Novi uvez Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva

Godina XV. Broj 28 Prosinac 2017.

www.zkd.hr ISSN 1845-2434

Novi uvez 28

Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina XV., prosinac 2017. Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb t. 4572-344, 4694-326 f. 3882-853 e. info@zkd.hr www.zkd.hr Tajnica: Inja Cahun (icahun@ffzg.hr) Glavna i odgovorna urednica: Blaženka Peradenić-Kotur (bkotur@nsk.hr) Urednica: Ivana Čadovska (icadovska@nsk.hr) Uredništvo: Petra Dolanjski, Jelena Pisačić Grafički urednik: Filip Pšenica Lektorica: Ivona Milovanović ISSN 1845-2434 Naslovnica: Božićna jelka u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Sadržaj

RIJEČ UREDNICE 1

ZAGREBAČKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO NA IFLA WORLD LIBRARY AND INFORMATION

CONGRESS 2017 2

DAN HRVATSKIH KNJIŽNICA 2017. U PRELOGU 4

OTVORENJE MJESECA HRVATSKE KNJIGE U CRIKVENICI 7

11. SAVJETOVANJE ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI HRVATSKOJ 9

USPJEH NACIONALNE KAMPANJE ZA OSOBE S TEŠKOĆAMA ČITANJA I

DISLEKSIJOM „I JA ŽELIM ČITATI!“ 11

OKRUGLI STOL: „I JA ŽELIM ČITATI!“: POSTIGNUĆA I IZAZOVI 15

ODRŽAN 6. OKRUGLI STOL “KNJIŽNICE I SUVREMENI MENADŽMENT“: ALTERNATIVNI IZVORI

FINANCIRANJA 17

STRUČNI SKUP HRVATSKOG ČITATELJSKOG DRUŠTVA: KOLIKO SMO PISMENI/NEPISMENI –

DIGITALNA PISMENOST NAŠEG DOBA 19

CYCLING FOR LIBRARIES: AROUND THE SOUND 19. I 20.05.2017. 22

CIKLOKNJIŽNIČARI NA ZELENOM FESTIVALU NACIONALNE I SVEUČILIŠNE

KNJIŽNICE U ZAGREBU 25

70 GODINA KNJIŽNICE TINA UJEVIĆA 27

RAZVIJAMO KULTURU ČITANJA I POTIČEMO ZANIMANJE ZA KNJIGU 30

PIŠEM TI PISMO… NATJEČAJ ZA NAJ PISMO: ŠEST GODINA NATJEČAJA ZA NAJBOLJE NAPISANO

PISMO U GRADSKOJ KNJIŽNICI VELIKA GORICA 32

MARATON PRIČA U DJEČJOJ KNJIŽNICI M2 35

IZLOŽBA LINA UJČIĆA UZ MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH 2017. 37

PETI ROĐENDAN FESTIVALA ZNANOSTI U KNJIŽNICI GAJNICE 39

#3D ISKUSTVO 40

NASLIKAJMO PRIČU: LIKOVNI NATJEČAJ, RADIONICA I IZLOŽBA U ZAPREŠIĆKOJ KNJIŽNICI 42

Poštovane kolegice i kolege, članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva, dragi čitatelji,

pozdravljam vas u ime glavne i odgovorne urednice Blaženke Peradenić-Kotur, uredništva

Novog uveza i svoje osobno ime.

Prihvaćanjem funkcije urednice Novog uveza, glasila Zagrebačkog knjižničarskog društva,

naslijedila sam kolegicu Niku Čabrić koja je dugi niz godina obavljala odgovoran i zahtje-

van posao. Ovim joj putem još jednom zahvaljujem u ime cijelog uredništva.

Zadnja polovica 2017. godine obilovala je događajima bitnima za naše članove, njihove

knjižnice i Zagrebačko knjižničarsko društvo. Održan je Svjetski knjižničarski i informacij-

ski kongres, a u sklopu njega i 83. generalna skupština Međunarodnoga saveza knjižničar-

skih društava i ustanova (IFLA), Mjesec hrvatske knjige, Dan hrvatskih knjižnica, 11. savje-

tovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj, 40. međunarodni sajam knjiga i učila

Interliber te niz ostalih događanja na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati! Komisije

za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knji-

žničarskog društva u dva teksta donosi nam uspjehe svoga rada nakon jednogodišnje pro-

vedbe.

Radna grupa ZKD Biciklisti svojim je predanim radom i zalaganjem zaslužila cijeli tematski

blok posvećen samo njima, a u ovom broju Novog uveza donosimo dva članka - Cycling for

libraries i Cikloknjižničari na Zelenom festivalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagre-

bu.

Knjižnice grada Zagreba ove su godine proslavile niz obljetnica, a najvažnija je svakako

110. godišnjica Gradske knjižnice. U ovom broju u dijelu rezerviranom za predstavljanje

događanja u našim knjižnicama donosimo članak o Knjižnici Tina Ujevića koja je proslavila

70 godina postojanja.

Ovom prilikom pozivam sve zainteresirane kolegice i kolege da i dalje aktivno sudjeluju u

kreiranju Novog uveza te nam se jave s novim idejama i prijedlozima.

Za kraj, želim vam ugodno čitanje te sretne i blagoslovljene predstojeće blagdane u ime cije-

log uredništva,

Ivana Čadovska, urednica

Novi uvez

RIJEČ UREDNICE

2

Zagrebačko knjižničarsko društvo je

ove godine sudjelovalo na godiš-

njem Svjetskom knjižničarskom i

informacijskom kongresu (WLIC)

Međunarodnoga saveza knjižničar-

skih društava i ustanova (IFLA) i

83. generalnoj skupštini IFLA-e.

WLIC 2017 održan je od 19. do 25.

kolovoza 2017. godine u Wroclawu u Poljskoj. IFLA trenutno okuplja više od 1400 članova

iz više od 140 zemalja svijeta.

Ovogodišnji kongres i skupština okupili su više od 3500 sudionika iz više od 120 zemalja

svijeta, uključujući kolege knjižničare, kolege iz struka bliskih knjižničarstvu, preko 200

izlagača, nakladnika, predstavnika privatnog sektora koji surađuju s knjižnicama i IT stru-

čnjaka. Podršku u organizaciji ovog velikog događanja pružilo je Ministarstvo kulture Repu-

blike Poljske i Poljsko knjižničarsko društvo, čiji su članovi dali ogroman doprinos u orga-

nizaciji volontera iz više zemalja svijeta te pružili domaćinsku podršku svim sudionicima

kongresa i skupštine.

Tema ovogodišnjeg kongresa je Knjižnice. Solidarnost. Društvo. gdje je naglasak stavljen na

poboljšanje knjižničarstva kao djelatnosti, razmjenu iskustava i umrežavanje sudionika, ras-

pravu o izazovima s kojima se danas suočava knjižničarska struka te podršku UN-ovim Glo-

balnim ciljevima održivog razvoja.

Tijekom šest dana održano je 240 predavanja s različitim temama vezanima za knjižničar-

stvo i knjižničarsku zajednicu uz više od 500 predavača, a u izložbenom prostoru bilo je

predstavljeno 188 posterskih izlaganja, među njima i poster Zagrebačkog knjižničarskog

društva. Događanje se održavalo u prekrasnoj zgradi Centennial Hall gdje je organizirana i

svečana večera. Zadnji dan bio je predviđen za organizirane skupne posjete knjižnicama u

Wroclawu i okolnim gradovima: Krakov, Czêstochowa i Varšava.

Novi uvez

ZAGREBAČKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO NA IFLA WORLD

LIBRARY AND INFORMATION CONGRESS 2017

Marija Šimunović, msimunov4@efzg.hr Knjižnično dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

3

Zagrebačko knjižničarsko društvo predstavilo se posterskim izla-

ganjem na temu Transforming the communication channels

(Library associations, libraries and librarians), istraživanjem o

prisutnosti knjižničarskih društava iz Europe na društvenoj mreži

Facebook koje su pripremile Blaženka Peradenić-Kotur i Marija

Šimunović. Poster je bio dobro prihvaćen te su knjižničari iz ci-

jelog svijeta pokazali interes za navedenu temu.

Kako je ovogodišnja konferencija održana u Poljskoj koja ima

dobru i povoljnu prometnu povezanost s Hrvatskom, na konfe-

renciji je bilo više od 20 predstavnika iz Hrvatske. Veliki broj

njih su članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva te su preds-

tavnici svojih matičnih institucija.

Važno je naglasiti da su po prvi puta dvije predstavnice iz Hrvatske, točnije predstavnice

Zagrebačkog knjižničarskog društva bile među 250 volontera iz cijeloga svijeta koji su vo-

lontirali na kongresu i skupštini, Sofija Konjević i Marija Šimunović. Volontiranje na ovom

događanju ima puno prednosti, primjerice volonteri su oslobođeni kotizacije, imaju osiguran

jedan topli obrok dnevno, organiziran povoljan smještaj, u mogućnosti su upoznati velik

broj kolega i članova IFLA ure-

da te steći neprocjenjivo isku-

stvo organizacije ovakvog veli-

kog događanja.

Sugeriramo svim zainteresira-

nim kolegicama i kolegama ko-

je zanima iskustvo volontiranja,

predaje dokumentacije ili treba-

ju samo riječ podrške da se jave

kolegicama volonterkama koje će im rado pomoći da i oni ostvare svoje iskustvo u volonti-

ranju na IFLA-i.

Svjetski knjižničarski i informacijski kongres i 84. generalna skupština IFLA-e 2018. godine

održat će se u Kuala Lumpuru, Malezija, od 24. - 30. kolovoza 2018. Više informacija na:

https://2018.ifla.org/.

Novi uvez

4

Dan hrvatskih knjižnica ustanovilo je Hrvatsko knjižničarsko društvo s ciljem bolje vidljivo-

sti knjižnica i njihovih aktivnosti te njihovog doprinosa sveukupnom razvoju obrazovanja,

informiranosti, kulturnog života i svjesnosti o važnosti knjige i čitanja za pojedinca, zajedni-

cu i društvo u cjelini kojoj knjižnice svojom djelatnošću uvelike pridonose, te kako bi se ra-

zbili pojedini stereotipi o knjižnicama i knjižničarima koji se u granicama svojih mogućnosti

trude raznolikošću i zanimljivošću svojih programa doprijeti do najšireg kruga postojećih i

potencijalnih korisnika.

Otkada je na 37. skupštini Hrvatskog knjižničarskog društva u Tuhelju 2010. godine donese-

na odluka o obilježavanju Dana hrvatskih knjižnica 11. studenoga, na dan kada je 1960. go-

dine Sabor NRH donio ukaz o proglašenju prvog Zakona o bibliotekama, sa svakom godi-

nom koja dolazi sve se veći broj knjižnica uključuje u obilježavanje ovog datuma. Prvi je

put Dan hrvatskih knjižnica obilježen 2010. na Interliberu, a od 2012. godine Hrvatsko knji-

žničarsko društvo dodjeljuje i godišnje priznanje „Knjižnica godine“ u svrhu poticanja ino-

vativnosti, kreativnosti i kvalitete rada svih hrvatskih knjižnica. To su priznanje do sada zas-

lužile Gradska knjižnica Zadar (2012.), Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica

(2013.), Sveučilišna knjižnica Rijeka i Općinska narodna knjižnica Drenovci (2015.), Hrvat-

ska knjižnica za slijepe iz Zagreba (2016.), a ove godine priključila im se i Knjižnica i čitao-

nica grada Preloga.

Ovogodišnji Dan hrvatskih

knjižnica održavao se pod ge-

slom Knjižnica za sve nas.

Dođi i ti. Okreni stranicu!, s

porukom o knjižnicama kao

mjestima otvorenima za sve,

bez obzira kojoj dobnoj ili dru-

štvenoj skupini oni pripadali.

Istu poruku nosi i promotivni film Okreni stranicu! koji na jednostavan način šalje poruku

kako je, uz apsolutno uvažavanje svih različitosti, knjižnica ustanova namijenjena svima bez

razlike. Okretanje stranice svojevrstan je poticaj na humanost i neisključivost, pri čemu se

Novi uvez

DAN HRVATSKIH KNJIŽNICA 2017. U PRELOGU

Ivana Grubačević, posudba@knjiznica-vg.hr Katja Matković Mikulčić, ravnateljica@knjiznica-vg.hr

Gradska knjižnica Velika Gorica

5

knjižnica predstavlja kao smjerokaz za ovakve pozitivne promjene i na puno širem društve-

nom planu.

Hrvatsko knjižničarsko društvo je uz obilježavanje Dana hrvatskih knjižnica također raspi-

salo Natječaj za najbolji promotivni film o knjižnici, knjižničnim uslugama ili bilo kojoj vrs-

ti promocije knjižnica koji je bio otvoren od 10. listopada do 7. studenoga.

