koji su bilièlanovi velike planinarske zajednice i ovoga dru-�tva. Gotovo je nevjerojatan, ali pouzdano toèanpodatak, da je kroz dru�tvo od 1962. godine dodanas pro�lo ukupno vi�e od 1300 èlanova. Èestose na izletima susreæu i cijele obitelji, a vjerojatnoniti jedna druga na�ièka udruga ne mo�e skupititako �aroliko, a opet slo�no dru�tvo.

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 79

3, 200380

roðendan«. Kolona se odu�ila. Ovisno o godini,mijenja se i broj sudionika. Povremeno su broj-ni, nekad ih je manje, a na trenutke ih je doistamnogo. Svi su veseli i razdragani dok se uspinjuprema vrhu Kamenjaka.

Odjednom me iz tog sanjarenja vrati u stvar-nost zvonki smijeh. U mojoj neposrednoj blizinismije se skupina planinara nekoj dosjetci koju jejedan od njih isprièao. Za kratko vrijeme ponov-no se vraæam u svijet ma�te: nastavlja se mimo-hod planinara. Promatram ta lica i èini mi se kaoda svakog poznajem. Pa to je prirodno, jer svi suoni na�i èlanovi. Jedan planinar mi govori poka-zujuæi rukom: - Vidi� li onoga tamo u crveno-kari-ranoj ko�ulji? - Vidim, pa �to onda? - odgovaram.- To ti je umjetnik Dorijan Sokoliæ, koji je osmis-lio slovo K, na prijedlog èakavskog pjesnika Lju-bomira Pave�iæa. Vidi� li njega na zaèelju kolone?A ono tamo je ing. Colnar, autor maskote na�egdru�tva - Pepiæ. Gledam i divim se svim tim zna-nim i manje znanim ljudima povezanim u zajed-ni�tvo s ljubavlju prema dru�tvu i planinarenju.

Iz polusna me trgne dodir ruke i izgovorenerijeèi nekog planinara: - Pazi, klizavo je! Umalosi pao! - Pogledam ispred sebe u kamen za kojisam zapeo, a zatim di�em pogled u visinu. VrhKamenjaka je nadohvat ruke. Obrisi vrhova Ka-menjaka èine sa crtom prema moru veliko slovo»K«.

Vrh Kamenjaka, obasjan suncem doèekujenas u svoj svojoj ljepoti i velièini. Ne zna seodakle je ljep�i, s morske ili gorske strane. Stojipred nama kao pravi domaæin. Doèekuje i ispraæaone koji �ure na more iz unutra�njosti ili one koji

se s mora vraæaju kuæama. Sve on èuje i vidi, avidio je i èuo mnogo, i dobra i zla. I tako za-poèinje svoju prièu kao pravi domaæin: »Danasvas neæu zamarati davnom pro�lo�æu. Nije za tovrijeme, mo�da drugom prigodom. Danas je na�roðendan! Slavim i ja taj dan, iako sam davno,davno roðen. Pamtim va�e prve dane. Pamtim isve va�e èlanove. Velik je broj onih koji su pro�likroz va�e dru�tvo. Bilo ih je raznih uzrasta i nao-brazbe. Bilo je radnika, domaæica, ðaka, stude-nata, svih vrsta intelektualaca. Svatko od njih jeimao svoje snove, ali sve ih je povezivala zajed-nièka ljubav prema prirodi, planinarenju i dru-�tvu. Svaka je generacija dala obol dru�tvu. S en-tuzijazmom su gradili i odr�avali planinarskeputove, skloni�ta, domove. Trebalo bi doistamnogo vremena i prostora da bi se zabilje�iosvaki djeliæ te pro�losti.«

Rastajemo se od Kamenjaka. Silazimo niznjegovo poprsje i odmahujemo mu. A on sjetan,gord i uspravan, otpozdravlja nam i kao da ka�esam sebi: »Nisam toliko tu�an! Doæi æete vi menii iduæe godine. Do tada æu èuvati va�u pro�lost ijamèiti vam svijetlu buduænost!«

Odlazimo u sasvim drugu sredinu, premajezeru Bajeru. Fu�ine nas doèekuju okovane le-dom i snijegom. Prema programu penjemo se naPreradoviæev vrh. Klizavo je, ali ne smeta. DoFu�ina dolazimo zaobilaznom zaleðenom stazomoko jezera. Slijedi prigodan govor, potom veèera,rezanje roðendanske torte i na kraju zabava. Biloje lijepo i veselo, �to i treba biti za ovakveprigode!

Kamenjakovci pod Kamenjakom foto: Ljiljana Æuka

Slavljenièka torta foto: Ljiljana Æuka

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 80

3, 2003 81

Èudno i bombastièno pitanje, zar ne? Èitamoli neki »�uti« tisak ili na� »Hrvatski planinar«?No, koliko god zastra�ujuæe ili smje�no zvuèalo,to mi se pitanje nameæe kao najprikladniji naslovza ovaj èlanak o na�im èlanskim markicama po-taknut pona�anjem jednog planinarskog dru�tvaudru�enog u na� Savez.

Jedna od kljuènih zadaæa tajnika HPS, pro-pisana i samim Statutom, je stalna briga o priho-dima i rashodima Saveza. Osim �to je financijskinalogodavatelj, on je izravno odgovoran za izvr-�enje financijskog plana koji donosi Glavni od-bor. Isto tako, odluke Glavnog odbora o financij-skim pitanjima opet ovise o toènosti i preciznostitajnikovih izvje�æa i informacija. Tajnik moraznati sve o dinamici i kolièini izvr�enih narud�bièlanskih markica, koliko je meðu njima onih zamlade� i umirovljenike, a koliko ostalih, kakoteku uplate i slièno. Sve su to elementi za pro-cjenu konaènog broja registriranih planinara utekuæoj godini, a time i za oèekivan prihod premakojem se planira za �to, kada i koliko novcapotro�iti.

Dobro je ponoviti osnovne èinjenice o plani-narskoj èlanarini koje trebaju znati ne samo pred-sjednici i tajnici planinarskih dru�tava, veæ i svièlanovi planinarske organizacije. Cijena èlanari-ne sastoji se od iznosa koji ostaje matiènom dru-�tvu (u pravilu veæi dio) i dijela koji se podmirujeHPS-u za isporuèenu markicu (seniori 30 kn,mlade� i umirovljenici 15 kn). Obièno je taj dioèlanarine novèani izraz pripadnosti èlanova svo-joj krovnoj udruzi èijim se prikupljanjem omo-guæuje njezino djelovanje. Tako je u veæini udru-ga, ali ne i u Hrvatskom planinarskom savezu.

Osim �to èlanska iskaznica s va�eæom marki-com svakom planinaru omoguæuje noæenje u pla-ninarskim domovima u Hrvatskoj i Sloveniji poznatno sni�enoj cijeni, jo� davnih dana je odlu-èeno da prihod od markica HPS ne smije tro�itiza svoje redovno funkcioniranje, za sve vrste ma-

terijalnih tro�kova, usluga, odr�avanja, rad svojihtijela, plaæe zaposlenika i slièno, veæ da sav pri-kupljeni novac moraju kvalitetno i namjenskipotro�iti za sadr�aje kojima se ta èlanarina u cije-losti vraæa onima koji su je uplatili. Konkretno,od èlanarina se plaæa generalna polica u »Croatiaosiguranju« kojom je svaki registrirani hrvatskiplaninar na svim izletima osiguran za sluèajeveinvalidnosti ili smrti. Nadalje, prihodom od èla-narine financira se djelatnost 15 struènih komisijau èijim akcijama i programima sudjeluje velikbroj na�ih udruga i èlanova. Ta ulaganja predu-vjet su za kvalitetno ostvarenje mnogobrojnih ak-cija bez kojih ne bismo mogli ni zamisliti �ivotna�e planinarske udruge: od oznaèavanja putova,za�tite prirode i izdavaèke djelatnosti do orijenta-cije, gorske slu�be spa�avanja, alpinizma, vodiè-ke djelatnosti, speleologije, �kolovanja itd.

No, to nije sve. Uz navedeno, novcem od èla-narina obnavljaju se planinarski domovi, kuæe iskloni�ta u na�im planinama. Pro�le je godineèlanicama HPS-a za planinarske objekte dozna-èeno oko 195.000 kuna, èak dvostruko vi�e odsredstava koja su za tu namjenu bila predviðenaod prodanih èlanskih markica.

