nevidljiva multipla skleroza - bolnica-lipik.hr filenevidljiva multipla skleroza zbornik stručnih...

Nevidljiva multipla skleroza

Zbornik stručnih radovaSpecijalna bolnica za

medicinsku rehabilitaciju Lipik6. lipanj 2019. godine


Zbornik stručnih radovaSpecijalna bolnica za

medicinsku rehabilitaciju Lipik6. lipanj 2019. godine

Savez društava multiple skleroze Hrvatske

Specijalna bolnica za medicinsku

rehabilitaciju Lipik

Medicinski fakultet u Osijeku, Sveučilište

Josipa Jurja Strossmayera

Nevidljiva multipla sklerozaZbornik stručnih radovaSpecijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik6. lipanj 2019. godine

Izdavač:Savez društava multiple skleroze HrvatskeTrnsko 34, 10020 [email protected] 6554 757www.sdmsh.hrFacebook: savezdrustavamshrvatske

Grafička priprema i dizajn:Tanja Malbaša, mag.art.

Tisak:Tiskara Hlad

Naklada:3000 komada

Zagreb, Svibanj 2019.

I.izdanje

Organizatori događaja: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju LipikSavez društava multiple skleroze Hrvatske Medicinski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera

Organizacijski odbor:Darko Kelemen, Dijana Roginić, Silva Butković Soldo, Branka Lukić, Senka Rendulić Slivar, Nada Parađiković, Viktor Vidović, Ljerka Pavković, Ivan Žilić

Sadržaj

Uvod

Antioksidansi povrća kao pomoć kod liječenja multiple skleroze MSSilva Butković Soldo, Nada, Parađiković, Anamarija Soldo Koruga

Klinike za neurologiju, Klinički bolnički centar Osijek, Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku

Logopedski pristup osobama s multiplom sklerozomSnježana Kligl, mag.logoped., Mateja Visković, mag.logoped.

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik

Primarne glavobolje kod oboljelih od multiple skleroze - iskustva iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik

prim. Viktor Vidović, dr. med., spec.neurologije prim. Merisanda Časar Rovazdi, dr.med., spec. neurologije


TKO ZNA KAKO SE LIJEČIM?Karniš D.,mag.med.techn., Rihtarić J.,med.sestra, Stokić J.,bacc.med.techn.

SB Lipik, M. Terezije 13. Lipik

ULOGA FLORIKULTURE U POTICANJU HUMORA KOD OBOLJELIH OD MULTIPLE SKLEROZEprim.dr.sc. Senka Rendulić Slivar, Rendulić R1,, dipl. physioth.,

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Marije Terezije 13, LipikKatedra za neurologiju i neurokirurgiju Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja

Stossmayera Osijek

FIZIOTERAPEUTSKI PRISTUP KOD OSOBA OBOLJELIH OD MULTIPLE SKLEROZESiniša Almaši, dipl.physioth.


RADNO TERAPIJSKI PRISTUP KOD OSOBAOBOLJELIH OD MULTIPLE SKLEROZE SB LIPIKSlavica Derenj, bacc.occup.therapy


Multipla jučer, danas, sutraSilva Butković Soldo

Klinike za neurologiju, Klinički bolnički centar Osijek, Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku

1

3

13

19

25

29

35

40

45


Izdavač:Savez društava multiple skleroze HrvatskeTrnsko 34, 10020 [email protected] 6554 757www.sdmsh.hrFacebook: savezdrustavamshrvatske

Grafička priprema i dizajn:Tanja Malbaša, mag.art.

Tisak:Tiskara Hlad

Naklada:3000 komada

Zagreb, Svibanj 2019.

I.izdanje

UvodSavez društava multiple skleroze Hrvatske je nestranačka, nevladina, neprofitna, društvena organizacija osoba oboljelih od multiple skleroze, članova njihovih obitelji i ostalih građana koji svojim radom žele pomoći Društvu u svrhu ostvarivanja radnji i mjera na promicanju liječenja, rehabilitacije, istraživanja i zaštite osoba oboljelih od multiple skleroze i srodnih bolesti. Okupljamo 21 temeljnu udrugu članicu koje djeluju na području cijele Hrvatske. Sve o našem radu možete saznati na našoj web stranici www.sdmsh.hr.Svjetski dan multiple skleroze utemeljile su 2009. godine Međunarodna federacija i zemlje članice MS-a. To je jedina globalna kampanja koja djeluje na podizanju svijesti o MS-u kako bi se javnost obavijestila o multiploj sklerozi, ali i o tome kako ta bolest utječe na živote više od 2,3 milijuna ljudi diljem svijeta. Do danas se Svjetski dan multiple skleroze uspješno obilježava u više od 67 zemalja diljem svijeta te svake godine i dalje raste. 2019. godine Svjetski dan multiple skleroze obilježen je 06. lipnja 2019. godine u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik (Ulica Marije Terezije 13, Lipik), događajem pod nazivom “Nevidljiva multipla skleroza”, a pod motom “Moj nevidljivi MS”. Obilježavanje je održano u suradnji sa Specijalnom bolnicom za medicinsku rehabilitaciju Lipik te Medicinskim fakultetom u Osijeku. Ova brošura pregled je radova izloženih na obilježavanju Svjetskog dana, a cilj je informacije sa obilježavanja, a od strane stručnjaka za liječenje i rehabilitaciju mutiple skleroze prenijeti svim osobama oboljelima od multiple skleroze koje nisu bili na događanju kao i ostalim osobama koje su u bilo kojem obliku suživota s MS-om. Radovi predstavljeni na obilježavanju Svjetskog dana multiple skleroze su također od presudne važnosti za pravovremeno informiranje oboljelih od multiple skleroze o novostima u liječenju, vrstama liječenja i rehabilitacije kao i uslugama koje pruža Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik.

Nevidljiva multipla sklerozaZbornik stručnih radova


6. lipanj 2019. godine

1

10:00 -11:00 Svečano otvorenje i domjenak dobrodošlice

11:00 -11:15 Uvod - Savez društava multiple skleroze Hrvatske

11:15 -11:30 Prof.dr.sc.Nada Parađiković, Prof.prim.dr.sc.Silva Butković Soldo, Anamarija Soldo Koruga, dr.med. specijalizant neurologije: „Antioksidansi kao pomoć u liječenju MS“

11:30 -11:45 prim.dr.sc. Senka Rendulić Slivar: “Florikultura u terapiji kod MS”

11:45 -12:00 prim.Viktor Vidović, dr. med., spec.neurologije, prim.Merisanda Časar Rovazdi, dr. med., spec.neurologije: „Primarne glavobolje kod oboljelih od multiple skleroze-iskustva iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik“

Pauza za kavu

12:30 - 12:45 Dunjica Karniš,mag.med.techn., Jasminka Rihtarić,med.techn., Jasmina Stokić,bacc.med.techn.: “Tko zna kako se liječim“

12:45 -13:00 Siniša Almaši , dipl.physioth: „Fizioterapeutski pristup kod osoba oboljelih od multiple skleroze“

13:00 -13:15 Slavica Derenj, bacc.therap.occup: „Radno terapijski pristup kod osoba oboljelih od multiple skleroze“

13:15 -13:30 Snježana Kligl, mag.logoped., Mateja Visković,mag.logoped: “Logopedski pristup osobama s multiplom sklerozom“

13:30 -13:45 Prof.prim.dr.sc. Silva Butković Soldo: „MS jučer danas sutra“ Nevidljiva multipla sklerozaZbornik stručnih radovaSpecijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik6. lipanj 2019. godine

2

Program obilježavanja Svjetskog dana multiple skleroze 2019.Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, 06.lipnja 2019. godine

Antioksidansi povrća kao pomoć kod liječenja multiple skleroze MSSilva Butković Soldo, Nada, Parađiković, Anamarija Soldo KorugaKlinike za neurologiju, Klinički bolnički centar Osijek, Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku e-mail: [email protected]

Klinička neurologija predstavlja granu medicine koja se temelji na proučavanju centralnog i perifernog živčanog sustava, odnosno njegove neuroanatomije, neurofiziologije i patofiziologije, a u cilju što kvalitetnijeg prepoznavanja kliničke slike, dijagnostike i liječenja bolesti navedenog sustava. Zbog izuzetno velikog spektara neuroloških bolesti i poremećaja te samim time izuzetno veliku raznolikost simptoma i kliničkim entiteta bolesnici s neurološkim bolestima predstavljaju izuzetno kompleksnu skupinu bolesnika kod kojih je nužan multidiciplinarni pristup. Obzirom na patofiziologiju nastanka cerebrovaskularnih bolesti ili pak neuroimunološku podlogu velikog spektra neuroloških bolesti potrebno je kod tih skupina bolesnika posebnu pažnju posvetiti oksidativnom stresu i njegovim posljedicama. Antioksidansi kao specifične bioaktivne molekule svojim antioksidativnim mehanizmima djeluju protektivno na oštećenje mijelina i aksona na način da mogu spriječiti njihovu oksidaciju te djeluju na ekspresiju protuupalnih čimbenika kod različitih neuroloških oboljenja. Antioksidansi neutraliziraju nastale slobodne radikale u organizmu, popravljaju oštećenja na stanici nastala njihovim djelovanjem i onemogućuju stvaranje novih slobodnih radikala. Antioksidansi iz povrća, bobičastog voća i začinskog bilja, mogu pomoći pri liječenju neuroloških oboljenja jer djeluju protektivno na upalnu reakciju. Začetnik teorije slobodnih radikala je Denham Harman (1956.). Što je više prirodnih boja zastupljeno u prehrani, to smo unijeli više prirodnih antioksidativnih tvari. Zvanična preporuka američke organizacije FDA (Food and Drug Administration) I © 2006 American Society for Clinical Nutrition, prema kojoj bi hranom trebalo unositi četiri važna antioksidansa. To su vitamin C, beta karoten (prekursor vitamina A), vitamin E te selen (Halvorsen i sur.,2006.).




3

Karotenoidi pripadaju skupina prirodnih pigmenata koji se uglavnom sintetiziraju iz biljnih vrsta. Izvor su žute, narančaste i crvene boje mnogih biljaka. Sastavni je dio korijena mrkve, batata i bundeve te drugih biljnih vrst. Karotenoidi se dijele u dvije skupine: karotene (α-karoten, β-karoten, likopen) i ksantofile (β-kriptoksantin, lutein, zeaksantin). α-karoten, β-karoten i β-kriptoksantin mogu se u pretvoriti tijelu u retinol (vitamin A), koji ima veliku esencijalnu važnost za normalan rast i razvoj i pravilnu funkciju imunološkog sustava. Usporava napredovanje ili sprječava nastanak makularne degeneracije.

Likopen je crveni pigment koji daje boju rajčici u kojoj ga ima i najviše te crvenom grejpu, crvenoj naranči, lubenici. Snažan je antioksidant koji neutralizira kisikove slobodne radikale. Sintetizira se samo u biljnom tkivu, a najpostojaniji je biljni pigment u ljudskoj plazmi odakle njegovo veliko značenje u ljudskom zdravlju. Postaje dostupniji kuhanjem rajčice (Vinković Vrček i sur., 2011.). Plod rajčice, također, obiluje mineralima, i to Na, K, Mg, Ca, P, Fe i vitaminima od kojih su najzastupljeniji E, K, B1 – B6, C i drugi (Parađiković, 2009.). Kao gotov pripravak nije učinkovit kao kad ga se unese hranom tj. konzumacijom kuhane rajčice. Pomaže pri liječenju ateroskleroze, multiple skleroze, u Parkinsonovoj bolesti, bolesti krvožilnog sustava, snižava kolesterol i LDL oksidaciju.

Kapsaicin je glavni predstavnik kapsaicinoida koji se pojavljuju u biljnom tkivu gdje ga od ukupnih kapsaicinoida ima više od 60%. Kapsaicin je aktivna komponenta podrijetlom iz ljutih paprika – zajedno sa supstancom P sudjeluje u odašiljanju impulsa boli do mozga. Kapsaicin se koristi prvenstveno za olakšavanje boli i tegoba kod artritisa i dijabetičke neuropatije te reducira bol kod upale mišića, zglobova i živaca. U paprici se nalaze vrlo velike količine vitamina C, B1, B2 i provitamina A tj. karotena, od kojega potječe crvena boja paprike, te dva karotenoida: kapsantin i kapsorubin, zatim nešto šećera, limunske i jabučne kiseline, nešto bjelančevina i masnog ulja, citrina, ksantofila, kriptoksantina, i nekih aromatičnih tvari.