Središnja svečanost obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica i dodjela priznanja „Knjižnica

godine“ održana je 10. studenoga 2017. u Prelogu u Knjižnici i čitaonici grada Preloga, uz

sudjelovanje knjižničara iz cijele Hrvatske. Domaćini i dobitnici ovogodišnjeg priznanja,

knjižničarke iz Knjižnice i čitaonice grada Preloga za prisutne su pripremile lijep program

koji je započeo obilaskom barokne crkve svetog Jakoba koja se nalazi u samom centru Pre-

loga i gotovo točno nasuprot Knjižnice. Uslijedilo je razgledavanje Knjižnice i Muzeja gra-

da Preloga, a u samoj dvorani u kojoj je održana svečanost, u potkrovlju zgrade muzeja i

knjižnice postavljene su i tri izložbe. Najopsežnija je bila izložba na panoima kojom je kroz

niz fotografija prikazano kako i zašto je upravo ova knjižnica zaslužila nagradu za knjižnicu

godine – niz raznolikih događanja, radionica, književnih susreta i tematskih druženja za dje-

cu, mlade i odrasle, kao i za sugrađane treće životne dobi, suradnja s mnogim udrugama iz

Preloga i obližnjeg Čakovca koja je urodila zanimljivim tribinama i druženjima. Svoju ino-

vativnost u pristupu knjizi knjižničarke su dočarale i osmislivši dvije mini izložbe: Mala

knjiška apoteka u kojoj je svaka izložena knjiga predstavljena kao lijek za određene

„tegobe“, i Ako cipela pristaje s izloženim biografijama poznatih žena i cipela koje bi im

pristajale. Dokaz koliko je Knjižnica povezana sa svojom lokalnom zajednicom dočekao nas

je već na samom ulazu u knjižnicu – tajanstveni Pesjanek, čudovište iz rijeke Drave i mas-

kota etno-književno-likovno-turističkog projekta pod imenom LegenD(r)a, koji knjižnica

ostvaruje u partnerstvu s Udrugom mladih EFEKT. LegenD(r)a se fokusira na dravske le-

gende i usmene predaje vezane uz mistična bića koja obitavaju oko Drave, a vezana su za

područje Preloga i donjeg Međimurja, i tek je jedan od brojnih projekata koji se provode u

ovoj knjižnici.

Svečanost je započela u 12.00 sati i svi

zainteresirani mogli su je pratiti putem

izravnog prijenosa na stranicama Hr-

vatskog knjižničarskog društva. Prisut-

nima su se obratili predstavnik Grada

Preloga gradonačelnik Ljubomir Kola-

rek, predstavnica Međimurske župani-

je voditeljica Odsjeka za zdravstvo,

Novi uvez

6

socijalnu zaštitu i nacionalne manjine dr. sc. Sonja Tošić-Grlač, predstavnik Ministarstva

kulture državni tajnik dr. sc. Ivica Poljičak, predsjednica Hrvatskog knjižničarskog društva

Dunja Holcer i ravnateljica Knjižnice i čitaonice grada Preloga Maja Lesinger, a obrazlože-

nje dodjele priznanja „Knjižnica godine“ u ime Povjerenstva za dodjelu priznanja pročitala

je predsjednica Povjerenstva Romana Horvat.

Temeljem javnog poziva 2017. godine primljene su sljedeće prijave: Gradska knjižnica Beli

Manastir, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Gradska knjižnica Solin, Gradska knjižni-

ca Poreč, Knjižnica i čitaonica grada Preloga, Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u

Zagrebu. Povjerenstvo koje je radilo u sastavu: Romana Horvat, Kristina Čunović, Gordana

Gašo, Iva Grisogono, Kristina Kalanj, Ana Đokić i Milana Vuković Runjić imalo je vrlo

težak zadatak jer se radilo o šest prijava iz različitih tipova i veličina knjižnica, a čije je dje-

lovanje izrazito široko, raznoliko i vrlo teško usporedivo. Glavni odbor HKD-a na svojoj je

5. sjednici održanoj 13. srpnja 2017. nakon pročitanog izvješća Povjerenstva za dodjelu pri-

znanja „Knjižnica godine“ odlučio prema prijedlogu Povjerenstva priznanje dodijeliti Knjiž-

nici i čitaonici grada Preloga, koja se istaknula svojim radom u okviru resursa kojima kao

knjižnica raspolaže.

Nagradu su ravnateljici Maji Lesinger uručile predsjednica Hrvatskog knjižničarskog druš-

tva Dunja Holcer i predsjednica Povjerenstva Romana Horvat, a u dirljivoj zahvali ravnate-

ljica je naglasila kako od struke prepoznate kvalitete ne bi bilo bez međusobnog slaganja i

suradnje te marljivog rada. Iako je knjižnica u Prelogu mala, svojim građanima ona je jedna

od najvažnijih institucija u zajednici. Uz samo dvije zaposlene knjižničarke i jednog volon-

tera, nakon preseljenja u adekvatan prostor u centar grada Preloga 2013. godine knjižnica je

u roku od četiri godine uspjela pokrenuti brojne zanimljive programe i uključiti brojne Pre-

ložane u aktivnosti koje za njih organizira.

Nagrada za najbolji promotivni film o knjižnici dodijeljena je školskoj knjižnici Gimnazije i

strukovne škole Jurja Dobrile iz Pazina. Priznanje za

sjajan video uradak uručila im je Marija Šimunović u

ime Povjerenstva za obilježavanje Dana hrvatskih

knjižnica, a nagradu je u ime učenika preuzela knjiž-

ničarka Magda Rimanić.

U glazbenom dijelu svečanosti nastupili su mladi

glazbenici Lea Šprajc i Neven Kolarić. Svojom iz-

vedbom bajkovite međimurske tradicionalne glazbe uspjeli su očarati sve prisutne. Sveča-

nost je završena prigodnim međimurskim domjenkom u prostoru Muzeja grada Preloga i

ugodnim druženjem s domaćinima kojima u ime svih prisutnih još jednom zahvaljujemo na

toploj dobrodošlici, susretljivosti, ljubaznosti i sjajnoj organizaciji.

Novi uvez

7

Tradicionalno, polovinom mjeseca lis-

topada domaći zaljubljenici u knjigu s

interesom listaju programsku knjižicu

Mjeseca hrvatske knjige, tražeći među

mnoštvom zanimljivih događanja u

hrvatskim knjižnicama ono skrojeno

po njihovoj mjeri. A po mjeri hrvat-

skih čitatelja u 2017. godini priprem-

ljen je velik broj raznovrsnih programa, okupljenih pod krilaticom Sve na jednom mjestu.

Na pitanja što je to „sve“ i koje je to „mjesto“ na koje aludira moto Manifestacije odgovor je

ponudio dr. sc. Antun Vujić, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u

proslovu programske knjižice. Svoj zanimljiv i poticajan tekst započinje mišlju:

„Enciklopedija se najčešće doživljava kao mjesto na kojem se može naći sveobuhvatno zna-

nje“, nastavljajući potom da je današnjem disperziranom znanju potrebno jedno ishodišno

mjesto, nužno da bi nas usmjerilo u potrazi za pravim znanjem. U tiskanom ili elektroni-

čkom mediju, enciklopedije su nam „putokazi pretraživanja i orijentacije u nepreglednom

svijetu globalnoga znanja“. To su uostalom bile od svojih početaka, prilagođavajući se

promjenama u sadržaju i opsegu znanja, imajući u vidu, načinom prezentacije, krajnjeg kori-

snika.

Teme posvećene enciklopedistici diskretno su se, kao lajtmotiv, provukle kroz programe

većine sudionika Mjeseca hrvatske knjige 2017. Manifestaciju smo svečano otvorili u Crik-

venici 13. listopada, u Osnovnoj školi Zvonka Cara, nakon netom završenoga 11. savjetova-

nja za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Svečanosti je stoga prisustvovao uistinu ve-

lik broj knjižničara, upravo onih koji iz godine u godinu „nose“ ovu manifestaciju, posveću-

ju joj svoje vrijeme i daruju kreativnost i maštovitost.

Na svečanom otvorenju pozdravne riječi okupljenima su uputili Irena Krmpotić, ravnateljica

Gradske knjižnice Crikvenica, Damir Rukavina, gradonačelnik Grada Crikvenice, Višnja

Cej, predsjednica Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2017.,

Novi uvez

OTVORENJE MJESECA HRVATSKE KNJIGE U CRIKVENICI

Dobrila Zvonarek, dzvonarek@nsk.hr Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

8

Marina Medarić, zamjenica župana Primorsko-

goranske županije te Nina Obuljen Koržinek, mi-

nistrica kulture i posebna izaslanica predsjednika

Vlade Republike Hrvatske, koja je simbolično

otvorila manifestaciju. U kulturno-umjetničkome

programu sudjelovali su članovi Dječjega čitatelj-

skog kluba Biblice, Joso Butorac, Mauro An-

tić, Trio Crikvenica te KUD Neven iz Selca. Pos-

jetitelji svečanoga događaja mogli su pogledati i

kratki film o Gradskoj knjižnici Crikvenica, njezinoj povijesti, ulozi, aktivnostima i ogranci-

ma. Film je prikazao i najpoznatijeg „člana“ Knjižnice, mačka Cara Edgara koji je svoj dom

pronašao među njezinim policama s knjigama, privlačeći djecu, turiste i korisnike.

Nacionalni kviz za poticanje čitanja, čija je završna svečanost i ove godine upriličena u pre-

dvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao svojevrsni kraj Mjeseca hrvatske

knjige 2017., odvijao se pod motom Čitanje ne dolazi u pitanje. Mali čitatelji, koji su čitali

romane Maje Brajko Livaković, Tiho-

mira Horvata i Sanje Pilić, u kvizu su

smjeli koristiti i ponuđene online enci-

klopedije. Najimpresivniji trenutci za-

vršne svečanosti vjerojatno su bili takto-

vi opere Nikola Šubić Zrinski koje su

izveli istaknuti članovi vokalnog ansam-

bla Hrvatskoga narodnog kazališta u

Zagrebu.

Izvan svjetla reflektora, bez previše buke i medijske pozornosti, dana 2. studenoga usvojena

je i dugo očekivana Nacionalna strategija poticanja čitanja. Simbolično, upravo u Mjesecu

hrvatske knjige, manifestaciji koja u Hrvatskoj sustavno potiče čitanje već više od dvadeset

godina. Bio je to i svojevrsni uvod u Interliber, međunarodni sajam knjiga i učila, na kojemu

su Knjižnice grada Zagreba u suradnji s narodnim i školskim knjižnicama iz cijele Hrvatske

organizirale razne kreativne radionice za djecu i mlade na temu poticanja čitanja.

Na Dan hrvatskih knjižnica 11. studenoga, Hrvatsko knjižničarsko društvo predstavilo je

knjižnicu godine: Knjižnicu i čitaonicu Grada Preloga.

Po završetku Mjeseca hrvatske knjige ostaje nam da entuzijazam vezan uz knjigu prenosimo

dalje, a ljubav prema čitanju pretačemo u nove ideje, inicijative i kreativne programe. U to-

me bi nam trebala pomoći i Nacionalna strategija poticanja čitanja, čija bi konkretna proved-

ba uskoro trebala započeti.

Novi uvez

9

Od 11. do 13. listopada 2017. godine u Crikvenici je održano 11. savjetovanje za narodne

knjižnice u Republici Hrvatskoj, i ove godine pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Re-

publike Hrvatske. Savjetovanje je bilo međunarodnog karaktera s obzirom na to da je orga-

nizirano u suradnji sa slovenskim kolegama iz Narodne in univerzitetne knjižnice – NUK i

Zveze bibliotekarskih društev Slovenije. Glavni organizator je kao i proteklih godina bila

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, a suorganizatori Hrvatsko knjižničarsko druš-

tvo i ovogodišnji domaćin Gradska knjižnica Crikvenica. Tema ovogodišnjeg savjetovanja

je bila Mreža narodnih knjižnica – suradnja u razvoju digitalnih usluga i predstavljanju jav-

nosti.

Na navedenu temu kroz tri dana Savjetovanja predstavljeno je 41 izlaganje domaćih i stranih

kolega i kolegica, a od toga je uz uobičajeni način izlaganja realizirano i pet plenarnih, četiri

pozvana te sedam Pecha Kucha izlaganja. Uz hrvatske modele i primjere dobre prakse mog-

la su se čuti i nizozemska i slovenska iskustva, pa su tako kolege predstavile svoje sustave

narodnih knjižnica te zanimljive primjere ino-

vativnih digitalnih usluga za korisnike.

Predavanja su bila grupirana po temama. Na

temu E-knjižničarstvo predstavljena su slo-

venska iskustva u e-posudbi građe i teorijski

pogled na e-kulturu i čitanje. Kroz temu Mo-

deli povezivanja knjižnica u digitalnom okru-

ženju predstavljeni su primjeri dobre prakse

izgradnje mreže repozitorija narodnih knjižni-

ca, kao i suradnički projekti izgradnje digital-

ne knjižnice. Ponajviše izlaganja okupljeno je

pod temama promocije narodnih knjižnica,

digitalnog marketinga i vidljivosti narodnih

knjižnica u mrežnom okruženju. Sva izlaganja

na temu Suradnja, komunikacija, digitalizaci-

ja u formatu Pecha Kucha činila su očekivano

Novi uvez

11. SAVJETOVANJE ZA NARODNE KNJIŽNICE U REPUBLICI

HRVATSKOJ

Ivančica Đukec Kero, ivancica.dukec@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

10

najdinamičniji dio Savjetovanja, koji je za izlagače bio posebno stresan, ali su svojim nastu-

pima knjižničari još jednom potvrdili koliko mogu biti snalažljivi, kreativni i zanimljivi.

Kroz dio Suradnički projekti, sustavi i portali predstavljeni su: portal narodnih knjižnica u

RH (knjiznica.hr), digitalizirana kulturna baština slovenskih regija (Kamra), središnji sustav

za narodne knjižnice u smislu upravljanja i distribucije mrežnih sadržaja te istraživanje ve-

zano uz projekt Pitajte knjižničare. Na kraju su predstavljene kampanje za nove zgrade naro-

dnih knjižnica, zagrebačko i koprivničko istraživanje o novim zgradama te primjer uspješne

nacionalne kampanje I ja želim čitati. Za posljednji dan bila je rezervirana panel rasprava

Javno zagovaranje narodnih knjižnica kao ključnih partnera u postizanju ciljeva UN-ove

Agende 2030. za održivi razvoj (HKD-ove Komisije za javno zagovaranje i Komisije za na-

rodne knjižnice), gdje je predstavljen IFLA-in Međunarodni program javnog zagovaranja

(IFLA International Advocacy Programme – IAP), osmišljen kao potpora javnim zagovara-

čima u promicanju uloge knjižnica u planiranju i provedbi UN-ove Agende 2030. za održivi

razvoj te iskustva sudjelovanja na regionalnoj radionici organiziranoj u Haagu za predstav-

nike europskih zemalja. Tom je prigodom predstavljen i prijevod IFLA-inog dokumenta

Pristup i mogućnost za sve: kako knjižnice mogu doprinijeti ostvarivanju UN-ove Agende

2030. koji donosi teorijski osvrt na svaki od 17 strateških ciljeva održivog razvoja, podržan

primjerima najbolje prakse iz knjižnica diljem svijeta. Predsjednica Komisije za narodne

knjižnice predstavila je u okviru panela i zaključke predstavnika hrvatske knjižničarske stru-

ke s online sastanka Global Vision inicijative održanog 27. rujna 2017., koji su poslani i u

obliku izvještaja u IFLA-u.

