newsletter - 022014.indd

4
Pravna osnova EGP-a Pristupanje Republike Hrvatske EGP-u 4 Mali jezični savjetnik Moj, tvoj… / svoj Sadržaj 1 Novine u zakonodavstvu Pregled izdvojenih propisa iz ING Registra za veljaču 2014. 2 EU teme - Ususret europskim izborima 2014. 3 Intervju s hrvatskim europarlamentarcima Europski gospodarski prostor (EGP) Najava savjetovanja Newsletter / Godina II. / Veljača 2014. / Broj 2 PROGRAM IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE NOVI TERMIN 7. - 11. travnja 2014. Inženjerski biro d.d. Novine u zakonodavstvu ING Registar je jedinstvena publikacija koja već 57 godina jednostavno, brzo i vjerodostojno prati zakonodavne promjene i informira korisnike o važećim propisima, sudskim odlukama, službenim mišljenima te stručnim člancima i knjigama. Pretraživanje je još brže i jednostavnije pretplatom na ING Registar na Pravnom portalu ingbiro.com, gdje su novine dnevno ažurirane i poveznicama interaktivno povezani izvori prava: zakonodavstvo, sudska praksa, struka i znanost. Ono što treba izdvojiti je doprinos urednika da iz nepotpunih, nejasnih i nomotehnički insuficijentnih odredbi zakona utvrde podzakonske propise koji su važeći do donošenja novih, kao i one koji se više ne primjenjuju jer su u suprotnosti s novodonesenim zakonima. Osim toga, od 2014. godine povezani su i propisi Europske unije, tako da korisnici dobivaju kompletnu zaokruženu i pouzdanu informaciju o traženom pravnom pitanju. Više na www.ingbiro.com Pregled izdvojenih propisa iz ING Registra za veljaču 2014. Zakon o inspekcijama u gospodarstvu (Nar. novine, br. 14/14) - stupio na snagu 6. II. 2014. Iz Zakona: Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski poslovi, ustrojstvo, način rada, prava, obveze i ovlasti inspektora te druga pitanja važna za rad inspekcija u gospodarstvu. Inspekcije u gospodarstvu su: tržišna inspekcija, elektroenergetska inspekcija, rudarska inspekcija, inspekcija opreme pod tlakom i inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o Državnom inspektoratu (Nar. novine, br. 116/08., 123/08. i 49/11.) koje se odnose na inspekcijske poslove u području zaštite potrošača, rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom. Zakon o Inspektoratu rada (Nar. novine, br. 19/14) - stupio na snagu 20. II. 2014. Iz Zakona: Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo Inspektorata rada, upravljanje Inspektoratom rada, uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora nad provedbom propisa iz djelokruga Inspektorata rada, dužnosti i ovlasti inspektora rada u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi tih propisa te prekršajna odgovornost. Inspektorat rada obavljanje inspekcijske nadzore nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se uređuju: 1) radni odnosi i zaštita na radu 2) obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje Fotogalerija Program usavršavanja iz područja javne nabave NOVINE U DOKUMENTACIJI ZA NADMETANJE (UREDBA) - NABAVA ZAŠTITARSKIH USLUGA - NABAVA GRAĐEVINSKIH RADOVA - NABAVA PO GRUPAMA

Upload: dangdieu

Post on 28-Jan-2017

231 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

Page 1: NEWSLETTER - 022014.indd

• Pravna osnova EGP-a

• Pristupanje Republike Hrvatske EGP-u

4 Mali jezični savjetnik

• Moj, tvoj… / svoj

Sadržaj

1 Novine u zakonodavstvu • Pregled izdvojenih propisa iz ING Registra za veljaču 2014.

2 EU teme - Ususret europskim izborima 2014.

3 • Intervju s hrvatskim europarlamentarcima

• Europski gospodarski prostor (EGP)

Najava savjetovanja

Newsletter/GodinaII. / Veljača 2014. / Broj 2

PROGRAMIZOBRAZBEU PODRUČJU JAVNE NABAVE NOVITERMIN 7. - 11. travnja 2014.

Inženjerski biro d.d.

Novine u zakonodavstvu

INGRegistar je jedinstvena publikacija koja već 57 godina jednostavno, brzo i vjerodostojno prati

zakonodavne promjene i informira korisnike o važećim propisima, sudskim odlukama, službenim mišljenima

te stručnim člancima i knjigama. Pretraživanje je još brže i jednostavnije pretplatom na ING Registar na

Pravnom portalu ingbiro.com, gdje su novine dnevno ažurirane i poveznicama interaktivno povezani izvori

prava: zakonodavstvo, sudska praksa, struka i znanost.