4

Lutein je biljni pigment iz porodice karotenoida koji ima snažno antioksidativno djelovanje, a biljnim dijelovima daje žutu boju, nalazi se u tikvicama, špinatu, grašku i kukuruzu. Iako lutein nije kategoriziran kao vitamin, smatra se da se vid ne može normalno razviti bez unosa luteina hranom. Osim toga, dobar je kod liječenja srčanih bolesti, očnih i kožnih bolesti te djeluje antikancerogeno.

Alicin je podrijetlom iz češnjaka, a u manjim količinama se može pronaći kod drugih vrsta iz porodice Alliaceae (antioksidacijska aktivnost češnjaka - sumporni i fenolni spojevi), fenolni spojevi u češnjaku: hidroksicimetne kiseline (p-kumarinska, ferulinska, sinapinska i kafeinska kiselina), flavonoidi u češnjaku: miricetin, kvercetin, apigenin i kemferol. Kod ljudi uspješno snižava krvni tlak, djeluje antikancerogeno.

Betacijanini (betaina i betanina) je pigment crvene boje, a najveće količine se nalaze u korijenu cikle. Pigmenti poput betaina i betanina imaju dokazano protuupalno i antioksidativno djelovanje. Sok cikle se koristi kao pomoć kod liječenja karcinoma i leukemije te pomaže kod ublažavanja simptoma demencije. U slučaju antihipertenzivnog učinka cikle hipoteza je da su za blagotvorno djelovanje zaslužni nitrati koje sadrži. Nitrati se pomoću sline pretvaraju u nitrite koji se u kiseloj sredini želuca mogu pretvoriti ili u dušikov oksid ili nastaviti cirkulirati kao nitriti. Što je razina nitrita u organizmu veća to je i značajnije smanjenje krvnog tlaka (Vranešić Bender, 2018.).




5

KvercetinKvercetin pripada porodici flavonoida. Najviše ga ima u luku, brokuli, cvjetači i kupusu. Kvercetin ispoljava pozitivno djelovanje kod liječenja dijabetesa i srčanih bolesti uzrokovanih začepljenjem krvnih žila. Također, kvercetin snažno djeluje antikancerogeno kod nastajanja stanica tumora prostate, jajnika, dojke, želudca i debelog crijeva. Djeluje i povoljno na dišni sustav te smanjuje negativan učinak viška histamina.

PolifenoliFenolni spojevi s vrlo značajnom antioksidativnom funkcijom kojih ima više vrsta, a neke od njih nalazimo kod kelja pupčara, peršina, artičoke, paprike, brokule i šparoge. Fenolni spojevi imaju antikancerogeno djelovanje te blagotvorno djeluju na probavni sustav, pomažu u liječenju dijabetesa i srčanih bolesti i kontrolu tremora.

MelatoninBiljni i humani hormon koji ispoljava antioksidativno djelovanje na način da neutralizira slobodne radikale i stimulira antioksidativne enzime. Velike količine melatonina mogu se unijeti konzumacijom senfa tj. sjemenki gorčice, kao i rotkvice, rajčice i paprike. Melatonin je odgovoran za regulaciju rada epitalamusa te regulira ciklus spavanja i budnosti. Također, melatonin utječe na pravilno izražavanje i manifestaciju ljudskih emocija.

ZeaksantinBiljni pigment koji daje blitvi, paprici, kukuruzu, špinatu i cvjetači karakterističnu boju. Ima jako protuupalno djelovanje, a posebno se izdvaja pozitivan učinak kod liječenja degeneracije makule i očne mrene. Česta je pojava da se hrani dodaje kao prirodno bojilo te tada ima oznaku E161h.


6

Vitamin CMađarski biokemičar i nobelovac dr. Albert Szent-Gyorgyi je 1927. godine prvi uspio izolirati askorbinsku kiselinu iz kupusa. Nakon velikog otkrića, uslijedile su spoznaje o brojnim pozitivnim stranama ove molekule, posebice o ulozi vitamina C u sintezi kolagena i funkciji imunološkog sustava te o njegovoj antioksidacijskoj aktivnosti. Najbolji izvor vitamina C su citrus plodovi, rajčica, kupus i zelena paprika, špinat, cvjetača i brokula. Preporučena dnevna doza vitamina C je nedavno povećana sa 60 mg na 90 mg za muškarce i 75 mg za žene, a pušačima se preporučuje još dodatnih 35 mg. Te su doze minimalne, ali nikako optimalne. Uobičajena doza iznosi oko 200 mg na dan i treba je uzimati svakodnevno. Kod povećanih potreba može se uzeti 500 mg ili čak i više. Maksimalna dnevna doza, po preporuci američke Akademije znanosti, je 2000 mg, iako su mišljenja o tome među znanstvenicima podijeljena.




7

Grahorice - prirodni izvor levodopeKod bolesnika s teškim oboljenjem mozga, stanice mozga koje proizvode neurotransmiter dopamin počinju odumirati i količina dopamina u mozgu se smanjuje. Bolesnici potom gube sposobnost pouzdane kontrole pokreta. Sve djelatne tvari u lijeku Levodopa djeluju u svrhu obnove razina dopamina u dijelovima mozga koji kontroliraju pokret. U pojedinim vrstama povrća ( grahorice) postoji prirodno izvor levodope koja se pretvara u dopamin u mozgu. Anatabine je heterociklički kemijski spoj iz skupine duhanskih alkaloida - značenje „jestivi” nikotin - (paprika (5,7 µg/kg) Siegmund i sur., 1999., rajčica 2.7-9.1 µg/kg svj.t. Ladenson (2012.) je ustanovio kako anatabin djeluje na većinu gotovo neuništivih upala. Naime, ovaj prirodni spoj uništava upale tako što smanjuje C-reaktivne proteine (CRP) kod miševa s Alzheimerovom bolešću, također inhibira aktivaciju NF-kappaB-a (proteinski kompleks koji kontrolira transkripciju DNA) koji je glavni regulator i okidač upalnih molekula poput cox-2 (enzim cikooksigenaza-2). Mišji model poznat kao (EAE eksperimentalni autoimuni encefalomijelitis) karakterizira visoka razine cirkulirajućih antitijela na masne ovojnice koja okružuje živčana vlakna. Kao posljedica toga je razarajući upalni proces u mozgu koji ima učinak uništavanja neurona i uzrokuje progresivnu paralizu.

Kupus (Brassica oleracea L. var. capitata )Kupus ima poseban značaj u ishrani ljudi. Sadrži u prosjeku 6 - 10% suhe tvari, 4 - 12% ugljikohidrata, 1 - 2% bjelančevina te 3 - 50 mg C vitamina, po čemu ima iznimnu važnost u ishrani tijekom zimskih mjeseci. Crveni kupus se pokazao kao najboli izvor prehrambenih antioksidansa posjedujući najveću antioksidacijska aktivnost među kupusnjačama (Podsedek, 2006.). Lišće bijelog kupusa sadrži mješavinu više od 20 fenolni spojevi uključujući kempferol glukozid i kvercetin s i bez daljnjeg aciliranja s hidroksicinamična kiselinom (Nielsen i sur., 1998). S druge strane, crveni kupus sadrži 23 različitih antocijana, koji su cijanidin derivati visoko konjugiranih šećerima (glukoza i ksiloza) i acilirane grupe (kafeol, p-kumaril, feruloyl, p-hidroksibenzil, sinapoyl i oxaloyl) ( Prior i sur. 2005).


8

Cvjetača (Brassica oleracea L. var. botrytis L.)Cvjetača se smatra hranom visoke prehrambene vrijednosti, a neki autori ukazuju na to da kvaliteta se odnosi na stabilnost masnih kiselina, vrlo dobara je izvor vitamina C i mangana, koji su oboje snažni antioksidansi. Kuhana cvjetače 150 gr sadrži 55 mg vitamina C. Osim ovih antioksidanata, cvjetača sadrži karotenoide, poput beta-karotena, i fitonutrijenata koji uključuju flavonoid kaempferol, koji ima anti-upalna svojstva, feruličnu kiselinu, cimetnu kiselina i kofeinsku kiselinu.

Brokula (Brassica oleracea L. var. italica Plenck.)Poznata je po visokim sadržajem antioksidansa, npr. Sulforafan, beta-karoten, indol, kvercetin i glutation, također sadrži masti, proteina, ugljikohidrati, vlakna, voda, željezo, kalcij, minerali i razne vitamine (A, C, E, riboflavin, nikotinamid)( Jeffery i sur., 2009.) Sulforafan, igra važnu ulogu za ljudsko zdravlje. 1-5 µmol/L sulforafana je dovoljno za smanjenje aldehid dehidrogenazu (ALDH) i kancerogenih matičnih stanica čovjeka za 65-80% (CSCs) (P <0,01), a smanjenje stanice koje prouzrokuju rak dojke za 45-75% (p <0,01). Sulforafan inhibira stanice raka i postavlja putanju wnt / β-catenin (Zhang i sur., 2010.)

Češnjak (Allium sativum L.)Za zdravstvenu vrijednost najvažnije je eterično ulje koje sadrži sumpor, alilpropisulfid i antibiotik alicin. Neugodan miris koji češnjak ostavlja dolazi od alilsulfida. Miris i okus češnjaka potječe od alicina. Od ljekovitih tvari prisutna su eterična ulja, minerali (natrij, kalij, magnezij, kalcij, fosfor, željezo, sumpor), aminokiseline, enzimi i vitamini (Parađiković, 2009.). Nakon upotrebe češnjaka preko kože i dišnih organa izlučuje se alilsulfid, koji je neugodnog mirisa. Aminokiseline iz češnjaka utječu na sniženje razine štetnog kolesterola (LDL) u plazmi, odnosno na povišenje koncentracije zaštitnog kolesterola (HDL). Fenolni spojevi u češnjaku su: hidroksicimetne kiseline (p-kumarinska, ferulinska, sinapinska i kafeinska kiselina). Askorbinska kiselina ili vitamin C najjači je antioksidans među vitaminima topljivim u vodi. Vrlo je labilna molekula, koja se u hrani može izgubiti prilikom obrade ili kuhanja.




9

Grašak (Pisum sativum L.)Sadrži bjelančevine (legumin, legumelin, vicilin, trigonelin i dr.), šećer, škrob, lecitin i dr. Veća količina lecitina nalazi se u sortama s naboranim zrnom, u kojima se klorofil duže čuva pa su zrela zrna ovih sorata izrazito zelene boje. Grašak obiluje vitaminima B skupine, osobito vitaminima B1, B2, B6, niacinom i folnom kiselinom neophodnima za iskorištavanje energije iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Grašak je, takoder, odličan izvor vitamina K, nužnog za pravilnu mineralizaciju kostiju te vitamina C, snažnog antioksidansa bitnog za pravilno funkcioniranje imunološkog sustava, sintezu kolagena, apsorpciju željeza. Budući da je grašak dobar izvor željeza, prisustvo vitamina C poboljšava njegovu iskoristivost. Uz već spomenute mikronutrijente grašak sadrži i vitamin A, magnezij, bakar, cink i kalij.

Batat (Ipomoea batatas L.)Batat je bogat prehrambenim vlaknima, mineralnim tvarima, vitaminima i antioksidansima poput fenolnih kiselina, antocijana, tokoferola i β - karotena koji su važni za dobru aktivnost rada mozga (MS, Parkinsonova i Alzheimerova bolest i sl.) (Huang i sur., 2004). Osim antioksidacijskog djelovanja, karotenoidi i fenolni spojevi također su odgovorni za različite karakteristične boje mesa batata (kremastu, žutu, narančastu i ljubičastu). Batat je važan izvor ugljikohidrata te se preporučava dijabetičarima zbog niskoga glikemijskog indeksa, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetna stresa za organizam.


10

Kineski jam (Dioscorea oppositifolia L)Korijen jama (Dioscorea villosa) je bogat fitoestrogenima - saponinima (dioscin i diosgenin) i alkaloidima (dioskorin), koji imaju antiinflamatorno djelovanje i djeluju na opuštanje trbušnih i zdjeličnih mišića. Gomolj jama mase 150 g sadrži oko 24% dnevne potrebe za vitaminom B6. Iznimno je značajan za regulaciju krvnog tlaka. Diosgenin - antioksidans iz jama kontrolira i sprječava slobodne radikale kod oštećenja moždanih stanica.

