o le sulu samoa - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/uploads/sulu_2013/2018/ianuari_2018.pdf ·...

16
O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839 EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IANUARI 2018 email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws “Ou te le’i sau e Tatalaina le Tulafono” saunia e Aukuso Lee FS silasila itulau e 13 saunia e Dr. Latu Latai FS Faiaoga o le Tala Faasolopito o le Ekalesia - Malua Theological College O se tala i le galuega faa- misionare a Faifeau LMS ma o latou faletua i Papua Niu Kini (1883-1979) faaauau itulau e 2 To’atele Faifeau Samoa ma Aiga na Maliliu i le Galuega Faamisionare O Iesu e le o se Samoa poo se Palagi Faauuga Kolisi Faafaifeau i Malua O lona lua o aso o le masina ua mavae, Aso Toona’i, na faataunuuina ai le Faauuga o le tausaga 2017 a le Kolisi Faafaife’au i Malua. O i latou na faauuina ua i’u lo latou ta’i fa tausaga o a’o’oga i le Kolisi Faafaife’au i Malua mo silasila itulau e 6 Maota o le faifeau Samoa i Gabagaba i Papua Niu Kini, na fauina e le faifeau le Susuga Fuata’i Tuautu ma le faletua o Lusa a o galulue ai i lea atunuu i tausaga ua mavae. (Ata: Latu Latai FS Iulai 2013) O le Atua i le Vaai a le Teineitiiti (p, 7) “Miss Lizzy, I’m Waiting for God”

Upload: others

Post on 18-Oct-2019

40 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

O LE SULU SAMOA O LE NUSIPEPA FAA-LE-LOTU NA FAAVAEINA I LE T.A. 1839

EKALESIA FAAPOTOPOTOGA KERISIANO SAMOA

FAAVAEINA 1839 O LE SULU SAMOA IANUARI 2018email: [email protected] -Main Office: Ph. 24414, Ext 30 - website: www.cccs.org.ws

“Ou te le’i sau eTatalaina le Tulafono”

saunia eAukuso Lee FSsilasila itulau e 13

saunia eDr. Latu Latai FS

Faiaoga o le Tala Faasolopito o leEkalesia - Malua Theological

CollegeO se tala i le galuega faa-

misionare a Faifeau LMS ma olatou faletua i Papua Niu Kini

(1883-1979) faaauau itulau e 2

To’atele Faifeau Samoa ma Aiga naMaliliu i le Galuega Faamisionare

O Iesu e le o se Samoapoo se Palagi

Faauuga Kolisi Faafaifeau i Malua O lona lua o aso o le masina uamavae, Aso Toona’i, nafaataunuuina ai le Faauuga o letausaga 2017 a le Kolisi Faafaife’au

i Malua. O i latou na faauuina uai’u lo latou ta’i fa tausaga o a’o’ogai le Kolisi Faafaife’au i Malua mo silasila itulau e 6

Maota o le faifeau Samoa i Gabagaba i Papua Niu Kini, na fauina e lefaifeau le Susuga Fuata’i Tuautu ma le faletua o Lusa a o galulue ai i lea

atunuu i tausaga ua mavae. (Ata: Latu Latai FS Iulai 2013)

O le Atua i le Vaai a leTeineitiiti (p, 7)“Miss Lizzy,

I’m Waiting for God”

Page 2: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

2. O LE SULU SAMOA Ianuari 2018

faaauau mai le itulau muamuaFaatomuaga: I se lauga sa faia e le alii misionare oMisi Saipele (J.W. Sibree i le Fono Telei Malua i le tausaga e 1911, sa iafaitioina ai le galuega faamisionare afaifeau Samoa e faapea: O le mea ua sese ai ni F.S. aua latoute fia avatu tu faa-Samoa, mamanatu faa-Samoa, poo meafaapapalagi ia latou galuega, epeiseai o mea ia o vaega moni o leTala Lelei. Sa ou iloa nisi F.S. i leAtu Elise ma le Atu Kilipati, o tagatalelei lava ma le amiotonu, a ua leaiso latou aoga i le galuega, uasolomuli lava o latou nuu ona o lealava mea e tasi. Ua ou iloa foi uafaapea foi nisi e toatele i Niu Kini.Ua galo ia i latou o Iesu, e le o seSamoa poo se papalagi, o lanaEkalesia foi e le o se sauniga faa-Samoa, poo se mea a Papalagi. (*Sulu Samoa July 1911):103-106.) O lenei taumafaiga e aga’i i legaluega faa-misionare a faifeau Sa-moa ma o latou faletua i Papua NiuKini mai le tausaga e 1883 seia oo ile 1979. O Papua Niu Kini o leatunuu mulimuli lea na aga’i iai legaluega faamisionare a le EkalesiaLMS Samoa a o i lalo o le ta’ita’igaa misionare papa’e. (*2 Mulimuli ane sa faaauau peale galuega faamisionare a faifeauSamoa ma o latou faletua i nisi omotu o le Pasefika faapea foi isiatunuu o le lalolagi e iai Aferika maJamaica) O Papua Niu Kini o le atunuu pitotele lea i atunuu uma sa galulue aiSamoa, ma sa pito i toatele foi Sa-moa sa galulue ma maliliu ai. Olenei la taumafaiga e toe asia ai leagaluega taua aemaise o le sao a Sa-

moa i le faatalaleleiina o lea atunuu.E ui lava o lea galuega sa faitioina epei ona iloa i le lauga a Misi Saipele,a o ia faitioga e ono taotaomia ai lesao taua a Samoa i lea galuega safaatumulia i le tele o lu’itau mafaigata.

O se amataga faigata i PapuaNiu Kini

Sa amata le galuega faamisionarea Samoa i Papua Niu Kini ina uataunuu misionare muamua o Sumeoma lona faletua o Evelina, maTimoteo ma lona faletua o Siu i letausaga e 1883. O Samoa o tagatamulimuli ia na taunuu, talu mai uluaimisionare Pasefika mai atumotu oLaoiti (Loyalty Islands) sa ta’ita’iiae le misionare papalagi o SamuelMcFarlane i le tausaga e 1871.Peitai e ui ina mulimuli ona taunuuSamoa,, ae le’i faapea na aveesea aile tulaga o i latou na mua’i asa lefaigata o lea atunuu. O le molimaua David Wetherell, o lefaatalaleleina o Papua, e pei foi oisi vaega o le Pasefia, e le mafai onaausia pe ana leai tagata Samoa. I le vaitau sa galulue ai Samoa seiaoo ina faamutaina i le 1979, sa tofiai latou e galulue i vaega nofo tumatafaga i saute o Papua, i se vaegape a ma le 700 kilomita lona umi,mai le alavaa o Torise (Torres Strait)ma le Vaifagaloa (Gulf) i sisifo, seiaoo i Milne Bay i sasae. O nisi onofoaga sa masani ona galulue aiSamoa e aofia ai motu o le Alavaa oTorise e i ai Saibai, Mabuiag maDarnley, o motu taulalata i Papua epei o Daru, Parama, Kiwai,Goaribari, o nuu i le Vaifagaloa epei o Kikori, Aird Hill, Kapuna,Urika, Orokoro, faapea nuu agai i

Port Moresby e pei o Vailala,Kerema, Moru, Delena, seia agai iTubusereia, Gabagaba, Vatorata,Kerema, Hula, ma motu ma nuu iKwato ma Milne Bay i le itu pito isasae o le atunuu. O le siosiomaga i lenei vaega oPapua, e tulaga ese lea ma e lemasani ai foi tagata Samoa, aemaiselava i le Vaifagaloa i ona vaitafetetele ma ona nofoaga faataufusi.Mo tagata Samoa, o leneisiosiomaga sa le faigofie, pe a fua isi o tatou atunuu ma ona motu laitima laufanua lafulemu. I sefaamatalaga a Samasoni Sulufa’igai sana malaga a o lele ane i luga o levaalele, mai Port Moresby e aga’i ile Vaifagaloa i le tausaga e 1970: O le tilotilo ifo i le fepi’opi’oa’i ovaitafe ‘u’umi lanu ‘e’ena’ena o setasi lea vaaiga e maofa ai. Aua uafaamaonia ai le upu e faapea, i lenalava vai mea o le atunuu, e le taumaua ai se savali, ae o le ala e tasi efeoa’i ai, o vaitafe ia. O nei vaitafee ui ina foliga filemu mai i le vaaiifo mai le vaalele, ae o ni alii saualava i latou. Ou te mautinoa esousou foi e pei o vaitafe ua oumasani ai ma e le taumateina lenofoia e kolokotaila atoa ma nisi i’alapopo’a e lamatia ai le soifua otagata. Ae o vaitafe lava na, na alofoe ma ta liu ai nisi o le autau naofo atu i Samoa nei. O le tele otusitusiga a faifeau Samoa ofaamauina i le Sulu, o loo matilatilaai le faigata tele o le atunuu. E legata i le faigata o ala ofemalagaa’iga, o le vava mamao onuu, ae faapea foi manu fe’ai e peio gata ma kolokotaila faapea ma lenamu. I se tusi a le faifeau o Faasi’u faaauau itulau e 5

Toatele Faifeau Samoa ma Aiga naMaliliu i le Galuega Faamisionare

Page 3: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

O LE SULU SAMOA Ianuari 2018 3.

O LE LAUGA

faaauau itulau e 4

Tusi Faitau: Iopu 2:1-10Matua: Iopu 2:10: Ua tatou talia mealelei mai le Atua, ae tatou te le talia eama mea leaga?”

Manatu Autu: O le Faatuatua o leMeatotino a le Atua i le Tagata O le fesili e masani ona a’oa’oina aifanau laiti a le Ekalesia e faapea: O aile tama o le ‘au faatuatua? Ona tali leao tamaiti, o Aperaamo o le tama o le ‘aufaatuatua. Aua foi ua mafai ona ta’uaAperaamo o le tama o le ‘au faatuatua,ona e tulaga ese foi lona usitai ma lonatalitonu i lona Atua o le na faia o ia. Olona valaauina e tulai ma alu i se nuu efolafola atu e lona Atua, e le’i faapea etali mai ile valaau atu a le Atua, pe toefesili mai foi i lona Matai, poo fea le nuue alu iai. Ae o le tagata ua alu ma lonamautinoa e ui lava ina leiloa le nuu eagai iai, a o le mea mautinoa, o lonaloto o loo i le Atua. E faatuatua lonaloto e le tuulafoaiina o ia e lona Atua. Faamata aisea ua le mafai ai onaa’oa’oina fanau a le Ekalesia i se talifaapea: O Iopu o le tama o le aufaatuatua. Atonu e leai se afaina pe afaifoi e talia e tamaiti o Iopu o le tama o leau faatuatua, aua o se tagata e tulagaese foi lona faatuatua i le Atua, e peilava o Aperaamo. Peitai a tatou vaavaai ma suesue iai ile tagata ua suafa ia Iopu, o ia o setagata o nuu ese. E le o se tagataIsaraelu. E le o mafai foi ona mauasona faamaumauga poo sona tala’agafoi i sona sootaga aga’i i le talafaasolopito o le nuu o le Atua. Atonutasi lea o mafuaaga e le o mafai ai onafaaupuina se fesili faapea mo le fanau. A o le mea e tulaga ese ai lenei tagata,o ia o se tagata o nuu ese, a o lonafaatuatua i lona Atua, ua sili atu i tagataIsaraelu. I le talafaasolopito o le nuu ole Atua, ua tele vavega ua vaavaai masilasila iai tagata o le nuu filifilia. Uatele ina faaali iai le Atua ma faailoa lona

mana silisiliese i tagata o lona nuufilifilia, ae faapei le tali mai a tagata, ele o mafai ona latou mauaina lemeatotino a le Atua, o le FAATUATUA;e latou te onosa’ia ai faigata mapuapuaga o le olaga. Peitai o Iopu e le o se tagata Isaraelu,e le o se tagata foi e masani ona faailoama faaali iai lona Atua, e pei ona faia iaIsaraelu; a o le mea e ofo ai le mafaufau,o le tagata ua mau lona loto i le Atua.O le tagata e faaaoga tatau ma faaaogalelei lona mafaufau e talia ai lona Atua ilona loto. O le tagata ua fai ma measuamalie ia te ia faigata ma puapuagao le olaga. Pe oona ma matuitui faigatae oo mai, e talia lava ma le fiafia e letoeaina o Iopu. Aua o lona lava leatalitonuga, o ia o le tagata agasala. Ele mafai ona ia faatusalia lana amiotonuma le amiotonu a lona Atua o le na faiao ia. Ua silafia lelei e le Atua le faatuatuao Iopu. E tolu ni manatu taua ua mafai ona taaofa’i ai le aotelega o le tusi a Iopu:

1. O le tofotofoina o le ola galue o letagata. E le’i faatupuina fua e le Atualona taliaina o le augani atu a Satani eala i lana auauna o Iopu. Ua silafia leleie le Atua le tele o ana meatotino uafausiaina ai ma faatamaoaigaina ai lanaauauna. O le tele o ia mea totino e peio le faamaoni, ola talitonu, olafaalagolago i le Atua, o le faatuatua male alofa faamaoni i le Atua, ua tele inasoifua ma ola ai Iopu. O le ala foi leasa taliaina ai e le Atua le augani atu aSatani, pe maua sona avanoa sei ooatu ai ia Iopu. Aua ua silafia e le Atua,o Iopu o le tagata ua tulagaese i lelalolagi i le sao o lana amio. Ua faialava ma le mautinoa e le Atua, e fiuSatani e lole le faatuatua o Iopu, e lemafai ona aveeseina e Iopu lona lotoua mau i lona Atua o le na faia o ia. O Iopu o le tagata mauoloa. O letagata e tele lona tamaoaiga. E iai ona

fanua, e iai ana lafu manu, faatasi aima le tele o le tamaoaiga uafaamanuiaina ai lenei tama ma lanafanau. O ia tamaoaiga e tele sa umia eIopu, sa matua iloga le faaleagaina, maaveeseina e Satani mai ona lima; seiaoo lava ina ua faaoo iai ma le ma’ipapala i lona tino atoa. O le fesili uatula’i mai, o le a se lagona o Iopu ina uaoo mai nei puapuaga ma faigata ia te iama lona aiga? Sa tupu ea le ita i lonaloto? E leai, e matua leai lava. E uilava ina ua matua aveesea letamaoaiga faaletino o Iopu, ae ua atiliai ona faatupula’ia le tamaoaigafaaleagaga o le toeaina e ala lea i lonaola faatuatua i le Atua. E le’i aveeseaai lona faamaoni i luma o lona Atua. Uauma metotia a Satani e tofotofo ai Iopu,e le mafai ona faavaivaia ai le ola galuema le ola ofoina o Iopu i lona Atua.Tatou te iloa lava i ana upu o loo i le1:21: “Na ou sau le lavalava mai le manavao lo’u tina, o le a ou foi atu iai ua lelavalava; na foaiina mai e le Alii, uaaveeseina foi e le Alii; ia faamanuina lesuafa o le Alii.” E faailoa mai lava i ana upu, e pulelava le Atua o le e ana mea uma lava.O le Atua sa ia maua ai le tamaoaiga, oia foi na te toe aveeseina. Pau lonatiute e ao ona faatinoina, o le faateleinao le viiga o le Atua e ala i lona ola sailimo ia ma lona finagalo. Faamata ea o tele ni lagona faapea ilenei vaitau, e ala i le soifua tautua male ola ofoina i le Atua ma lona finagalo?Ua tele ina manumalo faaosoosoga matofotofoga ia i tatou ona ua vaivai lotatou ola faalagolago ma le olafaatuatua i le Atua. Ua le mafai ona iai tatou le lagona faa-Iopu, o le Atua eana mea uma lava. A ua manatu ifolava tatou i lo tatou atamai ma le iloaua tatou maua. Ua tele ina faalagolagotatou i lo tatou malosi ae galo ai le Atua,o le sa faatamao’aigaina tatou. O lemafuaaga foi lea ua tele ina afaina ai legaluega a le Atua atoa ai ma tagatatapuai, ona ua tele ina fausia o tatou

Page 4: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

4. O LE SULU SAMOA Ianuari 2018

O LE LAUGAmai le itulau e 3olaga i mea totino a Satani e pei o lemana’o, ita, faamaualuga, le fiafaato’ese, leai se alofa etc. Ae ua lefausia i meatotino a le Atua o lefaatuatua, onosai, alofa etc, o le manuiafoi lea o aiga, Ekalesia, nuu ma atunuu.

2. E le o le iloa o le Atua, a o le ola ai. O le faafitaluli tele lea sa feagai maIopu, o le latou fetufaaiga ma ana uo.Ua faaali ai le iloa ma le silafia e ana uoia te ia le tagata ma’i. Ma o le vaegatele lea o le tusi a Iopu o le talanoagama ana uo - o Elifasa, o Pilitati, maSofara, ae faai’u ia Eliu le tagata uamanatu o loo ia te ia le fofo o le faafitauli,peitai e uma ae e leai lava ma se iloa oia te ia. O i latou nei, ua manatu ua siliatu lo latou iloa o le Atua nai lo Iopu.Ua manatu i latou ua mafua le gasegaseo Iopu, ona o ia o le tagata agasala.Ua tatau ai ia Iopu ona tatalo faato’esei le Atua, ma faailoa lona sese i luma ole Atua. Ua tele foi ina latou a’oa’i iaIopu e uiga i le Atua ma lona finagalo. O uo nei a Iopu o tagata latou te iloale Atua, e talitonu foi i le Atua, peitai e leo faatasi a latou upu ma le faatinoga.Ua iloa lelei e Iopu o le tele o a latoulauga, ua na o upu a o se upu i lefaatuatua i taimi o puapuga, e fuamoa.O le ituaiga olaga lea o loo ola ai uo neia Iopu, e fiafia e talia na o mea lelei aele fiafia e talia mea leaga. E masausaulo latou iloa o le Atua, peitai o le ola ai,ma faatino le alofa moni i le Atua, e alai le faatuatua, o le matua fuamoa lava.O le ala lea na ala ai ona fesili Iopu ia ilatou, pe iai lava se isi o i latou e mafaiona faailoa mai le mea ua agasala ai iluma o le Atua. Peitai ua fiu Iopu efaatali e leai se isi e tali mai. Afaalogologo nei Iopu ia latou fautuagama latou tima’iga e matua selau pasenele manaia o le latou iloa o le Atua, aeua iloa lelei e Iopu e leai lava ma setasi o i latou nei e mafai ona onosaia le

ma’i papala o loo ia te ia, pe ana o seisi o i latou o loo tupu ai. Aisea? Aua foie na o le tele o upu, ae vaivai le olafaatuatua i taimi o faigata ma puapuaga. E leai lava se eseesega o uo nei aIopu, ma le ‘au tusiupu, o ta’ita’i, maa’oa’o o le lotu Iutaia, i taimi o feafioa’ilo tatou Keriso i lana galuega faaola. Oi latou o tagata o le tulafono. A latoutaulotoina mai le tulafono, e leai sefaatuatuai e leai foi se iota o le tulafonoe pa’u. Ae a oo ina fesili atu Iesu poofaatino, e le o mafai. Aisea? E leai sefaatuatua; e leai foi se alofa. Le tala i le Samaria agalelei, ua tatou iloaai le faamamafa o le ‘au Iutaia i le tulafonoma le leai o se fesoasoani, ae ua malo ai letagata Samaria ina ua ia manatu i le tagatala te tuaoi, o lona uiga o soo se tagata. Uale tulia ai i le tulafono o loo tausisia e Iutaia,e le mafai ona fe’avea’i mea a Iutaia maSamaria, ae ua manumalo ia te ia le alofa ile tagata ese. E le o le iloa o le Atua, ae o leola ai ma usitai i le Atua, o le mea lea o lootulaga ese ai Iopu i le silafaga a le Atua. E manaomia lo tatou ‘alo’alo’ese mai i alao Elifasa, Pilitati, Sofara ma Eliu. E le o lemasausau o le iloa o le Atua, a o lefaatinoinaaa o tatou tiute ua valaauina ai itatou e le Atua. Aua e leai se aoga ematautia ai lo tatou iloa o le Atua, ae leai sefaatuatua, leaise onosai, leai se faapalepale,leai se lotomaulalo, leai se loto faamagaloatu. Aua a le mafai ona tatou ola i le tele oia meatotino mai le Agaga o le Atua, e lemafai foi ona manuia se atunuu, o se nuu,o se aiga ma se Ekalesia. E manaomia lotatou iloa o le Atua, ma tatou ola ai i lonafinagalo mo i tatou.

3. E le vale se taui o le tagata faatuatuai le Atua Ua tatou iloa nei le uiga o le tala ia Iopu, esuamalie ma matagofie le taunuuga o letagata faalagolago, faamoemoe,mafaatuatua i le Atua. O le upu a le Tusi:Saili muamua le malo o le Atua ma lanaamiotonu, ona toe faaopoooina lea o meaia te oe. Ia manatua, e lei faapea nataumafaqi Iopu ia faatuatua, ona o lonnaunau ia faaluaina lona tamaoaiga i l le

tino. E leai. O le tagata ua silafia e le Atuae faamaoni lona alofa, ma lona faatuatua. O le taui lea o Iopu e ala i lona faatuatuama mau pea lona loto i le Atua. O lonatamaoaiga sa iaii le amataga, ua toefaaluaina e le Atua ana mea uma. A o anauo na faaali lo latou iloa ia Iopu, ua faapenaona faatonuina e le Atua latou te o e osi letaulag, ona tatalo lea o Iopu mo latou. Auae le taliaina e le Atua ni tagata, e na o upuae leaise faatinoga, aemaise ai le leai o seola faatuatua o ia i latou e pei o Iopu. Le fanau e a le Atu i lenei foi masina, e leoge auala le Atua ma ana faamanuiagasasaa mai i le tagata faatuatua. Poo afaigata ma puapuaga e oo mai ia i tatou, iatatou ola ma le mautinoa e leai se mea efaigata i lo tatou Matai oi le lagi. E lemanaomia lo tatou auauna ma lemasalosalo i le galuega a le Atua. Poo a foitiute ua valaauina ai lou soifua ofoina atu iate ia. E le mafai ona vale se taui o se tagatae auauna ma le faamaqoni e ala i le olafaatuatua ma faalagolago atu i lona Atua. O le mea taua o loo taoto i le tusi a Iopu,e ui lava ina ta’uamiotonuina o ia e le Atua,ae le mafai ai ona faapea atu Iopu i luma olona Atua, a mea o ia ua amiotonu. E leai,o le mafaufau o Iopu, e leai se tagatra e siliatu sana amiotonu i le Atua. O le ala foi leaua manatu ai Iopu, o le oo mai o le agasalai le lalolagi talu le uluai tagata, ua agasalaai lava ma le fogaeleele. Ona manatu lea oia o le fesagai o le tagata ma le Atua, o inae lagona ai e le tagata lona matua faatauvaai luma o le Atua, ma tautino ai i le Atua, oa’u lava o le tagata agasala. E maua e letagata le manuia o le Atua, pe afai e na telagonaina lona faatauvaa tele i luma o leAtua. O le afio mai o Keriso, sa ia toe lalagainaai le ola toilalo o le tagata. O mea lelei mamea leaga sa faapena ona talia e lo tatouFaaola i le loto maulalo. Inosia, tuulafoaina,amusia, ma le tele o uiga mataga sa faaalie le lalolagi, peitai sa onosaia e lo tatou Aliiona o le faamoemoe ia toe fausia le tagatatuai e avea ma tagata fou. Tatou te faafetaiaai le Atua Silisiliese ona o le moni o lonaalofa ia i tatou lana fanau. Amuia o e le vaai mai, ae faatuatua pea.Amene. Saunia e Petaia Tuifao FS EFKS Southside, Kuiniselani, Ausetlia.(Lauga e sui ai le lauga e lei taunuu mai.)

