nas civitas 10

CIVITASNA[

NA[

LIST IZLAZI PERIODI^NO I BESPLATAN PRIMJERAK I BROJ 10 I DECMBAR/PROSINAC I 2008. GODINE

NA[

NA[www.civitas.ba

10

ANALIZAPROJEKTAGRA\ANIN

[KOLEI ZAJEDNICE

PO MJERIDJETETA

CIVITAS

ME\

UNAR

ODNA

KONFE

RENCIJA

CIV

ITASA

OBUKEKONTRAVERZNE TEMEI INTERKULTURALIZAM

SretnaNovagodina

Mara Matki}[email protected]

Alija [email protected]

Azemina Ma{inovi}[email protected]

Drago [email protected]

Sedìda Hadì}[email protected]

Marina [email protected]

Du{anka Dobrijevi}[email protected]

CIVITASNA[

NA[

DRAGI ÎTATELJI I DRAGEÎTATELJICE SRETNI VAM

PRAZNICI/BLAGDANIHANUKAjevrejski festivalsvjetlosti

KURBAN BAJRAMpraznik

prino{enja `rtve

BO@I]najradosnijikatoli~ki blagdan

PRAVOSLAVNI

BO@I]

praznik

ra|awa

novog

ìvota

Impresum.qxd 25.12.2008 12:10

Po{tovane ~itateljice i ~itatelji,

Umjesecu u kojem slavimonekoliko velikih blagdana,u pravom blagdanskom

ozra~ju, izlazi i novi DESETI broj~asopisa “Na{ CIVITAS”.Uredni{tvo se, uz veliku pomo} svihsuradnika i naravno CIVITAS-aBosne i Hercegovine, potrudilo da iu ovom broju ponudi zanimljive ikorisne sadràje.

Tako }ete i ovoga puta mo}i doz-nati o najva`nijim doga|ajima iz pro-teklog perioda, mo`da }ete neke i pre-poznati jer su se dogodili ba{ u va{ojsredini, a ako vas zanima {to }e sedoga|ati, to tako|er moète prona}i nastranicama ovog ~asopisa. Upoznat}ete se s kojim se sve projektimatrenuta~no bavi Obrazovni centar zademokratiju i ljudska prava CIVITAS,te kako se i vi moète uklju~iti u oneprojekte koji vas zanimaju i koje sma-trate korisnim.

Govorit }emo i o obukama.Neke su ve} odràne u mnogimsredinama; obuka za odgajatelje uvrti}ima, te obuka o kulturi iba{tini nacionalnih manjina, neke

se tek planiraju, kao one koje seti~u kontroverznih tema isprije~avanja korupcije.

U ovom broju progovorit }emo io prvim rezultatima regionalnogistraìvanja o efektima koje postiègra|ansko obrazovanje, a koje jeprovedeno u deset zemalja uregionu. Civitas Bosne iHercegovine i u ovom istraìvanjuima zapaènu ulogu zbog iskustvaste~enog u sli~nom istraìvanju u

BiH. Upoznat }emo se i sa imple-mentiranjem gra|anskog obrazovan-ja na bosanskohercegova~kimsveu~ili{tima i koji su planovi zadalje. {to rade i ~ime se zanimajukoordinatori Mreè mladih Civitas-a,{to sadrì njihov ~asopis “Bu|enje”,te kada se i gdje emitiraju “Vijestiza mlade”, govore nam oni sami, nastranicama koje su njima posve}ene.

Posebno vam skre}emo pozornostna Uvodnik u kojem ovoga putamoète doznati o interkulturalnojstvarnosti i za{to je inerkulturalizamna{ najbolji izbor. Naravno da je tu itekst o Projektu gra|anin, koji je jo{uvijek najva`niji i najuspje{niji projektCivitas-a. On }e nam pokazati kojeprobleme vide mladi BiH u svojimlokalnim zajednicama.

I na kraju, da bi “Na{ CIVITAS”bio i va{, javite nam se dragi~itatelji i ~itateljice sa svojim sug-estijama, prijedlozima, zanimljivos-tima, pi{ite nam {to se radi u va{im{kolama, lokalnim zajednicama, ado tada:

USPJE[NA I SRETNA NOVA2009. GODINA!

MARA MATKI]

RIJE^ UREDNICE

3NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS

4 - 5INTERKULTURALNASTVARNOST

6 - 7 CIVITAS UAKADEMSKOJ 2008/09.GODINI

8 - 9 PILOT-STUDIJA OGRA\ANSKOM ZNANJUI STAVOVIMA UÊNIKA

16 MODUL ZAPODUÂVAWE:

“KONTROVERZNETEME I SPREÂVAWEKORUPCIJE“

23 GRA\ANSKO OBRAZOVAWE NA UNIVERZITETIMA

25 - 28 ANALIZA NATJECANJA IZPROJEKTA GRA\ANIN

30 - 31 ME\UNARODNA KONFERENCIJACIVITAS-a

Sadràj Decembar/Prosinac 2008. Broj 10

Rijec urednika.qxd 24.12.2008 13:11

Naslov ovog uvodnika sadrìrije~ interkulturalizam kaofilozofiju razmjene izme|u

kulturolo{kih grupa unutar dru{tva,koja se osigurava kroz dijalog.Me|utim, rije~ stvarnost bi moglabiti stavljena i pod navodnike, jer dali je zaista u ovome trenutku na{immladim ponu|eno znanje i alati da senose sa odrednicama interkulturnogdijaloga i saradnje?

Evropski parlament i Evropskakomisija proglasili su 2008. godinu“Evropskom godinom interkulturnogdijaloga”. I zaista, interkulturnekomunikacije postale su potreban diona{ega ìvota, saradnje i povezivanja.

U vremenu globalizacije i interneti-zacije klju~na zada}a edukatora morabiti da se mladi upoznaju s interkul-turalizmom kako bi se oni mogliravnopravno i aktivno uklju~iti uaktuelna interkulturna kretanja istvaranje interkulturne perspektivezajedni{tva, saradnje i tolerancije.

Takva komunikacija se danaspodvodi pod pojam kulturnog plural-izma (suìvota razli~itih kultura). Onse naj~e{}e odre|uje kao kvalitetalokalne, nacionalne i globalne zajed-nice u kojoj su-ìve razli~ite rasne,etni~ke, vjerske i druge skupine nana~in da istovremeno {tite i svojaposebna i svoja zajedni~ka kulturnaobilje`ja. Ali odnos prema kulturnimrazlikama nije oduvijek bio takav.Stavovi da su kulturne razlike nepri-jeporna dru{tvena vrijednost i da jeetni~ka identifikacija zdrav odgovorpojedinca i skupine na vanjske pri-tiske, prihva}eni su tek u novije vri-jeme, i to tek nakon prihva}anja ideje

kulturnog pluralizma. Ne tako davnopostojanje razli~itih kulturaodre|ivalo se kao dru{tvena anomal-ija, kao ostatak primitivnih zaostalihoblika dru{tvenog ìvota. Vjerovalose da }e sveop{te pobolj{anje ìvot-nih uslova koje sa sobom donosenauka i tehnologija, osloboditi pojed-inca od tiranije tradicije, odnosno odpotrebe za tim vezama. Na tim pret-postavkama izrastao je asimila-cionizam kojim se dugo opravdavalogu{enje kulturne posebnosti manjina~ak i u svim demokratski ure|enimzemljama Zapada. Teorija kontakta,koja se pojavila ~etrdesetih godina ikoja drì da je pripadnike kulturno

razli~itih skupina dovoljno dovestijedne pored drugih pa da }e samfizi~ki kontak smanjiti predrasude istereotipe, te dovesti do osje}ajazajedni{tva i saradnje. Prema timpolazi{tima provedeni su i programidisegregacije u ameri~kim {kolama.Me|utim, iskustvo velikog broja{kola pokazalo je da sam fizi~ki kon-takt ne samo da ne osigurava razumi-jevanje, toleranciju i miran suìvot uvi{ekulturnoj zajednici nego da jenerijetko izvor novih stereotipa inetolerancije.

Kao odgovor, stru~njak-inje/stru~njaci Vije}a Evrope nuderezultate opse`nih istraìvanja kojiukazuju da bez osvje{tavanjarazli~itosti, razvitka tolerancije natu razli~itost, smanjenja predrasu-da i etnocentrizma, te razvoja soci-jalno-kulturne osjetljivosti nijemogu}e posti}i stabilnost vi{ekul-turne zajednice (Spaji}-Vrka{,2008).

UUVVOODDNNIIKK

4 NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS

Rahela

Dìdi}Izvr{na direktorica Civitas BiH

Interkulturalnastvarnost

Odgovornost zaistaleì na stubovima i

temelju obra-zovnog sistema,

na{im nastavnici-ma i profesorima,

koji }e informacijenadopuniti preispi-

tivanjem i mije-njanjem osobnog

iskustva svakogpojedinog u~enika,

razvijaju}ipo{tivanje vlastite

i kulture drugih,da se odupru grup-nom stereotipu, za

dobrobit svih nas

Uvodnik Rahela.qxd 24.12.2008 13:18

U doba kada se na{a zemljanalazi pred morem otvorenih pitanjai reformi, postaje klju~no da semladim ljudima ponude temeljnaznanja o obrascima interkulturnihkomunikacija s njihovom konkret-nom provedbom u svakodnevnomìvotu kako bi izrasli u gra|ane kojipo{tuju razli~itosti.

Odgovornost zaista leì na stubovi-ma i temelju obrazovnog sistema,na{im nastavnicima i profesorima, koji}e informacije nadopuniti preispiti-vanjem i mijenjanjem osobnog iskust-va svakog pojedinog u~enika, razvija-ju}i po{tivanje vlastite i kulture drugih,da se odupru grupnom stereotipu, zadobrobit svih nas. Da bi to mogli, svimi moramo da u~inimo introspekciju,jedan pogled unutar nas samih.Otkri}emo da i sami, u najboljoj nam-jeri, nemamo adekvatan instrumentarijda se nosimo sa izazovima interkultur-alne komunikacije.

Stoga se novi moduli o interkul-turalinim kompetencijama nastavni-

ka moraju posmatrati kao nasu{napotreba, poput poznavanja rada nara~unaru, a ne kao neka “uvezena”novotarija koja “zamagljuje“ su{tinuobrazovanja. Ovim se modulima kodnastavnika nastoji razviti osjetljivostna kulturne promjene i razli~itostputem programa senzibilizacije, mul-tikulturnih radionica, me|usobnerazmjene i evaluacije iskustva.

U~enici trebaju da nau~e da nji-hova odgovornost kao gra|anina uustavnoj demokratiji, nije samo dapaze na svoja prava i slobode, negoda tako|e teè ka tome da su sva~ijaprava i slobode za{ti}ene, uklju-~uju}i i one ~ija su kultura, pro{lost iiskustva druga~ija od na{ih.

U svakom slu~aju, mi imamo jed-naku odgovornost da obrazujemo orazli~itosti i za slobodno i otvorenodru{tvo u kojem postoji kulturni plu-ralizam. Kod starijih generacija mo-gu}e je da se pojavi skepticizam uodnosu na njihovo bolno iskustvo izskorije pro{losti.

Odgovor mo`da moèmopromijeniti u mijenjanju prakse –biti jednak ne zna~i biti isti -naprotiv, to zna~i jednak u pravi-ma na vlastiti identitet, jezik,vjeru i kulturu, uz jednakopo{tivanje istih prava za sve~lanove zajednice, ma koliko seoni razlikovali. Stoga obuka nas-tavnika nije dovoljna. Zajednicau cjelini mora preuzeti obavezu dapreko svih svojih institucijaosigura provo|enje interkultural-nih/multikulturalnih programakojima je cilj stabilnost vi{ekul-turne zajednice na zadovoljstvosvih njezinih ~lanova.

Na taj na~in }e se osigurati i prvipreduslov ostanka mladih u zajedni-ci. Postoji dihtomija izme|u potrebeda se osje}aju sigurnim i potrebe dasu slobodni, da biraju svoju budu-}nost. Interkulturalne vje{tine }e imomogu}iti lak{i prelazak u svijet kojiim je svaki dan sve bliì, zahvaljuju}isavramenim medijima I sredstvimakomunikacije.

U kona~nici svjedoci smo malih~uda koji se de{avaju svaki dan, naprimjer kao rezultat me|usobnogpovezivanja i saradnje raznih grupana podru~ju Amerike, od idu}egodine, najve}a svjetska velesilaimati }e predsjednika iz mije{anogbraka, crnca i bijelkinje. Prostorina{e zemlje sa svim njenim ra-zli~itostima, entitetima i kantonima,obiluju razli~itim kulturolo{kim gru-pama kao i brilijantnim mladimumovima.

Stoga, na nama je kao edukatorimakoji }e ih sprovesti na pravi put, da mladi-ma pokaèmo sve vrline koje mogunau~iti jedni od drugih i da stvorima jednovlastito ~udo - ~udo koje }e biti spoj svihna{ih razli~itosti, a ipak autenti~no na{e.Odgovori ne mogu do}i sa strane, oni semoraju iznjedriti iz svih na{ih naroda,entiteta, kantona, distrikta i manjina.

Raduju}i se mno{tvu nadolaze}ihpraznika èlim Vam od srca ost-varenje svih Va{ih èlja.

UUVVOODDNNIIKK


Uvodnik Rahela.qxd 24.12.2008 13:19

AKTUELNOSTI


Dragi ~itaoci,

Nakon jo{ jedne godine imple-

mentacije gra|anskog obrazovawa kroz

redovne NPP osnovnih i sredwih

{kola, uspje{no zavr{ene Neumske kon-

ferencije, projekta o implementaciji

priru~nika o nacionalnim mawinama,

obuka za pred{kolski nivo i drugih

aktivnosti o ~ijim rezultatima se

moète informisati na strani-

cama ovoga lista, èqeli smo

najaviti i aktivnosti koje nam

slijede u narednom periodu.

Pozivamo vas da kontaktirate

koordinatore projekata ~ije

su elektronske adrese u ovom

tekstu ako èlite da budete

dijelom tih aktivnosti, ali

isto tako i ako imate nove pri-

jedloge, kako za nove projekte,

tako i za unaprije|ewe postoje}ih.

Implementacija mod-ula i obuke za

podu~avawe o kon-traverznim pitawima

i korupcijiCivitas je, uz pomo} na{ih kolega sa

BiH univerziteta, pripremio modul i

obuku nastavika, direktora i pedagoga iz

ovoga modula. Planirano je da na obuka-

ma, koje su planirane za prvi mjesec 2009.

godine u~estvuju predstavnici iz 60

osnovnih {kola iz cijele BiH. Ukoliko

ste zainteresovani, jo{ nije kasno da se

javite na [email protected] ili da svoju

prijavu po{aqete na faks 033 619 858.

Ta~no vrijeme i lokaciju obuka }emo

odrediti nakon {to dobijemo sve prijave.

Kqu~ni razlog za{to smo se odlu~ili za

obra|ivawe kontraverznih tema u

{kolama je wihov zna~aj za daqwi razvoj

u~enika, te razvoj znawa i vje{tina koje

su direktno povezane sa stvarnim

situacijama, ostavqaju}i mlade qude

spremnim da se nose sa kompleksno{}u

modernoga svijeta. Kako sa~uvati svoju

svijest, vrijednosti i biti spreman da

saslu{a{ i uvaì{ drugoga jedan je od

kqu~nih izazova sa kojima se suo~ava

cijelo ~ovje~anstvo. Problem korupcije

je posebno izraèn u na{oj zemqi, a oni

koji ga koriste

pravdaju se kulturolo{kim tekovinama,

dok mladi qudi moraju da budu svjesni da

se moraju boriti protiv ovog duboko uko-

rjewenog problema i motivisati ih da

poduzmu konkretne akcije u svojim

lokalnim zajednicama kako bi ga

poku{ali eliminisati.

Pokretawe diskusijeo gra|anskom

obrazovawu na univerzitetima

Kao {to je istaknuto na vi{e mijes-

ta u ovom listu, velika je nepoznanica

za{to akademska zajednica odbija da pre-

pozna va`nu ulogu koju obrazovawe ima u

formirawu gra|ana. Ciq projekta je

otvoriti diskusiju o demokratskom

razvoju gra|ana i ulozi obrazovaja, a

posebno obrazovawa budu}ih nastavnika

u tom pravcu. Mi smatramo da }e se na taj

na~in obezbjediti odrìvost obrazovawa

za demokratiju i qudska prava putem

wegovog ukqu~ewa u nastavne planove svih

univerziteta u Bosni i Hercegovini na

kojima se obu~avaju budu}i nastavnici.

Kako bi ovaj ciq bio postignut planirano

je otvarawe me|uuniverzitetske diskusije

o prijedlozima obrazovnih politika u ovoj

oblasti, a ve} je formirana Ekspertna

grupa koja se sastoji od predstavnika svih

osam univerziteta u Bosni Hercegovini I

koju ~ine: prof.dr. Mile Ili} sa

Univerziteta u Bawa Luci, prof.dr.

Mujo Demirovi} sa Univerziteta u

Biha}u, doc.dr. Faruk Kozi} sa

Univerziteta u Zenici, doc.dr.

Slavica Juka sa Sveu~ili{ta u

Mostaru, doc.dr. Asim Peco sa

Univerziteta u Mostaru, doc.dr.

Izudin Hasanovi} sa Univerziteta u

Tuzli, Biqana Milo{evi} sa

Univerziteta u Isto~nom Sarajevu i

Haris Ceri}, sa Univerziteta u Sarajevu.

Projektom je tako|e planiran i niz

aktivnosti kojima }e se promovisati

osnovni ciq projekta, a od kojih su

najva`niji okrugli stolovi na svih osam

univerziteta u Bosni i Hercegovini,

radionice i seminari za profesore, uprave

fakulteta i studente. Do sada je odràn

okrugli sto u Isto~nom Sarajevu i Bawa

Luci, a u po~etkom slijede}e godine

okrugli stolovi u Bawa Luci, Sarajevu,

Biha}u, Zenici, Tuzli i Mostaru. Ukoliko

ste zainteresovani da se ukqu~ite u ovaj

projekat, molim vas da kontaktirate

Milenu Sari} [email protected].

Gra|ansko obrazovaweu pred{kolskim

ustanovamaNakon uspje{no zavr{enog pilot

projekta, u kojem je u~estvovalo 19

pred{kolskih ustanova, ove godine su

kroz dodatne obuke nastavnika u pro-

jekat ukqu~ile skoro sve pred{kolske

institucije u BiH. U prethodnom peri-

odu su odgajateqice vrti}a iz pilot

porjekta u~estvovale u obuci trenera i

sada one vr{e obuke novih kandidata.

Do sada je obu~eno preko 300 odgajate-

qica iz cijele zemqe, a svaka od wih je

CIVITAS U AKADEMSKOJ2008/09. GODINI

Rizah buducnost.qxd 24.12.2008 13:20

dobila komplet stru~ne literature i

diplomu o stru~nom usvar{avawu.

Civitas je program za vrti}e razvio u

okviru konceptualnog u~ewa o ~etiri

bazi~na koncepta tako da on pred-

stavqa operacionalizaciju i savremen

pristup ciqevima i zadacima planova i

programa koji egzistiraju u na{im

pred{kolskim ustanovama. Program

~iji je autor Centar za gra|ansko obra-

zovawe je razvijen holisti~ki, tako da

djeca sti~u znawa, vje{tine i formiraju

stavove kroz igru, simulirawe situacija

i vje`be, te uz kori{tewe animiranih

filmova, slikovnica i ostalog didak-

ti~kog materijala prilago|enog uzrastu

djeteta. Za kraj ove i po~etak naredne

godine planirane su obuke u Mostaru,

Travniku, {irokom Brijegu i Zenici.

Kontakt osoba je Milena Sari} ([email protected]).

Ja gra|aninKao i prethodnih godina, i ove

{kolske godine po~eo je rad na projektu u

osnovnim i sredwim {kolama {irom

zemqe. Nadamo se da su va{i u~enici ve}

odabrali problem javne politike koji }e

poku{ati rije{iti u okviru svojih pro-

jekata. Istraìvawa pokazuju da u~enici

nemaju pozitivan odnos prema projektu

ukoliko ga sami nisu razvijali, i ukoliko

nastavnici ne djeluju demokratski. U

ovom broju donosimo zna~ajan podsjetnik

na propozicije, kao i informaciju za

u~enike. Posebno je va`no jo{ jednom

obratiti pa`wu na to {ta je pitawe javne

politike, a {ta nije. Ukoliko rje{ewe

koje nude u~enici ne ukqu~uje neku

odluku vlasti, onda se ne moè govoriti

o mjeri javne politike koju predlaè

razred. Nemojte zaboraviti da su {kols-

ka takmi~ewa planirana ve} za febru-

ar/mart, a da op{tinska slijede odmah

nakon toga, krajem marta i po~etkom

aprila. Kantonalna/regionalna ta-

kmi~ewa }e se odràti u aprilu, a kao i

obi~no sve }e kuliminirati na Finalnoj

smotri koja }e biti odràna u maju mjese-

cu u Sarajevu. Kontak osoba u na{em

uredu je Tawa Jerlagi} ([email protected])

Mreà mmladihCivitasa

Aktivnosti Mreè mladih Civitasa

u narednom periodu fokusirane su na

uspostavqawe i reorganizaciju 30

lokalnih timova volonterske mreè koji

}e djelovati kroz {est regionalnih

koalicija (koalicije Sarajevo, Bawa

Luka, Posu{je, Tuzla, Travnik i Pri-

jedor). Kao {to }ete mo}i pro~itati u

~lanku posve}enom MMC-u, problem

kojim }e se mreà baviti u narednom

periodu je korupcija, a aktivnosti koje }e

mreà sprovesti }e ukqu~ivati sveobuh-

vatno istraìvawe o problemu korupci-

je i zakonskim rje{ewima koja postoje u

BiH od lokalnog do dràvnog nivoa. U

saradwi sa lokalnim vlastima, volonter-

ski centri MMC-a radi}e na uspo-

stavqawu mehanizama za uo~avawe,

pra}ewe i sankcionisawe korupcije, kao

i dono{ewe strate{kih planova za

borbu protiv korupcije. Volonterski

centri Mreè mladih Civitasa nas-

tavi}e sa svojim redovnim volonterskim

i humanitarnim akcijama, ~ija je real-

izacija periodi~na (u prosjeku: jedna vlo-

nterska/humanitarna akcija mjese~no).