Kako planinarska dru�tva naruèuju i plaæajuèlanske markice i iskaznice? Sva dru�tva vrlo do-bro znaju kako im se tijekom godine kreæe brojèlanstva i prema tim svojim procjenama prekoUreda HPS naruèuju onoliko markica i iskaznicakoliko im je potrebno. Nema pri tome nikakvihogranièenja, pa makar naruèili po jednu markicusvaka tri mjeseca. Ono �to dru�tva podignu tije-kom tromjeseèja, tako im se obraèuna i to plaæajutek na kraju tog razdoblja. Ako u èetvrtom tro-mjeseèju imaju raèun(e) Saveza koje jo� nisuplatili, a istovremeno imaju i neprodanih markica,zadu�ene markice trebaju vratiti do 15. prosincai za tu vrijednost kod plaæanja umanjiti iznos zad-njeg raèuna koji moraju najkasnije platiti do 31.prosinca. Ako su veæ platili sve podignute mar-

MO�E LI SE ÈLANSKIM MARKICAMA

IZAZVATI BANKROT HPS-a?DARKO BERLJAK, tajnik HPS, Zagreb

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 81

3, 200382

kice, a ostalo im je ne�to neprodanih, mogu ihvratiti do 15. sijeènja iduæe godine, a HPS æe imposlati odobrenje s kojim æe umanjiti iznosprvom sljedeæem raèunu za èlanski materijal.Vrlo jednostavno i shvatljivo.

Prema dugogodi�njem iskustvu, 50% markicase izda u prvom tromjeseèju, 25% u drugom, 20%u treæem, a 5% u èetvrtom. Krajem veljaèe Glav-ni odbor HPS na temelju tog podatka i stvarnogbroja veæ izdanih markica odreðuje u proraèunuSaveza oèekivani prihod od èlanarina i premanjima planira rashode za prije opisane namjene.

Naravno da zaposlenici i du�nosnici HPS-anisu zavr�ili teèaj kod Nostrodamusa te bi u slu-èaju neoèekivanih nesrazmjera i pada prihoda izèlanarina na kraju nekog tromjeseèja, tijela HPS-au sljedeæim razdobljima to uskladila s tro�kovimastruènih komisija, financiranjem obnove plani-narskih domova ili reklamirala vrijednost kvartal-ne rate za osiguranje èlanova.

No, objasnimo primjer koji je potaknuo Iz-vr�ni odbor HPS-a na odluku da se za na� èaso-pis napi�e osvrt koji upravo èitate. U HPS-u jeudru�eno oko 180 planinarskih dru�tva meðu ko-jima i Ekolo�ko planinarsko dru�tvo (EPD) iz Za-greba. Poèetkom 2002. (7. veljaèe) to je dru�tvonaruèilo 90 markica (60 seniorskih i 30 za mlade�i umirovljenike) i za to primilo raèun s rokomplaæanja do 31. o�ujka 2002. Ni�ta nije plaæenodo tog datuma, ni iza njega, pa su im, kao i svimostalim du�nicima, poslane opomene (prva 19.lipnja, a druga 14. studenoga 2002.). I dok suostali du�nici HPS-a svoje obveze rje�ili nakontih opomena, od EPD-a nisu stizali nikakvi odgo-vori, a ni uplate. Na kraju godine (30. prosinca) todru�tvo bez rijeèi obja�njenja vraæa u Savez 79(sedamdeset i devet) markica, a preostalih 11 neplaæa. Po odluci Izvr�nog odbora HPS-a done-senoj 3. veljaèe 2003. da æe se EPD, ako nakonposljednje opomene ne podmiri raèun za prodanemarkice, brisati iz èlanstva HPS-a, to dru�tvo do-stavlja 11. veljaèe 2003. svoj dopis (navodno na-pisan 30. prosinca 2002., ali tek tada upuæenHPS-u - ustvari neva�an, jer u njemu se ni�ta neobja�njava) o vraæanju markica, te presliku 30.prosinca ovjerenog i u FINU predanog virmanaza uplatu 11 markica. Opet nepotreban dokument,jer predaja virmana u FINU ni�ta ne znaèi ako ne-

mate novca na �iro-raèunu, kao �to je to bio slu-èaj s Ekolo�kim planinarskim dru�tvom. Tek, 15.sijeènja 2003. negdje se prona�lo 330 kn za tih 11markica, naravno prekasno da bi se njihova uplatauredno knji�ila u zavr�nom raèunu HPS-a za2002. godinu. No, nije to bit problema, veæ onoznaèajnije i uistinu neponovljivo - naèin pona-�anja tog dru�tva sa èlanskim markicama.

Na opisani je naèin Ekolo�ko planinarskodru�tvo 326 dana dr�alo Hrvatski planinarskisavez u zabludi o broju svojih èlanova, jer je pre-uzelo, a nije platilo ni vratilo tih 90 markica. Go-tovo 11 mjeseci ostale èlanice HPS-a koje suuredno plaæale markice kreditirale su navodnih 90èlanova EPD-a u plaæanju njihovog udjela uratama police osiguranja, ali i u financiranju ak-cija struènih komisija i obnovi planinarskih do-mova. A kada je EPD konaèno vratilo 79 markicai platilo samo njih 11 (puno prekasno i nakon svihrokova), to nije bio - kao �to je uobièajno kodna�ih èlanica - povrat tek nekoliko markica ilinajvi�e 10% od broja preuzetih markica, veæ 8puta manje (800 %!).

Prirodno se nameæe pitanje �to bi se dogodiloda druga planinarska dru�tva sa èlanskim marki-cama postupaju po »EPD modelu« i da Glavniodbor koncem veljaèe donosi proraèun na temeljutakvih procjena? Iz Ureda HPS isporuèilo bi se,umjesto 10.000 koliko je uobièajeno u to dobagodine, èak 80.000 markica, do 30. prosinca bilibismo uvjereni da smo jedan od nabrojnijih plani-narskih saveza na svijetu sa 160.000 èlanova, uproraèunu bi bio planiran 8 puta veæi prihod(3.360.000 kuna!), a tom logikom i 8 puta veæirashod za odreðene namjene (npr. ugovorile bi sepovoljnije police osiguranja, a veæim iznosima bise financirale akcije komisija HPS i obnova pla-ninarskih objekta). Kako bismo zavr�ili takvu po-slovnu godinu? S financijskim nalogodavateljem(èitaj: tajnikom HPS) na odreðeno vrijeme smje-�tenim u ustanovi s metalnim re�etkama na pro-zorima, a HPS s totalnim bankrotom, jer u priho-du bi nedostajalo gotovo tri milijuna kuna!

Sreæom, Ured HPS i veæina du�nosnika u ti-jelima HPS zna realno procjeniti ukupni broj na-�ih èlanova. Glavni odbor HPS u 2002. godiniplanirao je prihod od èlanarina 420.000 kuna,otprilike toliko i prikupio, a èak i ne�to vi�e od

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 82

3, 2003 83

toga i potro�io za prije opisane namjene, te naslovove prièe treba shvatiti samo kao upozorenje iteorijsku moguænost, a ne i stvarnu opasnost zana� Savez.

No, primjer Ekolo�kog planinarskog dru�tvatrebalo je opisati ne samo zato �to jedinstven uHPS-u, veæ zato da uka�emo i naglasimo kolikoje za funkcioniranje cjelokupne planinarske orga-nizacije potrebna i nu�na pravovremena, istinita

i po�tena komunikacija izmeðu èlanica i UredaHPS-a. Kada neko planinarsko dru�tvo izuzetnoneozbiljno planira broj svojih èlanova, pretjerujesa svojim narud�bama, ne reagira na dopise HPS-a,ne plaæa i ne vraæa na vrijeme zadu�ene markice,osim �to prvenstveno �teti svojemu ugledu, onozakida i ote�ava rad svoje krovne udruge, a timeposredno i ostalih 180 èlanica HPS-a koje se takone pona�aju.

HRVATSKA PLANINARSKA OBILAZNICAPopis obilaznika, 5. dio (veljaèa 2003.)

pripremio: BERNARD MARGITIÆ, Zagreb

BRONÈANA ZNAÈKA119. Alojz Kranjec »Gradina«, Konj�èina120. Marija Kranjec »Gradina«, Konj�èina121. Andrijana Ilièiæ »�eljeznièar«, Zagreb122. Zlatko Pap »Dugi vrh«, Vara�din123. �eljka Lisak »Sunovrat«, Ðurðenovac124. Antun Kasapoviæ »Sunovrat«, Ðurðenovac125. Bo�idar Vojvoda »Bilogora«, Bjelovar126. Spomenko Cvitanoviæ »Mosor«, Split127. Dunja �ikiæ »Japetiæ«, Samobor128. Vedran Holubek »Japetiæ«, Samobor129. Vesna Èaplar »Zagreb-Matica«, Zagreb130. Pero Ti�ljar »MIV«, Vara�din131. Veljko Vlahoviæ »�eljeznièar«, Zagreb132. Tomo Dolovski »Dugi vrh«, Vara�din133. Tomislav Muhiæ »Zanatlija«, Zagreb134. Josipa Belina »Zagreb-Matica«, Zagreb135. Jasenka Belaj »Dugi vrh«, Vara�din136. Stjepan Belaj »Dugi vrh«, Vara�din137. Dragan Lisica »Mosor«, Split138. �eljko Mraku�iæ »Jastrebarsko«, Jastrebarsko139. Nina Mraku�iæ »Jastrebarsko«, Jastrebarsko140. Ena Mraku�iæ »Jastrebarsko«, Jastrebarsko141. Mirjana Kanjuh »Ericsson Tesla«, Zagreb142. Branka Oèiæ »Susedgrad«, Zagreb143. Mijo �o� »Dilj gora«, Slavonski Brod144. Milica Mi�kulin »MIV«, Vara�din145. Jadranka Èoklica »MIV«, Vara�din146. Nikola Holubek »Japetiæ«, Samobor147. Silvana Holubek »Japetiæ«, Samobor148. Mladen Pavkoviæ »Psunj«, Pakrac149. Lovro Vido�a -150. Andrija Pinju�iæ »Japetiæ«, Samobor151. Branka Pinju�iæ »Japetiæ«, Samobor

