narodni zdravstveni list

studeni-prosinac 2002

BOLESTI DI©NOGA SUSTAVA- OZBILJAN

ZDRAVSTVENI PROBLEM

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadoc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeOdjel socijalne medicineOdsjek za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladi-mir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. MilanZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59,35-87-26, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, 35-87-26fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 2300007-1100028208 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X7001-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Bolesti diπnoga sustava jedna su od devetnaest skupina bolesti i drugihzdravstvenih problema koje se prate u skladu s meunarodnomklasifikacijom. Zbog nekih tradicionalnih razloga navedena podjela

nije dosljedna, tako da dio koji se odnosi na zarazne bolesti (tuberkuloza isl.) te novotvorine (zloÊudne) nije ukljuËen.

Kao i bolesti drugih tjelesnih sustava, bolesti diπnoga sustava dijele sena akutne (prolazne) i kroniËne (neprolazne ili neizljeËive). Navoenje svihtih podjela je radi pojaπnjenja javnozdravstvenog znaËaja tih pojava.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) posveÊuje bolestima diπnogasustava dijelove ciljeva (21) "Zdravlja za sve u XXI. stoljeÊu". No,aktivnosti SZO vrlo su πiroke i raznorodne, tako i donoπenje posebnihprograma (agenda). Jedan od takvih je Svjetski program praÊenja, prevencijei nadzora nad influencom.

Zaπto treba influencu ili gripu posebno isticati unutar svih drugihproblema diπnih putova? Razloga je mnogo, evo ih nekoliko:

• influenca je (dokazano) u proπlom stoljeÊu, kroz Ëetiri pandemije,odnijela preko 50 milijuna æivota (i dobila nadimak "kuga XX. stoljeÊa"),

• podaci za Primorsko-goransku æupaniju 1999. godine (kada jezabiljeæeno viπe pojava u proteklih deset godina) govore da se radi o gotovo25.000 zabiljeæenih pojava bolesti i 42 smrtna ishoda,

• postoji i provodi se vrlo uspjeπna prevencija cijepljenjem.Influenca se moæe svrstati u bolesti "moderne civilizacije" iako je

uzroËnik - virus (u svojim varijantama) poznat i pri svakoj (sezonskoj)pojavi ustanovljiv. To je stoga πto su za πirenje influence potrebni preduvjetiπirenja koje zahtijeva zarazna bolest koja se πiri kapljiËnim putem (boravakveÊeg broja ljudi u zatvorenom prostoru, smanjen opÊi imunitet, pothla-ivanje...).

Influenca je (u javnosti) nedovoljno istaknut uzrok smrti osoba treÊe iËetvrte (starije i vrlo stare) dobi koje su prethodno bile, s obzirom na dob,zdrave. Stoga je masovno i dostupno cijepljenje nezaobilazno u sprjeËavanjubolesti jer, treba se podsjetiti, jednom nastala bolest nema lijeka, veÊ sveovisi o obrambenim snagama bolesnika.

Na kraju, nekoliko akcenata iz spomenutog Programa SZO, koji kaæe dana globalnom planu treba:

1. pojaËati praÊenje pojave bolesti, kako na nacionalnom, tako i nainternacionalnom planu, uz praÊenje virusa - izazivaËa,

2. poveÊati znanje i spoznaje o zdravstvenim i ekonomskim negativnimposljedicama pojave bolesti (epidemije-pandemije),

3. poveÊati obuhvat stanovniπtva cijepljenjem,4. ubrzati nacionalne i internacionalne pripreme na moguÊe pandemije.Pojedincu se moæe Ëiniti da ima vaænijih i teæih problema na podruËju

bolesti diπnih putova, no influenca ili gripa zbog brzine πirenja, veliËineobuhvata i potencijalno smrtnog ishoda, ima prioritet u globalnimrazmjerima.

Odgovorni urednik


▲

Velika povrπina od 100 m2 pluÊ-nih alveola lako je pristupaË-na moguÊim uzroËnicima bo-

lesti ako se ne sprijeËi njihov pristupdo njih. Apsorptivna povrπina probav-nih organa iznosi Ëak 300 m2 pa ipakje, u naπim geografskim podruËjima iuz naπ stupanj razvijenosti, broj bole-snika oboljelih od bolesti probavnogsustava mnogo manji od onih oboljelihod bolesti diπnog sustava. U 2.000. go-dini u Hrvatskoj se u ordinacijama pri-marne zaπtite na prvom mjestu po bro-ju pretrage nalaze bolesti diπnog susta-va, Ëak se biljeæi poveÊanje udjela me-u svim drugim bolestima s 23% na27%. Broj pretraga zbog bolesti pro-bavnog sustava na 7. je mjestu. Brojoboljelih od bolesti koæe, koja je svaizloæena okolini, tek je na 5. mjestu.Zaπto je tome tako? Zato πto su, odËasa otkriÊa patogenih mikroorganiza-ma, tijekom jednog i pol stoljeÊa, pri-hvaÊene i predlagane mjere zaπtite ipostupno sticane higijenske navike,poput pranja tijela i ËistoÊe odjeÊe, po-put pranja ruku i rigoroznog Ëuvanjanamirnica od zagaenja. SteËene navi-ke znaËajno su smanjile broj oboljelihod bolesti koæe i probavnog sustava. Unerazvijenim zemljama, bez usvojenihhigijenskih navika, daleko je od togasmanjenje.

