nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke ... · (obrazac pdv-e) i to do zadnjeg...

10910 / 2010 109109

Pore

zi

Nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke i prefakturiranje u sustavu PDV-aRazumijevanje odredbi Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u o nastanku porezne obveze i utvrđivanju porezne osnovice ključni su za pravilno razumijevanje sustava PDV-a u RH.Kod utvrđivanja porezne osnovice posebnu pozornost treba usmjeriti na prolazne stavke koje ne ulaze u poreznu osnovicu te „prefakturiranje“ (tj. povrat učinjenih troškova) koji u praksi zadaju mnoge probleme i stvaraju nedoumice kod računovodstvenih djelatnika.Zbog navedenoga članak detaljno obrađuje mnoge situacije iz prakse, objašnjava odredbe Zakona o PDV-u i Pravilnika o PDV-u o nastanku porezne obveze i utvrđivanju porezne osnovice, prolaznim stavkama i „prefakturiranju“.U mnogo primjera prikazuju se obračuni porezne obveze i pretporeza, knjiženja obračunatog PDV-a i prava na odbitak pretporeza u poslovnim knjigama, evidentiranje obveza PDV-a i prava na odbitak pretporeza u poreznim evidencijama (knjigama I-RA i U-RA) te obrascu PDV.O svemu tome čitajte u nastavku članka.

Milivoj Friganović, dipl. oec.

1. Nastanak porezne obveze

1.1. Obračunsko razdoblje, plaćanje PDV-a i različiti načini utvrđivanja nastanka porezne obveze

člankom 7. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne no-vine”, br. 47/95,106/96, 164/98, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09 - u daljnjem tekstu: Zakon) te člancima 44. do 53. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (“Narodne novine”, br. 149/09 – u daljnjem tekstu: Pravilnik) uređen je nastanak porezne obveze.

Odredbe o nastanku porezne obveze povezane su s odredbama Zakona i Pravilnika koji uređuju razdoblja obračunavanja (jer se po-rezna obveza utvrđuje za obračunsko razdoblje), odredbama koje uređuju plaćanje PDV-a (koje je određeno u rokovima u odnosu na sama obračunska razdoblja) te odredbama koje uređuju različi-te načine utvrđivanja porezne obveze (prema izdanim ili naplaće-nim računima) za pojedine kategorije poreznih obveznika - ovisno o tome da li su ti porezni obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak.

Razdoblja oporezivanja i obračunsko razdoblje propisani su član-kom 16. Zakona i člankom 111. Pravilnika. Prema članku 16. Zakona pod razdoblje oporezivanja razumijeva se kalendarska godina. Ako je

10 / 2010110

Pore

zi

Nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke i prefakturiranje u sustavu PDV-a

porezni obveznik poslovao jednim dijelom kalendarske godine tada je razdoblje oporezivanja razdoblje poslovanja.

Obračunsko razdoblje je vremensko razdoblje za koje porezni ob-veznik obračunava PDV. Obračunsko razdoblje je, u pravilu, mjeseč-no, ali iznimno može biti i tromjesečno.

Za poduzetnike čija je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV-e u prethodnoj godini bila manja od 300.000,00 kuna, obračunska razdoblja su od 1. do posljednjeg dana u tro-mjesečju, a ako je vrijednost isporuka iznad 300.000,00 kuna za njih je obračunsko razdoblje mjesečno (od prvog do posljednjeg dana u mjesecu).

Tromjesečni obveznici mogu na vlastiti zahtjev (naravno, ako im se to isplati) utvrđivati PDV u mjesečnom razdoblju.

Porezni obveznik mora sam utvrditi svoju poreznu obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a. Porezni obveznik mora prijavu PDV-a pre-dati mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu od-nosno prebivalištu ili uobičajenom boravištu na propisanom obrascu (Obrazac PDV-e) i to do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po pro-teku obračunskog razdoblja (mjesečnog odnosno tromjesečnog).

Konačni obračun PDV-a porezni obveznik mora predati nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu, odnosno prebivali-štu do kraja travnja (porezni obveznik koji obračunava PDV-e prema izdanim računima), a porezni obveznik koji obračunava PDV-e prema primljenim (naplaćenim) naknadama do kraja veljače tekuće godi-ne za proteklu kalendarsku godinu, odnosno u roku od tri mjeseca od prestanka poslovanja.

Prema članku 19. stavku 1. Zakona obračunati i prijavlje-ni PDV-e za obračunsko razdoblje porezni obveznik mora platiti u rokovima koji su propisani za podnošenje prijave odnosno konačnog obračuna PDV-a.

Nadalje, nastanak porezne obveze utvrđuje se različito za poje-dine kategorije poduzetnika - poreznih obveznika i to ovisno o načinu na koji vode poslovne knjige, odnosno ovisno o toga da li su obve-znici poreza na dobit ili poreza na dohodak.

Obveznici poreza na dobit (trgovačka društva, druge pravne oso-be i fizičke osobe koji su obveznici poreza na dobit) vode poslov-ne knjige prema propisima o računovodstvu i poslovne događaje evidentiraju po načelu nastanka događaja, dok obveznici poreza na dohodak vode poslovne knjige prema propisima o oporezivanju dohotka te poslovne događaje evidentiraju po načelu blagajne od-nosno novčanom tijeku.

Obveznici poreza na dobit (i ostale pravne osobe koje nisu obvezni-ci poreza na dobit ali su obveznici PDV-a – npr. proračunski korisnici, udruge i sl.) obračunavaju PDV-e prema izdanim računima za ispo-ručena dobra i obavljene usluge u obračunskom razdoblju, dok obve-znici poreza na dohodak (obrtnici, slobodna zanimanja, građani i dr.) obračunavaju PDV-e prema primljenim (naplaćenim) naknadama.

1.2. Nastanak porezne obveze po izdanim računima

Prema članku 7. stavku 1. Zakona porezna obveza nastaje: � za isporuke dobara istekom obračunskog razdoblja u kojem su

isporuke nastale, � za usluge istekom obračunskog razdoblja u kojem su obavlje-

ne. Navedeno vrijedi i za usluge koje su obavljene djelomično i zasebno obračunate.

Isporuka dobra je obavljena kada je primatelju omogućeno ras-polaganje dobrom u smislu Zakona i ovoga Pravilnika. Isporuka u općenitom smislu postoji u slučaju kada isporučitelj daje primatelju

gospodarsku vrijednost. Ovo vrijedi i za protuisporuku, odnosno na-knadu. Naknada može biti u obliku novca i/ili u obliku protuisporuke dobara i usluga. Bitno obilježje oporezive isporuke je međusobna veza između isporuke i naknade. Za prosudbu o postojanju ovog obi-lježja mjerodavan je gospodarski interes sudionika, neovisno o tome kako su sudionici određeni posao nazvali.

Kada kupac (ili njegov opunomoćenik) raspolaže dobrom onda postoji isporuka dobra. Prijenos vlasničkih prava u imovinsko-prav-nom smislu ne mora postojati da bi kupac gospodarski raspolagao dobrom. Kod utvrđivanja činjenice, raspolaže li netko određenim do-brom bitno je postojanje gospodarskog (ekonomskog) vlasništva, a ne posjeda kao stvarne vlasti nad dobrom.

Porezna obveza nastaje u visini poreza sadržanog u obavljenim i zaračunatim isporukama tijekom obračunskog razdoblja.

Ako isporuke ili dio isporuka nije zaračunat, porezna obveza nastaje u visini poreza koji bi bio zaračunat da su za sve isporuke obavljene tijekom obračunskog razdoblja ispostavljeni računi prema ugovorenim odnosno tržišnim vrijednostima. Dakle, ako je isporuka obavljena a nije izdan račun, porezna obveza nastaje u obračunskom razdoblju u kojem je obavljena isporuka. To su tzv. nezaračunate isporuke.

Ako su izdani računi, porezna obveza nastaje bez obzira na to u kojem su dijelu ili da li su isporuke obavljene ili nisu. U ovom slučaju primatelj računa nema pravo na odbitak pretporeza jer nije bilo ispo-ruke jer se pretporez priznaje samo onda ako je primljen račun i obavljena isporuka (sam primljeni račun nije dovoljan).

To znači da ako je isporuka djelomično obavljena a uspostavljen je račun na ukupnu ugovorenu vrijednost isporuke porezna obveza nastaje za ukupni iznos PDV-a iskazan na računu, neovisno od toga što će se ukupna vrijednost isporuke dogoditi u narednim obračun-skim razdobljima.

Posebno ističemo da se prema članku 109. stavku 1. Pravilnika računom za potrebe oporezivanja smatra i svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez obzira u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana (npr. obračun, ugovor, predračun i sl.). Ovdje posebno uka-zujemo da se i izdani predračun smatra izdanim računom ako ima sve podatke propisane člankom 15. stavkom 3. Zakona, što znači i da na temelju izdanog predračuna nastaje porezna obveza. Dakle računom se u smislu Zakona i Pravilnika smatra svaka isprava koja sadrži podatke propisane člankom 15. stavkom 3. Zakona.

Rok naplate kao ni odgoda naplate ili kreditiranje ne utje-ču na nastanak porezne obveze. To znači da ako obveznik PDV-a obavi isporuku dobara i usluga, a plaćanje ugovori na kredit, u ratama ili s odgodom plaćanja, porezna ob-veza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je obavljena isporuka dobara ili usluga. Navedeno se ne od-nosi na porezne obveznike (tzv. „dohodaše“) koji PDV-e obračunavaju prema plaćenim i naplaćenim naknadama.

Najbolje da nastanak porezne obveze i pravo na odbitak pretporeza ilustriramo s nekoliko situacija (pretpostavili smo mjesečno obra-čunsko razdoblje):

www.RiPup.hr

11110 / 2010 111

Pore

ziMilivoj Friganović, dipl. oec.

Nastanak porezne obveze i pravo na odbitak pretporeza po izdanim računima

R.br.

Datum isporuke dobra ili usluge

Datum izdavanjaračuna

Mjesec nastankaporezne obveze

Pravo na odbitakpretporeza

1. 25. rujna 27. rujna u rujnu u rujnu

2. 25. rujna 4. listopada u rujnu u listopadu

3. 25. rujna 15. kolovoza u kolovozu u rujnu

4. 25. rujna nije izdan račun u rujnu –

5. nije obavljena isporuka 25. rujnu u rujnu –

Kao što je razvidno datum isporuke ili datum izdavanja računa (raniji datum) je odlučujući za nastanak porezne obveze, međutim kod priznavanja prava na odbitak pretporeza moraju biti ispunjena obadva uvjeta tj. mora biti obavljena isporuka i dostavljen račun. Naravno, za priznavanje pretporeza moraju biti ispunjena i sva propisana pravila iz članka 20. Zakona.

Primjer 1. Nezaračunate (nefakturirane) isporuke Trgovačko društvo „A“ je 19. kolovoza 2010. obavilo trgovačkom društvu „B“ isporuku temeljem otpremnice br. 66/10, a račun je izdalo 11.

listopada 2010. godine. Vrijednost isporučenih proizvoda iznosio 10.000,00 kuna bez PDV-a.Protekom obračunskog razdoblja (kolovoz/2010. kada i nastaje porezna obveza za neračunate isporuke) poduzetnik je napravio obračun te

vrijednost isporučenih proizvoda iznosi ukupno 12.300,00 kuna (naknada - porezna osnovica iznosi 10.000,00 kuna a PDV s primjenom stope od 23% iznosi 2.300,00 kuna).

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 5

1. Potraživanja od kupaca za nezaračunatu isporuku dobara i usluga 12.300,00 1204

Prihod od prodaje proizvoda sa skladišta 10.000,00 74100

Obveze PDV-a za nezaračunate isporuke 2.300,00 2603

Kao što smo već naveli, za isporučene a nezaračunate isporuke porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je isporuka obavljena, pa obvezu PDV-a treba knjižiti za kolovoz 2010. (obračunsko razdoblje).

Kupac bez zaprimljenog računa R-1 ne može sebi priznati pravo na pretporez, međutim, ukoliko je na otpremnici iskazan PDV-e može evidentirati taj PDV-e na kontu „Pretporez koji se privremeno ne može odbiti“ (kto - 1605) na kojem se evidentiraju i računi R-2 koji još nisu plaćeni.

Posebno napominjemo da se nezaračunate isporuke ne evidentiraju u Knjigu I-RA, nego se evidentiraju protekom obračunskog razdoblja u kojem je obračunat PDV-e tj. kada je izdan račun i to u obrazac PDV pod točkom II.3. (jer se radi o stopi od 23%).

Nakon što poduzetnik (11. listopada 2010.) ispostavi račun treba za obračunsko razdoblje (listopad/2010) samo obaviti preknjiženje po-traživanja od kupaca za nezaračunatu isporuku dobara i usluga (kto – 1204) na redovan račun potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga (kto – 1200), te preknjižiti obveze za PDV-e za nezaračunate isporuke (2603) na obveze za PDV-e prema izdanim računima za isporuke tuzemnim kupcima - 23% (kto – 26002).

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 12.300,00 1200 1204

Za obračun PDV-a po izdanom računuObveza za PDV-e – 23%

- 2.300,00 2.300,00

260326002

Obrazac I-RA

KNJIGA IZDANIH (IZLAZNIH) RAČUNA – za redovne isporuke

R. br.

Račun Kupac (primatelj dobra ili usluga)

Iznos (s

porezom)

Ne podliježe oporezivanju

Oslobođeno poreza 0% Oporezivo

Broj DatumNaziv – ime i prezime i sjedište/prebivalište ili uobičajeno boravištve

OIB IzvozU vezi s

međunarodnimprijevozom

Utuzem-stvu

OstaloVrijednostisporuke

10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

75 71/10 11.10.2010 Trg.društvo „B“ 12.300,00 10.000,00 2.300,00

10 / 2010112

Pore

zi


Dakle, nakon uspostavljenog računa R-1 nakon proteka obračunskog razdoblja (listopad/2010.) treba ga evidentirati u Knjigu I-RA za redov-ne isporuke za listopad/2010. te ga evidentirati u obrazac PDV pod točkom II.3. (jer se radi o stopi od 23%).

Usluge su obavljene u trenutku završetka njihovog korištenja. Ako se neka usluga obavlja stalno (kontinuirano) u dva obračunska razdo-blja, porezna obveza nastaje po proteku drugog obračunskog razdoblja. Ako se usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, porezna obveza nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunata ili nije.

Postoje određene teškoće oko definiranja kontinuiranih usluga, ali bi mogli reći da su to usluge koje nemaju ili ne moraju imati predvidiv rok završetka. Pod kontinuiranim uslugama smatraju se u praksi: računovodstvene usluge, održavanje čistoće u poslovnim prostorima, usluge najma, usluge održavanja računalnih sustava i opreme i sl.