152. Nada Canjuga »MIV«, Vara�din153. Vlado Antonoviæ »Dugi vrh«, Vara�din154. Tonkica Kekez »Kozjak«, Ka�tel Suæurac155. Ivo Re�etiæ »�eljeznièar«, Zagreb156. Predrag Radiæ »Velebit«, Zagreb157. Sandra Antoliæ »Velebit«, Zagreb158. Dominik Horvat »�eljeznièar«, Zagreb159. Vladimir Rojniæ »Glas Istre«, Pula160. Ana Èop-Miholek »Velebit«, Zagreb161. Miljenko Miholek »Velebit«, Zagreb162. Jolanda Matica »Ericsson Tesla«, Zagreb163. Dean Jurèiæ »Lisina«, Matulji164. Kristina Jurèiæ »Lisina«, Matulji165. Mirka Jak�iæ POK »Sljeme«, Zagreb

SREBRNA ZNAÈKA36. Donat Ga�ljeviæ »Susedgrad«, Zagreb37. Zdenko Juriniæ »Ericsson Tesla«, Zagreb38. Viktor Ti�ler PK Hrv. lijeè. zbora, Zagreb39. Nikola Jeliniæ PK »Split«, Split40. Dragutin Bogojeviæ »MIV«, Vara�din41. Ivica Èanadi »�eljeznièar«, Zagreb

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 83

3, 200384

42. Milivoj Rihtariæ »Dugi vrh«, Vara�din43. Monika Vorih »Dugi vrh«, Vara�din44. Tomo Dolovski »Dugi vrh«, Vara�din45. Tomislav Muhiæ »Zanatlija«, Zagreb46. Josipa Belina »Zagreb-Matica«, Zagreb47. Alojz Kranjec »Gradina«, Konj�èina48. Marija Kranjec »Gradina«, Konj�èina49. Nenad Hoiæ »Javor«, Zlatar Bistrica50. Stjepan Han�ek »Belecgrad«, Belec51. Nediljka Tadiæ »�eljeznièar«, Zagreb52. Ðurðica Kocijan-Sever »Dugi vrh«, Vara�din53. Stjepan Horvat »Dugi vrh«, Vara�din54. Damir Mahoviæ »Zagreb-Matica«, Zagreb55. Branka Oèiæ »Susedgrad«, Zagreb56. Zlatko Gorec »Dilj gora«, Slavonski Brod57. Mijo �o� »Dilj gora«, Slavonski Brod58. Sanja Brnadiæ »Dubovac«, Karlovac59. Marinko Brnadiæ »Dubovac«, Karlovac60. Berislav Banek PK Hrv. lijeè. zbora, Zagreb61. Nata�a Vidoviæ »Bilogora«, Bjelovar62. �eljko Horvatiæ »Dugi vrh«, Vara�din63. Dragan Piriæ »Kozjak«, Ka�tel Suæurac64. Ivo Re�etiæ »�eljeznièar«, Zagreb65. Daliborka Pavlin »Stanko Kempny«, Zagreb66. Domagoj Pavlin »Stanko Kempny«, Zagreb67 �eljko Mraku�iæ »Jastrebarsko«, Jastrebarsko68 Nina Mraku�iæ »Jastrebarsko«, Jastrebarsko69 Ena Mraku�iæ »Jastrebarsko«, Jastrebarsko70 Krunoslav Lonèariæ »Uèka«, Rijeka71 Boris Petriæ »Torpedo«, Rijeka72 Ludmila Petriæ »Torpedo«, Rijeka73 Jolanda Matica »Ericsson Tesla«, Zagreb

ZLATNA ZNAÈKA25. Donat Ga�ljeviæ »Susedgrad«, Zagreb26. Milivoj Rihtariæ »Dugi vrh«, Vara�din27. Monika Vorih »Dugi vrh«, Vara�din28. Tomislav Muhiæ »Zanatlija«, Zagreb29. Josipa Belina »Zagreb-Matica«, Zagreb30. Darko Domotorffy »Japetiæ«, Samobor31. Branka Oèiæ »Susedgrad«, Zagreb32. Zlatko Gorec »Dilj gora«, Slavonski Brod33. Mijo �o� »Dilj gora«, Slavonski Brod34. Moric Vahtariæ »Vinica«, Duga Resa35. Dragutin Bogojeviæ »MIV«, Vara�din36. �eljko Ivan Horvatiæ »Dugi vrh«, Vara�din37. Miljenko Haberle »Ericsson Tesla«, Zagreb38. Stjepan Rade »Dubovac«, Karlovac39. Jolanda Matica »Ericsson Tesla«, Zagreb

POSEBNO PRIZNANJE (100 KT)16. Robert Smolec »�eljeznièar«, Zagreb17. Tomislav Muhiæ »Zanatlija«, Zagreb18. Josipa Belina »Zagreb-Matica«, Zagreb

19. Miroslav Popijaè »Sisak«, Sisak20. Zlatko Gorec »Dilj gora«, Slavonski Brod21. Ivan Materljan »�eljeznièar«, Zagreb22. Josip Majnariæ »Stanko Kempny«, Zagreb23. Biserka Horvat Nik�iæ »Stanko Kempny«, Zagreb24. Miljenko Haberle »Ericsson Tesla«, Zagreb25. Tomislav Pavlin »Stanko Kempny«, Zagreb26. Dra�en �tifter »Obruè«, Jelenje

VISOKO PRIZNANJE (125 KT)2. Gordan Papac »Risnjak«, Zagreb3. Zlatko Ivanèiæ »Japetiæ«, Samobor4. Branka Kireta »Japetiæ«, Samobor5. Ivica Kod�oman »Svilaja«, Sinj6. Branko Ulipi »�eljeznièar«, Zagreb7. Ronald Schreiner »INA Trgovina Bjelolasica«8. Vlado Laku� »�eljeznièar«, Zagreb9. Branko Tesla »�eljeznièar«, Zagreb

PRIZNANJE NAJMLAÐEMOBILAZNIKU:

Lovro Vido�a 3,5 godine

Najmlaði obilaznik na Velikom Zavi�anu

STATISTIKA PO DRU�TVIMADRU�TVO BROJ OBILAZNIKA1. »�eljeznièar«, Zagreb 362. »Japetiæ«, Samobor 163. »Zagreb-Matica«, Zagreb 124. »Dugi vrh«, Vara�din 105. »Ericsson Tesla«, Zagreb 6

(. . .)

Do sada su priznanja HPO stekli planinari iz ukupno48 planinarskih dru�tava.

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 84

3, 2003 85

Neki prilozi u HP proteklih mjeseci, a jo�vi�e neka zbivanja na dijelu Velebita kojemu samposvetio 30 godina istra�ivanja, primorala su meda ne�to napi�em.

Proteklo je veæ mnogo godina otkako je nik-nula, a zatim i djelomièno ostvarena zamisao ogrebenskom prolazu kroz Dabarske kukove. Tre-bao je to biti prvenstveno istinski estetski do�iv-ljaj �to ga taj dio Velebita pru�a zahvaljujuæi spe-cifiènim geomorfolo�kim obilje�jima. Prilika zapredstavljanje bila je na Dan planinara, kada susveèano otvoreni temelji nesuðenog planinarskogdoma na Ba�kim O�tarijama. Dok sam pa�ljivopratio reakcije obilaznika, poèelo je prvo otre�-njenje od poèetne euforije. A zatim se potvrði-valo kako su prolazile godine. Èinjenica da jepovezane kukove prolazilo u dvije-tri sezone teknekoliko ljudi, i to onih ko-jima crveno bijele oznake inisu potrebne, nagnale su mena ozbiljno razmi�ljanje o na-�em planinarskom maljanju.