Diπni sustav prvi na udaru

Zaπto su bolesti diπnog sustava, usredinama poput naπe, na vrhu ljestvi-ce oboljelih? OpÊe je poznato da krozdiπne puteve ulaze u diπni sustav raznimehaniËki zagaivaËi (poput praπine,smoga itd.), plinovi, otrovi, alergeni,zarazne klice itd. Oni izazivaju raznebolesti, pa i to se zna. No, koliko se

zdravstveno obavjeπtavanje i odgoj, zaprimjer, mnogo bave Ëuvanjem i una-preenjem zdravlja probavnog sustavai koæe, toliko se manje bave sistemat-ski Ëuvanjem i unapreivanjem zdrav-lja diπnog sustava. I zato su na vrhurang-liste oboljelih u ordinacijama pri-marne zaπtite akutne infekcije gornjihdiπnih puteva te kroniËni bronhitis, em-fizem pluÊa, astma, tj. kroniËne op-struktivne bolesti pluÊa, koje sve viπesmanjuju alveolarnu povrπinu pluÊapotrebnu za dovoljnu izmjenu kisika iugljiËnog dioksida izmeu zraka i kr-vi. ZnaËajno je smanjen broj oboljelihtamo gdje se preventivna medicinaukljuËila djelotvornim cijepljenjima:tuberkuloza, razne djeËje zarazne bo-lesti, gripa ako se procijepi dovoljanbroj puËanstva. Po vrlo visokoj irastuÊoj stopi smrtnosti istiËe se rakpluÊa: u muπkaraca on je Ëak na 3. mje-stu rang-liste, u æena veÊ na devetom.Ta je pojava skoro iskljuËivo posljedi-ca puπenja, jednog od brojnih zagai-vaËa udahnutog zraka. Tamo gdje sumjere protiv puπenja rigorozne i gdjesu mjere propagande prihvaÊene, brojpuπaËa smanjuje se i zato se polakosmanjuje broj umrlih od raka pluÊa.No, broj ostalih spomenutih bolesti di-πnog sustava, iako veÊina njih redovnonije smrtna, joπ je na vrhu rang-listeoboljelih.

Ostvarive moguÊnosti

MiπiÊi naπega tijela bit Êe to efika-sniji πto ih se viπe vjeæba. “Vjeæbe” supotrebne i za jaËanje diπnog sustava,kako bi se stekle trajne navike kojimaÊe se oËuvati i unaprijediti zdravlje togsustava. Najjednostavniji naËin jaËa-nja miπiÊa za disanje (meurebrani mi-

πiÊi i oπit) pojaËano je disanje, duboki ispori udisaji i izdisaji. Za to nisu neop-hodne posebne vjeæbe disanja, dovolj-no je povremeno duboko disati na po-slu, tijekom voænje prevoznim sred-stvima, a kad je izvedivo, to se moæepratiti snaænim zabacivanjem i pred-bacivanjem ruku. Joπ dublje disanjepostiæe se pri ubrzanom hodanju (kori-sno je da se pritom forsira duboko spo-ro disanje), ili pri za osobu prihvatlji-voj brzini trËanja, pri plivanju ili plani-narenju, pri gimnastici i drugim πpor-tovima. Vjeæbanje dubokog disanjapolako rezultira trajno punijim disa-njem, ono jaËa prsni koπ, ono uveÊavaunoπenje kisika i eliminiranje ugljiË-nog dioksida, πto Ëini kvalitetnijom mi-jenu tvari u tjelesnim stanicama; ubr-zava strujanje zraka kroz diπne puteve,πto pomaæe eliminiranju zagaivaËa iznjih i iz pluÊa. Pri ubrzanom hodanjupotroπnja kisika utrostruËuje se. Preti-lost smanjuje dubinu disanja.

U diπne puteve i u pluÊa mora uÊiumjereno topao zrak. Ako ue hladanzrak, tad se smanji otpornost diπnih pu-teva prema zaraznim klicama. Hladnise zrak zagrijava ako ga se udiπe samo

»uvanje i unapreenje zdravlja diπnog sustava

NEÆELJENO STANJEOrgani diπnog sustava slobodno komuniciraju s okolinom preko traheobronhijalnih diπnih puteva.To je i potrebno kako bi dovoljno zraka s kisikom stiglo do pluÊnih alveola. S druge strane, toliko

slobodan pristup razlog je brojnim bolestima diπnih puteva i pluÊa.


zimske uvjete i time ima manje snage za imune obrambe-ne procese.