Bundeva – Cucurbita pepo L.Smatra se da je za antihelmintičko djelovanje sjemenke bundeve najodgovornija aminokiselina kurkurbitacin, a delta-7 –steroli u masnim uljima blokiraju dihidrotestosteron na androgenim receptorima što sprječava hiperproliferaciju stanica prostate. Delta-7-steroli se pripisuje posebno djelovanje na regulaciju tonusa muskulature mjehura. Inkontinencija je česta pojava koja se javlja kao posljedica bolesti prostate, Parkinsonove bolesti i bolesti multiple skleroze. U cilju prevencije ili ublažavanja simptoma pri benignoj hiperplaziji prostate preporučuje se konzumiranje suhog sjemena uljane tikve-golice

Rotkvica Raphanus sativus L. i Gorušica bijela i crna - Brassica alba, B. nigraMelatonin je biljni i humani hormon koji ispolijeva antioksidativno djelovanje na način da neutralizira slobodne radikale i stimulira antioksidativne enzime. Velike količine melatonina mogu se unijeti konzumacijom sjemenki gorušice, rotkvice, rajčice i paprike. Melatonin je odgovoran za regulaciju rada epitalamusa te regulira ciklus spavanja i budnosti. Također, melatonin utječe na pravilno izražavanje i manifestaciju ljudskih emocija




11

LITERATURAButković Soldo S. (2013): Neurorehabilitacija i restauracijska neurologija Osijek : Medicinski fakultet Osijek, 2013 Dong-Jiann Huang, Chun-Der Lin, Hsien-Jung Chen, and Yaw-Huei LIN,: Antioxidant and antiproliferative activities of sweet potato (Ipomoea batatas [L.] Lam ̀ Tainong 57’) constituent, Institute of Botany, Academia Sinica, Nankang, Taipei 115, TaiwanHalvorsen BL. Validation of a quantitative assay for the total content of lipophilic and hydrophilic antioxidants in foods, Food Chemistry 127(2):761-768 · July 2011Ladenson P. ( 2012.).: Anatabine Ameliorates Experimental Autoimmune Thyroiditis, Endocrinology The ASAP (Anatabloc Supplementation Autoimmune Prevention) Human Thyroid StudyMedić-Šarić, M.; Buhač, I.; Bradamante, V. Vitamini i minerali. 2000. ZagrebNielsen, S.E., Young, J.F., Daneshvar, B., Lauridsen, S.T., Knuthsen, P., Sandstrom, B. (1999): Effect of parsley (Petroselinum crispum) intake on urinary apigenin excretion, blood antioxidant enzymes and biomarkers for oxidative stress in human subjects. British Journal of Nutrition, 81: 447–455.Nielsen, J.K., Norbek, R., Olsen, C.E. (1998). Kaempferol tetraglucosides from cabbage leaves. Phytochemistry. (34): 539–544.Parađiković, N., 2009.: Opće i specijalno povrćarstvo, udžbenik, Poljoprivredni fakultet Osijek, Tipo OsijekParađiković, Nada; Vinković, Tomislav; Vinković Vrček, Ivana; Žuntar, Irena; Bojić, Mirza; Medić-Šarić, Marica. (2011): Effect of natural biostimulants on yield and nutritional quality: an example of sweet yellow pepper plants (Capsicum annuum L.). Journal of the science of food and agriculture. 91(12): 2146-2152.Parađiković, Nada; Vinković, Tomislav; Štolfa, Ivna; Tkalec, Monika; Has-Schön, Elizabeta; Andračić, Iva; Parađiković, Lea; Kraljičak, Jasna. (2012): Antioksidacijska aktivnost ozimog slavonskoga češnjaka (Allium sativum L.). Poljoprivreda (Osijek). 18(2): 44-49Parađiković, Nada; Vinković, Tomislav; Vinković Vrček, Ivana; Teklić, Tihana; Lončarić, Ružica; Baličević, Renata. (2010): Antioksidativna aktivnost i pojava vršne truleži ploda paprike pod utjecajem biostimulatora i hibrida. Poljoprivreda (Osijek). 16(1): 20-24.Podsedek, A., 2007.: Natural antioxidants and antioxidant capacity of Brassica vegetables: A review, Institute of Technical Biochemistry, Faculty of Biotechnology and Food Sciences, Technical University of Łódź, 90-924 Łódź, Stefanowskiego 4/10, Poland.Podsedek, Anna, Sosnowska, Dorota, Redzynia, Małgorzata, Anders, Barbara (2006.): Antioxidant capacity and content of Brassica oleracea dietary antioxidants. International Journal of Food Science and Technology. 41(S1): 49–58.Prior, R.L., Wu, X. and Schaich, K. (2005) Standardized Methods for the Determination of Antioxidant Capacity and Phenolics in Foods and Dietary Supplements. Journal of Agricultural and Food Chemistry, 53, 4290-4302. Siegmund B, Leitner E & Pfannhauser W (1999) Determination of the nicotine content of various edible nightshades (Solanaceae) and their products and estimation of the associated dietary nicotine intake. J. Agric. Food Chem. 47: 3113–3120Vinković Vrček, Ivana; Samobor, Vesna; Bojić, Mirza; Medić-Šarić, Marica; Vukobratović, Marija; Erhatić, Renata; Horvat, Dijana; Matotan, Zdravko The effect of grafting on the antioxidant properties of tomato (Solanum lycopersicum L.). // Spanish journal of agricultural research. 9 (2011) , 3; 844-851.Vranešić, Bender D., Krstev, S. Makronutrijenti i mikronutrijenti u prehrani čovjeka. Nutricionizam, Medicus 17:19-25, 2008.


12

Logopedski pristup osobama s multiplom sklerozomSnježana Kligl, mag.logoped.1Mateja Visković, mag.logoped. 21,2 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik

Multipla skleroza je kronična upalna demijelinizacijska bolest središnjeg živčanog sustava, obilježena propadanjem mijelinske ovojnice živčanih vlakana i autoimunom reakcijom.

Prvi ju je opisao francuski neurolog Jean-Martin Charcot, koji kao osnovne simptome bolesti navodi: nistagmus, tremor, dizartriju, a koji su poznati pod nazivom Charcotov trijas.

Multipla skleroza predstavlja velik izazov, donoseći sa sobom niz problema koji otežavaju svakodnevno funkcioniranje pojedinca, vršeći veliki psihički i emocionalni pritisak kako na oboljelu osobu, tako i na njegovu bližu obitelj. Dva puta je češća u žena, nego u muškaraca. Može se javiti u dječjoj dobi, no uglavnom se pojavljuje između 18e - 50e godine života (Brinar i sur., 2009), dakle u mladoj, radno aktivnoj populaciji.

Prema Bašić Kes i sur. (2013) raspon simptoma je zaista velik, te se tako govori o oštećenjima u motoričkoj funkciji i koordinaciji, koja podrazumijeva spastičnost, pareze, ataksiju, tremor; zatim kranijskim neuralgijama, diplopiji, nistagmusu, dizartriji, disfagiji; teškoćama u autonomni živ. sustavu, odnosno disfunkciji mokraćnog mjehura i crijeva, seksualnoj disfunkciji; psihijatrijskim i psihološkim problemima, kao što su depresija, malaksalost, narušene spoznajne funkcije; te bolovima i paroksizmalni simptomima, uključujući i epileptične konvulzije.




13

TEŠKOĆE GOVORA KOD OSOBA S MULTIPLOM SKLEROZOM DIZARTRIJA

Obično se ozbiljnije govorne poteškoće javljaju kako bolest napreduje. Najčešći su simptomi mješane spastično – ataksične dizartrije: neprecizna artikulacija, neujednačena glasnoća govora i hrapav glas.

Dizartrija je naziv za skupinu motoričkih govornih poremećaja koji su rezultat narušene mišićne kontrole govornog mehanizma uzrokovane oštećenjem perifernog ili središnjeg živčanog sustava (Hedge, 1996.).

Osim poteškoća s izgovorom, osobe s multiplom sklerozom često imaju narušenu kvalitetu glasa. Svako odstupanje od očekivane i uobičajene visine, intenziteta i kvalitete glasa definiramo kao disfoniju. U osoba s multiplom sklerozom, nalaze se povišene vrijednosti jittera (oscilacije u frekvenciji), shimmera (oscilacije u intenzitetu) i SPI (indeks meke fonacije), prema istraživanju Dogan i sur. (2007). Feijo i sur. (2004) navode da su simptomi disfonije ozbiljniji kod osoba s relapsno – remitirajućim oblikom. Ovi nalazi upućuju na promjene u kvaliteti glasa, a isti autor navodi da je vrijeme fonacije znatno kraće nego u zdravih osoba, te se zato češće javlja pucanje glasa, vokalni zamor i promuklost, što vrlo često negativno utječe na kvalitetu života i radnu sposobnost osoba s multiplom sklerozom.


14

UZROCI DIZARTRIJEDo teškoća koje podrazumijevamo pod dizartrija, a koje se javljaju u 40% osoba s multiplom sklerozom, dolazi zbog narušene snage, brzine, opsega, tonusa i točnosti u izvođenju pokreta donje čeljusti, usta i jezika. Otežano je i usporeno podizanje mekog nepca i larinksa, a teškoće se javljaju i uslijed nedovoljne addukcije glasnica (Noffs i sur., 2018). Isto tako narušeno je govorno disanje i prozodija.Najčešći oblici dizartrije: spastična i ataksična (Duffy, 1995.). Spastičnu dizartriju obilježava promukao i napet glas, hipernazalnost, monotona melodija, usporen govor, niža frekvencija, kraće fraze, prekidi u govoru, pretjerano naglašavanje ili nenaglašavanje. Ataksična dizartrija prepoznaje se po nepreciznoj artikulaciji, pretjeranom naglašavanju ili neujednačenim naglascima, nesustavnim greškama izgovora, grubom glasu, prolongiranim fonemima, te neujednačenoj frekvenciji i glasnoći govora.

TERAPIJA DIZARTRIJEPoteškoće u govoru i glasu mogu se ublažiti adekvatnom logopedskim terapijom. Pod time podrazumijevamo: vježbe pokretljivosti govornih organa, vježbe pravilnog disanja, ritma, tempa i intonacije govora, uvježbavanje glasnijeg govora, koji ima pozitivan utjecaj na artikulaciju i smanjivanje nazalnosti, te vježbe čitanja, pisanja i računanja, kojima se može bitno poboljšati verbalna, ali i neverbalna komunikacija (Bakran i sur., 2012.).Noviji pristupi u terapiji preporučuju dubinsku mozgovnu stimulaciju, koja može imati pozitivan učinak na fonaciju.




15

TEŠKOĆE GUTANJA KOD OSOBA S MULTIPLOM SKLEROZOM DISFAGIJAPrevalencija disfagije u osoba s multiplom sklerozom je vrlo visoka, 33 – 43%, osobito u kasnijim fazama bolesti. Češća je i teža kod osoba s lezijama u malom mozgu, moždanom deblu, te kod osoba koje imaju pridružena kognitivna oštećenja.

Disfagija u osoba s multiplom sklerozom javlja se u oralnoj i faringealnoj fazi gutanja, a manifestira se kroz sljedeće simptome: teškoće u oblikovanju bolusa, odgođen refleks gutanja, kašljanje i gušenje tijekom gutanja, zapinjanje hrane u grlu, zaostajanje hrane u usnoj šupljini i ponovno gutanje, teškoće u kontroli salivacije.

Teškoće gutanja tekućine su češće, nego teškoće gutanja krute hrane, koje se obično javljaju kako bolest napreduje. Ako se disfagija ne tretira, dolazi do gubitka težine i dehidracije, što povećava rizik za aspiracijsku pneumoniju, koja je, prema Tassorelliju i sur. (2008), česti uzrok smrti. Primarno-progresivni oblici multiple skleroze uzrokuju tešku disfagiju, dok u relapsno-remitirajućim oblicima nalazimo obično umjerenu disfagiju, prema Fernandes i sur. (2013.)

TERAPIJA DISFAGIJETerapija i intervencija u disfagiji uključuje jačanje struktura odgovornih za gutanje, stimulaciju refleksa gutanja, ponovno učenje refleksa kašlja, primjenu manevara ili strategija kompenzacije, modifikaciju bolusa i konzistencije hrane, savjetovanje obitelji i oboljele osobe.