Posebno treba razlikovati kontinuirane usluge koje se stalno ponavljaju od usluga koje se obavljaju kroz nekoliko obračunskih razdoblja (usluge obrazovanja, tečajevi, usluge revizije i sl.) za koje se račun dostavlja po završetku obavljene usluge. Tijekom obavljanja ovih usluga davatelj istih usluga može ispostaviti naručitelju usluge račun za predujam ili račune za djelomično obavljenu uslugu za svako (ili ugovoreno) obračunsko razdoblje. Posebno zanimljive usluge su usluge auto škola koje su svojevrsna kombinacija kontinuiranih usluga i usluga koje to nisu.

Primjer 2. Usluga obavljena u dva obračunska razdoblja Trgovačko društvo „C“ je 19. kolovoza 2010. obavilo trgovačkom društvu „A“ popravak stroja, usluga je započela 27. kolovoza 2010. i

završena je 10. rujna 2010.Trgovačko društvo „C“ je izdalo račun za obavljenu uslugu 10. rujna 2010. na iznos od 6.150,00 kuna (naknada - porezna osnovica iznosi

5.000,00 kuna a PDV s primjenom stope od 23% iznosi 1.150,00 kuna).Usluga je obavljena u dva obračunska razdoblja pa porezna obveza nastaje po proteku drugog obračunskog razdoblja.U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godine treba evidentirati PDV-e u iznosu od 1.150,00 kuna.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 6.150,00 1200

Prihod od servisnih usluga 5.000,00 74123

Obveze za PDV-e prema izdanim računima za isporuke tuzemnim kupcima - 23% 1.150,00 26002

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

42 55/10 10.09.2010 Trg.društvo„A“ 6.150,00 5.000,00 1.150,00

Primjer 3. - Usluga su obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja Trgovačko društvo „C“ daje kontinuirano računovodstvene usluge trgovačkom društvu „A“ te ugovorena naknada mjesečno iznosi 2.000,00

kuna (bez PDV-a). Kako se navedena usluga obavlja stalno (kontinuirano) kroz više obračunskih razdoblja, porezna obveza nastaje po proteku svakog obračun-

skog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunata ili nije. Trgovačko društvo „C“ izdalo je račun (4. listopada 2010.) za rujan 2010. (obračunsko razdoblje) u iznosu od 2.460,00 kuna (naknada - porezna osnovica iznosi 5.000,00 kuna a PDV s primjenom stope od 23% iznosi 1.150,00 kuna). U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godinu treba evidentirati PDV-e u iznosu od 1.150,00 kuna te u obrascu PDV-e za mjesec rujan 2010.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 6.150,00 1200

Prihod od računovodstvenih usluga 5.000,00 74124

Obveze za PDV-e prema izdanim računima za isporuke tuzemnim kupcima - 23% 1.150,00 26002

11310 / 2010 113

Pore


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

49 55/10 04.10.2010 Trg.društvo„A“ 6.150,00 5.000,00 1.150,00

Prema članku 45. stavku 3. Pravilnika u graditeljskoj djelatnosti porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim građevinskim radovima od strane nadzornog tijela. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija.

Primjer 4. - Usluga u graditeljstvu – ovjerena privremena situacija istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija

Trgovačko društvo „D“ koje obavlja usluge graditeljstva, kao izvođač radova izdalo je 25. kolovoza 2010. privremenu situaciju investitoru trgovačkom društvu „A“ na iznos od 98.400,00 kuna (naknada za izvedene radove - porezna osnovica iznosi 80.000,00 kuna a PDV s primje-nom stope od 23% iznosi 18.400,00 kuna).

Po zaprimljenoj privremenoj situaciji trgovačko društvo „D“ (izvođač) prvo treba zadužiti kupca (investitora) uz odobrenje prihoda od gradi-teljskih usluga te evidentirati obračunatu te odobriti nedospjelu obvezu za PDV-e po zaprimljenoj privremenoj obračunskoj situaciji (knjiženje 25. kolovoza 2010.).

Nadzorni inženjer je navedenu privremenu situaciju ovjerio 10. rujna 2010. godine. Obračunati PDV-e iz privremene situacije (knjiženje 10. rujna 2010.) se preknjižava sa konta obračunate a nedospjele obveza za PDV-e (kto – 26080) na konto obveze za PDV-e -23% (kto – 26002).

Nakon što je nadzorni inženjer 10. rujna 2010. ovjerio privremenu obračunsku situaciju trgovačko društvo „D“ evidentira isporuku u Knjizi I-RA za mjesec rujan (obračunsko razdoblje) jer tada nastaje porezna obveza. Naravno, da se obveza PDV-a iskazuje i u obrascu PDV-e za mjesec rujan 2010.

Knjiženje kod trgovačkog društva „D“:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izdana privremena situacija – 25. VIII. 2010.Potraživanja od kupaca u zemlji od prodaje proizvoda, roba i usluga 98.400,00 1200

Prihod od graditeljskih usluga 80.000,00 7412

Obračunata a nedospjela obveza za PDV-e 18.400,00 26080

2. Ovjerena privremena situacija – 10. IX. 2010.Obveza za PDV-e – 23% 18.400,00 26080 26002

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

41 43/10 25.08..2010 Trg.društvo„D“ 98.400,00 80.000,00 18.400,00

Zahvaljujemo na vašem povjerenju! Pretplatite se na RiPup, RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

10 / 2010114

Pore

zi


Knjiženje kod trgovačkog društva „A“ (investitora):

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izdana privremena situacija – 25. kolovoza 2010.Investicije u tijeku – građevinski objekti 80.000,00 0260

Obveze prema dobavljačima 98.400,00 2200

Obračunati pretporez koji nije još priznat 18.400,00 16080

2. Ovjerena privremena situacija – 10. rujna 2010.Priznati pretporez – 23% 18.400,00 16002 16080

Obrazac U-RA

KNJIGA PRIMLJENIH (ULAZNIH) RAČUNA – redovne nabave

Red.br.

Račun Dobavljač (isporučitelj dobara ili usluga Pretporez

Broj Nadnevak

Naziv – ime i prezime i sjedište/

prebivalište ili uobičajeno boravište

OIB

Porezna osnovica Ukupni iznos

računa s porezom

Ukupno

10% 22% 23%

0% 10% 22% 23%Može

se odbitiNe može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

7. 3/10 25.08.2010. Trg.društvo„D“ 80.000,00 98.400,00 18.400,00 18.400,00

Investititor - trgovačko društvo „A“ ima pravo na odbitak pretporeza po ovjeri privremene obračunske situacije, a to znači za mjesec rujan 2010. koji treba iskazati u obrascu PDV-e pod točkom III.3. (jer se radi o stopi od 23%).

Primjer 5. - Usluga u graditeljstvu – ovjerena privremena situacija istekom više obračunskih razdoblja koja slijede nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija

U našem primjeru 4. nadzorni inženjer je ovjerio privremenu obračunsku situaciju u slijedećem obračunskom razdoblju u odnosu na mje-sec kada ju je zaprimio, međutim, u slučaju da nadzorni inženjer nije privremenu obračunsku situaciju od 25. kolovoza 2010. (obračunsko razdoblje u kojem je ispostavljena situacija) ovjerio 10. rujna 2010. već 27. prosinca 2010. godine, porezna obveza nastaje za obračunsko razdoblje rujan 2010. godine jer je sukladno članku 45. stavku 3. Zakona propisano da ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala najkasnije istekom obračunskog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostav-ljena obračunska situacija.

Po zaprimljenoj privremenoj situaciji trgovačko društvo „D“ (izvođač) prvo treba zadužiti kupca (investitora) uz odobrenje prihoda od gradi-teljskih usluga te evidentirati obračunatu te odobriti nedospjelu obvezu za PDV-e po zaprimljenoj privremenoj obračunskoj situaciji (knjiženje 25. kolovoza 2010.). Iako je privremena situacija ovjerena tek 27. prosinca 2010. godine, porezna obveza je nastala za obračunsko razdoblje rujan 2010. pa onda treba na dan 30. rujna 2010. preknjižiti obračunati PDV-e s konta obračunate a nedospjele obveza za PDV-e (kto – 26080) na konto obveze za PDV-e -23% (kto – 26002). To znači da se obveza PDV-a mora iskazati za rujan 2010. Dakle, obavljaju se ista knjiženja i evidentiranja u poreznim evidencijama kao u primjeru 4.

Što se tiče priznavanja pretporeza investititor - trgovačkom društvu „A“ ima pravo na odbitak pretporeza tek po ovjerenoj situaciji, a to znači za obračunsko razdoblje prosinac 2010. godine kada treba i preknjižiti potraživanja za PDV-e s konta koji još nije priznat (kto - 16080) na konto potraživanja za PDV-e -23% (kto – 16002).

Sam način knjiženja i evidentiranja u poreznim evidencijama (knjige I-RA i UR-A) te iskazivanja PDV-a u obrascu PDV-e pod III.3 (jer se radi o stopi od 23%) obavlja se kao u primjeru 4. U nastavku ćemo nabrojiti nastanak porezne obveze (sukladno člancima 45. do 52. Pravilnika) i u ostalim situacijama:

� kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugotrajne imovine, kod kojeg primatelj leasinga snosi troškove amortizacije i može steći pravo vlasništva nad tim predmetom, porezna obveza za ukupnu vrijednost leasinga ili najma nastaje istekom obračunskog raz-doblja u kome je isporučeno dobro – predmet najma. Kod operativnog leasinga ili najma kod kojeg davatelj leasinga snosi troškove amortizacije predmeta leasinga i primatelj leasinga nema opciju kupnje, porezna obveza nastaje za dio najamnine koji se odnosi na obračunsko razdoblje odnosno u visini jedne mjesečne rate. Ako rate nisu utvrđene za obračunska razdoblja već za neka druga razdo-blja, preračunavaju se za obračunska razdoblja.

� ako porezni obveznik na računu za isporučena dobra ili usluge iskaže PDV-e viši od onoga koji duguje prema Zakonu, tada duguje taj viši iznos i porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je izdan račun, osim kad ispravi račun izdan primatelju, u skladu sa člankom 8. stavkom 3. Zakona.

� ako netko u nekomu računu za isporučena dobra ili obavljene usluge izdvojeno iskaže PDV-e, iako za to nije ovlašten, tada duguje iskazani iznos i porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je izdan račun, osim kad ispravi račun izdan primatelju, u skladu sa člankom 8. stavkom 3. Zakona.

11510 / 2010 115

Pore


� u slučaju obavljanja isporuka dobara i usluga u nepoduzetnič-ke svrhe (izuzimanje dobara i usluga) iz članka 3. stavka 5. i članka 4. stavka 4. Zakona te članka 8. stavka Pravilnika, po-rezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.

� pri uvozu dobara, porezna obveza nastaje danom nastanka carinskog duga. Ako pri uvozu dobara ne nastaje carinski dug, porezna obveza nastaje s danom kada bi nastao carinski dug da se plaća.

� za usluge koje inozemni poduzetnik obavi domaćem poduzet-niku (članak 19. stavak 2. Zakona) porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem su usluge obavljene ili plaćene (predujmljene).

� kod promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza iz članka 20. stavka 5. Zakona, porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su se promijenili uvjeti mje-rodavni za odbitak pretporeza.

� kod predujmova, porezna obveza nastaje istekom obračun-skog razdoblja u kojemu su naplaćeni. Za nastanak porezne obveze bitan je trenutak naplate predujma a ne trenutak ispo-ruke dobra ili obavljanja usluge.

1.3. Nastanak porezne obveze za „dohodaše“ koji PDV-e plaćaju prema naplaćenim naknadama

Pri obračunu PDV-a prema naplaćenim naknadama, porezna ob-veza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu je naknada primljena odnosno naplaćena, a trenutkom naplate smatra se:

� kod doznaka u korist žiro-računa, trenutak kada je odobrena banka ili druga organizacija za platni promet kod koje porezni obveznik ima žiro račun, kod primljenih mjenica, trenutak na-plate ili prijenosa (indosiranja) mjenice,

� kod čeka, trenutak primitka čeka, � kod kreditnih kartica, trenutak kada je odobrena banka ili dru-

ga organizacija za platni promet kod koje porezni obveznik ima žiro-račun,

� kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga, kada su se stekli propisani uvjeti odnosno trenutak potpisa odgovara-jućih ugovora ili drugih isprava.

Ako poduzetnici, koji plaćaju porez na dodanu vrijednost prema primljenim (naplaćenim) naknadama, izuzimaju dobra ili usluge u nepoduzetničke svrhe, za takve isporuke porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.

Dakle, kod obrtnika za nastanak porezne obveze bitan je dan na-plate odnosno za priznavanje pretporeza (to je iznos PDV-a iskazan na računima za isporuke dobara i usluga koje su drugi poduzetnici obavili poreznom obvezniku - obrtniku) je bitan datum plaćanja tih računa.

Najbolje da to ilustriramo s nekoliko situacija (pretpostavili smo mjesečno obračunsko razdoblje):

Nastanak porezne obveze i pravo na odbitak pretporeza po naplaćenim odnosno plaćenim računima

R.br.

Datum isporuke dobra

ili usluge

Datum izdavanjaračuna

Datum plaćenogračuna

Mjesec nastankaporezne obveze

Pravo na odbitak

pretporeza

1. 25. rujna 27. rujnu 29. rujnu u rujnu u rujnu

2. 25. rujna 4. listopada 30. listopada u listopadu u listopadu

3. 25. rujna 15. kolovoza 29. rujnu u rujnu u rujnu

4. 25. rujna nije izdan račun 15. studenoga u studenom –

5. nije obavljena isporuka

25. rujna 30. listopada u listopadu –

Kao što je razvidno datum naplate računa (za nastanak porezne obveze) odnosno datum plaćanja računa (za priznavanje prava na odbitak pretporeza) su najbitniji. Pod rednim brojem 4. i 5. je razvid-no da obrtnik nema pravo na odbitak pretporeza jer osim što račun mora biti plaćen, mora biti izvršena isporuka (dobra ili usluga) te primljeni račun (postoji u praksi mogućnost da je račun izdan od dobavljača ali nije primljen) od dobavljača, što u navedenim primje-rima nije slučaj (kada i ti uvjeti budu zadovoljeni obrtnik ima pravo na odbitak pretporeza). Naravno, obrtnik za priznavanje pretporeza mora zadovoljiti sva propisana pravila iz članka 20. Zakona.