2) Diπe li se na usta, sluznica diπnih organa hladi se, atada se teæe brani od zaraznih klica.

3) Zimi sunce kratko sije pa nema dovoljno ultravio-letnih zraka, Ëije je svojstvo da ubijaju zarazne klice.

4) Zimske padaline (kiπa ili snijeg) vlaæe odjeÊu iliobuÊu, koji isparavanjem otpuπtaju tjelesnu toplinu.

5) Otpuπtanje tjelesne topline pojaËavaju i jaki zimskivjetrovi, a tako djeluje i propuh u prostorijama.

6) Hladne noge i mokre Ëarape djeluju reflektorno nasluznicu nosa i hlade je.

7) Uska i mokra obuÊa, bez sloja zaπtitnog maziva,hladi nogu.

8) Pri padalinama nosi se nepropusna zaπtitna kabani-ca; ona pojaËava znojenje, a prijeËi isparavanje i tako sevlaæe rublje i odjeÊa.

kroz nos. Sluz i trepetljike u nosu, æd-rijelu, duπniku i bronhima zadræavajumehaniËke zagaivaËe, u kojima su za-razne klice. Tako nastale sluzave gru-dice mora se iseknuti ili iskaπljati urupËiÊ, ili ih iskihati, ili se povremenonakaπljavati. Kaπljati i kihati mora se urupËiÊ, ne u okolinu. SliËnu obrambe-nu funkciju imaju i zdravi krajnici; bo-lesni gnojni krajnici πtetni su i valja ihukloniti.

Sunce uniπtava klice

U zatvorenim napuËenim prostori-ma i gradskim ulicama skupljaju sepraπina i ostali brojni mehaniËki zaga-ivaËi i alergeni, sa zaraznim klicama.Svi se oni uklanjaju zraËenjem iliumjetnom ventilacijom, ali bez odgo-varajuÊeg propuha. Zrak ne smije bitiniti presuh niti prevlaæan. MehaniËkizagaivaËi hvataju se na liπÊu ili na

iglicama stabala. Zato je za diπni su-stav neophodna Ëesta πetnja zelenimgradskim povrπinama i bliskim πuma-ma, vrlo je povoljna i πetnja gradskimulicama sa zasaenim drvoredima. Ze-lenilo izluËuje kisik, a resorbira ugljiË-ni dioksid. Joπ su vrijedniji izleti iliboravak po πumama, po planinama tena moru ili blizu mora. U tim je geo-grafskim podruËjima zrak Ëist, prirod-na je ventilacija primjerena, tempera-tura kolebanja manja, zrak sadræi lje-kovite jodne ili smolaste aerosole.

Na kraju, skraÊeni podsjetnik: naj-pogubniji su za diπni sustav puπenje,stalan boravak u zatvorenim napuËe-nim prostorima, u podruËju gdje je za-gaen zrak zbog gradskog prometa, in-dustrije i grijanja zimi, te nedovoljnatjelesna aktivnost. Najbolje Êe Ëuvati iunapreivati diπni sustav: Ëist zrak,umjerena vjetrovitost, æustro tjelesno

gibanje, tehnika dubokog disanja, sun-Ëane zrake koje uniπtavaju zarazne kli-ce u kapljicama u zraku, izbjegavanje iuniπtavanje alergena, cijepljenje pro-tiv onih zaraznih bolesti koje najviπezahvaÊaju diπni sustav.

Naæalost, ljudi preËesto misle nasvoja pluÊa tek kad se razbole!

Prim. dr. Ivica RuæiËka

Zimske zarazne bolesti - prevencija

NE »EKAJTE IH SKR©TENIH RUKUVrijeme pojave pojedinaËnih ili epidemijskih zimskih zaraznih bolesti traje od konca jeseni dopoËetka proljeÊa. Uzrokovane su, od vremena pojave antibiotika, sve rjee raznim bakterijama,

najËeπÊe virusima. Na viruse antibiotici ne djeluju.

NajËeπÊe su zimske zarazne bolesti djeci svojstve-ne razne djeËje zarazne bolesti te brojne obiËneprehlade ili hunjavice, pa malo ozbiljniji febrilni

katar svih diπnih puteva te, kao najozbiljnija - gripa.Gripa (Influenza) tjednima znaËajno ruπi imune obram-bene snage organizma, zato su komplikacije Ëeste. Sre-Êom, cijepljenje protiv gripe uspjeπno je. Cijepljenje pro-tiv obiËne prehlade (hunjavice) i febrilnog katara besmi-sleno je jer se ne moæe cijepiti protiv stotinjak raznihmoguÊih virusa koji ih uzrokuju.

