newsletter - 022014.indd
TRANSCRIPT
• Pravna osnova EGP-a
• Pristupanje Republike Hrvatske EGP-u
4 Mali jezični savjetnik
• Moj, tvoj… / svoj
Sadržaj
1 Novine u zakonodavstvu • Pregled izdvojenih propisa iz ING Registra za veljaču 2014.
2 EU teme - Ususret europskim izborima 2014.
3 • Intervju s hrvatskim europarlamentarcima
• Europski gospodarski prostor (EGP)
Najava savjetovanja
Newsletter/GodinaII. / Veljača 2014. / Broj 2
PROGRAMIZOBRAZBEU PODRUČJU JAVNE NABAVE NOVITERMIN 7. - 11. travnja 2014.
Inženjerski biro d.d.
Novine u zakonodavstvu
INGRegistar je jedinstvena publikacija koja već 57 godina jednostavno, brzo i vjerodostojno prati
zakonodavne promjene i informira korisnike o važećim propisima, sudskim odlukama, službenim mišljenima
te stručnim člancima i knjigama. Pretraživanje je još brže i jednostavnije pretplatom na ING Registar na
Pravnom portalu ingbiro.com, gdje su novine dnevno ažurirane i poveznicama interaktivno povezani izvori
prava: zakonodavstvo, sudska praksa, struka i znanost.
Ono što treba izdvojiti je doprinos urednika da iz nepotpunih, nejasnih i nomotehnički insuficijentnih odredbi zakona utvrde podzakonske propise koji su važeći do donošenja novih, kao i one koji se više ne primjenjuju jer su u suprotnosti s novodonesenim zakonima. Osim toga, od 2014. godine povezani su i propisi Europske unije, tako da korisnici dobivaju kompletnu
zaokruženu i pouzdanu informaciju o traženom pravnom pitanju. Više na www.ingbiro.com
Pregled izdvojenih propisa iz ING Registra za veljaču 2014. ■ Zakon o inspekcijama u gospodarstvu (Nar. novine, br. 14/14) - stupio na snagu 6. II. 2014.
Iz Zakona:Ovim se Zakonom uređuju inspekcijski poslovi, ustrojstvo, način rada, prava, obveze i ovlasti
inspektora te druga pitanja važna za rad inspekcija u gospodarstvu.
Inspekcije u gospodarstvu su: tržišna inspekcija, elektroenergetska inspekcija, rudarska inspekcija,
inspekcija opreme pod tlakom i inspekcija gospodarenja otrovnim kemikalijama
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o Državnom inspektoratu
(Nar. novine, br. 116/08., 123/08. i 49/11.) koje se odnose na inspekcijske poslove u području zaštite
potrošača, rudarstva, elektroenergetike i opreme pod tlakom.
■ Zakon o Inspektoratu rada (Nar. novine, br. 19/14) - stupio na snagu 20. II. 2014.
Iz Zakona: Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo Inspektorata rada, upravljanje Inspektoratom rada,
uvjeti za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora nad provedbom propisa iz djelokruga Inspektorata
rada, dužnosti i ovlasti inspektora rada u svrhu zaštite javnog interesa u provedbi tih propisa te
prekršajna odgovornost.
Inspektorat rada obavljanje inspekcijske nadzore nad provedbom zakona i drugih propisa kojima se uređuju:
1) radni odnosi i zaštita na radu
2) obveza prijave, odjave i promjena tijekom osiguranja radnika na obvezno mirovinsko i obvezno
zdravstveno osiguranje
Fotogalerija
Program usavršavanja iz područja javne nabave
NOVINE U DOKUMENTACIJI
ZA NADMETANJE (UREDBA)
-NABAVAZAŠTITARSKIHUSLUGA
- NABAVA GRAĐEVINSKIH RADOVA
-NABAVAPOGRUPAMA
2
Nova izdanja
Naručite online
KOMENTAR ZAKONA O OBVEZNIM OSIGURANJIMA U PROMETU
261 stranica Cijena: 150,00 kn
NOVI ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU, ZAKON O GRADNJI I ZAKON O GRAĐEVINSKOJ INSPEKCIJI – PREGLED NOVINA I NAČIN PRIMJENE
173 stranice Cijena: 300,00 kn Nova cijena: 157,50 kn
NARUČITE NOVA IZDANJAI POGLEDAJTE AKCIJU KNJIGA
PRAVO EUROPSKE UNIJE I IZMJENE PROPISA VODNOGA GOSPODARSTVA
277 stranica Cijena: 300,00 kn Nova cijena: 157,50 kn
3) odnosi između poslodavca i fizičke osobe koja s poslodavcem nema sklopljen ugovor o radu,
ali u skladu s posebnim propisom kod njega obavlja određene poslove ili se nalazi na stručnom
osposobljavanju za rad
4) obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem
5) ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji, osoba s invaliditetom te mirnodopskih, vojnih i civilnih invalida rata i članova njihovih obitelji.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o Državnom inspektoratu (Nar.
novine, br. 116/08., 123/08. i 49/11.) koje se odnose na inspekcijske poslove u području rada i zaštite na
radu te na inspektore rada.