16

OSTALI FAKTORI KOJI UTJEČU NA LOGOPEDSKU REHABILITACIJUUz multiplu sklerozu vezani su i kognitivni deficiti, koji pokazuju progresivno pogoršanje 43 - 70% u kasnijim fazama bolesti (Feenaughty i sur., 2017). Prvenstveno se odnose na teškoće u dugoročnom pamćenju. Osobe imaju problem s upamćivanjem novih informacija, te kasnije prizivanjem istih. Često se javljaju teškoće u obradi informacija, odnosno održavanjem i manipulacijom informacijama u radnom pamćenju i brzinom kojom se to čini. Narušeno je i izvršno funkcioniranje, odnosno ciljano, usmjereno ponašanje i prilagodba na zahtjeve i promjene u okolini, što uključuje sposobnost planiranja i predviđanja ishoda. Sljedeći otežavajući faktor je vizualna percepcija, vezana uz optički neuritis, kada je uz ostalo otežano prepoznavanje kontrasta, boja, te je smanjeno vidno polje. Poremećaji raspoloženja, kao depresija i hipobulija, značajno utječu na kognitivne sposobnosti. Čak 90% osoba oboljelih od multiple skleroze osjeća zamor, bilo psihički, bilo fizički, koji ih ometa u zadržavanju pažnje na određenom zadatku. Isto tako bol, kao direktan rezultat oštećenja živaca, može utjecati na proces rehabilitacije općenito, a tako i rehabilitaciju govora i gutanja kod osoba s multiplom sklerozom.

Multipla skleroza, sve češće dijagnosticirana kod mladih, radno sposobnih i aktivnih ljudi, postaje još jedna od bolesti modernog doba. Zbog svega navedenog, jasna je činjenica na potrebu logopedskog tretmana i prepoznavanja važnosti simptoma povezanih s glasom, govorom i gutanjem. U literaturi vidljiv je nedostatak istraživanja koja govore o dizartriji i disfagiji koje su uzrokovane multiplom sklerozom.




17

LITERATURA:

1. Bakran, Ž. i sur. (2012). Rehabilitacija osoba s multiplom sklerozom. Medicinski Vjesnik, 44(1-4): 117-124. 2. Bašić Kes i sur. (2013). Multipla Skleroza. Bolest s tisuću lica. Priručnik za bolesnike i članove njihove obitelji. Zagreb. 3. Brinar, V. i sur. (2009) Neurologija za medicinare, Zagreb: Medicinska naklada.4. Dogan, M. i sur. (2007) Objective and Subjective Evaluation of Voice Quality in Multiple Sclerosis, Journal of Voice, 21 (6): 735–740.5. Duffy J. (2012). Motor Speech Disorders. Elsevier. 6. Feenaughty, L., Tjaden, K., Weinstock-Guttman, B. i Benedict, R.H.B. (2017). Separate and Combined Influence of Cognitive Impairment and Dysarthria on Functional Communication in Multiple Sclerosis. American Journal of Speech-Language Pathology, 1-15. 7. Feijo i sur. (2004). Acoustic analysis of voice in multiple sclerosis patients. Journal of Voice, 18(3). 8. Fernandes, A.M. i sur. (2013). Oropharyngeal dysphagia in patients with multiple sclerosis: do the disease classification scales reflect dysphagia severity? Brazilian Journal of Otorhinolaryngology, 79(4):460-5. 9. Hedge, M.N. (2006) : A Coursebook on Aphasia and Other Neurogenic Language Disorders, Third Edition, Thomson, Delmar Learning.10. Noffs, G. i sur. (2018). What speech can tell us: A systematic review of dysarthria characteristics in Mulotiple Sclerosis. Autoimmunity Reviews. 17. 10.1016/j.autrev.2018.06.010.11. Tassorelli, C. i sur. (2008) Dysphagia in multiple sclerosis: from pathogenesis to diagnosis, Neurological Sciences: Official Journal of the Italian Neurological Society and of the Italian Society of clinical Neurophysiology, 29: 360–363.12. Žnidarec, T. (2018). Poremećaji govora i gutanja kod osoba s neurodegenerativnim bolestima. Diplomski rad. Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


18

Primarne glavobolje kod oboljelih od multiple skleroze - iskustva iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipikprim. Viktor Vidović, dr. med., spec.neurologije1 prim. Merisanda Časar Rovazdi, dr.med., spec. neurologije21,2 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik

Primarne glavobolje obuhvaćaju širok spektar poremećaja koji uzrokuju ponavljajuću ili perzistentnu glavobolju, bez jasnog poznatog uzroka i čine nešto više od 90% svih glavobolja1. Primarne se glavobolje grupiraju u četiri velike skupine ( migrenozne, tenzijske, trigeminalne, skupina ostalih) s tim da se u svakoj od skupina nalazi više različitih podskupina. Tenzijska glavobolja i migrena najčešće su primarne glavobolje. Postoji više načina prezentacije migrene, a najčešće se radi o glavoboljama jakoga intenziteta, s bolovima pulsirajućeg tipa ograničenim na jednu stranu glave, koji mogu postati difuzni. Često su pridruženi i drugi simptomi, poput osjećaja mučnine, povraćanja, pogoršanja bolova u tjelesnoj aktivnosti i preosjetljivosti na svjetlo i zvukove za vrijeme trajanja bolova. Bolna epizoda obično traje 4-72 sata, a može joj prethoditi aura, koja se najčešće prezentira tzv. scintilirajućim skotomima (zacrnjenje dijela vidnog polja sa bljeskajućim područjem oko zacrnjenja) ili smetnjama izgovaranja riječi. Glavobolja započinje unutar 60 minuta od početka simptoma aure. Aura se ne javlja kod svih osoba s migrenom.

Tenzijska glavobolja je tupa, stezajuća, obično blažeg ili umjerenog intenziteta, a mišići oglavka i vrata mogu biti osjetljivi na pritisak. Bolovi su obostrani, mogu biti difuzni ili najizraženiji u pojedinom dijelu glave ( npr. zatiljno), ali i tada su tipično obostrani.




19

Prevalencija migrene (broj svih slučajeva pojedine bolesti kod određenog stanovništva u određenom periodu) kod oboljelih od multiple skleroze (MS) različito je procijenjena u studijama i kreće se između 20% and 69%2. Zaključak metaanalize (statistička metoda koja sintetizira rezultate više nezavisnih studija) objavljene 2012.g. jest da oboljeli od MS imaju u prosjeku dva puta češće migrenu nego kontrolna skupina opće populacije3. S druge strane, studija provedena u Njemačkoj 2009.g. nije pokazala veću učestalost migrene kod oboljelih od MS4. U većini studija nije nađena povezanost između MS i tenzijskog tipa glavobolje5. Oblik multiple skleroze (relaps-remitirajući, sekundarno progresivni, primarno progresivni, progresivno-relapsni) nema utjecaj na učestalost glavobolja, a migrene se rjeđe javljaju kod oboljelih sa stupnjem onesposobljenosti ≥4,0 na EDSS ljestvici u odnosu na one s manjim stupnjem onesposobljenosti6. U velikoj studiji provedenoj na općoj populaciji u Hrvatskoj prevalencija migrene i vjerojatne migrene iznosi 15% (žene 20,6%, muškarci 9,0%), a tenzijske glavobolje 20,65% (žene 23,8%, muškarci 17,1%)7.


20

Istraživanje o učestalosti i tipu primarnih glavobolja kod oboljelih od MS proveli smo na 99 pacijenata koji su pohađali stacionarnu fizikalnu rehabilitaciju u SB Lipik u periodu 1.11.2017.- 15.6.2018. Svi su ispitanici bili stariji od 18 godina i imali postavljenu dijagnozu MS sukladno revidiranim McDonaldovim kriterijima8. Stupanj onesposobljenosti procijenjen je pomoću EDSS ljestvice9. Sudjelovanje u studiji bilo je dragovoljno i anonimno. Statistička analiza učinjena je pomoću SOFA Stats. programa, a analiza varijabli pomoću Studentovog t- testa.U tablici je vidljivo da su kod naših ispitanika bile zastupljene četiri vrste primarnih glavobolja: migrena, tenzijska, kratkotrajna unilateralna neuralgiformna te primarna probodna.

Tipovi primarnih glavobolja




21

Kazalo: Šifra ICHD-a - šifra glavobolje prema Međunarodnoj klasifikaciji glavobolja, N= broj ispitanika, M=muško, Ž=žensko

Dvije bolesnice imale su istovremeno dvije primarne glavobolje (migrena bez aure + tenzijska i migrena s aurom + tenzijska). Kratkotrajna unilateralna neuralgiformna glavobolja ubraja se u skupinu trigeminalnih glavobolja. Bolovi dolaze u napadima trajanja 1-600 sekundi, lokalizirani su u području oka, pored oka ili su sljepoočni, jednostrani i obično praćeni pojačanim suzenjem i crvenilom oka na strani bolova. Primarna probodna glavobolja javlja se u obliku osjećaja probadanja (pojedinačnog ili u seriji), od čega svaki pojedinačni osjećaj probadanja traje do najviše nekoliko sekundi. Tijekom dana može se javiti u jednom navratu ili više puta u nepravilnim razmacima.

21 od 50 osoba s glavoboljom (42%) nije se požalila svom liječniku niti neurologu na iste. Kao lijek uzimali su se nesteroidni antireumatici (npr. ibuprofen, diklofenak, ketoprofen), paracetamol, kombinirani analgetici/kodein, paracetamol/tramadol, te specifični lijek za migrenu (rizatriptan).

U našoj studiji migrenozne glavobolje najčešće su primarne glavobolje kod oboljelih od MS i javljaju se kod nešto više od ¼ oboljelih, dok su tenzijske glavobolje druge po učestalosti i javljaju se kod oko 1/5 oboljelih. Žene čine oko 4/5 bolesnika sa migrenom i ¾ sa tenzijskom glavoboljom. Nadalje, migrenoze glavobolje gotovo su dvostruko češće kod oboljelih od MS u odnosu na opću populaciju u komparaciji sa studijom iz 2010.g.7 (28,28 % oboljelih od MS : 15 % opća populacija), dok su tenzijske glavobolje glavobolje podjednako učestale (20% oboljelih od MS : 20,65% opća populacija). U odnosu na opću populaciju veći je udio žena kod onih s migrenom i tenzijskom glavoboljom.


22

Ograničenje studije je broj ispitanika (99). S obzirom da se neke primarne glavobolje javljaju u manje od 1% populacije, one su nam „promaknule” u studiji. Tek nešto više od ½ pacijenata s glavoboljom nadležnom neurologu ili obiteljskom liječniku navodi glavobolju kao simptom. S obzirom na učestalost primarnih glavobolja kod oboljelih od MS i postojanje učinkovitog tretmana za primarne glavobolje, smatramo da oboljeli od MS moraju obratiti pažnju i na taj simptom, te ga iznijeti kao problem nadležnom neurologu.




23

LITERATURA:

1. Headache Classification Committee of the International Headache Society. The International Classification of Headache Disorders. Cephalalgia 2018; 38 (3rd edition): 1-211.2. Kister I, Caminero AB, Herbert J, et al. Tension-type headache and migraine in multiple sclerosis. Curr Pain Headache Rep 2010; 14: 441–448. 3. Pakpoor J, Handel AE, Giovannoni G, et al. Meta-analysis of the relationship between multiple sclerosis and migraine. PLoS One 2012; 7: e452954. Putzki N, Pfriem A, Limmroth V, et al. Prevalence of migraine, tension-type headache and trigeminal neuralgia in multiple sclerosis. Eur J Neurol 2009; 16: 262–267.5. Kister I, Caminero AB, Herbert J, et al. Tension-type headache and migraine in multiple sclerosis. Curr Pain Headache Rep 2010; 14: 441–448.6. Gustavsen MW, Celius EG, Winsvold BS, et.all. Migraine and frequent tension-type headache are not associated with multiple sclerosis in a Norwegian case-control study. Mult Scler J Exp Transl Clin. 2016 Jan-Dec; 2: 2055217316682976. 7. Vuković V, Plavec D, Pavelin S, Jančuljak D, Ivanković M, Demarin V. Prevalence of migraine, probable migraine and tension-type headache in the Croatian population. Neuroepidemiology. 2010;35(1):59–65.8. Polman CH, Reingold SC, Banwel B, et al. Diagnostic criteria for multiple sclerosis: 2010 revision to the McDonald criteria. Ann Neurol. 2011;69:292-302. 9. Kurtzke JF. Rating neurologic impairment in multiple sclerosis: an expanded disability status scale (EDSS). Neurology. 1983;33:1444-52.