Naravno, planiran je i nastavak izlaska

lista ”Bu|ewe” i TV emisije “Vijesti za

mlade.” Ukoliko ̀ elite da na neki na~in

pomognete rad MMC-a ili ako u va{im

razredima imate u~enice ili u~enike za

koje mislite da su zaintersovani da se

pridruè MMC-u molim vas da kontak-

tirate Ivanu Ke{i} na [email protected]

“[kole i zajednice pomjeri djeteta“- u sarad-wi sa UNICEF-om od

2008. godineNakon uspje{no implementira-

nog programa “Umije}e ìvqewa” na

nivou sredwe i osnovne {kole, ove

godine smo sa UNICEF-om sara-

|ivali na kampawi - Dubai Kers,

Projekat “[kole i zajednice po

mjeri djeteta”. Projekat je realizo-

van u pet op{tina: Drvar, Fo~a,

Gora`de, Kiseqak i Isto~no

Sarajevo. Nakon ~itavog niza

uspje{no zavr{enih aktivnosti u

okviru projekta, koje su ukqu~ivale

obuke iz informacione tehnologije,

osnivawe mobilnih igraonica u

Kiseqaku, Fo~i i Drvaru (ukqu~ewe

djece koja nemaju pristup pred{kol-

skom obrazovawu i odgoju), imple-

mentaciju programa Umije}e ìvqewa

na ~asovima odjeqenske zajednice u

sredwim {kolama, ono {to predstoji je

privo|ewe kraju implementacija

akcionih planova za pozitivne prom-

jene u zajednici kreiranih od strane

sredwo{kolaca {irom BiH, kao i rad

sa Vije}ima mladih i Vije}ima

u~enika. Menadèrica ovog projekta je

Sandra Sladakovi} ([email protected])

Implementacijapriru~nika onacionalnim

mawinama u Bosni iHercegovini u sarad-wi sa OSCE-om u BiH

Dok je OSCE zaduèn za izradu

priru~nika ~iji je autor Leonard

Valenta, Civitas je preuzeo obuku

nastavnika za implementaciju ovog

projekta. Jo{ 2003. godine potpisan je

Akcioni plan o nacionalnim maw-

inama u kojem je nazna~ena potreba da

se svi u~enici u BiH vi{e upoznaju sa

doprinosom nacionalnih mawima

razvoju na{e zemqe. Osnovni ciq

Civitas-ovog projekta je kreirawe

materijala za trening i model obuke

za nastavnike u osnovnim {kolama za

integraciju u~ewa o nacionalnim

mawinama u postoje}i nastavni plan,

poboq{awe interkulturalnih

vje{tina kod vi{e od 150 nastavni-

ka osnovnih {kola, i promovisawe

po{tovawa kulturne razli~itosti

kod 7 500 djece uzrasta od 10 do 14

godina u vi{e 150 osnovnih {kola u

cijeloj zemqi. Modul interkultur-

alizam do izlaska ovoga broja

uspje{no je zavr{ilo preko 150 nas-

tavnika, tako da u narednom perio-

du slijedi wegova primjena u razre-

du. OSCE }e od po~etka drugog

polugodi{ta zapo~eti distribuciju

priru~nika za u~enike i nas-

tavnike, a o~ekuje se da }e imple-

mentacijom modula i saradwom sa

udruèwima nacionalnih mawina

do}i do popularizacije i pro-

{irewa projekta. Koordinatorica

projekta je Milena Sari},

[email protected] regionalnom istraìvawu, te

projektima UNDEF-a i regionalnom

projektu gra|anin vi{e }ete saznati

na narednim stranicama.

Rizah Smailbegovi}

AKTUELNOSTI


Rizah buducnost.qxd 24.12.2008 13:21

AAKKTTUUAALLNNOOSSTTII


Gra|ansko obrazovanje, kao iobrazovanje za demokraciju iljudska prava su u skora{nje

vrijeme dobili klju~nu ulogu u reformi-ranju obrazovnih sustava {irom svijeta.Ovo obrazovanje je uklju~eno u obra-zovane politike, programe i inicijativena globalnom planu (npr. UN DekadeObrazovanja za ljudska prava, SvjetskiProgram Obrazovanja za ljudska prava)i na Europskoj razini (npr. projektiVije}a Europe i programi Obrazovanjaza demokratsko gra|anstvo; EU Lisa-bonska strategija i aktivno gra|anstvo).Vladine, me|uvladine i nevladine orga-nizacije su se do te mjere uklju~ile urealiziranje da se, bez sumnje, moègovoriti o globalnom pokretu.Sukladno s tim, obrazovanje zademokraciju i ljudska prava je postalojedno od najva`nijih pitanja restrukturi-ranja obrazovanja u takozvanim zeml-jama tranzicije u Jugoisto~noj Europi(npr. Pobolj{ani Graz-Proces Pakta zastabilizaciju u Jugoisto~noj Europi.

Pozadina iza ovog pokreta jeuvjerenje da je obrazovanje zademokraciju i ljudska prava krucijalniinstrument za snaènje demokracije uvremenu velikih isku{enja uzrokovanihglobalizacijom i procesima integracijenakon sloma svijeta koji je bio polar-iziran izme|u komunizma i kapitaliz-ma. Nasuprot ranijim pristupima kojisu se zasnivali na institucionalnim

rje{enjima zakonske i politi~keprirode, suvremeno razumijevanje de-mokratskog razvoja je vi{e bazirano nakulturolo{kim razlikama i orjentiranoprema gra|anima. Ono povezujebudu}nost demokracije sa:

gra|anskim znanjima, stavovi-ma, vrijednostima, opredjeljenjima istilovima ìvota

sa to~no{}u informacija kojugra|ani primaju,

sa osje}ajem autonomije, sa kvalitetom dru{tvenih vezasa stupnjem razvoja civilnog

dru{tva

sa povjerenjem koju gra|aniimaju u demokratske institucije i pro-cese

Pasivni gra|ani iz pro{losti mijen-jaju se u aktivne i odgovorne politi~keaktere, ~iji doprinos u korist nje-gove/njene zajednice ovisi od kvalitetainformacija, obrazovanja i u~enja odemokraciji, za demokraciju i udemokraciji.

Usprkos ovim promjenama,priprema gra|ana za svoju ulogu udemokraciji je jo{ uvijek, kao poljeu sustavnom istraìvanju, ostalo pot-

Pilot-studija ogra|anskom znanjui stavovima u~enika

zavr{nih razreda srednje{kole iz Jugoisto~ne Europe

Istrazaivnje Rahela.qxd 24.12.2008 13:23

puno zapostavljeno. Mno{tvopodataka je prikupljeno o politi~kimstavovima gra|ana kao o fait accom-pli (fr. “gotovoj stvari), malo jestudija kojima se istraùjegra|ansko znanje, a jo{ manje onihkojima je u fokusu formiranjegra|anskih kompetencija formalnimi neformalnim obrazovanjem. U eriparticipativne demokracije zaistadjeluje zbunjuju}e nedostatak priz-nanja uloge koju obrazovanje ima u“stvaranju” aktivnog gra|anstva. Zademokratski razvoj baziran na

gra|aninu kao pojedincu klju~no jerazumijevanje na~ina na kojigra|ani konceptualizirajudemokratske vrijednosti, kako supovezani njihovi koncepti i stavovi,te kako obrazovanje doprinosigra|anskim znanjima, stavovima ipona{anju. Ova vrsta studije naro~itoje zna~ajna u dru{tvima u kojima pro-ces tranzicije iz totalitarnog reìma kademokraciji direktno ovisi o tomekoliko brzo i koliko dobro se gra|ani“odu~e” od prethodnog i nau~e novomznanju, stavovima i vrijednostima.

Zbog toga se Upravni odbor zagra|ansko obrazovanje u Jugoisto~nojEuropi odlu~io nastaviti sa aktivnostiregionalnog karaktera i provesti prvoregionalno pilot istraìvanje ogra|anskim znanjima, stavovima iopredjeljenjima u~enika zavr{nihrazreda srednjih {kola u devet zemaljaregije: Albaniji, Bosni i Hercegovini,Bugarskoj, Crnoj Gori, Hrvatskoj,Makedoniji, Sloveniji, Srbiji iRumunjskoj.

CILJEVI I ZADACIISTRA@IVANJA:

S ciljem osnaènja gra|anskogobrazovanja u regiji osnovni cilj ovogprojekta je da se razvije baza za priku-pljanje podataka sa terena na nacional-noj i regionalnoj razini. Sukladnotome, dva su osnovna zadatkaistraìvanja:

Izvesti pilot-studiju s ciljemtestiranja metodolo{kog pristupa iistraìva~kih instrumenata

Osigurati inicijalne podatke o

gra|anskim znanjima, stavovima iopredjeljenjima u~enika zavr{nihrazreda srednjih {kola u devet zemaljaregije.

Upravni odbor se nada da }e oviciljevi dovesti do slijede}e faze u koji}e se predloìti elaborirani projekt.

TIP ISTRA@IVA^KOGRADA

Analiti~ki i eksplikatorni (naobje razine – kako na razini pojedinihzemalja tako i na regionalnoj razini)

komparativni (na regionalnomnivou)

Metodolo{ki pristup: pilot-faza: kvantitativni

ISTRA@IVA^KIINSTRUMENTI

Podaci }e se prikupljati kori{ten-jem instrumenta koji razvijen na baziupitnika koji je izradila prof. dr. Spaji}-Vrka{ sa Sveu~ili{ta u Zagrebu za

istraìvanje koje je CIVITAS provodiou Bosni i Hercegovini tijekom {kolske2007.-2008. godine.

Ova inicijalna verzija zna~ajno jemodificirana od strane UpravnogOdbora tijekom trodnevnog radnogsastanka u Promorskom, Bugarska.

Upitnik se sastoji od 48 pitanjakoja su podijeljena na 4 dijela:

I dio – 25 pitanja znanja ( o pravi-ma i slobodama, gra|anstvu, demokraci-ji, kulturnom pluralizmu, me|unarodnimi Europskim institucijama

II dio – 8 pitanja o stavovima o{kolskom predmetu (sadràju, meto-dama, ud`beniku, klimi, ishodima)

III dio– 10 pitanja o anga`manui stavovima prema ostalima u regiji,kao i prema tranziciji i ~lanstvu u EU)

IV – 5 pitanja demografskogkaraktera (pol, vrsta {kole, prosje~naocjena, obrazovanje roditelja)

Upitnik je popra}en detaljnim uputa-ma za u~enike i za administrator.Administriranje upitnika, uklju~uju}i iobja{njenja administrator, traje 45 minuta,ne bi trebalo da pre|e jedan {kolski sat.

UZORAKIstraìvanje }e se provesti sa

u~enicima zavr{nih razreda srednjih{kola u devet zemalja regije: Albaniji,Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, CrnojGori, Hrvatskoj, Makedoniji, Sloveniji,Srbiji i Rumunjskoj. U svakoj zemljiuzorak }e biti sa~injen od 10 razreda(25 u~enika po razredu). Kako bi uzo-rak bio reprezentativan u odnosu nacjelokupnu populaciju, odnos trogo-di{njih i ~etverogodi{njih, te odnosgimnazija, tehni~kih i srednjihstrukovnih {kola }e varirati od zemljedo zemlje. Svaki istraìva~ki tim kojise nalazi u pojedinoj zemlji pratiti }eovaj odnos i osigurati stratificiranireprezentativni uzorak za tu zemlju.

Nastavak u slijede}emm brroju.

Prof. dr. sci. Vedrana Spaji}-Vrka{ i mr. sci. Rahela Dìdi}

AAKKTTUUAALLNNOOSSTTII


Pasivni gra|ani iz pro{losti mijenjaju se u aktivne i odgovorne

politi~ke aktere, ~iji doprinos ukorist njegove/njene zajednice ovisi od kvaliteta informacija,

obrazovanja i u~enja o demokraciji,za demokraciju i u demokraciji

Istrazaivnje Rahela.qxd 24.12.2008 13:24

AAKKTTUUEELLNNOOSSTTII


Uskladu sa dugoro~nim opred-jeljenjima CIVITAS kao izaklju~cima junskog susreta

u Tesli}u i utvr|enog plana,po~etkom novembra 2008. organizo-vana je trodnevna obuka vasp-ita~a/odgajatelja pred{kolskih usta-nova Isto~ne Bosne. Cilj obuke jeobu~iti odgajatelje/vaspita~e zaimplementaciju programa gra|a-nskog obrazovanja za rad sa djecompred{kolske dobi. Bli`i ciljevi i isho-di obuke definisani su u projektnimdokumentima Civitasa koja se ti~uovoga dijela ukupnog obrazovanja zademokratiju i ljudska prava.

Organizatori i realizatori obukebili su ured Civitas-a i SOS Dje~ijivrti} Gora`de. U ovu obukuuklju~eno je 25 odgajatelja/vaspita~aiz gradova: Fo~a, Gora`de, ~ajni~e,Vi{egrad i Rogatica, a sama obukarealizovana je u prostorijama SOSDje~ijeg vrti}a Gora`de koji je ujed-no bio i doma}in obuke. Ulogadoma}ina podrazumijeva organizaci-ju ishrane u~esnika obuke te osigu-ranje drugih resursa potrebnih za

Obuka zaodgajatelje-

vaspita~e petgradova

Isto~ne Bosne

Obuke.qxd 24.12.2008 13:25

ovaj veoma vaàn zadatak. Zapotrebe obuke i dalje implementacijeprograma ured Civitas-a osigurao jeza sve u~esnike potrebne priru~nike

za nastavnike, slikovnice za kon-cepte pravda i autoritet; video kaseteza vrti}e, kao i druge uobi~ajenepogodnosti koje nudi Civitas. Zavrti}e uklju~ene u obuku Civitas jeosigurao po jedan primjerak knjigePred{kolska pedagogija ~iji je autorprof.dr. Pero Spasojevi}.

Kada je rije~ o samoj obuci napo~etku treba ista}i da je obuku otvo-rila i odràla prvu prezentaciju mr.sci. Rahela Dìdi}, izvr{na direktori-ca CIVITAS, {to je kod u~esnika iorganizatora obuke izazvalo nepodi-jeljene simpatije i priznanje za dosa-da{nji anga`man za realizaciju pro-grama gra|anskog obrazovanja uvrti}ima.

Dalji rad odvijao se premauobi~ajenom dnevnom redu koji napo~etku defini{e o~ekivanja u~esnikaobuke a koja su opet svojevrstanvodi~ trenerima da poku{aju ispunitio~ekivanja u~esnika. èlimo odmahkazati da su na kraju obuke sviu~esnici kazali da su njihova o~eki-vanja u cijelosti ispunjena.

Trenerice Safija Herak i EminaSelimovi} uz podr{ku i pomo} men-tora Lapo Alije izvele su obuku nanivou profesionalaca sa dugo-godi{njim iskustvom. Uspje{nostiobuke ipak najvi{e su doprinijeli sami

u~esnici koji su svojim nesebi~nimanga`manom i korektnim odnosompokazali da su posve}eni plemenitompozivu odgajatelja/vaspita~a i idejiobrazovanja gra|anina za 21. vijek.Koliko su u~esnici obuke unijeli sebeu obuku bilo bi potrebno puno vi{erije~i i prostora nego {to ga pruà ovakra}a informacija ali za ilustraciju}emo kazati da niko od u~esnikanikada nije kasnio na obuku te da suspremaju}i grupne prezentacije osta-jale do kasnih ve~ernjih sati u objek-tu vrti}a.

Kada se srede utisci i pogledaevalucioni materijal moè sezaklju~iti da je ovo bila jo{ jedna unizu uspje{nih Civitasovih obuka i dasmo sigurni u dalju implementacijuprograma gra|anskog obrazovanja upred{kolskim ustanovama: Fo~e,Gora`da, âjni~a, Vi{egrada iRogatice.

Ipak na kraju treba ista}i posebnui nemjerljivu vrijednost ovog susretapred{kolskih radnika navedenihgradova. Ovo je njihov prvi susret uposljednjih 20-tak godina i ta poseb-na vrijednost ogleda se u tome da jeovaj susret prakti~no postaopo~etkom dalje saradnje pred{kol-skih radnika i ustanova iz kojihdolaze. O emocijama i pozitivnojklimi tokom obuke mogu govoritisamo oni koji su u~estvovali u istoj,ali smo sigurni da }e se ta pozitivnostnastaviti njegovati i da }e rezultiratinemjerljivim koristima za djecu icjelokupnu zajednicu. U cilju nas-tavka saradnje i njegovanja pri-jateljstva me|u pred{kolskim rad-nicima ovog dijela BiH dogovorenisu i konkretni koraci tako da je direk-torica vrti}a u Vi{egradu pozvalau~esnike obuke na novi susret uVi{egradu na kome }e se razgovaratio implementaciji ovog ali redovnihprograma vrti}a. Naravno svi narednisusreti }e kasnije te}i prema vlastitojdinamici.

Alija LapoGora`de



Obuke.qxd 24.12.2008 13:28

AKTUELNOSTI


Nevladina organizacija CIVITAS organi-

zovala je obuku vaspita~a za uvo|ewe

gra|anskog obrazovawa u pred{kolskim

ustanovama u Br~kom. Obuka je realizovana 26 i

27.09. i 03.10.2008. godine u centralnom objektu

dje~ijeg vrti}a „Na{a djeca“ u Br~kom. U~esnici,

wih trinaest, su bili vaspita~i starijih vaspitnih grupa

iz Ora{ja, [amca i Br~kog. Iz programa gra|anskog

obrazovawa Osnove demokratije obradili smo dva kon-

cepta: Autoritet i Pravda, koji su ve} implementirani u

postoje}i program pred{kolskog vaspitawa i obrazo-

vawa u Br~kom.

U toku rada vaspita~i su pokazali veliku zaintereso-

vanost za ovaj projekat. To se osjetilo tokom obuke, vesela

atmosfera, dobri saradni~ki odnosi i motivacija koja je

iz vaspita~a izvukla ono {to oni u stvari i jesu,

kreativne, ma{tovite, svestrane i obrazovane li~nosti.

Vaspita~i su zadovoqili postavqene kriterije: kqu~ne

komponente interaktivne lekcije, intelektualni aparat

i timski rad.

Nakon izvr{ene evaluacije potvrdili su da im je ova

obuka bila veoma korisna. Shvatili su koliki zna~aj ima

gra|ansko obrazovawe za stvarawe demokratskog

dru{tva, razumijevawe sebe i svoje okoline, integrisawe

u svakodnevni ìvot i rad u pred{kolskoj ustanovi .

Marta Bijeli}

CIVITASu DobojuUDoboju je krajem oktobra i prvog vikenda

novembra odràna trodnevna obuka za 24

vaspita~a/odagajateqa iz Doboja, Doboj

Istoka, Modri~e, Bosanskog Broda, Tesli}a i

Te{wa. Obuci su prisustvovali i direktori

vrti}a. Doma}ini obuke bilo je dje~ije obdani{te

Majka Jugovi}a Doboj i direktorica Danka

Su{i}, koja se pobrinula da obuka protekne u pri-

jatnom ambijentu.

Tokom obuke u~esnici su se upoznali sa pro-

gramom Osnove demokratije - prvi koraci za

pred{kolski uzrast. Vaspita~i/odgajateqi su

osim osnovnih karakteristika programa, kqu~nih

komponenti interaktivnih u~e}ih aktivnosti, te

sadràja dva koncepta Autoriteta i Pravde,

pro{li prakti~ni dio obuke u vidu samostalnih

prezentacija.

Sadràji obuke su bili vrlo interesantni za

vaspita~e/odgajateqe i vrlo prakti~ni. Akti-

vnost svih u~esnika bila je na zavidnom nivou.

Postoji interes za jo{ jednom obukom koja bi

obuhvatila i preostale vaspita~e sa ovog

podru~ja.

Gordana Popadi}trener i koordinator Doboj

Obuka vaspita~a u Br~kom

Obuke2.qxd 24.12.2008 13:29

Gotovo stoprocentni odziv na pozivna obuku u okviru projektaGra|ansko obrazovanje na

pred{kolskom uzrastu i zna~ajan medijskiprostor koji joj je dat, potvrda je dobroodabrane teme i potrebe za inoviranjemrada vaspita~a u pred{kolskim ustanovamaTuzlanskog kantona. Trodnevni trening koji je organizovaoCivitas BiH u Tuzli je odràn po~etkomnovembra, a obuhvatio je vaspita~e kojirade sa djecom uzrasta od 3 do 5 godina,za koje je ovaj program i namijenjen.

Trenerice Alma Poli} i TatjanaDivkovi}, uz podr{ku trenera-mentoraJasmine Mehmedovi}, vrlo su stru~noupoznale u~esnike sa sadràjem slikovnicai priru~nika Osnovi demokratije, tena~inom na koji se ova materija moè pri-bliìti djeci.

Obuka je zami{ljena i izvedena uradioni~kom obliku, {to je omogu}ilou~esnicima da aktivno u~estvuju usvakom njenom koraku. Takav na~in rada,osim {to je (pokazala je evaluacija) jakozanimljiv, izuzetno je prakti~an, budu}i dasu znanja i umije}a data u operativnomobliku, direktno primjenjivom u odgojn-im grupama.

Tokom prvog dana obuke u~esnicimasu date osnovne informacije o pilot - pro-jektu Gra|ansko obrazovanja u pred{kol-skom uzrastu i rezultatima koje je onpolu~io. Upravo je opse`no istraìvanjepripremljeno, izvedeno i analizirano odstrane stru~nih lica, pokazalo bitnu, pozi-tivnu razliku izme|u stavova, na~inarazmi{ljanja i na~ina pona{anja kontrolne ieksperimentalne grupe djece. Takoder,reakcije vaspita~a koji su u~estvovali upilot - programu nedvosmisleno suodaslale ultimativnu potrebu za pro{iren-jem programa na ~itavu populaciju djeceuzrasta 3 - 5 godina, obuhva}enu sistem-skim pred{kolskim odgojem.

Taj dan bio je rezervisan i za upozna-

vanje u~esnika i izraàvanje njihoviho~ekivanja glede kompletnog seminara, alii za zapo~injanje aktivnosti vezanih zakoncepte Autoriteta, Pravde, Odgovornostii Privatnosti.