U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaÊa-nje odreenih zaπtitnih mjera, smanjuje se otpornost ljud-skog tijela spram uzroËnika zaraznih bolesti, smanjuje seimunitet.

Nepovoljne zimske okolnosti

1) Nagla promjena klime, Ëesto s dnevnim padomtemperature za preko 10°C, predstavlja ogromno optere-Êenje za organizam, koji troπi snage za prilagodbu na


9) Tanka odjeÊa ili premalo slojeva odjeÊe i rubljaohlauju tijelo.

10) Zimi hrana sadræi malo svjeæeg voÊa i povrÊa, aoni su izvor obrambenih vitamina A i C.

11) Gradski smog, kuÊna praπina, neiπËetkana odjeÊa- nosioci su velikog broja zaraznih klica.

12) Puπenje jako oπteÊuje sluznicu diπnih organa, zatopuπaËi, kao i djeca meu puπaËima, zimi ËeπÊe obolijeva-ju od zaraznih kataralnih bolesti diπnih organa.

13) Pregrijane prostorije sa suhim zrakom suπe sluzni-ce, one postaju ranjive i propusne za klice. A hladneprostorije hlade sluznice, koæu i tijelo.

14) Zimi Ëesto mnogo ljudi boravi u zatvorenim pro-storijama i prostorima (sredstva javnog prometa, Ëekao-nice lijeËniËkih ordinacija, vrtiÊi, πkole), pa se zarazneklice, kapljicama od kaπlja ili kihanja, iz nezaπtiÊenihustiju ili nosa lako prenose na zdrave ljude.

15) Neoprane ruke, u koje se kaπljalo ili kihalo, punesu klica.

16) Postoje skupine ljudi i stanja kad je znatno sma-njena otpornost protiv zaraznih klica: djeca, i to nadasveu pubertetu; trudnice i porodilje; ljudi stariji od 60 godi-na; bolesnici od zaraznih kroniËnih bolesti, npr. bronhiti-sa, pluÊnog emfizema, srËanih bolesti, πeÊerne bolesti;alkoholiËari; slabije ishranjeni; loπe socijalno-ekonom-ske prilike; loπe higijenske prilike; iscrpljenost; osobekoje nisu cijepljene protiv zaraznih bolesti.

5) Treba izbjegavati propuh i skloniti se od jakih zim-skih vjetrova.

6) Stopala moraju biti suha, u vunenoj suhoj Ëarapi.

7) ObuÊa mora biti zaπtiÊena masnom naslagom iudobna.

Osobne zaπtitne mjere

One jaËaju imune snage tijela i oteæavaju πirenje irazmnoæavanje klica.

1) Na jaËanje tjelesne otpornosti valja se privikavatiod malih nogu, npr. ujutro izmjeniËni tuπ: 3 minute vruÊa,20 sekundi hladna voda, tako tri puta uzastopce; ili masi-ranje hladnim vlaænim ruËnikom; πetnja na svjeæem zra-ku, svaki dan brzim korakom 30 do 40 minuta.

2) Mora se disati samo na nos, u nosu se zrak zagrije,a dlaËice i sluz zadræe praπinu i zarazne klice na njima.

3) Korisno je zimsko sunËanje, npr. u planinama.

4) OdjeÊa i rublje moraju biti suhi.

8) Kabanica i odjeÊa moraju biti porozni, od pamuË-nog ili vunenog materijala, ne od plastike ili gume, zimiu viπe slojeva.

9) Treba nositi odjeÊu koja odgovara momentalnojtemperaturi, makar se odjeÊu mijenjalo viπe puta dnevno.

10) Ako okolnosti ne dopuπtaju troπenje svjeæeg voÊai povrÊa, tada treba dnevno uzimati farmaceutske prepa-rate koji sadræe potrebne vitamine i minerale.

11) Treba πto manje boraviti u zagaenom gradskomzraku, savjesno Ëistiti od praπine prostorije i odjeÊu.

12) Ako se veÊ puπaË ne moæe odviknuti od puπenja,ne smije svojim puπenjem ugroæavati zdravlje nepuπaËa,naroËito djece.

13) Vlaænost prostorija treba iznositi 50-60%, tempe-ratura oko 19°C, uz redovnu umjetnu ili prirodnu ventila-ciju, Ëesta, a kratka zraËenja.

14) Zimi treba izbjegavati mjesta nakupljanja mnogoljudi. »ekaonice u djeËjim ordinacijama trebale bi imatiodvojeni prostor za prehlaenu i za ostalu djecu. Prehla-eni ljudi, pogotovo djeca, moraju se odvojiti od zdravih,uputiti na lijeËenje kod kuÊe.