Kada nakon što je obrtnik uspostavio račun (i isporučio dobro ili uslugu) kupac ne plati isti račun u cijelosti (djelomično plaćanje računa) tada poreznu obvezu treba utvrditi primjenjujući načelo bruto naknade što znači da se u dijelu u kojem je račun plaćen smatra da je naplaćen i PDV-e. To znači da preračunatom stopom treba iz naplaćenog iznosa izračunati poreznu obvezu.

Primjerice, obrtnik je uspostavio račun (R-2) na iznos od 10.000,00 kn + 2.300,00 kn PDV-a (stopa 23%) što iznosi 12.300,00 kn. Pri-matelj isporuke (npr. usluge) je na ime toga računa platio samo 8.000,00 kn.

Preračunatom stopom od 18,6992% ćemo izračunati poreznu obvezu (PDV) u iznosu od 1.495,94 kuna (8.000,00 x 18,6992%). To znači da je plaćeno na ime naknade 6.504,06 + 1.495,94 = 8.000,00 kn.

Za primljene predujmove porezna obveza nastaje iste-kom obračunskog razdoblja u kojem su naplaćeni. Za primljene predujmove mora se ispostaviti račun prema članku 15. stavku 3. ZPDV-a. Prema članku 8. stavku 10. i 13. Pravilnika o porezu na dohodak primljeni i dani preduj-movi smatraju se primicima odnosno izdacima.

Prema članku 45. stavku 3. Pravilnika od 1. siječnja 2010. godine napokon je definiran nastanak porezne obveze u graditeljskoj djelat-nosti na način da porezna obveza nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem je ovjerena situacija o stvarno izvedenim gra-đevinskim radovima od strane nadzornog tijela i naravno, bu-dući da se radi o obrtnicima „dohodašima“ ovjerena situacija mora biti i naplaćena. Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obračunsku situaciju, smatra se da je porezna obveza nastala najkasnije istekom obračun-skog razdoblja koje slijedi nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obračunska situacija (dakle, ne može se ovjera obračunske situacije odlagati u nedogled).

2. Porezna osnovicačlancima 8. i 9. Zakona te člancima 54. do 59. Pravilnika uređe-

na je porezna osnovica. Prema članku 8. stavku 1. Zakona i članku www.RiPup.hr

10 / 2010116

Pore

zi


54. stavku 1. Pravilnika osnovica PDV-a je naknada za isporuče-na dobra ili obavljene usluge. Naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim PDV-a. U poreznu osnovicu ulazi i sve ono što neka druga osoba, a ne primatelj dobara ili usluga, treba dati ili platiti poduzetniku za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Možemo reći da ako nema naknade onda nema niti PDV-a, osim u slučaju tzv. vlastite potrošnje poduzetnika, a ako postoji naknada bez isporuke onda nema PDV-a, jer se u pravilu radi o naknadi štete.

Da li je naknada primjerena ili nije to je irelevantno za utvrđivanje porezne osnovice, međutim postavlja se pitanje kako utvrditi pore-znu osnovicu kod isporuke dobara i usluga ispod nabavne cijene. Prema članku 63. stavku 2. Zakonom o trgovini („Narodne novine“, broj 87/08, 96/08 i 116/08) nepošteno trgovanje je zabranjeno, pod čime se u smislu članka 64. Zakona o trgovini, između ostaloga, smatra i prodaja robe ispod njezine nabavne cijene s porezom na dodanu vrijednost.

člankom 54. stavkom 4. Pravilnika je propisano da ako je nakna-da za isporuke dobara ili usluga manja od tržišne vrijednosti ili ako su isporuke izvršene bez naknade, porezna osnovica je tržišna vrijednost u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge.

Ne treba zaboraviti da u slučaju prodaje zastarjele robe kadkada nije moguće prodati tu robu po cijeni većoj od nabavne cijene pa se može na računu iskazati popust zbog starosti što je u skladu sa Zakonom i Pravilnikom.

Ako poduzetnik isporuku dobara ili usluga obavi svom zaposleniku ili drugim fizičkim osobama po cijeni ispod tržišne cijene onda ta razlika predstavlja plaću u naravi odnosno drugi dohodak u naravi, a porezna osnovica se utvrđuje na način propisan člankom 54. stav-kom 4. Pravilnika.

Kod utvrđivanja porezne osnovice posebno je važno ukazati na načelo „bruto metode“ pod kojom podrazumijevamo da kod utvr-đivanja porezne obveze i porezne osnovice uvijek treba poći od uku-pne naknade. Što to znači? To znači da ako je cijena dobra ili usluge utvrđena (ugovorena) u fiksnoj cijeni onda se smatra da je PDV-e sadržan u toj cijeni.

Ako kupac i dobavljač ne utvrde jasno je li cijena isporučenih do-bara ili usluga bruto cijena (s uključenim PDV-om) ili pak neto cijena (bez uračunatog PDV-a), tada se na temelju mišljenja Porezne upra-ve - Središnjeg ureda (Klasa: 410-19/01-01/230; Ur.br.: 513-07/01-2 od 11. svibnja 2001.godine te Klasa: 410-19/02-01/111; Ur.br.: 513-07/02-2 od 11. ožujka 2002.) u slučaju kada nije posebno ugovoreno da se ugovorena naknada za isporučeno dobro ili uslugu ne uvećava za PDV-e tada se primjenjuje „načelo bruto metode“ i porezni obve-znik (izdavatelj računa) obvezu PDV-a izračunava primjenom prera-čunate stope od 18,0328% (za poreznu stopu od 22%) na ostvarenu naknadu (sada preračunata stopa iznosi 18,6992% za poreznu stopu od 23%), što znači da se PDV-e ne prevaljuje na kupca. To znači da kada od ukupne bruto cijene odbijemo tako izračunati PDV-e dobije-mo poreznu osnovicu.

Naknadom za isporuku dobara smatraju se i svi iznosi koje je prodavatelj zaračunao kupcu po osnovi isporuke kao što su troško-vi prijevoza, postavljanja, slanja, osiguranja i slično.

Ako se prenosi pravo koje se odnosi na posjedovanje založnice, tada je porezna osnovica cijena založnice uvećana za razliku do tržiš-ne vrijednosti založenog dobra.

U naknadu ulaze i dobrovoljno plaćeni iznosi. Ako se zbog ugovorene valutne klauzule plaća veći iznos nego

je iskazan na računu, obveznik PDV-a je obvezan obračunati PDV-e na stvarno naplaćeni iznos koji ujedno predstavlja poreznu osnovi-

cu. Tada prodavatelj iz ukupnog iznosa prodajne cijene (koja je zbog primjene valutne klauzule veća nego na izdanom računu) treba pri-mjenom preračunate stope obračunati poreznu obvezu i poreznu osnovicu. Postavlja se pitanje treba li za tu razliku PDV-a ispostaviti dodatni račun s obzirom da se ne radi o novoj isporuci? Zbog kupca, kako bi isti imao pravo na odbitak pretporeza (to pravo nema ako se dobije račun od kupca), prodavač ipak može uspostaviti račun za razliku PDV-a ili knjižnu obavijest koja mora imati sve elemente računa prema članku 15. stavku 3. Zakona.

Ako se zbog ugovorene valutne klauzule plaća manji iznos nego što je iskazan na računu, treba provesti postupak o ispravku računa propisan člankom 8. stavkom 3. Zakona.

Kod tečajnih razlika se ne ispravlja porezna osnovica i to neo-visno o tome da li se radi o pozitivnim ili negativnim razlikama, jer one nisu rezultat razlike vrijednosti isporuke a niti su rezultat volje stranaka o povećanju ili smanjenju vrijednosti isporuke kao kod va-lutne klauzule.

PDV-e se ne plaća na zatezne kamate i troškove opomene pa se niti ne smatraju poreznom osnovicom.

Naknadom se smatraju i iznosi posebnih poreza, trošarina i pristojbi koji se uračunavaju u vrijednost isporuke i zaračunavaju kupcu.

Ako se kupcu pri oporezivoj isporuci dobra zaračunava i kaucija za ambalažu tada kaucija predstavlja dio naknade za isporuku do-bra. Vraćanje pologa osobama koji nisu porezni obveznici predstav-lja umanjenje naknade.

U poreznu osnovicu (naknadu) ne ulaze: � sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku

ispostavljanja računa (neovisno o tome da li se izdaje goto-vinski ili bezgotovinski račun),

� iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili izda u ime i za račun druge osobe (prolazne stavke),

� iznosi primljeni od osiguravatelja po osnovi naknada šteta, � iznosi primljeni za otklanjanje nastalih šteta po osnovi pri-

rodnih nepogoda do visine utvrđene očevidnikom nadležnog tijela. Isto se odnosi i na iznose primljene za uništena ili otuđe-na dobra,

� premije, regresi i druga poticajna sredstva iz proračuna. Naknadom pri isporuci novoizgrađenih građevinskih objekata

ili dijelova tih objekata iz članka 14. Pravilnika smatra se naknada za vrijednost isporučenog objekta koja ne sadrži vrijednost zemlji-šta ni iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta prema odluci nadležnih tijela.

Kod zabavnih igara poreznu osnovicu čine uplate za sudjelovanje u tim igrama.

Kod financijskog leasinga ili najma u poreznu osnovicu ne ura-čunavaju se kamate i slični troškovi financiranja pod uvjetom da se obračunavaju i iskazuju odvojeno od naknade za isporuku pred-meta leasinga.

Porezna osnovica za primljeni predujam utvrđuje se primjenom preračunate stope (npr. 18,6992% za stopu od 23%) na iznos primlje-nog predujma. Pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge ispo-stavlja se račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka odno-sno obavljena usluga, a račun za predujam se poništava (stornira). Ako po plaćenom predujmu ne dođe do isporuke dobra ili usluge a plaćeni predujam se vrati uplatitelju predujma, on gubi pravo na odbitak pretporeza. U tom slučaju on mora pisano izvijestiti primate-lja predujma da je obavio ispravak pretporeza a primatelj predujma tada smanjuje svoju poreznu obvezu.

11710 / 2010 117

Pore


U nastavku posebno obrađujemo utvrđivanje porezne osnovice kod izuzimanja dobara i usluga (vlastita potrošnja), kod naknadne promjene porezne osnovice, pri razmjeni, pri prijenosu gospo-darske cjeline te utvrđivanje porezne osnovice pri uvozu.

2.1. Utvrđivanje porezne osnovice kod izuzimanja, naknadnog oporezivanja reprezentacije i korištenja osobnih automobila

Prema članku 8. stavku 6. Zakona i 54. stavku 3. Pravilnika pore-zna osnovica se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge u slijedećim slučajevima:

� na isporuke svih vrsta dobara i obavljene usluga u tuzemstvu uz naknadu koje se obavljaju na osnovi zakonskih odredbi ili odluka državnih tijela (članak 2. stavak 1. točka 1.b Zakona),

� isporukama dobara uz naknadu ako porezni obveznik ili njego-vi zaposlenici u privatne svrhe izuzimaju dobra koja čine dio poduzetničke imovine, ako raspolažu njima bez naknade ili ih izuzimaju u druge nepoduzetničke svrhe, a za ta dobra se u cijelosti ili djelomično mogao iskoristiti odbitak pretporeza (članak 3. stavak 5. Zakona),

� korištenje dobara koja čine dio poduzetničke imovine od strane poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika u pri-vatne ili druge nepoduzetničke svrhe ako se porez na do-danu vrijednost na ta dobra mogao u cijelosti ili djelomično odbiti i obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika ili njegovih zaposlenika u privatne ili druge nepodu-zetničke svrhe (članak 4. stavak 4. Zakona),

� kod korištenja (uzimanja) za potrebe reprezentacije dobara koja je porezni obveznik sam proizveo, zatim dobara koja je kupio ili uvezao, a za koja je u cijelosti iskoristio pravo na od-bitak pretporeza te korištenje usluga svog poduzeća za iste namjene ako se PDV-e za ta dobra i usluge nabavljene od drugog poduzetnika ne bi mogao u cijelosti odbiti prema član-ku 20. stavku 11. i 12. Zakona (članak 8. stavak 1. Pravilnika) - u tom slučaju oporezuje se vlastita potrošnja na 70% tržišne vrijednosti isporučenih dobara i obavljenih usluga za potrebe reprezentacije,

� kod korištenja (uzimanja) osobnih automobila i drugih sred-stva za osobni prijevoz te dobara i usluga povezanih s njima - u tom slučaju oporezuje se vlastita potrošnja na 30% tržiš-ne vrijednosti isporučenih dobara i obavljenih usluga u vezi s korištenjem osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz kao i 30% iznosa tržišne vrijednosti do 400.000,00 kuna odnosno 100% iznosa tržišne vrijednosti koji prelazi 400.000,00 kuna za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz (članak 8. stavak 1. Pravilnika).

Prema članku 54. stavku 4. Pravilnika tržišna vrijednost odnosno tržišna cijena, u smislu odredbe članka 8. stavka 6. Zakona te član-ka 8. stavka 1. Pravilnika, određuje se na slijedeće načine:

� kod isporuka dobara bez naknade smatra se cijena nove na-bave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troš-kove nove nabave kada se radi o izuzimanju odnosno isporuci dobara koja su kupljena,

� pri izuzimanju dobara proizvedenih u poduzeću tržišnom cijenom smatraju se vlastiti troškovi utvrđeni prema računo-vodstvenim propisima (cijena proizvodnje),

� kod usluga, odnosno korištenja dobara poduzetničke imovine u privatne ili druge nepoduzetničke svrhe tržišnom cijenom smatra se cijena nabave takvih usluga uvećana za troško-ve održavanja i druge zavisne troškove,

� kod dobara koja su u najmu tržišnom cijenom smatra se trošak naknade po ugovoru, trošak održavanja i svi drugi zavisni troškovi koje po ugovoru o najmu snosi korisnik na-jma,

� kod izuzimanja usluga tržišnom cijenom smatra se ukupni trošak obavljanja tih usluga kojeg snosi porezni obveznik.

Ako je naknada za isporuke dobara ili usluga manja od tržišne vri-jednosti ili ako su isporuke izvršene bez naknade, porezna osnovica je tržišna vrijednost u trenutku isporuke dobara ili obavljene usluge.

Primjer 6. - Korištenje (uzimanje) za potrebe REPREZENTACIJE dobara koja je porezni obveznik sam proizveo

Trgovačko društvo „A“ je 13. rujna 2010. na ime reprezentacije iz svoga skladišta poklonilo svom poslovnom partneru poslovnu torbu čija proizvođačka cijena (tj. cijena proizvodnje) iznosi 1.200,00 kuna i ona predstavlja poreznu osnovicu. Prvo treba razdužiti skladište (zalihe gotovih proizvoda) na kontu 630 i istovremeno evidentirati trošak prodanih zaliha (kto – 700).