Naredni dan svi su vaspita~i vrijednou~estvovali u radionicama koje su vje{tovodile njihove trenerice, a posljednji, tre}idan obuke bio je rezervisan za njihoveprezentacije pojedinih segmenata progra-ma, pitanja, kao i provjeravanje ispu-njenosti o~ekivanja koja su imali prvi dani evaluaciju rada.

O~ekivanja u~esnika bila su visoka:pro{irivanje op{teg odgojno-obrazovnogznanja odgajatelja, dobijanje smjernica zalak{u realizaciju tema, oboga}ivanjekomunikacije sa djecom u grupi u kojojrade, samokriti~ki osvrt na dosada{nji radsa djecom, ali i razmjena iskustava, daljasaradnja, topao, kvalitetan ru~ak i dobrakafa, te da se dobro upoznaju i ne umoreprevi{e.

Ono {to sa zadovoljstvom mogu kon-statovati jeste ~injenica da su sva ona bilau potpunosti ispunjena!

Lijepo je bilo vidjeti nasmijana licaljudi, iako su svoj vikend provodili educi-raju}i se, i to nakon naporne radne sed-mice.

Ve}ina njih smatrala je ovu obuku vrlokorisnom i vrlo interesantnom i ocijenila jenajvi{im ocjenama. Svoje odu{evljenjeizrazili su kako kvalitetom, tako icjelokupnom organizacijom treninga,nakon kojeg je bilo ~ak 96% onih koji suse izjasnili spremnima da sadràjegra|anskog obrazovanja primijene u svomradu, ali i sposobnima da zna~aj programaobjasne kolegama.

Sve~ana podjela certifikata bila jekruna interaktivnog druènja sa ovimentuzijastima iz pred{kolskih ustanovaTuzlanskog kantona, od kojih svi moèmopone{to nau~iti.

Kona~no, vrijedna je spomena sugesti-ja da se sli~ni seminari odràvaju ~e{}e,kako bi vaspita~i bili u mogu}nosti razmi-jeniti mi{ljenja, te osvjeìti postoje}a idobiti nova, korisna saznanja.

JJaassmmiinnaa MMeehhmmeeddoovvii}}



Trening tuzlanskih odgajatelja

Obuke2.qxd 24.12.2008 13:30



O buka nastavnika na kojoj susudjelovali nastavnici izKonjica, Stoca, âpljine i

Mostara, odràna je u Mostaru, 5, 6. i12.prosinca u Osnovnoj {koli PetraBakule a organizirana je u suradnji saOSCE-om ~iji su predstavnici pratilina~in realizacije. Nastavnici su upoz-nati sa kompetencijama nastavnika zaEuropu XXI. stolje}a, interkultural-no{}u i novim metodama pedagogije.

Suvremeno dru{tvo pred nas-tavnike postavlja nove izazove a razvi-janje kompetencija nastavnika krozcijelo ìvotno u~enje predstavljaimperativ.

Stavovi i vrijednosti se morajuuskladiti sa univerzalnim ljudskimpravima, jednakim zna~ajem svakogadijeteta bez obzira na to kojem konsti-tutivnom narodu ili manjini pripada..Nastavnici trebaju kontinuiranousavr{avati komunikacijske sposob-nosti, uvaàvati razlike kod u~enika ipoticati izraàvanje njihovih potreba iinteresovanja, na kreativan na~in jerstimulativno okruènje za u~enje pred-stavlja bitan preduvjet za efikasno ost-

varivanje odgojno-obrazovnih ciljeva.Kompetentan nastavnik, uz odgo-

varaju}i stupanj obrazovanja zaizvo|enje odgojno obrazovnog radatreba, , pedago{ko - psiholo{ku i meto-di~ku osposobljenost za rad sa djecom{kolskog uzrasta,treba ostvariti part-nerski odnos sa obitelji i stalno sestru~no usavr{avati s ciljem lak{egpra}enja promjena u odgoju ,obrazo-vanju i dru{tvu.

Nastavnicima koji su bili u uloziu~enika, na obuci je prezentiran prak-ti~ni dio iz Priru~nika o kulturi,ba{tinii tradiciji nacionalnih manjina u

BiH,kroz primjenu razli~itih nastavnihmetoda.

Uslijedila je priprema nastavnikaza samostalnu prezentaciju lekcija izPriru~nika svojim kolegama koji supreuzeli ulogu u~enika.

Na zavr{etku obuke nastavnici suistakli da se osje}aju potpuno spremni-ma za implementaciju sadràja onacionalnim manjinama, kroz razli~itepredmete koje predaju ( bosanski ihrvatski jezik, strane jezike, po-vijest,zemljopis,likovnu umje-tnost,biologiju i dr.).

Nastavnici su pokazali velikumotiviranost i spremnost da nau~enona obuci primjene u svojim sredinama,kao dobro do{lu promjenu ustaljenimna~inima rada i bilo mi je veliko zado-voljstvo sura|ivati sa ovako kreativnimljudima, koji predstavljaju pokreta~epozitivnih promjena u svojim sredina-ma na razvijanju interkulturalnogdijaloga za napredak i dobrobit svihdemokratski osvije{tenih gra|ana.

Mostar,12.12.2008.g.Marina Mihalj, prof.

Obuka nastavnika osnovnih {kolaza implementiranje Priru~nika

o kulturi, ba{tini i tradicijinacionalnih manjina u BiH

Obuke3.qxd 24.12.2008 13:32

Z adwi vikend novembra (od

28. do 30.11.2008.), Osno-

vna {kola Vuk Stefa-

novi} Karaxi} Doboj, bila je

doma}in nastavnicima iz Doboj

Istoka, Brijesnice, Orahovice,

Stanara, Tesli}a, Kakwa i

Doboja. Rije~ je o novom projektu

Implementacija priru~nika o

kulturi, ba{tini i tradiciji

nacionalnih mawina u Bosni

Hercegovini. Nastavnici isto-

rije/historije, geografije, gra-

|anskog obrazovawa, srpskog

jezika, muzi~ke i likovne kul-

ture, te jedan pedagog, uspje{no

su realizovali modul iz oblasti

Interkulturalizam,Kulturni

pluralizam/prava mawina i

Novih metoda pedagogije. U~e-

snici su pokazali visok stepen

zainteresovanosti tokom obuke,

posebno za prakti~ni dio - radi-

oni~ki rad i vje`be, te

pripremu samostalnih preze-

ntacija. Veliki interes nas-

tavnici su pokazali i za

sadràje o 17 nacionalnih maw-

ina u Bosni i Hercegovini iz

priru~nika za nastavnike i

u~enike. Neke od sugestija nas-

tavnika u vezi sa ovim

Priru~nikom bile su:

Priru~nik za u~enike jeinteresantan i prilago|en za

u~enike, pregledan, jasan

kona~ana verzija Priru~nikaza u~enike treba da bude u boji

Priru~nik obavezno trebada sadrì podatke (ili karte)

koji pokazuju na kojim prostori-

ma su skoncentrisane i gdje ìve

pojedine nacionalne mawine na

teritoriji Bosne i Hercegovine

bilo bi dobro da postoje ikontakt adrese pojedinih

Udruèwa

bilo bi dobro da Priru~nikprati i CD sa karakteristi~nom

muzikom svih 17 nacionalnih

mawina u Bi H. Na kraju obuke

u~esnici su dali prijedlog za nas-

tavak druèwa, ali kroz ideju :

DA SE ORGANIZUJE SUS-RET PREDSTAVNIKA [KO-LA (koje su bile zastupqene naobuci) –UÊNIKA I NAS-TAVNIKA. NA TOM SUSRE-TU SVAKA [KOLA BI PRED-STAVILA NEKU OD NACI-ONALNIH MAWINA.

U~esnici ovih susreta bile bi

{kole iz: O[ iz Kakwa, O[

“Gorwa Orahovica” iz Orahovice

(Doboj Istok), O[ “Brijesnica”

iz Brijesnice (Doboj Istok), O[

“Vuk Karaxi}” iz Vitkovaca

(Tesli}), O[ ”Desanka Maksi-

movi}” iz Stanara, O[ “Ozren” iz

Paklenice Dowe i O[ “Vuk

Stefanovi} Karaxi}” iz Doboja.

Obuku su realizovali Mi-

lena Sari}, kordinatorica pro-

jekta, \or|e Nijem~evi}, stru-

~ni savjetnik za istoriju RPZ

Bawa Luka i trener CIVITAS-

a Gordana Popadi}.

Doboj,novembar 2008.godineKoordinator i trener

CIVITAS-a

Gordana Popadi}

AKTUELNOSTI


Interkulturalizamu na{oj sredini

Prezentacijau~esnika–Lekcija oMa|arima

Vje`ba o Rumunima

Obuke3.qxd 24.12.2008 13:32

AKTUELNOSTI


Upa`qivo osmi{qenom, {i-

roko postavqenom konceptu

edukacije nastavnika za ost-

varivawe druga~ije uloge nastavnika

u vo|ewu i organizaciji u~ewa u nas-

tavi, nalazimo se pred novim izazvom

i novim korakom. Mislim na sve nas

koji smo otvoreni i spremni za iza-

zove, a prepoznali smo ih i imamo

uvjerewa o vrijednosti impleme-

ntacije demokratije i qudskih prava u

cjelokupnom nastavnom procesu u

{koli kao instituciji.

Razmi{qaju}i o u~e{}u u

edukaciji za ovaj modul, moram priz-

nati da sam se na{la pred dilemama i

brojnim pitawima: {ta su to kontro-

verzne teme i korupcija u {koli; da

li je sramota da u poodmaklim godi-

nama kao nastavnik o tome ne znam...

I odlu~ila sam da u~estvujem u

edukaciji, a “profit” je vrlo veliki,

za mene, moju {kolu.

U toku edukacije o pou~avawu u

{koli o kontroverznim temama i

korupciji, imali smo priliku da od

vrsnih poznavalaca - univerzitet-

skih profesora i istraìva~a ove

oblasti - dobijemo bitne i vrijedne

teorijske informacije i li~na

iskustva.

Prolazili smo i kroz proces sti-

cawa vje{tine za vo|ewe i savla-

davwe ovog modula sa u~enicima.

Upoznali smo i primjewivali i nove

metode i tehnike, optimalne za pos-

tizawe planiranih ishoda u nastavn-

im temama ovog modula. Naravno, sve

kroz vje`be vlastitih vje{tina i

sposobnosti za implementaciju sa

u~enicima u odjeqewu.

Kao nastavnik, odjeqenski sta-

rj{ina oja~ala sam u svojim kompe-

tencijama, a tek predstoji li~ni

napor, bri`qiva priprema za real-

izaciju kontroverznih tema u

konkretnom odjeqewu, sa u~enicima.

Kao nastavnici u procesu refo-

rme obrazovawa, reforme “u hodu”,

imamo velike obaveze, a suo~avamo se

i sa li~nim nesnalaèwem, nesprem-

no{}u, nedovoqnim vje{tinama i

razli~itim te{ko}ama da ostvarimo

kompetencije planirane u okviru

nove uloge nastavnika.

Modul za podu~avawe nastavnika

o kontroverznim temama i korupciji

shvatam i doìvjela sam ne samo kao

edukaciju u okviru predmeta

Demokratija i qudska prava. Iako ne

predajem ovaj predmet, identifiko-

vala sam velike potencijale

pou~avawa u ovom modulu za sve nas-

tavne predmete - za vaspitne ciqeve

u okviru istih i posebno u okviru

odjeqenske zajednice. Razgovoraju}i

sa predmetnim nastavnicima i nas-

tavnicima stru~no - teorijskih pred-

meta u sredwoj {koli, identifiko-

vali smo u okviru programa neke od

tema, a posebno dijelove sadràja

lekcija koje bi se mogle u razredu

pou~avati kao kontroverzne teme.

Za iskori{tavawe ove mogu-

}nosti treba se edukovati!

Jo{ jedan argument za prihvatawe

ovog modula je i ~iwenica da u

svakodnevnom radu u nastavnom pro-

cesu i u~enici i nastavnici

doìvqavaju i prepoznaju nesklad

izme|u ideala i vrijednosti koji

realno postoji i koji nas emocional-

no doti~e, ~esto sna`no iritira.

A izraèna emocionalna na-

petost je karakteristika i bitan ele-

ment nesporazuma i netolerantnog

odnosa u toku razmatrawa kon-

roverznih tema i pitawa. Mnogi

odràni ~asovi su puni ovih pitawa

i emocionalnih reagovawa i u~enika

i nastavnika.

Nismo ba{ najvje{tiji i ne

upu{tamo se u rje{avawe ovog

nesklada - kontroverznih pitawa.

Edukacija u okviru Civitasa prili-

ka je da se osposobimo i ovladamo,

steknemo vje{tine za podu~avawe u

modulu “Kontrovarzne teme i korup-

cija”.

Praktikovawem metoda i tehni-

ka koje se koriste u razmatrawu

kontroverznih tema - stavqawem

u~enika u situacije prepoznavawa i

rje{avawa kontroverznih sadràja

i pitawa, omogu}i}emo u~enicima

da procesi istraìvawa, tragawa

za bitnim argumentima postaju

wihova nova potreba i navika. Oni

}e se postepeno osposobqavati da

uspje{no prepoznaju kontroverznu

temu, pitawe ili sadràj; da

koriste ste~ene vje{tine u

rje{avawu kontrovrznih pitawa i

tema.. Bi}e u stawu da ostvare svoje

li~no pravo na druga~ije

mi{qewe, argumentuju ga, ne

ugroàvaju}i isto pravo sagov-

ornika, saradnika...

Nije li to najve}i doprinos koji

kao nastavnici ulaèmo u sazrije-

vawe, razvoj li~nosti u~enika

spremnog za izazove i zahtjeve

otvorenog dru{tva koje traì

otvorene razgovore.

Bi}e to prilika i za preispiti-

vawe li~nih vrijednosti i vje{tina

u~enika. Nastavniku je tako|e prili-

ka da “za sebe”, ali i sa u~enicima,

u~estvuje u preispitivawu aktuelnih

vrijednosti koje egzistiraju realno u

sada{wem trenutku u okruèwu,

porodici ...

Radmila Cigler, prof.,

{kolski pedagog

MODUL ZA PODUÂVAWE:“KONTROVERZNE TEME I

SPREÂVAWE KORUPCIJE“

U susret novim znawima,vje{tinama i kompetencijama nastavnika u podu~avawu

Radmila.qxd 24.12.2008 13:33

O ve godine je CIVITAS usaradnji sa UNDEF-ompokrenuo jo{ jedan

uzbudljivi dvogodi{nji projekat s cil-jem osnaìvanja svih gra|ana BiH,kroz promovisanje demokratskih vri-jednosti bez obzira na nacionalnupripadnost. Projekat ~iji je naziv:“U~iti i ìvjeti demokratiju“ }e krozsvoje aktivnosti kao {to su okruglistolovi, seminari za pripadnike medi-ja i petodnevni ljetni kamp zau~enike sa najboljim radovima, radi-ti na izgradnji mostova izme|u pri-padnika razli~itih zajednica insistira-ju}i na rje{avanju problema s kojimase susre}u u~enici u razli~itim zajed-nicama.

Neki od klju~nih ciljeva projektasu poticanje u~enika da se koristedemokratskim vrijednostima u sva-kodnevnom ìvotu, da po{tuju ljuds-ka prava svakog pojedinca, bez obzi-ra na njegovu nacionalnu ili religi-jsku pripadnost, i pove}anje u pov-jerenju koji imaju u~enici i nastavni-ci iz razli~itih sredina jedni premadrugima. Nadamo se da }emo krozobuke i zajedni~ki rad u~enika i nas-tavnika pomo}i u ja~anju njihovihkomunikacijskih, organizacionihsposobnosti i sposobnosti upravljan-ja.

Kako bi se postigli ovi ciljeviCIVITAS i UNDEF su pripremili nizaktivnosti putem kojih }e se na jed-nom mjestu na}i u~enici, nastavnici,novinari, predstavnici vlasti i nevla-dinih organizacija i voditi diskusije ova`nim pitanjima i problemima sakojima se suo~avaju mladi udana{njoj BiH, a koji poga|aju sve

zajednice, nagla{avaju}i time da suoni zajedni~ki za sve. Planirane suslijede}e aktivnosti:

Odràvanje pet otvorenih foru-ma u Tuzli, Gora`du, Mostaru,Prijedoru i Cazinu (svaka od lokacijaje izabrana zbog svoje specifi~nesituacije i/ili posebne strukturestanovni{tva) za 250 u~esnika me|ukojima }e biti u~enici, nastavnici ipredstavnici nevladinih organizacijana kojima }e se raditi na informisan-ju u~esnika o obrazovanju, ljudskimpravima i o problemima sa kojima sesuo~avaju pripadnici manjina.

Dvodnevne obuke za 90 nas-tavnika o inovativnim metodama uobrazovanju o ljudskim pravima.

Seminar za 15 novinara nakojem }e se novinari upoznati sasadràjem plana i programa obrazo-vanja o ljudskim pravima.

Petodnevni ljetni kamp zau~enike sa 20 najboljih rje{enja za

probleme javne politike.Ove aktivnosti }e pomo}i u

budu}em angaòvanju u~enika ugra|anski ìvot svojih zajednica istvaranju mreà dru{tvenoosvje{tenih mladih ljudi koji suspremni ne{to poduzeti kako bipobolj{ali svoj ìvot.

Jedan od najuzbudljivijih aspeka-ta projekta je stvaranje velike inter-netske baze podatka na web straniciCIVITAS-a (www.civitas.ba), kojane samo da }e sluìti kao izvorpodatka ve} kao i instrument koji }epovezivati u~enike iz razli~itihdijelova BiH, omogu}uju}i im timeda ostanu u kontaktu i nakonzavr{etka projekta.

Ukoliko ste zainteresovani zau~e{}e u ovom projektu moète sejaviti na broj telefona: 033/450-700lokal 2564, kontak osoba BenjaminHasi} ili na email adresu:[email protected].


17

UÎTI I @IVJETI DEMOKRATIJU:

GRADIMO MOSTOVE ME\U UÊNICIMA

NA[ I NA[ CCIIVVIITTAASS

UNDEF.qxd 24.12.2008 13:34



UNDEF.qxd 24.12.2008 13:34



Zahvaljuju}i finansijskoj po-mo}i Kampanje Dubai Cares,ured UNICEF-a u Bosni i

Hercegovini je u saradnji sa partneri-ma, me|u kojima je i Obrazovni cen-tar za demokratiju i ljudska prava„Civitas“, uveo inovativni model zapartnerstvo i programiranje. PPrroojjeekkaattggrraaddiimmoo {{kkoollee ii zzaajjeeddnniiccee –– pprriijjaatteelljjeeddjjeeccee uu BBoossnnii ii HHeerrcceeggoovviinnii imazadatak da poveè {kole i zajednicekako bi se osnaìlo socijalno jedinst-vo, sprije~ili socijalni rizici me|u dje-com, naro~ito me|u isklju~enim gru-pama, te da se osnaì socijalna kohez-ija i po{tivanje razli~itosti kultura, pri-marno me|u mla|im generacijama, alii u cijeloj zajednici.

Projekat je pokrenut 2008. godineu pet op{tina: Fo~a, Gora`de, Isto~naIlidà, Drvar i Kiseljak u 70 lokalnihzajednica.

Od aprila 2008. godine Obrazovnicentar za demokratiju i ljudska pravaCIVITAS je realizovao mnogobrojneaktivnosti predvi|ene ovim projektom,fokusiraju}i se na djecu i mladepred{kolskog i srednjo{kolskog uzrasta.

OOddrr`̀aannaa jjee ttrrooddnneevvnnaa oobbuukkaa„„OOssnnoovvee ddeemmookkrraattiijjee““ zzaa ooddggaajjaa-tteelljjee//vvaassppiittaa~~ee

U periodu od 09. do 11.05.2008.Civitas je realizovao trodnevnu obukuodgajatelja/vaspita~a za pred{kolskinivo. Obuci su prisustvovala 22 odga-jatelja/vaspita~a iz Drvara, Fo~e,

Projekat gradimo{kole i zajednice -prijatelje djece u

Bosni i Hercegovini

Skole i Zajednice.qxd 24.12.2008 13:36 Page 18

Gora`da,Kiseljaka i Isto~ne Ilidè. Odgajatelji/vaspita~i su dodatno

osposobljeni za rad sa novommetodologijom i sadràjima preuze-tim iz programa “Osnove demokrati-je” koji uklju~uju i komponentu ìvot-nih znanja i vje{tina prilago|enihpred{kolskom uzrastu. Odgajatelji sutokom obuke bili detaljno upoznati sainovativnim modelom mobilnih vrti}a/ igraonica za djecu pred{kolske dobikoja nemaju pristup vrti}ima ilidrugim organizovanim oblicimapred{kolskog vaspitanja. Dva odga-jatelja/vaspita~a iz svake op{tine suangaòvana za implementiranje ovogjedinstvenog pred{kolskog modela.

PPookkrreennuuttoo jjee 77 mmoobbiillnniihh iiggrraaoonniiccaauu kkoojjee jjee uukklljjuu~~eennoo ookkoo 117700 ddjjeecceepprreedd{{kkoollsskkoogg uuzzrraassttaa ((oodd 33 ddoo 55 ggooddii-nnaa)) iizz ssoocciijjaallnnoo uuggrroo`̀eenniihh ii iizzoolloovvaanniihhssrreeddiinnaa

Model mobilnih igraonica jebesplatan i namijenjen je prvenstvenoonoj djeci koja do sada nisu imalamogu}nost pristupa pred{kolskomodgoju i obrazovanju, te roditeljimakojima nije potrebno ~uvanje djecenego im èle omogu}iti igru, komuni-ciranje, u~enje i sticanje socijalnih iìvotnih vje{tina u dru{tvu vr{njaka.

Mobilne igraonice su organizo-vane dva puta sedmi~no u svakojop}ini uklju~enoj u projekat, a vo|ene

su od strane putuju}ih stru~nih odga-jatelja koji su angaòvani kao vanjskisaradnici. Model se realizuje u {kol-skim objektima na terenu, u u~ionica-ma osnovnih {kola koje suprilago|ene ovom uzrastu.

DRVAR: Obzirom da u Drvarune postoji nikakav oblik organizo-vanog pred{kolskog odgoja i obrazo-vanja, Civitas je pokrenuo 2 mobilneigraonice smje{tene u prostorijama O{„Drvar“ koje okupljaju oko 50mali{ana.