15) Kihati i kaπljati moramo u rupËiÊ, a ako sluËajnokihnemo u golu ruku, tada se njome ne smijemo rukovatiniti dirati predmete dok se ne opere.

16) Treba biti odmoren i ispavan.

17) Treba izbjegavati alkoholna piÊa.

18) Djeca moraju redovno obavljati zakonom propi-sana cijepljenja. Tako su neke djeËje zarazne bolesti sko-ro iskorijenjene (djeËja paraliza, difterija). Protiv gripetrebali bi se cijepiti bar svi spomenuti pripadnici ugroæe-nih skupina i javni radnici.



Nastanak se povezuje s djelovanjemniza nepovoljnih Ëimbenika (tzv.faktora rizika). Meu najvaænije

spadaju puπenje, sve veÊa izloæenost sta-novniπtva raznim fizikalnim i kemijskimutjecajima povezanim s razvojem industri-je i tehnologije, psihiËki stresovi, pomanj-kanje tjelesne aktivnosti. KroniËne pluÊnebolesti ireverzibilno (nepovratno) oπteÊu-ju pluÊa te nastaje teπka funkcijska nespo-sobnost i pogorπava se kvaliteta æivota. Po-sljednjih godina smanjuje se raznovrsnostpristupa u lijeËenju tih bolesti te se objav-ljuje sve viπe meunarodnih smjernica iprijedloga radi prevencije, ranog otkriva-nja i lijeËenja kroniËnih pluÊnih bolesti.

KroniËni bronhitis

To je bolest obiljeæena kaπljem i iska-πljavanjem, veÊi broj dana u godini, naj-manje tri mjeseca godiπnje tijekom dvijeuzastopne godine. Jedna je od najËeπÊihpluÊnih bolesti, posebno u osoba starijihod 40 godina.

U nastanku bolesti vaænu ulogu imajuvanjski i unutarnji Ëimbenici. Od vanjskihsu najvaæniji puπenje, oneËiπÊenje zraka irespiratorne infekcije. Unutarnji su Ëimbe-nici naslijeena ili steËena slabost muko-cilijarnog aparata - transportnog, pojaËanaosjetljivost na respiratorne nadraæljivce(iritanse), pa i nepoznati uzroci, Ëime seobjaπnjava pojava bolesti samo u nekihosoba iako æive u istim uvjetima kao i po-jedinci koji nisu oboljeli. Virusi i bakterijeimaju znaËajniju ulogu u fazama pogorπa-nja bolesti nego u njenoj pojavi.

Osim simptomatologije, prevladavakaπalj s iskaπljavanjem sluzavog, gnojnogdo sukrvavog iskaπljaja. U poËetku bolestikaπalj se javlja preteæno ujutro, iskaπljaj jebistar, a s napredovanjem bolesti kaπalj po-staje intenzivniji, uËestaliji, gotovo trajnoprisutan. PoËetni oblik kroniËnog bronhi-tisa izljeËiv je ako se bolesnik pridræavapreventivnih mjera. Napredovanjem bole-sti javlja se zaduha (teπko disanje), najpri-je pri naporu, kasnije i u mirovanju. Pogor-πanje bolesti oËituje se obilnim gnojnim

iskaπljavanjem i/ili zaduhom, koja se nepopravlja na provedenu terapiju, i/ili po-rastom tjelesne temperature.

U terapiji se koriste bronhodilatatori,kortikosteoridi, antibiotici u sluËaju bakte-rijskog infekta, vjeæbe disanja. U zavr-πnom stadiju preporuËa se lijeËenje kisi-kom u kuÊnim uvjetima.

Prognoza bolesti ovisna je o ranom pre-poznavanju bolesti i izbjegavanju faktorarizika (puπenje, aerozagaenja, respirator-ni infekti).

KroniËni bronhitis i emfizem

U poËetku se javljaju kao samostalnebolesti, no napredovanjem bolesti Ëesto senadovezuju jedna na drugu. To se najprijeodnosi na kroniËni bronhitis, kojemu se uuznapredovalom stadiju pridruæuje emf-izem pluÊa.

KroniËna opstruktivna bolestpluÊa (KOPB)

To je bolest koju karakterizira smanje-nje protoka zraka kroz diπne putove, kojenije potpuno reverzibilno (povratno). Tosmanjenje protoka zraka obiËno je progre-sivno, povezano s neprimjerenim upalnimodgovorom pluÊa na πtetne Ëestice ili pli-nove.

Glavni su Ëimbenici u nastanku KOPB-a puπenje, aerozagaenje, respiratorni in-fekti. Mjerama prevencije moæemo sprije-Ëiti nastanak bolesti. Prestanak puπenjaglavni je cilj u prevenciji te bolesti, zatimizbjegavanje aerozagaenja te redovito go-diπnje cijepljenje protiv gripe.