Može se zaključiti da je cilj savjetovanja postignut, s obzirom na to da je u tri dana sudioni-

cima dan uvid u teorijska i praktična pitanja vezana uz mrežne usluge u narodnim knjižnica-

ma te u modele povezivanja narodnih knjižnica u digitalnom okruženju.

Novi uvez

11

Nakon jednogodišnje provedbe, Nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disle-

ksijom I ja želim čitati! prikazala je postignuti uspjeh na ovogodišnjem 14. okruglom stolu

za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama, a na temu Na-

cionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom I ja želim čitati!: postignuća i

izazovi.

Okrugli stol je održan 6. listo-

pada 2017. godine u Knjižnica-

ma grada Zagreba, Gradskoj

knjižnici na Starčevićevom tr-

gu. I na ovom skupu, kao i pro-

šlogodišnjem kada je Kampanja

predstavljena, sudjelovalo je

130 stručnjaka različitih profe-

sija (logopedi, nastavnici, pro-

fesori, pedagozi, psiholozi, knjižničari, odgojitelji u vrtićima). Osim pozvanih izlaganja, pri-

mjeri dobre prakse dio su mogućeg odgovora na to koliko su organizatori Kampanje uspjeli

u svojoj provedbi nakon jedne godine realizacije programa, a koje su predstavili sudionici-

ma. Izlaganja koja su kolegice iz vrtića, osnovnih i srednjih škola te narodnih knjižnica

predstavile, primjeri su provedbe Kampanje u ustanovama koje sve svoje programe izvode

na zavidnoj profesionalnoj razini bez obzira kolika je financijska podrška lokalne zajednice

u provedbi programa.

Organizator Kampanje je Hrvatsko knjižničarsko društvo, Komisija za knjižnične usluge za

osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama. Suorganizatori Kampanje su Nacional-

na i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Knjižnice grada Zagreba.

Nakon prve godine provedbe, postavljene ciljeve Kampanje provodit ćemo i dalje. To u-

ključuje rad na izmjeni Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (NN 167/03, čl. 86),

poboljšanju međuinstitucionalne suradnje stručnjaka koji se bave osobama s teškoćama čita-

nja i disleksijom, povećanju mreže knjižnica koje provode programe za osobe s teškoćama

Novi uvez

USPJEH NACIONALNE KAMPANJE ZA OSOBE S TEŠKOĆAMA

ČITANJA I DISLEKSIJOM „I JA ŽELIM ČITATI!“

Željka Miščin, zeljka.miscin@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

12

čitanja, disleksijom i one koji ne mogu čitati standardni tisak,

uvođenju sustavnog financiranja proizvodnje građe lagane za

čitanje, poticanju čitanja za sve građane, zagovaranju Kampa-

nje kod donositelja političkih odluka.

Jedan od najvažnijih ciljeva na kojem intenzivno radimo uz

veliku potporu HKD-ove Komisije za autorsko pravo i otvore-

ni pristup je rad na izmjeni Zakona o autorskom pravu i srod-

nim pravima (NN 167/03, čl. 86). Kampanjom se predlaže

preoblikovanje čl. 86. ZAPSP-a tako da osim osoba s invalidi-

tetom obuhvati i osobe s teškoćama čitanja i disleksijom, od-

nosno sve koji se ne mogu služiti tiskanim slovima na uobiča-

jen način. Dopuna Zakona omogućila bi osobama s teškoćama

čitanja i disleksijom lakši pristup većem broju knjiga posebno

uređenih za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom. Važnu

ulogu u pokretanju izmjene ZAPSP-a imat će Državni zavod za intelektualno vlasništvo i

pravni stručnjaci. Implementacija Ugovora iz Marakeša naš je zajednički cilj te se nadamo

da će osobama s teškoćama čitanja i disleksijom olakšati pristup većem broju tiskanih, zvu-

čnih i e-naslova.

Uspješnost provedbe Kampanje prikazali smo na njenoj Facebook stranici (https://

www.facebook.com/IJaZelimCitati/). Društvene mreže mjesto su na kojem predstavljamo

priloge iz vrtića, osnovnih i srednjih škola, narodnih knjižnica i fakulteta, udruga, aktivnosti

pojedinaca, promocije izdanja građe lagane za čitanje te prikaze uspješnih osoba koje imaju

disleksiju.

Sudionici Kampanje (vrtići, osnovne i srednje škole, narodne knjižnice, fakulteti, udruge)

kreirali su svoje programe temeljem Vodiča kroz izložbe/predavanja/radionice (http://

www.hkdrustvo.hr/hr/strucna_tijela/30/publikacije/). Programi su bili nadopunjeni i temama

koji se ne nalaze u Vodiču. Knjižničari su Vodič prihvatili kao predložak za odabir teme za

izložbu, predavanja ili radionice za djecu.

Organizatori Kampanje potvrdu o uspješnosti provedbe iznose brojkama. Tijekom Kampa-

nje I ja želim čitati! vodila se evidencija o sudionicima, njihovim aktivnostima, vrstama ak-

tivnosti, medijskom popraćenosti događanja u ustanovama koje provode Kampanju te o zas-

tupljenosti hrvatskih županija čiji su se stanovnici uključili u Kampanju. Sudionici u Kam-

panji (2016./2017.) bili su vrtići (9,1 %), osnovne škole (49,2 %), srednje škole (3,2 %), na-

rodne knjižnice (21,2 %), suorganizatori (1 %) i partneri (15,9 %). Velik postotak sudionika

Novi uvez

13

iz osnovnih škola ohrabruje organizatore za nastavak provedbe Kampanje. Ciljana skupina

(djeca nižih razreda osnovne škole) aktivno sudjeluje u Kampanji, a njihovi roditelji pos-

jećuju organizirana predavanja u onim ustanovama koja imaju logopede u svojoj sredini i

uspjela su informirati i educirati roditelje i nastavnike o teškoćama čitanja i disleksiji. Nada-

mo se da ćemo u nastavku provedbe Kampanje (2017./2018.) uspjeti organizirati dolazak

logopeda u one sredine koje ih nemaju, a postoji veliko zanimanje za predavanja nastavnici-

ma, profesorima i roditeljima. Kampanja je pokazala da logopeda ima malo, a škole pokazu-

ju zanimanje za probleme teškoća čitanja i disleksije jer praksa govori kako broj te djece

raste. Od ove godine u Kampanju su se uključili logopedi volonteri iz Županijskih vijeća

logopeda. Njihovo organiziranje je još u tijeku, no neki već odlaze na predavanja u škole.

To je svakako uspjeh za nastavak Kampanje. Hrvatska udruga za disleksiju također nam po-

maže u organizaciji predavanja logopeda na županijskoj razini.

Sudionici Kampanje organizirali su izložbe (10,2 %), predavanja (10,8 %), radionice (11

%), susrete/tribine (3,7 %). Informaciju o Kampanji na web stranicama svojih ustanova ob-

javilo je 24 % sudionika, a medijska praćenost bila je uspješna (34,4 %). Sudionici su bili

aktivni u objavama, pisali su, gostovali u televizijskim i radijskim emisijama (Hrvatska tele-

vizija, Hrvatski radio, Večernji list, Jutarnji list, Novi list, Slobodna Dalmacija, Z1 Televizi-

ja, TV Jabuka, Katolički radio, Culturenet.hr, In-Portal, H-Alter, Moja Rijeka, E-Podravina,

Hrčak, Kvaka). Pratila su nas knjižničarska glasila (Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Novosti

HKD-a, Novi uvez, Svezak).

Čak 81 % hrvatskih županija provodi Kampanju. Ovaj postotak tumačimo s rezervom jer

postoje ustanove koje su realizirale programe Kampanje, ali nam nisu dostavile podatke o

njima.

Zagovarali smo Kampanju I ja želim čitati! i nastojali smo uključiti organizatora, suorgani-

zatore Kampanje, partnere i velik broj sudionika iz vrtića, osnovnih i srednjih škola, fakulte-

ta, knjižnica i udruga. Kampanja je predstavljena i službeno započela na 13. okruglom stolu

Imate li poteškoća u čitanju? Dobro došli u knjižnicu!. Potom smo sudjelovali na 43. skupš-

tini Hrvatskog knjižničarskog društva u Primoštenu, na radionici Budimo aktivni - zagova-

rajmo zajedno. Uslijedilo je sudjelovanje na Interliberu u Znanstvenom kvartu. Sudjelovali

smo u Koprivnici na znanstveno-stručnom skupu Socijalno-inkluzivne knjižnične usluge. U

suradnji sa ZKD-om i ZKD Biciklistima, u okviru aktivnosti Noći knjige biciklisti su bicik-

lirali do Knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću i pri tome nosili bedževe Kampanje i tako

dali podršku svim njenim sudionicima. Druga aktivnost u Noći knjige bila je promocija iz-

danja građe lagane za čitanje Šenoinog Prosjaka Luke u izdanju Zaklade "Čujem, Vjerujem,

Novi uvez

14

Vidim", partnera Kampanje, u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Go-

stovali su i studenti zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, također partnera

Kampanje. Dobili smo priliku gostovati na 55. obljetnici Edukacijsko-rehabilitacijskog fa-

kulteta, 9. međunarodnom znanstvenom skupu ERFCON 2017, Tjednu Udruga. Potom smo

zagovarali Kampanju sudjelovanjem na 83. konferenciji IFLA-e u Wroclawu. Sudjelovali

smo i na 11. savjetovanju za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj. Nakon održanog 14.

okruglog stola za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

doneseni su Zaključci koji su dostupni na poveznici: http://www.hkdrustvo.hr/hr/obavijesti/

lista_novosti/0//.

Organizatori Kampanje u svojem su jednogodišnjem djelovanju bili uspješni jer su tijekom

tog perioda informirali, senzibilizirali te educirali roditelje, nastavnike i profesore tamo gdje

informacije o ovoj problematici nisu bile dovoljno kvalitetno dostupne. Nastavak programa

Kampanje pokazat će jesu li programi postali dio kurikuluma ili su bili samo jednogodišnji

projekt. Potaknuli smo izradu većeg broja programa. Neke škole i knjižnice već provode

željene programe, no velik broj njih tek se od 2016. godine uključio svojim programima u

rad s djecom koja imaju teškoće s čitanjem i disleksiju. Uspjeli smo obogatiti suradnju stru-

čnjaka koji se bave osobama s teškoćama čitanja i disleksijom. Ovdje postoji prostor za još

bolju suradnju. Logopedi koju surađuju u Kampanji su volonteri i rade u osnovnim školama

ili poliklinikama te koriste svoje slobodno vrijeme za odlazak u druge ustanove (škole, knji-

žnice). Zajedno dogovaramo suradnju te je potrebno razumijevanje za one koji su u Kampa-

nji bez obzira na posao kojim se bave. Volonteri smo i takav rad zahtijeva slobodno vrijeme,

odricanje, volju i ljubav.

Naša misija je zagovaranje Kampanje kod donositelja politi-

čkih odluka kako na lokalnoj, tako i na nacionalnoj razini.

Promoviranje Kampanje kod donositelja političkih odluka

donosi nam stabilnost i dobru suradnju s osobama koje su

važne za promicanje vrijednosti ove Kampanje na razini U-

reda za kulturu Grada Zagreba, Ministarstva kulture, Minis-

tarstva znanosti i obrazovanja. Oni prate rezultate Kampanje

te ih obavještavamo o našim rezultatima.

Knjižničari su stvaratelji i voditelji ove Kampanje, stoga je i predstavljanje i promocija knji-

žničarskih aktivnosti kroz ovaj oblik djelovanja također potvrda njihovog znanja, kreativno-

sti i timskog rada. Knjižničarska struka je dinamična, omogućava knjižničarima djelovanje u

lokalnoj zajednici. Zagovaranje struke kroz različite projekte omogućuje nam afirmaciju u

stručnjake spremne na cjeloživotno učenje i rad u zajednici.

Novi uvez

15

Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

(KOIOPP), Komisija za čitanje, Komisija za autorsko pravo i otvoreni pristup te Komisija

za narodne knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva (HKD), 6. listopada 2017. godine u

Gradskoj knjižnici Knjižnica grada Zagreba organizirale su 14. okrugli stol na temu Nacio-

nalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom "I ja želim čitati!": postignuća i

izazovi. Prvi dio Skupa započelo je izlaganjem voditeljice Kampanje i predsjednice KOI-

OPP-a Željke Miščin na temu Nacionalna Kampanja "I ja želim čitati!": jesmo li uspjeli?.