■ Zakon o turističkoj inspekciji (Nar. novine, br. 19/14) - stupio na snagu 13. II. 2014.
Iz Zakona: Ovim se Zakonom uređuju ustrojstvo, poslovi i način rada turističke inspekcije te uvjeti za
imenovanje, prava, obveze i ovlasti turističkih inspektora, kao i druga pitanja s tim u vezi.
Turistička inspekcija obavlja inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se
uređuju način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju
ugostiteljske usluge i/ili pružaju usluge u turizmu, uključujući obavljanje ugostiteljske djelatnosti odnosno
pružanje ugostiteljskih i/ili usluga u turizmu suprotno izdanom rješenju nadležnog tijela, osim u slučaju
neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti ili neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga i/ili
usluga u turizmu.
■ Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata (Nar. novine, br. 19/14) - stupio na snagu 13. II. 2014.
Iz Zakona: Cijena nafte i naftnih derivata utvrđuju se u skladu s pravilima kojima se uređuju tržišni
odnosi.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske može, radi zaštite potrošača, regulacije
tržišta ili drugih opravdanih razloga, uredbom propisati najvišu razinu maloprodajnih cijena za pojedine
naftne derivate, za neprekinuto razdoblje od najduže 90 dana.
Napomena: Prema odredbama Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (Nar. novine, br. 57/06, 18/11 i
144/12) koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (Nar. novine,
br. 19/14) cijene nafte i naftnih derivata utvrđivale su se u skladu s uvjetima na tržištu a Ministar je
pravilnikom propisivao način utvrđivanja najviše razine cijena pojedinih naftnih derivata.
EU teme - Ususret europskim izborima 2014.Od 22. do 25. svibnja 2014. održavaju se izbori za zastupnike u Europskom parlamentu koje izravno
biraju birači u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj gdje će se izbori održati u nedjelju 25. svibnja 2014.
Parlament je uz Vijeće EU jedna od glavnih zakonodavnih institucija Europske unije koja u suradnji s
Vijećem raspravlja i donosi europske propise i proračun EU te prati aktivnosti ostalih institucija. Članovi u
Europski parlament biraju se na neposrednim izborima, na temelju općeg, slobodnog i jednakog biračkog
prava s tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina. Jedna od zanimljivosti jest da izabrani članovi
Europskog parlamenta nemaju obvezujući mandat, glasuju pojedinačno i osobno te nisu vezani nikakvim
uputama. Kandidate za zastupnike mogu predlagati političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj, te
birači koji su pravovaljano prikupili najmanje 5000 potpisa birača. Članovi u Europski parlament biraju se po
proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnog glasovanju.
Dakle, predstoje nam važni izbori za 751 zastupnika u Europskom parlamentu koji će u sljedećih pet godina
odrediti pravac politika Europske unije. Bitno je znati da Europski parlament, kao jedina direktno izabrana
institucija Europske unije postaje okosnica sustava odlučivanja i ima jednak utjecaj kao i nacionalne vlade u
donošenju skoro svih zakona EU – od jedinstvenog tržišta do građanskih sloboda. Glasači će biti utjecajniji
nego ikada. Koliko je 4 milijuna Hrvata, koji imaju pravo glasa, upoznato s važnošću Europskog parlamenta i
utjecajem politika na njihov svakodnevni život, vidjet će se na izborima za 11 hrvatskih predstavnika, budućih
zastupnika u Europskom parlamentu.
3
Intervju s hrvatskim europarlamentarcima
Pravni portal ingbiro.com pridružuje se naporima boljeg informiranja korisnika i podizanja svijesti o važnosti Europskog parlamenta i europskog projekta temeljnih vrijednosti i prava kojima je Hrvatska težila dvadeset godina. S tim ciljem te s ciljem podupiranja aktivnog sudjelovanja građana u procesima odlučivanja na europskoj razini objavljujemo i kratke intervjue s nekim od aktualnih hrvatskih europarlamentaraca. Objavljena su već dva intervjua: sa zastupnikom Hrvatske demokratske zajednice mr. sc. Andrejem Plenkovićem te s Nikolom Vuljanićem, zastupnikom Hrvatskih laburista. Oba intervjua možete pročitati na www.ingbiro.com.
Europski gospodarski prostor (EGP) Europski gospodarski prostor (EGP) osnovan je 1994. kako bi se odredbe Europske unije o unutarnjem
tržištu proširile na područje Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA). Zakonodavstvo Europske
unije koje se tiče unutarnjeg tržišta postaje dijelom zakonodavstva država članica EGP-a nakon što ga one
pristanu uključiti u svoje zakonodavstvo. Primjenu i provedbu nadziru posebna tijela EFTA-e i zajednički
parlamentarni odbor. Članice EFTA-e su Švicarska, Lihtenštajn, Norveška i Island.