U lijeËenju upotrebljavamo bronhodi-latatore, kortikosteroide, sekretolitike, an-tibiotike u sluËaju respiratornog infekta,fizikalnu terapiju, a u sluËaju komplikacijaod strane srca - kardijalnu terapiju. BolniË-ko lijeËenje dolazi u obzir kod izraæenogpopuπtanja kardiorespiratornog sustava.

Bronhalna astma

To je kroniËna upala diπnih putova, ko-ja u sklonih osoba izaziva napade piskanjau prsima, zaduhe, kaπlja, a sve je to poslje-

dica suæenja diπnih putova, koje je baremdjelomiËno povratno, bilo spontano, ili po-moÊu lijekova. Upala takoer uzrokuje po-jaËano reagiranje diπnog puta na raznepodraæaje. Definicija bronhalne astmesadræi ujedno i manifestni oblik bolesti.UËestalost astme u svijetu raste u posljed-njih 20 godina.

Javlja se u svim dobnim skupinama, nonajviπe pogaa mlade.

Astma se dijeli na alergijsku i nealer-gijsku. Kod bolesnika s alergijskim obli-kom Ëesto postoje i druge alergijske bole-sti (rinitis, dermatitis); javlja se u viπe Ëla-nova iste obitelji, preteæno pogaa mlade;alergoloπko je testiranje pozitivno.

Nealergijski oblik pojavljuje se obiËnonakon 30. godine æivota. Simptomi ËestopoËinju nakon infekcije gornjih diπnih pu-tova, no uzrok nastanka joπ nije razjaπnjen.

Bolesti pluÊnog intersticija

To je raznolika skupina bolesti kojimaje zajedniËka karakteristika rasprostranje-na infiltracija alveolarnih stijenki i me-ualveolarnih prostora (pluÊni intersticij),s upalnim ili zloÊudnim stanicama, veziv-nim tkivom ili tekuÊinom, πto ometa prola-zak kisika u krv i ugljiËnog dioksida iz krvi(respiracija).

VeÊina bolesti nepoznatog je uzroka(najËeπÊa je sarkoidoza).

Od poznatih uzroka, meu najËeπÊespadaju inhaliranje nekih organskih i anor-ganskih praπina (neka biljna vlakna, az-best ...), plinova, paramaligna oboljenja,kroniËan zastoj srca ili bubrega, upalnepromjene itd.

Glavni su simptomi ubrzano disanje,suhi kaπalj, stezanje u prsima, zaduha.

Prevencija je moguÊa samo ako je poz-nat uzrok. Katkada je dovoljno samo zaπti-titi bolesnika od izloæenosti πtetnom Ëim-beniku. U sluËaju nepoznatog uzroka, lije-Ëi se kortikosteroidima ili citostaticima.Transplantacija pluÊa ima mjesto u terapijitakvih odreenih sluËajeva.

Branislava Suπnik-MrvËiÊ, dr. med.Dr.sc. Zlata Beg-Zec Kopani, dr. med.

KroniËne pluÊne bolesti

SPAS JE U PREVENCIJIKroniËne bolesti diπnoga sustava veÊ su dugo vremena meu vodeÊim bolestima u strukturi

obolijevanja stanovnika. ZajedniËke su im znaËajke: mnogostruki uzroci, neprimjetan poËetak,kroniËan tijek, kao i za sada joπ skromne moguÊnosti sprjeËavanja te nemoguÊnost potpunog izljeËenja.


BRONHALNA ASTMA

U toj kroniËnoj iscrpljujuÊoj bolestibolesnici pate od napadaja kaπlja, teπkogi sipljivog disanja zbog grËevitog suæe-nja bronha u pluÊima. Postoji podjela naalergijsku, nealergijsku i mjeπovitu ast-mu. Astma je Ëesto povezana s bronhiti-som i peludnom groznicom.

RiziËni su Ëimbenici, odnosno

uzroci: meu alergenima, uzroËnicimaastme na prvom je mjestu kuÊna praπinai u njoj sadræana grinja, a zatim peludi,dlake, perje i koæa, kao i mnoge namirni-ce. NajËeπÊi su nealergetiËni uzroci stres(psihiËka uzbuenja i dr.), hladnoÊa, vla-ga, prekomjerni fiziËki napori, infekcije,prejedanje, neki lijekovi (osobito aspirini prekomjerno uzimanje kortikosteroi-da); takoer, uzroci astme mogu biti sr-Ëane i pluÊne bolesti.

Treba izbjegavati: navedene alerge-ne; kod djece mogu izazvati neposrednualergiju, odnosno astmatiËki napadaj ja-ja, ribe, mekuπci i rakovi, suho voÊe,orah i kikiriki, a zakaπnjelu reakciju mo-gu izazvati mlijeko i druge mlijeËne na-mirnice, Ëokolada, pπenica, agrumi, piÊana bazi coca-cole i koloransi.