Ono što treba izdvojiti je doprinos urednika da iz nepotpunih, nejasnih i nomotehnički insuficijentnih odredbi zakona utvrde podzakonske propise koji su važeći do donošenja novih, kao i one koji se više ne primjenjuju jer su u suprotnosti s novodonesenim zakonima. Osim toga, od 2014. godine povezani su i propisi Europske unije, tako da korisnici dobivaju kompletnu

zaokruženu i pouzdanu informaciju o traženom pravnom pitanju. Više na www.ingbiro.com

Pregled izdvojenih propisa iz ING Registra za veljaču 2014. ■ Zakon o inspekcijama u gospodarstvu (Nar. novine, br. 14/14) - stupio na snagu 6. II. 2014.

Iz Zakona:Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski poslovi, ustrojstvo, način rada, prava, obveze i ovlasti

inspektora te druga pitanja važna za rad inspekcija u gospodarstvu.

Inspekcije u gospodarstvu su: tržišna inspekcija, elektroenergetska inspekcija, rudarska inspekcija,

inspekcija opreme pod tlakom i inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o Državnom inspektoratu

(Nar. novine, br. 116/08., 123/08. i 49/11.) koje se odnose na inspekcijske poslove u području zaštite

potrošača, rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom.

■ Zakon o Inspektoratu rada (Nar. novine, br. 19/14) - stupio na snagu 20. II. 2014.

Iz Zakona: Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo Inspektorata rada, upravljanje Inspektoratom rada,

uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora nad provedbom propisa iz djelokruga Inspektorata

rada, dužnosti i ovlasti inspektora rada u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi tih propisa te

prekršajna odgovornost.

Inspektorat rada obavljanje inspekcijske nadzore nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se uređuju:

1) radni odnosi i zaštita na radu

2) obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno

zdravstveno osiguranje

Fotogalerija

Program usavršavanja iz područja javne nabave

NOVINE U DOKUMENTACIJI

ZA NADMETANJE (UREDBA)

-NABAVAZAŠTITARSKIHUSLUGA

- NABAVA GRAĐEVINSKIH RADOVA

-NABAVAPOGRUPAMA

Page 2: NEWSLETTER - 022014.indd

2

Nova izdanja

Naručite online

KOMENTAR ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU

261 stranica Cijena: 150,00 kn

NOVI ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU, ZAKON O GRADNJI I ZAKON O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI – PREGLED NOVINA I NAČIN PRIMJENE

173 stranice Cijena: 300,00 kn Nova cijena: 157,50 kn

NARUČITE NOVA IZDANJAI POGLEDAJTE AKCIJU KNJIGA

PRAVO EUROPSKE UNIJE I IZMJENE PROPISA VODNOGA GOSPODARSTVA

277 stranica Cijena: 300,00 kn Nova cijena: 157,50 kn

3) odnosi između poslodavca i fizičke osobe koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu,

ali u skladu s posebnim propisom kod njega obavlja određene poslove ili se nalazi na stručnom

osposobljavanju za rad

4) obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem

5) ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih

obitelji, osoba s invaliditetom te mirnodopskih, vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o Državnom inspektoratu (Nar.

novine, br. 116/08., 123/08. i 49/11.) koje se odnose na inspekcijske poslove u području rada i zaštite na

radu te na inspektore rada.

■ Zakon o turističkoj inspekciji (Nar. novine, br. 19/14) - stupio na snagu 13. II. 2014.

Iz Zakona: Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, poslovi i način rada turističke inspekcije te uvjeti za

imenovanje, prava, obveze i ovlasti turističkih inspektora, kao i druga pitanja s tim u vezi.

Turistička inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se

uređuju način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju

ugostiteljske usluge i/ili pružaju usluge u turizmu, uključujući obavljanje ugostiteljske djelatnosti odnosno

pružanje ugostiteljskih i/ili usluga u turizmu suprotno izdanom rješenju nadležnog tijela, osim u slučaju

neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti ili neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga i/ili

usluga u turizmu.

■ Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (Nar. novine, br. 19/14) - stupio na snagu 13. II. 2014.