Page 5: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

O LE SULU SAMOA Ianuari 2018 5. faaauau itulau e 11

faaauau mai le itulau e 2i le tausaga e 1895, sa ia taua ai lefaigata tele o namu.:

“.....e letioa lava lenei nuu ona faio latou taga e momoe ai; aua o aise lava onosa’i i le namu e matuatetele lava, e pei o le uu mai o le tulio se taua, pe afai e sau le namu i lemea nei, na o le fefe iai. E le mafaiai ona moe le tagata fou faato’apapa’i mai i le atunuu nei.” I le nuu o Moru sa tusi mai ai Alesai le tausaga e 1914: Ua na o lelafitaga e tasi o le ta’inamu lea. Uasili ona tele itula ua iai i totonu ole ta’inamu i lo itula ua iai i fafo. O le afaina ai o tagata Samoa i lenamu ona o le ma’i o le Malaria samaliliu ai le toatele. E tusa ai mafaamaumauga o le uluai 50 tausagao le galuega a Samoa mai le 1883seia oo i le 1933, e to’a 39 faifeauSamoa ma faletua e toa 24 sa maliliuai. E le o aofia ai i ia faamaumaugale toatele o fanau a faifeau Samoana uma ai lo latou ola. O loo iai inuu e pei o Gabagaba ma Tubusereianisi o tuugamau o tagata Samoa maa latou fanau e le o manatua e tagatao ia nuu poo ai o latou igoa. Ofaamaumauga a misionare papa’e oloo manino ai le afaina o Samoa ifaama’i. Ina ua taunuu nisi o latou ile tausaga e 1891, sa maua uma i sefaama’i pipisi ma maliliu ai leto’alua o le aumalaga, o Toe lefaletua o Maanaima, ma le faifeauSamoa o Enari. I le lua tausagamulimuli ane i le 1893 na faamauinaai e Frederick W. Walker le tulagapagatia o Samoa i ma’i. O Toma na maliu lona faletua i lefaaiuga o le tausaga. O se tasi otama faato’a taunuu o Taleni na

maliu i le aso 27 o Tesema, a o levaiaso na sosoo ai, o Mataese i lemotu o Killerton na maliu si onaafafine faato’a 3 ona masina. O lefaletua o Areli sa tigaina i le fiva safanau lana tama ae nai itula ae maliu.O lea la ua to’afa ua maliliu i ni naivaiaso.. I le tausaga e 1899, to’afitu Sa-moa sa maliliu ai e aofia ai ma Si’u,le faletua o Timoteo, Paia le faletuao Peau, Isola le afafine o Fauolo maMele, ma le faifeau o Peteru. A o sefaanoanoaga tele o le maliliu lea ole faifeau o Mataese ma lona faletuao Filitusa faatasi ai ma si a la pepe,o le teine faatoa 3 ona masina. O tausaga na sosoo ai e le’i misima se maliu. O le 1901 na maliliuai faifeau o Reupena ma Uinipareti.I le faaiuga o lea lava foi tausaga namaliliu ai Imele le faletua o Fania ao faato’a taunuu. Sa tanu o ia i lemotu o Saibai ae le’i amataina legaluega. O nisi o tausaga ogaoga o le 1905ina ua maliliu ai faifeau e to’afa, male 1917 ina ua maliliu faletua e to’a5 ma faifeau e to’a 3. E aofia ai i ena maliliu Siatigi le faletua o Iesena maliu a o faafanau i lana masaga.Sa maliliu ai ma le masaga. E ui lava i faama’i pipisi a o lemalaria lava le ma’i sa afaina tele aiSamoa. I le 1906, na maua aiAnipale ma lona faletua o Siata i lema’i, a o galulue ai i le nuu oToaripi. I se tala sa tusia e Samuelusa ia faamatala ai le tuga o legasegase o Siata:

‘....ua vaivai ua le toe aoga iai sevailaau, o lona tino uma ua oti, mamalulu foi, o lona fofoga ua ma’a’a,ua u ona nifo, ua le toe mafai ona

tautala pe vaai, o faailoga uma o letagata oti ua iai, na o si manavaitiiti.....’ E faapea le tala sa faatasi uma aneiai faifeau Samoa ma o latou aiga ilea aso, ua fai le fono tatalo, seia ooi le taeao. Mulimuli ane na toemalosi Siata ma toe foi i Samoa. Sa maliliu foi Samoa i faama’i a ofeoa’i ai i le malaga atu ma le toefo’i mai. I le tausaga e 1900 namaliliu ai faifeau o Peau, Neemia,Siutu ma Toma ma nai fanau etoalua a o taulalata i laufanua o NiuSila, i se malaga e toe fo’i mai i Sa-moa. Sa tanumia uma i latou iAukilani ae faaauau le malaga a naifaletua ma fanau ua faatumulia i lefaanoanoa. A o se tasi lava o talafaamomoiloto o le maliliu o faifeauSamoa, faatasi ai ma Tuvalu maToelau i le tausaga e 1931. E faapeasa faia se fono a faifeau i le nuu oMoru ae pesi ai se faamai ma maliliuai faifeau Tuvalu e to’atolu, o leulugalii Toelau ma faletua Samoa eto’alua, o Pulega le faletua oTuli’au, ma Faaleo le faletua o Solo.Sa faamatalaina e Solo la latoumalaga faanoanoa ina ua toe foi iSamoa. Fai mai o le aumalaga eaofia ai tina ua leai ni o latouta’ito’alua, o tama ua maliliu o latoufaletua, ma tamaiti ua matuaoti. Inaua taunuu i Sini i Ausetalia, safaamatala ai i se tasi o nusipepa leneiaumalaga puapuagatia, aemaise letoatele o fanau ua leai ni matua. E le na o faama’i sa fai ma faigatao Papua, a o le feagai ai foi ma tuma aga a le atunuu. I le tusi a Faasiui le 1895 sa ia faapea ai:

Toatele Faifeau Samoa ma Aiga naMaliliu i le Galuega Faamisionare

Page 6: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

6. O LE SULU SAMOA Ianuari 2018

Faauuga Kolisi Faafaifeau i Maluao latou faailoga, Batchelor of Theology, poo leBatchelor of Divinity. E pei lava ona masani ai, sa faatumulia le Fale Iupelii le aufaigaluega a le Atua, aemaise le Komiti a le AuToeaina ma faletua, o Susuga i faifeau ma faletua, omatua o a’oa’o ma aiga, o uo ma e masani. O le talutalu fou lenei, ma o le faauuga muamua leneiua faia a le Kolisi Faafaifeau i Malua, i le Fale Iupelifou, ina ua mae’a ona fausia i le masina o Me i le tausaga

mai le itulau muamua

Faamanuia Faaiuaso 2017Bachelor of Theology

Clarke & Fofogaolevai StowersAoao: Clarke Tusani StowersNuu: Tafagamanu Lefaga/SaleaumuaFaletua: Fofogaolevai Stowers.Nuu: Sasina/MatautuAulotu na su’e mai ai: EFKS SasinaPulega: Gagaifomauga. Matagaluega: Itu-o-Tane

Aoao: Faamoana Leaupepe FuimaonoNuu: Satalo/Salani FalealiliAulotu nasu’e mai ai: EFKS Satalo FalealiliPulega: Falealili. Matagaluega: Falealili/Siumu/Safata

Faaui BJ & Eirenei Amuia FaauiAoao: Faaui BJ FaauiNuu: Levi SaleimoaFaletua: Eirenei Amuia FaauiNuu: Lotopa/LalomanuAulotu na su’e mai ai: EFKS Levi SaleimoaPulega: Malua Sisifo. Matagaluega: Malua

Fiafiaga ma Skeeter LusamaAoao: Fiafiaga LusamaNuu: Nukulaelae (Tuvalu)Faletua: Skeeter LusamaNuu: Nanumea (Tuvalu)Aulotu na su’e mai ai: Ekalesia Kelisiano (Tuvalu)

Panapa Jr & Fesueai PanapaAoao: Panapa Jr PanapaNuu: Elisefou/Lalovi/Salelologa/Vailoa (Palauli)Faletua: Fesueai Panapa. Nuu: Vailele/FagaAulotu na su’e mai ai: EFKS Elisefou Faleata

Pa’o & Florence Lupeline PeleAoao: Pa’o Pele Nuu: Fasitoo Uta/Vailoa PalauliFaletua: Florence Lupeline PeleNuu: Afega/LalomalavaAulotu na sue mai ai: EFKS Moorbank Sini AusetaliaPulega: Sini Saute. Matagaluega: Niusauelese

Peniamina ma Rita FaalaveAoao: Peniamina FaalaveNuu: Vaiala/Faatoia/Lotofaga AleipataFaletua: Rita Setu Faalave. Nuu: Vaitele/Lepa AleipataAulotu na su’e mai ai: EFKS East Tamaki NZPulega: Manukau Sisifo. Matagaluega: Manukau NZ

Risatisone & Suitupe TauaAoao: Risatisone TauaNuu: Paia/Samauga/Fusi Safotulafai/LalomalavaFaletua: Suitupe Taua. Nuu: Tuanai/SasinaAulotu na su’e mai ai: EFKS Tuana’i\Pulega: Malua Sasae. Matagaluega: Malua

Aoao: Steven Palala. Nuu: Moataa/Vailoa Faleata/ Lefaga Gagaifo/FagaeeAulotu na su’e mai ai: EFKS Siuniu FalealiliPulega: Falealili, Matagaluega Falealii/Safata/Siumu

Vaegatootoo & Apoaniva MageleAoao: Vaegatootoo Magele. Nuu: IvaFaletua: Apoaniva Magele. Nuu: Letogo/Vaovai/MatavaiAulotu na su’e mai ai: EFKS IvaPulega: Safotulafai. Matagaluega: Faasaleleaga Sasae faaauau itulau e 7

O LE FEE e tolu ona fatu (hearts) ae ivaona fai’ai (brains), o le fai’ai autu ma tama’ifai’ai e tofu le ‘ave (tentacles) ma lona fai’ai.

e 2016, ma faapa’iaina ai.. Ma o se vaaiga e faaosofiaai lagona fiafia ma le faafetai i le Atua, ua faataunuulenei sauniga i totonu o lenei malumalu sa tatou galulueai mo le Atua. E le taumate foi le matua fiafia o a’oa’o ma faletuana faauuina, ona o latou le vasega faaiu muamua a leKolisi ua latou solia le malumalu fou, i le latou faauuga. Sa ta’ita’iina le sauniga e le Ta’ita’ifono o le Komitia le Au Toeaina, Susuga i le Toeaina Faatonu ia TavitaAnesone.

Page 7: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

O LE SULU SAMOA Ianuari 2018 7.