Takoer, astmu mogu izazvati kava,Ëaj, πeÊer, sol, zaËin glutamat (sindromkineskih restorana), kao i aditivi, kao πtosu tartrazin (æuti br. 5 FD&C), benzoat,sumporni bioksid i sulfati - treba ograni-Ëiti meso i æivotinjske masnoÊe (masti).

PreporuËuju se: osobito crveni luk iπumsko voÊe (borovnice, jagode, ribiz,kupine i drugo, bogato flavonoidima),zatim limun, Ëeπnjak, Ëili, povrÊe, suhemahunarke (osim soje i svjeæeg graπka),a od voÊa joπ kruπke i πljive. Mnogo sepreporuËuje ne uzimati hranu 1-2 dana(samo piti vodu, najmanje 1 litru) ili 1-2dana jesti samo voÊe ili samo povrÊe, ili1-2 dana jesti samo kuhanu integralnuriæu uz groæe i mnogo vode. U okvirupravilne prehrane, treba πto obilatije je-sti povrÊe i voÊe (razumije se, uz izuzeÊeonog koje je individualno alergetiËno).

Vitamini i sl.: istraæivanja su poka-zala da je vitamin B12 osobito koristan

kod astme, akutne i kroniËne. Takoersu korisni vitamin C i s njim povezanibioflavonoidi (poËetno nazvani “vitaminP”), osobito kvercitin (sprjeËava se su-æavanje bronha i smanjuje produkcija hi-stamina) i pantotenska kiselina (vitaminB5), piridoksin (vitamin B6), antioksi-dansi vitamin E i A, kao i njegov biljnioblik beta-karoten i drugi karotenoidi.

Napomene: U nekim sluËajevimaastmatiËni napadaj mogu ublaæiti kava,crveni i bijeli luk, slaËica (muπtarda), Ëi-li (crveni papar). U puËkoj medicini(“Folk Medicine”, 1958., dr. D. C. Jarvi-sa) peludna groznica lijeËi se ævakanjempËelinjeg saÊa uz pijenje jabukovog oc-ta; po dvije æliËice octa i meda u Ëaπivode treba popiti 2-3 puta tijekom dana.

BRONHITIS

Bronhitis je upala sluznica bronha.Prehrana nije izravno povezana s bron-hitisom, nego samo posredstvom obram-benog sustava. Naime, pravilnom pre-hranom, uz dodatak vitamina C i ostalihantioksidansa, drugih vitamina, minera-la i zaπtitnih tvari, kao i ljekovitih biljki,moæe se postiÊi da obrambeni sustav uveÊini sluËajeva sprjeËava nastanak ilismanjuje teæinu bronhitisa, prehlade, gri-pe i drugih sliËnih infekcijskih bolesti.

RiziËni su Ëimbenici, odnosno

uzroci: infekcija virusima i bakterijamapovezana s oslabljenim obrambenimsnagama, boravak u vlaænim i zadimlje-nim prostorijama, mokre i od vlage ne-zaπtiÊene noge, biti oznojen na hladnomili vjetrovitom mjestu, oneËiπÊeni oko-liπ, puπenje.

Treba izbjegavati: prekomjernu solu hrani (iznad 5 g) jer moæe pospjeπitiupalu i suæavanje bronha, odnosno nji-hove sluznice, zatim, mlijeko, stolni πe-Êer.

PreporuËuju se: tople juhe s mnogoaromatiËnog bilja, osobito kokoπja juhas Ëeπnjakom. Naime, u koæi kokoπjegmesa ima cisteina koji rastvoren u vodidjeluje mukolitiËno, tj. rastvara sluz iolakπava iskaπljavanje. MukolitiËno,

protuupalno ili na drugi naËin djelujuprotiv bronhitisa Ëeπnjak, hren, Ëili, od-nosno ljuta paprika, crveni luk, poriluk,ljutika, papar, crna rotkva, goruπica ilislaËica, portulak, umbir, celer, kupus,kelj, repa i drugo kupusno povrÊe, riga,maslaËak, a od ljekovitih aromatiËnihbiljki kadulja, majËina duπica, maæura-na, Ëubar, ruæmarin, sladiÊ, kurkuma, ci-met, bokvica, sljez, borovica, poreË, mir-ta, crni Ëaj. Med, ako se uzima na æliËiceili inhalacijom, a ne u Ëaju i mlijeku,djeluje protiv bakterija i virusa, smanju-je upalu i kaπalj. Vaæno je piti πto viπetekuÊina (juhe, Ëajeve, razvodnjene i ne-zaπeÊerene voÊne sokove).

Korisni su vitamini i sl.: vitamini C iE, beta-karoten, (bio) flavonoidi, cink.