24

TKO ZNA KAKO SE LIJEČIM?Karniš D.,mag.med.techn.Rihtarić J.,med.sestraStokić J.,bacc.med.techn.SB Lipik, M. Terezije 13. Lipik

U današnje doba, doba interneta, kada informacije putuju velikom brzinom, mnogi bolesnici se okreću tzv. „dr.Googlu“, te sami iskušavaju različite načine liječenja svoje bolesti. Lijekovi imaju dobre učinke, zbog kojih se i propisuju a isto tako mogu imati štetne učinke. Ako se pojave štetni učinci propisanog lijeka u pravoj dozi uz odgovarajuće indikacije nazivaju se nuspojavama (ADR, od eng. adverse drug reaction) (1). Nuspojavama se smatraju i štetni učinci lijeka koji nastaju kao posljedica pogrešne uporabe ili zlouporabe lijeka (2). Svaku nuspojavu potrebno je prijaviti HALMEDU (Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode) , što je i dužnost svakog zdravstvenog djelatnika (3). Ako lijek u prisutnosti drugog lijeka, biljnog pripravka ili hrane ima drugačiji učinak to se naziva interakcijom (1). Bolesnici često navode kako su po preporuci „nekoga“ počeli uzimati lijekove, kreme, čajeve, dodatke prehrani bez znanja bilo liječnika, bilo kog drugog zdravstvenog djelatnika (farmaceuta, medicinske sestre…). Često uzimaju tzv. bezreceptne lijekove - lijekovi kojima je odobren način izdavanja bez liječničkog recepta ili OTC lijekovi (od engleskog izraza “Over The Counter” što bi značilo “s druge strane pulta”). Bezreceptni status mogu dobiti i biljni lijekovi, lijekovi s utvrđenom dugotrajnom medicinskom primjenom koji ima sigurnost primjene tijekom barem 10 godina u RH ili EU (4). Bez potrebnog znanja bezreceptni lijekovi mogu pogoršati bolesnikovo stanje ili uči u interakciju s lijekovima propisanima od strane liječnika. Osim bezreceptnih lijekova (npr. Ginko biloba pojačava mogućnost krvarenja ako se uzima uz varfarin) tu su i npr. hrana bogata vitaminom K koja može usporiti učinak varfarina te đumbir koji kao začin može pojačati učinak varfarina ili sok od grejpa.




25

Znaju li liječnici da bolesnici uzimaju dodatke lijekovima? Koliko su bolesnici upoznati na nuspojave lijekova? Hoće li bolesnici pitati nekoga za savjet? Na ova i neka slična pitanja pokušali smo dobiti odgovore od bolesnika koji su bili smješteni u našoj ustanovi. Ovom problematikom se već dugo vremena bave zdravstveni djelatnici jer se nažalost događaju problemi vezani uz nepodudaranje uzetih lijekova. LOM (liječnik obiteljske medicine)ima za zadaću prvi kontakt s bolesnikom, njegovom obitelji i drugim zdravstvenim djelatnicima (npr. Patronažna služba, fizikalna u kući….) u svrhu što bolje skrbi za korisnika. Preventivno djelovanje LOM-a je i u tome da spriječi i moguće štetne događaje pa između ostalog i da sazna što sve korisnik uzima mimo znanja bilo koga zdravstvene struke. Pristup bolesniku bi trebao biti cjelovit, uz uvažavanje njegovih psihičkih, socijalnih, ekonomskih i kulturnih prilika koje utječu na njega.Liječnici navode da su im kao najčešće prepreke u savjetovanju korisnika da nemaju dovoljno vremena na prvom mjestu ( 43,1% ispitanih u anketi dr. Raguž Lucić), dok su nedostatak edukacije i nedostatno znanje drugi najčešći razlozi (5).

U Medixu je izašao članak „Interakcije antihipertenziva s biljnim pripravcima i hipertenzija uzrokovana biljnim, odnosno „prirodnim“lijekovima“ (Mikačić I. (6)). Gospinu travu mnogi kupuju na slobodno jer pomaže kod blage depresije ali pritom ne znaju da ima i štetne učinke između ostalog da se možda mora mijenjati doza i možda antihipertenziv. Isto tako Gineseng je kontraindiciran kod osoba s povišenim arterijskim tlakom a korisnici ga kupuju zbog bolje izdržljivosti,više energije i slično.


26

S obzirom na specifičnosti oboljelih od MS, često se susrećemo s podatcima da su uzeli neke lijekove jer su pročitali negdje, čuli od nekoga drugog oboljelog itd. Uzimaju D vitamin, B vitamin, Magnezij najčešće, a zatim različite alternative, akupunkture, pčelinji otrov te promjenu prehrane sve u želji da im bude bolje.Po izvještaju HALMEDA za 2017. godinu (još nisu izašli podatci za 2018.), značajno veću potrošnju u 2017. godini u odnosu na 2016. godinu imali su vitamin D - kolekalciferol (26%) i Kortikosteroidi za sustavnu primjenu s više od 10% povećanja, te humani imunoglobulini za i.v. primjenu (15%). Ako gledamo financijski u 2017.godini potrošnja lijekova na recept iznosila je 967,11 DDD/1000/dan (91%), (Napomena DDD-definirana dnevna doza, 1000 stanovnika na dan) , ukupno 5.587.581.833,00 kuna (91%). Potrošnja bezreceptnih lijekova iznosila je 94 DDD/1000/dan (9%), financijski, ukupno 571.135.525 kuna (9%). Promatrajući omjer potrošnje lijekova prema načinu izdavanja na recept (R) i potrošnje bezreceptnih lijekova tijekom razdoblja od 2005. do 2017. godine pokazuje da je omjer raspodjele potrošnje sličan. Nekoliko pokazatelja potrošnje lijekova izvađenih iz tablice HALMEDA:




27

Prilikom anketiranja korisnika usluga u SB Lipik pokušavamo osvijestiti bolesnike da se jave zdravstvenim djelatnicima i posavjetuju kada uzimaju nešto novo u terapiji na vlastitu odluku (kreme, lijekove, posebna prehrana i ostale alternativne metode liječenja). Nadamo se da smo kod dijela ispitanika uspjeli osvijestiti važnost javljanja svom liječniku.

KLJUČNE RIJEČI: M. S. , zdravstveni djelatnici, bolesnici, dodatci liječenju

LITERATURA:

1. Francetić I, Vitezić D. Klinička farmakologija. 2 ed. Zagreb: Medicinska naklada; 2014.2. Izvješće Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o prijavama sumnji na nuspojave lijekova u Republici Hrvatskoj za 2016. godinu. Zagreb: HALMED; 2017.3. Katić M, Švab I. Obiteljska medicina. Zagreb: Alfa d. d.; 2013.4. Bezreceptni lijekovi. HALMED. Dostupno na: http://www.halmed.hr/Lijekovi/Informacije-o-lijekovima/Bezreceptni-OTC-lijekovi/ -pristup 23.040.2019.5. Raguž Lucić N. Stavovi, iskustvo i znanje liječnika obiteljske medicine o stalnoj provedbi kontrole farmakoterapije. Osijek: Doktorska disertacija;2018. Dostupno na: https://repozitorij.mefos.hr/islandora/object/mefos%3A913/datastream/PDF/view -pristup: 24.04.2019.6. Mikačić I. Interakcije antihipertenziva s biljnim pripravcima i hipertenzija uzrokovana biljnim, odnosno „prirodnim“ lijekovima. Medix;130/131,2018;str 132-136.7. Potrošnja lijekova u 2017.g. HALMED. Dostupno na:

http://new.halmed.hr/Novosti-i-edukacije/Publikacije-i-izvjesca/Izvjesca-o-potrosnji-lijekova/-pristup 24.04.2019.


28

ULOGA FLORIKULTURE U POTICANJU HUMORA KOD OBOLJELIH OD MULTIPLE SKLEROZE prim.dr.sc. Senka Rendulić Slivar1,2, Rendulić R1,, dipl. physioth., 1Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Marije Terezije 13, Lipik2Katedra za neurologiju i neurokirurgiju Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Stossmayera Osijek

UVOD

Terapija cvijećem, florikultura, je terapijski tretman koji je dio hortikulturalne terapije (Kuharić i sur., 2010). U neurorehabilitaciji se koristi povezanost čovjeka s biljkama, radi djelovanja na psihofizičke i psihološke funkcije bolesnika te socijalnu uključenost (Butković Soldo i sur., 2018). Terapijska učinkovitost terapijskih vrtova je dokumentirana kod neuroloških bolesnika, osoba s mentalnim teškoćama i kognitivnim poremećajima te starijih osoba (Dujmović, 2016). Zajednička briga oko cvijeća pospješuje socijalizaciju bolesnih i zanemarenih osoba. Na I. Kongresu za neurorehabilitaciju 2004. u Osijeku promovirana je terapija biljkama u neurehabilitaciji u Hrvatskoj (Parađiković i sur., 2004). Terapijske mogućnosti u florikulturi prikazane su u sveučilišnom udžbeniku prof.dr.sc. Silve Butković Soldo “Neurorehabilitacija i restauracijska neurologija” (2013.) i u sveučilišnom udžbeniku prof.dr.sc. Nade Parađiković i suradnika “Osnove florikulture” (2018.).

Cilj rada je ukazati na florikulturu, terapiju cvijećem, kao holistički terapijski modalitet u neurorehabilitaciji kod multiple skleroze. Osim rehabilitacije motoričkog oporavka funkcije ruke, grubog i finog hvata prstiju i šake, ovim terapijom može se djelovati na poticanje humora među osobljem i bolesnicima što također doprinosi osjećaju boljeg stanja.




29

RASPRAVATerapijski učinak florikulture utječe na zdravlje i dojam kvalitete života (Parađiković i sur., 2018). Usamljenost, rizik socijalne isključenosti, usmjerenost na teškoće i ograničenja prateća su pojava dijela populacije osoba oboljelih od multiple skleroze (Poredoš Lavor i Rendulić Slivar, 2019). Pojam dojma kvalitete života je širokog spektra, a uključuje i prisutnost humora u svakodnevnoj komunikaciji. Humor je prisutan u svakodnevnom životu, dešava se među, uvjetno rečeno, zdravim i bolesnim osobama. Istraživana je pojava humora među palijativnim bolesnicima i osoblju koji skrbe o njima (Ridly i sur., 2014). Pokušalo se utvrditi jesu li demografske karakteristike u korelaciji s prihvaćenjem humora kod oboljelih, odnosno, među sestrama i liječnicima. U istraživanje je uključeno stotinu korisnika palijativne skrbi, koji su anketnim upitnikom ispitani o stavu prema humoru prije i pošto su oboljeli, te su svoje odgovore bilježili na Likertovoj skali ocjenom od 0-4. Većina ispitanika visoko je ocijenila važnost humora u svom životu prije (77%) i nakon svoje slabosti (76%). Frekvencija smijeha se u njihovom životu ipak smanjivala kako je bolest napredovala. Ocjenjuju bitnim i prihvaćaju humor s liječnicima (75%) i sestrama (88%) u svojoj slabosti, a također navode da su se prije bolesti šalili sa svojom medicinskom sestrom (87%) i doktorom (67%). U cilju uvođenja novog modaliteta u neurorehabilitaciji u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik instaliran je tzv. Cvjetni krevet (Slika 1). Cvjetni krevet je visine 80 cm, površine je cca 3-4 m2, podni dio je u komunikaciji s tlom. Prvi Cvjetni krevet posađen je u jesen 2017. kao dio jedinstvenog projekta Grada Lipika, Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik, Katedre za neurologiju i neurokirurgiju Medicinskog fakulteta Osijek i Katedre za povrćarstvo, cvjećarstvo, ljekovito i aromatično bilje, Poljoprivrednog fakulteta Osijek (Kraml i sur., 2018a), a drugi u jesen 2018. Tako je omogućen pristup cvjetnoj gredici osobama s invalidskim kolicima i onima s otežanim balansom što prati oboljele od multiple skleroze koji koriste različita pomagala (dolakatne štake, hodalice s tri ili četiri kotača) (Rendulić Slivar i sur., 2018).


30

Uvođenjem povišenih cvjetnih kreveta u Toplicama Lipik želi se klijentima pružiti nadstandard u neurorehabilitaciji i kliničkim praćenjem doprinijeti primijenjenim istraživanjima u tome području (Kraml i sur., 2018a). U Velikoj Britaniji, Danskoj, Kanadi, Švicarskoj terapijska hortikultura je zaživjela kao profesionalna djelatnost (Dujmović, 2016). Ovaj okupacioni modalitet vježbanja pristupa čovjeku holistički, sa svih aspekata njegovog bića (Parađiković i sur., 2007; Kraml i sur., 2018a i 2018b). U eksperimentalnom projektu sudjeluju djelatnici i bolesnici Toplica Lipik, volonteri palijativnog tima LiPa, učenici Srednje medicinske škole Pakrac, lokalno pučanstvo, članovi udruga građana. Ovakvi oblici rada su dio holističkog pristupa u terapiji (Dujmović, 2016). Povećanjem ugode radom u prirodi, kroz komunikaciju i humor, uz terapijske vježbe facilitira se normalan pokret (Simson i Straus, 1998; Stigsdotter i Grahn, 2002).