FOÂ: Zbog potrebe da se upred{kolski odgoj uklju~e djeca izmarginaliziranih podru~ja, mobilnaigraonica je smje{tena u podru~nojosnovnoj {koli u mjestu Drago~ava iokuplja petnaestak mali{ana.

Nakon veoma uspje{nog dvom-jese~nog rada igraonice u Fo~i,odlu~ili smo da mali{ane obradujemojednodnevnim putovanjem i posjetomvr{njacima u Gora`du. Ideja je bila daobjedinimo djecu razli~itog etni~kogporijekla u cilju spajanja zajednica, teprevazilaènja nacionalnih i vjerskihrazlika.

Tako je 05.08.2008. godine udje~ijem vrti}u SOS Kinderdorf uGora`du odràna kreativna dje~ijaigraonica u kojoj su mali{ani iz Fo~e i

Gora`da zajedni~ki pokazali kako udruènju i igri nema mjesta zadiskriminaciju i granice.

Mali{ani su u znak sje}anja na ovodruènje posadili drvo prijateljstva.

Radionicu je posjetio na~elnikop{tine Gora`de, a u~enici iz O[’’Husein ef. \ozo’’ su do{li kao ekipamalih novinara da bi zabiljeìlide{avanja i napravili reportaù o ovojradionici.

GORA@DE: Mobilna igraonicaje otvorena u prostorijama Osnovne{kole Ustikolina (20 km od centraGora`da) i okuplja 27 djece.

ISTO^NO SARAJEVO: Saciljem da u periodu trajanja projekta{to vi{e mali{ana bude uklju~eno uovakav vid pred{kolskog odgoja,organizovane su dvije mobilne igraon-ice u trajanju od 3 mjeseca: prva (do30.09.2008.), u O[ “Jovan Du~i}”koja je okupljala 20-tak djece, a druga(od 01.10.2008.) u prostorijama vrti}a“Vratite nam osmijeh”.

KISELJAK: Mobilne radionicekoje okupljaju 50 mali{ana organizo-vane su na dvije lokacije: dje~iji vrti}“Sv. Franje” i dje~iji vrti} “P~elicaMaja”.

Obuka ”Informacionetehnologije u nastavi”

za razrednike sred-njih {kola i

odgajatelje/vaspita~eJednodnevna obuka iz informacio-

nih tehnologija odràna je u Drvaru,Kiseljaku, Isto~nom Sarajevu,Gora`du i Fo~i, i obuhvatila je 147nastavnika. Nastavnici su se upoznalisa osnovama rada na ra~unaru, osno-vama MS Excela i MS PowerPointa.Obuka se sastojala od teoretskog iprakti~nog dijela, tako da su u~esniciimali priliku da savladaju i uvje`bajuosnovne radnje za upotrebu gorenavedenih aplikacija u nastavi i {koli.




Nadamo se da }e ova obuka podsta}inastavnike da na kreativan, zanimljiv iinovativan na~in pristupe u~enicima.

Trodnevna obuka”Umije}e ìvljenja”za razrednike sred-

njih {kola Trodnevna obuka “Umije}e ìvlje-

nja” odràna je u svih pet op{tina iobuhvatila je 192 razrednika koja sudodatno osposobljena za rad sa novommetodologijom i sadràjima fokusir-anim na primjenu djelotvornog mod-ela promjene pona{anja kod mladihljudi; osvje{}enje problema devi-jantnog pona{anja mladih i njegoveprevencije; razvoj vje{tina potrebnihza ìvot kao {to su komunikacija,dono{enje odluka, odabir i razvoj kar-ijere, kriti~ko razmi{ljanje, upravljan-je emocijama, odupiranje pritiskuvr{njaka itd.

Javne prezentacijeakcionih planova

kreiranih od stranesrednjo{kolaca

Po zavr{etku trodnevne obuke“Umije}e ìvljenja”. nastavnici ipedagozi su zapo~eli sa implementiran-jem programskih sadràja na ~asovimaodjeljenske zajednice, {to je uklju~ivaloi prakti~ni dio tokom kojeg su u~eniciradili na izradi akcionih planova.U~enici su bili potaknuti da izaberu

problem iz svog okruènja, istraùjumogu}a rje{enja i potencijale unutarzajednice, predloè najprakti~nijerje{enje i izrade akcioni plan.

Srednjo{kolci su pokazali izuzetnuposve}enost i zainteresovanost zaaktivnije u~e{}e i stvaranje pozitivnihpromjena u svom okruènju –samoinicijativno su provodili cijeledane rade}i portfoliju, {tampali majicekoje promovi{u njihove akcione

planove, anketirali lokalno stano-vni{tvo, povezali se sa predstavnicimalokalnih vlasti i sl.

U~enici su svoje akcione planoveprezentovali javno pred ~lanovimazajednice, a potom je prema prethodnoutvr|enim kriterijima izvr{en odabirnajbolje osmi{ljenih akcionih planovau svakoj op{tini uklju~enoj u pro-jekat, koji }e se realizirati u narednomperiodu.



U narednom periodu planiramo inten-zivniji nastavak zapo~etih aktivnosti, te

pokretanje inicijativa za pobolj{anjerada postoje}ih ili osnivanja op{tinskih

Vije}a mladih.


Implementacijaakcionih planova

Iako je implementacija akcionihplanova planirana za po~etak ove{kolske godine, srednjo{kolci nisugubili vrijeme. Odmah nakon javnihprezentacija, u julu 2008 god., prih-vatili su se posla i pokrenuli mnogob-rojne inicijative i kampanje. No{enientuzijazmom i èljom da uljep{aju ipobolj{aju svoje okruènje, da u morunegativnosti naprave ne{to pozitivno,poduzeli su niz akcija od kojih su nekedale i konkretne rezultate. Evo parprimjera:

U~enici u Drvaru prikupilidonacije: knjige za {kolsku biblioteku,saksije cvije}a za ure|enje interijera{kole

Srednjo{kolci iz Gora`da sklop-ili ugovor sa lokalnom {umarskomindustrijom: u~enici su povremeno

radili sezonske poslove – sticaliiskustvo, radne navike i na produkti-van na~in provodili svoje slobodnovrijeme; u~enici {umarsko-tehni~kogsmjera su imali praksu i bili mentoriostalim svojim vr{njacima, a zauzvratsu dobili 10.000 KM za odlazak naekskurziju

Otvorena {kolska kuhinja uSrednjo{kolskom centru Fo~a: u~enicisu samoinicijativno o~istili prostorkoji je bio u kriti~nom stanju, izbacilistare, pokvarene i nekorisne stvari, ipopravili elemente koji se jo{ mogukoristiti; prikupili su donacije, te samiokre~ili prostorije, ofarbali radijatore,lijepili tapete na stare kuhinjske ele-mente, napravili i postavili police,promijenili odvodne cijevi; ostvarilisu saradnju sa Tr`nim centrom TOM,na~elnikom op{tine Fo~a i ostalimmnogobrojnim donatorima. Kao

rezultat, {kolska kuhinja je po~ela saradom po~etkom ove {kolske godine.Volontiranjem u {kolskoj kuhinjiu~enici sti~u radne navike i vje{tinetimskog rada. Osim toga, {kolskakuhinja sluì i kao mjesto za prakti~nunastavu pojedinim stru~nim {kolama(ugostitelji – pripremanje obroka iposluìvanje, ekonomisti – briga ofinansijskom poslovanju). Planiranoje da se kontinuirani rad {kolskekuhinje nastavi tako {to }e se novacdobijen od prodaje hrane uloìti unjenu proizvodnju.

Rano identificiranje imonitoring rizi~nogpona{anja u~enika

koje rezultiraprekidom {kolovanja

Nakon odràne obuke za ~lanovegrupe za rano identificiranje i moni-toring rizi~nog pona{anja, multidisci-plinarni timovi rade na razvoju sis-tema za pra}enje rizi~nog pona{anjau~enika koje rezultira lo{im uspjehomi prekidom {kolovanja, razvoju prijed-loga preventivnih mehanizama ipokretanju inicijativa kojima }e seistaknuti va`nost srednje{kolskogobrazovanja i negativne posljediceprekida {kolovanja sa posebnim osvr-tom na manjinske grupe i ènskudjecu.

U narednom periodu planiramointenzivniji nastavak zapo~etihaktivnosti, te pokretanje inicijativa zapobolj{anje rada postoje}ih ili osni-vanja op{tinskih Vije}a mladih. Unovemberu }emo realizovati jednod-nevni sastanak na kojem }e prisustvo-vati timovi predstavnika svih 5op{tina, a ima}e za cilj razmjenu idejai iskustava, uspostavljanje saradnje ipovezivanje zajednica s ciljemudruènja napora na stvaranju pozi-tivnog i zdravog okruènja u kojem }edjeca i adolescenti imati priliku da serazviju u tolerantne, uspje{ne i aktivnegra|ane.

SSaannddrraa SSllaaddaakkoovvii}}




Uz pomo} kampanje pod nazivom“Dubai Cares” (Dubai brine),ured UNICEF-a u Bosni i

Hercegovini uveo je jedan novi model pa-rtnerstva i programiranja, koji povezuje{kole i zajednice u cilju smanjenja rizikapo djecu i stepena njihove ugroènosti,te ja~anja dru{tvenog jedinstva me|udjecom.

Ovaj program ~ine ~etiri me|usobnopovezana modula aktivnosti, a njima jeplanirano obuhvatiti oko 30.000 djece injihovih porodica. Gradovi koji suuklju~eni u ovaj projekat su: Drvar,Kiseljak, Isto~na Ilidà, Fo~a i Gora`de.

Partneri u ovom projektu su organi-zacije koje po svojoj misiji brinu o djeci ajedna od organizacija, implementatoraprograma je i CIVITAS-a koji svojeaktivnosti implementira u svim srednjim{kolama i dje~ijim vrti}ima ovih gradova.

Razvijaju}i vlastiti program aktivnos-ti vezanih za realizaciju ovog programaCivitas je, izme|u ostalog, u prolje}e ovegodine uradio slijede}e: Prilagodio svojematerijale “Umije}e ìvljenja” za potrebeprograma u srednjim {kolama i ‘’Prvikoraci’’ za potrebe rada sa djecompred{kolske dobi. Ove materijale koristeprofesori srednjih {kola i nastavnicipred{kolskog odgoja u svome radu uznapomenu da su svi pro{li potrebnuobuku.

Civitas je razvio model besplatnihmobilnih igraonica za djecu pred{kolskedobi te osigurao sve neophodne uslove zaorganizovan i stru~an rad sa djecompred{kolske dobi. Ovim aktivnostimatreba dodati i poseban program ranogidentificiranja i monitoringa u~enika sarizi~nim pona{anjima.

U obilju aktivnosti vezanih za ovajprogram nabrojit }emo neke:

Ve} polovinom maja mjeseca po~elaje sa radom prva besplatna igraonica zadjecu pred{kolske dobi u Gora`du da bi u

do kraja juna po~ele svoj rad sve igraoniceu ovih pet gradova. Kao {to smo reklipo~etku rad igraonica prethodila je trod-nevna obuka odgajatelja/vaspita~a kojomje obuhva}eno 25 nastavnika pred{kol-skog odgoja i obrazovanja

Civitas je pored obuke osiguraodidakti~ki i radni materijal kao ipriru~nike za nastavnike te slikovnice zadjecu.

Igraonica i njihov rad toplo su poz-dravljeni i podràni prije svega od djece iroditelja a naravno i zahvalnost zajednicenije izostala.

Djeca koja nemaju mogu}nost borav-ka u vrti}u po prvi put su u situaciji da sedruè i upoznaju sa svojim vr{njacima i dase pripreme za polazak u osnovnu {kolu, asve to uz vo|enje i podr{ku od stranestru~nih lica

Tako|er po~etkom maja obu~eni susvi profesori, razredne starje{ine, srednjih{kola po programu “Umije}e ìvljenja” aogranizovana je i informati~ka tako|er zaprofesore srednjih {kola. Obu~eni profe-sori ste~ena znanja i vje{tine koriste usvome radu o ~emu posebno govoreaktivnosti na prevenciji rizi~nogpona{anja

Poseban dio programa realizujuu~enici srednjih {kola koji su u maju ijunu, putem razrednih portfolija, prezen-tirali neke od problema koje su uo~ili uzajednici i za njih su ponudili rje{enja tesu svoja rje{enja i pretvorili u praksu.Primjer dobre prakse su i u~eniciSrednjo{kolskog centra u Fo~i koji suvlastitim ideja i radom osposobili prostor iopremu te dobili {kolsku kuhinju kojoj bipozavidjeli i mnogi, zvjezdicama oki}enirestorani.

Poseban dio programa vezuje se zaidentifikaciju i monitoring u~enika sarizi~nim pona{anjima u koji vrlo uspje{novode pedagozi srednjih {kola uz podr{kuorgana vo|enja i upravljanja u {koli,

stru~nih organa kao i vije}a roditelja iu~enika.

Ukupni rezultati realizacije planiranihaktivnosti dobra su osnova za nastavakovog projekta i njegovih programskihaktivnosti a i èlja svih aktera koji su nabilo koji na~in uklju~eni u ove aktivnostije da se rad nastavi i u narednoj godini.

Igraonice su se pokazale kao dobarmodel i zahvaljuju}i drugoj obuci koji jeorganizovao Civitas za sve nastavnikepred{kolskog odgoja i obrazovanja u BiHimamo mogu}nost nastaviti projekta{irom na{e zemlje. Ovo bi bio jedanmogu}i model primjene Okvirnog zakonao pred{kolskom odgoju i obrazovanje iobavezan boravak djece u vrti}u u godiniprije polaska u osnovnu {kolu.

Analize, ankete i evaluacije koje jeproveo Civitas govore da u srednjim{kolama treba podràti aktivnosti u~enikajer su rezultati vidljivi i mjerljivi. O vri-jednostima programa “Umije}e ìvljenja”u srednjim {kolama kojim se prevenirarizi~no pona{anje mladih imat }emo pri-liku i {ire govoriti jer je potreba za ovim isli~nim programima svakim danom sveve}a. èlimo ista}i da su svi vrti}i i sred-nje {kole zahvaljuju}i grantovimaUNICEFA u mnogome rije{ili neka odgoru}ih pitanja opremanja prostora ilinabavke osnovnih sredstava i u~ila.

Na kraju sa posebnim zadovoljstvominformi{emo da je na zajedni~kom sas-tanku svih Civitasovih u~esnikauklju~enih u projekat ‘’{kole i zajednicepo mjeri djece’’ odrànom po~etkomdecembra mjeseca CIVITAS obavijestioda }e iz vlastitih sredstava finansijskipodràti rad igraonica u prva tri mjesecanaredne godine do kada }e prema na{imo~ekivanjima biti donesena odluka o nas-tavku projekta od strane fonda DubaiCares i Unicefa.

AAlliijjaa LLaappoo



[kole i zajednicepo mjeri djece


Obrazovawe za qudska prava je

pravo svakog djeteta i obaveza

je dràve da u okviru obra-

zovnog sistema obezbjedi sticawe

znawa iz ovih oblasti na svim

nivoima obrazovawa. Kako bi ovo

pravo bilo realizovano na kvalite-

tan na~in potrebno je, pored uvo|ewa

samog predmeta i op{teg pristupa

zasnovanog na qudskim pravima u

svim segmentima obrazovnog sistema,

obezbjediti i kvalitetan nastavni

kadar. Stoga je prvenstveno potrebno

osigurati standarde kvaliteta za nas-

tavnike „Demokratije i qudskih

prava“ i omogu}iti im sticawe odgo-

varaju}ih kompetencija tokom wi-

hovog formalnog obrazovawa na nas-

tavni~kim fakultetima. Tako bi, na

najboqi na~in, bila osigurana i

odrìvost gra|anskog obrazovawa u

pred{kolskim ustanovama, osnovnim

i sredwim {kolama u Bosni i

Hercegovini.

Kako bi ponudili rje{ewe,

Civitas BiH je stvorio idejni pro-

jekat obezbje|ivawa odrìvosti

obrazovawa za demokratiju i qudska

prava u Bosni i Hercegovini kroz

wegovo ukqu~ivawe u programe svih

fakulteta u Bosni i Hercegovini

koji obu~avaju budu}e nastavnike. U

okviru projekta formirana je

Ekspertna grupa koja se sastoji od

istaknutih stru~waka u oblasti

obrazovawa sa svih osam unive-

rziteta iz cijele Bosne i

Hercegovine. Osnovni zadatak

Ekspertne grupe je kreirawe pri-

jedloga obrazovnih politika kao i

odabir modela implementacije

gra|anskog obrazovawa na uni-

verzitetskom nivou koji }e dati

najboqe rezultate. Kako bismo

postigli ciq – gra|ansko obrazo-

vawe kao obavezan predmet za sve

budu}e nastavnike – potrebno je

omogu}iti javnu diskusiju o mogu}im

rje{ewima obrazovnih politika

izme|u svih univerziteta u zemqi koja

bi trebala rezultirati konkretnim

prijedlogom obrazovne politike na

nivou cijele Bosne i Hercegovine.

Ekspertna grupa, kojoj u radu pomaè i

prof.dr. Vedrana Spaji}-Vrka{,

ekspert Vije}a Evrope u ovoj oblasti,

kreira}e Nacionalni plan gra|anskog

obrazovawa u kome }e jasno biti

definisani na~ini i modeli imple-

mentacije gra|anskog obrazovawa na

svim nivoima kao i wegove promocije u

Bosni Hercegovini. Ekspertna grupa do

sada se sastala dva puta i ve} je usvojila

detaqan plan aktivnosti u okviru ovog

projekta, kao i listu preporuka za

poboq{awe stawa gra|anskog orazo-

vawa na univerzitetima.

U ciqu obezbje|ivawa {iroke

podr{ke za na{ projekat, planira-

no je i odràvawe niza aktivnosti

koje }e ukqu~iti sve uposlene na

univerzitetima – profesore, stu-

dente, uposlene u administraciji –

kao i ~lanove lokalne zajednice.

Kroz organizaciju okruglih stolova

na svim univerzitetima, seminara,

radionica i sastanaka bi}e omogu}eno

otvarawe diskusije i saradwa me|u

svim univerzitetima u zemqi. Na ovaj

na~in tako|e }e biti promovisan i

sam program i inicijativa za pobo-

q{awe stawa gra|anskog obrazovawa

na univerzitetima kako me|u ~lanovi-

ma akademske tako i me|u ~lanovima

lokalne zajednice.

Nacionalni plan, koji predvi|a

uvo|ewe gra|anskog obrazovawa na sve

fakultete koji obu~avaju budu}e nas-

tavnike, garantovao bi izu~avawe ovog

predmeta na univerzitetu, a samim

time i na niìm nivoima obrazovawa.

Tako|e, na ovaj na~in bi se osiguralo

da se u na{em obrazovnom sistemu sus-

tavno promovi{u vrijednosti gra-

|anskog dru{tva poput slobode,

pravde, odgovornosti i pona{awe u

skladu sa normama demokratskog i

gra|anskog dru{tva, kao i kriti~ko

mi{qewe u generacijama dolaze}ih

nastavnika, studenata i u~enika.

Milena Sari}

AKTUELNOSTI

23

GRA\ANSKO OBRAZOVAWE NA UNIVERZITETIMA

INICIJATIVE I PLANOVI


Univerzitet.qxd 24.12.2008 13:52 Page 23


RReecciittee nnaamm nnee{{ttoo oo sseebbii ii VVaa{{eemmppoosslluu uu AAmmbbaassaaddii SSjjeeddiinnjjeenniihh AAmmeerrii~~kkiihhDDrr`̀aavvaa uu SSaarraajjeevvuu..

Ovo je dvadeset druga godinakako radim kao ameri~ki diplomata idrugi put da ìvim i radim u Bosni iHercegovini. Od 2001 do 2003 radilasam kao ata{e za kulturu, a moj posaoje bio da nadgledam obrazovne i kul-turne programe Ambasade Sjedi-njenih Dràva. Posle pet godina radau Washingtonu odabrala sam da sevratim u Ambasadu u Sarajevu kaodirektorica Ureda za odnose sajavno{}u. Moj posao na ovoj pozicijije da, uz superviziju obrazovnih ikulturnih programa, nadgledam i pro-

grame vezane za medije i {tampu zacijelu BiH.

KKaakkvvaa ssuu VVaa{{aa iisskkuussttvvaa oo ssaarraadd-nnjjii ssaa uurreeddoomm CCiivviittaassaa ii mmrree`̀oomm CCiivviittaassaauu BBiiHH??

Kao {to mnogi od Vas znaju, jasna`no podràvam Civitas mreù uBiH. înjenica da se ovaj programtoliko ra{irio da sada obuhvata i nas-tavni plan i program, obrazovanje iobuke djece, u~enika, studenata, nas-tavnika, profesora na svim nivoimaobrazovanja {irom zemlje svjedo~i oposve}enosti kojom svako od vasdoprinosi ovom zna~ajnom naporu.Bila sam veoma uzbu|ena i sretna da

upoznam Projekt gra|anin tim izBr~kog, koji je putovao u SjedinjeneDràve 2007. godine na svjetskusmotru, na kojoj su u~estvovali PG tim-ovi iz svih dijelova svijeta. Svi trebatebiti veoma ponosni na model koji jeCivitas kreirao u BiHi koji dijeli sazemljana {irom svijeta.

KKoojjaa jjee,, ppoo VVaa{{eemm mmii{{lljjeennjjuu,,uullooggaa CCiivviittaassaa ii ggrraa||aannsskkoogg oobbrraazzoovvaannjjaauuoopp{{ttee uu oobbrraazzoovvnnoomm ssiisstteemmuu??

Gra|ansko obrazovanje igra veomava`nu ulogu u demokratskim dru{tvima.Va`no je da gra|ani uzmu aktivno u~e{}eu svojim zajednicama, da znaju svojaprava i da politi~are na vlasti drè odgov-ornima za aktivnosti koje poduzimaju izakone koje donose. U dana{njem svijetugra|ani su ti koji zagovaraju promjene iuti~u na javne rasprave.

KKoojjaa jjee VVaa{{aa ppoorruukkaa uu~~eenniicciimmaa,,nnaassttaavvnniicciimmaa ii oossttaalliimm ~~llaannoovviimmaa CCiivviittaassppoorrooddiiccee??