Aoao: Arthur Milo. Nuu: Solosolo/Salani FalealiliAulotu na su’e mai ai lotu ai: EFKS Hamilton NZPulega: Manukau Sasae. Matagauega: Manukau.

Aoao: Iese Uele. Nuu: Vaiala/Faleasiu/Utualii/ Vailele/Faatoia. Faletua: Siaeauli Uele. Nuu Salani/Tiavea/ Salailua/Tuasivi.Aulotu na su’e mai ai: EFKS New Lynn Aukilani NZPulega: Waitakere. Matagaluega: Aukilani.

Faamanuia Faaiuaso 2017Bachelor of Divinity

Tutoatasi & Fetu To’alima (Failautusi)Aoao: Tutoatasi Toalima. Nuu: MoataaFaletua: Fetu To’alima. Nuu: MalieAulotu na su’e mai ai: EFKS MoataaPulega: Vaimauga Sisifo. Matagaluega: Apia Sasae.

Aoao: Wanikaie Omi Wanikaie. Nuu: Tarawa KiribatiAulotu na su’e mai ai: Kiribati Uniting Church.

Toantemam & Taakire UeanteitiAoao: Toantemam Ueanteiti. Faletua: Taakire UeanteitiAulotu na su’e mai ai: Kiribati Uniting Church

Rev. Efu & Hannah Efu: Faifeau Tausi Nuu: Efu EfuNuu: EFKS Aai Niue. Faletua: Hannah Efu

O le Atua i le Vaai ale Teineitiiti

“Miss Lizzy, I’m Waiting for God” O lea aso ma lea aso ma lea aso, e nofonofo ai lava le toeaina ilona nofoa faalue ma faalue ai. I lea aso ma lea aso ma lea aso. Faimai lana tala, e le alu ese lava ma lona nofoa, se’iloga ua ia vaai ile Atua. O se tasi la aoauli, i le taimi o le tau e totogo a’e ai mea, o lea lavae faalue le toeaina ma faatalitali i le Atua. O le taimi lea na ia iloaatu ai se teineitiiti o taalo ane i le alatele. Na oo ina taavale atu lepolo a le teineitiiti ma alu i totonu o le fanua o le toeaina, i lumafaleo le fale. Na punou ifo le teineitiiti i lana polo, a o le taimi foi leana ia iloa atu ai le toeaina o nofonofo mai lava i lona nofoa faalue,ona ia fai atu ai lea i le toeaina, “Toeaina, ou te vaai mai lava i asouma, o e nofonofo lava ma e faalue i lou nofoa, ma e autilo atu i lelalolagi tele. O le a le mea lena e te autilo iai? E te le fiu lava inofonofo i ina?” Ae tali mai le toeaina, “Oi talofa e i si mosimosi,e te laitiiti tele e te le malamalama pe a ou faamatalaina atu ia te oe.E le ofi i lou ulu mea ou te mafaufau iai. E te laitiiti tele.” “E le taumate e sa’o oe,” o le tali lea a le teine. “A o le mea moni,fai mai lo’u tina, a iai se mea i totonu o lo’u ulu, e tatau ona outalanoa ai, ae ‘aua le tuu ai pea. E fai mai soo lava lo’u tina, Lisi,faasoa ou mafaufauga. Faasoa, faasoa, e fai mai soo ai lava lo’utina.” “Ia Lisi, e moni a oe. Ae ailoga e te mafai ona e fesoasoani maiia au.” O le tali lea a le toeaina. “Atonu e sa’o oe, toeaina. Ae le taumate e maua sou fesoasoanipe a ou faalogologo atu o e talanoa mai.” “Ia ua lelei Lisi. O le mea moni lava, o lea ou te faatalitali i leAtua.” “Toeaina, lau susuga, na o lou nofonofo lava i lou nofoa faalue,ma e faalue ai i lea aso ma lea aso ma lea aso i lau sailiga o leAtua?” O le fesili lea a Lisi.

Tali le toeaina, “Ioe. Ou te fia talitonu e iai se Atua ae ou te le’ioti. Ou te fia iloa se faaaliga. Poo se faailoga e iai se Atua.” “Se faaaliga? Se faailoga?” Ua fenumia’i nei le mafaufau o Lisi.“Si a’u toeaina e, talofa e ia te oe ma lou faalue ma faataupupula ile mea mamao. Vaai oe, toeaina, e aumaia e le Atua le faailoga pea e manavaina lau manava o le ‘ea. E aumai foi e le Atua le faailogape a e faalogo i le manogi o fugalaau. Pe a e faalogo foi i le fetagisia manu ma fetalia’i ia latou pesepesega. Pe a fananau mai foi tamaiti.Toeaina, e te maua foi le faailoga pe a e ‘atane’a pe te tagilotulotu,ma e faalogoina le tafe ifo o ou loimata i ou alafau. E aumai foi e leAtua le faailoga pe a agi mai le matagi, ma lolo’u ifo i tafatafa’ilagilanu o le nuanua; ma oo mai foi suiga o le tau. Toeaina e, o loo iaile Atua ia te oe, o loo iai foi ia te au. E te le tau nofo i lou nofoa mae faalue ai ma e faatalitali i le Atua aua o lea e iai le Atua i mea naia faia. Fai mai foi lo’u tina, Lisi, a e fia sailia se mea ofoofogia male mata’utia poo iai le Atua, o lona uiga ua moeiini ou mata i le teleo mea o loo tuu mai i ou luma, mea na faia e le Atua. Mea e foligafaatauvaa ma le le amana’ia e tagata. O le tala lena a lo’u tina. Teiloa? E iloa foi e lo’u tina mea o loo iai le Atua. E ese le poto o lo’utina, te iloa?.” Fai mai le toeaina, “Lisi, e ese le anoanoa’i o mea e te iloa e uigai le Atua, a o oe na o se teineitiiti.” Na savali atu Lisi, tuu lona lima i luga o le fatafata o le toeaina mafai atu iai, “Si a’u toeaina e, e sau mai i. Mai lou fatu, lou loto, aele sau i le mea lena e te saga autilo iai.” “E te fiu lava i faalue ma e nofonofo i lou nofoa i lea aso, ma leaaso, ma lea aso, ma e autilo i tafa’ilagi mo le Atua, ae misi ia oe lelolo’u ifo o lanu o le nuanua, ma le ‘emo mai o le uila, ma le toto ifoo timuga, ma le gasolo o ao ma papa faititili.” “O ia mea uma o loo iai le Atua, toeaina. A e malamalama i leofoofogia o ia mea, ona e malamalama lea i le Atua mamana na iafaia, ma e iloa o ia. Ua a la, toeaina?” tusia e Dee Dee Robinson, faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

Tiger Sharks eat almost anything. Some thingsfound inside their stomachs include rubber tyres, hu-man legs, human arms, glass bottles, pyjamas etc..

mai le itulau e 6

Page 8: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

8. O LE SULU SAMOA Ianuari 2018

John Knox - 1514-1572

IOANE NOKISE“O Le na Ta’ita’i ma le Pelu”

Le Atua e, aumai mo a’u Sikotilani,a leai e sili ona ou oti!

O Tala Fela’ua’i e uigaia Mrs Bowes

E oo mai i le tausaga e 1551 uamatua sasao i Egelani le logologoao Nokise, na mafua ai ona ofoinaatu ia te ia le tofi epikopo ma sosooai ma le tofiaina e avea ma faifeau ose aulotu tele o All Hallows iLonetona. Ae na ia teenaina uma iatofiga. Na tumau pea lona fiafia enofo i Berwick, lea na tula’i mai aise tala sa tuua’ia ai o ia, ma o looavea pea ma mafuaaga o le le malilieo ona fili ia te ia e oo mai lava i neiaso. O le fafine e igoa ia ElisapetaBowes o loo i le Ekalesia, ua mafanale la mafutaga ma Nokise. E le peiuiga o le fafine o isi fafine. Ua tolu sefulu tausaga o nonofofaaipoipo ma se tagata Katoliko elauiloa foi i Egelani. Ua to’a sefuluma le lima lana fanau i le Katolikolea. O se isi aso na o ai ma lanatama teine lona lima o lana fanau, efaalogologo ia Nokise. Na matuaofo lava la’ua i le lelei o le lauga aNokise, ma ua taumafai ai lava efaalatalata ia Nokise i soo se avanoae maua. O le mea moni na te’i lava ua liliumai Elisapeta Bowes mai le lotuKatoliko a lona toalua, i le lotuPorotesano lea e iai Nokise. E iloaai i lea mea, lona saoloto e faia leamea i lea vai taimi, i lo le mea emasani ai tamaitai o ia taimi. O lonatulaga lea na vave ai ona maua sona

avanoa e feiloai ai ma Nokise ma latalanoa. E le’i umi se taimi aelauiloa le mafanafana o le mafutagaa le fafine ma Nokise. E oo mai lavai nei aso, o loo salalau lava tala i lefaauooga lea. O nisi o fili o Nokisena latou tuua’ia o ia o loo mulilua,nafaitioina foi e tagata uiga oElisapeta. O le mea moni lava, eatoa le sefulu o tausaga o fetusia’ilava le toalua lea. I le, e ui lava e fai si ma’ale’aleuiga faaalia i le amataga o Nokise ilona va ma Elisapeta, ae ou tetalitonu, e leai ni uiga solitulafno nala faia. O tusi mai ia Elisapeta iaNokise, sa tumu i fesili i meafaaleagaga mo Nokise, ma o ana taliiai sa fai lava ma lona lagona efaamalamalamaina ai Elisapeta imea o ia fia iloa. Sa taatele foi i iavaitau, tagata e loloto o latouatugaluga faaleagaga, tamaloa pefafine, ona latou maua se fesoasoanitele mai se perofeta logologoa. Aeui lava i lea, ona o Elisapeta Boweso le fafine, o le mea lea ou te manatuai, ana fai lava sina faaeteete oNokise ma savali i mea e talia i lesiosiomaga o tagata uma, e le tula’imai lea faafitauli lea o loo tulituliinapea o ia i le talafaasolopito seia oomai lava i nei aso.

O se manatu e uiga i le vatapuia Ou te fia faailoa atu e faapea o leituaiga militino mafanafana lea o lootele ina maua ai le toatele o faifeaui mailei a le fili, ma a le vave onafo’ia ma suia, e oo ina to’ilalo ai i le

faatinoina o amio e tatau ai. Afai ooe o se faifeau o iai sou to’aluafaaipoipo, tautapatapa i lau paagama tausi o se meaalofa matua taua.Tuu atu se avanoa i lou toalua e nate faatupuina ai le lototele ia te oe,ma e lagona ai sona alofa tele ia teoe. E tofu lava ulugalii ma nifaafitauli tau le va nonofo aifaaulugalii, a o le fautuaga, aua, aualava ona e faatamala iai ma e tuu aipea ma e manatu e sau se aso toete’a. Saili se fesoasoani e tefaatuatuaina. ‘A ‘e le faia, e oo lavaina solipala oe e le faafitauli, ma emanatu ai faapea sa le tatau ona efaaipoipo ma lau tane poo lau ava.Aua e te loto ita ma e manatufaamaualuga, ae saili se fesoasoani..E iai tagata e mafai ona fesoasoaniatu ia te oe. Na ou matauina itausaga uma na ou galue ai mo leEkalesia, e faatalitali mai lavaSatani pe a tula’i mai se faafitaulifaapea, i le taimi e oso ai lou ita malou uiga faamaualuga. Ua telefaafitauli ua ou molimauina, o nisiulugalii ua uma ona faauuina e leAtua mo le galuega ona e latou tefiafia iai ma fia galulue ai, ae te’iua matua malepelepe lava ona ua levave ona saili o se fofo mo o latoufaafitauli.