Htjeli mi to priznati iline, maljanje po planinskomkamenu i drveæu svojevrsnoje nasilje nad planinom! Pitamse je li se itko zapitao otkudanama pravo da tretiramo pla-ninu kao svoje vlasni�tvo ipona�amo se u njoj kao nasvojem posjedu!? Priznajem,trebalo mi je mnogo godinaplaninarskog sta�a da u po-èetku nejasnu pobunu protivdominantne ideologije na�ega

organiziranog planinarstva - masovnih izleta i ne-kontroliranog maljanja - jasno uoblièim u svojedana�nje shvaæanje. Pomoglo mi je u tome ipromatranje zbivanja na stazama u Dabarskimkukovima. Uèestalo sam se prisjeæao jedne misliuglednog slovenskog planinara i umjetnika Da-nila Cedilnika kako samo malo ljudi siðe s uhoda-ne staze slijedeæi svoje èe�nje! Isto tako, iznovasam zakljuèivao kako su obièno uzaludna mojauvjeravanja da se du�a planine krije malo izvanuhodane staze kojom se �uri. Ideologija, najbla�ereèeno, netipièna za organizirano planinarstvo.

Oznake na kamenu u uvjetima ki�a, snjego-va, sunca i vjetrova ubrzano propadaju, a uèestaloobnavljanje velik je posao i ponovno prljanje po-sveæenog okoli�a. Mislim da u osnovi razmi�-ljanja svakoga tko u planini uzima kist i boju u

PO�TEDITE NAS, MOLIM...dr. NENAD VAÐIÆ, Zagreb

Na �krbini foto: Nenad Vaðiæ

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 85

3, 200386

ruku mora biti ozbiljna pro-cjena �tete i upitne koristi zarijetke pojedince koji æe sesamostalno uputiti. Za onepak koji su povremeno vo-ðeni onima koji znadu kudavode, doista nije potreban tajtrud, i napokon prljanje! Zatosmo prestali obnavljati ozna-ke koje smo postavljali vjeru-juæi kako æe to mnogima pru-�iti mnogo radosti. Vrijeme ienergiju koju smo tako u�ted-jeli potpuno smo usmjerili uèi�æenje staza od napadaloggranja, dokotrljanog kamenjai izraslog grmlja, �to nam jeinaèe u na�em »neobiènom«shvaæanju planinarenja bioredovit posao ma gdje se kretali!

Konaèno je odluèio do�ivljaj s vrha Grabara,kamo smo stigli s Alaginca. U visini okna naðe-mo nove oznake iz suprotnog smjera, znatno veæenego �to su bile na�e prethodne, a na samom vrhupola metra dugu, �iroku crvenu crtu! Tada samozbiljno po�alio �to sam se uopæe upustio u oz-naèavanje pristupa na taj kuk, ali i poèeo razmi�-ljati o tome kako sprijeèiti pojedince u izra�ava-nju svojih neobuzdanih poriva. Da smo kojomnesreæom uspostavili kakvu novu »transverzalu«,

sadr�aj ove prièe bio bi drugaèiji. Sreæom, pri-jatelj Kre�o, s kojim sam tra�io, meðu ostalim iprilaz na �uti kuk, premda zara�en virusom»transverzalizma«, po�tovao je moju �elju da neoptereæujemo ovaj izuzetno osjetljiv ambijentsakupljaèima �igova. Kompenzacija mu bija�eosmi�ljavanje primjerenih �igova za Medvjeði i�uti kuk te Grabar.

Evo ukratko konkretnih zapa�anja zbog kojihpi�em. Da poènem s Butinovaèom! Pogledajte,molim, fotografiju objavljenu u jednom od pret-hodnih brojeva HP (11-12, 2001., op. ur.). Ona-

ko unakaziti izuzetan ugoðajkoji se pru�a na vrhu Butino-vaèe mo�e samo netko komesu pitanja ekologije jakostrana. No, jo� me vi�e brinukriteriji uredni�tva koji takvufotografiju propu�taju u èa-sopis!

Zatim, ove godine na pr-voj kosi iz smjera O�tarija(Stupaèinova) prema Dabar-skoj kosi nove oznake zaVranji kuk? Opet obmana!Stara pastirska staza za MaliPapratnjak kroz Klanac sadaje omaljana. Jasno da je na-grðen ugoðaj u Papratnjaku,toj krasnoj cvjetani. U smjeruU Prpiæ dulibi foto: Nenad Vaðiæ

Vranji kuk i �krbina foto: Nenad Vaðiæ

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 86

3, 2003 87

Vranjeg kuka dolazi se mimo nekoliko lijepih de-talja na �krbinu, jedan od najljep�ih detalja nesamo u ovom dijelu Velebita. Ali ne na Vranjikuk, jer se na nj ide s druge strane kroz Meralovavrata!

Zatim Prpiæ duliba: velike stijene usred polja,odlomljene tko zna kada od kukova koji plijenepogled svojim okomicama. Toèno je da tu ima isunovrata, ali zar je to razlog da se lijepa povr�inajednog kamena uprlja natpisom »sunovratovdabar«. Tako je duliba postala dabar! Ima u tomkraju mnogo sunovrata, mjestimice i obilno, �tose, sreæom, ne zna. Meni je pak miliji onaj sna�nigrm bo�ura uza sam kamen, koji me upuæuje narazdoblje razvoja i cvatnje u bli�oj i daljoj okolici.

�uti kuk: u�as! Uz dobro vidljive stare ozna-ke, i nove, jedna na drugoj, kao u djeèjem vrtiæu.Forma viva na dabarskoj strani iskori�tena je kaocrtaèki poligon. Sreæa da sam sve to na vrijemesnimio. Usput, iz Javorove doline na Bla�evupaljevinu postoji mnogo jednostavnija varijantaod prvotne preko stjenovitih greda.

Kuk od peæica - na Maloj ko�anici nove oz-nake prema vrhu kuka. Ali za�to je potrebno iz-mi�ljati ime (Peæice)?

»Anin kuk« - Do nje, eta�a kuka Grabara èinislikovit niz stijena koji poèinje okomitom stije-nom nad vodom Kamenicom, sa slikovitom gla-vom na zapadnom kraju, pa se preko �kulje pro-te�e do Male plane, koja je veæ u podruèju Kukaod �piljiæ plane. Nekako u sredini je iznad �umelijepo modelirana stijena u obliku polukruga, skoje je prelijep vidik na rasko� Kuka od peæica i

Grabara. Zbog karakteristiènog oblika zvao samga kraljevski stolac. Od nekog vremena i ta je sti-jena uprljana bojom na tipièan naèin: prvo po sre-dini pi�e Anin kuk a iznad toga Vrh! Da èovjekpoludi! Mogu razumjeti da je kuk neke Anenadahnuo junaka, ali to se ostavlja za intimnosjeæanje a ne za pravljenje bedaka od planinarskeèeljadi!

Napokon, èemu trebaju slu�iti oznake (kras-no se crvene!) na sjevernom rubu �piljiæ plane poizlomljenom, stjenovitom i potencijalno opasnomgrebenu??

Na kraju, natpisi »Prpa« na svim krajevimaBa�kih O�tarija poèev od Takalica, neodoljivome podsjeæaju na jednu rugalicu iz mladih dana,dok smo �tapiæem u pijesku ili, u najgorem slu-èaju, kredom po zidu ostavljali svoja imena ilikratke poruke. S obzirom na tehnologiju bile suto bezazlene igre, jer je tragove bilo lako ukloniti,ali rugalica je u pravilu bila uspje�na. Ova na�atehnologija je mnogo opasnija; ne samo zato �toje tragove mnogo te�e ukloniti, nego i zato �todjelatnost sama poèiva na problematiènoj ide-ologiji!

U ovom kratkom osvrtu mogao sam samododirnuti problem. Na primjerima iz ovog malogali zakonski za�tiæenog dijela prirode htio samupozoriti na jednu nezgodnu kombinaciju djelo-vanja: nekontrolirano maljanje i obmanjivanjeplaninarske javnosti. Naslovnu reèenicu »po�te-dite nas, molim...« mogu onda dovr�iti ovako:Po�tedite nas, molim, od takve »ljubavi« i »bri-ge« prema Velebitu!

Butinovaèa foto: Nenad Vaðiæ

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 87

3, 200388

KUÆA POD ORJENOM VRAÆA SEDUBROVAÈKIM PLANINARIMA

Ratna zbivanja koja su zahvatila Hrvatsku prije 12godina, uvelike su utjecala i na planinarstvo. Mnogeplanine postale su nedostupne, stradale su mnoge pla-ninarske kuæe i brojni putovi, a i sama planinarskaorganizacija na�la se pred novim izazovima. Meðu os-talim, gotovo sva planinarska dru�tva koja upravljajuplaninarskim kuæama morala su se suoèiti s novimpitanjima uknji�be vlasni�tva.

O brojnim popratnim te�-koæama i nevoljama mogla bi senapisati enciklopedija od neko-liko stotina stranica, èija bi po-uka bila da je mnogo lak�e sagra-diti planinarsku kuæu, nego ri-je�iti sva pravna, katastarska,vlasnièka i druga pitanja vezanauz nju. Kada se jo� radi o plani-narskoj kuæi koja se osamosta-ljenjem Hrvatske na�la u drugojdr�avi, kao �to je to sluèaj s do-mom dubrovaèkih planinara naVrbanju pod Orjenom u CrnojGori, rje�avanje tih pitanja mo�ese nazvati pravom pravnom odi-sejom. No, pozitivan kraj oveodiseje veæ je na vidiku, a pomnogoèemu je zanimljiv.

