Neuron(Graa i vrste neurona)Uvod u bioloku psihologijuDoc.dr.sc. Nataa imi

Glija stanice ss i perifernog sustavaSSMacroglia: astrocitioligodendrocitiMicroglia:

Periferni sustavSchwanove stanice

Glija stanice

Glija stanice imaju jednu vrstu nastavaka (nemaju aksona)ne stvaraju akcijske potencijalemogu se dijeliti cijelog ivotabrojnije su od neurona

Oligodendrocitioblikuju mijelinsku ovojnicu aksona ss

Mijelinske ovojnice u ss

Astrocitinajvee glija staniceprijenos kemijskih tvari iz krvi u neuron

Schwannove stanicestvaraju mijelinsku ovojnicu na vlaknima perifernog sustavamogunost regeneracije (ponovnog rasta) aksona

Schwannove stanice

Mijelinska ovojnica

Neurontijelo (soma)izdanci

membranacitoplazmajezgra neuronaaksonski breuljak

OrganeleEndoplazmatski retikulum:zrnati (granularni) (ribosomi)- sinteza proteinaglatki (agranularni) sinteza lipida, stanini enzimski procesiRibosomi (RNA+bjelanevine) mjesta sinteze proteina

OrganeleGolgijev aparat (kompleks) djeluje zajedno s endoplazmatskim retikulom

Nisslova supstanca=endoplazmatski retikulum s ribosomima

OrganeleLizosomi stanini probavni sustav probavljanje i uklanjanje tetnih tvari iz stanice

Mitohondriji skladita ATP

Mikrotubuli-stanini cirkulacijski sustav prenoenje tvari iz jednog u drugi dio stanice

OrganeleJezgra (kromosomi,DNA)Jezgrina membranaNucleolus (jezgrica) u jezgri

MembranaPermeabilnostDvostruki sloj lipida

Akson (neurit)Aksonski breuljakTelodendrijiMijelinska ovojnica

Celulofugalna funkcijaStanice Golgijevog tipa I i II

Aksonski zavretakTerminalne (zavrne kvrice ili sinaptiki vorii)

Sinaptike vezikule (neurotransmiter)

Zavrne ili motorne ploice - veza ivanog i miinog vlakna

Kolaterale

DendritiCelulopetalna funkcija (dovode . uzbuenja na tijelo stanice)

Mijelinska ovojnicafunkcija provodljivostiRanvierovi prstenoviInternodus

Tip A (100-150 m/s)Tip B (10 m/s)Tip C (2 m/s)

Neurilemma (Schvannova ovojnica)

Periferni sustavoko mijelinske ovojniceregenerativna funkcija

Vrste neurona morfoloka podjelaApolarne staniceMonopolarne (unipolarne) stanicePseudounipolarne staniceBipolarne staniceMultipolarne stanice

Vrste neurona (morfoloka podijela)

Apolarne staniceNeuroblasti

Monopolarne (unipolarne) staniceunjii i tapii

Pseudounipolarne staniceSpinalni ganglij

Bipolarne stanicespiralni ganglijvestibularni ganglijspiralni ganglijretina okaosjetne njune stanice

Multipolarni neuroni

Multipolarni neuroniBetzove stanice

Amakrine stanice (vie dendrita, nemaju aksona)

Podjela neuronaFunkcionalna podjelaSenzorne staniceMotorne staniceAsocijativne staniceKomisurne stanice

Senzorni i motorni neuroni

Asocijativni i komisurni neuroni

VjebeAxoplasma- citoplazma aksonamembrana aksona axolemmaPerikaryon-dio citoplazme to okruuje jezgru (iskljuena citoplazma dedrita i aksona)

VjebeKromatoliza (nakon presjecanja aksona) i njegova regeneracija

Golgijeva metoda bojenja tkivaCamillo Golgi (1870) - kalijev dikromat i srebrn nitrat

Golgijeva metoda Neuroni kao silueteBroj dendrita i oblik njihovog grananjaDuljinu i oblik grananja aksona

Ne otkriva strukturu neurona, sinapseNema podataka o broju neurona

Nisslova metoda bojenja tkivaFranz Nissl (1880)Krezil ljubiasta se vee za strukture u staninom tijeluProcjena broja staninih tijela u odreenom podruju