Ua Faamau e Faaipoipo Ua faaauau atu nei le galuefaafaifeau a Nokise i le aai tele oNewcastle. E oo atu i le tausaga e1551, ua tofia Nokise o se faifeaumo le aiga tupu ona o le tausaafia etagata o lana galuega, ma ua taga aiona ia lauga i luma o le tupu oEgelani. I lona tulaga lea, ua filifiliaai foi e fesoasoani i le faafouina ole Book of Common Prayer mo lonalomiga lona lua. Ma e na teteeNokise i faatonuga o loo iai motagata tapuai ina ia tootuli i le taimio le Faamanatuga. Fai mai o ia etatau ona faaopoopo se faaaliga efaapea, o le tootuli i le taimi o le faaauau itulau e 9

Page 9: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

O LE SULU SAMOA Ianuari 2018 9.

John Knox - 1514-1572

IOANE NOKISE“O Le na Ta’ita’i ma le Pelu”

Le Atua e, aumai mo a’u Sikotilani,a leai e sili ona ou oti!

Faamanatuga e le o se faaaliga lea ole talitonu o le tagata ua liu moni leareto ma le uaina i le tino ma le totoo Iesu. Na vevesi ai foi le Ekalesiai lea manatu o Nokise, ae na oo lavaina fai le mea e talitonu iai Nokise. Na pisi Nokise i lana misiona, aesa ia faaavanoa foi sona taimi molona lava tagata ma ana mea e tatauona fai. I le tausaga e 1553, e uilava e le’i logotala iai tagata, na iafaamalamalama ai i le tama aElisapeta Bowes, o Marjory. Ae le’imana’o iai le tama o le teine iaNokise, ma ia le faatagaina ai lonaafafine e faaipoipo ma Nokise. Natalia ma le faaaloalo e Nokise lemana’o o le tama o le teine. Ae natumau pea le faamau na fai, ae uatuu le faaipoipoga se’ia se aso. O letaimi lea ua nofo ai i Lonetona, matausavali ai i aulotu i Berwick,Newcastle ma lea vaega uma o leatunuu. Ua fetaui lava foi lea mafuafuaga a Nokise, ma e toatele nisilelei na liliu ane i talitonuga faa-Porotesano.

O Valo’aga Taunuu: O leOsofa’iga o Porotesano e MariaFaamaligi Toto I le afa muamua o le tausaga e1553, na lelei lava mea uma i le vaaia Nokise. E toatele ona fili malolosiKatoliko i Egelani, ae le’i faavaivaiai - ua tupu tele lava fua o lanagaluega. O lona tofiga o se faifeaue femalaga’i i itu eseese o le atunuu,ua faafaigofieina ai lona

mai le itulau e 8 faasalalauina atu o talitonuga faa-Porotesano. I ana lauga na ia matua teena ai iatu ma aga o faaaogaina i tapua’iga,ma ia folafola foi lona onofaalauiloaina o igoa o i latou, emanatu o ia, o tagata faalata. E uilava ua le mafai ona faaipoipo, aeua avea lo la faamau ma Marjory mamea lelei i lona olaga. Peitai, o mea na tutupu i Egelanii lea lava tausaga na matuafaamalepeina ai le fiafia sa maua iEgelani. O uiga faaalia o Nokisefaasaga i mea ua tutupu mai iEgelani, na avea ma mea efaaleagaina ai lona tagata, ma aveama mea na le toe fiafia ai ia Nokiseauga masiofo o vai tausaga na sosooatu ai.

“Bloody Mary” O le aso ono o Iulai o lea lavatausaga na maliu ai le tupu o EneleVIII. Na vave lava ona lagona eNokise o le a tula’i mai ni faigata.Na ia mautinoa o talitonuga faa-Porotesano Egelani e papa’u ona ole le malosi o le laugaina o le meamoni, ma le tele o mea sese o looaoaoina. Na ia valo’ia ai le malepeo faiga faa-Porotesano i Egelani. O le faaiuga o le masina nafaauuina ai Mary of Tudor ma tupu.Ona o Maria o se tagata lotuKatoliko Roma, na vave lava ona iasoloia ia faiga fou na faatutuina elona tama. E oo atu i le masina oNovema ua soloia uma e le

palemene tulafono uma na faia ePorotesano ma toe faafo’i ane lelotu Katoliko Roma e fai ma lotualoa’ia a le malo o Egelani. Nalogoina foi tagata Porotesano uma,ia oo atu i le aso 20 Tesema ua liliuuma i le lotu Katoliko Roma; a lefaia le mea lea, o lona uiga ua latoutetee i talitonuga faa-KatolikoRoma. Na vave lava ona mautinoa eNokise ua lamatia lona ola. Nataumafai nisi o ona fili e pu’e setagata faigaluega a Nokise ma lefaamoemoe e latou te maua ai ni tusife’avea’i i le va o Nokise ma MrsElisapeta Bowie ma Marjory o looiai ni mea e ono pu’eina ai Nokisema faasala i le oti. Ona o ia la faigata ua tula’i maina fautuaina ai e tagata Nokise esola ese ma Egelani. I se tusi na ialafo ia Mrs Bowie ma Marjory naia ta’ua ai o ona uso a Kerisiano, uafaamalosia o ia e sola. Nafaalotolotolua lava ae na oo lava inasola i Dieppe, o se nuu i Farani iaIanuari 1554. Mulimuli ane na iatusia e faapea, na ia toe fesiligia lesa’o o le mea ua ia faia. Sa tataulava ona nofo pea i Egelani a oti aioti ai pea mo le mea moni ma le sa’o.Ona o lea ua leai se Nokise, uasa’oloto nei tagata Katoliko e fai soose mea latou te mananao iai, ma ooina faateteleina ai a latou faiga saua. Na moni lava le valo’aga a Nokise.O le masina o Fepuari 1555 na faiai le faasalaga oti a le tupu o QueenMary, o le faaliliu Tusi PaiaPorotesano e igoa ia John Rogers.Na oo atu i le 300 tagata na ia faasalai le oti, e aofia ai ma le na ia tusia letusi tatalo - Book of CommonPrayer, o Thomas Cranmer. O letoatele o tagata na fasiotia e QueenMary na mafua ai ona faaigoaina oia, o “Bloody Mary.” mai le tusi: “God’s Generals” tusia e Roberts Liardon, faamatalaina e Afemata T. Apelu Aiavao

Page 10: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

10. O LE SULU SAMOA Ianuari 2018

FAILAUGA I LE SULU SAMOA 2018SUAFA AULOTU MATAGALUEGA MASINA

1 Faitamai Leota FS EFKS IndependenceMissouri AMERIKA IANUARI

2 Galuefa Leilua FS EFKS Honolulu HAWAII FEPUARI

3 Elama Alao FS Newcastle NIUSAUELESE MATI

4 Samani Sila FS St. Albans VITORIA APERILA

5 Isamaeli Liaina FS Logan East KUINISELANI I SAUTE ME

6 Osa Nanai FS Caboolture KUINISELANI IUNI

7 Meki Lauvi FS Masterton NIU SILA I SAUTE IULAI

8 Ata Milo FS Otahuhu MANUKAU AOKUSO

9 Sesera Tolovaa FS Blockhouse Bay AUKILANI SETEMA

10 Siaosi Samoa FS Lona APIA I SASA’E OKETOPA

11 Elisaia Kolia FS Matautu-uta APIA NOVEMA

12 Esekia Peneueta FS Lepea FALEATA T E S E M AFa’amolemole silasila ane i le fa’asologa o lo o fa’apipi’iina atu mo le masina ua atofaina mo lau susuga. Iafa’ao’o mai lau lauga i le Ofisa o le Sulu Samoa poo le Ofisa o le Failautusi Aoao, ao toe lua vaiaso o lumanaiai le masina e te lauga ai. Ma le faaaloalo lava. Faafetai.

Ua e Misia le Koniseti Na ou misia foi. Tatou te le’i iaiuma lava. Leaga o le koniseti leana amata ai le foafoa o mea umalava, e aofia ai ma le faiga o letagata. O le koniseti a fetu o le taeaoma le manomano o agelu i le taimio le foafoaga. Tatou te le iloa upu oa latou pese. E tasi le mea ua tatouiloa, na alalaga ma pepese ma lefiafia. Ai lava se mata’utia ma leuiga ese o pesepesega o le foafoaga!Tatou te le iloa pe to’afia agelu naiai i le aufaipese, ae na fetalai Iesue sefulu afe. E matua toatele lava. E le na o le pepese le galuega e faia agelu. O latou foi o avefe’au maleoleo. E vivii foi i le Atua ma faialona finagalo. E aafia foi i mataupu

tau faiga malo. E fesoasoani iaulotu, ma latou faasala fili o leAtua. O loo ta’ua uma mai ia mea ile Tusi Paia: (Neemia 9:6; Salamo34:7, 103:20,Faaaliga 1:1; 2:1;16:1;) A o le mea lava e aupito sili onalauiloa ai agelu, o le pepese. Omusika. Na pepese faatasi ma fetuo le taeao ina ua foafoaina mea uma.Na pepese foi ina ua fanau mai leMesia. E foliga mai e matua fiafialava le au agelu e pepese pe a iai nimea fou e faia. Ta’ua foi e Iesu leisi taimi na pepese ai: “.....ua faapeafoi le olioli i luma o agelu a le Atua,ona o le tagata agasala e toatasi ua

salamo. (Luka 15:10) O loo lipotia mai foi i le tali a leAtua ia Iopu le pepese o le au agelu: “Ina fusi ia lou sulugatiti e pei ole tagata malosi; ou te fesili atu foiia te oe, ina e faailoa mai ia te a’u.O i fea sa e iai ina o o’u faavaeinale lalolagi? Ina faaali mai ia pe afaiua e iloa mafaufau. O ai ea na iafuafuaina ai, pe afai ua e iloa? O aifoi ua na faataoto iai le fua? Uatuuina ea ona faavae i luga o le a?O ai ea foi na na tuuina ifo lona maatulimanu; ina o pepese faatasi fetuo le taeao, ma alalaga fiafia ataliiuma o le Atua. (Iopu 38: 3-7). Ioe,o le la e fai galuega a le Atua i aso eono o le foafoaga, ae fai pesega a leau agelu ma latou viia le Atuamamana ma le fai mea mafai.

Page 11: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

O LE SULU SAMOA Ianuari 2018 11.

Toatele Faifeau Samoa ma Aiga naMaliliu i le Galuega Faamisionare

mai le itulau e 5 E tele mea faigata i lenei atunuu.E pei ona tele o mea faigata i le samima fanua ma vai, e faapea foi onatele o a latou tu leaga ma lo latoufaalogogata.

I le tusi a Naite i le 1899 o loo iafaapea ai: E faigata aua ua ese lava le uigao amio a nei tagata. E le iai le matafiafia, e ui lava i le masani ma ta’ita,ae le iloga lona faamaoni ma sonamata alofa mai ia te oe, e oo lava ie ua ta’ua o tagata o le Ekalesia.Afai e fai se lotu pe a oo i le Aso Sa,e le faalogologo lelei tagata uma uao mai i le lotu. E tasi le mea ua nao le momoe pe a fai le lauga. E uilava o le lauga ua matua saunia male loto, ma ua alu atu upu e suamaliei le faalogo, ma le lelei e fia faalogoiai e ua faamaoni, ae le mafai onalatou lagona ia upu lelei. O legaluega a le tagata faautauta ma leua lava le onosai i le uiga o amioeseese a lenei atunuu e le mafaamatalaina. O tu ia ma uiga o tagata o leaatunuu na tusi faatauanau mai aiFaasi’u i Samoa:

‘O lea, outou o a’oa’o oi Maluaia outou alofagia i latou nei ua i lepouliuli. Seia manatua e outou leseleselega ua matua tele, a o le aufaigaluega e toaitiiti ia, o lea iaoutou uluai ole atu ai i le Alii e onale fanua, e ana foi le saito ua i ai ile fanua, ina ia na aauina mai ni egalulue i lana saito ma faaputu i onafalesaito, o lana Ekalesia lea.