Prisutni su mogli saznati kako je i zašto pokrenuta Kampanja te koje je sve zakazane ciljeve

ostvarila u prvoj godini provedbe. Iako do promjene Zakona o autorskom pravu i srodnim

pravima (NN 167/03), odnosno članka 86. još nije došlo, pomaci na bolje su ipak vidljivi,

posebno u segmentu umrežavanja knjižnica, škola i logopeda te osmišljavanja različitih akti-

vnosti i programa. Jelena Lešaja, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe u svojem je izla-

ganju Ugovor iz Marakeša: što, kako i zašto? govorila o trenutnom stanju Ugovora i proce-

su ratifikacije te je ukazala na pozitivne i negativne aspekte provedbe ovoga Ugovora na

primjerima iz knjižničarske prakse. Osim toga, najavljen je i simpozij o ovoj temi koji bi se

trebao održati u svibnju 2018. godine. Željka Butorac, prof. logoped i suradnica Kampanje

te Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica i članica KOIOPP-a održale su predavanje

Uloga građe lagane za čitanje u obrazovanju osoba s teškoćama čitanja i disleksijom. Osim

što su se osvrnule na problematiku rane dijagnostike disleksije kod djece vrtićke dobi te nu-

žnost početka logopedske terapije,

predstavile su i radionice u okviru

Centra za stalno stručno usavršava-

nje knjižničara te aktivnosti u okvi-

ru Kampanje vezane uz nakladniš-

tvo građe lagane za čitanje. Člani-

ca KOIOPP-a Sanja Bunić u izla-

ganju Vrednovanje Nacionalne

kampanje „I ja želim čitati!“

predstavila je rezultate dva kvanti-

tativna istraživanja koja su bila

Novi uvez

OKRUGLI STOL: „I JA ŽELIM ČITATI!“: POSTIGNUĆA I IZAZOVI

Maja Popović, maja.popovic@kgz.hr Maela Rakočević Uvodić, maela.rakocevic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba

16

provedena s ciljem utvrđivanja stanja knjižničnih programa i usluga za osobe s teškoćama

čitanja prije pokretanja te nakon prve godine provođenja Kampanje, te jednog kvalitativnog

istraživanja provedenog s ciljem prikupljanja stavova korisnika Kampanje među kojima su

dane mnoge preporuke za njen što kvalitetniji nastavak. Prvi dio Skupa završio je izlaga-

njem Morane Peranić iz Gradske knjižnice Velika Gorica s prezentacijom Velika Gorica želi

čitati: istraživanje o disleksiji i teškoćama čitanja kod učenika velikogoričkih osnovnih ško-

la.

Uslijedila je panel rasprava na kojoj su uz izlagače iz prvog dijela sudjelovali i Aleksandra

Horvat (Komisija za autorsko pravo i

otvoreni pristup), Mirko Hrkač (Zaklada

„Čujem, Vjerujem, Vidim“) te Željko Ra-

dović (Knjižnice grada Zagreba, voditelj

R.E.A.D. radionica za djecu). Naglašeno

je kako uspjeh Kampanje uvelike ovisi o

njenom zagovaranju te je spomenuto što

bi sve trebalo poboljšati kako bi Kampa-

nja bila još uspješnija u svojoj drugoj go-

dini provedbe. U drugom dijelu programa

bili su predstavljeni primjeri dobre prakse.

Na kraju skupa zaključeno je da se nakon prve godine svojeg provođenja Kampanja pokaza-

la uspješnom u provođenju svojih programa i aktivnosti, da će u nastavku biti zatraženo i-

menovanje koordinatora u županijama, ali i stvaranje baze stručnjaka logopeda i ostalih su-

radnika, da će se HKD-u predložiti da uputi Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo

dopis u kojemu se traži da se pri implementaciji odredbi Direktive EU 2017/1564 od 13. ruj-

na 2017. u hrvatsko zakonodavstvo vodi računa o knjižnicama kako bi se izbjeglo dodatno

opterećenje knjižnica u vidu uvođenja naknade, da je potrebno izraditi plan i program do-

gađanja za 2017./2018. godinu te ga predstaviti sudionicima Kampanje, da će se pripremiti

priručnik o aktivnostima u Kampanji s dodatnim uputama i savjetima, da će se izraditi mrež-

ne stranice Kampanje kao nadopuna Facebook stranici, te da se ukazala potreba za izradom

bibliografije literature na temu teškoća čitanja i disleksije.

Novi uvez

17

Komisija za upravljanje Hrvatskog knjižničarskog društva već tradicionalno organizira ok-

rugle stolove pod nazivom „Knjižnice i suvremeni menadžment“.

Prvi okrugli stol održao se 4. 4. 2008. godine u Osijeku, u suradnji s Gradskom i sveučiliš-

nom knjižnicom Osijek. Drugi okrugli stol s temom Upravljanje i osiguranje kvalitete odr-

žan je 17. 4. 2009. godine u Rijeci, u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i Sveučilišnom

knjižnicom Rijeka. Treći okrugli stol s temom Upravljanje ljudskim potencijalima u kontek-

stu cjeloživotnog obrazovanja održan je 16. 4. 2010. godine u Zagrebu, u suradnji s Komisi-

jom za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje HKD-a i Gradskom knjižnicom Knjižnica

grada Zagreba. Četvrti okrugli stol s temom Upravljanje i organizacija svakodnevnog posla

održan je 8. 4. 2011. godine u Zagrebu, u suradnji s Komisijom za statistiku i pokazatelje

uspješnosti HKD-a i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu. Peti okrugli stol s

temom Kako i zašto biti vidljiviji i prisutniji održan je 22. 3. 2013. godine u Rijeci, u surad-

nji s Knjižničarskim društvom Rijeka, Sveučilišnom knjižnicom Rijeka i Gradskom knjižni-

com Rijeka.

Šesti okrugli stol Knjižnice i suvremeni menadžment – Alternativni izvori financiranja orga-

niziran je u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba, a održao se 30. 11. 2017. u Gradskoj

knjižnici KGZ-a, Multimedijalna dvorana, Odjel za djecu i mladež, Starčevićev trg 4, Za-

greb. Skup je sufinanciran sredstvima Ministarstva kulture.

Programski i organizacijski odbor činili su Ivan Babić, Višnja Cej, Ivančica Đukec-Kero,

Gabrijela Gavran, Vinka Jelić Balta, Alisa Martek, Andrija Nenadić, Dijana Sabolović-

Krajina, Marica Šapro-Ficović, Dunja Seiter Šverko, Senka Tomljanović, Gorana Tuškan i

Zrinka Udiljak Bugarinovski.

Program skupa pratilo je 77 sudi-

onika.

Nakon pozdravnih govora pred-

sjednice Komisije za upravljanje

Zrinke Udiljak Bugarinovski i

ravnateljice KGZ-a Višnje Cej,

započelo se s programom kroz

Novi uvez

ODRŽAN 6. OKRUGLI STOL “KNJIŽNICE I SUVREMENI

MENADŽMENT“: ALTERNATIVNI IZVORI FINANCIRANJA

Zrinka Udiljak Bugarinovski, zudiljak@efzg.hr Knjižnično dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

18

dva bloka, u kojem je sudjelovalo pet izlagača s četiri teme:

• Gorana Tuškan, Prikupljanje sredstava za knjižnicu: kampanje, sponzorstva, donacije

• Vesna Kotarski, Pregled programa i fondova EU

• Zrinka Udiljak Bugarinovski i Ljiljana Aleksić, Knjižnica je brand!

• Dijana Sabolović-Krajina, Alternativni izvori financiranja: praktična iskustva Knjižni-

ce i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica.

Kroz predavanja su sudionicima skupa predstavljeni klasični načini prikupljanja sredstava

kroz kampanje, sponzorstva, donacije, crowfunding, proračunska sredstva i drugo. S obzi-

rom na kontinuirani pad proračunskih sredstava za knjižničnu djelatnost, sudionicima je po-

sebno predstavljen model financiranja kroz sredstva iz europskih fondova.

Budući da o alternativnim izvorima financiranja knjižnica uvelike ovisi i njihova vidljivost,

u nastavku Okruglog stola održano je predavanje o marketinškim alatima neophodnim za

postizanje tog cilja, s posebnim naglaskom na stvaranje knjižničnog branda (marke).

U završnom predavanju sudionicima skupa predstavljen je primjer dobre prakse kroz prakti-

čna iskustva Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ iz Koprivnice.

Velika većina sudionika ocijenila je stručni skup odličnim te potvrdila da su njihova očeki-

vanja ispunjena u velikoj mjeri. Dali su i sugestije i prijedloge za daljnji rad Komisije za

upravljanje. Uz prigodni domjenak, sudionicima skupa uručeni su blokovi, kemijske olovke

i straničnici s oznakama skupa i Hrvatskog knjižničarskog društva.

Zahvaljujemo svima koji su pridonijeli organizaciji i sudjelovali na ovom stručnom skupu i

na taj način podržali naš rad.

Novi uvez

19

Povodom Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna 2017. održan je stručni skup Hrvatskog

čitateljskog društva. Međunarodni dan pismenosti UNESCO-va je inicijativa kojom se svijet

želi podsjetiti na važnost pismenosti i njenog promicanja. Do sada su skupovi obrađivali ra-

zličite vidove pismenosti. Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana pismenosti bila je Pis-

menost u digitalnom svijetu. Stručni skup pokušao je odgovoriti na pitanje što je digitalna

pismenost, koliko zaista razumijemo taj pojam i kako najbolje iskoristiti njene potencijale.

Digitalna pismenost je prema definiciji Sveučilišta Cornell sposobnost pronalaženja, procje-

ne, korištenja, dijeljenja i stvaranja sadržaja korištenjem informacijskih tehnologija i inter-

neta. Ali pismenost je ipak puno više od toga, pa tako ni digitalna pismenost nije samo pita-

nje forme i sredstva korištenja. Digitalni alati postoje za pronalaženje informacija, zatim za

pronalaženje boljih informacija, socijalizacije, razmišljanja, spajanja s digitalnim zajednica-

ma. Tehnologija unaprjeđuje pismenost samo do granice da unaprjeđuje moć pojedinca da

pronađe, analizira, procijeni i stvori sadržaj. Ali digitalna pismenost dotiče sve vidove našeg

života, dotiče sve od malih do starih.

Na stručnom skupu su sudjelovali stručnjaci iz područja pismenosti koji su iznijeli istraživa-

nja, kritička promišljanja, preporuke i ideje kako se nositi s digitalnom pismenošću. Skup je

održan u prostoru Školske knjige, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hr-

vatske. Moderatorica skupa bila je Lada Žigo Španić, književnica i voditeljica tribina u Dru-

štvu hrvatskih književnika te je najavila uvodni govor predsjednice Hrvatskog čitateljskog

Novi uvez

STRUČNI SKUP HRVATSKOG ČITATELJSKOG DRUŠTVA:

KOLIKO SMO PISMENI/NEPISMENI –

DIGITALNA PISMENOST NAŠEG DOBA

Margareta Matijević Kunst, margareta.matijevic@gmail.com Hrvatsko čitateljsko društvo

20

društva Snježane Berak. Na početku skupa

istaknuto je da je Hrvatsko čitateljsko druš-

tvo dobilo Nagradu za inovativnu promoci-

ju čitanja u Europi za 2017. godinu, za Či-

talački program za roditelje i djecu u kazni-

onicama koji provode u partnerstvu s udru-

gom Roditelji u akciji - RODA. Nagradu

dodjeljuje svjetska organizacija za promica-

nje pismenosti ILA – International Literacy

Association, čiji je član i Hrvatsko čitateljsko društvo. Članice predsjedništva Hrvatskog

čitateljskog društva Snježana Berak i Kristina Čunović preuzele su nagradu na 20. Europ-

skoj konferenciji o pismenosti koja je održana od 3. do 6. srpnja 2017. u Madridu.

Nastupilo je devet izlagača, a prije izlaganja skup su pozdravili Dubravka Đurić Nemec u

ime Ministarstva kulture i Ante Žužul u ime Školske knjige. Prvo izlaganje održala je izv.

prof. dr. sc. Sonja Špiranec s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozof-

skog fakulteta u Zagrebu s temom Pismenost u digitalnom dobu: kritična, promišljena,

transformativna…, u kojoj se osvrnula na činjenicu da je pojam digitalne pismenosti i do

sada promatran kritički, ali da je zbog kompleksnosti digitalnih okruženja i svijesti da su sva

dostupna znanja i prakse konstruirane i selektivne te će neke perspektive uključiti, a neke

pak isključiti, potrebno zaoštriti kritički pristup angažiranim postupcima usmjerenima na

kritiku, pa i transformaciju informacija. Izv. prof. dr. sc. Ivanka Stričević, pročelnica Odjela

za informacijske i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru nastupila je s temom Razvoj

digitalne pismenosti – nove obrazovne paradigme za novu pismenost u kojoj je istaknula

kako uloga učitelja više nije prijenos znanja, nego osposobljavanje učenika za tumačenje i

razumijevanje istog te vođenje kroz istraživački proces. Lidija Kralj, pomoćnica ministrice

znanosti i obrazovanja u svojem je izlaganju Kakve digitalne kompetencije nam trebaju ista-

knula da pristup internetu donosi ne samo pogodnosti, već i zamke. Od 2008. godine Lidija

Kralj je voditeljica nacionalne kampanje za podizanje razine svijesti o sigurnijem internetu.

U izlaganju Sedam leća za čitanje u digitalno doba, Dinka Juričić, savjetnica za cjeloživot-

no obrazovanje u izdavačkoj kući Školska knjiga istaknula je da je digitalni svijet počeo mi-

jenjati čovjeka. Promijenio je način na koji gotovo sve u životu radimo, promijenio je defi-

niciju pismenosti i čitateljske navike.

Drugi dio skupa otvorila je pravobraniteljica za djecu dr. sc. Ivana Milas Klarić izlaganjem

Prava djece u digitalno doba, u kojem je navela da razvoj medijske i informacijske pisme-

nosti promatra kao pravo koje proizlazi iz Konvencije o pravima djeteta te da djeci ne treba

Novi uvez

21

braniti korištenje tih medija, već ih osnažiti za njihovo kompetentno i sigurno korištenje. Dr.

sc. Marina Kotrla Topić, viša asistentica na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar – Centar

Osijek, u izlaganju Digitalna pismenost djece predškolske dobi prikazala je rezultate kvalita-

tivnog istraživanja o ulozi tehnologije u životu djece u dobi do 8 godina i njihovih obitelji,

koje je provela s Marinom Perković Kovačević. Rezultati istraživanja pokazuju kako su dje-

ca od najranije dobi okružena brojnim digitalnim uređajima, a dolazi do nerazmjera između

roditeljskih očekivanja i razine dječje digitalne pismenosti te dobi. Školske knjižnice u pro-

micanju digitalne pismenosti: mogućnosti i potrebe naziv je izlaganja Ivanice Beg i mr. sc.