Mislim da dio govora gospo|eMargaret Spellings, ministrice obrazo-vanja SAD-a, koji je dala naovogodi{njem Samitu za globalni razvoju Washingtonu, moè izvrsno posluìtikao moja poruka za sve ~itaoce:

“Obrazovanje, a posebno visokoobrazovanje, moè oja~ati regionalnerazvojne strategije i omogu}iti saradnjuna zajedni~kim izazovima od iskorjenji-vanja siroma{tva, pobolj{anja zdra-vstvene za{tite do energije. Ono jetako|er na{e najja~e oru|e za prevlada-vanje straha, neznanja i ekstremizma,kao i promicanja po{tovanja i me|u-sobnog uvaàvanja. Kvalitet obrazovanjakoji uspijemo posti}i je klju~ni faktor ukreiranju budu}nosti koju moèmoo~ekivati, ono je centralno za mir u svije-tu, prosperitet i razvoj gra|anstva. [tovi{e dijelimo me|u sobom, to }e biti ve}ikvalitet obrazovanja koje moèmo ponu-diti. Ohrabrujem sve ovdje prisutne dakoriste vrijeme koje }e provesti zajednoda izgrade jake veze i razmi{ljajustrate{ki kako moèmo raditi zajedno daunaprijedimo na{u situaciju. Va{i naporimogu pomo}i u izgradnji boljeg svijetasa vi{e nade za sve njegove gra|ane.”

JANETMILLER JANETMILLER

intervju

DIREKTORICA UREDA ZA ODNOSE SA JAVNO[]UAMERI^KE AMBASADE U SARAJEVU

Intervju.qxd 24.12.2008 13:54 Page 24

BROJ TIMOVAPoslije ekspanzivnog rasta broja

timova i uklju~enja velikog broja{kola u prvoj dekadi Civitasa BiH,2007. godine je po prvi putzabiljeèn trend opadanja broja timo-va, kao i broj {kola koje su seuklju~ile u natjecanje Projekatgra|anin. Ovaj trend se naàlost nas-tavio i u 2008.god. U odnosu na2007. godinu broj {kola koje su seuklju~ile u natjecanja Projektgra|anin je manji za 513 timova ili31,34%. [to se ti~e komparacije usudjelovanju razreda osnovnih {kolau odnosu na 2007. godinu, razlika uodnosu na 2007. godinu je 235 timo-va ili 18,61%, dok je broj razredasrednjih {kola manji za 278 ili39,21%.

Ovako stanje se moè tuma~iti~injenicom da je potpora nastavnici-ma od strane menad`menta {kolaminimalna, kao posljedica trenutneekonomske situacije u Bosni iHercegovini (porast cijena tro{kova iograni~enog budèta sa kojim {koleraspolaù) {to se donekle odrazilo namotiviranost nastavnika za sudjelo-vanjem u pomenutoj aktivnosti.

UU FFOOKKUUSSUU

25

Analiza natjecanja iz

ProjektaGra|anin/Ja

Gra|anin u 2008.


Rizah PG.qxd 24.12.2008 13:59 Page 25

Iz prikupljenih podataka tako|erse moè zaklju~iti da ve}inaosnovnih i srednjih {kola koje radepo hrvatskom nastavnom planu i pro-gramu ove godine nisu organizirale{kolska natjecanja. Razlog moèmotraìti i u ~injenici da se u srednjim{kolama “Demokracija i ljudskaprava”, u sklopu kojega je i programProjekt gra|anin, projekt realizirakao te~ajna cijelina (u drugom dijelupolugodi{ta), kada su planirana {kol-ska natjecanja. [to se ti~e osnovnih{kola koje rade po hrvatskom NPP,“Projekt gra|anin” se realizira uskopu sata razrednika ili sekcija“Civitas” za koju nastavnici nemajuadekvatnu potporu, pa se njihov radnaj~e{}e tretira kao slobodnaaktivnost koja, u dosta slu~ajeva, nijestimulirana od strane menagmenta{kole.

ANALIZA IZBORAPROBLEMA

Ukoliko pogledamo proble-me/teme kojima su se u~enici najvi{ebavili tijekom 2007/2008 izbor temaje vezan za pitanja koja se ti~u obra-zovanja (preoptere}enost u~enika,problem ocjenjivanja, reforma obra-zovanja, odlazak mladih iz BiH,izostanci sa nastave, nemaran odnosprema {kolskim obvezama), i proble-ma sa kojima su susre}u u~eniciunutar {kole (nedostatak prostora zaslobodne aktivnosti, nedostataksportskih terna, neopremljenost kabi-neta za izvo|enje nastave iz infor-matike, biologije, kemije, neopremljenost{kolske knji`nice, rekonstrukcija{kolske zgrade, nedostatak dvoraneza sport, itd). Najve}e interesovanjeza rje{avanje ovih problema pokaza-li su u~enici iz regije Banja Luka,Bijeljina, Fo~a, kao i u~enici izSarajevskog kantona.

Isto tako, u~enici su pokazalizavidnu razinu interesovanja zapitanja koja se ti~u dru{tvenih i poli-ti~kih pitanja a koja se ti~u pitanja

UU FFOOKKUUSSUU


TEME 2008 TOTAL u (%)

[kolstvo i obrazovanje 361 21.84%Bolesti zavisnosti

(Droga, alkohol, pu{enje, kla|enje) 203 12.28%Pitanja za{tite ìvotne sredine 178 10.71%Nasilje i zlostavljanje

(djece, èna, u porodici) 160 9.62%Ostalo 118 7.08%Prevoz i saobra}aj 77 4.66%Kriminal 69 4.17%Nezaposlenost 46 2.78%Kultura 36 2.18%Zdravstvo 40 2.42%Problemi osoba sa posebnim potrebama 2 1.33%Institucionalna pitanja 21 1.27%Sport 35 2.12%Seksualno obrazovanje 27 1.63%Ishrana 34 2.06%Mediji i informisanje 23 1.39%Dru{tvena i politi~ka aktivnost 115 6.96%ìvotinje 29 1.75%Pitanja manjina 4 0.24%Seksualno nasilje 18 1.09%Mine i eksplozivna sredstva 5 0.30%Slobodno vrijeme 35 2.12%

TOTAL 1657 100.00%

Rizah PG.qxd 24.12.2008 14:00 Page 26

mladih. Ovakav trend se moètuma~iti ~injenicom da je Civitas usvojim programskim aktivnostimarealizirao niz programa za mlade(TV emisija Vijesti za mlade, ~asopisBu|enje), kao i kroz formiranu mreùmladih MMC (treninzi, obuke, akcijemladih) koji su osposobljavali mladeza aktivno sudjelovanje u svojim sre-dinama.

Veliko interesovanje za rje{avanjeproblema u svojim lokalnim zajedni-cama, u~enici su pokazali zarje{avanje pitanja koja se ti~u proble-ma droge, alkohola i pu{enje me|umladima ali i pove}anim interesovan-jem mladih za kla|enjem u sportskimkladionicama kao i igrama na sre}u.

Prate}i globalne trendove,interesovanje mladih je okrenuto i kaproblemima koji se odnose naekolo{ke probleme, kojih zasigurnoima na podru~ju cijele Bosne iHercegovine. Potom slijede teme

koje tretiraju probleme nasilja me|umladima, maloljetni~ke delikvencije,nasilja u obitelji, nasilja me|uènama, kao i pitanja socijalnog i

politi~kog aktivizma. Uo~ljivo je da su mladi najmanje

zainteresirani za probleme kao {to suproblem rasprostranjenosti mina idrugih eksplozivnih sredstava, prob-leme koji se ti~u ljudskih prava(problem manjina, Roma), problemza{tite ìvotinja.

Ogroman trud koji su u~eniciuloìli u projekte je vidljiv i u nekimslu~ajevima je rezultirao i konkret-nim promjenama u na{im zajednica-ma, odnosno javnim politikama kojese bave ovim pitanjima. Naravno mipred sobom jo{ uvijek imamoduga~ak put i mnogo problema, kao{to su preoptre}eni nastavni planovei programe i sve vi{e ovisnika me|uu~enicima. Nasilje i zlostavljanje uobitelji prisutnije je nego ikada ana{e ulice i rijeke su neprepoz-natljive, ali ono {to je pozitivno je dau~enici imaju èlju i volju da te prob-leme poku{aju rije{iti i pomognu u

UU FFOOKKUUSSUU


U svojim portfoli-jima u~enici mora-

ju jasno indenti-fikovati koji nivovlasti je odgovo-ran za usvajanjemjere javne poli-

tike, kako sedonosi ova odluka,koliko je glasova

potrebno itd...

Rizah PG.qxd 24.12.2008 14:01 Page 27

dono{enju adekvatnih mjera javnepolitike. Kao {to znate iz va{e prakse,sve {to je ponekad potrebno je ih malousmjeriti i dati im pozitivne energije.

Ono {to vas èlimo podsta}i je danastavite razmi{ljati da li su problemikoje su na{i u~enici odabrali stvarnooni na koje mogu utjecati. Mo`da bibilo realnije uzeti neki konkretni

problem iz na{e zajednice, kao {to jeprljavi parkovi ili korita na{ih rijeka iorganizirati akciju da se park ili kori-to o~isti i pokrenuti inicijativu nalokalnoj razini za dono{enjemzakona koji bi kaznio budu}e

zaga|iva~e. Nakon {to uspje{nozavr{imo jednu ovakvu akciju nalokalnoj razini, onda imamo potreb-no iskustvo i kredibilitet ovopoku{ati uraditi i na vi{im razinamavlasti ili uhvatiti se u ko{tac i saozbiljnim problemima.

Poku{ajte samo zamisliti da jesvih 176 timova koji su radili na

problemima ekologije, tijekomjednog vikenda organiziralo akcijuza ~i{}enje svojih sela ili gradova. Ilida su o~istili korita rijeka u svojojblizini. Sli~no razmi{ljanje se moèprimijeniti na skoro sve ostale prob-

leme kojima smo se bavili.Poku{ajmo se osloboditi èlje darije{imo sve probleme preko no}i. Mismo svjesni da je to ponekad i utjecajnastavnika, koji iz najbolje namjere ̀ elida se njegov/njen tim prikaè u najboljemsvjetlu, ali mi se moramo pitati da li jeovo kontraproduktivno, jer samopove}ava na{e nezadovoljstvo i nemo}da promijenimo na{u te{ku situaciju.

Naravno, nije sve tako crno, pos-toji veliki broj timova ~iji je rad rezul-tiralo konkretnim promjenama u nji-hovim {kolama, lokalnoj zajednici,kantonu/regiji, pa ~ak i na razinientiteta i dràve. U pro{lim brojevimasmo pisali o nekim od tih uspje{nihprimjera, ali vas ovom prilikom jo{jednom pozivamo da nam se javiteukoliko je va{ rad na Projektugra|anin rezultiralo u konkretnojakciji u dono{enju mjere javne poli-tike na nekoj razini. Po{aljite va{upri~u i slike, sve pozitivne primjere}emo sa zadovoljstvom objaviti unarednim brojevima na{eg lista.

Rizah Smailbegovi}

UU FFOOKKUUSSUU


Da li je va{ akcioni plan „lista èlja” i da liima izlistane institucije koje trebaju „ispuni-ti” va{e èlje ili opisuje {ta }ete vi konkret-no uraditi da se rije{i neki problem i donese

mjera javne politike?

Rizah PG.qxd 24.12.2008 14:03 Page 28

C entar za Gra|ansko Obrazovanjeiz Calabasasa u Californiji je usaradnji sa nevladinom organi-

zacijom Kooperacija Irske osmislio pro-jekat pod nazivom “Gra|anske Veze”koji predstavlja dopunu „Projektagra|anin“. Projekat }e pomo}i mladimljudima ste}i klju~na gra|anska znanja isposobnosti gra|anskog angaìranja, uisto vrijeme promoviraju}i etni~ku i vjer-sku toleranciju i demokrati~nije dru{tvo.

Ovaj dvogodi{nji, regionalni projekat}e se implementirati u Bosni iHercegovini, Srbiji i Kosovu. Uz nizlokalnih aktivnosti, koje }e uklju~iti ismotru svih BiH sudionika, planirano je iodràvanje regionalne smotre, na kojoj}e se predstaviti najuspje{niji u~eni~kiradovi.

Koluminacija projekta }e biti petod-nevni ljetni kamp pod nazivom „Liderisutra{njice“, na kojem }e prisustvovati

u~enici, nastavnici ilideri na polju gra-|anskog obrazovanjaiz sve tri zemlje kojesudjeluju u projektu.Ovaj kamp je kreirantemeljem konceptaCivitas Br~ko ljetnogkampa, tako da }euklju~iti formiranjemje{ovitih timova,koji }e sudjelovati uradionicama za razvi-janje liderskih spo-sobnosti, timskog ra-da, ali i radionicama oosnovnim demokratskim konceptima kao{to su tolerancija i prava manjina.

U na{oj zemlji u projekat }e bitiuklju~eni u~enici II razreda 12 srednjih{kola iz svih dijelova BiH: {irokogBrijega, Sanskog Mosta, Cazina, Banje

Luke, Mostara, Isto~nog Sarajeva,Bijeljine, Br~kog, Sarajeva, âpljine,Ora{ja i Lukavca.

Sa ciljem oja~avanja potpore imple-mentiranju projekta u zemljama u~esnici-ma, formirana je i Regionalni upravniodbor, ~iju su ~lanovi predstavnici min-istarstava prosvjete, pedago{kih zavoda inevladinih organizacija iz Srbije, BiH iKosova.

Poput PG-a, “Gra|anske veze” zas-nivaju se na ve}em angaìranju u~enikana identifikaciji i istraìvanju pitanjajavnog interesa i pronalaènju na~inana koje bi se njihove zajednice unapri-jedile. Ideja je da se kroz uklju~ivanje ugra|anski ìvot svojih zajednica,u~esnici aktivno doprinose njihovomrazvoju. Istraìvanja su pokazala vezuizme|u metodologije aktivnog u~enjana kojoj se “Gra|anske veze” zasnivajui pove}anja u politi~koj toleranciji iangaìranja u politi~kom i dru{tvenomìvotu zajednice. Istraìvanja tako|erpokazuju da su glavni pokazatelji bu-du}eg politi~kog angaìranja, partici-pacija u vije}u u~enika, raznim sekcija-ma i druge aktivnosti u kojima u~eniciimaju prigodu vje`bati svoje gra|anskesposobnosti.

U slu~aju da èlite dobiti vi{e infor-macija o ovome projektu molim vas dakontaktirate Benjamina Hasi}a [email protected]

UU FFOOKKUUSSUU

29

Gra|anske veze


U sklopu projekta u 2009.god su planirane slijede}e aktivnosti:

Obuka nastavnika koju }e provoditi treneri iz Sjverene Irske, IrskeRepublike i SAD-a.

Istraìvanja o znanju u~enika pred implementiranje projekta.Pilot implenetacija projekta u u~ionicamaLokalne smotre u~enikih radovaIstraìvanja o znanju u~enika nakon implementiranja projekta.Evaluacija pilot programa

Aktivnosti planirane za 2010 godinu uklju~uju:

Organiziranje obuka koje }e provoditi treneri Sjverene Irske, IrskeRepublike i SAD-a kako bi obu~ili lokalne trenere nastavnike i osiguraliodrìvost.

Nastavak implementacije Civic-Link programa u u~ionicama.Istraìvanja o znanju u~enika pred implementiranje projekta.Regionalne smotre radova u~enika iz ~itave regije (Bosna i

Hercegovina, Srbija i Kosovo).Istraìvanja o znanju i u~enika nakon implementiranja projekta.Ljetni kamp Lideri sutra{njiceIstraìvanja o znanju i stavu u~enika prethodno i nakon kampa,

zavr{na evaluacija.

Gradjanske veze.qxd 24.12.2008 14:06 Page 29

DOGA\AJI


Deseta me|unarodna kon-

ferencija Civitas-a,

odràna od 19. do

21.10.2008. godine u Neumu, uz

u~e{}e i prisustvo ve}eg broja

doma}ih i stranih gostiju, pred-

stavnika ministarstava, peda-

go{kih zavoda, institucija

pred{kolskog, osnovnog, sred-

weg i visokog obrazovawa, bila

je, po op{toj ocjeni, vrlo us-

pje{na i zavr{ena va`nim

zakqu~cima od kojih su neki

kqu~ni sa stanovi{ta obra-

zovnih politika i planova

djelovawa u oblasti gra|anskog

obrazovawa u Bosni i Herce-

govini. Ova konstatacija naro-

~ito vaì kada se, u kontekstu

evropskih integracija, imaju u

vidu sloèni zahtjevi koje na

ovom obrazovnom podru~ju treba

zadovoqiti {kolstvo u na{oj

zemqi. U svojim pozdravnim gov-

orima va`nost konferencije

posebno su naglasili ârls

Ingli{, ambasador Sjediwenih

Ameri~kih Dràva u Bosni i

Hercegovini i predstavnici

entitetskih ministaratava

Mirko Bawac, direktor Repu-

bli~kog pedago{kog zavoda, i

Samira Demirovi}, {ef kabi-

neta federalne ministrice

obrazovawa i nauke, isti~u}i

zna~aj liderske pozicije Ci-

Me|unarodna konferencija

Civitas-a

FO

TO

: MA

RI

NA

MI

HA

Q

Neum.qxd 24.12.2008 14:09 Page 30

vitas-a u obrazovawu za

demokratiju i qudska prava, dok

je Rahela Xidi}, izvr{na direk-

torica Civitas-a posebno

istakla mjesto i zna~aj gra-

|anskog obrazovawa u dokume-

ntima Evropske komisije sa

posebnim osvrtom na potrebu

stvarawa i razvoja gra|anskih

kompetencija kod bosansko-

hercegova~kih u~enika i nas-

tavnika .

U toku plenarnog i radi-

oni~kog programa kao i u

raspravama na diskusionim gru-

pama u kojima je, izme|u ostalog,

analizirano aktuelno stawe u

pred{kolskom, osnovnom, sred-

wem i visokom obrazovawu i

raspravqano o ulozi lokalne

zajednice, Mreì mladih Ci-

vitasa, kontraverznim temama i

drugim problemima gra|anskog

obrazovawa u Bosni i Herce-

govini, nagla{eni su u osnovni

elementi sistema, te u smislu

unapre|ewa obrazovnih politi-

ka predloèni i prihva}eni

slijede}i

KQU^NIZAKQU^CI

1. Gra|ansko obrazovawe tre-

ba da bude integrisano u sve

nivoe obrazovawa i sastavni dio

cjelovitih razvojnih programa

za sve {kolske ustanove

2. [kole, roditeqi i

lokalna zajednica treba da budu

partneri u provo|ewu gra|a-

nskog obrazovawa

3. Potrebno je nastaviti

edukaciju i dokvalifikaciju

nastavnog kadra

4. Neophodno je uspostaviti

sistem kontinuiranog stru~nog

usavr{avawa u ovoj oblasti i

uvesti kvalitetnije i efikasni-

je metode rada

5. Veoma va`no je una-

pre|ivati sistem vrednovawa

kvaliteta nastavni~kog rada i

podsticati nau~no-istraìva-

~ki rad na ovom podru~ju

6. Potrebno je {to prije

obezbijediti kvalitetan protok

informacija izme|u vladinog i

nevladinog sektora i {kola/nas-

tavnika

7. Za diplomirane studente

nastavni~kih fakulteta organi-

zovati specijalisti~ki studij

gra|anskog obrazovawa

8. Posebno je va`no u imple-

mentaciji programa u pred{kol-

skim ustanovama aktivnije ukq-

u~iti i roditeqe

9. U implementaciji gra|-

anskog obrazovawa pedago{ki

zavodi treba da imaju glavnu

ulogu

10. U okviru aktivnosti

Mreè mladih potrebno je usvo-

jiti Strategiju za borbu protiv

korupcije na republi~kom (za

Republiku Srpsku) i kantonal-

nom nivou (za Federaciju Bosne

i Hercegovine) .

11. Organizovati volon-

terske akcije i programe volon-

tirawa za u~enike sredwih

{kola

12. Nastaviti sa projektom

Civitas medija: Vijesti za

mlade i ~asopis Bu|ewe

Op{ti zakqu~ak je da je

Konferencija bila uspje{na i

pruìla {iroku lepezu kon-

struktivnih i primjewivih

ideja. Va`no je naglasiti da je

posebno istaknuta potreba da

ministarstva obrazovawa i

ostale obrazovne ustanove, uz

pomo} Civitas-a, {to prije

po~nu sa realizacijom navedenih

ideja, odnosno zakqu~aka.

Zdravko [unki}

DOGA\AJI


Neum.qxd 24.12.2008 14:11 Page 31

FFAALLII MMAA[[NNAA??


UBiH vlast je organizovana

na vi{e nivoa: dràvnom,

entitetskom, kantonal-

nom/ùpanijskom i na lokalnom

nivou. Na svakom nivou postoje tri

grane vlasti, a wihova nadle`nost

definisana je i odre|ena Ustavom

BiH i Ustavima entiteta.

Lokalni nivo vlasti odvija se u

jedinicama lokalne samouprave,

odnosno u op{tinama i gradovima.

Op{tina, odnosno grad je prva

teritorijalna zajednica u kojoj

gra|ani ostvaruju svoje interese,

zadovoqavaju potrebe i vr{e

vlast. Iz tog razloga je ona

~ovjeku najblià, a svojom

aktivno{}u u woj ~ovjek se

potvr|uje kao istinsko

dru{tveno bi}e.

Gra|ani svoju politi~ku

angaòvanost provode na

izborima i u~estvuju}i u

raznim oblicima vr{ewa

vlasti.

Svako demokratsko dr-

u{tvo demokrati~no je ono-

liko koliko su wegovi

gra|ani aktivni u raznim

dru{tvenim procesima, pa

tako i u vr{ewu vlasti.

U Bawa Luci evidentno

je, da svijest o potrebi u~e{}a

gra|ana u svakodnevnom praktiko-

vawu demokratije, iz godine u god-

inu sve vi{e raste.

Sredinom oktobra u svim

zemqama Evrope obiqeèna je

Evropska sedmica lokalne samo-

uprave. U Bawa Luci, iako BiH

nije ~lanica Evropske unije, pris-

tupilo se obiqeàvawu datuma

potpisivawa Evropske poveqe o

lokanoj samoupravi. Tim povodom,

u administrativnoj slu`bi grada,

pripremqene su i odràne mnoge

aktivnosti. Grad je u obiqeàvawe

ove manifestacije, ukqu~io u~e-

nike osnovnih i sredwih {kola,

daju}i im konkretne zadatke.