Poduzetnik je napravio interni račun kojim je obračunao tzv. vla-stitu potrošnju te je obračunao PDV-e na 70% vrijednosti torbe što iznosi 193,20 kuna (1.200,00 x 70% x 23%).

Porezno nepriznati rashod u smislu članka 7. stavka 1. točke 3. Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08 i 80/10) iznosi 1.033,20 kuna koji se evidentira na kto – 4430 (70% porezno nepriznatih troškova reprezentacije + 70% PDV-a) koji se sastoji od 70% nepriznatih rashoda u iznosu od 840,00 kuna te PDV-a na vlastitu potrošnju u iznosu od 193,20 kuna (840,00 x 23%). Navedeni porezno nepriznati rashod (1.033,20 kuna) pove-ćati će poreznu osnovica poreza na dobit pri sastavljanju Obrasca PD- Prijava poreza na dobit. Dopušteni rashodi tj. porezno priznati rashod u iznosu od 360,00 kuna se evidentira na kto - 4631 (30% porezno priznatih troškova reprezentacije).

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. evidentiranje razduženja skladišta gotovih proi-zvoda i troškova prodanih proizvoda i usluga

1.200,00 700 630

2. 70% porezno nepriznatih troškova reprezentacije vlastitih proizvoda + 70% PDV-a 30% porezno priznatih troškova reprezentacijePrihodi od uporabe vlastitih proizvoda za reprezentacijuObveze za PDV-e na vlastitu potrošnju – 23%

1.033,20 360,00

1.200,00 193,20

44304431

74312602

www.RiPup.hr

10 / 2010118

Pore

zi


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

66 13/10 13.09.2010.Obračun vlastite potrošnje 9/2010

1.033,20 840,00 193,20

U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 840,00 kuna i PDV-e u iznosu od 193,20 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za rujan 2010. pod točkom II.3.

Primjer 7. - IZUZIMANJE robe iz veleprodajnog skladišta za privatne potrebe člana društva član društva Šime Šimić je 24. rujna 2010. za privatne potrebe svog domaćinstva uzeo određeno dobro tj. robu iz vlastitog veleprodajnog

skladišta (ovdje se radi o izuzimanju robe). Nabavna vrijednost tog dobra iznosi 500,00 kuna što ujedno predstavlja i cijenu nove nabave (odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave) - to je ujedno i porezna osnovica za obračun PDV-a.

Iznos izuzimanja će biti naknađen iz prethodno dane pozajmice društvu od strane člana društva u iznosu 10.000,00 kuna. Prema članku 11. Pravilnika izuzimanje dobara i usluga poduzetnika u nepoduzetničke svrhe utvrđuje se na temelju računa, obračuna,

knjigovodstvenih i drugih vjerodostojnih isprava.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. evidentiranje razduženja skladišta gotovih proivoda i troškova prodanih proizvoda i usluga 500,00 710 660

2. Obveze za zajmove od člana društva Prihodi od uporabe vlastitih roba za privatne potrebe Obveze za PDV-e na vlastitu potrošnju – 23%

615,00500,00115,00

253374312602

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

67 14/10 24.09.2010.Obračun vlastite potrošnje 9/2010

615,00 500,00 115,00

U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godine treba evidentirati osnovicu u iznosu od 500,00 kuna i PDV-e u iznosu od 115,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za rujan 2010. pod točkom II.3.

2.2. Utvrđivanje porezne osnovice kod manjkovačlankom 11. Pravilnika uređeno je pitanje oporezivanja manjkova.Kod poduzetnika – poreznog obveznika manjkovi dobara za koje se ne tereti odgovorna osoba smatraju se izuzimanjem dobara u

nepoduzetničke svrhe i podliježu oporezivanju, osim kala, rastepa, kvara i loma, a najviše do visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore i manjkova dobara nastalih djelovanjem više sile.

Manjkovima uslijed više sile u smislu Pravilnika, razumijevaju se manjkovi (štete) od elementarnih nepogoda (poplava, požar, potres i dr.), ratnih razaranja i provalnih krađa, do visine utvrđene temeljem očevidnika nadležnog tijela za procjenu šteta.

Tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje smatra se porezno priznatim manjkom do visine utvrđene normativima prema vrsti djelatnosti, odnosno do visine utvrđene zakonima o posebnim porezima, odnosno trošarinama za proizvode koji podliježu plaćanju tih poreza. Normativi mogu biti utvrđeni od strane poduzetnika ili strukovne grupacije a, ako ih nema, utvrđuje ih Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti između prihoda i rashoda (primitaka i izdataka) putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih proizvodnih čim-benika.

Manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete, proteka roka trajanja, kala, rastepa, loma i kvara iznad visine utvrđene odlukom Gospodarske i Obrtničke komore može se priznati, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja prisutan ovlašteni službenik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili institucija o količini i vrsti preuzetih dobara

11910 / 2010 119

Pore


koja su dana na zbrinjavanje ili uništenje. Od 1. siječnja 2010. je to ugrađeno u sam Pravilnik iako se i prema mišljenjima Porezne uprave tako i do sada postupalo.

Kod oporezivih manjkova, obveznici PDV-a moraju obračunati PDV-e i utvrditi poreznu osnovicu u slijedećim slučajevima: � kada se za manjak dobara tereti odgovorna osoba (to je najčešće radnik) – tada se manjak fakturira po procijenjenoj vrijednosti

(to je ujedno i porezna osnovica za PDV-e) koju na prijedlog povjerenstva za popis utvrđuje zakonski predstavnik društva, � kada se za manjak dobara ne tereti odgovorna osoba - prema sada još uvijek vrijedećem članku 15. stavku 4. Pravilnika o porezu

na dohodak („Narodne novine“, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak,146/09) oporezivi manjak dobara smatra se primitkom po osnovi nesamostalnog rada (plaćom) i pripisuje se radniku koji je ovlašten donijeti odluku o terećenju odgovorne osobe, a to nije učinio. Ovdje se radi o izuzimanju jer se ne tereti odgovorna osoba pa se porezna osnovica utvrđuje sukladno članku 54. stavku 4. Pravilnika. Porezna osnovica ovisi o tome da li je dobro koje manjka kupljeno (tada je porezna osnovica cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave) ili proizvedeno u društvu (tada je porezna osnovica jednaka cijeni proizvodnje tj. proizvođačkoj cijeni).

� kada se za manjak dobara ne tereti odgovorna osoba već se donese odluka ovlaštenog tijela da je manjak dobara izuzimanje od strane članova trgovačkog društva – ovo izuzimanje se prema članku 41. stavku 1. sada vrijedećeg Pravilnika o porezu na doho-dak smatra dohotkom od kapitala. Porezna osnovica ovisi o tome da li je dobro koje manjka kupljeno ili proizvedeno u društvu.

� kada se za manjak dobara ne tereti odgovorna osoba već se donese odluka ovlaštenog tijela da je manjak dobara izuzimanje od strane članova trgovačkog društva a član društva nije fizička osoba (već trgovačko društvo ili druga pravna osoba) – na ovo izuzimanje se ne plaća porez na dohodak nego se povećava porezna osnovica poreza na dobit. Porezna osnovica ovisi o tome da li je dobro koje manjka kupljeno ili proizvedeno u društvu.

� kada se za manjak dobara ne tereti odgovorna osoba već se donese odluka ovlaštenog tijela da manjak dobara ide na teret trgovačkog društva – na ovo izuzimanje se ne plaća porez na dohodak nego se povećava porezna osnovica poreza na dobit. Porezna osnovica ovisi o tome da li je dobro koje manjka kupljeno ili proizvedeno u društvu.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit („Narodne novine“, broj 80/10) koji se primjenjuje od 1. srpnja 2010. godine više nije dopušteno da društva izuzimanja dobara odlukom ovlaštenog tijela (dakle, svojom voljom) proglase porezno neprizna-tim rashodima (jer povećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit) i da na taj način izbjegnu plaćanje poreza na dohodak koje je „skuplje“ za društvo.

Naime, iz članka 7. stavka 1. Zakona o porezu na dobit izbrisano je „izuzimanja i skrivene isplate dobiti“ kao porezno nepriznati rashodi jer povećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit, te stavci 5. i 6. članka 7. navedenog Zakona kojim je bilo podrobnije propisano što se smatra „izuzimanja i skrivene isplate dobiti“.

Međutim, bivša točka 5. stavka 5. članka 5. neizmijenjenog Zakona o porezu na dobit je ipak „preseljena“ u točku 5. stavka 1. članka 7. sada vrijedećeg Zakona o porezu na dobit prema kojem se porezna osnovica poreza na dobit povećava:

„za manjkove na imovini iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske gospodarske komore, odnosno Hrvatske obrtničke komore, u smislu propisa o porezu na dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaća porez na dohodak“.

Ipak, treba pričekati nadolazeći Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dobit (koji se mora donijeti do kraja listopada 2010. godine) kako ne bi bilo nekih „iznenađenja“.

Izuzimanja i svi oporezivi manjkovi će se oporezivati samo porezom na dohodak i tako obračunata izuzimanja i manjkovi ne povećavaju poreznu osnovicu poreza na dobit.

Što se tiče porezne osnovice za obračun PDV-a, ona će i u ovom slučaju ovisiti o tome da li je dobro koje nedostaje kupljeno ili proizvedeno u društvu tj. da li će to biti cijena nove nabave ili proizvođačka cijena.

Da ne bi bilo zabune, posebno ističemo da pravne osobe koje nisu u sustavu PDV-a ne podliježu obračunavanju PDV-a na oporezive manj-kove dobara.

Primjer 8. - Manjak opreme na teret odgovorne osobe (radnika) Trgovačko društvo „A“ je 5. siječnja 2011. donijelo odluku da se za manjak PC-a (prijenosno računalo) tereti radnik Š.Š. koji je bio zadužen

za navedenu opremu.Knjigovodstvena vrijednost PC-a iznosi 2.600,00 kuna (nabavna vrijednost je iznosila 6.000,00 kuna a ispravak vrijednosti 3.400,00 kuna).Procijenjena vrijednost PC-a iznosi 4.000,00 kuna. Radnik je za manjak PC-a terećen putem izlazne fakture od 5. siječnja 2011. (datum isporuke 31. prosinca 2010. ) koja je proknjižena u

2010. godini tj. godini na koju se odnosi manjak.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Izlazna faktura za radnikaNabavna vrijednost prijenosnog računala (PC)Ispravak vrijednosti prijenosnog računala (PC)Obveze za PDV-e – preračunata stopa 18,6992% x 4.000,00Razlika u prihode („neto načelo“)

4.000,00 6.000,003.400,00 747,97 652,03

1663

029102151

260027690

10 / 2010120

Pore

zi


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

88 2/11 05.01.2011 Radnik Š.Š. 4.000,00 3.252,03 747,97

U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec prosinac 2010. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 3.252,03 kuna i PDV-e u iznosu od 747,97 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2010. pod točkom II.3. Da je odluka društva o terećenju radnika donesena nakon 31. siječnja 2011. tada bi se obveza PDV-a unosila u obrazac PDV-K.

Primjer 9. - Manjak dobra na teret člana trgovačkog društva fizičke osobe Trgovačko društvo „A“ iz našeg primjera 8. donijelo je odluku da se za manjak PC-a (prijenosno računalo) tereti član društva P. P. (fizička

osoba - ima prebivalište u Zagrebu) tada se procijenjena vrijednost manjka smatra dohotkom od kapitala. U ovom slučaju se radi o izuzimanju dobara u nepoduzetničke svrhe i podliježe oporezivanju PDV-om.

Dakle, knjigovodstvena vrijednost PC-a iznosi 2.600,00 kuna (nabavna vrijednost je iznosila 6.000,00 kuna a ispravak vrijednosti 3.400,00 kuna).

Procijenjena vrijednost PC-a iznosi 4.000,00 kuna. Porezna osnovica za PDV-e je cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave što odgovara

procijenjenoj vrijednosti PC-a.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od člana društva (procijenjena vrijednost)Nabavna vrijednost prijenosnog računala (PC)Ispravak vrijednosti prijenosnog računala (PC)Obveze za PDV-e – preračunata stopa 18,6992% x 4.000,00Razlika u prihode („neto načelo“)

4.000,00 6.000,003.400,00 747,97 652,03

1652

0291

02151

260027690

2. Obračun izuzimanja – dohotka od kapitalaNeto izuzimanje – neto primitakPorez na dohodak od kapitala - 40% x 7.575,75Prirez - 18% x 3.030,30 Bruto izuzimanje – bruto primitak (4.000,00 x 1,893939)

4.000,003.030,30 545,457.575,75 4690

269402662026621

4. Prijeboj potraživanja za primitak u naravi s obvezom na neto izuzimanjem u naravi 4.000,00 26940 1652

5. Uplata poreza na dohodak i prireza sa žiro računa- porez na dohodak od kapitala - prirez porezu na dohodak

3.575,753.030,30 545,45

26622661

1000

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

89 3/11 05.01.2011 član društva P.P. 4.000,00 3.252,03 747,97

U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec prosinac 2010. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 3.252,03 kuna i PDV-e u iznosu od 747,97 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2010. pod točkom II.3. Da je odluka društva o terećenju člana uprave donesena nakon 31. siječnja 2011. tada bi se obveza PDV-a unosila u obrazac PDV-K.

Primjer 10. - Manjak dobra na teret trgovačkog društva Trgovačko društvo „A“ iz našeg primjera 8. donijelo je odluku da se za manjak PC-a (prijenosno računalo) tereti trgovačko društva, tada se

za vrijednost manjka sukladno članku 7. stavku 1. točci 5. Zakona o porezu na dobit za taj iznos povećava porezna osnovica poreza na dobit (radi se o porezno nepriznatom rashodu). I u ovom slučaju vrijednost manjka dobra (PC-a) podliježe oporezivanju PDV-om.

12110 / 2010 121

Pore


Dakle, knjigovodstvena vrijednost PC-a iznosi 2.600,00 kuna (nabavna vrijednost je iznosila 6.000,00 kuna a ispravak vrijednosti 3.400,00 kuna).

Procijenjena vrijednost PC-a iznosi 4.000,00 kuna. Porezna osnovica za PDV-e je cijena nove nabave odnosno neto nabavna cijena uvećana za zavisne troškove nove nabave što odgovara

procijenjenoj vrijednosti PC.