Elektronska mikroskopijaPodaci o detaljima strukture neuronaElektronski mikrograf (struktura neurona do najsitnih detalja)

Metoda bojenja mijelinaSelektivno se oboje ovojnice mijeliniziranih aksonaPrikaz mijeliniziranih podruja SS-a

Nema podataka o nemijeliniziranim aksonima Nema podataka gdje akson poinje i zavrava

Weigertova metoda prikaz mijeloarhitektonike

Neuroanatomske tehnike praenja1. Anterogradno (unaprijed) praenje-praenje aksona koji izlazi iz tijela u odreeno podruje

2.Retrogradno (unatrag) praenje- tok aksona koji zavravaju u odreenom podruju

Schwannove stanice

Mikroglija-funkcija jednog dijela mikroglija nije poznata. Postoje tzv. Reaktivne mikroglija koje se javljaju u velikom broju na mjestu povrede iil upale CNS-aEpendyma su tri vrste stanica koje se nalaze u modanim komorama i koroidnim spletovima, u kojima se proizvodi cerebrospinalni likvor. Funkcija im je vezana za kontrolu kemijskog sastava likvora. Astrociti imaju metaboliku funkciju izmjenu metabolita izmeu neurona i krvi.Posebna vrsta astrocita radijalne glijedokazano je da tijekom embrionalnog i postnatalnog perioda Schvanove stanice produciraju mijelinsku ovojnicuStanino tijelo - perikaryon ili soma (perikarion je i naziv za dio citoplazme koji okruuje jezgru)Jezgra sadri kromosome graene od DNK, koja upravlja rastom i razvojem stanice. Nakon to je rast stanice zavren, jezgra upravlja metabolikim procesima sintezom bjelanevina iz aminokiselina. Bjelanevine su neophodne za funkcioniranje stanice, sudjeluju u transportu unutar stanice i slue i kao enzimiZrnati na njega su vezani ribosomiU ribosomima se sintetiziraju proteini iz aminokiselina, na osnovi informacija koje dobijaju iz DNA u jezgri. Neki ribosomi su vezani za endoplazmatsi retikulum, , a neki asu slobodni. Kroz endoplazmatski retikulum se transportiraju novosintetizirane bjelanevine. Golgijev kompleks koja pakira molekule u vezikule (mjehurie)U mitohondrijima se iz glukoze, koja je glavni izvor prehrane neurona, stvara ATP. ATP daje energiju za procese u stanici, a ko ko je za metaboliziranje glukoze potreban kisik , mozak troi goleme koliine kisika u usporedbi s drugim tjelesnim organima. Mikrotubuli anterogradni transport (od tijela ka izdancima) i retrogradni (od izdanaka ka tijelu)Neke stanice sadre pigmente, to pojedinim strukturama daje karakteristian izgled (supstantia nigra, n.ruber)Jezgra upravlja metabolikim procesima u staniciJezgra sadri kromosome graene od DNK, koja upravlja rastom i razvojem stanice. Nakon to je rast stanice zavren, jezgra upravlja metabolikim procesima sintezom bjelanevina iz aminokiselina. Bjelanevine su neophodne za funkcioniranje stanice, sudjeluju u transportu unutar stanice i slue i kao enzimi

Neuroni golgijevog tipa I dugaki akson (motoriki neuroni u ms), dok stanice golgijevog tipa II imaju kratki akson - interneuronDendriti imaju mala izboenja, dendritike spine ili trnove, koja poveavaju povrinu dendrita, a time i broj kontakata koje jedan neuron moe imati s drugim neuronimaRazmak meu Ranvijerovim prstenovima InternodusMultipla sklerozaHipokampus odraslog ovjeka nastaju li novi neuroni? Mnogi ljudi nakon modanog udara nikada ne povrate sposobnost govora ili hodanja ide u prilog tvrdnji da se u odraslom mozgu ne javljaju novi neuroni. Oteenje staninog tijela vrlo e vjerojatno prouzroiti smrt neurona. amakrine stanice na retini oka interneuroni, spadaju u monopolarne neuroneCajalove stanice vie neuritaProcjena broja staninih tijela u odreenom podruju mogua je brojenjem obojenih tokica