Slika 1.Terapija cvijećemNevidljiva multipla sklerozaZbornik stručnih radova



31

Uznemirenost, strah, ljutnja, tuga osjećaji su koji izazivaju naglašenije smetnje koordinacije i balansa. Stoga je djelovanje na psihološku komponentu i smanjenje utjecaja stresa u rehabilitaciji bolesti pokreta veoma važno (Butković Soldo i sur., 2014). Mogu se pratiti fiziološki efekti promjene tjelesnih funkcija kroz neuroendokrini odgovor (povišen krvni tlak, frekvenciju rada srca i disanja). Dokazano je da su i vježbanje i humor važni za mozak jer dolazi do pojačanog izlučivanja hormona, neurotransmitera i neurotrofina.

Svaki od njih ima svoje specifične funkcije, a njihovo pojačano izlučivanje tijekom vježbanja i aktivnosti koje izazivaju ugodu intenzivira njihovo djelovanje (Demarin, 2017). Norepinefrin djeluje na pažnju, percepciju i povećava motivaciju. BDNF (eng. Brain-derived neurotrophic factor) je neurotrofin koji omogućuje oporavak neurona, djeluje na vedrije raspoloženje, a također stimulira mentalnu jasnoću (Yu & Chen, 2011). Pojačano se izlučuju endorfini koji smanjuju osjet boli (Verra i sur., 2012). Serotonin poboljšava raspoloženje, a dopamin motivaciju, fokus i učenje (Demarin, 2017). Humorom se smanjuje osjećaj napetosti i brige, san je kvalitetniji. Intervencije vježbanjem i komunikacija tijekom društvenih aktivnosti mogu poboljšati ili održati kognitivne funkcije u starijih osoba koje imaju povećan rizik nastanka kognitivnih poremećaja (Kivipelto i sur., 2013). Terapija biljkama je motorički trening ruke, šake i prstiju, no rad u prirodi doprinosi ujedno socijalnom i duševnom blagostanju.


32

ZAKLJUČAKTerapija biljkama se u području neurorehabilitacije treba razvijati u okvirima radne ili okupacione terapije. Obzirom na terapijske potencijale terapija cvijećem je dodana vrijednost jer se radi o holističkom modalitetu. Florikultura utječe pozitivno na zdravlje i motorički oporavak, a poticanjem sociokulturalnih aktivnosti poput humora, glazbe, plesa, poezije, poboljšava se kvaliteta života osoba. Potrebna su daljnja primijenjena istraživanja o terapiji biljkama kao doprinos medicini utemeljenoj na dokazima.




33

LITERATURA:1. Butković Soldo S. Neurorehabilitacija i restauracijska neurologija. Medicinski fakultet u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek. 2013.2. Butković Soldo S. i sur. Neurorehabilitacijski priručnik za pacijente s multiplom sklerozom. HND, HLJZ. Osijek, 2014. str. 85-95.3. Butković Soldo S, Parađiković N, Rendulić Slivar S. Therapy with plants as a neuro physical rehabilitation, Mind&Brain 58th International Neuropsychiatric Congress, May 25-May 27 2018 Pula, Croatia. 2018.4. Demarin V. Zdrav mozak danas - za sutra. Zagreb: Medicinska naklada. 2017.5. Dujmović J. Terapijski vrtovi i terapijska hortikultura kao intervencija u zdravstvu. Socijalna psihijatrija 2016; 44:14-21.6. Kivipelto M. et al. The Finnish Geriatric Intervention Study to Prevent Cognitive Impairment and Disability. Alzheimer’s & Dementia 2013;9(6):657-665.7. Kraml O, Rendulić Slivar S, Butković Soldo S, Parađiković N. Florikultura kao terapija i modalitet u neurorehabilitaciji. Fizikalna i rehabilitacijska medicina 2018a;31(1-2):66-67.8. Kraml O, Rendulić Slivar S, Vidović V, Časar Rovazdi M. Neurorehabilitacijska usmjerenost Toplica Lipik. Med Vjesn 2018b;50(1):49-52.9. Kuharić D, Grgić M, Ranogajeac LJ. Hortikulturalna terapija – teorijske postavke i primjena u praksi. Ekonomski vjesnik. 2010;10(2):115-521.10. Parađiković N, Mirošević T, Milaković S, Soldo A. Horticulture as Rehabilitation or Therapy. I. Kongres neurorehabilitacije, Osijek. 2004.11. Parađiković N, Mirošević T, Soldo A . Florikultura kao neurorehabilitacija. Zbornik radova: 2. hrvatski kongres iz neurorehabilitacije i restauracijske neurologije s međunarodnim sudjelovanjem. U: Butković-Soldo S, Vukić M, Hajnšek S, Barac B. (ur.), Osijek. Neurologia Croatica, Zagreb. 2007:13-16.12. Parađiković N, Tkalec M, Zeljković S, Kraljičak,J, Vinković T. Osnove florikulture. Sveučilišni udžbenik Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Osijek. 2018.13. Poredoš Lavor D, Rendulić Slivar S. Značaj i podrška multidisciplinarnog pristupa u prevenciji usamljenosti i unapređenju kvalitete života osoba starije životne dobi – mogućnosti koje pružaju projektne aktivnosti organizacija civilnog društva. IX. Balneološki skup „Dr. Ivan Šreter“, Lipik, 24.05.2019. Sažetak.14. Rendulić Slivar S, Butković Soldo S, Parađiković N. Florikultura u rehabilitaciji bolesti pokreta. Parkinsonova bolest i bolesti pokreta. Lipik, 13. i 14.2018.15. Ridley J, Dance D, Pare D. The Acceptability of Humor between Palliative Care Patients and Health Care Providers. Journal Of Palliative Medicine. 2014;17(4):472-474.16. Simson SP, Straus MC. Horticulture as Therapy, Principles and Practice. London; Routledge, 1998.17. Stigsdotter U, Grahn P. What makes a garden a healing garden? Journal Therap Horticult 2002;13:60-69.18. Urlich RS. Trough a Window may Influence Recovery from Surgery. Science 1984;334:420-421.19. Verra ML, Angst F, Beck T, Lehman S, Brioschi R, Schneider R. Horticultural therapy for patients with chronic musculosceletal pain. Alt Ther Health Med 2012;18:44-50.20. Yu H, Chen Z. The role of BDNF in depression on the basis of its location in the neural circuitry. Acta Pharmacol Sin. 2011 Jan;32(1):3-11.


34

FIZIOTERAPEUTSKI PRISTUP KOD OSOBA OBOLJELIH OD MULTIPLE SKLEROZESiniša Almaši, dipl.physioth.11Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik

SAŽETAKRehabilitacija kod osoba sa multiplom sklerozom je jako važan dio njihovog liječenja. To je objavljeno u više stručnih časopisa (1). Učinak individualnih vježbi dovodi do kortikalne reorganizacije poznate pod nazivom neuroplastičnost (2, 3). Plan fizioterapijskog pristupa treba biti prilagodljiv i mora predvidjeti potrebe pacijenta. Primarni ciljevi fizioterapije kod osoba oboljelih od multiple skleroze su poboljšanje posturalne stabilnosti, poboljšanje prijenosa težine tijela, poboljšanje selektivnosti pokreta i njegove kontrole te normaliziranje tonusa. Osobe kojima je tek dijagnosticirana multipla skleroza korisni su aerobni treninzi koji imaju za cilj jačanje muskulature i održanje kondicijskih sposobnosti, vježbe ravnoteže te održanje dužine muskulature. U kroničnim stadijima bolesti, veliku ulogu ima pozicioniranje, koje će regulirati tonus i održati alignment dijelova tijela jednog u odnosu na drugi, održanje opsega pokreta, vježbe ravnoteže i koordinacije, učenje novih obrazaca pokreta i poboljšanje kondicije, a sve u skladu sa pacijentovim mogućnostima. Najvažnije je da nakon kvalitetne početne procjene uslijedi plan fizioterapijske intervencije koji je u skladu sa pacijentovim potrebama, mogućnostima i željama. Naglasak je na individualnoj i individualiziranoj fizioterapijskoj intervenciji, a kao terapija izbora u kroničnom stadiju bolesti može se koristiti i Bobath koncept.

Ključne riječi: multipla skleroza, fizioterapijska intervencija, fizioterapijske vježbe, procjena, individualni pristup




35

UVODMultipla skleroza je bolesti čiji simptomi proizlaze iz propadanja mijelinske ovojnice aksona neurona u području središnjega živčanog sustava što ima za posljedicu poremećaje u funkciji muskulature i tonusu. Rehabilitacija pridonosi poboljšanju funkcionalnosti osoba s multiplom sklerozom. Rehabilitacijski proces usmjeren je poboljšanju aktivnosti i participacije kao i edukaciji pacijenta i obitelji o prevenciji mogućih komplikacija. Fizioterapijski tretman osoba s multiplom sklerozom usmjeren je prema simptomima koji se javljaju kod pacijenata s ciljem optimalnoga funkcioniranja i smanjenja simptoma (4). Multipla skleroza je kronična bolest, plan terapije mora biti prilagodljiv te predvidjeti potrebe pacijenta. Fizioterapijske vježbe važne su u tretmanu osoba oboljelih od multiple skleroze. One poboljšavaju funkciju, povećavaju snagu muskulature, poboljšava ravnotežu i koordinaciju te održava opseg pokreta.

FIZIOTERAPIJSKA PROCJENAFizioterapijska procjena je nužan početak svakog uspješnog fizioterapijskog tretmana. Fizioterapeut svojom procjenom sakuplja informacije koje služe otkrivanju uzroka problema te da se na njenom temelju može postaviti plan fizioterapijskog tretmana. Fizioterapijskom procjenom sakupljamo informacije o posturi, alignmentu, aktivnim pokretima, hodu, tonusu muskulature, trenutnim obrascima pokreta koje pacijent koristi, opsegu pokreta, ravnotežnim reakcijama i prisutnostima kompenzacija pri pokretima i aktivnostima. Pri procjeni se koristimo i testovima za procjenu određenih aktivnosti npr. balansa i hoda Tinetti testom ili Berg Balance testom. Ti testovi su nam važni jer na taj način možemo mjeriti napredak usporedbom inicijalnog i finalnog ispitivanja. Isto tako, možemo izvršiti i testiranje u više navrata da bismo mogli utvrditi da li je fizioterapijski proces uspješan te po potrebi da ga možemo korigirati i poboljšati.


36

FIZIOTERAPIJSKE INTERVENCIJETretman za osoba oboljelih od multiple skleroze obuhvaća fizioterapijske vježbe, hidroterapiju, elektrostimulacija mjehura i primjenu ultrazvuka po Seltzeru. Neurorehabilitacija treba biti individualna, prilagođena fazi bolesti i težini stanja. Od iznimne je važnosti da bolesnik aktivno sudjeluje u procesu rehabilitacije. Naš cilj je što više osamostaliti pacijenta za aktivnosti dnevnog života. Primarni je cilj postizanje samostalnosti u samozbrinjavanju, a zatim i u ostalim aktivnostima dnevnog života.

HidroterapijaPoznato je da osobe sa multiplom sklerozom imaju intoleranciju na povišene temperature u okolini (temperatura zraka i vode) ili povišenu tjelesnu temperaturu. Ona ograničava rehabilitacijske mogućnosti pacijenta, osobito u provođenju vježbi. Iz tog razloga moramo prilagoditi temperaturu zraka ili vode u bazenu, tj. kadi, temperaturu zraka primjenom klima uređaja i sl. (5).

Eletrostimulacija mokraćnog mjehura po prof. JušićDisfunkcija mokraćnoga mjehura prisutna je u 90% osoba s multiplom sklerozom. U korelaciji je s težinom bolesti, ali ne i s trajanjem bolesti. Znatno utječe na aktivnosti svakodnevnoga života, zapošljavanje, društveni život te kvalitetu života općenito, neovisno o tome radi li se o inkontinenciji, učestalom nagonu za mokrenje ili retenciji (6). Elektrostimulaciju mokraćnog mjehura vršimo na posebno konstruiranom aparatu. Koristimo dva para elektroda, od kojih svaki par postavljamo na suprotnu stranu suprapubične regije, a zatim i lumbosakralne regije. Tretman po jednoj regiji traje 2x10 minuta uz promjenu polova nakon prvih 10 minuta, te se pacijent okreće na trbuh radi postavljanja elektroda na lumbosakralnu regiju i opet se ponavlja postupak kao i dok je pacijent na leđima.