O le faatupula’ia o le galuega E ui i le tele o fita o le galuega i

Papua Niu Kini, ae sa molimauinalava le alualu i luma o galuega a faifeauSamoa ma o latou faletua. E oo mai ile amataga o le senituri e 20, ua tele inafaatutu a’oga, ma ua iai suiga o tagata.O le lipoti a Tofili i Fife Bay na ia tauaai lana a’oga e 80 tamaiti, ua lelei letusitusi ma le faitautusi. I lana vaai uafoliga lava lana aulotu e pei o Samoa. Ise lipoti a Maanaima a o galue ai iKwato i le 1907 o loo ia taua ai:

Ua te’a le saua o tagata....Ua mafaiona feoa’i solo ma le le afaina uaavanoa faitoto’a uma mo e folafola leTala Lelei.

Ua faapena foi ona faia o Faiga Mee faatasitasi ai nuu i itumalo. O ia FaigaMe e atoa le vaiaso o fai, e aofia ai mapo siva ma taaloga. O loo taua e Tomasa galue i Waralaea i Milne Bay le fiafiatele o tagata e auai i ia faatasiga. Oloo taua foi e Maanaima se Faiga Metele sa faia i Kwato sa auai tagata pe ooatu i le 500. O faletua o faifeau Samoa sa feagailea ma le faatuina o le tele o a’oga. Oloo taua e Teleai le faletua o Tovia lanaa’oga pe a ma le 170 tama ma teine. Ele gata i lea o le a’oa’oina o tina mateine i le lalagaina o fala ma ili, faapeale faiga o le lolo. O nisi o tina iloga ilea vaitau o Vaoita le faletua o Alesanasa iloga lona sao i le amataga o le A’ogaFaafaifeau o Lawes College. O ia o sefaiaoga lauiloa a o iai mai le tausaga e1904. O Maanaima ma lona faletua oEme nisi sa maualuga le tele o le la saoa o galulue ai i Kwato. E faapea o leaoga i lea nuu sa tulaga maualuga ia’oga uma a le LMS i lea vaitau. O leKovana o Peretania i Papua i lea vaitauo Sir William MacGregor e faapea saia okaina ni pusa mai le vasega

faakamuta a Maanaima ma le 100toniga leoleo sa su’iina e le vasega aEme. O se tasi tina sa iloga lona ola ofoinai Papua, o Tafu’e le faletua o Samuelu.O le 1911 na maliu ai Samuelu ae safaaauau pea lana galuega i le nuu oToarii. Sa taua e Misi Sione (Dauncey)le alualu lelei o le galuega a lenei tina eui ina ua tuua na o ia. O le a’oga sa iafaatuina: E iai tama e to’a 89 ma teinee 76. Ua manuia pea le galuega a leEkalesia. Ua faaopoooina ai soo se isiua fia gauai ia Iesu. E mamalu le AsoSa i lena aai, ma ua tineia nisi tu pouliulie le toe noatia ai. Mo le isi 16 o tausaga sa galue aiTafu’e seia oo ina maliu i le aso 30Setema 1929. E tusa ai ma faamatalagaa e sa latou galulue, sa pa’u o ia mailona fale tao popo ma gau ai lona aao.Sa fesoasoani iai le Misionare tama’ita’io Mrs Rankin, peitai ua ulufia lonamanu’a i le siama ma maliu ai lava. Satanumia o ia faatasi ma Lailoa le faletuao Laupepa. I se molimau a Misi Sione: E ui ina faalavelavea lona taumafai,a ua faasaga e auauna atu i le Atua. Saavea o ia ma tina o le aufaigaluega. E oo mai i le vaitau o le 1930, uaamata lava ona vavala ata o le suiga teleua iai nuu sa galulue ai Samoa. I sefaamatalaga a Tuumalo sa galue i le nuuo Waima i Delena i le tausaga e 1935:

Ua manuia le galuega. Ua tutumufalesa i sauniga lotu, e toatele leEkalesia, ma le toatele o tagata uavaaia lo latou fiafia, ua latou mafai onafaalatalata ane i lalo ifo o le laaumafala o Iesu ma lona Malo. I le tausaga e 1934 sa tusi mai ai Faaguma faamatala le tulaga o le galuega i leMatagaluega i Daru: faaauau itulau e 12

Page 12: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

12. O LE SULU SAMOA Ianuari 2018

Toatele Faifeau Samoa ma Aiga naMaliliu i le Galuega Faamisionare

mai le itulau e 11

I lo’u manatu ma la’u faatatau, uamatua sili ona alu i luma leneiMatagaluega i mea tau le lotu. O leuiga o tagata, ua iai le mata alofa male fiafia tele i sauniga lotu, ua foaifua foi mea i faifeau, atoa ma soo setagata. Ua le tagi totogi e pei onamasani ai. Ua matua teuteu lelei tagatauma e amata i e matutua e oo lava itamaiti. O lea le mea ua mitamita aiona o le faato’aga na toto e leaugatama, ma galueaiina pea e le auuso tuufaasolo mai, faatasi ma talosagaa le nuu pele, ma ua faatupuina a’e e leTama alofa.

O se tasi lea o Matagaluega sa toateleSamoa sa galulue ai, ma o suiga uavaaia, o faailoga ia o galuega a faifeauSamoa ma o latou faletua. I le tausagalava lea sa tusi mai ai Koria, i le tulagamaoa’e ua iai Daru. O loo ia taua o setasi lenei o faataitaiga o nuu: ‘.....ua mafai e i latou ona tuua le teleo a latou tu faaleatunuu, aua ua sili onafiafia i latou i le Malamalama o Keriso.E sili ona toatele ona tagata ua fai maa’oa’o, ua galulue faafoma’i isi, o loonofo a’oga isi, a o isi o faigaluega i lemalo. I le mae’a ai o le uluai 50 tausaga o legaluega a tagata Samoa i Papua NiuKini, ua iloga lava le tulaga ese ogaluega a faifeau Samoa ma o latoufaletua. E oo mai i le tausaga e 1933,ua oo atu i le 290 numera o ulugaliiSamoa ua galulue i Papua. O se numerapito sili lea mai misionare o isi atunuuo le Pasefika. Peitai e lei gata ai i leofoina pea o soifua o tama ma tina Sa-moa mo lea galuega. Sa faaauau pealea sao taua seia oo ina faamutaina i le1979.

O le Tutoatasi o Papua Niu Kini O le 1975 na tutoatasi ai Papua maipulega faakolone, ma o le vaitau foi leaua oo ina faai’uii’u le galuega a Sa-moa ma ua tuu atu e faia lava e onatagatanuu. A o le vaitau foi lea ua ilogaai le sao taua a faifeau Samoa ma o latoufaletua i le faafaileleina o e na avea mata’ita’i e le gata i le Ekalesia, ae faapeale Malo “Tutoatasi o Papua Niu Kini.O le toatele o i latou nei sa a’oa’oina efaifeau ma faletua Samoa. O EbiaOlevale, sa a’oga ia Ta’eleipu maTaeipo, na avea ma Minisita o A’ogama Faamasinoga. O Tom Koraea, saa’oga ia Anesone ma Sepetia, na aveama faipule a o se tagata faipisinisilauiloa foi. O Tau Boka, sa a’oga iaFuata’i ma Lusa,sa avea ma Komesinao Leipa. O Mairi Mehiti, sa a’oga iaNiu ma Tafagamanu, sa avea ma tagatalauiloa i le faasalalau i luga o leitio. OAlbert Maori Kiki, sa a’oga ia Fiavaaima Elisapeta, sa avea ma Sui Palemia.E le gata ai i i, ae aofia ai foma’i, loia,faiaoga, ma tausima’i, o e sa a’oa’oinae le toatele o faifeau Samoa ma o latoufaletua.

O Iesu e le o se Samoa poo se Palagi. O le lauga a Misi Saipele e pei onafaatomua ai lenei pepa, o loo faitioinaai le galuega faamisionare a faifeau Sa-moa ma o latou faletua. O ia faitioga eono taotaomia ai le tele o le sao taua atuaa ua mavae i le faasalalauina o le TalaLelei ia Iesu Keriso. O le sao na ilogaai lo latou loto tetele i le tele o faigatama lu’itau o Papua, a ua ofoina atoa olatou soifua mo le Alii. E moni o Iesu ele o se Samoa poo se palagi, a o faifeauma faletua Samoa sa ofoina lo latousoifua mo le galuega tala’i, o tagataSamoa ua faakerisianoina i le Tala Lelei,

na o mai ma papalagi. E pele foi ia ilatou a latou tu ma aga faa-Samoa e peiona manatua ai pea e tagata Papua e oomai i aso nei. O Gabagaba o se tasi o nuu e lemamao tele ma le laumua o PortMoresby. Ae ou te le’i oo i le nuu lea,sa ou faalogo i tala o se nuu e mitamitatele i le sao a faifeau Samoa ma faletuasa galulue ai. Sa ou taunuu ma mafeiloa’i ma le faifeau o Toea Gaugauma lona faletua o Lisi. O le fale o lefaifeau e lanumoana, ma e tu i le taufaasi’usi’uga o le nuu. O le fale laupapaae tioata ona faamalama. E faapea o lefale sa faia e le toeaina o Fuata’i. Iautafa lava o le fale o loo iai se falesatele, faatasi ai ma le maa faamanatu mofaifeau Samoa ma o latou faletua sagalulue ai. O tua atu o le fale o le faifeauo loo iai se vaitafe. E tusa ai ma tala atoeaiina o le nuu, o le fanua o loo tu aile fale o le faifeau sa mua’i tafe ai levaitafe. Ae ina ua taunuu faifeau Sa-moa, sa latou tanuina i le oneone. Faimai nai loomatutua, o se tasi lea o latoufaasalaga i le taimi o faifeau Samoa a olaiti, o le o lea e faatumu taga i le oneoneona aumai lea e tanu ai le fanua lea. Ole tala a nai toeaiina ma loomatutua, ofaifeau Samoa e ese ma le saua. Sa olatou faamatalaina le faiga o le fale leao le faifeau. Fai mai o se galuegafaigata. A o le faamalosi a Fuata’i namafua ai ona uma. Fai mai o le asomuamua lava sa ta ai laau ma la’u mai itai e ta’ili, na faavaivai ai mafaamaamulu isi. Peitai ua le faapena lefaifeau Samoa. Ona te’i lea ua tupu ose vavega uiga ese. Ua papa faititili ma‘emo uila. Ae uma ane ua maofa i levaai atu ua uma ona ta’ili uma oogalaau. Ua ofo tagata ma feei aua o se

faaauau itulau e 15

Page 13: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

“Ou te le’i sau e Tatalaina leTulafono”saunia e

Aukuso Lee FS

Mataio 5: 17: “Aua nei outoumanatu ua ou sau e tatalaina letulafono poo le ‘au perofeta; ou tele’i sau e tatalaina, ae iafaataunuuina.”