Alke Stropnik, suradnice za školske knjižnice u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba te

Ane Sudarević. U svojem izlaganju ukazale su raznim primjerima kako se razvija pismenost

u digitalnom okruženju školske knjižnice te kako su upravo školski knjižničari važni u raz-

voju digitalne pismenosti kod školske djece. Dr. sc. Dejana Golenko, voditeljica knjižnice

Pravnog fakulteta u Rijeci provela je istraživanje o iskustvima studenata u korištenju izvora

u svakodnevnom radu te mišljenja nastavnika o informacijskim kompetencijama studenata.

Zaključak izlaganja pod nazivom Digitalna pismenost studenata: izazovi za visokoškolsko

obrazovanje jest da je važno provođenje programa informacijskog opismenjavanja kako bi

se studenti sami snalazili u digitalnom okruženju i kritički procjenjivali pronađene informa-

cije. Posljednje izlaganje Katarine Peović Vuković s Odsjeka za kulturalne studije Filozof-

skog fakulteta u Rijeci Demokratski simptom – Aaron Swartz posvećeno je slučaju Aarona

Swartza kao jednoj specifičnoj točki kontradikcije i nerazmjera između pukog kršenja autor-

skog prava i slijeđenja načela egalitarnosti i participativnosti u demokratskim društvima.

Na kraju skupa proglašeni su pobjednici 12. foto natječaja Smiješak… čitajte! koji je i ove

godine proveden u suradnji s Hrvatskim fotosavezom, a zadatak mu je pokazati zabavnu

stranu čitanja. Stručni skup je kao i uvijek otvorio mnoga dodatna pitanja i dileme, a na neke

je dao i odgovore. Svake godine sve više raste broj zainteresiranih sudionika, a ove godine

bilo ih je više od 220, što samo pokazuje da Hrvatsko čitateljsko društvo vrši važnu funkciju

u društvu.

Novi uvez

22

Cycling for libraries nastao je na inicijativu finskih

knjižničara 2011. godine i osmišljen je kao međuna-

rodna kampanja za knjižnice, odnosno kao mobilni

skup knjižničara i ljubitelja knjige iz cijeloga svijeta,

a u svrhu podizanja svijesti o ulogama knjižnice u

društvu te o uslugama koje knjižnice nude svojim ko-

risnicima.

Kako funkcionira bicikliranje u službi knjižničara?

Knjižničari entuzijasti iz cijelog svijeta bi se okupili

jednom godišnje kako bi zajedno biciklirali. Tom pri-

godom razmjenjivali bi znanja i novosti vezane uz

njihov rad na neformalan način, kroz druženje sa svo-

jim kolegama knjižničarima, s posebnim naglaskom

na upoznavanje knjižničnih mreža u zemljama u kojima se biciklira. Takva događanja najče-

šće su vezana uz međunarodne skupove knjižničara poput IFLA-e ili EBLIDA-e. Kako bi

skrenuli pozornost na ono što predstavljaju, cikloknjižničari bi sazivali tiskovne konferenci-

je, susretali se s lokalnim političarima ili bi jednostavno bili prisutni na društvenim okuplja-

njima u zajednici. Nerijetko bi se na takvim bicikliranjima priključilo i lokalno stanovništvo.

Ovaj inovativni način zagovaranja knjižnica u kratkom je periodu prerastao u registriranu

neovisnu zajednicu pod nazivom International Association for Library Advocacy, kako bi se

olakšala organizacija ovakvih i sličnih događanja širom svijeta. Ciljevi neprofitne organiza-

cije knjižničara su zagovaranje knjižnica, jačanje međunarodne suradnje knjižničara, stvara-

nje mreže zagovaratelja knjižnica, širenje pokreta na otvorenom te razmjena znanja. Specifi-

čnost ove nekonferencije jest njezin ubrzan razvoj. Svake se godine sve više Cycling for Li-

braries inicijativa pojavljuje u Europi i u svijetu. Ove godine održane su četiri knjižničarsko-

biciklističke nekonferencije: Cycling for libraries Around the Sound, Danska i Švedska; če-

tvrta godina francuske rute Cyclo-biblio Le Léman, Švicarska i Francuska, ruta oko Ženev-

skog jezera; Cycling for libraries United We Bike! u Belgiji; CicloBiblio2017 u Rumunjskoj.

Novi uvez

CYCLING FOR LIBRARIES:

AROUND THE SOUND 19. I 20. 05.2017.

Jelena Lešaja, jelena.lesaja@hkzasl.hr Hrvatska knjižnica za slijepe

Karolina Zlatar Radigović, karolina.zlatar@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

23

Zadnje tri navedene rute su regionalnog karaktera te su proizašle iz potrebe međusobnog

druženja i dijeljenja novih znanja knjižničara na regionalnom nivou, dok je prva navedena

nekonferencija Around the Sound, kojoj smo i mi prisustvovale, u organizaciji knjižničara

koji su krenuli s inicijativom organiziranja ovakvih susreta knjižničara. Ove je godine IFLA

održana u Poljskoj, ali tamo nisu stvoreni preduvjeti za organizaciju jedne knjižnično-

biciklističke nekonferencije. Organizatori nisu željeli ništa prepustiti slučaju pa su organizi-

rali jednu manju rutu oko Oresundskog tjesnaca kako bi zadržali kontinuitet održavanja o-

vakvih neformalnih skupova.

Ova sedma po redu međunarodna knjižničarsko-biciklistička nekonferencija, u trajanju od

dva dana, na kojoj je prisustvovalo dvadeset i pet cikloknjižničara (inače ih ima oko stoti-

njak, a na regionalnim turama pedesetak) iz deset zemalja (Amerika, Kanada, Francuska,

Latvija, Njemačka, Danska, Velika Britanija, Švedska, Finska i Hrvatska), ponudila je svim

sudionicima jedan pregled knjižnica različitih namjena na području koje se prostire na 142

kilometra dugoj dionici i obuhvaća dvije države, Dansku i Švedsku.

Tura je počela obilaskom glavne gradske knjižnice u Kopenhagenu. Knjižnica je bila udob-

na, razigrana i multifunkcionalna, kakve knjižnice uglavnom moraju biti. U njoj su se mogli

obaviti kojekakvi administrativni poslovi koji se kod nas obavljaju u općini ili policiji. Oda-

vno je prošlo vrijeme kada se u knjižnice moglo privući ljude samo knjigama. Kao i u većini

zapadnih i sjevernih zemalja, najviše je korisnika za računalima. Knjižnica je nekoć bila ro-

bna kuća tako da se po njoj kreće pokretnim stepenicama. Zbog otvorenosti galerija, svaki je

odjel istovremeno prisutan u prostoru.

Put nas je vodio dalje te smo biciklističkom stazom koja je pratila obalnu cestu krenuli pre-

ma izlazu iz grada. Zastali smo u Louisiani, 40 km sjeverno od Kopenhagena, u Muzeju su-

vremene umjetnosti. U parku koji se nastavljao na obalu bile su skulpture Miróa, Ernsta,

Moorea, Dubuffeta, pomiješane s magnolijama u cvatu. Zaposlenica nam je pričala iskreno

o tome što znači raditi kao knjižničar u muzeju. Uglavnom je značilo – raditi sve drugo.

Velika gradska knjižnica u Helsingøru bila je brodogradilište koje je sada pretvoreno u kul-

turno-obrazovni kompleks. Dizajn interijera knjižnice nije pregazio prvotnu funkciju zgrade.

Čak su i tapisoni bili s motivima škvera. S mnogih je mjesta pogled pucao na Hamletov za-

mak i luku. Imaju mali amfiteatar za koncerte, održavaju književne i glazbene festivale, ra-

dionice, događanja posvećena Shakespeareu. Korisnika je u ljetnim mjesecima više jer sta-

novnici Kopenhagena imaju vikendice u obližnjim obalnim mjestima pa je i frekvencija ko-

risnika veća.

Novi uvez

24

Sa švedske strane Oresundskog tjesnaca posjetili smo prvo knjižnicu u Landströmu. Vodite-

ljica je pričala o imigrantima s kojima su imali brojne programe. Jedan od tamošnjih knjiž-

ničara je pričao o temi koju je odabrao za diplomski rad, o odnosu školovanih i priučenih

knjižničara unutar kolektiva. Iz razgovora smo doznali da je to bila važna i vruća tema kojoj

su Skandinavci pristupali s ozbiljnošću.

Nastavili smo dalje prema Lundu. Nakon što smo prošli industrijsku zonu i došli do kame-

nom popločanog starog središta grada, okružile su nas dugine boje povorke ponosa koja se

upravo u tom trenutku održavala. Isto je bilo i u knjižnici: zastave, dokoljenke na knjižničar-

kama i torta koju su nam servirali. Imali su i specijalan certifikat LGBTQ zajednice koji se

morao obnavljati svake dvije godine. Iz fonda su izvukli autore i djela koja su se uklapala u

temu.

U Malmö smo stigli u zadnji čas kako bi pred kraj radnog vremena obišli veliku gradsku

knjižnicu. Posjetili smo i bivšu radionicu za brodove, sada tzv. makerspace, prostor u kojem

su građani mogli samostalno izrađivati i popravljati razne stvari, primjerice bicikle, ili šivati,

izrađivati stvari od plastike, drveta, metala. Na korištenje su se davale upute, sav alati i ma-

nji strojevi. Mjesto je sve popularnije, kao odgovor na konzumerizam i instant kulturu.

U vlaku za Kopenhagen, iznad Oresundskog tjesnaca, pozdravile smo se s ostalima uz nad-

realan osjećaj kako ćemo se ubrzo opet vidjeti.

Novi uvez

25

Zeleni festival, događanje s ciljem promocije i

popularizacije održivog razvoja, proizvodnje

organske hrane, zaštite prirode, alternativnih

izvora energije te zelenih tehnologija i inovaci-

ja, održan je od 6. do 8. rujna 2017. godine u

Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Želja je organizatora bila dvojaka. S jedne stra-

ne uključiti znanstvenike iz područja prirodnih

znanosti, stručnjake i aktiviste u području zašti-

te prirode, nakladnike, udruge i knjižnice koje

komuniciraju zelene sadržaje u predstavljanje

rezultata svojih istraživanja i programa izložbe-

nom, izlagačkom i virtualnom dimenzijom Fes-

tivala, kako su naveli u svojem pozivu. S druge

strane, samim Festivalom koji se održavao pod

sloganom „(O)KRENIMO NA ZELENO“ želja

je bila približiti ovu aktualnu tematiku korisni-

cima knjižnice i široj javnosti, dodatno ukazati

na njezinu problematiku i ponuditi alternativu,

popularizirati programe znanstvenika i stručnja-

ka te prezentirati njihove spoznaje, radove i pro-

jekte.

Iz tih razloga od strane organizatora bili su pozvani i Cikloknjižničari Zagrebačkog knjižni-

čarskog društva, predstaviti se svojom „zelenom biciklijadom“ koja je održana 22. 4. ove

godine na Dan planeta Zemlje. Ova četvrta po redu biciklijada u organizaciji Radne grupe

ZKD Biciklisti vozila se na relaciji Zagreb – Zaprešić (ruta: start Zagreb, parkiralište Nacio-

nalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – vožnja uz Savski nasip, Jarunsko jezero prema Ra-

kitiju te jezeru Orešje prema Medsavama, prijelaz skelom Medsave pa sve do cilja - Gradske

knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću). Na toj su ruti cikloknjižničari upoznali velik dio

Novi uvez

CIKLOKNJIŽNIČARI NA ZELENOM FESTIVALU NACIONALNE I

SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE U ZAGREBU

Karolina Zlatar Radigović, karolina.zlatar@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

26

Zelenog prstena Zagrebačke županije koji uključuje i predio uz Savu, od Podsuseda do Za-

prešića s obje strane rijeke. Tom su prilikom ZKD Biciklisti podržali ulazak zaprešićke

Gradske knjižnice u projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb Knjižnica grada Zagreba i

nacionalnu kampanju I ja želim čitati koja promovira čitanje za sve osobe koje iz bilo kojeg

razloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak. Dan planeta Zemlje simbolično je obilježen

radionicom sadnje začinskog bilja i posjetom Jelačićevim Novim dvorima, jedinstvenom

cjelovito očuvanom vlastelinsko-gospodarskom kompleksu. Ovo cjelodnevno druženje knji-

žničara, zagovaratelja kretanja na otvorenome te prijatelja knjige i knjižnica omogućio je

svim sudionicima ove knjižničarske biciklijade bolje uspostavljanje komunikacije s korisni-

cima i širom javnosti, promovirajući programe koje knjižnica nudi na neformalan način, raz-

mjenu ideja i iskustva među samim knjižničarima te stvaranje pozitivne slike o knjižničar-

stvu kao struci, što je ujedno i cilj projekta Biciklom kroz knjižnice Zagrebačke županije ko-

jeg je ova biciklijada sastavni dio.

Cikloknjižničari Zagrebačkog knjižničarskog društva na Zelenom festivalu su se predstavili

izložbom fotografija koje su nastale na ovoj

knjižničarsko-edukativno-zeleno-obojenoj

biciklijadi. Izloženo je 30 fotografija, a iz-

rađen je i jedan plakat pod stručnim vod-

stvom Vesne Stričević. Bio je to izbor foto-

grafija koje su obilježile neke od trenutaka

s biciklijade, a koje bi privukle pažnju jav-

nosti, ali i neke nove sudionike te povrh

svega prikazale stvaran i jedinstven događaj

koji svojom originalnošću svakako pripada

jednom ovakvom festivalu.