Dom na Vrbanju bio je u vlasni�tvu HPD »Du-brovnik« od 1939. godine, kada je prestala s radom�andarmerijska karaula koja je prije bila smje�tena utoj solidno graðenoj dvokatnici. Dubrovaèki planinarisu tu zgradu otkupili vlastitim prilozima, zajedno sa4000 m2 okuænice (sve na visini od 1007 m), a kup-ljeno je takoðer i betonsko skloni�te na orjenskomsedlu na visini od 1550 m.

Neposredno prije Domovinskog rata zapoèeta jedogradnja i obnova doma na Vrbanju. Dogradnjom dr-varnice dom je dobio prostor za novu kuhinju i sani-tarije, a nabavljena je i sva potrebna oprema i graðevnimaterijal za daljnje radove. Meðutim, kada su u rujnu1991. godine tada�nji predsjednik Dru�tva Kre�imirIvani�eviæ i tajnik Zoran Braèiæ poku�ali uæi u dom,

JNA ih je grubo zaustavila i odvela u vojarnu u Tre-binju. Izvukli su se zahvaljujuæi trebinjskom planinaruBrani Radeti koji je za njih jamèio i pomogao im dase vrate u Dubrovnik, preko veæ postavljenih barikada.Veæ sutradan napisano je prosvjedno pismo Vojno po-morskoj oblasti u Herceg Novom, koje nikada nijeupuæeno jer je iduæeg dana poèeo napad na Dubrovnik.Koncem 1991. godine dom na Vrbanju bio je bez ika-kvih dokumenata uknji�en na PD »Subra« iz HercegNovoga.

U domu su se do konca listopada 2002. mijenjalivojska i rezervisti, pljaèkajuæi ga i pusto�eæi. Poèetkomstudenoga vojska je predala kljuè Opæini Herceg Novi,a predsjednik Opæine ga je obeæao, uz veliku medijskupratnju, odmah predati HPD »Dubrovnik«, ali se pre-domislio. Kljuè je najprije predan jednom stanovnikusela Vrbanja, da bi sredinom veljaèe ipak bio konaènouruèen dubrovaèkim planinarima.

Usporedno s tim, HPD »Dubrovnik« pokrenulo jeponovnu uknji�bu na temelju vlastovnice iz koje sevidi da je ono bilo jedini vlasnik doma od 1939. do1991. i oèitovanja PD »Subra« da to dru�tvo nije nika-da bilo vlasnik, a niti spori vlasni�tvo dubrovaèkomdru�tvu. Kako sami istièu, nai�li su na mnogo prijatelj-skih ruku i dobili pomoæ od raznih dobronamjernih

Dom na Vrbanju danas foito: Mirjana Karaman

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 88

3, 2003 89

planinara i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori, politièara, ministara turizmaobiju dr�ava, te Njemaèke vladine agencije. Povezali su se i s PD»Subra«, te uspostavili primjernu suradnju, posebno s predsjed-nikom Rastkom Barbiæem. Po rijeèima predsjednice HPD »Du-brovnik« Mirjane Karaman, planira se temeljita obnova i domomæe se ponovno moæi koristiti hrvatski planinari.

Alan Èaplar

NOVO SKLONI�TE NA TRTRUBio jednom jedan bronzin, a oko njega vesela klapa... Mogli

bismo i tako poèeti prièu o dragoj nam kuæici, planinarskom sklo-ni�tu »Zlatko Prgin« na Trtru iznad �ibenika. Popeli su se, naime,jednoga dana Mate i njegova klapa iz Protega na Trtar i na�li maluravninu u zavjetrini ispod samoga vrha Orlovaèe pa napravilitemelje. Da�èicu po da�èicu nosili su iz dana u dan i podigli prvukuæicu, ugradili kamin u stijeni, podigli ogradu za »teracu« jer uztakav pogled, ljudi moji, terace mora biti. Sve �ibenske otoke dr�i�kao perle na dlanu i ne mo�e� im se nikad dovoljno nadiviti.

Ubrzo nakon prve, a zahvaljujuæi donaciji Hrvatskog Teleko-ma, koju je HPS proslijedio HPD-u »Sveti Mihovil«, poèela je na�aklapa podizati i drugu kuæicu, samo desetak metara ispod. Sve sevi�e ljudi pridru�ivalo radovima, jer zaista u dobrom dru�tvu, uzpjesmu i smijeh, sve je neizrecivo lak�e. Kuæica je brzo sagraðena iureðena, donijeli smo sa sobom i krevete, stol, ma i tepihe, ljudimoji, i sad je sve tip-top. Ta kuæica je sad na�e planinarsko skloni�tei nosi ime pok. Zlatka Prgina, nekada�njeg èlana HPD »Sveti Mi-hovil«. Mislim da bi se i on ponosio njime.

Otvorili smo ga 1. veljaèe ove godine, jedne sunèane subotekad se tu skupilo mnogo ljudi, od kojih nitko nije dobio izrièitupozivnicu, ali svi oni koji su �eljeli i trebali doæi bili su s nama.Doðite nam i vi! Krenite iz Protega ili Rupiæa, dobro pratite mar-kacije i putokaze, popnite se do skloni�ta i gu�tajte, gu�tajte skupas nama. Sjest æemo na teracu, popiti �mul vina ili toplog èaja i skup-ljati perle na dlanu. Doviðenja planinari, èekamo vas na Trtru!

Mate Protega

Planinarsko skloni�te »Zlatko Prgin na Trtru (462 m)foto: Mate Protega

VIJESTI IZ KOMISIJEZA PLANINARSKEPUTOVE HPS

- Teèajevi za markaciste kojeprovodi Komisija za planinarske putoveHPS u iduæem razdoblju odr�avat æe seredom po hrvatskim regijama. Planinar-ska dru�tva koja �ele na teèaj poslatisvoje èlanove mogu ih odmah prijavitiispunjenim obrascem na adresu HPS-a(s naznakom »za Komisiju za plani-narske putove«). Zainteresirani polaz-nici (ako imaju uvjete), mogu teèaj po-haðati u bilo kojoj regiji: primjerice,planinar iz Zagreba mo�e teèaj pohaðatiu Slavoniji ili planinar iz Dalmacije uLici i slièno.

- Skupovi ureðivaèa planinarskihputova. Komisija za planinarske putoveula�e velik trud u izradu cjelovitog re-gistra markiranih putova u Hrvatskoj.Sastankom ureðivaèa velebitskih plani-narskih putova 1. veljaèe u Gospiæu do-raðen je i utvrðen popis velebitskih pla-ninarskih putova, a veæ prije su izraðenipopisi putova na Medvednici, Samobor-skom i �umberaèkom gorju te u Gor-skom kotaru. Preostaje jo� prikupljanje isreðivanje podataka o putovima u Hr-vatskom zagorju i Meðimurju, Slavonijite Dalmaciji.

Moramo spomenuti da je izradaregistra planinarskih putova, na�alost,uvelike ote�ana zbog nespremnosti broj-nih dru�tava na suradnju. I ovim putemmolimo dru�tva da redovito �alju svojaizvje�æa o planinarskim putovima kojemarkiraju i odr�avaju. Slièno tako, poje-dina planinarska dru�tva nisu shvatilazamolbu da nas izvijeste o stanju svojihobilaznica i o promjenama na trasi, �toje osnovni preduvjet za registriranje pla-ninarskih obilaznica. Odgovore oèeku-jemo do konca o�ujka, kako bismo mo-gli zakljuèiti popis registriranih plani-narskih obilaznica i objaviti ga u »Hr-vatskom planinaru«.

Do konca 2002. godine registriranoje 38 planinarskih obilaznica.

Tomislav Pavlin

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 89

3, 200390

PLANINARSKA KUÆA»FRBE�ARI« U TR�ÆU

Istinski ljubitelji prirodeznadu kako nas ona mo�e izne-naditi i nadahnuti svojom ljepo-tom. A da mo�e biti i velièan-stvena, mogli ste se uvjeriti sre-dinom sijeènja ove godine kadase bjelina Gorskog kotara kupalau suncu i davala dodatni sjajovoj ljepoti. Kao kada bo�iænujelku okitite bogatstvom sjaja isvjetiljki.

Planinarska kuæa »Frbe�ari«PD »Kamenjak« stoji tako po-nosna u �ivopisnom mjestu Tr�-æu, koje je smje�teno izmeðuGerova i Èabra. Taj kraj pru�aprizor najljep�e planinske oaze utom dijelu Lijepe Na�e. Borav-kom u Tr�æu uvjerili smo se unamjere domaæina da ovaj krajstave u funkciju zimskog, ali iljetnog turizma. Spremni podi-jeliti ovaj prelijepi zimski ugoðajs Vama nudimo nekoliko fotografija koje æe Vas vjeru-jemo u to i uvjeriti.