Faatomuaga: Ua manino le faamoemoe autu ole pepa. O le fetalaiga a le Alii ilana lauga i le mauga e pei ona ta’uai luga, ma se fesoota’iga o leafetalaiga ma se vaaiga faa-FeagaigaTuai. Peitai e le faigofie onafaamatalaina le fuaiupu ua ta’ua(5:17) e aunoa ma isi fuaiupu o looatoa ai le mataupu tonu o loo fetalaiai le Alii (5:18-20). Ma o le a faapeaona taumafai e talanoaina faatasi neifuaiupu ina ia manino le loloto o lefetalaiga a le Alii e tusa ma lanalauga.

Mataio 5:17-20: O Keriso, o leKerisiano, ma le Tulafono: O le lauga a le Alii i luga o lemauga e tusa ma le tala a Mataio,na faia lava mo ona soo. Peitai ele’i taofia ai le motu o tagata nafaapea ona lolofi ane ona o le fiafaalogologo i le Alii. O lona uiga,na lauga lava le Alii ma lefaamoemoe lautele ina ia tapena aitagata uma ua fia mulimuli ma talialona afio mai. O le vaega tonu lenei o le lauga(5: 17-20) o loo faamanino ai e leAlii le uiga o le tagata amiotonu,aemaise ai o le sootaga i le va o leTala Lelei ma le tulafono. O fuaiupu17 ma le 18 ua faatatau i le Kerisoma le tulafono, a o fuaiupu e 19 male 20 ua faatatau i le tagata mulimuliia Iesu (Kerisiano) ma le tulafono.

1. Keriso ma le Tulafono (5:17-

18): Ua manino le faaaliga a le Alii, ele’i afio mai e tatala le “tulafono poole au perofeta” (e faatatau i leFeagaiga Tuai atoa poo se vaega foi)Ua faaalia i le fetalaiga a le Alii, eiai tagata o loo manatu o loo teteeIesu i le tulafono ma le ‘au perofeta.Lea lava o loo faaalia i fesili a nisio tagata (Mareko 1:27) “Pe se alenei? Se a foi lenei aoaoga fou?Aua ua pule o ia i agaga leaga, mafetalai atu i ai, ona latou faalologolava lea ia te ia.” O le fesili a tagatae uiga i le pule ua faaalia e Iesu efaatusatusa i le pule ua i le tulafonoa Mose. I le matau a tagata, e oo lava itusiupu poo a’oa’o o le tulafono ele mafai ona oo so latou taofi i lemaualuga o le pule a le tulafono.Peitai o Iesu, o lea ua faailoa lanalava pule. Ua ia faaaogaina selafoga e lei faalogoina muamua iperofeta anamua e oo mai foi ia’oa’o o le taimi o Iesu. “Aua ou tefai atu ia te outou.....” A o lea uafaatatauina lava e Iesu ia te ia leapule e fetalai atu ai - “Aua nei outoumanatu ua ou sau e tatala letulafono ma le au perofeta; ou te leisau e tatalaina, a ia faataunuuina.” O le upu plerosai o loo faaliliuinao le ‘faataunuuina’ o lona uiga tonuo le ‘faatumuina’. O lona uiga o leafio mai o Iesu Keriso e le ina iatatalaina pe faaleaogaina le tulafonoma le au perofeta, a ia faatumuina ile atoatoa e tatau ona iai. E mafaifoi la ona faapea, e le’i afio maiKeriso e tatala pe faaleaoga i leFeagaiga Tuai, a ia faatumuina mafaaatoatoaina.

(i) O loo tumu le Feagaiga Tuai ia’oa’oga faavae (doctrinal teach-ings) - Torah - tulafono, o a’oa’ogae uiga i le Atua, o le tagata, ma le

faaolataga, ma isi. Peitai o iaa’oa’oga uma ua na ona faailoa maiai, i se ala faaleatoatoa o mea lilo ale Atua e uiga i lana faaolatga molona nuu ma lana foafoaga. O le afiomai o Iesu Keriso, ua faatumu mafaaatoatoaina ai a’oa’oga uma o leFeagaiga Tuai e ala i lona tagata, anaa’oa’oga, ma lana galuega faaola.

(ii) O loo tumu foi le FeagaigaTuai i a’oa’oga faa-valo’aga efaatatau i le lumana’i. O le tele o iaa’oa’oga e faasino i le taimi o le oomai o le Mesia. Peitai o a’oa’ogaua na o ni faanaunauga e fiafaataunuuina. A o le afio mai o IesuKeriso ua faatumuina mafaatoatoaina ai nei valoaga uma.Mareko 1:15 - “Ua oo mai ona po”.O lona uiga o lea ua faaatoatoainamea uma o le Feagaiga Tuai i le afiomai o le Alii. O se tasi o fuaitau aMataio o loo faaalia ai pea letalitonuga o Keriso ua faaatoatoainaai le tulafono ma le au perofeta.“Ua oo nei mea uma ina ia taunuuai le afioga a le Alii i le perofeta.”Mataio 1:22, 2:23,3:3, 4:14, 11:13).

(iii) O loo faapea foi ona iai i leFeagaiga Tuai a’oa’oga taua itulafono e fitoi tonu i amio ma agatatau a tagata i le va feagai ai ma leAtua atoa ma isi tagata. Peita’i eafio mai lava Iesu o loo fenumia’ima le malamalama ai tagata, atoa foima le leai o se ola usita’i i neitulafono. I le afio mai o Iesu Keriso,na faatoatoaina ai lava nei tulafonouma, e ala i le savali ai ma le usita’i.Na matua teteeina e Iesu lefaata’eta’ealuga o le faauigaina o letulafono e tusiupu ma faresaaio. Nafaapea ai ona ia taumafai ina ia lesuia pe faaleaogaina le tulafono, a

O LE SULU SAMOA Ianuari 2018 13.

faaauau itulau e 14

Page 14: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

“Ou te le’i sau e Tatalaina leTulafono”itiiti o nei poloaiga, ma faapea onaa’oa’o i tagata, e ta’ua ia e aupitoitiiti i le malo o le lagi; o se eanaana ma a’oa’o ai, e ta’u ia esili i le malo le lagi (5:19). O lonauiga o le manatu faatauvaa i setulafono e ui ina itiiti, e faapena foiona faaitiitia ai lona tulaga i le maloo le Atua. Peitai o le sili i le malo ole Atua ua faasino i tagata e tausima le faamaoni i le faatuatua ma leamiotonu a le Atua tulafono uma eoo lava i tulafono e manatu e iti.

I le fuaiupu e 20, ua sosoo teisiatu ai e le Alii, i le isi laasaga o leola o le tagata ua talia ma mulimuliia te ia (Kerisino). “Aua ou te faiatu ia te outou, a le sili la outouamiotonu i la le au tusiupu ma leau faresaio, e le sao atu lava outoui le malo o le lagi. E le gata o letagata e sili i le malo o le lagi uafua i le amiotonu i le tausiga otulafono, a o lea ua fai mai e lemafai ona sao atu se tasi i le malo ole lagi pe a le sili lana amiotonu itusiupu ma faresaio, ona o le maloo le Atua o le malo o le amiotonu,o le malo e fausia i agaga o tagata. Peitai e tatau ona faalavelave seisi i le manatu lea, aua foi o tusiupuma faresaio ua iloga i le amiotonu,ona o i latou o loo tausia i le usitaitulafono a le Atua i aso uma. E le oi latou ea na faavasegaina tulafonoma fai mai e 248 poloa’iga ae 365faatonuga i mea e faasa ona faia,ma ua faapea foi ona latou tauivi etausia uma nei tulafono? E faapefealava la ona sili atu se amiotonu osoo poo Kerisiano nai lo leamiotonu a tusiupu ma faresaio?Ae faapefea foi ona avea leneiamiotonu silisili a le Kerisiano e faima mafuaaga o le sao atu i le maloo le Atua? O le fesili, faamata e leo aliali mai iinei se faaolataga e ala

i galuega, ma faapea ona feteena’iai ma le ulua’i faa’amu’ia a le Alii ilana lauga, “Amu’ia e matitiva i leagaga, aua e o latou le malo o lelagi.? O lona uiga e leai se uiga ole amiotonu, a ua na o le faatuatua etupu mai i le mativa o le agaga. O le uiga o le fetalaiga a le Alii, ole amiotonu a tusiupu ma faresaio emaua i le tausiga o tulafono. Peitaio le amiotonu o soo poo Kerisianoe tupu mai le loto ua talitonu ma taliale Alii. O tusiupu ma faresaio enaunau i le usitai faatino e ala i letausi i mataitusi o le tulafono, ae mosoo o le Alii e finaglo le Alii i leusitai ma le amiotonu e tupu maitotonu i le loto ma le mafaufau. Ole talitonuga faa-Feagaiga Tuai, esilasila le Alii i le loto (1 Samuelu16:7). O le tasi o faamanuiaga o letaunuu mai o le Mesia, o leamiotonu i le loto ua faafouina. Epei ona fetalai le Atua ia Ieremia,“Ou te tuuina la’u tulafono i totonuia te i latou, ma ou tusi ai i o latouloto; e fai foi a’u ma o latou Atua, oi latou foi e fai mo’u nuu” (Ieremia31:33). O le fesili pe faapefea onafaia e le Alii lea tulaga? O le Atualava na fai ia Esekielu, “Ou te tuuinaatu lo’u Agaga i totonu ia te outou,tou te savavali ai i a’u tulafono, toute anaana foi i a’u faamasinoga, maoutou faia ai.” (Esekielu 36:27)

O nei folafolaga tetele e lua a leAtua, (i) - o le a ia tuuina lanatulafono i totonu ia i tatou, (ii) - o lea ia tuina lona Agaga i totonu ia itatou, ua taunuu faatasi i le taimi etasi. Ma e le tatau la ona manatu se tasi(e pei ona faia e nisi i nei aso) afaiua ia maua le Agaga ua tatau ai onaia faagalo pe tuulafoa’i le tulafono. faaauau itulau e 15

ia faaalia le uiga loloto o le moni ole tulafono. Ma ua ia faapea ona iafaaatoatoaina lea tulaga e ala i lefaamalosia o le amiotonu a le Atua ile ola o i latou uma ua talia mamulimuli ia te ia. O le faamamafatonu lea o le mataupu lenei e 5 o letusi o Mataio. I le fuaiupu e 18 ua aga’i ai le Aliie faamanino le mafuaaga ma le uigao lona faatumuina ma faaatoatoainao le tulafono ma le au perofeta. O lemafuaaga, ona e tumau le tulafonose’ia oo ina faaatoatoaina - “Aua emoni ou te fai atu ia te outou, emavae atu le lagi ma le lalolagi, aele mavae atu lava se iota poo sinafasi mata’itusi o le tulafono, seiataunuu mea uma. O le iota o le faa-Eleni o le mata’itusi pito i laitiiti ole gagana Eperu (yod) e toeitiiti lavapei o le faailoga o le komaliliu. A olea ua fetalai le Alii e le mavae seiota o le tulafono se’ia uma onamavae le lagi ma le lalolagi. O letaua lea o le tulafono i le Alii. O letaua lava lea o le Feagaiga Tuai atoai le Alii.