Također treba naglasiti kako je ovaj Festival dio projekta Zelena knjižnica za zelenu Hrvat-

sku koji je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu pokrenula 2016. godine sa svrhom

edukacije korisnika, njihovog osvještavanja i senzibilizacije, kao i popularizacije programa

organizacija s područja zaštite prirode, prezentacije rezultata njihovih znanstvenih istraživa-

nja, stručnih radova, nakladništva i projekata, a organiziran je u suradnji s Radnom grupom

za zelene knjižnice Hrvatskog knjižničarskog društva.

Novi uvez

27

Proslava 70. godišnjice Knjižnice Tina Ujevića obilježena je 9. 11. 2017. u Mjesecu hrvat-

ske knjige, u atmosferi koja je bila inspirirana djelom velikog Tina Ujevića, od uređenja

prostora koji je asocirao na pjesmu Tina Ujevića Igračka vjetrova, do izlaganja voditeljice

knjižnice i informatora pojedinih odjela koji su govorili o predanom i raznolikom radu u

svim segmentima koji su zadani knjižničarskom strukom. Dramski umjetnik Robert Kurbaša

zaokružio je našu povijesnu priču hommageom Tinu Ujeviću iz knjige Pobratimstvo lica u

svemiru po vlastitom izboru. Završetak proslave obilježio je svojom glazbom Django Jet,

akustičan sastav koji čine violončelo, dvije gitare i kontrabas. Okupljeni su krajem 2009., a

publici žele približiti gipsy swing koji je proslavio legendarni Django Reinhardt!

Nazočnost izaslanice gradonačelnika grada Zagreba gđe. Cvijete Grijak i ravnateljice Knjiž-

nica grada Zagreba Višnje Cej, koja se obratila mnogobrojnoj publici, kao i nazočnost bivše

voditeljice Knjižnice Tina Ujevića i bivše ravnateljice KGZ-a Davorke Bastić, uveličala je

proslavu. Posebno zadovoljstvo činila je publika – naše kolegice i kolege, umirovljenici,

nakladnici, izdavači, suradnici, pisci, ljubitelji knjige i knjižnica koji su se rado odazvali u

velikom broju „pod Črešnju“, kako bi rekli stari Trešnjevčani.

Proučavajući povijest trešnjevačkih knjižnica – mreže Knjižnice Tina Ujevića koje su vizio-

narski raspoređene u smjeru sjever-jug Trešnjevke, doznajemo kako je ovo područje vrlo

rano naseljeno, a kao radnička četvrt s mnogim tvornicama, obrtima i malim obiteljskim

kućicama smatrala se neatraktivnom i bila je zanemarivana kao ravnopravni dio grada Za-

greba. Čak se i za velikog Tina koji je volio ovaj kvart gdje je proveo 10 zadnjih godina ži-

vota pričalo kako zapali cigaretu na Trešnjevci, a gasi je na Trgu. Danas se Trešnjevka

Novi uvez

70 GODINA KNJIŽNICE TINA UJEVIĆA

Adela Ćurlić, adela.curlic@kgz.hr Tea Grašić Kvesić, tea.grasic.kvesic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba

28

pokušava etablirati i učiniti vidljivom u akupunkturi grada. Veliku ulogu u tome čine knjiž-

nice kao kulturni identitet ovoga kvarta, kao promotori kulture, knjige, informacija, novih

medija, čitanja i ideja.

Knjižnica Tina Ujevića, tada

Knjižnica Trešnjevka, otvorila je

svoja vrata korisnicima 1947.

godine kao jedina i samostalna

knjižnica na području Trešnjev-

ke, a djelovala je na adresi Nova

cesta 97, sa skromnih 1000 po-

klonjenih svezaka na 250 m2 i

svega 10 m2 za djecu. U početku

je prostor dislociran, čitaonica časopisa i novina u Končarevoj, danas Tratinskoj, a ostatak

građe na lokaciji Rudeš (jedan od ogranaka koji se gasi 1980. nakon čega fond prelazi u

Knjižnicu Voltino). Nakon temeljite adaptacije 1983. u preuređenom prostoru otvoren je

Dječji odjel od 30 m2. Godine 1991. Knjižnica seli u novi prostor od 912 m2, ovaj u kojem

je danas.

Godine 1954. otvara se njen ogranak – Knjižnica Ljubljanica, a Knjižnicama grada Zagreba

pridružila se 1968. godine. Novim urbanističkim planom nastaju nova naselja uz rub stare

Trešnjevke. Time se povećava potreba za uslugama knjižnice, što je rezultiralo nastankom

trešnjevačke mreže knjižnica u mreži KGZ-a kao matične ustanove. Nakon Ljubljanice, ot-

varaju se i Knjižnica Prečko (1978.), Knjižnica Voltino (1980.), Knjižnica Knežija (1985.)

te Knjižnica Staglišće (1988.). Mreža Knjižnice Tina Ujevića jedna je od najvećih mreža u

mreži KGZ-a i čini konstantno četvrtinu članstva. Danas je Knjižnica Tina Ujevića s njenim

ograncima moderna kompjuterizirana mreža knjižnica s raznolikim uslugama.

Vrlo je važno naglasiti kako je rad u knjižnicama timski rad, zato čestitke idu svim djelatni-

cama i djelatnicima: našim dragim informatorima, posudbenom odjelu, odjelu obrade (bez

kojih ne bi bilo zbirki), tehničkoj obradi, spremačicama. U skladu s time informativna služ-

ba je predstavila rad pojedinih odjela: Odjela za djecu i mladež, Odjela za odrasle, Studijske

čitaonice, Izložbene djelatnosti. Nemoguće je bilo nabrojati sve sadržaje i kulturna, eduka-

tivna i ina događanja u proteklih 70 godina postojanja Knjižnice, ali ono što se prezentiralo

na proslavi bilo je reprezentativno i podsjetilo na mnoge lijepe i značajne trenutke našeg

djelovanja.

Knjižnica svake godine surađuje s nizom ustanova i udruga kao što su okolne osnovne

Novi uvez

29

škole, gimnazije, udruge za osobe s dodatnim potrebama, domovi umirovljenika, muzeji,

kulturološki instituti, mladi glazbenici, HAZU, Up2date, veleposlanstva, (posebice Rusije,

Kraljevine Norveške, Češke, Kine, Crne Gore, Turske, Irske), amaterska kulturna društva,

samostalni umjetnici iz raznih područja umjetničkog djelovanja… Izložbena djelatnost u

Knjižnici ogleda se kroz rad udruga. Posebnoj i važnoj kategoriji izložbi pripadaju one koje

predstavljaju stvaralaštvo polaznika likovnih radionica pri raznim nevladinim udrugama,

domovima za starije i nemoćne osobe i sl. U tom smislu postoji dugogodišnja kontinuirana

suradnja s Udrugom za promicanje inkluzije, Učeničkom udrugom Grana – Centar za auti-

zam, Udrugom paraplegičara i tetraplegičara, Udrugom tjelesnih invalida Hrvatske, Klubom

Vjeverica – Udruga osoba s mentalnom retardacijom, Hrvatskom udrugom gluhoslijepih

osoba "Dodir", a surađivali smo i s Društvom oboljelih od bulozne epidermolize – Debra.

Neke od likovnih udruga koje smo ugostili su Grupa 69, AMA ARTEM, AMACIZ itd.

Sve izložbe ovih udruga prezentiraju izuzetne likovno-terapeutske, a često i estetske dosege

radova nastalih pod stručnim vodstvom likovnih pedagoga i suradnika. K tomu, udruge tom

prigodom predstavljaju svoju djelatnost, pružajući našim korisnicima informacije u obliku

info-plakata, brošura i letaka, s namjerom boljeg razumijevanja njihovog rada te senzibilizi-

ranja javnosti prema potrebama i problemima njihovih članova. U skladu s imenom Knjižni-

ce, surađujemo s udrugama koje njeguju ostavštinu velikog Tina Ujevića, kao što je Kultur-

no-umjetnička udruga Ujević koja održava promocije svojih zbornika, a gdje smo prisutni u

programskom i organizacijskom smislu. I u nekim specifičnim zbirkama ogleda se naša du-

gogodišnja suradnja s udrugama, kao što je primjerice Hrvatsko-norveško društvo, što je

rezultiralo zbirkom Norveški kutak koju je podržalo i Veleposlanstvo Kraljevine Norveške.

Zatim zbirka koju nam je donirao British Council i koja je obogatila naš fond knjižne i nek-

njižne građe na engleskom jeziku te zbirka Tin koja je pokrenuta na inicijativu voditeljice

Knjižnice.

Rezultat bezbrojnih događanja te fond knjižne i neknjižne građe čine Knjižnicu kulturnim i

edukativnim centrom kvarta, a mnoga priznanja odraz su našeg nastojanja da se senzibilizi-

ramo s raznim društvenim grupama i pojedincima, doprinoseći tako društvenom integritetu

svih građana. Zato knjižnica i jest čimbenik kulturnog identiteta četvrti – grada.

Kao što kaže poznata krilatica F. M. Dostojevskog: „Svi smo izašli ispod Gogoljeve kabani-

ce“, koja simbolizira Gogoljev utjecaj na književnost, tako bismo neskromno i mi mogli ka-

zati kako ime Knjižnice Tina Ujevića asocira da smo (mi knjižničari ovdje na Trešnjevci)

izašli iz Tinova šešira, promičući tako pismenost, čitanje, knjigu, ali i spoznavanje svijeta

uopće.

Novi uvez

30

Razvijanje kulture čitanja, poticanje čitanja i razvijanje zanimanja za knjigu u temeljima su

narodne knjižnice. Ciljeve o tome kako doći do rezultata postavljamo prema korisničkim

potrebama. Već cijelo desetljeće svjesni smo da su knjižnice postale mjesto okupljanja i da

se trebaju otvarati prema korisnicima te da su zadaće knjižničara sljedeće: privući korisnika

u knjižnicu i pronaći najbolji način kako preko knjige doći do korisnika, osluškivati korisni-

kove želje i na taj način oblikovati njegov čitateljski ukus, osvojiti korisnikov prostor za slo-

bodno vrijeme.

Kao dio lokalne zajednice, Gradska knjižnica Samobor na različite načine i u skladu sa svo-

jim mogućnostima pokušava potaknuti čitanje i privući korisnike u Knjižnicu. Ovo su neki

od naših najboljih primjera kako knjižnica u jednom gradu/zajednici postaje središte znanja,

ali i zabave, i ujedno važan čimbenik razvijanja svijesti građana o drugačijoj ulozi knjižnice

u društvu: knjižnične novine, radijska emisija o čitanju i knjigama, natječaj za kratku priču,

promotivni spotovi o čitanju i knjigama te tekstovi o knjigama u lokalnom glasilu.

1. Knjižnične novine i radijska emisija o čitanju i knjigama

Pod nazivom „Knjigomat“ u Gradskoj knjižnici Samobor nastala su dva projekta. Riječ je o

novinama i radijskoj emisiji. Oba Knjigomata su nastala s ciljem da potaknu na čitanje i da

se poveća broj korisnika knjižnice. Od samog početka Knjigomata željeli smo informirati

korisnike o novim knjigama i događanjima u knjižnici, o našim zbirkama i svemu što nudi-

mo. Nekoliko stalnih rubrika provlači se kroz sve brojeve Knjigomata, dok je velik broj rub-

rika prilagođen temi broja, ponekad godišnjem dobu ili ne-

kom značajnijem događanju u Knjižnici ili gradu. O kojoj

god temi pisali, nastojimo u nju unijeti i malo humora. No

najviše prostora posvećujemo književnim preporukama. S

Knjigomatom izlazimo izvan knjižnice, ostavljamo ga na

svim frekventnijim mjestima u gradu, a dostupan je i online.

Emisija o knjigama, čitanju i drugim knjižničarskim novostima emitira se jednom mjesečno

na Radio Samoboru. Željeli smo tradicionalne usluge povezati s nekim novim uslugama i

načinima komunikacije s korisnicima. Radijski medij učinio nam se privlačan pa smo odlu-

čili pokrenuti radijsku emisiju, koju smo zbog već dobre prepoznatljivosti naziva također

Novi uvez

RAZVIJAMO KULTURU ČITANJA I POTIČEMO

ZANIMANJE ZA KNJIGU

Draženka Robotić, drobotic@samobor.hr Gradska knjižnica Samobor

31

nazvali Knjigomat. Sami smo osmislili i snimili jinglove za rubrike, a osim uobičajenih rub-

rika tipa Knjiga i čitanje, donosimo recepte iz naših kuharica, govorimo o najčitanijim na-

slovima, a u rubrici Kod susjeda je trava zelenija istražujemo što pišu naši susjedi. Interak-

cija sa slušateljima/korisnicima je važna, pa smo osmislili i nagradnu igru. Dinamičnost e-

misije pokušavamo ostvariti telefonskim pozivanjem gostiju u emisiju i to u rubrici Književ-

ni brifing. Radijskim smo Knjigomatom potpuno ušli u slobodno vrijeme korisnika. Uvijek

nam se poslije emisije javi barem jedan slušatelj koji se želi upisati u knjižnicu jer je slušao

Knjigomat ili želi čitati koji od naših preporučenih naslova.

2. Promotivni spotovi o čitanju i knjigama

Spotove osmišljavamo da bismo ljude potaknuli na čitanje nečega čemu možda ne bi dali

šansu ili da bi došli na susret s piscem koji nije medijski zastupljen. Spotovi nastaju i kao

jedan od načina na koji želimo osvježiti knjižnično događanje te kao najavu za Noć knjige

ili Mjesec hrvatske knjige. Na ovoj poveznici možete pogledati jednu od zanimljivih najava

za čitanje knjiga Damira Karakaša: https://www.youtube.com/watch?v=SRZqx7dudF8.