Europska unija i njena dva partnera iz EGP-a, Norveška i Island, također su povezani raznim “sjevernim
politikama” i forumima koji se bave sjevernim dijelom Europe koji se brzo razvija, te arktičkom regijom kao
cjelinom.
Iako Švicarska nije dio EGP-a, članica je EFTA-e. Više od 120 sektorskih bilateralnih ugovora koji je povezuju
s EU uglavnom sadrži iste odredbe koje su usvojile druge države EGP-a na području slobodnog kretanja ljudi,
robe, usluga i kapitala. Švicarsku poziciju trenutno kompliciraju rezultati referenduma održanog 9. veljače
2014. na kojem su tijesnom većinom izglasali uvođenje kvota za radnike iz Europske unije, što je protivno
ugovorima koje je Švicarska potpisala s Europskom unijom. Naime, odnosi EU sa Švicarskom regulirani su
već spomenutim ugovorima i kršenje jednog od tih ugovora povlači za sobom poništavanje svih ostalih.
Pravna osnova EGP-aZa EGP: članak 217. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (sporazumi o pridruživanju).
Za Švicarsku: Sporazum između Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije o izravnom
osiguranju s izuzetkom životnog osiguranja iz 1989., bilateralni sporazumi I. iz 1999. i bilateralni sporazumi
II. iz 2004.
Pristupanje Republike Hrvatske EGP-uVisoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton u odgovoru hrvatskom
europarlamentarcu Andreju Plenkoviću navodi da su “pregovori s EGP-om i EFTA-om o pristupanju
Hrvatske Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru zaključeni 20. studenoga 2013. na razini glavnih
pregovarača i da se s nacrtom Sporazuma započelo 20. prosinca 2013”. Ashton dodaje kako su u “tijeku
pripreme za potpisivanje Sporazuma o proširenju EGP-a, a privremena primjena Sporazuma predviđena je
nakon potpisivanja”. Prema tome, pristupanje Republike Hrvatske EGP-u može se očekivati još ove godine.
ING Pregled sudske prakse
Pretplatite se na ING PSP
Dostupan u tiskanom i elektroničkom obliku
Photo © EU 2014.
Hrvatska pravna revija
Pretplatite se na HPR
C
M
Y
CM
MY
CY
CMY
K
oglas-ajdov z orehi200x285.pdf 1 10.2.2014 9:34:55
IZDVAJAMO
Anja MarasIzmjene Uredbe Bruxelles I -
Sporazum o nadležnosti
Mirjana PuškarićO pravnim institutima
europskog i međunarodnog prava žiga koji se
primjenjuju na žig Zajednice
4
Mali jezični savjetnik
Moj, tvoj… / svoj
U hrvatskome se standardnom jeziku pripadanje subjektu i objektu svih lica i brojeva označuje povratno-
posvojnom zamjenicom svoj.
Pogrešno je: Pravilno je:
Uzmite vaše torbe. Uzmite svoje torbe.
Pogledaj u tvoju knjigu. Pogledaj u svoju knjigu.
Odnijeli smo naše stvari. Odnijeli smo svoje stvari.
Imam moja načela u poslovanju. Imam svoja načela u poslovanju.
Ponudili smo naše uvjete za dogovor. Ponudili smo svoje uvjete za dogovor.
Kad je riječ o pripadanju posjedovatelju označenom 3. licem jednine ili množine, značenje rečenice u kojoj
je upotrijebljena posvojna zamjenica (njegov, njezin, njihov) razlikuje se od značenja rečenice u kojoj je
upotrijebljena povratno-posvojna zamjenica svoj.
Npr. rečenica Pravni savjetnik ima njegov mobitel znači da savjetnik ima mobitel koji ne pripada njemu,
nego pripada drugoj muškoj osobi, a rečenica Pravni savjetnik ima svoj mobitel znači da mobitel pripada
pravnom savjetniku.
Svjetski dan socijalne pravde
20. veljače 2014.
Kontaktirajte nas / Inženjerski biro d.d.
• Uređuje / Redakcija Pravnog portala
ingbiro.com
glavna urednica / mr. sc. Snježana Jurišić
INFO / Tel.: 01 46 00 888 /
[email protected] / www.ingbiro.hr
Obilježava se od 2007. godine jednoglasno donesenom odlukom 192 članice Ujedi-njenih naroda na Općoj skupštini s ciljem jačanja socijal-no pravednog društva u kojem su jednakost i socijalna pravda jedne od temeljnih vrijednosti i gdje svi uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potenci-jala te ravnopravno sudjeluju u svim aspektima društvenog, političkog, kulturnog i ekonom-skog života. Hrvatska je pristupila Europ-skoj socijalnoj povelji iz 1961. godine, ali nije ratificirala Revidiranu Europsku socijalnu povelju iz 1996. godine koja jamči veća socijalna prava i odgovara na moderne potrebe građana Europe. Republika Hrvatska je po ustavnom određenju socijalna država. Samim time smo svi pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala te ravnopravno sudjeluju u svim aspektima života.