Knjiženje:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Razduženje manjka (PC-a)Nabavna vrijednost prijenosnog računala Ispravak vrijednosti prijenosnog računala Knjigovodstvena vrijednost - rashodi za manjak

6.000,003.400,002.600,00

029173281

02151

2. Obračun PDV-a na procijenjenu vrijednost manjka 747,97 73281 26002

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

89 3/11 05.01.2011 član društva P.P. 4.000,00 3.252,03 747,97

U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec prosinac 2010. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 3.252,03 kuna i PDV-e u iznosu od 747,97 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2010. pod točkom II.3. Da je odluka društva o terećenju trgovačkog društva donesena nakon 31. siječnja 2011. tada bi se obveza PDV-a unosila u obrazac PDV-K.

2.3. Naknadna promjena porezne osnoviceU poreznu osnovicu ne ulaze sniženja cijene i popusti što se kupcu odobre u trenutku ispostavljanja računa, međutim porezna osnovica se

može i u pojedinim slučajevima naknadno promijeniti po propisanim uvjetima.Prema članku 8. stavku 3. Zakona ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog različitih vrsta popusta (popusti zbog ranijeg plaća-

nja – casa sconto, rabati i druge vrste odobrenja odnosno bonifikacija) ili nemogućnosti naplate, tada poduzetnik koji je isporučio dobro ili obavio uslugu može ispraviti (smanjiti) iznos poreza, tek nakon što poduzetnik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi (smanji) odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja.

Smanjenje porezne osnovice po osnovi naknadnih umanjenja smije se provesti kod isporučitelja tek nakon ispravka pretporeza kod pri-matelja o čemu je primatelj obvezan pisano izvijestiti isporučitelja. U tom slučaju isporučitelj i primatelj ispravljaju poreznu osnovicu (naknadu) odnosno porez i pretporez.

Naknadni popusti umanjuju poreznu osnovicu samo ako su dani u izravnom međusobnom odnosu isporučitelja i primatelja.Ako je porez na dodanu vrijednost obračunat i plaćen pri uvozu odbijen kao pretporez, a naknadno je snižen ili nadoknađen, tada uvoznik

mora za pripadni iznos ispraviti odbitak pretporeza. Ako isporučitelj mora primatelju platiti ugovornu kaznu, kazna ne umanjuje poreznu osnovicu. Ispravci se moraju obaviti u obračunskom razdoblju u kojemu je promijenjena porezna osnovica. Porezna osnovica se povećava kada se ostvari viša naknada od ugovorene kao u slučaju dobrovoljne nadoplate primatelja dobra odnosno

korisnika usluga ili nekog trećeg. Razlozi koji su doveli do povišenja naknade nisu bitni. Zbog povišenja naknade ispravlja se poreznu osnovicu a time i porez odnosno odbitak pretporeza. Odbitak pretporeza kod primatelja moguć je samo ako je isporučitelj za to povećanje naknade izdao račun prema članku 15. stavku 3. Zakona.

Primjer 11. - Naknadni popust – casa-sconto Trgovačko društvo „Građa“, d.o.o. izdao je račun 10. rujna 2010. (kada je i obavljena isporuka) trgovačkom društvu „Tanaja“, za isporuku

10 proizvoda „Z“. Cijena jednog proizvoda bez PDV-a iznosi 2.000,00 kuna što za 10 proizvoda iznosi 20.000,00 kuna. Na iznos te naknade (porezne osnovice) obračunat je PDV u iznosu od 4.600,00 kuna pa ukupni iznos računa s PDV-om iznosi 24.600,00 kuna.

Prodavatelj daje kupcu popust tj. casa sconto od 6% ako račun plati u roku od 8 dana što je kupac i učinio i 15. rujna uplatio umanjeni iznos u svoti od 23.124,00 kuna. Prodavatelj, po primitku uplaćenog iznosa ispostavlja kupcu pisanu obavijest o ispravku računa i pretporeza. Prodavatelj ima pravo ispraviti poreznu osnovicu i umanjiti obvezu za PDV-e (u knjizi I-RA) tek kada mu kupac u pisanom obliku potvrdi da je umanjio pretporez (u našem slučaja kada potpiše pisanu obavijest da je umanjio pretporez) u knjizi U-RA po računu koji je prethodno evidentirao u istoj knjizi.

Prema članku 138. Pravilnika ispravci odbitka pretporeza se moraju obaviti u obračunskom razdoblju u kojem je promijenjena porezna osnovica.

10 / 2010122

Pore

zi


Pisanu potvrdu može izdati i kupac kojom obavještava dobavlja-ča da je u obračunskom razdoblju ispravio pretporez zbog odobrenog popusta (casa-sconto).

Ta pisana obavijest nije propisana pa može npr. izgledati ovako:

Građa, d.o.o.ŠibenikKaprijska cesta 6OIB - 34567891012 Kupac: “Tanaja“, d.o.o. Stara cesta 44 Šibenik OIB: 12345678910Šibenik, 16. rujna 2010.

OBAVIJEST O NAKNADNOM ODOBRENJU POPUSTA broj 84/10 za casa-sconto

Prema računu 652/10 od 10. rujna 2010. koji je iznosio ukupno 24.600,00 kuna odobren vam je popust tj. priznato vam je 6% casa sconto pa smo stoga umanjili vaš račun za ukupno 1.476,00 kuna (24.600,00 x 6%) i to:

Iznos odobrenog popusta (casa-sconta) 1.476,00 kunaPDV – 23% (1.476,00 x 18,6992) 276,00 kunaPorezna osnovica (popust bez PDV-a) 1.200,00 kuna

Molimo vas da pismeno potvrdite ispravak pretporeza koji ste evidentirali u vašim poreznim evidencijama u iznosu od 276,00 kuna.

Prodavatelj: Pečat i potpis odgovorne osobe:_______________________ _______________________

OBAVLJeN Je ISPRAVAK PReTPOReZA U IZNOSU OD 276,00 KUNA NA DAN 20. RUJNA 2010.

Kupac: Pečat i potpis odgovorne osobe:_______________________ _______________________

Knjiženje kod prodavatelja:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji Prihodi od prodaje robe na domaćem tržištuObveze za PDV-e – 23%

24.600,0020.000,00 2.460,00

1200751026002

2. Naknadni popust – storno potraživanja od kupca Smanjenje prihodaObveze za PDV-e – 23%

- 1.476,00- 1.200,00- 276,00

1200751026002

Napomena: U našem slučaju isporuka dobra i naknadno odobrenje za popust

se dogodio u istoj godini pa smo naknadni popust (casa-sconto) evi-dentirali kao smanjenje prihoda međutim, da se naknadno odobrenje nije dogodilo u istoj godini već slijedeće godine (u našem primjeru to bi bilo u 2011.) onda bi trebali umjesto smanjenja prihoda teretiti rashode (troškove). Navedeno proizlazi iz hSFI 15 – Prihodi i MRS 18 – Prihodi.

Kada kupac ne bi pismeno potvrdio ispravak pretporeza (iako mu je dostavljeno odobrenje o popustu) onda bi prodavatelj obvezu za PDV-e (u našem slučaju to iznosi 276.00 kuna) evidentirao kao (ras-hod) trošak.

Potpuno isti postupak, knjiženje i evidentiranje PDV-a bi trebalo provesti i da se radilo o naknadno odobrenom rabatu.

U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godinu treba stornirati isporuku robe kao storno čime se smanjuje porezna obveza za navedeno obračunsko razdoblje i storno PDV-e u iznosu od 276,00 kuna bit će iskazan u obrascu PDV-a pod točkom II.3.

Telefon za savjete 01/ 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danomod 8.30-13.00 sati

12310 / 2010 123

Pore


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

90 652/10 10.09.2011 „Tanaja“ d.o.o. -1.476.00 -1.200,00 -276,00

Knjiženje kod kupca:

Red. br.

Opis IznosRačun


1. Roba u skladištu Pretporez prema primljenim računima – 23%Dobavljači u zemlji

20.00000 2.460,0024.600,00

6600160022200

2. Pretporez prema primljenim računima – 23%Dobavljači u zemljiPrihodi od ostvarenog popusta

- 276,00 - 1.476,00 - 1.200,00

1600222007690

U knjigu U-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godine treba stornirati pravo na pretporez u iznosu od 276,00 kuna koji će biti iskazan u obrascu PDV-a pod točkom III.3.

Obrazac U-RA


Red.br.


Broj Nadnevak



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% 23%

0% 10% 22% 23%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

97 652/10 10.09.2011 „Građa“ d.o.o. -1.200,00 -1.476,00 -276,00 -276,00

Postavlja se pitanje da li prodavatelji imaju pravo na smanjenje obveze PDV-a u slučaju da odobre naknadni popust kupcima koji nisu ob-veznici PDV-a („mali poduzetnici“ i drugi poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a) jer oni ne mogu pismeno potvrditi da su ispravili pretporez?

Mišljenje struke je da navedene kupci mogu na odobrenju navesti da nisu odbili pretporez jer oni nisu obveznici PDV-a, pa bi u tom slučaju prodavatelji-obveznici PDV-a imali pravo na smanjenje obveze PDV-a po odobrenom popustu tim kupcima. U slučaju, da kupac pismeno ne ovjeri dostavljeno odobrenje potvrdu, onda prodavatelj obveznik PDV-a ne bi imao pravo na smanjenje obveze PDV-a.

Na isti način, kako smo opisali kod naknadne promjene porezne osnovice (zbog naknadno odobrenog popusta) treba postupiti i u slučaju ispravka računa (npr. krivo obračunata cijena ili količina dobara ili usluga i sl. što se događa greškom izdavatelja računa) kako je to i propi-sano člankom 108. Pravilnika.

2.4. Porezna osnovica pri razmjeničlankom 8. stavkom 5. Zakona i člankom 57. Pravilnika uređen je način utvrđivanja porezne osnovice pri razmjeni. Pri razmjeni i drugim sličnim poslovima porezna osnovica je tržišna vrijednost svakog dobra ili usluge koja je predmet razmjene.

Kod razmjene dolazi do dva prometa i do dvije porezne osnovice, pa porezne osnovice čine tržišne vrijednosti svakog dobra ili usluge koje se razmjenjuju.

Ako se prilikom razmjene dobara ili usluga izvrši i nadoplata u novcu, radi se o razmjeni sličnim poslovima. U tim slučajevima u naknadu se ubraja i primljeno dobro ili obavljena usluga i zaračunati (primljeni) novčani iznos. Kod sudionika koji daje dobro ili uslugu i novac u naknadu ulazi samo isporučeno dobro ili obavljena usluga.

Pod razmjenom sličnim poslovima smatraju se i poslovi zamjene osobnih automobila »staro za novo« (npr. kod osobnih automobila). Kod poduzetnika koji isporučuje novo vozilo u poreznu osnovicu ulazi tržišna vrijednost starog vozila i iznos nadoplate.

U naknadu za uslugu dorade može se uračunati, pored ugovorene naknade u novcu, i vrijednost otpadnog materijala, koji je proizašao iz posla i kojeg naručitelj usluge prepušta davatelju usluge. U tom slučaju postupa se prema članku 12. stavku 2. ovoga Pravilnika kojim je propisan način oporezivanja oplemenjivanja (prerada, obrada, dorada) i izrada i to na slijedeći način:

� ako naručitelj daje proizvođaču materijal radi prerade, obrade, dorade ili izrade određenog proizvoda, takva isporuka nije oporeziva, jer naručitelj i na dalje zadržava mogućnost raspolaganja tim materijalom,

10 / 2010124

Pore

zi


� ako proizvođaču nakon obrade ostaju nusproizvodi ili ot-paci iznad 5% vrijednosti njegove isporuke a koje je tre-balo vratiti naručitelju, radi se o isporuci dobara od strane naručitelja proizvođaču koja se mora zasebno obračunati,

� ako naručitelj isporučuje proizvođaču materijal, dijelove ili sa-stojke pri čemu ne zadržava mogućnost raspolaganja već tim isporukama plaća proizvođačeve isporuke odnosno protuispo-ruke radi se o oporezivim isporukama odnosno razmjeni.

2.5. Porezna osnovica pri prijenosu gospodarske cjeline

Pojam gospodarske cjeline je definiran člankom 33. Općeg pore-znog zakona („Narodne novine“, broj 147/08) na način da se gos-podarskom cjelinom smatra sva imovina i obveze što u poslovnom i organizacijskom smislu čine samostalni subjekt, odnosno subjekt sposoban za samostalno poslovanje. Preciznije odredbe o gospo-darskoj cjelini uređene su Pravilnikom o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini, te obras-cima prijave činjenica za koje postoji obveza prijavljivanja i izjave o izvorima stjecanja imovine („Narodne novine“, broj 59/09) kojeg je donio ministar financija.

Prema članku 5. navedenog Pravilnika, ako je na stjecatelja izvr-šen prijenos svih stvari, opreme, zaliha, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu obrta, smatrat će se da preneseni obrt predstavlja gospodarsku cjelinu. Nadalje, ako je izvršen prijenos svih stvari, potraživanja, prava i obveza koje čine kratkotrajnu i dugotrajnu imovinu pogona tako da pogon može na-staviti samostalno obavljati dotadašnju djelatnost, smatrat će se da pogon predstavlja gospodarsku cjelinu.

člankom 8. stavkom 7. Zakona i člankom 58. Pravilnika uređen je način utvrđivanja porezne osnovice pri prijenosu gospodarske cje-line.

Ako obračunati porez na dodanu vrijednost pri stjecanju gospodar-ske cjeline ili pogona stjecatelj u cijelosti može odbiti kao pretporez, tada se ne plaća porez na dodanu vrijednost, a taj se prijenos smatra neoporezivim.

Ako se prilikom prijenosa gospodarske cjeline ili pogona mora izračunati porezna osnovica, ona se utvrđuje prema naknadi za svako pojedinačno isporučeno dobro. Ako pri isporuci nije utvrđe-na naknada za svako isporučeno dobro, potrebno je utvrđeni ukupni iznos naknade za prenesenu gospodarsku cjelinu ili pogon podijeliti na naknade za svako preneseno dobro. Pri podjeli ukupne naknade polazi se od knjigovodstvene vrijednosti dobara utvrđenih u posljed-njoj bilanci isporučitelja.

Preuzeti dugovi se ne odbijaju od porezne osnovice. Nekretni-ne koje su u sastavu gospodarske cjeline ili pogona, a koje se ne smatraju novoizgrađenim, podliježu oporezivanju prema posebnom propisu. Taj posebni porez je Zakon o porezu na nekretnine („Narod-ne novine broj 69/97, 153/02, USRh 26/00) te Pravilnik o obliku i sadržaju prijave poreza na promet nekretnine („Narodne novine broj 28/01 i 148/09).