Iz Zakona: Cijena nafte i naftnih derivata utvrđuju se u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni

odnosi.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može, radi zaštite potrošača, regulacije

tržišta ili drugih opravdanih razloga, uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena za pojedine

naftne derivate, za neprekinuto razdoblje od najduže 90 dana.

Napomena: Prema odredbama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (Nar. novine, br. 57/06, 18/11 i

144/12) koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (Nar. novine,

br. 19/14) cijene nafte i naftnih derivata utvrđivale su se u skladu s uvjetima na tržištu a Ministar je

pravilnikom propisivao način utvrđivanja najviše razine cijena pojedinih naftnih derivata.

EU teme - Ususret europskim izborima 2014.Od 22. do 25. svibnja 2014. održavaju se izbori za zastupnike u Europskom parlamentu koje izravno

biraju birači u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj gdje će se izbori održati u nedjelju 25. svibnja 2014.

Parlament je uz Vijeće EU jedna od glavnih zakonodavnih institucija Europske unije koja u suradnji s

Vijećem raspravlja i donosi europske propise i proračun EU te prati aktivnosti ostalih institucija. Članovi u

Europski parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakog biračkog

prava s tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Jedna od zanimljivosti jest da izabrani članovi

Europskog parlamenta nemaju obvezujući mandat, glasuju pojedinačno i osobno te nisu vezani nikakvim

uputama. Kandidate za zastupnike mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj, te

birači koji su pravovaljano prikupili najmanje 5000 potpisa birača. Članovi u Europski parlament biraju se po

proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnog glasovanju.

Dakle, predstoje nam važni izbori za 751 zastupnika u Europskom parlamentu koji će u sljedećih pet godina

odrediti pravac politika Europske unije. Bitno je znati da Europski parlament, kao jedina direktno izabrana

institucija Europske unije postaje okosnica sustava odlučivanja i ima jednak utjecaj kao i nacionalne vlade u

donošenju skoro svih zakona EU – od jedinstvenog tržišta do građanskih sloboda. Glasači će biti utjecajniji

nego ikada. Koliko je 4 milijuna Hrvata, koji imaju pravo glasa, upoznato s važnošću Europskog parlamenta i

utjecajem politika na njihov svakodnevni život, vidjet će se na izborima za 11 hrvatskih predstavnika, budućih

zastupnika u Europskom parlamentu.

Page 3: NEWSLETTER - 022014.indd

3

Intervju s hrvatskim europarlamentarcima

Pravni portal ingbiro.com pridružuje se naporima boljeg informiranja korisnika i podizanja svijesti o važnosti Europskog parlamenta i europskog projekta temeljnih vrijednosti i prava kojima je Hrvatska težila dvadeset godina. S tim ciljem te s ciljem podupiranja aktivnog sudjelovanja građana u procesima odlučivanja na europskoj razini objavljujemo i kratke intervjue s nekim od aktualnih hrvatskih europarlamentaraca. Objavljena su već dva intervjua: sa zastupnikom Hrvatske demokratske zajednice mr. sc. Andrejem Plenkovićem te s Nikolom Vuljanićem, zastupnikom Hrvatskih laburista. Oba intervjua možete pročitati na www.ingbiro.com.

Europski gospodarski prostor (EGP) Europski gospodarski prostor (EGP) osnovan je 1994. kako bi se odredbe Europske unije o unutarnjem

tržištu proširile na područje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). Zakonodavstvo Europske

unije koje se tiče unutarnjeg tržišta postaje dijelom zakonodavstva država članica EGP-a nakon što ga one

pristanu uključiti u svoje zakonodavstvo. Primjenu i provedbu nadziru posebna tijela EFTA-e i zajednički

parlamentarni odbor. Članice EFTA-e su Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island.

Europska unija i njena dva partnera iz EGP-a, Norveška i Island, također su povezani raznim “sjevernim

politikama” i forumima koji se bave sjevernim dijelom Europe koji se brzo razvija, te arktičkom regijom kao

cjelinom.