U osnovnim {kolama u~enici

su imali zadatak da napi{u liter-

arni rad na temu: “Kad bih ja bio

gradona~elnik”. Radove su pre-

gledali wihovi nastavnici, a

najboqi rad je svom autoru obezbi-

jedio nagradu “Jedan dan kod grado-

na~elnika”.

U sredwim {kolama u~enici su

odràli demokratsku radionicu

pod nazivom “Simulirawe sku-

p{tine”. Odabrali su problem koji

su poku{ali rije{iti na toj

skup{tini, a u nekim {kolama su

prisustvovali odbornici iz Sku-

p{tine grada. Najboqi diskutant

je predloèn za nagradu “Jedan dan

sa gradona~elnikom”.

Na dan potpisivawa Evropske

poveqe o lokalnoj samoupravi, 15.

oktobra, gradona~elnik grada

Bawa Luka primio je nagra|ene

u~enike iz osnovnih i sredwih

{kola, razgovarao sa wima o prob-

lemima s kojima se oni susre}u,

slu{ao wihove radove koje su

u~enici ~itali, uru~io im pok-

lone, fotografisali se za

uspomenu i tako obiqeìli taj

dan. U~enici su stekli jedno

neobi~no iskustvo, a istovremeno

se upoznali sa prvim ~ovjekom

izvr{ne vlasti na lokalnom nivou.

Sva promi{qawa u~enika, gra-

dona~elniku }e posluìti kao pu-

tokaz koje probleme treba rje-

{avati u gradu i {ta je to {to

mladi qudi od wega o~ekuju.

Istog dana je u administra-

tivnoj slu`bi grada odràna deba-

ta na temu “Bawa Luka - grad

demokratije”. U debati su u~estvo-

vali i predstavnici organi-

zacija civilnog dru{tva.

Doma}ini su bili pred-

stavnici zakonodavne i

izvr{ne vlasti grada i

najvi{i funkcioneri u

gradu. Na debati su izre~ene

mnogobrojne pohvale na ime

razvoja demokratije u gradu

ali i poneka dobronamjerna

kritika, {to }e tako|e biti

putokaz {ta u narednom

periodu treba unapre|ivati.

O aktivnostima u povodu

obiqeàvawa ESLS, gra|ani

su imali priliku da se upozna-

ju i putem flajera koje su

dijelili volonteri na glavnom

trgu grada, kao i posredstvom medija.

Ovakve i sli~ne manifestacije

svakako pribliàvaju lokalnu

vlast samom gra|aninu, te on posta-

je sve vi{e zainteresovan za

aktuelne probleme koje moè

rje{avati u partnerstvu sa loka-

lnom vla{}u. Lokalna vlast je sve

vi{e uvezana sa organizacijama ci-

vilnog dru{tva, kroz finansirawe

mnogih projekata i raznih mani-

festacija, a kojima se ostvaruju i

{tite prava i interesi gra|ana.

Qubinka Dragojevi}Bawa Luka

Uloga lokalne zajedniceu razvoju demokratije

Lokalne zajednice.qxd 24.12.2008 14:12 Page 32

Unovoj {kolskoj godini Mreàmladih Civitasa bavi se proble-mom korupcije. Svaki peti

stanovnik na{e zemlje smatra da jekorupcija drugi po va`nosti problem skojim se suo~ava. Aktivisti Mreèmladih Civitasa dali su svoje prijed-loge za prevenciju i suzbijanje korupci-je u obrazovanju, zdravstvu, pravo-su|u, policiji, javnoj upravi i lokalnojsamoupravi. Prijedloge smo prezento-vali u dokumentu koji se zove„Strategija za borbu protiv korupcije“.Cilj nam je usvajanje ove Strategije nakantonalnom i entitetskom nivou.

Lokalni centri Mreè mladihCivitasa organizovali su potpisivanje

peticije podr{ke za usvajanje Stra-tegije. Potpisivanje peticije jo{ uvijektraje a do sada je sakupljeno vi{e od5000 potpisa. Peticija je organizovanana gradskim trgovima, a volonteriMMCa posjetili su {kole i fakultetekako bi pozvali u~enike i studente dapotpi{u peticiju i podrè usvajanjeStrategije za borbu protiv korupcije.Na{ prijedlog podràle su i drugenevladine organizacije, mediji,privredni subjekti, predstavnici lokalnevlasti i eksperti iz oblasti prava,ekonomije, kriminalisti~kih i politi~kihnauka.

Strategiju, zajedno sa potpisimapodr{ke u posljednjem mjesecu ove

godine uputit }emo kantonalnim ientitetskim skup{tinama. Na javnimraspravama na{i loklani timovi izloìt}e prijedlog Mreè mladih Civitasa iodbraniti stavove, koje su mladi izni-jeli. Zahvaljuju}i podr{ci gra|ana istru~njaka nadamo se da }e do prolje}a2009. godine Strategija za borbu protivkorupcije biti usvojena. Nakon usva-janja Strategije ~eka nas teì dio posla– njena provedba i pra}enje rezultata –efikasnosti usvojenih mjera.

Korupcija uzrokuje diskriminaciju,lo{u poslovnu klimu, povla}enjestranih ulaganja i slabljenje ekonomijejedne dràve. Ona poga|a sve gra|anei sve sfere ìvota lokalne zajednice.

DDOOGGAA\\AAJJII

33

Mreà mladih Civitasa


MMC.qxd 24.12.2008 14:17 Page 33

Poblem korupcije moè se rije{iti samosistematskim pristupom, strategijama injihovom kvalitetnom provednom, aliprije svega podr{kom i u~e{}em svakoggra|anina u borbi protiv korupcije.

PRAZNICI SACIVITASOM

U vrijeme decembarskih praznika,pa`nju smo odlu~ili posvetiti djeci saposebnim potrebama, starim iiznemoglim osobama i siroma{nima una{im zajednicama. Mreà mladihCivitasa organizuje jedinstven human-itarni projekat u kojem }e u~estvovativi{e od 130 srednjo{kolaca i studenataiz 13 gradova: Sarajeva, Isto~nogSarajeva, Gora`da, Banja Luke,Posu{ja, Konjica, Travnika, Kaknja,Bijeljina, @ivinica, Prijedora, Gra-~anice i Bugojna.

Volonteri iz Isto~nog Sarajeva,Sarajeva, Kaknja i Gora`da volontirat}e u udruènju za djecu sa posebnimpotrebama u Isto~nom Sarajevu. Za{ti~enike ovog udruènja mladi glumci– amateri pripremili su predstavu natemu „Tolerancija“. Dok djeca buduuìvala u predstavi volonteri }eokre~iti, o~istiti i urediti prostorijeovog udruènja.

U Posu{ju }e Mreà mladihCivitasa organizirati humanitarni kon-cert, na kojem }e nastupiti {kolskibend. Nakon koncerta slijedi igluma~ka izvedba glumaca – volon-tera. Novac od ulaznica ide za opre-manje biblioteke za djecu sa posebnimpotrebama. U organizaciji akcijevolonterima iz Posu{ja pridruìt }e sekolege iz Konjica.

U @ivinice dolaze volonteri izGra~anice i Bijeljine. Oni }e svojvikend volontiranja provesti u javnojkuhinji; pripremat }e obroke i dijeliti ihsocijalno ugroènima.

U Travniku }e volontirati ~etvrtagrupa volontera iz Banja Luke,Bugojna i Prijedora. Oni }e vikendprovesti u Domu za stara i iznemoglalica. Njihov zadatak bi}e da priprema-ju obroke {ti~enicima, pomaù pri

spremanju soba i provode vrijeme sapenzionerima u ovom domu.

U novoj {kolskoj godini nastavlja-mo sa medijskom kampanjom. Volo-nteri Mreè mladih Civitasa za Vaspripremaju ~asopis Bu|enje i TVemisiju Vijesti za mlade. Na{eaktivnosti moète pratiti na web strani-ci www.civitas.ba ili na nekom od blo-

gova lokalnih centara:Sarajevo: http://mmc-sarajevo.blogspot.comKakanj: http://mmc-kakanj.blogspot.comGora`de: http://mmc-gorazde.blogspot.com Mreà mladih Civitasa traì koor-

dinatore za lokalne centre: Br~ko,

DDOOGGAA\\AAJJII


Grad Koordinator Mail

Sarajevo Ivana Ke{i} [email protected]

Isto~no Sarajevo Vanja Batkovi} vbatkovi}@civitas.ba

Bugojno Muamer Dizdar [email protected]

Posu{je Ivan Be{li} [email protected]

ìvinice Edin Husovi} [email protected]

Prijedor Vesna Nini} [email protected]

Gora`de Jasmin Hasanovi} [email protected]

Banja Luka Una Zec [email protected]

Gra~anica Nermina Top~agi} [email protected]

Travnik Denis Ra~i} [email protected]

Bijeljina Mirjana Tomi} [email protected]

Kakanj Eldar Ali} [email protected]

Konjic Ajla Kr{in [email protected]

AAkkoo `̀eelliittee bbiittii ddiioo oovviihh aakkcciijjaa,, jjaavviittee ssee nnaa{{iimm llookkaallnniimm ttiimmoovviimmaa::

MMC.qxd 24.12.2008 14:18 Page 34

Biha}, Zenica, Mostar, Trebinje, Tuzla,Ora{ja, Jablanica, Glamo}, âpljina,Doboj, Zavidovi}i, Kiseljak i Kupres.Ako ste srednjo{kolac ili student,ambiciozni ste i èlite biti dio multikul-turanog tima volontera Mreè mladihCivitasa javite nam se mailom naadresu [email protected].

Od na{ih koordinatora o~ekuje-mo da budu lideri, da predlaù iprovode aktivnosti dru{tvenog ipoliti~kog aktivizma mladih. Svimvolonterima Mreà mladih Civitasanudi mogu}nost u~e{}a u obukamaza mlade lidere i novinare – volon-tere. Kao volonter Mreè mladihCivitasa imate priliku pisati za~asopis Bu|enje i raditi kao novinar– voditelj na{e TV emisije Vijestiza mlade. Zajedno sa svojim lok-

lanim timovima u~estvujte u pro-gramima razmjene i posjetamadrugim MMC lokalnim timovima.Koordinatori Mreè mladihCivitasa u~esnici su brojnihme|unarodnih susreta mladih uSAD-u, Makedoniji i Bugarskoj.

Volontirati za Mreù mladihCivitasa zna~i biti dio evropskezajednice volontera, jer jeCivitas jedina nevladina organi-zacija u na{oj dràvi, koja svo-jim volonterima moè izdavatiakreditacije Evropskog volonter-skog servisa.

Budi i ti dio tima. Postani MMC koordinator!

Ivana Ke{i}

DDOOGGAA\\AAJJII


U@ivinicama je boravila ekipa Bijeljine, Mreèmladih Civitasa BiH, a doma}ini su im bili kolegeiz lokalnog tima grada doma}ina.Cilj posjete je

bio da se razvije aktivizam i humanizam me|u mladima,

pa su volonterski timovi posjetili Centar za djecu savi{estrukim smetnjama “Vrati mi osmijeh”, @ivinice.Prije posjete Centru, timovi su odràli radni sastanak uBKC-u gdje su usvojili dnevni red akcije. Prilikom pos-jete Gimnaziji, direktor Redò Butkovi}, profesor RamizGlavi} te pedagog ove ustanove Ankica Grgi} odràli suprigodan govor i uputili rije~i dobrodo{lice.Nakon akcijevolontiranja moglo se vidjeti obostrano zadovoljstvo kodu~esnika susretanja u @ivinicama.Mreà mladih Civitasa Bijeljine i ìvinica imala je punupodr{ku tokom posjete Centru “Vrati mi osmijeh”, poseb-no volontera Marine Mihajlovi} diplomiranog deftologa ,Emire Fo~i} diplomirani socijalni pedagog, MerimeMuhi} diplomirani socijalni pedagog , Adisa Ibrahimovi}aapsolventa socijalne pedagogije, Mirele Saki} diplomiranipsiholog-pedagog, te predsjednice udruènja Suade Omi}.Koordinator Mreè mladih Civitasa BiH, lokalnog tima@ivinice, Edin Husovi}, bio je zadovoljan akcijom obatima, te se zahvalio svim u~esnicima ove akcije, kao iosobama koje su ovo podràle. Saradnja ova dva tima }ese nastaviti susretima u Bijeljini!

[.Gadò

MMrree`̀ee mmllaaddiihh CCiivviittaassaa oorrggaanniizzoovvaallii vvoolloonntteerrsskkuu aakkcciijjuu ppoommoo}}ii ddjjeeccii ssaa rraazzvvoojjnniimm ssmmeettnnjjaammaa

SARADNJA MLADIH BIJELJINE @IVINICA

MMC.qxd 24.12.2008 14:19 Page 35

DDOOGGAA\\AAJJII


Emisija “Civitas - Vijesti zamlade” , u{la je u svoju drugusezonu emitovanja. Cilj emisije

je da se ostvari direktna komunikacijus mladima, da se govori o temama zakoje oni smatraju da su va`ne, a prven-stveno da se prona|u na~ini za rje{enjesvih problema koje upravo mladi loci-raju. Putem ove petnaestominutne tele-vizijske emisije, koja se emituje na {esttv stanica u Bosni i Hercegovini, mladiimaju priliku da se javno ~uje njihovglas.

Voditelji i novinari emisije “Civitas- Vijesti za mlade” su takodje mladisrednjo{kolci ili prve godine studija.

Novinari i voditelji koji suangaòvani u izradi emisije su ~lanoviMreè mladih Civitasa (MMC), idolaze iz svih dijelova Bosne iHercegovine.

Cilj emisije je da mladi-ma pomognemo da na|uodgovor i izlaz iz svakod-nevnih problema, ali i da ihpotaknemo da sami izna|una~ine kako da uti~u na izgrad-nju svojih boljih zajednica. Jo{ je jednavrijedna namjera projekta, a to je dauklju~imo i obu~imo made i talento-vane osobe da se bave novinarstvom iobogate svoje literarne vje{tine kaovaàn vid komunikacije.

@elja nam je da u kratkoj,dinami~noj i originalnoj formi pruìmonajva`nije i najzanimljivije informacijeiz BiH, ali i svijeta, po principuklasi~nog tv Dnevnika, prilago|enogmodelu “mladi za mlade”. Zbogpo{tivanja oba pisma koja se zvani~nokoriste u BiH, jedna emisija se realizu-je u latini~nom, a drugu u }irili~nompismu, a do sada smo, u proteklih 30emisija, realizovali preko 150 priloga itema iz svih krajeva BiH.

Na{ cilj je da emisiju damo na

ustupanje i drugim zainteresovanimtelevizijskim ku}ama u BiH, kako bi{to vi{e mladih imalo priliku da gledaovaj jedinstveni projekat.

U “Civitas - Vijestima za

m l a d e ”govorili smo pored ostalog, o nasilju u{koli i kako ga sprije~iti, drugim soci-jalnim problemima sa kojima se mladiredovno suo~avaju, poloàju studenatau studentskim domovima, volonteriz-mu, manjinama, sportu, kulturi. Nudilismo vrijedne savjete; kako mladi moguuticati na promjenu ili dono{enje novihzakona, kako aplicirati za posao i gdjese zaposliti, gdje i kako aplicirati zastipendije, kako vr{iti nadgledanjeimplementacije usvojenih zakona, apli-cirati za Fondove EU koji su otvoreniza mlade.

Govorili smo o potrebi ja~anjaekolo{ke svijesti, toleranciji, kakoizabrati “pravu” {kolu i zanimanje, arado predstavljamo mlade talentovaneosobe - fotografe, pliva~e, pisce,muzi~are, sporta{e...

Emisiju realizuje desetak mladihzajedno sa pet profesionalnih novinara,snimatelja i montaèra. Mladim nov-inarima je rad u “Civitas - Vijestima za

mlade” uglavnom bio prvi susretsa elektronskim medijima, ali jegeneralna ocjena gledalaca da suse “odli~no sna{li” u nov-inarskom svijetu. Na{i novinari-saradnici su oformili i blog(vijestizamladelogger.ba), kojeg

je za kratko vrijeme posjetilo preko3400 osoba.

Tako|e, “Civitas - Vijesti zamlade” su postavljene i na web straniciYoutube. Za sve one koji nas èle gle-dati, a takvih je ve} nekoliko hiljadaprema zabiljeènim posjetama, sve {toje potrebno u~initi jeste ukucati pojamVijesti Civitas na Youtube portalu.

Emisija se emituje petaestodnevnona slijede}ih {est tv stanica; FTV, RTRS,TV Tuzlanskog Kantona, TV Sarajevo,TV Zeni~kog kantona i TV Gora`de.

Obe}avamo da }emo i dalje usvakoj emisiji posje}ivati mladeaktivne osobe ~ija djela zasluùjumedijsku pa`nju i mogu biti dobarprimjer i poticaj drugim osobama zasli~ne akcije.

Merima Spahi}

GLEDAJTE NAS NA JEDNOJ OD [EST TV STANICA!


Tv emisija.qxd 24.12.2008 14:20 Page 36

M ediji sluè za informisanje,obrazovanje i zabavu svihgra|ana, a njihova uloga u

demokratskom dru{tvu veoma jezna~ajna. Od 2006. godine srednjo{kolcii studenti iz svih dijelova Bosne iHercegovine mogu uìvati u novom~asopisu koji za njih pripremaju ~lanoviMreè mladih Civitasa. ~asopis nosisimoboli~an naziv “Bu|enje”, a cilj namje probuditi svijest mladih i podsta}i ihda se aktivno uklju~e u rje{avanje proble-ma u svojim lokalnim zajednicama.

“Bu|enje” ~itaocima donosi raznoliksadràj. U temi broja govorimo o problemi-ma s kojima se suo~ava na{e dru{tvo. Ono{to razlikuje na{ ~asopis od ostalih koji semogu na}i na trì{tu je to da o problemimagovorimo na na~in da istraùjemo mo-gu}nosti njihovog rje{avanja. Tako }emomladima dati konkrete upute {ta oni kaopojedinci ili organizirana grupa mogu uradi-it da bi rije{ili problem koji su prepoznali.

U svakom broju predstavljamomlade, uspje{ne ljude – mlade sportiste,umjetnike, matemati~are, pjesnike iglumce. Oni svojim primjerom pokazuju~itaocima da se svaki rad i trud isplati ida ni{ta nije nemogu}e i neostvarivo.Motivisani pri~ama svojih kolega izdrugih gradova/kantona/entiteta sigurnismo da }e se na{i ~itaoci ohrabriti ipoku{ati ostvariti svoje snove.

U Bu|enju mladi ljudi mogu saznatine{to vi{e o aktivnostima Mreè mladihCivitasa i drugim projekatima za mlade.Svaki broj donosi novosti iz zemlje, ukojima predstavljamo uspje{ne projekte,najavaljujemo pozori{ne predstave,filmske premijere, festivale i koncertekoji }e se doga|ati u narednom periodu.Ove vijesti dojavlju na{i mladi dopisniciiz razli~itih gradova, tako da }e svakona}i ne{to ba{ za sebe.

U na{em ~asopisu objavljujemo iputopise koje pi{u ~lanovi Mreè mladih

Civitasa. Od skandinavskih do mediter-anskih zemalja, od istoka do zapada –na{i volonteri donose zanimljive pri~e sasvojih putovanja. Putopisi koje objavlju-jemo u “Bu|enju” ne donose samo infor-macije o graografiji i historiji nekoggrada ili dràve. Autori iznose svojdoìvljaj onoga {to su vidjeli. Putopissadrì i korisne informacije za one koji sespremaju na put. Tako }ete saznati kojamjesta trebate obavezno posjetiti, kakvuodje}u ponijeti i gdje se mogu probatinajukusniji doma}i specijaliteti.

Kako je ~asopis Bu|enje namjenjenmladim ljudima – srednjo{kolcima i stu-dentima u njemu donosimo i vijesti izsvijeta slavnih, modne savjete, horoskopi ukr{tenice.

Bu|enje ima i svoja dva specijalnaizdanja: demcembarski i junski broj. Udecembru pred praznike predstavljamovjerske obi~aje i tradiciju obiljeàvanjaBajrama, Hanuke, katoli~kog i pravo-slavnog Boì}a. Autori u tekstovima pi{uo sebi i svojoj porodici i o tome kako se

pripremaju za ove vjerske praznike.Zanimljivi obi~aji i tradicija pribliìt }epraznike i onima koji nisu bili u prilicipobliè se upoznati sa njihovimobiljeàvanjem. To }e, nadamo se, kodmladih biti podsticaj za multikulturalnidijalog i toleranciju. Junsko izdanje nam-jenjeno je promciji Br~ko ljetnog kampa.U njemu predstavljamo pobjedni~keekipe Projekta Gra|anin i probleme kojesu u~enici osnovnih i srednjih {kola, pre-poznali i rije{ili u svojim lokalnim zajed-nicama. Kao ljetno izdanje ovaj broj“Bu|enja” donosi i savjete o tome kakokorisno raspolagati slobodnim vre-menom na ljetnom raspustu i o tomekako mladi mogu preko ljeta na}i hono-rarni posao.

NOVI BROJ BU\ENJAU novoj sezoni “Bu|enja” o~ekuje

nas novi dizajn novine. âsopis izlazi udecembru i distribuiramo ga u svimdijelovima BiH. U novoj sezoni, u~enicii studenti mogu dobiti svoj bbeessppllaattaannprimjerak “Bu|enja”.

U decembarskom, 12 broju Bu|enjagovorimo o problemu nezaposlenosti.Istraìli smo, koje programe za zapo{lja-vanje provde entitetske vlade kako bimladima omogu~ile zaposlenje. Pre-dstavljamo i posebene program-pakete zamlade poduzetnike, ali i programestru~nog usavr{avanja koji }e pomo}imladima da na|u posao. Svi ~itaocimogu rije{iti test profesionalne orjentaci-je koji }e ih usmjeriti ka odre|enoj grupizanimanja.