Ne znate je li ovdje ljep�e ljeti, zimi, proljeæe ilijesen.

Jo� uvijek razmjerno malen broj ljudi posjeæujeovo podruèje u odnosu na ono �to pru�a. »Kamenja-kovci« su odluèili poku�ati jedinu planinarsku kuæuu tom kraju dotjerati za ove i buduæe nara�taje. Pro�lesmo godine od Komisije za gospodarstvo HPS-aputem natjeèaja dobili financijsku potporu za nabavkulima za pokrivanje kuæe kojega namjeravamo ove go-dine i postaviti. Upravo radimo na svim predradnjamaza preureðenje ove kuæe sa �eljom da ona postane pla-

ninarski dom. Naravno da nam se nameæe ono vjeènopitanje: A otkuda tolika sredstva? Èitam u prvom broju»Hrvatskog planinara« kako se i drugi planinarisnalaze i renoviraju svoje kuæe. Èesto puta mi pod rukudoðe neki stari broj èasopisa »Planinarski list« kojeg jeizdavalo na�e dru�tvo i ne mogu a da ne priznam kakosu na�i »starci« bili domi�ljati. Uvjerila sam se veæmnogo puta da je vrednija volja i snala�ljivost negolinovac. Nadam se da æemo i mi biti jako domi�ljati, ana�e planinarstvo dobiti jo� jedan planinarski dom.

Ove je zime u Tr�æu proradilo i skijali�te koje suuredile Hrvatske �ume. Posebno je zanimljiva staza zanordijsko skijanje, koja prolazi pokraj same planinar-ske kuæe. Za planinare su jo� zanimljivije planinarskestaze, a domaæi planinari rado æe vas povesti novim inemarkiranim putovima. I ne samo povesti, veæ i ugod-no se dru�iti sa Vama. Po prijedlozima Maria Fonia izPD »Rudnik«, evo nekoliko prijedloga za izlete:

1. Frbe�ari - Ciklona (automobilom), a potom prekoSmrekove drage do Jelenca (1442 m) i natrag doCiklone (otprilike 6 sati hoda). Ako ne �elite na-zad u Tr�æe, mo�ete od Jelenca nastaviti do Snje�-nika (3h). Buduæi da je to vrlo zanimljiva staza,koja povezuje èabarski kraj s rijeèkim zaleðem,moglo bi se razmisliti o ureðenju i markiranju.

2. Tr�æe - Rudnik - Sokolanske stijene te drugimputom kru�no natrag u Tr�æe (3 i pol sata hoda).Staza nije markirana.

Planinarska kuæa »Frbe�ari« foto: Asja Matetiæ

Brdo Rudnik foto: Mirjana Stojnoviæ

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 90

3, 2003 91

3. Tr�æe - Vrhovci - Èabar - izvor Èabranke - kanjonSu�ice - Tartinska draga - Parg - Resmani - Brinje-va Draga - Ravnice - Tr�æe (5 h).

4. Prezid - Vra�ji vrtec - Kozji vrh - Tartinska draga- �timci - Resmani - Brinjeva draga - Ravnice (5 h).

5. Tr�æe - Kraljev Vrh - Magu�ari - Donji Kupari -izvor Kupe - Kupari - Gerovski hrib - Gerovo (6 h).

6. Tr�æe - Kraljev Vrh - cestom za Zamost - izvorGerovèice - povratak u Zamost (5 h).

7. Tr�æe - Kraljev Vrh - Sveta Gora i natrag (4-5 h).

Ovim prijedlozima dodati se mogu i dvije lak�estaze u okolici u trajanju od dva sata hoda koje supogodne za planinare starije dobi ili djecu. Dakle,moguænosti je zaista mnogo, pa odaberite �to Vamodgovara.

Mirjana Stojnoviæ Crkva u Tr�æu foto: Asja Matetiæ

Dana 19. sijeènja umro je poznatistari velebita� �ime Balen, velebita� poroðenju i po srcu. Dovoljno je podsjetitise da je u na�em èasopisu objavio nizplaninarskih putopisa, koji su poslije u�liu njegovu knjigu Velebit se nadvio nadmore (Zagreb 1985). Ta knjiga odi�eljubavlju za Velebit, nostalgijom za rod-nim krajem i domoljubljem. Osim toga jenapisao roman Izgubljeni na Velebitu(1980), po kojem je u planinarskoj knji-�evnosti zabilje�en kao prvi romano-pisac. I treæa njegova knjiga, Jablanac,posveæena je njegovu zavièaju podnoVelebita.

Balen je poznat mnogim ljubiteljima Velebita posvojoj kuæi za odmor na Velikom Alanu (Za Kosicom),kamo smo njemu i njegovu susjedu, prijatelju, roðakui ratnom drugu, pokojnom Danijelu Vuku�iæu, uvijekrado svraæali i gdje su uvijek bili srdaèno primani svikoji su voljeli Velebit. Zanimljivo je da je ta njegova

»vikendica« nastala na temeljima plani-narske kuæe Hrvatskog planinarskogdru�tva izmeðu dva svjetska rata i kojuje Balen otkupio od Hrvatskog planinar-skog saveza.

Balen je imao vrlo buran �ivot. Ro-dio se 7. prosinca 1912. u Jablancu i upoèetku bio novinar. Studirao je na Tr-govaèkoj akademiji u Zagrebu, od 1932.je u tamnici zbog ljevièarskog djelovanja,za NDH odlazi u partizane, a kao vijeænikAVNOJ-a i ZAVNOH-a bio je osnivaèkomunistièke Jugoslavije. Zatim je èlanSabora, direktor TANJUG-a u Beogradu,

pa opet u tamnici jer se prigodom Hebrangove afereodupro Josipu Brozu (1948. je na Golom otoku).Poslije je napustio politiku, postao direktor nakladnogzavoda Znanje u Zagrebu, bavio se knji�evno�æu, pre-vodio s engleskog i napisao knjigu memoara. Posljed-nje mu je veselje bilo drugo izdanje knjige Velebit senadvio nad more.

prof. dr. �eljko Poljak

�IME BALEN (1912 - 2003)

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 91

3, 200392

BRODSKI PLANINARKrajem studenoga 2002. iza�ao je 13. broj »Brod-

skog planinara«, lista PD »Dilj gora« iz SlavonskogBroda. Zanimljiv èasopis (korice u boji, unutra�njostlista crno-bijela), koji na svoje èak 52 stranice A4 for-mata donosi niz raznovrsnih priloga o djelatnosti ma-tiènog dru�tva, od izleta do organiziranog dru�tvenograda. Tu su i biografije nekolicine brodskih planinara.

Posebno valja istaknuti da nekoliko stranica pratidjelatnost i drugih planinarskih dru�tava u Slavoniji.Dvije su stranice lista kratkim napisima i zanimljivimfotografijama posveæene i povijesti planinarstva nesamo u matiènom dru�tvu veæ i u cijelom SlavonskomBrodu.

Uz niz opisa dru�tvenih izleta, u èasopisu nalazi-mo i èlanke o prirodi, pona�anju u planini i �umamaitd. Istièemo da èasopis na gotovo svakoj stranicidonosi i poneku pjesmu svojih suradnika - planinara.Urednik ovoga vrlo �armantnog lista je Josip Èinkl.

Krunoslav Milas

GLASNIK KAMENARAHPD »Kamenar« iz �ibenika, dru�tvo koje je

2002. godine progla�eno najboljom planinarskomudrugom u Hrvatskoj, izdalo je krajem prosinca pro�le

godine 9. broj »Glasnika Kamenara« (urednica ZoraÈeko). List formata A4, izlazi na 16 stranica (kolornekorice).

Èasopis donosi impresivan kronolo�ki pregleddru�tvenih aktivnosti, izleta i akcija matiènog plani-narskog dru�tva tijekom 2002. godine. Najveæi dio èa-sopisa posveæen je akcijama i izletima dru�tva iopisima kako su ih do�ivjeli sami sudionici. A izletaje zaista bilo mnogo. Od Velebita i Dinare do Lonjskogpolja. Posebno su zanimljivi èlanci o izletima i djelat-nosti u �ibenskom kraju. Marljivi su �ibenèani otvo-rili i »Pouèni planinarsko - ekolo�ki put Ante Frua« iobilje�ili niz novih staza po �ibenskom kraju, od kojihsu one do starih, povijesno itekako znaèajnih, a namadanas slabo poznatih gradova, posebno atraktivne idrugim planinarima koji se spremaju posjetiti ovaj dioHrvatske.

Korice èasopisa s nizom kolornih fotografija po-sveæene su Meðunarodnoj godini planina.

Krunoslav Milas

LIÈKI PLANINARKrajem prosinca 2002. iza�ao je zimski, 4. broj

»Lièkog planinara«, èasopisa gospiækog HPD »Viso-èica«. Èasopis ureðuje poznata planinarska spisateljicai predsjednica »Visoèice« prof. Ana Lemiæ.