3.Natječaj za kratku priču

Pišem ti priču naš je projekt čitanja, pisanja i kreati-

vnog izražavanja uopće. Već pet godina zaredom

objavljujemo natječaj za kratku priču u kojemu su

nagrade novčane, a na razumijevanju za naše pro-

grame, pa i za ovaj, moramo zahvaliti osnivaču.

Knjižnica s ovim natječajem postaje i mjesto stvara-

laštva. Okupljamo kreativce, nakladnike, pisce, ure-

dnike i razne srodne udruge kojima je knjiga važna. Puno rada u međuvremenu, a sve zaok-

ružujemo Zbirkom priča koju objavljujemo svake godine.

4. Tekstovi o knjigama u lokalnom glasilu

Kratki osvrti na pročitane knjige i na nove i zanimljive naslove nazvali smo Književna Rok-

lijada. Tekstovi su zamišljeni kao kratke anotacije kroz koje predstavljamo knjige i autore, a

cijeli tekst prožet je osobnim, autorskim komentarima i duhovitim opaskama.

Što preporučiti za čitanje u slobodno vrijeme? Kako zadovoljiti čitateljske interese i točno

pogoditi čitateljski ukus? KAKO s knjigom doprijeti do korisnika? Zasićeni informacijama i

podacima, u hiperprodukciji knjiga koje se tiskaju nevjerojatnom brzinom, i najsnalažljiviji

čitatelj će posustati. I tu je uloga knjižničara današnjice izuzetno važna. Knjižničar današnji-

ce mora osluškivati želje i potrebe korisnika te biti i kulturni animator, ali ostati i onaj koji

čuva, pohranjuje, razvrstava, slaže, upućuje korisnika i otvara korisnicima nove vidike.

Novi uvez

32

Da bi se napisalo dobro pismo potreban je trud. Kada pri obraćanju nekome svoje misli stav-

ljate na papir, dva puta provjerite što ćete i kako napisati, kako se najbolje izraziti. Na raspo-

laganju imate samo riječi, bez gesta, i morate se potruditi da ne budete krivo shvaćeni ili da

vam se nešto ne uzme za zlo (osim, naravno, ako vam je upravo to namjera). A da bi se na-

pisalo najbolje pismo… prvo što trebate napraviti jest pričekati proljeće, a onda se prijaviti

na naš natječaj!

U Gradskoj knjižnici Velika Gorica 2012. godine pokrenut je natječaj za najbolje napisano

pismo, Pišem ti pismo… natječaj za najpismo. S navršenih šest godina natječaja možemo

reći da je proljeće u našoj knjižnici postalo tradicionalno posvećeno toj već pomalo zaborav-

ljenoj vještini. Natječaj raspisujemo svake godine u travnju, dok se dodjela nagrada i priz-

nanja autorima najboljih pisama održava 11. svibnja na Svjetski dan pisanja pisama. Od po-

četka nas kao suorganizator natječaja i sponzor prati Hrvatska pošta koja osigurava i dio na-

grada te čiji predstavnici svake godine prisustvuju i prigodnom uvodnom riječi poprate do-

djelu nagrada.

Ovim natječajem smo prije svega željeli podsjetiti na zaboravljenu komunikaciju putem pi-

sama, a organiziran je s ciljem poticanja pismenosti i pismenog izražavanja. Pisma koja pri-

stižu na natječaj moraju zadovoljiti određene kriterije: tekst mora biti napisan rukom, obli-

kovan u formi pisma, dakle onaj tko piše mora se nekome obraćati i komunicirati, te pismo

mora biti poslano poštom. Sva pisma pristižu potpisana šifrom, a podaci o natjecatelju šalju

se unutar pisma u zasebnoj za-

tvorenoj omotnici. O najboljim

pismima odlučuje tročlano

prosudbeno povjerenstvo koje

su tijekom ovih godina sači-

njavali velikogorički književ-

nici, književni kritičari ili kul-

turni djelatnici te djelatnici

knjižnice. Dodjeljuju se po tri

nagrade u kategoriji pisama

Novi uvez

PIŠEM TI PISMO… NATJEČAJ ZA NAJ PISMO: ŠEST GODINA

NATJEČAJA ZA NAJBOLJE NAPISANO PISMO U GRADSKOJ

KNJIŽNICI VELIKA GORICA

Ivana Grubačević, posudba@knjiznica-vg.hr Gradska knjižnica Velika Gorica

33

odraslih i u kategoriji pisama djece, a redo-

vno pohvaljujemo i estetski najljepše obli-

kovana pisma. Nagrade su vrijedne knjige i

filatelistički materijali, a osiguravaju ih

Hrvatska pošta i knjižnica. Svim sudionici-

ma uručuju se i priznanja za sudjelovanje u

natječaju.

Natječaj svake godine ima prigodnu ili pak

preporučenu temu. Osim prve godine, kada je tema bila otvorenog tipa i sudionici su mogli

pisati kome god su željeli, ostalih godina teme su bile sljedeće: 2013. godine u sklopu mani-

festacije HLAPIĆ 2013. tema natječaja bila je posvećena dječjoj književnici Ivani Brlić-

Mažuranić i likovima iz njezinih bajki pod motom Pišem pismo, nek' se zna, da maštati vo-

lim ja!; 2014. godine odlučili smo se za ljubavno pismo omiljenom književnom liku pod

motom Moja knjiška ljubav; 2015. godinu UNESCO je proglasio Međunarodnom godinom

svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu pa je tema našeg natječaja bio jedan je od pio-

nira na tom području – izumitelj Nikola Tesla, pod motom Nikola Tesla – genij za bu-

dućnost; 2016. godine naša je knjižnica obilježila 130 godina od osnivanja Prve čitaonice u

Velikoj Gorici pa je preporučena tema bila vezana uz knjižnicu, čitanje i knjižničare, ali smo

ostavili i mogućnost otvorene tematike pisma. Tema ovogodišnjeg natječaja bila je vezana

uz 150. obljetnicu upoznavanja književnika Augusta Šenoe i njegove supruge, Velikogori-

čanke Slave pl. Ištvanić na građanskom balu u Velikoj Gorici, a čija je ljubavna prepiska

ušla u povijest kao jedna od najemotivnijih i najljepših u hrvatskoj književnosti, stoga je pis-

mo trebalo biti inspirirano njihovom ljubavlju ili općenito ljubavno pismo.

Iako nam je svaka godina natječaja donosila nova iznenađenja, ovogodišnji je odaziv bio

zaista sjajan, a moto Zaljubljeni Šenoa i druge ljubavi inspirirao je 57 sudionika iz 24 grada

u Hrvatskoj da nam pošalju svoja

„zaljubljena“ pisma. Jedno od pisama

pristiglo je čak iz daleke Australije. Osim

što smo kao i uvijek dodijelili nagrade

autorima najboljih pisama, odlučili smo

pohvaliti skupinu učenika 2. razreda Sre-

dnje škole Delnice, koji su se zahvaljuju-

ći svojoj profesorici hrvatskog jezika Jas-

minki Lisac prijavili na naš natječaj i os-

vojili skupnu nagradu – komplet knjiga

Novi uvez

34

za školsku knjižnicu. Budući da nitko od njih nije mogao prisustvovati dodjeli nagrada, na-

kon natječaja smo u suradnji s Narodnom knjižnicom i čitaonicom Delnice za njih organizi-

rali književni susret s velikogoričkom književnicom Nadom Mihoković Kumrić koja je već

nekoliko godina članica prosudbenog povjerenstva natječaja, te ih otišli posjetiti u Delnice i

upoznati lica koja stoje iza ove zanimljive skupine pisama.

Sljedeće godine ulazimo u osmu godinu ovog natječaja i već se unaprijed veselimo zanimlji-

vim pismima koja će tijekom travnja ponovno pristizati na adresu naše knjižnice. Kao što

smo se i sami osvjedočili, mnogi se razvesele kad u medijima naiđu na naše najave i prisjete

se kako je to bilo pisati i dobivati pisma, kako su nepovratne bile jednom otposlane riječi i

kako su se dugo i nestrpljivo iščekivali odgovori. U svijetu ispunjenom komunikacijom pu-

tem mobilnih aplikacija, SMS-ova i e-maila, mnogima je to, a pogotovo mladim generacija-

ma, prilika da nekome po prvi put napišu klasično pismo. Pisma rado pišu i djeca kojima je

ova „starinska“ vještina također nešto novo i neobično. I zato nam je drago što je ovaj na-

tječaj postao jedna od tradicija Gradske knjižnice Velika Gorica. Unatoč svim čudima mo-

derne tehnologije, čini se da ova vještina ponovno osvaja i neke nove generacije.

Novi uvez

35

Priče su važan dio djetinjstva jer po-

tiču razvoj na mnogo razina. Sluša-

jući priče djeca se susreću s pozitiv-

nim vrijednostima. Na najjednostav-

niji način djetetu se pomaže da pre-

pozna istinske vrijednosti kao što su

ljubav, prijateljstvo, odanost i hrab-

rost. Svojim likovima otvaraju broj-

ne svjetove mašte. Poistovjećujući se

s najdražim likovima, djeca uče izra-

žavati želje, strahove i očekivanja. Uz pozitivan učinak na djetetovo psihološko zdravlje,

čitanje priča naglas razvija i moždanu aktivnost, pogotovo u djece predškolske dobi. Sluša-

jući čitatelja djeca povezuju značenje slova s izgovorenom riječi te na taj način razvijaju

koncentraciju i brže nauče čitati.

Za postizanje svega gore navedenoga vrlo je važan i izbor knjige. Potrebno je birati priče i

bajke s pozitivnom porukom i moralnom poukom jer one omogućuju djetetu da nauči kako

se s optimizmom nositi sa stresnim i nepredvidljivim situacijama. Bajke djeci šalju mnogob-

rojne pouke i savjetuju ih za daljnji život. Pričama koje u Dječjoj knjižnici M2 čitamo sva-

kog četvrtka u kutiću priča pratimo sve gore navedeno, ali i savjetujemo roditelje prilikom

posudbe priča.

Djecu koja vole čitati, igrati se te puno maštati poželjeli smo uključiti u Maraton priča, jer

pričanje priča i osmišljavanje istih može biti još zanimljivije. Pričanjem priče mogu se prati-

ti reakcije djece, ali i uključivati ih u samu priču. Osim djece polaznika igraonice, uključili

smo i djecu obližnjeg vrtića koja dolaze u redovne posjete našoj knjižnici.

Kako bismo razvili igru i zainteresirali djecu za stvaranje priča te im poticali maštu, u

Dječjoj knjižnici M2 odlučili smo iskoristiti igru koja se zove Story Teller Cube kockice.

Igra s kockicama je zabavna jer nema pravila, a sudjelovati mogu svi uzrasti. U igri je dobro

to što igra daje potpunu slobodu u kreiranju priče. Na taj način djeca se poistovjećuju s

Novi uvez

MARATON PRIČA U DJEČJOJ KNJIŽNICI M2

Anita Malkoč Bišćan, anita.malkoc.biscan@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

36

pojmovima dobivenima na kockicama, razvijaju osobine glavnim likovima i šire vokabular.

Prepoznaju vlastite i tuđe emocije te šire vidike, razvijaju maštu i komunikaciju. Djeca se

trude izmisliti što kreativnije priče koristeći se s pet pojmova koje dobiju bacanjem kockica.

Kockice su različito ilustrirane, a svaka je kockica jedna kategorija koja na sebi ima šest raz-

ličitih motiva: mjesto, vrijeme, predmet/životinja, osoba, prijevozno sredstvo. Igra nema

pravila niti broj sudionika pa je za djecu prihvatljiva i zabavna.

Nakon nekoliko radionica s navedenim

kockicama razvio se koncept maratona

priča koji smo u Dječjoj knjižnici M2 s

autoricom kockica Adrijanom Pavelić

razvili na način da već treću godinu za

redom održavamo Maraton priča, na ko-

jem osim polaznika naših igraonica su-

djeluju i učenici trećih i četvrtih razreda

osnovnih škola u Gradu Zagrebu, a od

ove godine i u županiji Zagrebačkoj. Osim višestruke koristi za razvoj djece, pričanje priča

pruža djeci velik užitak. Uče se koncentraciji, razumijevanju i komunikaciji s vršnjacima.

Nakon pisanja djeca čitaju svoje radove i na taj način razvijaju vještinu govorništva. Djeca

na taj način uče slušati i drugu djecu te razvijati natjecateljski duh.

I ove godine pozivamo djecu i učitelje da dođu na 3. Maraton priča i zaigraju s nama igru

Story Teller Cube. Najbolje priče ulaze u uži krug, a zatim žiri bira tri najbolje priče.

Novi uvez

37

U Galeriji Kupola Gradske knjižnice putem Programa predstavljanja hrvatskih ilustratora, u

sklopu kojeg su se predstavili renomirani hrvatski ilustratori, upriličena je i izložba ilustraci-

ja gluhog umjetnika Lina Ujčića. Ovo je treća umjetnikova samostalna izložba, a sudjelovao

je dosad na mnogim skupnim izložbama u zemlji i svijetu.

Otvorenje izložbe održano je uoči Međunarodnog tjedna gluhih, čime se treću godinu zare-

dom u Gradskoj knjižnici u Zagrebu obilježila manifestacija važna za cjelokupnu populaciju

gluhih – Međunarodni tjedan gluhih, koji se obilježio od 19. do 24. rujna 2017. godine.

Navedena manifestacija obilježila se u Gradskoj knjižnici i prethodnih godina: 2015. godi-

ne u Auli Gradske knjižnice – Izložba Međunarodni tjedan gluhih osoba kojom se kroz za-

nimljive informacije i izloženu knjižni-

čnu građu čujućim osobama željelo pri-

bližiti svijet gluhih i naglasiti važnost

hrvatskog znakovnog jezika u izjedna-

čavanju mogućnosti i prava gluhih i

gluhoslijepih osoba u svim područjima

života, te 2016. godine u Galeriji Kupo-

la – Mingsheng Pi: Tuš, boja, linija,

tišina, izložba gluhog umjetnika iz Juž-

ne Koreje koji živi i radi u Zagrebu.