Porez se kod prijenosa gospodarske cjeline uvijek obračunava prema izdanim računima pa i onda kada je stjecatelju dopušteno oporezivanje prema primljenim (naplaćenim) naknadama.

2.6. Porezna osnovica pri uvozu dobaraPrema članku 59. stavku 1. Pravilnika, porezna osnovica pri uvozu

dobara, u smislu članka 9. Zakona, utvrđuje se prema vrijednosti uvezenog dobra utvrđenoj prema carinskim propisima (carinska vrijednost) i uvećava se za:

� carinu, � posebne poreze – na osobne automobile, motocikle, plovila,

zrakoplove, bezalkoholna pića, kavu te luksuzne proizvode pro-pisane zakonima o posebnim porezima,

� trošarine - propisane Zakonom o trošarinama („Narodne no-vine“, broj 83/09) koji obuhvaća alkohol, pivo, duhanske pro-izvode i naftne derivate i koji je stupio na snagu siječnja 1. siječnja 2010.,

� pristojbe i slična davanja koja se plaćaju pri uvozu dobara.

U poreznu osnovicu pri uvozu dobara uračunavaju se i ostali dodatni troškovi nastali do prvog mjesta odre-dišta u tuzemstvu ako nisu uključeni u carinsku vrijed-nost kao što su provizije, troškovi ambalaže, pakiranja, osiguranja, prijevoza, utovara, istovara, skladištenja, rukovanja s dobrima.

Prvo mjesto odredišta je mjesto navedeno u otpremnom listu ili bilo kojoj drugoj ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno, prvim mjestom odredišta smatra se mjesto prvog pretovara dobara u tuzemstvu.

Općenito rečeno, carina se obračunava na carinsku vrijednost robe dok se PDV-e obračunava primjenom stope PDV-a na propisa-nu poreznu osnovicu.

Kako bi bolje mogli razumjeti poreznu osnovicu za PDV-e prvo mo-ramo utvrditi što je to carinska vrijednost robe.

Prema članku 31. Carinskog zakona („Narodne novine broj 78/99 do 56/10) carinska vrijednost uvezene robe je njezina transakcij-ska vrijednost, a to je stvarno plaćena ili plativa cijena robe koja se prodaje radi izvoza u Republiku hrvatsku, usklađena prema odred-bama članka 38. (koji propisuje koje stavke – troškove, a koji nisu uključeni u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti, tre-ba uključiti u carinsku vrijednost robe) i 39. (koji propisuje koje se stavke – troškove, pod uvjetom da su iskazani odvojeno od stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti, ne uključuje u carinsku vrijednost robe) istog Zakona.

Sukladno članku 38. Carinskog zakona, troškovi prijevoza, osigu-ranja, utovara , istovara i troškovi rukovanja povezani s prijevozom uvezene robe do luke ili mjesta ulaska robe na područje Republike hrvatske ulaze u carinsku vrijednost.

Uglavnom se dodatni troškovi koji se uključuju u poreznu osnovicu za obračun PDV-a odnose na, gledajući s gledišta carinskog postu-panja, troškove transporta (prijevoz robe, osiguranje robe, utovar, istovar, pretovar robe vezan za prijevoz te troškovi skladištenja veza-ni za prijevoz robe). Pri tome posebnu pozornost moramo posvetiti paritetu isporuke (transportnoj klauzuli) koja uređuje koji troško-vi prijevoza i osiguranja, manipulacije robom i sl. ulaze u carinsku vrijednost robe, kako bi znali koji dio troška je uračunat u carinsku vrijednost.

Pariteti isporuke ili transportne klauzule (ima ih ukupno 13) se te-melje na zbirci međunarodnih pravila „INCOTeRMS“ Međunarodne trgovačke komore koji su odavno uvedeni u međunarodnu trgovinu i čiji je cilj ujednačavanje pravila vezanih za isporuku robe.

U poreznu osnovicu kod uvoza dobara uračunavaju se oni do-datni troškovi koji su uvozniku neposredno obračunati i čija je vrijed-nost u trenutku podnošenja carinske deklaracije određena i može se dokazati na osnovi raspoloživih isprava. Uvoznik prilaže Izjavu sa specifikacijom dodatnih troškova u vezi s uvozom koja sadrži najmanje podatke o uvozniku, carinskom zastupniku, mjestu ulaska dobara u Republiku hrvatsku, carinskoj ispostavi carinjenja, paritetu isporuke dobara, mjestu odredišta i prijevozniku.

12510 / 2010 125

Pore


Glede utvrđivanja porezne osnovice za PDV-e i ispunjavanja Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova, bitno je naglasiti slijedeće:

� pri uvozu robe u osnovicu PDV-a uključuju se samo oni do-datni troškovi nastali do prvog mjesta odredišta u tuzemstvu za koje u trenutku podnošenja carinske deklaracije postoji isprava odnosno račun na temelju kojeg su navedeni troškovi uvozniku (a ne nekoj drugoj osobi, npr špediteru).

� u ispostavljenom računu kojim su fakturirani dodatni troškovi uvozniku ne smije biti iskazan PDV-e te na takvim računima mora biti navedeno: „PDV-e nije zaračunat sukladno čl. 9. i čl. 12. st. 1. t. 31. Zakona o porezu na dodanu vrijednost“. Preporuča se da uvoznik prethodno (prije izdavanja računa) dobavljaču da posebnu pisanu izjavu kojom potvrđuje da će ti dodatni troškovi putem Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova biti uračunati u osnovicu PDV-a.

� ako je dobavljač već zaračunao PDV-e do trenutka podnošenja jedinstvene carinske deklaracije, tada uvoznik mora priložiti taj račun (pa se taj trošak ne uključuje u poreznu osnovicu putem Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova) kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja.

� Izjava sa specifikacijom dodatnih troškova se podnosi samo onda kad se u osnovicu PDV-a uključuju i dodatni troškovi – u suprotnom se Izjava sa specifikacijom dodatnih troškova ne podnosi, tj. ne prilaže uz jedinstvenu carinsku deklaraciju.

� u osnovicu PDV-a pri uvozu ulaze i dodatni troškovi nastali u slobodnim zonama ako nisu uključeni u carinsku vrijednost (npr troškovi skladištenja i održavanja robe u slobodnoj zoni se ne uračunavaju u carinsku vrijednost ako su iskazani odvojeno od stvarno plaćene cijene odnosno cijene za robu koju treba platiti). O utvrđivanju osnovice za obračun PDV-a pri uvozu za robu koja se iznosi iz slobodne zone i pušta u slobodni promet u RH-a Carinska uprava je donijela uputu za postupa-nje (Klasa: 011-02/09-02/74; Ur.broj: 513-02-1240/1-10-3 od 19. siječnja 2010.).

O svemu ovom i na isti način se izjasnilo Ministarstvo financija – carinska uprava u svojoj „Uputi o primjeni odredbi propisa o PDV-u kojim se uređuje način određivanja osnovice PDV-a pri uvozu dobara u tuzemstvo“ (Klasa: 011-02/09-02/74; Ur.broj: 513-02-1240/0-09-1 od 23. prosinca 2009.) u kojoj je dan i ogledni obrazac: IZJAVA sa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a.

Ministarstvo financija – carinska uprava je donijela i dodatnu upu-tu „Primjena odredbi propisa o PDV-u kojima se uređuje način

utvrđivanja osnovice PDV-a pri uvozu dobara u tuzemstvo (Kla-sa: 011-02/09-02/74; Ur.broj: 513-02-1240/1-10-2 od 11. siječnja 2010.).

Primjer 12. - Uvoz trgovačke robeTrgovačko društvo „Marenda“ d.o.o. Šibenik, nabavlja robu iz Au-

strije na paritetu isporuke EKW – franko tvornica što znači da cijena robe iz računa (ili kupoprodajnog ugovora) ne obuhvaća niti troškove prijevoza robe od mjesta utovara do hrvatske granice, troš-kove transportnog osiguranja robe do hrvatske granice, troškove utovara robe u vozilo u inozemstvu, troškove usluge izvoznog ca-rinjena robe u inozemstvu. Kupac se dogovorio s prodavateljem da mu obavi utovar robe i izvozno carinjenje i da ti troškovi padaju na teret kupca i ti troškovi su sastavni dio ukupne cijene robe.

Na računu je iskazana ukupna cijena robe u iznosu od 10.000,00 eura što prema carinskom tečaju (7,259800) na dan 20. rujna 2010. carinjena iznosi 72.598,00 kuna.

Trgovačko društvo „Marenda“d.o.o. je angažirala tuzemnog prije-voznika da robu uzme iz tvornice u Austriji i da je preveze do Šibeni-ka te tuzemnog osiguravatelja radi osiguranja robe. Račun tuzemnog prijevoznika (VIhOR d.o.o. Šibenik) iznosi ukupno 5.000,00 kuna od čega na dio puta od tvornice u Austriji do granice Rh vrijednost prijevoza iznosi 3.000,00 kuna, a od granice Rh do Šibenika iznosi 2.000,00 kuna. Troškovi osiguranja (premije) iznosi ukupno 1.500,00 kuna od čega se na tuzemstvo odnosi 500,00 kuna a na inozemstvo 1.000,00 kuna.

U carinsku vrijednost robe uključuju se nabavna cijena robe, troško-vi prijevoza i osiguranja od granice Rh što iznosi 4.000,00 (3.000,00 + 1.000,00), dok troškovi prijevoza i osiguranja od granice RH do Šibenika iznose 2.500,00 kuna (2.000,00 za troškove prijevoza + 500,00 za troškove osiguranja) i iskazuju se u „Izjavi sa specifikaci-jom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri uvozu“. Prijevo-znik i osiguravatelji su temeljem prethodno posebnih pisanih izjava trgovačkog društva „Marenda“ (kojom se potvrđuje da će ti dodatni troškovi putem Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova biti ura-čunati u osnovicu PDV-a) izdali račune uvozniku (trgovačko društvo „Marenda) u trenutka podnošenja jedinstvene carinske deklaracije i na njima naveli slijedeće: „PDV-e nije zaračunat sukladno čl. 9. st. 1. i čl. 12. st. 1. t. 31. Zakona o porezu na dodanu vrijednost“.

Carinski dug (carina + PDV-e) je plaćen 29. rujna 2010.Trgovačko društvo „Marenda“ d.o.o. Šibenik ispunjava „Izjavu sa

specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri uvozu“ na slijedeći način:

Zahvaljujemo na vašem povjerenju!

Pretplatite se na RiPupRAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi

10 / 2010126

Pore

zi


UVOZNIK:„Marenda“ d.o.o. Šibenik, Zvonimirova 66 OIB 12378945612

CARINSKI ZASTUPNIK:ŠPeDTRANS, d.o.o.Zagreb, Vodnikova 13OIB 45678912336

Sukladno članku 59. stavku 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, podnosimo

I Z J A V Usa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri uvozu

Broj izjave iz evidencije uvoznika:Datum: 20. 09. 2010.

PReThODNI CARINSKI DOKUMeNT:

Carinska ispostava Paritet isporuke robe Mjesto ulaska dobara u Rh Mjesto odredišta

CI JANKOMIR eKW CI BReGANA ŠIBeNIK

PRIJeVOZNIK: VIhOR d.o.o.

Registarska oznaka: ŠI – 6565 DM

R. Br.

Vrsta dodatnog troškaVisina troška

Granica – odredište (u kunama)

Broj dokumenta

1. Prijevoz Bregana - Šibenik 2.000,00 Rn 656

2 Osiguranje za tuzemstvo 500,00 Rn 113

3.

4.

5.

6.

7.

UKUPNO: 2.500,00

Izjavljujemo da su gore navedeni podaci potpuni, istiniti i vjerodostojni.

M.P. UVOZNIK / CARINSKI ZASTUPNIK /PODNOSITeLJ IZJAVe

(pečat)(potpis)______________________________

BROJ I DATUM JCD-a:(*popunjava ovlašteni carinski službenik)

Osnovica za PDV-e: 1. nabavna vrijednost robe = 72.598,00 kn2. troškovi prijevoza do granice Rh-a = 3.000,00 kn3. troškovi osiguranja do granice Rh-a = 1.000,00 kn4. Carinska vrijednost robe = 76.598,00 kn5. carina 15% = 11.489,70 kn6. trošak prijevoza u tuzemstvu = 2.000,00 kn7. trošak osiguranja u tuzemstvo = 500,00 kn 8. Osnovica za PDV-e (4 + 5 +6 + 7) = 90.587,70 kn9. Obveza PDV-a (8 x 23%) = 20.835,17 kn

12710 / 2010 127

Pore


Knjiženje kod trgovačkog društva „Marenda“ d.o.o.:

R. br.

Opis IznosRačun


1. Kupovna cijena robe i obveze od dobavljača u inozemstvu

72.598,00 6501 2210

2.

Obveza za troškove prijevoza i osiguranja- prijevozni troškovi - troškovi osiguranja- obveze od dobavljača u tuzemstvu

5.000,001.500,006.500,00

65106525

2200

3.

Plaćanje carinskog duga- carina za robu- plaćeni PDV-e – 23% Plaćanje sa žiro računa

11.489,7020.835,1732.324,87

652016002

1000

4.

Obračun nabave– troškovi nabave- kupovna cijena robe od inozemnog dobavljača- prijevozni troškovi- troškovi osiguranja- carina za robu

90.587,70 72.598,00 5.000,00 1.500,00 11.489,70

6596501651065256520

5. Obračun nabave i evidentiranje robe u skladištu 90.587,70 6600 659

Obveznici PDV-a obvezni su voditi posebnu evidenciju u koju se evidentiraju podaci o pretporezu plaćenom pri uvozu, međutim mnogi obveznici PDV-a vode Knjigu primljenih (ulaznih) računa (obrazac U-RA) za uvoz dobara u koju se evidentira plaćeni PDV-e pri uvozu i plaćeni PDV-e za isporučene usluge u poslovanju s inozemstvom, odnosno tzv. „uvoznih i izvoznih usluga“ kada je mjesto obavljanja usluga tuzem-stvo, pa smo i mi tako postupili.

Prema članku 134. Pravilnika PDV-e koji je obračunat pri uvozu, uvoznik može odbiti kao pretporez ako su ispunjeni slijedeći uvjeti: � da je PDV-e plaćen pri uvozu (uplatu PDV-a pri uvozu može obaviti sam uvoznik ili za njega to može obaviti netko drugi npr. špediter), � da je dobro uvezeno u tuzemstvu za poduzetničke svrhe uvoznika.

Kako je u našem slučaju PDV-e plaćen 29. rujna 2010. a uvezena roba služi za poduzetničke svrhe, uvoznik ima pravo na odbitak pretporeza za mjesec rujan 2010. (obračunsko razdoblje).