»Brodski planinar«, »Glasnik Kamenara« i »Lièki planinar«

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 92

3, 2003 93

Na 36 stranica (tisak u boji), list tematski pokrivaVelebit i njegove zanimljivosti, kao i planinarsku dje-latnost lièkih planinara, koja je, dakako, najveæimdijelom vezana uz Velebit.

Zanimljivi su èlanci o Velebitskim dragama, ge-olo�koj graði na�e najpoznatije planine, kao i napis ostarim gradovima na obroncima te planine. Osim Vele-bita, èasopis donosi i tekst o Plitvièkim jezerima.

Meðu èlancima o djelatnosti lièkih planinara, izle-tima i akcijama, svakako treba istaknuti da je zabilje-�eno i osnivanje prvog speleolo�kog dru�tva u Lici.

Sredi�nji je dio lista posveæen Meðunarodnomdanu za�tite �ivotinja (4. listopada) i Meðunarodnomdanu biolo�ke raznolikosti (29. prosinca) i popraæen ni-zom atraktivnih fotografija. Kao i prethodne brojeve,posebno lijepe fotografije krase vanjske i unutra�njestranice korica lista.

Krunoslav Milas

»KRATKI ZAPISI«MARKA ERCEGOVCA

Pro�le je godine u Beli�æu iza�la zanimljiva knjigaaforizama pod naslovom »Kratki zapisi«. Autor joj jebeli�æanski planinar Marko Ercegovac. U knjizi je pri-kupljeno nekoliko stotina njegovih najuspjelijih afo-rizama, a na zadnjih dvadesetak stranica stotinjak ih jeprevedeno na njemaèki. Treba spomenuti da se MarkoErcegovac »kovanjem« aforizama bavi veæ 30 godina,pa je ovih stotinjak stranica tek kratak pregled toga nje-govog hobija.

Iako se ne radi o planinarskoj knjizi, valja istak-nuti da korice krasi izvrstan snimak jugozapadne sti-jene Dinare Tomislava Markoviæa. U tome je takoðerodreðena simbolika: autor se rodio i proveo djetinjstvou Kijevu, a na Dinaru se uspeo tek kao umirovljenik.

Alan Èaplar

GLASILO UIAA PRESTAJE IZLAZITIU prvom ovogodi�njem broju glasila UIAA

»World - Mountaineering+Climbing«, javljaju èitate-ljima da je to vjerojatno zadnji broj èasopisa. Tajugledni i zanimljivi èasopis prestaje izlaziti, navodno,zbog nedostatka financija. Zapravo æe izlaziti i dalje,ali samo u elektronièkom obliku, na web-stranici(www.uiaa.ch), na kojoj èitatelji i dalje mogu doznati�to se dogaða u svijetu. Adresa èasopisa je http://jour-nal.uiaa.ch. Za razliku od bogate UIAA, èiji je èlan iHPS (godi�nja èlanarina je oko 2000 �vicarskih fra-naka), siroma�ni HPS ustraje i dalje: od prvog broja»Hrvatskog planinara« pro�lo je 103 (!) godine, a èa-sopis je iz godine u godinu sve bolji, unatoè èinjenicida su tro�kovi po�tarine postali astronomski visoki (od-nesu treæinu izdavaèkog proraèuna).

prof. dr. �eljko Poljak

PRIPREMA SE KNJIGA»HRVATSKO PLANINARSTVO«

Iduæe godine, u povodu 130. obljetnice orga-niziranog hrvatskog planinarstva, HPS æe izdatiknjigu pod naslovom »Hrvatsko planinarstvo«, za-pravo malu enciklopediju na�eg planinarstva. Tomæe knjigom biti svestrano predstavljen razvitak na�eplaninarske organizacije i njezina postignuæa.

U knjizi æe gotovo stotinu stranica biti posve-æeno osobama koje su svojim djelovanjem i dopri-nosom trajno zadu�ile na�u planinarsku organizaciju.Radnu verziju biografskog leksikona svi zainteresi-rani mogu vidjeti u Uredu HPS-a ili dobiti na uvidod autora knjige �eljka Poljaka (Vla�ka 12, Zagreb,e-mail: zeljko.poljak@zg.hinet.hr). Do sada je pri-kupljeno i obraðeno vi�e od 700 �ivotopisa. Svi koji�ele pomoæi u pripremi knjige, pozvani su da dopunepodatke koji mo�da nedostaju, kao i da dostave slikei biografske podatke o istaknutim planinarima kojisu zaslu�ili da budu uvr�teni. Posebno istièemo da�ivotopisi trebaju biti sa�eti i pisani faktografski, teda iz njih mora biti oèito da je osoba svojim radomi djelovanjem (ne usponima na vrhove!) zadu�ila nesamo svoje dru�tvo, veæ i dala trajan i konkretan do-prinos cjelokupnom hrvatskom planinarstvu.

Kako bi knjiga bila �to bolja, a gre�aka �to manje,pozivamo sve zainteresirane na suradnju i pomoæ,kako u biografskom leksikonu, tako i u drugim po-glavljima (razitak planinarstva u pojedinim regija-ma, izgradnja domova, postignuæa u specijalistièkimdjelatnostima i sl.).

Alan Èaplar

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 93

broj94

Mr. Milivoj Rihtariæ nesumnjivo seubraja u red poznatih i zaslu�nih plani-nara. U svom radnom vijeku obavljao jemnogobrojne odgovorne du�nosti u dru-�tvenim djelatnostima, a njegov dopri-nos posebno je do�ao do izra�aja u raz-voju na�eg planinarstva, sporta, obrazo-vanja i kulture.

Roðen je 10. studenoga 1927. go-dine u Vara�dinu, u kojem od 1942. go-dine stalno i vi�evrsno planinarski dje-luje. Za svog radnog vijeka bio je na-stavnik kemije i biologije u GimnazijiKnin i Gimnaziji Senj, direktor i struènisuradnik Radnièkog sveuèili�ta Vara�-din, direktor Narodnog kazali�ta »Au-gust Cesarec«, savjetnik i pedagog �kol-skog centra za obrazovanje NGRM ka-drova, savjetnik u Zavodu za plan i raz-voj te predsjednik Komiteta za dru�tvenedjelatnosti Zajednice opæina Vara�din.

Uz sklonost glazbi, koju je pokazi-vao od malena, rano je zavolio i plani-narenje. Planinar je postao jo� kao mladigimnazijalac u 16. godini �ivota. Ljubavza to usadio mu je profesor Kre�imir Filiæ, osnivaè PD»Ravna gora«, koji je ujedno bio i pokretaè izgradnjeplaninarskog doma na Ravnoj gori. Koncem pro�le go-dine, Milivoj Rihtariæ obilje�io je 75. roðendan i 60.

godinu aktivnog bavljenja planinar-stvom. On sam tim povodom ka�e:Mogu reæi da se u svojim godinamadobro osjeæam, �to prije svega moguzahvaliti fizièkom radu i planinarenju.Moja pokojna majka èesto mi je govo-rila: »Sinek! �iv si dok dela�!«, i natoj jednostavnoj �ivotnoj filozofiji te-melji se èitav moj �ivot. Zaista sam vo-lio svaki posao koji sam dosad obav-ljao, bez obzira na to radilo se o inte-lektualnom ili fizièkom radu. Mislimda bi tako i danas trebalo odgajatimlade, pa bi bilo manje nesretnih,otuðenih i izgubljenih.

Predsjednik je, ili na drugim du�-nostima, u planinarskim dru�tvima uSenju, Novom Marofu, Vara�dinu, or-ganizator mnogih izleta; obilaznica,planinarskih �kola; graditelj plani-narskih domova na sjevernom Vele-bitu, Grebengradu, Ravnoj gori i Gra-brovici; organizator sletova, izlo�bi,predavanja uz vlastite dijapozitive teplaninarskih susreta. Sada je predsjed-nik Komisije za priznanja HPS.

Objavio je vi�e struènih i znanstvenih radova, ajavljao se i u »Hrvatskom planinaru«. Primio je dosadstotinjak raznih odlièja, plaketa, nagrada i drugih pri-znanja. Najdra�e su mu Dr�avna nagrada »Ivan Fili-poviæ« za doprinos u razvoju prosvjete i pedago�kemisli, te Plaketa Hrvatskog planinarskog saveza. Kon-cem 2002. godine, za svoj vi�edesetljetni planinarskirad primio je i nagradu Grada Vara�dina.

Iz bogatog i sadr�ajnog dosada�njeg �ivotnog muputa, mogla bi se napisati èitava knjiga o �elji za zna-njem, upornosti, predanosti poslu, sklonosti premaglazbi, ljubavi prema èovjeku i prirodi, koja bi bila ko-ristan priruènik za mlade. Najprije i najvi�e o tomekako treba �ivjeti te doprinositi svome zavièaju i do-movini.