Međunarodni tjedan gluhih iznimno je važna manifestacija za zajednice gluhih diljem svije-

ta te se njegovim obilježavanjem, koje je započelo 1958. godine na inicijativu Svjetske fede-

racije gluhih, pokušava osvijestiti društvo na raznolike komunikacijske potrebe gluhih i važ-

nost uporabe znakovnog jezika, kao i pružanje podrške u promicanju prava gluhih osoba,

čime se poboljšava njihova kvaliteta života i položaj u društvu.

Izložba Lina Ujčića Priče, pjesme, igre trajala je od 13. rujna do 10. listopada 2017. godine

predstavljajući razigranog umjetnika na dvije razine Galerije Kupola. Na izložbi su izložene

originalne ilustracije iz slikovnica namijenjenih gluhoj djeci, posebno iz niza slikovnica pje-

snikinje Đurđice Miketa, knjige Sveti Nikola bake Julijane čiji je autor Stjepan Lice te

Novi uvez

IZLOŽBA LINA UJČIĆA UZ MEĐUNARODNI TJEDAN GLUHIH 2017.

Isabella Mauro, isabella.mauro@kgz.hr Maela Rakočević Uvodić, maela.rakocevic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba

38

ilustracije iz časopisa Pljesak jedne ruke u kojem je Lino Ujčić urednik. Na otvorenju izlož-

be spomenute su knjige ponuđene posjetiteljima na listanje i čitanje, kako bi se stekao pot-

pun dojam o umjetnikovu stvaralaštvu. U zatvorenoj vitrini izloženi su brojevi časopisa

Pljesak jedne ruke s umjetnikovim ilustracijama, kao i knjiga Govor ruku (1-5) za tečaj hr-

vatskog znakovnog jezika, a tijekom otvorenja izložbe prikazivao se video Hrvatske priče i

legende koje je Ujčić ilustrirao.

Lino Ujčić svestran je autor koji se osim slikarstvom bavi i fotografijom, dizajnom, a napose

kazalištem kao glumac i scenograf, pa je otvorenje njegove izložbe bila izvrsna prilika za

uprizorenje kratke predstave Upoznavanje na izložbi koju su izveli glumci Udruge Kazališ-

te, vizualnu umjetnost i kulturu Gluhih – DLAN. Također, bogatstvu večeri otvorenja izlož-

be doprinio je i nastup glazbenog sastava Deaf Band Dlan, jedinog takvog u svijetu, koji

uglavnom čine gluhi umjetnici, a pored vokala imaju i pjevačicu na znakovnom jeziku.

Izložbu su svojim govorom otvorili: Isa-

bella Mauro, koordinatorica izložbenog

programa Gradske knjižnice i voditeljica

Programa predstavljanja hrvatskih ilus-

tratora, Angel Naumovski, predsjednik

Udruge Kazalište, vizualne umjetnosti i

kultura Gluhih – DLAN, koji je pobliže

predstavio umjetnika i njegov rad, te sam

autor Lino Ujčić. Cjelokupan je program

otvorenja izložbe prevođen na hrvatski znakovni jezik, a prevoditeljica je bila Maela Rako-

čević Uvodić, djelatnica Medioteke Gradske knjižnice, ujedno i sudionica u organizaciji

izložbe i „most“ u komunikaciji s umjetnikom.

U planovima je Gradske knjižnice i u narednim godinama nastaviti obilježavati Međunarod-

ni tjedan gluhih novim izložbama gluhih umjetnika, radionicama znakovnog jezika i preda-

vanjima za gluhe i o gluhima te produbiti višegodišnju uspješnu suradnju s Udrugom Kaza-

lište, vizualne umjetnosti i kultura Gluhih – DLAN u vidu inkluzije gluhih u redovan rad,

programe i aktivnosti Gradske knjižnice.

Novi uvez

39

U kalendaru aktivnosti Knjižnice Gajnice druga polovina travnja rezervirana je za Festival

znanosti, manifestaciju koja popularizira prirodne znanosti i tehnologiju u gradovima i mjes-

tima diljem Hrvatske. Ovogodišnji Festival bio je petnaesti po redu, a u našoj Knjižnici peti.

Iako za one koji o znanosti žele znati više ne postoje dobna ograničenja, predavanja i radio-

nice u Knjižnici uglavnom su usmjerena prema učenicima sedmih i osmih razreda, koji se

nalaze pred velikim izazovom odabira srednje škole i odgovarajućeg zanimanja. Neke su

radionice bile namijenjene i mlađoj djeci, a kad je bilo moguće, Festival je spojen s projek-

tom Knjižnica širom otvorenih vrata.

Na našim programima ukupno je sudje-

lovalo preko četiri stotine učenika. Odr-

žana su dvadeset dva susreta kojima

smo se uključili u službene teme Festi-

vala: Budućnost (2013.), Valovi (2014.),

Sunce (2015.), Znanost i umjetnost

(2016.) i Vrijeme (2017.), uz popratne

izložbe astrofotografija te učeničkih li-

kovnih radova o Faustu Vrančiću i Andriji Mohorovičiću. Predavači dolaze iz raznih podru-

čja znanosti, jedni su naši dugogodišnji članovi, drugi

su prvi put posjetili Gajnice i Knjižnicu, a svima je za-

jednička ljubav prema vlastitom poslu i velika želja za

edukacijom mladih naraštaja. Osim toga, treba istaknuti

kako je sudjelovanje na Festivalu idealna prilika mno-

gim mladim znanstvenicima da prvi puta nastupe pred

djecom i time sami nauče nešto novo, tako da je korist

obostrana.

I dok s nestrpljenjem iščekujemo proljeće i nove znan-

stvene susrete, završimo riječima organizacijskog odbo-

ra ovogodišnjeg Festivala: "Ne tratite vrijeme. Pro-

nađite ga i za Festival znanosti – dobro došli!"

Novi uvez

PETI ROĐENDAN FESTIVALA ZNANOSTI U KNJIŽNICI GAJNICE

Morena Livaković, morena.livakovic@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

40

U današnjem digitalnom okruženju koje donosi brojne novosti i izazove, knjižnice svoju

prisutnost osiguravaju ponudom novih usluga za korisnike. Na taj način knjižnice pružaju

podršku korisnicima u cjeloživotnom učenju, osiguravajući im pristup informacijama i zna-

nju, a na raspolaganju su svim članovima zajednice. Danas je podjednako važno imati u-

mijeće čitanja i pisanja, kao i poznavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija Svje-

sni smo da znanja i vještine stalno treba razvijati jer se tehnologije brzo razvijaju i mijenjaju

te da korisnike treba poučavati tim vještinama. Usluge knjižnice vezane za nove tehnologije

posebno su važna pomoć u privlačenju i zadržavanju određenih ciljnih skupina, osobito dje-

ce i mladih.

Knjižnica Jelkovec kao suradnička knjižnica Američkog kutka Zagreb je uz već poznatu us-

lugu robotičkih radionica za djecu tijekom ljetnih mjeseci svojim korisnicima omogućila i

upoznavanje s 3D printerom, a kao stalnu aktivnost uveli smo i individualne radionice s 3D

olovkom. Budući da je i nakon pet godina svojeg djelovanja Knjižnica u svojoj lokalnoj za-

jednici još uvijek jedini kulturni sadržaj, oduševljeni smo podrškom Američkog kutka Za-

greb u osmišljavanju i provođenju radionica koje uključuju nove tehnologije.

3D printanje (trodimenzionalno printanje) je aditivna proizvodna tehnologija koja omoguću-

je da se na vrlo jednostavan način u kratkom vremenu izradi neki predmet koji smo prije

toga osmislili u posebnom programu na računalu. Glavna prednost 3D printanja je njegova

brzina i jednostavnost, ali i mogućnost izrade predmeta kombiniranjem različitih materijala.

Radionicu smo proveli u suradnji s volonterom udruge Iskra – Centar za edukaciju i savjeto-

vanje, kroz dva dana. Tijekom prvoga dana djeca su slušala teorijski uvod o 3D printanju –

tko, kako i zašto, a okušali su se u programiranju sitnih predmeta koje su željeli vidjeti is-

printane. Domaća zadaća sastojala se od smišljanja što kreativnijeg 3D oblika. Drugi dan

radionice mogli su gledati kako 3D printer ispisuje sloj po sloj njihove ideje. Iz praktičnih

razloga, kako bi svi polaznici imali priliku isprobati i shvatiti trodimenzionalno printanje,

uvjet za pohađanje radionice je prethodna prijava, a naš prijedlog je da se radionica provodi

s djecom starijom od osam godina. Uspjeli smo pripremiti pokazne radionice za naše prvaši-

će u Mjesecu hrvatske knjige i napraviti im zanimljive straničnike koje su ponijeli za uspo-

menu. Nakon naših aktivnosti 3D printer je otišao u drugu suradničku knjižnicu Američkog

Novi uvez

#3D ISKUSTVO

Ana Bakarić, ana.bakaric@kgz.hr Iva Klak Mršić, iva.klak.mrsic@kgz.hr

Knjižnice grada Zagreba

41

kutka Zagreb pa njegove aktivnosti možete pratiti na mrežnoj stranici Knjižnica grada Za-

greba i Facebook stranici American Corner Zagreb.

3D olovka je maleni uređaj koji omogućava ispisivanje (kreiranje) trodimenzionalnih ob-

jekata u prostoru po istom principu kako to rade 3D printeri. Ergonomski oblik, mala masa i

jednostavnost korištenja ključne su karakteristike 3D olovaka. U osnovi se 3D olovka ne

razlikuje po principu korištenja od uobičajenih olovaka, no koristi se plastično punjenje koje

se zagrijava pod visokim temperaturama unutar uređaja i prelazi u tekuće stanje. Prilikom

korištenja 3D olovke, u dodiru sa zrakom punjenje se hladi i očvrsne i na taj način omo-

gućava stvaranje 3D objekata.

Od studenog provodimo individualne radionice s 3D olovkom, koje prvenstveno potiču kre-

ativnost. Jednostavna je i laka za rukovanje, ergonomski dizajnirana te namijenjena svima.

Ako je želite isprobati, prijavite se na našu radionicu. Ukratko objasnimo kako se s olovkom

radi, a zatim vi isprobate svoju vještinu i izradite neki 2D ukras ili 3D predmet. Vježbom do

savršenstva.

Za sva pitanja, ideje i prijedloge, stojimo na raspolaganju.

Novi uvez

42

Nakon prošlogodišnjeg uspješnog likovnog natječaja Priče iz davnine za učenike

od 4. do 8. razreda osnovne škole iz Zaprešića i okolice, ove smo godine inspira-

ciju za literarni predložak pronašli u klasiku dječje književnosti – Petru Panu, po-

vodom 80. godišnjice smrti njegova pisca J. M. Barrieja. Natječajem smo obuh-

vatili cijelu Zagrebačku županiju te mu dali prepoznatljiv naziv - Naslikajmo

priču. I ove je godine natječaj u organizaciji Gradske knjižnice Ante Kovačića

bio namijenjen učenicima od 4. do 8. razreda osnovne škole, koji su pod vod-

stvom profesora likovne kulture ili učitelja razredne nastave izradili svoja umjet-

nička djela inspirirana dječakom koji nije želio odrasti.

Iznimno nas raduje što se na ovogodišnji natječaj odazvalo čak 198 učenika iz 20

škola, čiji su mentori poslali radove od kojih su najuspješniji bili izloženi u Grad-

skoj knjižnici Ante Kovačića od 16. listopada do 5. studenoga 2017. Tehnika nije

bila zadana pa su nam pristigli radovi naslikani temperama, vodenim bojama, flo-

masterima, drvenim bojicama, ugljenom, kolaži i kombinirane tehnike. Selekcij-

ska komisija odlučila je pohvaliti 29 radova, a autori najuspješnija tri rada dobili

su prigodne nagrade na otvorenju izložbe u ponedjeljak 16. listopada 2017. u

Gradskoj knjižnici Ante Kovačića. Nagrade su dobili: Dominik Cvenarski, učenik

5. razreda OŠ Bogumila Tonija iz Samobora (mentorica: Nevenka Miklenić), Lo-

rena Fazlić, učenica 5. razreda OŠ

Ljudevita Gaja iz Zaprešića

(mentorica: Sanja Nogić-Benčić)

te Mara Zadro, učenica 6. razreda

OŠ Bogumila Tonija iz Samobora

(mentorica: Ruža Barbarić Lib-

rić). Autori svih pohvaljenih rado-

va dobili su pohvale te sudjelovali

Novi uvez

NASLIKAJMO PRIČU: LIKOVNI NATJEČAJ, RADIONICA I

IZLOŽBA U ZAPREŠIĆKOJ KNJIŽNICI

Vlasta Šolc, vlasta.solc@kgz.hr Knjižnice grada Zagreba

43

na likovnoj radionici koju su vodili likovni umjetnici Irena Škrinjar i Šimun To-

lić. Selekcijsku komisiju činili su Irena Škrinjar, akademska kiparica i predsjedni-

ca Udruge likovnih stvaralaca Zaprešić, Šimun Tolić, nastavnik likovne kulture i

dopredsjednik Udruge likovnih stvaralaca Zaprešić te Vlasta Šolc, voditeljica pro-

jekta iz Gradske knjižnice Ante Kovačića u Zaprešiću.

Projekt ne završava izložbom u zaprešićkoj knjižnici. Naime, pohvaljeni radovi

idu "na turneju" po drugim knjižnicama Zagrebačke županije i Grada Zagreba te

će biti i mrežno dostupni na virtualnoj izložbi u novoosnovanoj digitalnoj zbirci

Zaprešić digitalno. Projekt je financijski podržala Zagrebačka županija, a medij-

ski popratili Televizija Zapad i radijska postaja Z fm.

Novi uvez

BOŽIĆNA ČESTITKA