U knjigu U-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godinu treba evidentirati PDV-e u iznosu od 20.835,17 koji će trebati iskazati u obrascu PDV-a pod točkom III.4.

Obrazac U-RA


Red.br.


Broj Nadnevak



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% 23%

0% 10% 22% 23%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

99 1785/10 06.09.2010. Inoz. dobavljač 90.587,70 111.422,87 20.835,17 20.835,17

Treba napomenuti da se prema članku 59. stavku 3. Pravilnika, privremeni izvoz dobara radi dorade, oplemenjivanja ili popravka ne sma-tra izvoznom isporukom prema članku 13. stavku 1. točki 1. Zakona. Ako se neko dobro privremeno izvozi radi dorade, oplemenjivanja ili popravka pri čemu se ne prenosi mogućnost raspolaganja dobrom na inozemnog poduzetnika i nakon dorade, oplemenjivanja ili popravka se to dobro vraća tuzemnom naručitelju, porezna se osnovica utvrđuje prema carinskim propisima.

3. Prolazne stavkePrema članku 8. stavku 1. Zakona i članka 54. stavku 9. Pravilnika u poreznu osnovicu ne ulaze iznosi koje poduzetnik zaračuna, primi ili

izda u ime i za račun druge osobe. Ti se iznosi smatraju prolaznim stavkama što znači da ti iznosi nisu naknade za isporučena dobra i usluge pa onda niti ne podliježu plaćanju PDV-a.

Prolazne stavke su iznosi koje poduzetnik primi na svoj račun (koji se potom prosljeđuju trećim osobama) u ime i za račun drugih osoba i za koje nije niti vjerovnik a niti dužnik.

Prolazne stavke obveznici poreza na dobit ne evidentiraju niti u prihode a niti u rashode. Prema članku 12. stavku 7. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 177/04, 73/08 i 80/10) primici i izdaci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolazne stavke) ne smatraju se ni primitkom ni izdatkom i ne utječu na visinu dohotka.

Postavlja se pitanje kako razlikovati prolazne stavke od „prefakturiranja“?Stavke koje se iskazuju u izdanom računu za koje porezni obveznik (izdavatelj računa) nije vjerovnik ili dužnik jesu prolazne stavke (pa ne

predstavljaju poreznu osnovicu), međutim, ako je za stavke koje se iskazuju u izdanom računu porezni obveznik prethodno bio dužnik onda se

10 / 2010128

Pore

zi


te stavke (samo ako je tako ugovoreno) mogu „prefakturirati“ (tj. obaviti povrat učinjenih izdataka) što znači da predstavljaju poreznu osnovicu i podliježu plaćanju PDV-a.

Prolazne stavke se evidentiraju u Knjigu izdanih (izlaznih) računa (I-RA) i u Knjigu primljenih (ulaznih) računa (U-RA) sukladno članku 161. stavku 4. Pravilnika te članku 162. stavku 4. Pravilnika.

U Knjigu izdanih (izlaznih) računa (I-RA) upisuju se podaci o pore-zno značajnim stavkama izdanih računa. Ako su u izdanom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio raču-na ne iskazuje u stupcima 6. i 7. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u izdanom računu može u Knjizi izdanih (izlaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

U Knjigu primljenih (ulaznih) računa (U-RA) upisuju se podaci o porezno značajnim stavkama računa. Ako su u primljenom raču-nu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio raču-na ne iskazuje u stupcima 6, 7, 8, 9 i 10. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u ulaznom računu može u Knjizi primljenih (ulaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

Prolazne stavke se ne iskazuju u obrascima PDV i PDV-K (neo-visno o tome da li je porezni obveznik dodao nove stupce za prolazne stavke u I-RA i U-RA).

U praksi se najčešće prolazne stavke pojavljuju u slijedećim slu-čajevima:

� kod otpremnika (špeditera) koji obavlja poslove pri uvozu u ime carinskog obveznika (uvoznika) - špediter će na računu iskazati prolazne stavke za carinu, PDV-e, troškove prijevoza i ostale troškove koje je platio špediter u ime uvoznika.

Prilikom navedenih plaćanja na virmanskom nalogu mora navesti OIB uvoznika. U tom slučaju uvoznik (a ne špediter!) ima pravo na odbitak pretporeza i to istekom obračunskog razdoblja u kojem je PDV-e plaćen.

Kada špediter plaća (Državnom proračunu Rh) na ime uvoznika pri-stojbe za uvjerenja o zdravstvenoj ispravnosti – sanitarne takse pri uvozu te pristojbe za izdavanje uvjerenja o kakvoći – tržišne takse radi utvrđivanja zdravstvene ispravnosti namirnica i predmeta opće upo-rabe tada se ti iznosi smatraju prolaznim stavkama kako se o tome izjasnila Porezna uprava – Središnji ured u svom mišljenju (Klasa: 410-01/07-01/750; Ur.broj: 513-07-21-01/07-2 od 14. lipnja 2007.)

� kod odvjetnika i javnih bilježnika – koji iskazuju prolazne stavke na izdanim računima za sudske pristojbe (u novcu ili državnim biljezima) i ostale stavke koje su platile u ime svojih klijenata.

� kod poduzetnika koji pružaju uslugu smještaja i naplaćuju bo-ravišnu pristojbu – prema članku 2. stavku 1. i članku 3. Zakona o boravišnoj pristojbi („Narodne novine“, broj 152/08 i 59/09 – ispravak) boravišna pristojba je prihod turističkih za-jednica i plaćaju je građani koje u turističkoj općini ili gradu u kojem nemaju prebivalište koriste uslugu smještaja u smje-štajnom objektu (npr. hotelu) u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost. Ako se usluga smještaja realizira preko turističke agencije onda je iskazana boravišna pristojba na izdanom ra-čunu (građaninu) turističke agencije isto tako prolazna stavka.

� kod trgovačkih društava komunalnih djelatnosti kada uz na-knadu za isporučena dobra i usluge (voda, plin, struja i sl.) naplaćuju u ime jedinica lokalne ili regionalne samouprave određene naknade (npr. komunalna naknada, sredstva za izgradnju i održavanje infrastrukture za grad Zagreb i sl.) tada se te naknade smatraju prolaznim stavkama.

� kod iskazivanja povratne naknade za ambalažu za pića i napitke s jednokratnom uporabom u iznosu od 0,50 kuna po jedinici prodajne ambalaže – ovu naknadu plaćaju proizvođači i uvoznici tih proizvoda Fondu za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti (plaćene naknade „vrate“ jer ga fakturiraju i na-plate putem prodaje proizvoda kupcu). Sukladno mišljenju MF Porezna uprava – Središnji ured „PDV na iznose naknada za ambalažu i ambalažni otpad“ (Klasa 410-19/06-01/02; Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 10. siječnja 2006.) iz kojeg izdvajamo najvažniji dio:

„…povratna naknada za ambalažu za pića i napitke u iznosu od 0,50 kuna po jedinici prodajne ambalaže koju proizvođači i uvoznici tih proizvoda uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost predstavlja prolaznu stavku iz razloga što iznos od 0,50 kuna po jedinici vraćene ambalaže za jednokrat-nu uporabu Fond za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti vraća trgovačkom društvu-prodavatelju nakon što je prodava-telj isti iznos naknade isplatio potrošaču za vraćenu ambalažu. Stoga će proizvođač i uvoznik iznos povratne naknade od 0,50 kuna po jedinici ambalaže u računu koji ispostavlja kupcu (tr-govačkom društvu-prodavatelju) iskazati kao prolaznu stavku što ne ulazi u osnovicu za oporezivanje porezom na dodanu vrijednost. Kad trgovačko društvo-prodavatelj ispostavlja ra-čun kupcu-potrošaču iznos povratne naknade od 0,50 kuna po jedinici ambalaže iskazuje zasebno kao prolaznu stavku na koju se ne obračunava porez na dodanu vrijednost …“.

Ostale naknade za zbrinjavanje ambalaže za pića ne pred-stavljaju prolazne stavke već predstavljaju osnovicu za obra-čun PDV-a.

� prema mišljenju Porezne uprave – Središnji ured (Klasa: 410-19/02-01/83; Ur.broj: 513-07/02-2 od 27. veljače 2002. go-dine) ugovorne kazne koje naplaćuje Zagrebparking d.o.o. za parkiranje koje se uplaćuju u proračun Grada Zagreba se smatraju prolaznom stavkom.

� prema mišljenju Porezne uprave – Središnji ured (Klasa: 410-19/04-01/288; Ur.broj: 513-07-21-01/04 od 16. studenoga 2004.godine) naknade koje ubiru veterinarske stanice u ime i za račun Fonda za zaštitu životinja i Ministarstvo po-ljoprivrede su prolazne stavke što znači da ne predstavljaju osnovicu za obračun PDV-a.

Primjer 13. - Prolazne stavke kod izlaznog računa otpremnika (špeditera)

Trgovačko društvo „Marenda“ d.o.o. je sklopilo ugovor o otpremi (špediciji) s otpremnikom „Takujin“ d.o.o. koji će u svoje ime a za ra-čun nalogodavca („Marende“ d.o.o.) obaviti dopremu robe iz Beča do Šibenika i obaviti sve propisane radnje. Nabavna vrijednost robe po računu inozemnog dobavljača iznosi 72.598,00 kuna, a carinska vrijednost robe iznosi 75.598,00 kuna (72.598,00 kuna + 3.000,00 kuna prijevoznih troškova od Beča do granice Rh-a), a osnovica za PDV-e iznosi 86.937,70 kuna (carinska vrijednost 75.598,00 + ca-rina 11.339,70).

Otpremnik „Takujin“ d.o.o. je 29. rujna 2010. u tom poslu platio slijedeće stavke za nalogodavca:

� carina – 15% = 11.339,70 kn � PDV – 23% = 19.995,67 kn � ukupni trošak prijevoza = 5.000,00 kn

Otpremnik je naručio od tuzemnog prijevoznika uslugu prijevoza iz Beča do Šibenika koji je izdao račun u iznosu od 5.000,00 kuna koje je platio otpremnik. Troškovi prijevoza u iznosu od 3.000,00 kuna se

12910 / 2010 129

Pore


odnose na relaciju puta od Beča do granice Rh-a. To znači da ovi troškovi ulaze u carinsku vrijednost robe pa time i u osnovicu PDV-a koju obračunava carinska uprava.

Troškovi prijevoza (2.000,00 kuna) koji se odnose na tuzemstvo (od granice Rh-a do Šibenika) nisu ušli u osnovicu PDV-a putem „Izjave sa specifikacijom dodatnih troškova koji ulaze u osnovicu PDV-a pri uvozu“ jer je dobavljač (tuzemni prijevoznik) već izdao račun i zaračunao PDV-e do trenutka podnošenja jedinstvene carinske deklaracije pa se taj trošak ne uključuje u poreznu osnovicu putem „Izjave sa specifika-cijom dodatnih troškova“ kako ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja. U ovom slučaju se račun tuzemnog prijevoznika prilažu uz jedinstvenu carinsku deklaracije i ti računi u kojima je iskazan PDV-e ne predstavljaju prolaznu stavku.

Još jednom napominjemo, da pri uvozu robe u osnovicu PDV-a ulaze samo oni dodatni troškovi nastali do prvog mjesta odredišta u tuzem-stvu za koje u trenutku podnošenja carinske deklaracije postoji isprava, odnosno račun (na kojima nije zaračunat PDV-e) na temelju kojeg su navedeni troškovi uvoznika (a ne nekoj drugoj osobi, npr. špediteru).

Na dalje otpremnik (špediter) je na izlaznom računu zaračunao i svoju uslugu u iznosu 4.000,00 kuna.

Račun otpremnika ispostavljen nalogodavcu može izgledati ovako:

„Takujin“,d.o.o.Stara cesta 44 R - 1 22000 ŠibenikOIB: 12345678910

Šibenik, 29.09.2010 „Marenda“ d.o.o.. Put Tanaje 6 22000 Šibenik OIB: 23663993123

RAČUN br.: 144/10

Nadnevak isporuke: 29. 09. 2010.

R. br.

Opis Iznos

1. Otpremnička usluga 4.000,00

Prijevozni troškovi u tuzemstvu 2.000,00

Porezna osnovica 6.000,00

PDV – 23% 1.380,00

Ukupno 7.380,00

2. Prijevozni troškovi u inozemstvu 3.000,00

Ukupno usluge prijevoza 3.000,00

4. Carina – prolazne stavka 11.339,70

5. PDV – prolazne stavka 19.995,67

Ukupno – prolazne stavke 31.335,37

Sveukupno za plaćanje 41.715,37

Napomena:PDV-e na usluge prijevoza u inozemstvu nije obračunat sukladno čl. 9. st.1. i čl. 12. t. 31. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

PDV nije obračunat na prolazne stavke sukladno čl. 8. st.1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i čl. 54. st. 9. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Način plaćanja: u roku 8 dana na žiro-račun kod Zagrebačke banke broj: 2360000 – 1101500147

Fakturirao: Direktor:__________________ __________________

Knjiženje kod otpremnika (špeditera):

R. br.

Opis IznosRačun


1. Troškovi prijevoznih uslugaPotraživanja za pretporez – 23% x 2.000,00 kn Obveze prema dobavljačima u zemlji za prijevoz

5.000,00 460,005.460,00

410116002

2202

2. Plaćanje carinskog duga- carina za robu- plaćeni PDV-e – 23% Žiro račun

11.339,7019.995,6731.335,37

12311231

1000

3. Potraživanja od kupaca za usluge - uvoznika- potraživanja za plaćenu carinu i PDV-e- obveza za PDV-e – 23%- prihod od prodaje usluge

41.715,37 31.335,37 1.380,00 9.000,00

1200123126002751

Otpremnik (špediter) ima pravo na pretporez koji mu je zaračunao tuzemni prijevoznik u iznosu od 460,00 kuna na osnovicu PDV-a od 2.000,00 kune koji se odnosi na dionicu puta u tuzemstvu.

U knjigu U-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godine treba evidentirati osnovicu u iznosu od 2.000,00 kuna i PDV-e u izno-su od 460,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2010. pod točkom III.3.

Cijena: 980,00 kn + PDVTel.: 01 / 49 21 737

Objavite svoje financijske izvještaje u RiPup-u

10 / 2010130

Pore

zi


Obrazac U-RA


Red.br.


Broj Nadnevak



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% 23%

0% 10% 22% 23%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

99 1785/10 29.09.2010. Tuzemni dobavljač 2.000,00 2.460,00 460,00 460,00

U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 6.000,00 kuna i PDV-e u iznosu od 1.380,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2010. pod točkom II.3.