Iako Švicarska nije dio EGP-a, članica je EFTA-e. Više od 120 sektorskih bilateralnih ugovora koji je povezuju

s EU uglavnom sadrži iste odredbe koje su usvojile druge države EGP-a na području slobodnog kretanja ljudi,

robe, usluga i kapitala. Švicarsku poziciju trenutno kompliciraju rezultati referenduma održanog 9. veljače

2014. na kojem su tijesnom većinom izglasali uvođenje kvota za radnike iz Europske unije, što je protivno

ugovorima koje je Švicarska potpisala s Europskom unijom. Naime, odnosi EU sa Švicarskom regulirani su

već spomenutim ugovorima i kršenje jednog od tih ugovora povlači za sobom poništavanje svih ostalih.

Pravna osnova EGP-aZa EGP: članak 217. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (sporazumi o pridruživanju).

Za Švicarsku: Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije o izravnom

osiguranju s izuzetkom životnog osiguranja iz 1989., bilateralni sporazumi I. iz 1999. i bilateralni sporazumi

II. iz 2004.

Pristupanje Republike Hrvatske EGP-uVisoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton u odgovoru hrvatskom

europarlamentarcu Andreju Plenkoviću navodi da su “pregovori s EGP-om i EFTA-om o pristupanju

Hrvatske Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru zaključeni 20. studenoga 2013. na razini glavnih

pregovarača i da se s nacrtom Sporazuma započelo 20. prosinca 2013”. Ashton dodaje kako su u “tijeku

pripreme za potpisivanje Sporazuma o proširenju EGP-a, a privremena primjena Sporazuma predviđena je

nakon potpisivanja”. Prema tome, pristupanje Republike Hrvatske EGP-u može se očekivati još ove godine.

ING Pregled sudske prakse

Pretplatite se na ING PSP

Dostupan u tiskanom i elektroničkom obliku

Photo © EU 2014.

Hrvatska pravna revija

Pretplatite se na HPR

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

oglas-ajdov z orehi200x285.pdf 1 10.2.2014 9:34:55

IZDVAJAMO

Anja MarasIzmjene Uredbe Bruxelles I -

Sporazum o nadležnosti

Mirjana PuškarićO pravnim institutima

europskog i međunarodnog prava žiga koji se

primjenjuju na žig Zajednice

Page 4: NEWSLETTER - 022014.indd

4

Mali jezični savjetnik

Moj, tvoj… / svoj

U hrvatskome se standardnom jeziku pripadanje subjektu i objektu svih lica i brojeva označuje povratno-

posvojnom zamjenicom svoj.

Pogrešno je: Pravilno je:

Uzmite vaše torbe. Uzmite svoje torbe.

Pogledaj u tvoju knjigu. Pogledaj u svoju knjigu.

Odnijeli smo naše stvari. Odnijeli smo svoje stvari.

Imam moja načela u poslovanju. Imam svoja načela u poslovanju.

Ponudili smo naše uvjete za dogovor. Ponudili smo svoje uvjete za dogovor.

Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenom 3. licem jednine ili množine, značenje rečenice u kojoj

je upotrijebljena posvojna zamjenica (njegov, njezin, njihov) razlikuje se od značenja rečenice u kojoj je

upotrijebljena povratno-posvojna zamjenica svoj.

Npr. rečenica Pravni savjetnik ima njegov mobitel znači da savjetnik ima mobitel koji ne pripada njemu,

nego pripada drugoj muškoj osobi, a rečenica Pravni savjetnik ima svoj mobitel znači da mobitel pripada

pravnom savjetniku.

Svjetski dan socijalne pravde

20. veljače 2014.

Kontaktirajte nas / Inženjerski biro d.d.

• Uređuje / Redakcija Pravnog portala

ingbiro.com

glavna urednica / mr. sc. Snježana Jurišić

INFO / Tel.: 01 46 00 888 /

[email protected] / www.ingbiro.hr

Obilježava se od 2007. godine jednoglasno donesenom odlukom 192 članice Ujedi-njenih naroda na Općoj skupštini s ciljem jačanja socijal-no pravednog društva u kojem su jednakost i socijalna pravda jedne od temeljnih vrijednosti i gdje svi uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potenci-jala te ravnopravno sudjeluju u svim aspektima društvenog, političkog, kulturnog i ekonom-skog života. Hrvatska je pristupila Europ-skoj socijalnoj povelji iz 1961. godine, ali nije ratificirala Revidiranu Europsku socijalnu povelju iz 1996. godine koja jamči veća socijalna prava i odgovara na moderne potrebe građana Europe. Republika Hrvatska je po ustavnom određenju socijalna država. Samim time smo svi pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala te ravnopravno sudjeluju u svim aspektima života.