O le Kerisiano ma le Tulafono(Mataio 5:19-20) O le faaaogaina e le Alii o upu “Olene..... .” ua faatomua ai lanaa’oa’oga i ona soo, e uiga i le tumauma le taua o le tulafono atoa ma lonatalitonuga i ai. Ma ua faapea onafaaalia ai le sootaga loloto o letulafono a le Atua ma le malo o leAtua. Ona o lea ua afio mai e le inaia tatalaina le tulafono a iafaataunuuina, ma o lea e tumau letulafono e oo lava i se iota. “Olenei” o le tagata ua sili i le Malo ole lagi (Atua), o ia lea ua tausiaina letulafono a le Atua i le usita’i ma lefaamaoni. “O lenei, o se na tetatalaina se poloaiga e tasi e aupito

14. O LE SULU SAMOA Ianuari 2018

mai le itulau e 13

Page 15: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

“Ou te le’i sau e Tatalaina leTulafono”Aua foi o le galuega a le Agaga oloo faia i totonu o i tatou o le tusiainalea o le tulafono a le Atua i papaaano o tatou loto. O lona uiga, o leAgaga, o le tulafono, o le amiotonuma le loto faafouina, ua fesootaifaatasi uma i le soifua ma le olausitai o le soo moni o Keriso, o leKerisiano faatuatua faamaoni i leAtua. O le finagalo o Iesu Keriso mo onasoo ma Kerisiano uma, ia usitai male faalologo i le tulafono a le Atuama le mana o le Agaga Paia. O leusitai loloto lea e tupu ai le amiotonuo le loto ia i latou uma ua afio ai leAgaga Paia ma faafouina i lonamana. O le mafuaaga tonu lea efaigata ai ona sao atu se tasi i le maloo le Atua e aunoa ma le amiotonu esili atu nai lo tusiupu ma faresaio.Aua foi o lea amiotonu o le faailogao le fanaufouina. Ma e le mafai onasao atu se tasi i le malo o le Atua e

aunoa ma le toe fanau mai.

A’oa’oga Ua tele faauigaga o le Upu a leAtua i ana afioga pa’ia, ma ua faapeafoi ona fetosoa’iina ai manatu mamafaufauga o tagata lotu. O fuaiupuna talanoaina nei o loo faapea onafelefele ai foi talitonuga ma manatu.O nisi ua fai mai ua le toe aoga letulafono o lea ua afio mai le Atua eala ia Iesu Keriso, o le atoaga o meauma e oo i le tulafono. A o nisi faimai ua uma lava le taimi o leFeagaiga Tuai o lea ua oo mai leFeagaiga Fou ia Iesu Keriso, ma uale toe tatau ai ona faamamafaina fuaa’oa’oga a le Feagaiga Tuai. O iamanatu ua mautinoa nei, ua ta’ita’iseseina ai tagata ma faauiga seseinaai fetalaiga a le Alii e uiga i letulafono ma le au perofeta. O lea foi ua manino i le pepa letulaga e ao ona taumafai leKerisiano e ola ai e tusa ma tulafono

mai le itulau e 14 atoa ma le Feagaiga Tuai. O le olausitai ma le faamaoni i le Atua, o leamiotonu lava lea ina uafanaufouina le loto e le mana o leAgaga Paia, e ao ina ia tausi ma lefaamaoni tulafono uma a le Atua. Eiai lava lo’u vaivaiga e faapea, “ele faaolaina se tagata i le tausiainao tulafono, peitai o le tagata uafaaolaina i le faatuatua i le Atua,na te tausia faamaoni tulafono umaa le Atua.” O le lu’i o lenei pepa mo i tatouuma o tagata faatuatua i le Atua, iafamaoni ona tatou tausi i le usita’i itulafono uma a le Atua ma anaafioga uma i le Feagaiga Tuai ma leFeagaiga Fou. Ua folafolaina e leAtua lava ia na te tusia i papa aanoo tatou loto ana tulafono, ma foaimai lona Agaga Paia ina ia mau itotonu ia i tatou i aso uma ma taimiuma o le tatou ola e le aunoa. Manuia tele le Mafutaga o le2017!

O LE SULU SAMOA Ianuari 2018 15.

Toatele Faifeau Samoa ma Aiga naMaliliu i le Galuega Faamisionaremai le itulau e 12vavega lava lea mea ua faia e le Atua.Ua maua le malosi fou ma ua faaauaule faiga o le fale seia oo lava ina mae’a.Mulimuli ane ua avane e toeaiina seogalaau ua mae’a iliina ma latou faapeamai, o se tasi lea o pine faamau o levavega lea. O loo latou teuina pea itotonu o le pulelaa o le falesa efaamanatu ai pea lea mea, aemaise o lemalosi o le faatuatua o faifeau Samoa. O faifeau Samoa sa manatua e ala itala i vavega ofoofogia, peitai o faletuao loo manatua pea ia latou galuega epei o le tausia o le mama o le nuu. Faimai o faifeau Samoa sa latou faatuinakomiti tumama ma faia asiasiga o faleo aiga i vaiaso ta’itasi. O loo manatua

foi faletua o faifeau Samoa, i lea’oa’oina o le lalagaina o fala, o ili, ‘atoma isi meataulima. O nei mea safaatauina ma maua ai tupe aua mea efai a le lotu. Sa o latou faamatala foi itaimi sa a’oa’oina ai latou i pese ma sivaSamoa. O taimi fiafia ia i lo latou ofo ile vavai ma le agamalie o siva a faletuaSamoa. Ae sa latou ta’ua foi le fiafiama le popoto o faletua Samoa e sisivama pepese ia latou pese ma siva faa-Papua. I lo’u aso mulimuli i Gabagaba sa manofonofo ai ma le faifeau o Toea i lumao le faapaologa o le fale o le faifeau, aema vaai atu loa ua gasolo mai toeaiinama loomatutua o le nuu i lumafale. Epogipogi ane le afiafi ua faatumulia le

lotoa i tagata matutua o le nuu. E le’iumi ae amata loa ona pepese. Sa amatai pese Peroveta sa aoaoina e faifeauRarotonga, ae faaiu i pese lotu ma sivaSamoa. E amata to se pese e se toeaina,ma fesili poo manatua le pese lea, onafaato’a mulimuli atu ai lea o le toatele.O nisi o taimi e alaga e se loomatua lelaina muamua, ona mulimuli faatasi atuai lea. Ona alu ai lava lea o lea po o faile faiga pese ma siva. Ua ou manatuaai tala a nai tama ma tina sa galulue iPapua, o le atunuu e fiafia tele e sisiva.A o le mea nei o le po o le Aso Sa leneie fai ai lenei fiafia. Masalo ana o taimio faifeau Samoa, ua leva ona faataape ise aulama. (published with permission from The Malua Theological College)

THE DEADLIEST creatureon Earth is the MOSQUITO.

Page 16: O LE SULU SAMOA - cccs.org.wscccs.org.ws/images/stories/Uploads/Sulu_2013/2018/Ianuari_2018.pdf · Samoa,, ae le’i faapea na aveesea ai le tulaga o i latou na mua’i asa le faigata

16. O LE SULU SAMOA Ianuari 2018

O E UA FAI’ILAGI LE FOLAUGA

Na soifua mai le tamā i le aso 04o Oketopa 1935 ae na maliu o ia ilona aiga i Laulii i le aso 26 o Matii le 2016. O ona toe sauniga sa faialava i lana ekalesia EFKS i Laulii ile aso 8 o Aperila 2016. O au lavasa ta’ita’i i ona toe sauniga, ma samolimau le faletua ia Sootaga Taalai la laua mafutaga aemaise o lefanau ia Maposua Lafi, ma VaoFaletolu i le mafutaga a i latou o lefanau ma le tama ia Taala. O lesusuga i le faafeagaiga Sapapalii iaEsera Esera sa molimau e fai ma suio le aiga o le tinā, ae o le Afioga i leTiakono Katoliko ia Ati Tuivasa safai ma sui o le aiga o le tama. I leaotelega o ia lava molimau o se tamalotomaulalo, ae sa galue malosi lavai lana galuega faa-ave taavale etausia ai lona aiga ma tautua ai ileekalesia. O lau foi lea matau aua o ia o setasi o tiakono matua i le ekalesia,ae le se tagata e faalogo soo i lonasiufofoga, ae leai lava se auaunagae le mafai ona faatino, vagana lavafoi le tautuina o le faamanatuga inaua le tusa ma lona malosi nafaamavae mai ai i lea vaega o lanaauaunaga faa-tiakono. O le uiga leana faa-autu ai le molimau faa-le-

Taala Kelemete agaga i le Salamo146 : 5 “ Amuiale tagata o iai le Atua o Iakopo efai mona fesoasoani, o iai lonafaamoemoe i le Alii o lona Atua.”O loo faamauina i api o le galuegasa faaipoipo ma le tinā i le aso 25 oAperila 1963. Na faaofia i leekalesia i le aso 27 o Fepuari 1985ae na faaeetia lo laua tofi tiakono ile aso 25 o Mati i le 1990. O lesusuga i le Fesoasoani Katoliko iaAukusitino sa saunia talosaga, ae ole Faifeau ia Kolia Matamu nasaunia le upu faamafanafana mo letinā ma fanau ma aiga, safaaaogaina ai e le faifeau le augani

O le tinâ ia Ana na soifua mai i leaso 22 Setema 1952, ae nafaamanavaina e le Atua ana feau ilenei ekalesia i le aso 23 o Aokuso ile 2016 i lona aiga i Laulii lava. Oona toe sauniga sa faia lava i lemalumalu o le ekalesia EFKS iLaulii lava, i le aso 31 o Aokuso2016. O au lava sa ta’ita’i, ae natatalo le Epikopo ia Talimalie Eveni,ae o le Fesoasoani Katoliko iaAukusitino nasaunoa i le upufaamafanafana mo le fanau ma aiga.Sa molimau le tamaitai ia FaaleauoaFata Siaosi e fai ma sui o le fanau ile mafutaga ma le tinâ, ae o TiaoaSeiuli Sio sa fai ma sui o tuaganema uso e molimau i le mafutaga male tuafafine, ma sa molimau lava ose tagata galue malosi mo lona aigama o se tinâ alofa i lana fanau. O le faletua ia Eseta Tuialii samolimau e fai ma sui o le mafutagaa tinâ o le ekalesia e molimau i lonaauai ma fai ma sui o le mafutaga .Ole molimau faaleagaga sa faa-autue faapea “Ia fiafia e ola i leonosai.” Sa faaaogaina ai le tataloa Neemia i le mataupu e 13 ao lefuaiupu e 22, ma e peiseai o lanatatalo foi lea ao ia tautua i le ekalesiai le faaauauina ai o galuega a onatuaa, aemaise ai o taleni lava ia saatiae ae le aiga, aemaise ai foi inaua faataotolia ise mai faigata i se

taimi umi lava ma oo ai ina valaaule Atua. O au lava foi sa ta’ita’i iona sauniga faaiu i le tuugamau mao matou faatofa atu ai i le pese faa-tofa a le au kerisiano. Tofatina,manuia lau malaga.Saunia: Pita Toleafoa

EFKS Laulii

Ana L. Tuialii22 Setema 1952-23 Aokuso 2016

a le auauna i le perofeta o Elisaiaina ua pau i le vai le matau safaaaoga ma ia faapea ai “aue le aliie, auā o le mea na nono.” (2Tpu6:5). Faapea lava le ola mai le Atua,ae o le Atua lava i lona alofa e alaia Iesu ma le taulaga e faaolaina ai.O au lava na taitai i ona saunigafaaiu i luga o le tuugamau, ma omatou faamavae atu ai i le pesefaatofa a le au-kerisiano. Tofa tamā,manuia lau malaga.Saunia: Pita Toleafoa

EFKS Laulii

Taala Kelemete4 Oketopa 1935-26 Mati 2016

O le Tupu oTaviita

e to’a 7 ona uso, e to’a 8 anaava; e 73 salamo na ia tusia; efaatolu ona faauuina o ia e fai

ma tupu; e 70 tausaga nasoifua ai.