Kao što smo već naveli, ako su u izdanom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku od-nosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6. i 7. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u izdanom računu može u Knjizi izdanih (izlaznih) računa (I-RA) dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

Prolazne stavke se ne iskazuju u obrascima PDV i PDV-K (neovisno o tome da li je porezni obveznik dodao nove stupce za prolazne stavke u I-RA).

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

101 144/10 29.09.2010. „Marenda“ d.o.o. 7.380,00 6.000,00 1.380,00

Knjiženje kod trgovačkog društva „Marenda“ d.o.o. - uvozniku:

R. br.

Opis IznosRačun


1. Kupovna cijena robe i obveze od dobavljača u inozemstvu 72.598,00 6501 2210

2. Obveza prema špediteru za - prijevozni troškovi- špediterske usluge- potraživanja za pretporez - 23%

10.380,00 5.000,00 4.000,00 1.380,00

6510652416002

2202

3. Obveza za za plaćeni carinski dug prema špediteru- za plaćenu carinu - potraživanje pretporeza za plaćeni PDV Obveze prema otpremniku (špediteru) za usluge

11.339,7019.995,6731.335,37

652016002

2002

4. Obračun nabave– troškovi nabave- kupovna cijena robe od inozemnog dobavljača- prijevozni troškovi- špediterske usluge- carina za robu

92.937,70 72.598,00 5.000,00 4.000,00 11.339,70

6596501651065246520

5. Obračun nabave i evidentiranje robe u skladištu 92.937,70 6600 659

6. Plaćanje carine i PDV-a, špediterske i usluge prijevoza 41.715,37 2202 1000

Iako je iznos PDV-a u iznosu od 19.995,67 kuna platio otpremnik (špediter) 29. rujna 2010. uvoznik („Marenda“d.o.o.) ima pravo na odbitak pretporeza za mjesec rujan 2010. (obračunsko razdoblje). U knjigu U-RA za uvoz dobara i usluga treba evidentirati osnovicu PDV-a u iznosu od 86.937,70 kuna i iznos pretporeza u iznosu od 19.995,67 koji će trebati iskazati u obrascu PDV-a pod točkom III.4.

Kao što smo već naveli, u Knjigu primljenih (ulaznih) računa (U-RA) upisuju se podaci o porezno značajnim stavkama računa. Ako su u primljenom računu sadržane i prolazne stavke koje ne čine sastavni dio naknade za obavljenu isporuku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6, 7, 8, 9 i 10. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u ulaznom računu može u Knjizi primljenih (ulaznih) računa dodati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

Prolazne stavke se ne iskazuju u obrascima PDV i PDV-K (neovisno o tome da li je porezni obveznik dodao nove stupce za prolazne stavke u U-RA).

13110 / 2010 131

Pore


Trgovačko društvo „Marenda“ d.o.o. ima pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 1.380,00 kuna i za obračunati PDV-e za špediterske usluge i usluge prijevoza u tuzemstvu (po primljenom računu od špeditera) za rujan 2010. koji treba iskazati pod III.3.

Obrazac U-RA


Red.br.


Broj Nadnevak



OIB


računa s porezom

Ukupno

10% 22% 23%

0% 10% 22% 23%Može


Može se odbiti

Ne može se odbiti

Može se odbiti

Ne može se odbiti

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

99Broj JCD31785/10

06.09.2010Inoz. dobavljačGmbh „X“, Beč

86.937,70 106.933,37 19.995,67 19.995,67

100 144/10 29.09.2010 „Takujin“ d.o.o. 6.000,00 7.380,00 1.380,00

Primjer 14. - Prolazna stavka – boravišna pristojbahotel „Solaris“ d.d. iz Šibenika je za usluge smještaja ispostavio

račun društvu „AS“ d.o.o. iz Zagreba za njegovog menadžera na iznos od 5.580,00 kuna s uključenim PDV-om i boravišnom pristoj-bom (porezna osnovica iznosi 5.000,00 kuna a iznos PDV-a koji je obračunat po stopi od 10% i iznosi 500,00 kuna i boravišna pristojba koja iznosi 80,00 kuna).

„Solaris“,d.d.Zablaćka cesta 66 R - 1 22000 ŠibenikOIB: 33345678910

Šibenik, 22.09.2010 „AS“ d.o.o.. Ilica 49 10000 Zagreb OIB: 23663223123

RAČUN br.: 126/10


R. br.

Opis Iznos

1. Usluga smještaja 5.000,00

PDV – 10% 500,00

Ukupno 5.500,00

2. Boravišna pristojba 80,00

3. Sveukupno 5.580,00

Napomena:PDV nije obračunat na prolazne stavke sukladno čl. 8. st.1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost i čl. 54. st. 9. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost

Način plaćanja: u roku 8 dana na žiro-račun kod Zagrebačke banke broj: 2360000 – 1101500147


Knjiženje („Solaris“d.d.):

R. br.

Opis IznosRačun


1. Potraživanja od kupaca u zemlji za uslugePrihodi od usluga u zemljiObveze za PDV-e – 10%Obveza za boravišnu pristojbu

5.580,005.000,00 500,00 80,00

12007510260002647

2. Plaćanje boravišne pristojbe 80,00 2647 1000

U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 5.000,00 kuna i PDV-e u izno-su od 500,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec prosinac 2010. pod točkom II.1.

Iznos boravišne pristojbe u iznosu od 80,00 kuna predstavlja pro-laznu stavku koja ne čini sastavni dio naknade za obavljenu isporu-ku odnosno poreznu osnovicu, tada se taj dio računa ne iskazuje u stupcima 6. i 7. Porezni obveznik za iznose prolaznih stavki sadržanih u izdanom računu može u Knjizi izdanih (izlaznih) računa (I-RA) do-dati nove stupce u kojima će ih evidentirati.

Prolazne stavke se ne iskazuju u obrascima PDV i PDV-K (neovisno o tome da li je porezni obveznik dodao nove stupce za prolazne stavke u I-RA) .

10 / 2010132

Pore

zi


Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

1212 126/10 22.09.2010. „AS“ d.o.o. 5.500,00 5.000,00 500,00

4. „Prefakturiranje“ – povrat učinjenih troškova

Za razliku od prolaznih stavki (kod kojih porezni obveznik nije niti vjerovnik a niti dužnik) kod „fakturiranja“ stavki iskazanih u izdanom računu porezni obveznik je prethodno bio dužnik (a po izdavanju ra-čuna postaje vjerovnik) te stavke predstavljaju poreznu osnovicu i podliježu plaćanju PDV-a. „Prefakturiranje“ u suštini predstavlja po-vrat već učinjenih troškova kada je to ugovoreno.

Na prolazne stavke se ne obračunava PDV-e i one ne predstavljaju niti prihod niti trošak poduzetnika, međutim „prefakturirane“ stavke predstavljaju prihod odnosno trošak poduzetnika.

U sustavu PDV-a na sve stavke koje se „prefakturiraju“ obračunava se PDV-e i to neovisno o tome da li je na te stavke prethodno obračunat PDV-e, odnosno bez obzira da li su te stavke oslobođene od obračunavanja i plaćanja PDV-a (npr. komunalna naknada, porez na cestovna vozila kada ga zaračunava leasing društvo i sl.).

U praksi se najčešće „prefakturiranje“ pojavljuje u slijedećim slu-čajevima:

� kod najma poslovnog prostora kada je ugovoreno da osim na-jamnine najmoprimac snosi i režijske troškove (struja, voda, grijanje, komunalna naknada),

� kad leasing društvo svom najmoprimcu zaračunava i porez na cestovna vozila,

� kod zaračunavanja usluga prijevoza robe naručitelju usluge – cestarine, mostarine, tunelarine i slične naknade su sa-stavni dio naknade (porezne osnovice) i one se prefakturiraju neovisno o tome što je dužnik za njih bio prijevoznik,

� kod zaračunavanja troškova mobilnog ili fiksnog telefona radniku koji je „premašio“ dopušteni iznos tih troškova,

� kod zaračunavanja usluga održavanja postrojenja kad se osim usluge održavanja zaračunavaju i dnevnice radnika.

Primjer 15. - Prefakturiranje režijskih troškovaTrgovačko društvo „X“ - iznajmilo je trgovačkom društvu „Y“ poslov-

ni prostor – mjesečna najamnina iznosi 12.000,00 kuna. Osim naja-mnine, ugovoreno je da je najmoprimac dužan plaćati i sve režijske troškove (električnu energiju, vodu, grijanje i komunalnu naknadu).

Trgovačko društvo „X“ (najmodavac) od komunalnih trgovačkih društava (R-1) primio je slijedeće račune (za 8/2010) s uključenim PDV-om za mjesec kolovoz 2010. i to:

� za električnu energiju (s PDV-om) = 700,00 kn (porezna osnovica 569,11 kn + 130,89 kn PDV)

� vodu (s PDV-om) = 300,00 kn (porezna osnovica 243,90 kn + 56,10 kn PDV)

� grijanje (s PDV-om) = 800,00 kn (porezna osnovica 650,41 kn + 149,59 kn PDV)

� komunalnu naknadu (bez PDV-a) = 200,00 kn Ukupno: = 2.000,00 kn

(porezna osnovica 1.463,42 kn + 336,58 kn PDV)Kao što je razvidno, komunalno trgovačko društvo za komunalnu

naknadu nije zaračunalo PDV-e jer ona nije oporeziva PDV-om jer je prihod jedinica lokalne samouprave.

Umjesto komunalne naknade mogla je to biti i naknada za korište-nje i izgradnju vodovodne infrastrukture koja se naplaćuje uz vodu i koja također nije oporeziva.

Sve vrste komunalnih naknada koje komunalna trgovačka društva dostavljaju uz račune za oporezive isporuke, kao što smo već naveli, pri „prefakturiranju“ ulaze u naknadu (poreznu osnovicu) i oporezuju se PDV-om.

Račun za „prefakturiranje“ bi mogao izgledati ovako:

„X“,d.o.o. R - 1 22000 Šibenik Zvonimirova 16OIB: 33345678910

Šibenik, 10.09.2010 „Y“ d.o.o.. Kalelarga 49 22000 Šibenik OIB: 23663223123

RAČUN br.: 145/10 Nadnevak isporuke: 30. 08. 2010.

R. br.

Opis Iznos

1. Najamnina za 8/2010 12.000,00

električna energija 700,00

Voda 300,00

2. Grijanje 800,00

3. Komunalna naknada 200,00

Ukupno: 14.000,00

PDV – 23% 3.220,00

Sveukupno: 17.220,00 Način plaćanja: u roku 8 dana na žiro-račun kod Zagrebačke banke broj: 2360000 – 1101500147


13310 / 2010 133

Pore


Knjiženje kod najmodavca:

R. br.

Opis IznosRačun


1. Troškovi električne energijeTroškovi vode i odvodnje GrijanjeKomunalna naknadaPotraživanja za pretporez -23%Dobavljači u zemlji za usluge

569,11 243,90 650,41 200,00 336,58

2.000,00

401041874189418816002

2002

2. Potraživanje od najmoprimca za najam. i režijske troškove Obveze za PDV - 23% Prihod od najamninePrihodi od „prefakturiranih“ režijskih troškova

17.220,003.220,0012.000,002.000,00

16712600276007699

Najmoprimac ima pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 3.220,00 kuna za rujan 2010.U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec kolovoz 2010. godinu (jer se radi o kontinuiranim uslugama za kolovoz 2010. jer porezna

obveza nastaje po proteku svakog obračunskog razdoblja, bez obzira je li usluga zaračunata ili nije) treba evidentirati osnovicu u iznosu od 14.000,00 kuna i PDV-e u iznosu od 3.220,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec kolovoz 2010. pod točkom II.

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

113 145/10 10.09.2010. „Y“ d.o.o. 17.220,00 14.000,00 3.220,00

Primjer 15. - Prefakturiranje poreza na cestovna motorna vozilaLeasing kuća – trgovačko društvo „Nada“ je dala na financijski leasing osobni automobil trgovačkom društvu „Romobil“. Kako je stvarni

vlasnik automobila leasing kuća a ne korisnik leasinga (koji je gospodarski vlasnik) Porezna uprava mu je zaračunala porez na cestovna motorna vozila u iznosu od 900,00 kuna.

Leasing kuća „prefakturira“ porez na cestovna motorna vozila korisnika leasinga (ovdje se ne radi o prolaznoj stavci jer je leasing kuća stvarni obveznik tj. dužnik za porez na cestovna vozila), tj. nadoknađuje učinjene troškove i prevaljuje ovaj porez na korisnika leasinga.

Iznos poreza na cestovna motorna vozila u iznosu od 900,00 kuna čini naknadu (poreznu osnovicu) na koju se plaća PDV-e.

Telefon za savjete 01/ 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danomod 8.30-13.00 sati

10 / 2010134

Pore

zi


Račun za „prefakturiranje“ bi mogao izgledati ovako:

„Nada“ d.o.o. R - 122000 ŠibenikKaprijska 66

OIB: 33345678910

Šibenik, 15.09.2010 „Romobil“ d.o.o.. Kalelarga 49 10000 Šibenik OIB: 23663223123

RAČUN br.: 149/10


R. br.

Opis Iznos

1. Porez na cestovna motorna vozila 900,00

PDV – 23% 207,00

Sveukupno: 1.107,00

Način plaćanja: u roku 8 dana na žiro-račun kod Zagrebačke ban-ke broj: 2360000 – 1101500147


Knjiženje kod leasing kuće:

R. br.

Opis IznosRačun


1. Troškovi za porez na cestovna motorna vozila 900,00 4458 26320

2. Potraživanje od korisnika financijskog leasinga za porez na cestovna motorna vozila Obveze za PDV - 23% Prihodi od „prefakturiranog“ poreza na cestovna motorna vozila

1.107,00 207,00

900,00

167126002

7699

Korisnik financijskog leasinga ima pravo na odbitak pretporeza u iznosu od 207,00 kuna za rujan 2010.U knjigu I-RA za redovne isporuke za mjesec rujan 2010. godinu treba evidentirati osnovicu u iznosu od 900,00 kuna i PDV-e u iznosu od

207,00 kuna, te iste iznose treba iskazati u obrascu PDV-a za mjesec kolovoz 2010. pod točkom II.3.

Obrazac I-RA


R. br.


Iznos (s

porezom)




OIB IzvozU vezi s


Utuzem-stvu


10% 22% 23%

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

Osno

vica

Pore

z

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

115 149/10 15.09.2010. „Romobil“ d.o.o. 1.107,00 900,00 207,00

nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke ... · (obrazac pdv-e) i to do zadnjeg...

Documents