37

Ultrazvuk po SelzeruKod ove metode ultrazvuka primjenjuju se niske doze ultrazvuka kojoj prethodi masaža cervikalne paravertebralne muskulature i vrata u zoni ždrijelnog limfatičkog prstena, a u tretmanu slijedećeg dana tretiramo torakolumbalnu paravertebralnu muskulaturu. Snaga ultrazvuka je od 0,1 do 0,3 W/cm u trajanju ne dužem od dvije minute. Djelovanje ultrazvuka po Selzeru je pretežito preko vegetativnog živčanog sustava.

Fizioterapijske vježbeUmor je jedan od najčešćih simptoma bolesnika s multiplom sklerozom, naročito u popodnevnim satima. Prisutan je u čak 78% bolesnika. Da bi se smanjio osjećaj umora, te da bismo postigli što bolje rezultate vježbi, potrebno je pacijentima odrediti kada će vježbati (7,8). U fazi remisije pacijenti su najpogodniji za primjenu fizioterapijskih vježbi. Već smo ranije naglasili kako su fizioterapijske vježbe najvažnije za poboljšanje funkcionalnih sposobnosti pacijenta. Primarni ciljevi fizioterapijskih vježbi kod osoba oboljelih od multiple skleroze su poboljšanje posturalne stabilnosti, poboljšanje prijenosa težine tijela, poboljšanje selektivnosti pokreta i njegove kontrole te normaliziranje tonusa. Poboljšanje svake od ovih komponenti dovesti će do bolje stabilnosti i ravnotežnih reakcija pacijenta što će posljedično smanjiti rizik od pada, bilo da pacijent koristi ili ne koristi pomagalo pri hodu. U početnim stadijima, kada se kod pacijenata nije razvio patološki obrazac pokretanja ili kompenzacije, provodimo vježbe s ciljem poboljšanja kondicijskih sposobnosti, vježbe za jačanje muskulature nogu, zdjelice i trupa te vježbe ravnoteže koje će osigurati posturalnu stabilnost tijela, a time i bolje reakcije ravnoteže. Bitno je za naglasiti da pacijent ne vježba samostalno, već se vježbe provode uz nadzor fizioterapeuta koji savjetuje i korigira eventualne pogreške pri pokretima, a pri vježbama ravnoteže na nestabilnim podlogama, uz obavezan nadzor radi sigurnosti pacijenta koji ih izvodi. Kod pacijenata u kroničnom stadiju bolesti koji imaju poteškoće sa promjenama tonusa muskulature, najčešće u obliku hipertonusa, atrofijom muskulature, ograničenjem pokretljivosti, poremećajem ravnoteže, poremećajem posture, promjenama obrazaca pokreta te razvijanjem kompenzacija. Ovdje je nužan individualan rad, te vježbe koje su usmjerene na inhibiciju hipertonusa, poboljšanje snage ekstenzorne muskulature nogu i trupa, pelveofemoralne muskulature kroz poboljšanje selektivnosti i kontrole pokreta što će u konačnici dovesti do poboljšanja posture, posturalne prilagodbe tijela na pokret i ravnotežne reakcije.


38

Vježbe se mogu izvoditi u svim položajima, stabilnim i nestabilnim podlogama, a vodimo se početnom procjenom pacijenta i potrebama koje se javljaju tijekom fizioterapijskih vježbi, jer procjena je nešto od čega krećemo, a procjena se zapravo vrši konstantno, prilikom svakog tretmana, te nam ona određuje smjer tretmana da bi postigli što bolje rezultate vježbi i što bolju funkcionalnu sposobnost pacijenta.

ZAKLJUČAK Fizioterapijski tretman se sastoji od više vrsta fizioterapijskih postupaka koji svaki od njih ima svoj pozitivan učinak na poboljšanje pacijentovih sposobnosti. Elektrostimulacija mjehura ima povoljan učinak kod problema sa inkontinencijom. Terapije u drugim medijima djeluju blagotvorno na tonus muskulature i relaksaciju. Fizioterapijske vježbe su te koje će djelovati ciljano na probleme lokomotornog sustava koje pacijentima otežavaju aktivnosti dnevnog života. Kvalitetnom procjenom fizioterapeuta i otkrivanjem glavnog problema te vježbanjem koje će smanjiti njegov utjecaj, poboljšavamo pacijentovu kvalitetu života.

BIBLIOGRAFIJA1. Medical Advisory Board of the National Multiple Sclerosis Society. Rehabilitation: recommendations for persons with multiple sclerosis. New York: National Multiple Sclerosis Society; 2005. str. 10.2. Rocca MA, Filippi M. Functional MRI in multiple sclerosis. J Neuroimaging. 2007;17 Suppl 1:S36-41.3. Morgen K, Kadom N, Sawaki L, Tessitore A, Ohayon J, MacFarland A, i sur. Training dependent plasticity in patients with multiple sclerosis. Brain. 2004;127:2506-17.4. Žarko Bakran i suradnici: Rehabilitacija osoba s multiplom sklerozom Med Vjesn 2012; 44(1-4): 117-1245. Berger JR, Sheremata WA. Persistent neurological deficit precipitated by hot bath tests in multiple sclerosis. JAMA. 1983;249(13):1751-3.6. Joy JE, Johnson RB. Multiple sclerosis: current status and stra-22.tegies for the future. Washington: National Academy Press; 2001.7. Oken BS, Kishiyama S, Zajdel D,Bourdette D, Carlsen J, Hass M, i sur. Randomized controlled trial of yoga and exercise in multiple sclerosis. Neurology. 2004;62:2058-64. 8. Wingerchuk DM, Benarroch EE, O’Brien PC, Keegan BM, Lucchinetti CF, Noseworth JH, i sur. A randomized controlled crossover trial of aspirin for fatigue in multiple sclerosis. Neurology. 2005;64:1267-9.




39

SAŽETAK:U Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik radno terapijski pristup pacijentima oboljelima od multiple skleroze bazira se na individualnom tretmanu koji obuhvaća određene modele i procjene rada. Nakon početne procjene i dobivenih rezultata započinjemo sa radno terapijskim tretmanom.Radno terapijski pristup kod osoba oboljelih od multiple skleroze temelji se na samostalnosti u izvođenju aktivnosti dnevnog života uključujući samozbrinjavanje, produktivnost i slobodno vrijeme te težimo maksimalnoj kvaliteti života.Pacijentica u dobi 32 godine dolazi na rehabilitaciju u našu ustanovu, boluje unazad 5 godina. Pri početku tretmana pacijentica navodi poteškoće pri aktivnosti pisanja te želju za poboljšanjem iste. Nakon početne radno terapijske procjene i testa procjene funkcije šake utvrđuje se smanjena sposobnost pincetnog i troprstnog hvata. Krenuli smo sa O’Connor testom gdje se potiču pincetni i troprstni hvatovi. Nakon dobivanja preciznosti istoimenih prelazimo na vježbe grafomotorike gdje dolazi do poboljšanja aktivnosti pisanja.Cilj radne terapije je prevenirati onesposobljenje i udovoljiti osobnim potrebama pojedinaca postizanjem maksimalne funkcije i neovisnosti (WFOT, 1989). Potrebno je što prije započeti sa ciljevima rehabilitacije kako bi se poboljšale komponente izvođenja a u to ubrajamo senzorno-motoričke, neuro-mišično-koštane komponente, kognitivnu integraciju te psiho-socijalne vještine.

Ključne riječi: multipla skleroza, radna terapija, individualni pristup

RADNO TERAPIJSKI PRISTUP KOD OSOBAOBOLJELIH OD MULTIPLE SKLEROZE SB LIPIKSlavica Derenj, bacc.occup.therapySpecijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Lipik


40

UVODMultipla skleroza se definira kao bolest središnjeg živčanog sustava što znači da upalna oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano deblo i kralježničnu moždinu. Najčešće se javlja između 18-te i 50-te godine života. Bolest je nepoznatog uzroka i nepredvidivog tijeka. Mnoga istraživanja ukazuju da je multipla skleroza autoimuna bolest koja nastaje djelovanjem čimbenika okoline ali i utjecajem genetske sklonosti za MS.

CILJ RADACilj ovog rada je prikazati značenje i ulogu radno terapijskog procesa u rehabilitaciji multiple skleroze koristeći radno terapijske postupke i metode.

MODELI I PROCJENE U RADNOJ TERAPIJIMODEL:Model ciljane aktivnosti ( Filder i Filder, 1961, 1963)Bazira se na vjerovanju da ciljana aktivnost omogućava poticaj i priliku za pojedince da postignu kontrolu nad sobom i njihovom osjećaju sposobnosti.Promatra pojedinca kao osobu sposobnu da kontrolira svoju životnu svakodnevicu pomoću svojih okupacija.

PROCJENE: U procjeni pacijenata kod multiple skleroze koristimo sljedeće procjene:Procjena funkcije šake ( Occupational Therapy Department- Llanelli/Difefwr Unit, Wales)O’ Connor finger dexterity test




41

PRIKAZ SLUČAJAKod prikaza slučaja najvažnije je uzeti radno terapijsku anamnezu o aktivnostima dnevnog života i poteškoćama pri izvođenju određenih aktivnosti.Pacijentica A.Š. 32 godine dolazi u našu ustanovu na rehabilitaciju.Bavi se uredskim poslom, većinu dana provodi vrijeme na kompjuteru.Prilikom prvog dolaska u našu ustanovu prije 3 godine prisutan problem obostrane slabosti šaka gdje se provode vježbe snaženja grubih motoričkih kretnji.Nakon edukacije i završene terapije pacijentica radi na provođenju vježbi snaženja kod kuće.Trenutno stanje grubih motoričkih kretnji je očuvano no pacijentica stavlja naglasak na izvođenje preciznih hvatova i grafomotorike radi poboljšanja aktivnosti pisanja.Pri radno terapijskoj intervenciji koristimo model ciljane aktivnosti te procjenu funkcije šake kao i O’Connor finger dexterity test.

ANALIZA JEDNE AKTIVNOSTIZadatak: vlastoručni potpis1. MOTORIKA- kretanje po malom prostoru, pokreti gornjih i donjih ekstremiteta, hvatovi-pincetni i troprstni2. SENZORIKA- proprioceptivna svjesnost, koordinacija, vizualna sposobnost, osviještenost o tijelu, osjećaj pokreta, osjećaj zadovoljstva3. KOGNICIJA- volja, motivacija, socijalizacija, pamćenje, orijentacija, organizacija, razumijevanje, sekvencioniranje


42

UVODMultipla skleroza se definira kao bolest središnjeg živčanog sustava što znači da upalna oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak, moždano deblo i kralježničnu moždinu. Najčešće se javlja između 18-te i 50-te godine života. Bolest je nepoznatog uzroka i nepredvidivog tijeka. Mnoga istraživanja ukazuju da je multipla skleroza autoimuna bolest koja nastaje djelovanjem čimbenika okoline ali i utjecajem genetske sklonosti za MS.

CILJ RADACilj ovog rada je prikazati značenje i ulogu radno terapijskog procesa u rehabilitaciji multiple skleroze koristeći radno terapijske postupke i metode.

MODELI I PROCJENE U RADNOJ TERAPIJIMODEL:Model ciljane aktivnosti ( Filder i Filder, 1961, 1963)Bazira se na vjerovanju da ciljana aktivnost omogućava poticaj i priliku za pojedince da postignu kontrolu nad sobom i njihovom osjećaju sposobnosti.Promatra pojedinca kao osobu sposobnu da kontrolira svoju životnu svakodnevicu pomoću svojih okupacija.

PROCJENE: U procjeni pacijenata kod multiple skleroze koristimo sljedeće procjene:Procjena funkcije šake ( Occupational Therapy Department- Llanelli/Difefwr Unit, Wales)O’ Connor finger dexterity test




43

ZAKLJUČAK

Kroz radno terapijsku intervenciju i učinjenih procjena vidimo znatno poboljšanje u vidu finih motoričkih kretnji kao lakše i preciznije izvođenje aktivnosti pisanja.Kroz rad dolazimo do zaključka da svaki pojedinac treba održavati svoje fizičko stanje kroz vježbu i aktivnosti a jednako tako bi trebao obratiti pažnju i na psihološki dio koji uključuje volju i motivaciju jer su ključne za nastavak i održavanje svakodnevnih aktivnosti.