Decembarski broj “Bu|enja” donosii rubriku “U susret praznicima” gdje gov-orimo o Kurban Bajramu, Hanuki,katoli~kom i prvoslavnom Boì}u.Donosimo i zanimljivosti vezano uztradiciju proslave Nove godine.Predstavljamo HiT turisti~ke destinacijeu Bosni i Hercegovini – zimske rekreaci-jske centre i skijali{ta: Bjela{nicu,Kupres i Jahorinu.

Od 15. decembra ~asopis “Bu|enje “dolazi u Va{ grad. Pozovite u~enike dauzmu svoj besplatan primjerak “Bu|enja”i da o svojim uspjesima i pozitivnim prim-jerima iz prakse pi{u na{oj redakciji. Sazadovljstvom }emo objaviti uspje{nupri~u iz Va{e {kole i Va{eg grada!

DDOOGGAA\\AAJJII

37

Bu|enje~asopis za mlade


Budjenje.qxd 24.12.2008 14:22 Page 37

PRILOZI IZ [KOLE I VRTI]A


Lokacija: Fo~a

Projekat: Otvarawe{kolske kuhiwe

U~enici Sredwo{kolskog

centra Fo~a su imali veliki

problem sa nehigijenskom, nek-

valitetnom i preskupom ishra-

nom tokom boravka u {koli.

Hranu su kupovali kod uli~nih

prodava~a, iz gepeka automobila,

zbog velike udaqenosti ugostite-

qskih objekata od {kole. Ova

udaqenost je ~esto bila razlog

ka{wewa djece na nastavu, a pos-

tojala je i realna opasnost od

saobra}ajne nezgode jer su djeca

morala prelaziti preko ulice sa

gustim saobra}ajem koja nema ni

trotoar ni pje{a~ki prelaz.

Osposobqavawe {kolske

kuhiwe, osim {to bi rije{ilo

problem adekvatne ishrane,

imalo bi i sqede}e pozitivne

efekte: volontiraju}i u kuhiwi

u~enici }e se vaspitavati u

kolektivnom duhu i sticati

radne navike, {kolska kuhiwa

posluì}e i kao mjesto za prak-

ti~nu nastavu pojedinim

stru~nim {kolama (ugostiteqi –

pripremawe obroka i posl-

uìvawe, ekonomisti – briga o

finansijskom poslovawu). Kon-

tinuirani rad {kolske kuhiwe

}e se ostvariti tako {to }e se

novac dobijen od prodaje hrane

uloìti u wenu proizvodwu.

Obzirom da {kola posjeduje

adekvatan prostor za otvarawe

{kolske kuhiwe u kojem je nekada

bila menza, u~enici su odli~ili

da se aktiviraju i poku{aju

rije{iti problem.

Evo kako je, prema rije~ima

u~enika, tekla realizacija:

„Prvi sastanak smo imali u

julu kada smo odredili ~lanove i

vo|u tima, i plan rada. Prva

aktivnost bila je slikawe

zate~enog stawa, te pripreme za

izradu portfolija i prikupqawe

dokumentacije za projekat.

Nakon izrade portfolija i

wegovog predstavqawa pred

~lanovima zajednice, krenuli

smo sa aktivnostima na adapti-

rawu prostora – izbacivawe

{uta i odvoz na deponiju. Tek

tada smo postali svjesni teìne i

duìne trajawa ove aktivnosti,

kao i stawa u kojem smo ove pros-

torije zatekli. Za ovu aktivnost

izdvojili smo pet dana aktivnog

rada. Za odvoz {uta na deponiju

morali smo angaòvati pre-

voznika.

Zatim smo krenuli sa

~i{}ewem prostorija. Zbog

AKTIVNO UÊ[]EMLADIH S CIQEM

POSTIZAWA POZITIVNIH PROMJENA

U ZAJEDNICI

Sa svih strana.qxd 24.12.2008 14:22 Page 38

velike kvadrature prostorija

bilo je potrebno izdvojiti deset

dana rada svih ~lanova tima da bi

se sve dovelo u red.

Vo|a tima, Savi} Vlado, i

direktorica {kole, prof. Borka

Kova~, obavili su razgovor sa

predstavnicima lokalne uprave o

eventualnoj podr{ci Op{tine

na ovom projektu. Tako|e su

upu}ene molbe za pomo} svim

dobrostoje}im pravnim subjekti-

ma u na{em gradu.

U avgustu smo zapo~eli sa

kre~ewem prostorija, {to je

predstavqalo najve}i izazov u

dosada{wem radu na{eg tima.

Iako je ova akcija bila veoma

zahtjevna, ona je bila ujedno i

najinteresantnija jer smo kroz wu

pokazali slo`nost i kreativnost

na{e ekipe. U po~etku smo imali

pote{ko}e jer se boja nije lako

primala na monotone bijele

zidove, pa smo bili prinu|eni da

zidove kre~imo po nekoliko puta

da bismo dobili izgled koji

zadovoqava i u~enike i {kolske

radnike.

Po~etkom septembra smo

o~istili ispravne kuhiwske ele-

mente, podove, provjerili strujne

prikqu~ke i vodoinstalacije.

Veliku pomo} u na{em radu

pruìli su nam {kolski domari

koji su promijenili sve vodoin-

stalacione cijevi, provjerili

dovode struje i napravili stak-

lene police. Tako|e smo sve

ispravne kuhiwske elemente

obloìli tapetama boje drveta

~ime smo u zna~ajnoj mjeri

popravili vizuelni utisak. Jedan

~lan na{e grupe uvjeren u na{

uspjeh, siguran da }e na{a vizija

postati stvarnost, donirao je svoj

friìder {kolskoj kuhiwi.

12.9.2008. svi planirani rado-

vi su bili okon~ani pa smo se

po~astili pala~inkama nap-

ravqenim u na{oj {kolskoj

kuhiwi.“

Vlado Savi}vo|a tima

Lokacija: Gora`de

Projekat: Proizvodnjaorganske hrane

Svjest o zdravoj, organskoj hrani,svakodnevno se razvija u cijelomsvijetu. Ova hrana ne samo da jeukusnija od one koja je posipanaraznoraznim pesticidima, nego jemnogo kvalitetnija i prepuna vitami-na koji su organskim uzgojemo~uvani. U~enici Mje{ovite srednje{kole “Enver Pozderovi}” iz Gora`dasmatraju da je stari, tradicionalniuzgoj vo}a i povr}a, te proizvodnjaorganske hrane, velika prednost na{ezemlje i potencijal koji bi se trebaoiskoristiti. Iz tog razloga, u~enici sudali sve od sebe da promoviraju ipodupru proizvodnju ove grane u

PPRRIILLOOZZII IIZZ [[KKOOLLEE II VVRRTTII]]AA



BiH i na vlastitom primjeru pokaùda gdje ima volje, ima i na~ina.

Irma Jusufovi}, Vo|a tima:„U junu smo sakupljali podatke i

napravili portfolio, te izloìli pro-jekat pred svim ~lanovima zajednice.Pored projekta proizvodnje organskehrane kojim smo se namjeravali bav-iti, Federalnom ministarstvu zaurbanizam i okoli{ poslali smo iaplikaciju za projekat ogra|ivanja{kolskog dvori{ta.

Tokom jula i avgusta aktivno smoradili na: kultiviranju, ru~nom zalije-vanju, rezidbi na zeleno, uklanjanjunepoèljnih izbojaka iz zemlje,kosidbi trave, postavljanju tegova nagrane da bi do{le u pravilan poloàj,a sve u cilju postizanja boljeg urodavo}njaka koji }e se koristiti zaproizvodnju pekmeza.

U septembru smo vr{ili stalnoodràvanje i nadgledanje vo}njaka,te po~eli sa berbom zrelih plodova.

U oktobru smo uskladi{tili vo}e,te o~istili vo}njak i pripremili ga zazimske uslove.

U novembru smo pravili i pako-vali pekmez“

I pored slabih prinosa vo}au~enici su uspjeli su napraviti dèm ipekmez te time posti}i svoj cilj uproizvodnji zdrave hrane.



Da Projekt gra|anin nije samo mrtvo slovo na papiru ilinekakva dje~ja igra, pokazali su u~enici kupre{keGimnazije. O ~emu se radi? Kupres je kao glavnustrate{ku granu svog razvitka odredio turizam.Prekrasna priroda, kako ljeti tako i zimi, ~ist inezaga|en zrak, te bistre planinske vode, primamljivasu destinacija za mnoge turiste.Ovu prekrasnu idilu poku{ali su uni{titi ljudi èljni brzei lake zarade. Naime poku{alo se na Kupre{koj viso-ravni otvoriti kamenolom te na taj na~in unakazitiprekrasnu prirodu i uni{titi turisti~ku budu}nostKupresa. Prepoznav{i ovaj problem mladi Kupre{aci su uzelistvar u svoje ruke. Putem radio postaje Kupres, putemletaka koje su podijelili gra|anstvu, informirali sukupre{ko pu~anstvo o ovom problemu. Organizirali supotpisivanje peticije protiv gradnje kamenoloma. Odziv

gra|anstva bio je fantasti~an. Preko 50% ìteljaKupresa potpisalo je ovu peticiju. Svojom uporno{}uizborili su se i za izvanrednu sjednicu Op}inskog vije}ana kojoj se raspravljalo o ovom problemu. Donesena jeodluka da se zabranjuje gradnja kamenoloma nakupre{koj visoravni.

Ivica Lovri}

CIVITASNA DJELU


Una{oj {koli jo{ od 1998. godinedjeluje sekcija poznata podnazivom “Civitas“. Budu}i da

na{a {kola radi od 1996. godine, moèse re}i da je ova sekcija na neki na~in irasla sa na{om {kolom. Naime, danasje gotovo svim u~enicima poznat naziv“Civitas“, {to je naznaka i nekakve po-pularnosti navedenoga! ☺

Kroz ovaj period od 11 godinaobra|ivali smo teme poput:

”Ovisnosti i mladi””Za{to one~i{}ujemo {kolu i

{kolsko dvori{te””Vizija budu}nosti mladih na{e

zajednice””Zdrava hrana = zdrav ìvot””Na{e nove pedago{ke mjere” i dr.

U svim projektima smo vr{ili raznaistraìvanja, stupali u kontakt i dobivaliinformacije od u~enika, profesora,gra|ana na{e zajednice, te predsta-vnika NVO i vlasti.

Tijekom na{ih projekata, nailazilismo na razne otpore. Me|utim, nikadanismo odustajali od svojih namjera. Tose veoma dobro ocrtalo vezano za

pitanje novih “radnih” pedago{kihmjera.

Rade}i na projektima, ~esto smoizazivali razne reakcije javnosti. Jednaod najve}ih je bila tijekom projekta“Ovisnosti i mladi” kojeg smo prezen-tirali pred vije}nicima Op}inskogvije}a. Nakon toga su odràvana preda-vanja od strane stru~nih osoba iz teoblasti za profesore, nastavnike iu~enike; davala se mogu}nost sudjelo-vanja u radu lokalne zajednice i davan-ju prijedloga za rje{avanje problema.

Sudjeluju}i u projektima Civitasa

nau~ili smo cijeniti timski rad, steklismo brojna lijepa i nova iskustva,nau~ili smo uvaàvati tu|a mi{ljenja iargumentirano braniti svoje stavove.Naposlijetku smo na{oj zajednici usp-jeli vrlo kvalitetno predstavitiozbiljnost navedenih problema, te smopokazali da i mladi ljudi mogu ne{tou~initi i promijeniti, {to samo ovisi ona~inu na koji se to radi.

Ivica Vranji}Sr. [k. Pere Ze~evi}a

Odàk


CIVITAS u Srednjoj {koli Pere Ze~evi}a u Odàku


Osnovna {kola “Petar Ko~i}” PrijedorPrijedor - u~enici 8-2 razreda O[ “Petar

Ko~i}” iz Prijedora istraùju u okviru projekta

“Ja gra|anin”, problem socijalne ugroènosti.

Problemu smo dali naziv: “Kako pomo}i socijal-

no ugroènim u~enicima”.

U toku rada i istraìvawa potrebnu pomo} i

podr{ku pruìla nam je na{a razrednica i nas-

tavnica srpskog jezika, Nada Vukovi} i nastavni-

ca Du{anka Dobrijevi}. Trenutno smo u toku

istraìvawa. Realizovali smo sve ankete u na{oj

{koli i obavili razgovore sa socijalnim rad-

nikom, predsjednikom Savjeta roditeqa, predsjed-

nikom Savjeta u~enika, direktorom na{e {kole,

pedagogom i psihologom. Sve pripreme smo

izvr{ili, sad ostaje da krenemo u akciju!

Iz O[ “Petar Ko~i}” upu}ujem tople pozdrave

NA[-em CIVITAS-u svim civitasovcima i

ostalim drugarima {irom Republike Srpske i

BiH, koji se trude da rije{e probleme u svojoj

{koli, u lokalnoj zajednici i {ire.

O[ “Petar Ko~i}” Prijedor,

u~enica 8-2 Viktorija Savanovi}

41

Sa svih strana2.qxd 24.12.2008 14:25 Page 41

K ada sam odlu~ila

napisati ovaj tekst,

poku{ala sam izabrati

jedan detaq koji bi na najre-

prezentativniji na~in predsta-

vio moju saradwu sa Civitasom.

Me|utim, to jednostavno nije

bilo mogu}e. Osnovni razlog za

to jeste {to je gotovo cijeli moj

radni vijek profesora u Eko-

nomskoj {koli (Bawa Luka)

obiqeèn saradwom sa ovom

organizacijom. Prema tome, mo-

`da je upravo ~iwenica da smo

nekako u isto vrijeme po~eli sa

radom najzanimqiviji detaq kroz

koji mogu sagledati kako razvoj

Civitasa tako i svoj razvoj kao

profesora.

Kada bih poku{ala tak-

sativno predstaviti ovu saradwu,

to bi izgledalo otprilike ovako:

Pro{la sam obuku za pro-fesora Demokratije i qudskih

prava, obuku za “Umije}e ìvqe-

wa”, obuku za projekat “Ja

gra|anin”, trening za trenere za

“Kontraverzne teme i

sprije~avawe korupcije“.

U~estvovala sam natakmi~ewima iz projekta „Ja

gra|anin“ gotovo svake godine. S

obzirom na to da su moji u~enici

na ovim takmi~ewima postizali

zapaène rezltate, dva puta sam

bila u~esnik Br~ko - kampa.

U~estvovala sam kao treneru projektu “Vrijednosti koje

dijelimo”.

Tako|e sam bila u~esnikCivitasovih kongresa, itd.

Svaka od navedenih aktivnos-

ti bila je za mene, u profesion-

alnom smislu, od velike koristi.

One su mi pomogle da usavr{im

znawa i vje{tine i, {to je jo{

va`nije, steknem ogromno samo-

pouzdawe u radu sa u~enicima i

kolegama.

Tako|e, mislim da sam i kao

gra|anin, a ne samo kao profesor,

daleko uspje{nija. Prepoznajem

probleme zajednice u kojoj ì-

vim, a kojih je zaista jako mnogo, i

koristim mehanizme kojima u~im

djecu da uti~em na brè i

kvalitetnije prevazilaèwe tih

problema. Mislim da tako barem

malo uti~em na kvalitet ìvota

u ovoj zemqi, koji je jo{ uvijek na

nezavidnom nivou.

Na globalnom planu kao

posebnu vrijednost i novinu koju

je Civitas uspio uvesti u na{e

{kole treba izdvojilti jedan

potpuno novi pristup nastavi.

âsovi demokratije i qudskih

prava, ~asovi odjeqenske zajed-

nice (u okviru kojih se prolazi

program “Umije}e ìvqewa”),

Civitas-sekcije, takmi~ewa iz

projekta “Ja gra|anin” jo{ uvijek

predstavqaju gotovo jedine

aktivnosti u na{im {kolama u

kojima je prevazi|en tradicio-

nalni pristup nastavi. Na ovaj

na~in ostavqene su velike

mogu}nosti kako u~enicima tako

i nastavnicima (profesorima),

kao i {kolama u cjelini da

uspostave boqu saradwu unutar

{kole, ali i van we, sa roditeqi-

ma, lokalnom zajednicom i

vla{}u, {to daqe pruà

mnogo boqe prilike za

usavr{avawe znawa i wegovu

primjenu u konkretnim ìvot-

nim prilikama.

Svojim krajwim ciqevima

(pribliìti {kolu djeci i

ìvotu, u~initi u~enike zain-

teresovanim i aktivnim, nau~iti

profesore druga~ijem izvo|ewu

nastave) Civitas se uveliko pri-

bliàva svakom novom

aktivno{}u koju sprovodi.

Pomenuti ciqevi samo su

neki od razloga koji me jo{ uvi-

jek ~ine veoma zainteresovanom

za ono {to Civitas radi na planu

obrazovawa.

Pi{e profesorica

Mirela Ti{ma-Kalini}Ekonomska {kola, Bawa Luka

PRILOZI IZ [KOLE I VRTI]A


MOJA SARADWASA CIVITASOM


Pri~ajte {ta ho}ete o ameri~kojdemokratiji, ali moje iskustvogovori da }e jo{ puno vode

prote}i Jalom prije nego dosegnemonivo na kojem su oni.

Ispri~a}u vam za{to tako mislim.Kada sam se u jesen, prije ta~no

godinu dana prijavila na konkurs za dod-jelu stipendije Odjela za obrazovanje ikulturu State Departamenta za u~es}e uprogramu “Vjera i zajednica: Dijalog”,~ini mi se da sam to u~inila vi{e zbogtoga sto sam èljela isku{ati vlastitedomete traè}i potvrdu za aktivnostikojima se bavim, nego {to sam o~eki-vala da }u imati sre}u da odem na ovajput.

Gotovo desetlje}e aktivno samangaòvana u Civitasu. Taj mi jeanga`man pomogao da demokratiju neproklamujem, nego ìvim, ali i daimam mogu}nost utjecati na u~enike iedukatore u promjeni vlastitih stavova.To je, izme|u ostalog, bila referenca umom ìvotopisu koja je pomogla dabudem dijelom odabranog dru{tva oddvadeset ~etvoro ljudi, razli~itih profe-sija i nacionalnosti iz Bosne iHercegovine, Srbije i Hrvatske, sprem-nih u svojim zajednicama djelovati napromicanju me|ureligijskog dijaloga itolerancije.

Do realizacije ovog projekta do{lo jeu oktobru ove godine, i tokom tri sedmicemog boravka u SAD-u bila sam u priliciposjetiti razli~ite ustanove i susresti ljudekoji se bave demokratijom, ljudskimpravima, dijalogom, obrazovanjem...

Vjerske ustanove i {kole striktno supodijeljene, pa moè biti interesantanpogled na to kako {kole balansirajuizme|u tog odvajanja i propisanih vjer-skih sloboda. Znanje o vjerama, naime,ne samo da odraàva {iroku obrazo-vanost individue, nego je i apsolutnopotrebno radi razumijevanja i suìvota usvijetu prepunom raznolikosti.

Vrhovni sud SAD-a {titi u~eni~kaopredjeljenja da nose vjersku odje}u i ispol-javaju svoju religiju, ali ovu praksu zabranju-je ukoliko je diskriminiraju}a ili vr{i prinudu

na vr{njake koji ne dijele ista vjerovanja.Ispravna uloga religije u {kolama

obezbje|uje obrazovne vrijednosti,budu}i da veliki broj umjetni~kih djela,istorijskih ~injenica i aspekata mod-ernog ìvota moè biti nerazumljiv bezpoznavanja osnovnih vjerskih ideja i nji-hovog utjecaja.

Ono {to sam zapazila jeste da sekroz edukaciju nastoje prevazi}istereotipi i predrasude, a razviti razumi-jevanje, demokracija i po{tivanje ljud-skih prava.

Nastavnici, stoga, moraju biti vrlooprezni i razlikovati indoktrinaciju odpodu~avanja o religiji. U~enici trebaju pre-poznati zna~enje religioznih i filozofskihvjerovanja za mnoge Amerikanaca, bilo dase odnosi na ve}inu ili na manjinske zajed-nice, i cijene njihova uvjerenja.

Ono {to sam ~ula na ve}ini sastana-ka kojima sam prisustvovala je sna`naposve}enost civilnim vrijednostima kojaljudima razli~itih perspektiva omo-gu}ava da jedan drugome pristupajuu~tivo i s po{tovanjem.

Imala sam sre}u, izmedju ostaloga,prisustvovati sastanku na kojemu su nasdo~ekali islamski imam i protestantskisve}enik, koji zajedno rade u Me|ure-ligijskoj konferenciji, ~iji ~lanovi, pri-padnici jedanaest vjerskih tradicija,aktivno sprovode razli~ite projekte ~ijaje osnovna ideja razumijevanje me|uomladinom i djecom i izgradnja zajed-ni{tva kroz interreligijski dijalog.

U washingtonskoj Nacionalnojkatedrali, jasno se slave vjerske slo-bode, utjecaj Quakera u {koli FriendsSelect se manifestira svakodnevno upraksi mirnog rje{avanja konflikta,slu`be, po{tovanja i uklju~ivostidrugih, Komisija za ljudske odnosegrada Philadelphije je slu`ba kojaprovodi zakone gra|anskih prava i kojase bavi svim aspektima konflikta me|ugrupama unutar grada, mnoge konfer-encije vezane za temu me|uideolo{kogi medunarodnog dijaloga izme|uJevereja, Hri{}ana, Muslimana, Budistai ostalih grupa iz Sjedinjenih

Ameri~kih Dràva, Azije i Evrope suorganizovane putem Instituta za me|ure-ligijski i me|unarodni dijalog TempleUniversity…

Predug bi bio popis svih referencikoje idu u prilog prvoj re~enici ovog~lanka, a, prije nego vas, dragi~itatelji, dovodem u napast da (sasvimispravno) prokometari{ete kako je nor-malno da takve institucije ovakvimgostima prezentiraju navedene infor-macije, podijeli}u s vama ono sto samvidjela na ulicama i u neformalnimkontaktima.

Na jednom muralu koji prekrivacijeli zid jedne zgrade u Philadelphijinalaze se citati iz razli~itih vjerskih ifilozofskih djela. No, ne samo da umjet-nici nisu imali problem citirati i na jed-nom mjestu postaviti ove mudre rije~i,nego niko nije do{ao i grafitima uni{tione~iji napor da da svoj doprinossuìvotu i razumijevanju me|u ljudima.