Alan Èaplar

MR. MILIVOJ RIHTARI�EZDESET GODINA DRU�ENJA S PLANINAMA

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 94

3, 2003 95

ODR�ANA SKUP�TINAPLANINARSKOG KLUBA »SPLIT«

U prepunom sveèanom salonu �portskog centraGripe, u èetvrtak 23. sijeènja 2003. odr�ana je redovitaizborna skup�tina Planinarskog kluba Split. Skup�tinaje izabrala nov Upravni odbor; za predsjednika je iza-bran Mladen Japirko, za dopredsjednika Bo�idar Suèiæ,a za tajnicu Gordana Burica.

Ove 2003. godine Klub obilje�ava 70. obljetnicudjelovanja. U okviru te obljetnice, Klub je prihvatio or-ganizaciju Dana dalmatinskih planinara koji æe se odr-�ati 10. i 11. svibnja 2003. u zaselku �kopljancimablizu prijevoja Malaèke na Kozjaku. Tijekom godineodr�at æe se vi�e planinarskih �kola, radit æe se nadovr�enju i obogaæivanju Pouèno-ekolo�ko-rekreacij-ske staze Malaèka, a za ljeto se priprema uspon naMont Blanc.

Sve to, a i mnogi zanimljivi izleti, obuhvaæeni suklupskim programom, koji je podijeljen èlanovima iprijateljima PK »Split«, a mo�e se skinuti i s na�ih webstranica: pubwww.st.carnet.hr/planinar/.

Skup�tini se odazvalo i mnogo gostiju iz drugihplaninarskih dru�tava, koji su pohvalili na� dosada�njii za�eljeli nam uspje�an daljnji rad.

Gordana Burica

DOÐITE NAMOSORSKI MARATON!

U subotu 26. travnja 2003. HPD »Ante Bedalov«poziva zainteresirane planinare na planinarski mara-ton po Mosoru. Start je od 6 do 7 sati kod gostionice»Uskok« u Grlu Klis. Na markiranom putu je 5 kon-trolnih toèaka: Grlo Klis, vrhovi Ljubljan (1262 m),Veliki Kabal (1339 m) i Sv. Jure (1319 m) te kip MileGosajliæa kod Gata, a cilj je kod tvornice »Galeb« uOmi�u, gdje æe planinare doèekati èlanovi HPD »Im-ber-Mosor«.

Na maratonu mogu sudjelovati samo zdrave osobeu dobroj tjelesnoj kondiciji, jer je put vrlo zahtjevan.No, ako netko putem posustane, mo�e odustati i nekimod dobro oznaèenih putova spustiti se s planine do naj-bli�e autobusne postaje ili planinarskog doma »Umber-

to Girometta«. Treba posebno naglasiti da maratonnema natjecateljski karakter! U sluèaju nevremena,maraton æe se odr�ati dan poslije, u nedjelju. Prijavitise treba do 15. travnja 2003.

Planinarski maraton po vrhovima Mosora veæ nizgodina organizira HPD »Ante Bedalov« iz Ka�telKambelovca kao neku vrstu nastavka pohoda putom»Kolijevka hrvatske dr�avnosti Bijaæi-Klis« koji seodr�ava poèetkom o�ujka. Na Mosoru i pod njimetakoðer je niz povijesnih lokaliteta, slièno kao i naKozjaku. Poljica su vezana Mislavovim ugovorom sVenecijom 839. godine, a i Poljièkim statutom iz go-dine 1440. Poljièki statut napisan je u crkvi sv. Kle-menta u Sitnu Gornjem, a u maloj crkvici sv. Jure nabrdu Gradcu obavljala se slu�ba Bo�ja prije izbora ve-likog kneza u podno�ju brda u Gatima. Ni�e premaOmi�u nalazi se Me�troviæev spomenik legendarnojpoljièkoj junakinji Mili Gojsaliæ, koja je �rtvovala�ivot da spasi rodni kraj od turskih osvajaèa 1530. go-dine. Kod Omi�a, u Priku, na poljièkoj strani Cetininogu�æa, nalazi se starohrvatska crkva sv. Petra iz 10. sto-ljeæa, a prvi put se spominje u jednoj ispravi kraljaSlavca godine 1074., pa zatim u doba kralja Zvonimira1080. godine. To nije sve, no spomenimo ovdje jo�samo da se na jednom od najljep�ih vrhova Mosora (amo�da i u Hrvatskoj), Koziku, nalazi prastara kapelica.Kapelica bi se s malo truda moglo obnoviti i osiguratiod groma, �to bi spasilo mnoge planinare od nevreme-na, a Poljièani bi mogli opet hodoèastiti svetom Juri.

Josip Pej�a

PODRU�NICA GOSPIÆKIHPLANINARA U ZAGREBU

Planinarsko dru�tvo »�eljeznièar« iz Gospiæa os-novalo je poèetkom godine svoju podru�nicu u Za-grebu, koja veæ mjesec dana nakon osnivanja broji 50èlanova. To su prete�ito mladi planinari iz Gospiæa kojinastavljaju �kolovanje u hrvatskoj metropoli, kao iLièani koji su oti�li trbuhom za kruhom iz rodnog imkraja.

Za prvog predsjednika zagrebaèke podru�nice iza-bran je Drago Asiæ, roðeni Gospiæanin, a za tajnikadugogodi�nji èlan dru�tva Ivica Zoriæ. Èlanovi dru�tvasastajat æe se dvaput mjeseèno u prostorijama HKUD

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 95

3, 200396

Dr. Ante Starèeviæ, zavièajnog kluba Lièana u Mes-nièkoj ulici u Zagrebu. Zagrebaèki lièki planinari æese uz izvr�enje svog plana izleta pridru�ivati i izletimakoje organizira matièno dru�tvo, a sudjelovat æe i ude�uranju u Kuginoj kuæi.

Tomislav Èaniæ

JO� O RE�PETARNICIU HP br. 11-12, 2002. objavljen

je na stranici 332 èlanak pod naslo-vom »Re�petarnica kraj Slavetiæa« ukojem nedostaju ova dva odlomkabez kojih je nastavak teksta te�erazumljiv: Tivoèajci, �itelji obli�njegsela Tihoèaja, govore da je ime brduRe�petarnica, a da su Glavice naziv»po domaæi«. Rijeè re�petarnica,vele oni dalje, nastala je od izraza re-spektirati, a to znaèi da vrh zaslu�ujepo�tovanje zbog �irokog vidokruga.Mo�da bi korijen rijeèi re�petarnicamogli tra�iti i u izrazu re�peter, jer senekad, naime, u Jastrebarskom prig-orju za durbin upotrebljavao izrazre�peter.

Redoviti èlan HPD-a, vidljivo jeto iz popisa èlanova iz 1906. godine,

veæ spomenuti barun dr. Geza Rauch, vlasnik slave-tiækog vlastelinstva, poklonio je HPD-u 1907. godinena »Or�iæevoj Glavici«, na èestici Ravnice, nedalekood vrha Re�petarnice, jedan ral zemlji�ta za izgradnjuplaninarskog doma. Obeæao je i besplatno drvo zagradnju piramide. (Dalje je nastavak èlanka: JaroslavBabiæ u...)

Vladimir Jagariæ

SUDJELUJTE U NATJEÈAJUNP »SJEVERNI VELEBIT«

Nacionalni park »Sjeverni Velebit« objavio je usijeènju ove godine natjeèaj za idejno grafièko rje�enjesustava oznaèavanja u nacionanom parku. Svatko tko�eli mo�e do 25. o�ujka 2003. uputiti prijedlog gra-fièkog rje�enja na adresu: JU Nacionalni park SjeverniVelebit - ispostava Senj, Obala kralja Zvonimira 6,53270 Senj. Natjeèaj je anoniman, a autor najboljegrje�enja bit æe nagraðen s 5000 kuna.

Detaljnije upute se mogu dobiri u ispostavi Javneustanove u Senju, na tel.: 053/851-227, 053/884-551;098/92-94-029 ili e-mail: npsv@gs.hinet.hr.

Svjetlana Lupret-Obradoviæ

PRODAJEM...Prodajem 6 kutija za dijapozitive velièine: 26 x 17

(4 kutije) i 23 x 11 (2 kutije). Èetiri kutije su drvene, advije prozirne. Osim toga imam i okvire za dijapozi-tive, oko 100 komada. Zainteresirani se mogu javiti natel. 01/3760-074.

Vesna Ka�par

Sastanak zagrebaèke podruènice gospiækog PD »�eljeznièar«

HP 03-2003.qxd 25. 02. 03 Page 96

Pogled s Ravne gore prema Strahinj�èici, foto: Antun Kasapoviæ

DISTRIBUTER ZA HRVATSKU: »HIMALAYA SPORT« d.o.o.

Vrazova 8c, 42000 Vara�din, Tel./fax: 042/313-701

e-mail: himalaya-sport@email.hinet.hr