LITERATURA:1. Šimunović.D. Metode procjene u radnoj terapiji, 2008.2. Barns & Noble, Carolyn M.Baum, Occupational therapy: Overcoming human performance deficits, 1990.3. N.K.Lamport. M.S.Coffey, Activity, Analaysis & Application, 1996.4. Filder & Filder, Model ciljane aktivnosti, 1961, 19635. Bartolac A, Metode procjene u radnoj terapiji, 2003


44

Multipla jučer, danas, sutraSilva Butković SoldoKlinike za neurologiju, Klinički bolnički centar Osijek, Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku

Broj oboljelih u RH (Republici Hrvatskoj) od MS je u porastu, drugom polovicom prošle godine oboljelih je bilo oko 4 000, u devet mjeseci broj oboljelih se povećao za 38 %. Danas gotovo 6 500 oboljelih od MS u RH suočeni su sa specifičnim zaprekama i različitim oblicima diskriminacije, tome doprinosi specifičnost bolesti koja pogađa uz oboljele i njihove obitelji (i bliske osobe), a ima i negativan utjecaj na cjelokupnu zajednicu. Među oboljelima postoje velike razlike u načinu života, liječenju i participiranju u životu zajednice, razlog tome je nedovoljna pravovremena informiranost i educiranost oboljelih, ali i cjelokupne zajednice te zdravstvenih i socijalno psiholoških pružatelja usluga.

Multipla skleroza je teška, kronična, progresivna autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava. Glavna osobina ove bolesti je pojava sklerozirajućih i demijelinizacijskim žarišta na različitim mjestima. Pareze i paralize određenog intenziteta i opsega u najvećoj mjeri remete kretanje bolesnika. Osposobljenost pacijenta sa ovom bolesti za obavljanje aktivnosti svakodnevnog života uz sposobnost kretanja mjerilo je funkcionalnih sposobnosti,a s time i mjerilo uspješnosti postupka rehabilitacije i terapije, Budući da multipla skleroza zahvaća većinom osobe u dobi od 30-tih do 40-tih godina života moramo imati u vidu da su to osobe s visokim nivoom radnih sposobnosti i fizičkim kapacitetom. Multipla skleroza je kronična, progresivna bolest koju karakteriziraju egzacerbacije ( faza pogoršanja) i remisije ( faza smirenja). U ranoj fazi simptomi se mogu izgubiti i takve remisije mogu dugo potrajati, dok se nakon nekog vremena ponovo pojave simptomi bolesti.




45

Pravi uzrok multiple skleroze nije razjašnjen do danas. Ono što je poznato je činjenica da nije samo jedan uzročnik već da postoji više njih. Najprihvatljivija teorija je da je uzrokovana kombinacijom djelovanja čimbenika kao što su genetska predispozicija, okolina izloženost virusu tijekom djetinjstva.Bolest traje različito dugo, prosječno ima višegodišnji tijek. Kod nekih bolesnika može trajati 5, 10, 15 pa čak do 20, 30 godina, dok kod nekih nakon kratkog vremena nastupi smrt. Dobroćudne norme postoje u 10% slučajeva i kod kojih ni nakon dugogodišnjeg trajanja bolesti ne dolazi do bitnog invaliditeta.

Ali što trebamo znati?Dva monologa ne čine dijalog

Jučer - bila je teško neizlječiva bolest i obolijevaju mladi ljudi, nije bilo lijeka, ne zna se uzrok, strah od naslijeđa

Danas – zna se dosta o bolesti MS, ali nedovoljno, dalje je prisutan strah, no došle su nove terapije i nova generacija lijekova, bolest se stabilizira i smanjuje se invalidnost

Sutra – očekuje se izolacija uzorka, terapije koje preveniraju mogući nastanak bolesti i želje za novim lijekovimaOstaje vječni problem KOMUNIKACIJA kod oboljelih – liječnik – obitelj – radna i socijalna sredina


46

JUČER Multipla skleroza (MS) je prvi put prepoznata kao poremećaj u kasnom devetnaestom stoljeću, ali su tek početkom šezdesetih godina istraživači počeli shvaćati neke od bolesti koje uzrokuju simptome i dugotrajnu onesposobljenost. Činilo se da ovi procesi uključuju upalu i gubitak mijelina, zaštitni omotač oko živčanih vlakana.Prve standardne smjernice za dijagnosticiranje MS-a i ljestvica za procjenu invaliditeta također su uspostavljene šezdesetih godina 20. stoljeća, što je postavilo pozornicu za klinička istraživanja za testiranje novih terapija.U kasnim šezdesetim, prva kontrolirana klinička ispitivanja za MS terapiju pokazala su da bi liječenje adrenokortikotropnim hormonom (ACTH) moglo ubrzati oporavak od napada. Iako je ova terapija pomogla smanjiti upalu tijekom akutnih simptoma napada, nije usporila napredovanje bolesti.




47

DANAS MS je prepoznata kao kronična, upalna i autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava. To je jedan od najčešćih uzroka neurološke invalidnosti kod mlađih odraslih osoba i javlja se najmanje dvostruko češće u žena kao i kod muškaraca.Istraživanja su sada pokazala da MS ne samo da oštećuje mijelinsko pokrivanje živčanih vlakana, već također uzrokuje degeneraciju samih živčanih vlakana. Ovisno o tome koja su živčana vlakna u mozgu i leđnoj moždini zahvaćena, MS može ugroziti kretanje, koordinaciju, osjećaj i razmišljanje. Za većinu osoba s MS-om, epizode pogoršanja funkcije (relapsa) u početku slijede razdoblja oporavka (remisije). S vremenom, oporavak može biti nepotpun, što dovodi do progresivnog pada. Magnetska rezonancija (MRI), prvi put primijenjena u bolesnika s MS-om osamdesetih godina, pokazala je da oštećenje živčanih vlakana može biti prisutno u vrlo ranim stadijima bolesti i može ostati kada simptomi nestanu. MRI je također revolucionirao dijagnozu MS, smanjujući prosječno vrijeme od prvih simptoma do dijagnoze od nekoliko godina do mjeseci.Sada je dostupno nekoliko FDA odobrenih terapija za ublažavanje simptoma MS i, u nekim slučajevima, usporavanje napredovanja bolesti. NIH-podržana istraživanja doprinijela su razvoju mnogih od tih tretmana, koji uključuju beta interferone (Betaseron®, Rebif®, Avonex®, Extavia®), kopolimer 1 (Copaxone®, koji se također naziva glatiramer acetat), imunosupresivni mitoksantron (Novantrone). ®), a nedavno i natalizumab (Tysabri®), terapija na bazi antitijela koja predstavlja novu klasu imunomodulatornih sredstava za liječenje MS.Iako izravni uzroci MS ostaju nepoznati, studije na životinjskom modelu MS značajno su unaprijedile razumijevanje znanstvenika o imunološkim i upalnim procesima koji uzrokuju oštećenje mijelinskih i živčanih vlakana. Znanstvenici pod pokroviteljstvom NIH-a nedavno su izvijestili o prvim genima povezanim s MS-om od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a tekuće studije nastavljaju tražiti dodatne genetske i ne-genetske faktore rizika, uključujući izloženost virusima, pušenju cigareta, razinama vitamina D i reproduktivnoj povijesti.


48

SUTRA Tretmani će biti dostupni za učinkovitije usporavanje ili zaustavljanje napredovanja MS. Kombinirana terapija s postojećim tretmanima može poboljšati njegu u bliskoj budućnosti, a NIH podržava fazu III kliničkog ispitivanja (CombiRx) ( http://clinicaltrials.gov/ct2/show/NCT00211887 ) kako bi se utvrdilo da li liječenje kombinira beta-interferon i glatiramer acetat nudi poboljšanje u odnosu na djelomičnu učinkovitost bilo kojeg zajedničkog lijeka. NIH također provodi ispitivanje kako bi testirao sigurnost i djelotvornost lijeka idebenon kao tretman za primarnu progresivnu MS, za što trenutno nedostaju terapije. Idebenon je sličan prirodnom spoju koenzima Q10 i može štititi od oštećenja tkiva.Istraživači će identificirati snimanje mozga i molekularne biomarkere povezane s osjetljivošću MS-a, progresijom bolesti i profilima odgovora na liječenje. NIH intramuralni istraživači surađuju s pokusom CombiRx kako bi identificirali biomarkere povezane s kliničkim značajkama i odgovorima na različite tretmane. Takvi biomarkeri olakšat će ranu dijagnozu i istraživanje razvoja terapije, a također bi mogli pružiti informacije o tome koji će režim liječenja najvjerojatnije koristiti određenom pacijentu. Daljnji napredak u razumijevanju genetskih i ekoloških uzroka MS pomoći će identificirati one s većim rizikom za bolest. Uz rastuće znanje o mehanizmima koji dovode do simptoma, ovi napredak će ukazati na nove ciljeve za razvoj liječenja i preventivne strategije. Istraživanja o neuroimunim interakcijama i procesima neurodegeneracije i popravka dovest će do nove generacije neuroprotektivnih terapija koje će nadopuniti trenutne MS tretmane. Ovi neuroprotektivni agensi pomoći će spriječiti, smanjiti ili čak popraviti oštećenja živčanih vlakana koja mogu uzrokovati dugotrajna, progresivna oštećenja. S obzirom da nije poznata etiologija, odnosno uzročnik same MS-e, liječenje je dosta složeno. Glavni ciljevi liječenja MS-e su: liječenje egzacerbacije (relapsa ) bolesti, dugotrajan tretman liječenja za usporenje progresije bolesti, simptomatsko liječenje i rehabilitacija.Određivanje početka i trajanja rehabilitacije, kao i evaluacija uspješnosti rehabilitacije pridonose poboljšanju funkcionalnosti osoba s multiplom sklerozom, a njome se kroz preventivne aktivnosti umanjuju ukupni troškovi liječenja tih osoba. Rehabilitacijski je proces usmjeren prema poboljšanju aktivnosti i participacije nakon akutne demijelinizacije, kao i edukaciji pacijenata i obitelji o prevenciji mogućih komplikacija i primjeni medicinskih pomagala kojima se može poboljšati neovisnost pacijenata o pomoći druge osobe u aktivnostima svakodnevnoga života.




49

LITERATURA:

1. Butković Soldo S. Neurorehabilitacija i restauracijska neurologija. Medicinski fakultet u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek. 2013.1. Bakran, Ž.,Varjačić, M.,Tršinski, D.: Rehabilitacija osoba s multiplom sklerozom Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Med Vjesn. 2012; 44(1-4): 117-1242. Bašić Kes, V., Čengić, Lj., M. Cesarik, A. Jadrijević Tomas, I. Zavoreo, L. Zadro Matovina i sur.: Kvaliteta života u bolesnika s multiplom sklerozom, Acta clinica Croatica, vol. 52, No. 1., Siječanj 2013, str. 107-1113. Butković Soldo S,, Titlić M.: Neurologija, sv. udžbenik, Medicinski fakultet Osijek, 2018.4. Brinar, V.: Patogeneza i patofiziologija multiple skleroze - temelj liječenja multiple skleroze // Multipla skleroza: jučer, danas, sutra - Split, 2004. str. 1-75. Brinar, Vesna V.; Petelin, Željka; Djaković, Višnja6. CNS demyelination and other autoimmune diseases // Abstracts of the 3rd Dubrovnik International Conference on Multiple Sclerosis and Continuing Education ; u: Neurologia Croatica / Brinar, Vesna V., Šega Jazbec, Saša , Poser, Charles M. (ur.).Zagreb, 2005. str. 11-117. Demarin, V. Kako živjeti s multiplom sklerozom. Zagreb : Klinika za neurologiju KB, 2005.8. Habek, Mario (2010) Primjena genomske analize u istraživanju biomarkera razvoja multiple skleroze u bolesnika s optičkim neuritisom. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu.9. Kantarci OH, Weinshenker BG. Natural history of multiple sclerosis. Neurol Clin 2005;23:17–38v;10. Marrie RA, Horwitz R, Cutter G, et al. Comorbidity, socioeconomic status, and multiple sclerosis. Mult Scler 2008; 14: 1091–1098.11. http://hr.n1info.com/a200181/Lifestyle/Lifestyle/Multipla-skleroza-uzima-sve-vise- maha-u-Hrvatskoj.html, dostupno 07.08.201712. Thrower BW. Clinically isolated syndromes: predicting and delaying multiple sclerosis. Neurology 2007;68:S12–S15.13. NINDS Mreža resursa i informacija, PO Box 5801 Bethesda, MD 20824 14. Web stranica Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS): http://www.ninds.nih.gov/


50

nevidljiva multipla skleroza - bolnica-lipik.hr filenevidljiva multipla skleroza zbornik stručnih...

Documents