Budu}i da se moja posjeta odvijala uvrijeme predizbornih aktivnosti, vidjelasam i zastavice u dvori{tima ku}a kojepokazuju opredjeljenje vlasnika za jed-nog od dvojice predsjedni~kih kandida-ta: McCaina ili Obamu. Sli~ni su se nat-pisi mogli vidjeti i na automobilima.Zbog toga ni~iji prozor nije razbijen,ni~ije auto demolirano – uìvanje vlasti-te slobode ovdje nije ugroàvalo tu|u.

Jednog predve~erja kolegica izgrupe me je, sva za~u|ena, pozvala dami ne{to pokaè. Naime, dva bloka daljeodràvala se gay parada i nama, ljudimas Balkana, bilo je to ne{to s ~im se rani-je nismo susreli. Osim {to smo vidjeline{to novo, vidjeli smo i ne{to druga~ije– niko nije kamenovan, pogrdne rije~inisu izgovorene.

Oduìo bi se ovaj ~lanak nastavim lija nabrajati sve prilike u kojima sam semogla uvjeriti u ljubaznost obi~nih ljudi,koje sam susretala na ulici, u liftu, upo{tivanje li~ne imovine i vo|enjera~una o me|usobnom opho|enju.

JJaassmmiinnaa MMeehhmmeeddoovviicc,,Tuzla



DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVANA AMERI^KI NAÎN


PPRRIILLOOZZII IIZZ SSTTRRUUKKEE


Dok se ve}ina slaè da jegra|ansko u~e{}e u opadan-ju, kada do|emo do pre-

ciznijeg pitanja o tome {tademokratija zahtijeva i kakav nas-tavni plan i program bi najbolje pro-movisao takve zahtjeve, onda ko-nsenzus slabi. Za neke predanostdemokratiji jeste o~ekivanje da seza{titi liberalni pojam slobode, a zadruge primarno se radi o jednakosti.Za neke je opet klju~ civilno dru{tvo,dok za druge slobodno trì{te pred-stavlja veliku nadu za demokratskodru{tvo. Za jedne dobri gra|ani udemokratiji rade dobrovoljno (volon-tiraju), dok za druge dobri gra|aniaktivno u~estvuju u politi~kom pro-cesu tako {to glasaju, protestuju iu~estvuju u politi~kim kampanjama.

Ove razne vizije gra|anstva nisuuvijek u sukobu. Naime, gra|aninkoji volontira moè isto tako bitidobar kom{ija i da, na primjer, radina primjeni nepravednog zakona.Me|utim, kada treba donijeti odlukuo nastavnom programu, ovi se ciljevine slaù obavezno; aktivnosti koje suusmjerene prema ciljevima jednevizije gra|anstva ne slaù seobavezno sa ciljevima koji se odnosena neku drugu viziju. Dakle, prijenego {to izvijestimo o na~inima kakouspje{ni programi koje smoprou~avali razvijaju demokratskogra|anstvo, potrebno je da razjasni-mo {ta podrazumijevamo pod poj-mom “demokratski gra|anin”.

Izrazito veliki broj {kolskih pro-grama prihvatio je viziju gra|anstvali{enu politike. Ovo je posebno

istinito za incijative koje se odnosena «sluènje u zajednici» i obrazo-vanje/odgoj karaktera koje odne-davno zaokupljaju tako puno pa`nje.Ovi programi imaju cilj da pro-movi{u uslu`nost i dobar karakter, aline i demokratiju. Oni dijele jednuorijentaciju ka razvoju individualnihcrta karaktera kao {to su: iskrenost,po{tenje, samodisciplina, marljivost,volonterizam i milosr|e, ali bezpodu~avanja o dru{tvenim pokreti-ma, dru{tvenim transformacijama isistemskim promjenama. Karakter jeono {to je bitno, karakter se pika!Koalicija, na primjer, zagovarapodu~avanje u~enika da “postupaju spo{tovanjem prema svakome, da namiran na~in savladavaju ljutnju, daimaju razumijevanja za osje}ajedrugih, da slijede zlatno pravilo, dakoriste dobre manire”, itd. Pomo}uovih programa èli se posti}i dau~enici “ne prijete, ne udare ili ozli-jede bilo koga upotrebom ru`nih

rije~i”. Ostali programi nadaju se da}e razviti suosje}ajne gra|aneuklju~uju}i u~enike u dobrovoljneaktivnosti. Kao {to je prikazano odstrane Points of Light Foundation oviprogrami gaje nadu da pomaù urje{avanju ozbiljnih dru{tvenih prob-lema na taj na~in {to uklju~uju udobrovoljne aktivnosti {to vi{e ljudi.Ovi programi daje se prednost pojed-ina~nim djelima suosje}anja iljubaznosti nad kolektivnim napori-ma da se pobolj{aju politike i institu-cije.

Naglasak stavljen na usluge ikarakter tako|er se odraàva i u pro-gramima za kole|e. Prema posljed-njoj analizi od strane HUD(Ministarstvo stanogradnje i urbaniz-ma) od 599 programa za koledèistraìva~i su otkrili da 50 % njihsadrì direktnu uslugu, uklju~uju}ipodu~avanje, sluènje hrane, priku-pljanje odje}e i akcije davanja krvi.Ostalih 42% pruàju tehni~ku pomo}kao {to su obuka za rad na ra~unari-ma i radionice za lidere. Samo 1% jeuklju~ivalo politi~ko zagovaranje,kao {to je izgradnja savjeta podsta-nara, pisanje nacrta zakona itd.

VI[E OD DOBRIHDIJELA

Iako programi koji nagla{avajuuslu`nost i karakter mogu biti vrijed-ni za podr{ku razvoja dobrih ~lanovazajednice, oni su neodgovaraju}i zaizazov obrazovanja demokratskoggra|anstva.

Prvo, isti~u}i individualni karak-ter i pona{anje prikriva se potreba za

[ta je demokratskigra|anin?

Podu~avannje demokratije: [ta {kole treba da rade

Prilozi iz struke.qxd 24.12.2008 14:26 Page 44

kolektivnim inicijativama i ~esto ini-cijativama u javnom sektoru.Volonteri mogu pomo}i starijima dalak{e izlaze na kraj sa svakodnevnimproblemima, ali to je Slu`bi socijalnesigurnosti omogu}ilo da smanji pro-porciju starijih gra|ana koji ìve usiroma{tvu sa jednog od dva(najve}a stopa siroma{tva za bilokoju demografsku grupu ) na manjeod jednog od osam.

Drugo, stavljanje naglaska naindividualni karakter odvra}a pa`njuod ekonomskih i politi~kih preprekaza otklanjanje dru{tvenih bolesti. Naprimjer, programi koji se oslanjaju naobu~avanje karaktera koji ja~ademokratiju ne podsti~e u~esnike daistraùju da li su ljudi siroma{ni zbogli~nih karakternih mana ili zbog zbogtoga {to je daleko manje poslova kojipla}aju nadnice dovoljne za ìvotnego {to ima ljudi koji ih popunjava-ju. U velikoj mjeri ovi programirazvoja karaktera odvra}aju pa`njuod ostalih va`nih demokratskih pri-oriteta, oni vi{e ko~e nego {to ~inemogu}im demokratsko u~e{}e ipromjenu. Na primjer, nagla{avanjelojalnosti, patriotizama iliposlu{nosti (obje su zajedni~ke kom-ponente obrazovanja karaktera)moè dovesti do antidemokratskogoblika gra|anskog obrazovanja akoograni~ava kriti~ko razmi{ljanje,dijalog i akciju {to je klju~no udemokratskom dru{tvu. Zapravo,vladini lideri u totalitarnom reìmubili bi jednako odu{evljeni kao i lid-eri u demokratiji ako bi njihovigra|ani u~ili ono {to predlaù mnogiod zagovara~a ovih programagra|anstva: nemoj koristiti drogu,dolazi u {kolu svaki dan, do|i naposao na vrijeme, izgovaraj zakletvulojalnosti, daj dobrovoljno krv,pomozi drugima za vrijeme poplave,recikliraj ambalaù, pokupi sme}e,o~isti park, postupaj sa starijim sapo{tovanjem itd. Kineski vo|a HuJintao i George W. Bush mogudokazivati da su ovo poèljne karak-

terene crte za ljude koje ìve u zajed-nici, me|utim to nisu one crte kojedokazuju demokratsko gra|anstvo.

Tre}e, volonterizam se ~esto pred-laè kao na~in za izbjegavanje politikei politi~kog na~ina rje{avanja proble-ma, odnosno kao na~in za izbjegavan-je svakog oblika politike. Kao {toHarry Boyte primje}uje, “Volonteriobi~no pori~u bavljenje krupnijimpitanjima politike smatraju}i uslu`nedjelatnosti alternativom politici”.Istraìvanje podupire ovu zabrinutost.

Jedna studija, naru~ena od straneNacionalne udruge dràvnih sekre-tara, pokazala je da je manje od 32 %punopravnih glasa~a u dobi izme|u18 i 24 glasalo na predsjedni~kimizborima 1996., ali da ~ak 94% udobi od 15 do 24 vjeruje da jenajva`nija stvar koju mogu u~initikao gra|ani jeste da pomaù drugi-ma. Na osnovu ovoga izgleda damladi ljudi u~e da demokratskomgra|anstvu ne treba vlada, ne trebapolitika pa ~ak ni kolektivna nasto-janja. Vizija koja se promovi{e jesteneko gra|anstvo bez politike ilikolektivnih akcija, jedna posve-}enost individualnoj uslu`nosti ali nei demokratiji.

DEMOKRATSKIGRA\ANIN

Po{tenje, odgovornost za svojeakcije i èlja odnosno spremnost dase dobrovoljno pruì pomo} jesu vri-jedne crte karaktera za dobro susjed-stvo i gra|ane, ali ove osobine nisuono {to je posebno priro|enodemokratiji. Ako demokratija ho}eda bude efikasna u pobolj{anjudru{tva ljudi moraju sprovoditi vlast,moraju imati vlast u vezi sa prob-lemima koji se ti~u njihovih ìvota.Mada gra|ani mogu i trebaju volon-tirati da pomognu kada je pomo}potrebna, ove aktivnosti ne}e osigu-rati da vladine mjere i postupci buduu~inkoviti ili da one predstavljajujavne interese. Efikasnostdemokratskog gra|anstva ja~a se

vje{tinama potrebnim za gra|anskou~e{}e (npr. kako raditi u grupi, kakogovoriti u javnosti, kako graditikoalicije me|u razli~itim interesima,protestovati i pisati peticije za prom-jene). Prilike za povezivanjeakademskog znanja sa analizamadru{tvenih problema tako|er su bitneza dono{enje odluka na temeljudobre informisanosti. Pored toga,znanje o demokratskim procesima,posebnim problemima, o tome kakodo}i do informacija i kako ih anal-izirati od velikog je zna~aja.Demokratski gra|ani su, na primjer,u stanju da ispitaju strukturalneuzroke dru{tvenih problema i datraè rje{enja, a takav zadatak moguizvr{iti zahvaljuju}i poznavanjudru{tvenih kretanja i razli~itih strate-gija za promjene. Najzad,demokratske vrijednosti tolerancije,po{tivanja individualnih i kolek-tivnih identiteta, kao i briga za op{tedobro su od temeljne va`nosti. Po{tose poimanje pojma “op{te dobro”razlikuje, gra|ani moraju bitisposobni da komuniciraju me|usob-no, da u~e od onih koji imajudruga~ije poglede i da u isto vrijemeznaju kako da u~inkovito promovi{usvoje vlastite ciljeve u zamr{enimpoliti~kim arenama.

Da li je ovo previsok zahtjev? Mine mislimo da jeste. Da li je mogu}eda {kolski programi odgajajugra|ane spremne da ja~aju na{udemokratiju? Apsolutno. Programikao {to su ovi nisu tako uobi~ajenikao {to su to programi pruànja uslu-ga u zajednici i programi odgojakaraktera, ali tamo gdje postojepokazali su impresivne rezultate.

Dio teksta “Teachhing democracyy::Whhat schhools need to to?” autoraJosephh-aa Kahhne i Joel-aaWesthheimera koji je objavljen u~asopisu “Phhi Delta Kappan”, Vol.885, No.1, Septembar 2003.

Prevod sa engleskog: Amir Hodì}

PPRRIILLOOZZII IIZZ SSTTRRUUKKEE


Prilozi iz struke.qxd 24.12.2008 14:27 Page 45

PRILOZI IZ STRUKE


O[ Vuk Stefanovi} Karaxi},

Doboj

Nastavnik: Jagoda Vasiqevi}

Razred i odjeqewe: I-2Datum realizacije: 23.11. 2007.

god.

Nastavna oblast: Osnove

demokratije

Nastavna jedinica: Autoritet

Nastavni oblici: frontalni,

grupni, grupni i individualni

Nastavne metode: metoda razgov-

ora, metoda demonstracije,

metoda ilustracije, metoda rada

na tekstu

Materijal: papir, flomasteri,

suve boje, vo{tane boje, tempera

CIQ NASTAVNOGDANA:

Uvo|ewe u~enika u gra|ansko

obrazovawe, razvijawe

pralti~ne sposobnosti da

shvate pojam autoriteta i mo}i

bez autoriteta. Razvijawe prak-

ti~ne sposobnosti da po{tuju

pravila, da se po{tuju pravila u

grupi i grupni rad.

OÊKIVANI ISHODI:u~enik }e razlikovati poj-

move autoriteta i mo}i bez

autoriteta,

u~enici }e mo}i identifiko-vati situacije u kojima qudi

djeluju koriste}i autoritet ili

mo},

zna}e objasniti razlikuizme|u autoriteta i mo}i bez

autoriteta,

zna}e identifikovati neke odproblema koji mogu nastati zbog

nedostatka djelotvornog autoriteta,

mo}i }e identifikovati nekeod va`nih koristi autoriteta u

dru{tvu.

O~ekivani ishodi za vrijemerada u krugu su:

u~enik }e mo}i koristitispretnosti pokreta, kretawa u

protezawa, osje}aja za ritam,

u~enik }e mo}i razvitisposobnosti vo|ewa igre.

O~ekivani ishodi u GIS-u(Centar za opismewavawe):

u~enik }e se mo}i usmenoizraàvati izgovorom novih

rije~i i kod izvje{tavawa

zna}e napisati elementeslova i pisati slovo A.

O~ekivani ishodi umatemati~kom centru:

u~enik }e znati obojiti ibrojati balone,

mo}i }e ozna~iti brojnostisimbolima.

O~ekivani ishodi - Moja okoli-na (MO):

u~enici }e mo}i da nacrtajunekog ko ima pravo da im kaè

{ta treba da rade,

zna}e da nacrtaju jedno pravi-lo iz u~ionice i da shvate

zna~aj pravila.

Art-Centar, o~ekivani ishodi:u~enici }e mo}i koristiti

svoju ma{tu

zna}e rukovati vo{tanim bojama.

NAÎNI PROVJER-AVAWA OÊKI-VANIH ISHODA:

usmeni odgovori, priizvje{tavawu,

pisani radovi,

nastavni listi}i izra|eni ucentru Moja okolina i

matemati~kom centru,

crteì u~enika.

STRUKTURA IORGANIZACIJA

NASTAVNOG DANA:Vrijeme u krugu:Poredane stolice u obliku

potkovice. U~enicima pokazu-

jem balon. Duvamo balon i

pri~amo kakve boje su vidjeli i

kakvi mogu biti baloni.

Naduvani balon dobacujemo

jedni do drugih. Lagano, lagano,

leti balon, a sad da se igramo.

Zamislimo da smo mi baloni.

Neko je crven, neko ùt, neko

plav, neko. Duvamo se, duvamo,

letimo, letimo lagano, lagano.

U~enici ra{irenih ruku kre}u

se i lagano dodiruju, odbacuju,

lete..

Na znak pssss... izduvava se

balon, izduvava i svi se lagano

kre}u prema mjestu. Balon je

izduvao i svi sjedaju na stolicu.

(Igra se ponavqa nekoliko

puta).

Svi|a li vam se igra? Da li se

rado igrate? S kim se igrate

najradije? Gdje dolazite svaki

dan? Svi|a li vam se u {koli?

Ko vam u {koli govori {ta

treba da radite, deùrni

PISMENA PRIPREMAZA INTEGRISANI PROGRAM

OSNOVE DEMOKRATIJE

Prilozi iz struke2.qxd 24.12.2008 14:28 Page 46

u~enici ili deùrni nastavni-

ci? Imaju li oni pravo da vam

to aù? Ko im daje to pravo? Ko

nam kod ku}e govori {ta treba

da radimo? (mama, tata, stariji

brat, starija sestra?) Imaju li

oni pravo da nam to govore?

Za{to?

Danas }emo upoznati jednu novu

rije~: AUTORITET. Jeste li

~uli za tu rije~? Izgovorimo je

svi zajedno. Zapisujem autoritet.

Rije~ autoritet zna~i da onaj ko

nam govori {ta treba da radimo

a ima pravo na to. Me|utim, vi

ste vjerovatno imali priliku da

~ujete da neko govori {ta treba

neko da radi, a nema pravo na to.

Na prijemjer, ako stariji dje~ak

kaè: “Makni se da ja stanem

ispred tebe!” Ima li on pravo da

to traì samo zato {to je ja~i?

Ili: “Daj mi tvoj sok ili }u te

pretu}i!”“ Dakle, on nema pravo

na to ve} ima mo} zato {to je

ja~i. Oni nemaju pravo da to

traè, oni nemaju autoritet.

Ko to ima autoritet? Kad tata

kaè: “Molim te donesi mi

novine.” (Ima). Obi~aj je da

roditeqe po{tujemo. Kad poli-

cajac kaè: “Ulicu prelazi samo

na pje{a~kom prelazu”.(Ima).

Autoritet mu daje zakon.

(zapisujem). U ìvotu da bi

bilo dobro moramo po{tivati

neka pravila. Postoje pravila

{ta treba da radimo, a {ta ne

treba da radimo. Autoritet je

vaàn u dru{tvu, u {koli, u

porodici.

Danas }u vam pro~itati jednu

pri~u. Pri~a se zove “Plavko i

Smje{ka u~e o autoritetu”.

Pokazujem slike plavka i

smje{ke. (lijepim slike na

tablu). ~itam pri~u. Pri~amo o

pri~u. Balongrad je danas sret-

no mjesto. Kakav je bio nekad?

~ime je izazvan nered? Zbog ~ega

su se stanovnici Balongrada

stalno sva|ali? Za{to je vazduh

bio zaga|en? (Svako je radio

{ta je htio, jeo previ{e,

razbacivao sme}e..). Niko nije

imao autoritet i bio je pravi

nered. {ta zakqu~ujemo?

Autoritet je koristan i vaàn u

dru{tvu. Pomaè nam da praved-

no dijelimo stvari. Obezbje|uje

na{u sigurnost, pomaè

rje{avawe konflikta. Dakle,

moramo imati pravila i zakone

i qude na pozicijama autorite-

ta.

[ta mislite, moèmo li mi

dati autoritet nekom me|u

nama? (Ako izaberemo vo|u neke

igre). Ho}emo li vo|u igre svi

po{tovati? (Ho}emo). Postoje

osobe koje imaju autoritet i

tako na{ ìvot ~ine organizo-

vanijim. Svuda vlada red,

~isto}a... Poslije razgovora

priprema za rad po centrima.

Obja{wavam {ta }emo raditi

po centrima.

CENTAR ZA OPISMEWAVAWEImenovawe likova iz pri~e,

pisawe po~etnog slova rije~i

autoritet, ili ako neko od

u~enika ima sposobnost i cijelu

rije~, li~nosti koje imaju

autoritet u ku}i (tata, mama),

u~enici koji to ne mogu, mogu

pisati znak u obliku balon~i}a

(u sveske sa linijama).

MATEMATI^KI CENTARBojewe balon~i}a na podijeqen-

im listi}ima, rad sa flomas-

terima.

MOJA OKOLINANacrtaj nekog ko ima pravo da ti

kaè {ta da radi{, rad suvim

bojama.

ART-CENTARBojewe likova iz pri~e,

os{tampanih na listi}ima, rad

vo{tanim bojama.

Po zavr{etku rada po centrima,

prije promjene centra, vo|e

grupa podnosi}e izvje{taje o

tome {ta je koja grupa uradila,

a svaki u~enik }e se svojim

radom predstaviti cijelom odje-

qewu. Kad zavr{imo rad u dva

centra, pravi}emo odmor

(Uìna). Duìna trajawa odmo-

ra, 30 minuta.

ZAVR[NE AKTIVNOSTINa zidnom plakatu napisa}u

Balongrad, i nacrtati veliki

balon. Obojene likove po

zavr{enom radu u Art-centru,

nalijepi}u u balon. Tako }e od

u~eni~kih radova nstati jedan

Balongrad. Pospremi}emo

Centre, a onda izlazimo svi u

krug. Razgovara}emo o tome {ta

smo danas nau~ili. {ta je

autoritet? {ta je mo} bez

autoriteta? Kako biramo vo|e?

Zbog ~ega su nam potrebne vo|e?

Evo sad }emo se igrati hoki

poki. Potreban nam je vo|a.

U~enici biraju vo|u i igra

po~iwe. Vo|a igre ulazi u krug,

a svi u~enici se hvataju za ruke.

Kad naprave krug, pa`qivo

slu{aju vo|u. Vo|a pjeva i

pokazuje – ispruì desnu

ruku,sad! Zatim svi pjevaju i

rade ono {to radi vo|a. Bo|a: I

protresi se sav! Ponavqaju svi.

Bo|a: U~ini hoki poki! Vo|a

dok pjeva stavqa prst na vrh

glave i okrene se u mjestu. To

isto svi rade. Bo|a: I dodirni

nos! Svi ponavqaju. Bo|a: U

tome je cijeli {tos! Pjevaju svi.

Igra po~iwe ispo~etka.

Svi|a li vam se igra? Sad

zavr{avamo za danas.U~enici se

spremaju, pozdravqamo se i

odlaze.

Odabrala:

Gordana Popadi},

Doboj

PRILOZI IZ STRUKE


Prilozi iz struke2.qxd 24.12.2008 14:28 Page 47

Izdava~: CIVITAS BiH

List na{ Civitas oslobo|en je poreza na promet odobrenjem

Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Civitas je diome|unarodnog programa razmjene edukatora koji provodi

Centar za gra|ansko obrazovanje iz Calabasasa, California

sponzoriran fondovima ministarstva za obrazovanje SAD

@

10

nas civitas 10

Documents