Napomene: U fitoterapiji protiv ka-πlja djeluje i sirup od crvenog luka - stavise 6 glavica luka u lonËiÊ vode (2-3 dcl),uz dodatak 3-4 ælice meda, kuha se nalaganoj vatri 2 sata, a zatim procijedi;uzima se toplo, po 1-2 æliËice svaka 2-3sata. Korisni su kao Ëajevi ili tinkture isl. ehinacea, sladiÊ i kanadski hidrastis.

PREHLADA (RINITIS, CORYZA)

Virusna je bolest gornjih diπnih pu-tova. Prehladu, nos zaËepljen od sluzi,gripu, anginu ili upalu grla, sinusitis idruge sliËne bolesti koje nastaju zbogvirusnih i bakterijskih infekcija moæe-mo, kao i mnoge druge bolesti, lakπesprijeËiti (preventiva) nego lijeËiti.

Preventiva: prehladu i sliËne bolestineÊemo dobiti, ili Êemo ih preboljeti ulaganom obliku u kratkom razdoblju,obiËno u jednom danu, ako nam dobrofunkcioniraju obrambene snage, tj. imu-nitarni sustav. Odmah nakon prestankaljeta kada se pribliæava vrijeme prehladai sliËnih bolesti, treba poduzeti ove pre-ventivne mjere:

- ako do tada niste uzimali, odmahpoËnite uzimati svaki dan 2 puta po 500mg vitamina C i cinkove tablete 10-15mg (za djecu 1/4 ili polovicu tih doza),uz obilno pijenje biljnih Ëajeva, vodomrazrijeenih voÊnih sokova (bez πeÊera).

Prehrana kod bolesti diπnih organa

VO∆E, VITAMINI I TRAVE

▲


Takoer, koristite biljku Echinacea zakoju je kliniËki dokazano da djeluje pre-ventivno i terapijski protiv prehlade, gri-pe, herpesa, grlobolje, kaπlja i dr., a neuzrokuje nepoæeljne nuspojave. Doza je2-3 g na dan ili 15 kapljica ekstrakta 3puta na dan. Osim toga, svaki dan trebapojesti 2-4 Ëesna sirovog Ëeπnjaka, kojinije viπe samo puËki lijek, nego kliniËkiprovjereni lijek protiv mnogih infekcija,raka (jer djeluje kao antioksidans), in-farkta (sprjeËava trombozu), smanjujeπtetni LDL, a poveÊava korisni HDL ko-lesterol, smanjuje visok krvni tlak, uzdruge korisne primjene (kontraindiciranje, tj. ne uzimati ga kod gastritisa i Ëiraæeluca ili dvanaesnika). Takoer, ako dotada niste uzimali, odmah poËnite kon-zumirati prirodni jogurt ili kiselo mlije-ko, 200-400 g na dan jer pospjeπuje stva-ranje interferona (antivirusnog djelova-nja). BuduÊi da virusi i bakterije (kao idrugi mikroorganizmi) kao uzroËnici in-fekcija ulaze u naπe tijelo prije svega inajËeπÊe putem nosa i usta (a i oËiju),potrebno ih je na tim mjestima onemo-guÊiti, a to se Ëini ovako: svako jutropripremite Ëaπu vode u koju se metne 1æliËica morske nerafinirane soli i 1 ælicajabuËnog octa; time treba isprati nos,usta i grlo (grgljati i sl.), osobito nakonkontakta s ljudima. Umjesto soli i octa,moæete u Ëaπu vode staviti 10 kapljicatinkture propolisa, ili nekoliko kapljicaeteriËnog ulja od eukaliptusa, timijanaili lavande. Takoer, potrebno je Ëestoprati ruke jer se mikroorganizmi Ëestoprenose rukovanjem i drugim dodirimaruke.

suncokretovim sjemenkama, jogurtom,skutom i svjeæim sirevima, a dolazi uobzir i pileÊa juha s Ëeπnjakom, crvenimlukom i paprom (u koæi pileta nalazi sejedna tvar sliËna acetilcisteinu, koji za-πtiÊuje sluznice i stiπava kaπalj).

AmeriËki lijeËnik Regnier (nakon petgodina pokusa s vitaminom C) daje oveupute: na prve znakove prehlade (greba-nja u grlu, curenja iz nosa, kihanja i osje-Êaja hladnoÊe) uzeti 600 mg vitamina C,zatim po 200 mg svaki sat (ili 600 mgsvaka tri sata), a prije spavanja 750 mg.Vitamin C nije πkodljiva tvar, jedino mo-æe uzrokovati mekπu stolicu i eventual-no bezopasni proljev, uglavnom kada seuzimaju koliËine iznad 6000 mg (=6 g)na dan.

LijeËenje prehlade u tzv. puËkoj

medicini (iz knjige dr. L. Kordela “Na-tural Folk Remedies”, 1974.):

- komadiÊ Ëeπnjaka dræati u ustima,mijenjajuÊi Ëeπnjak svaka 4 sata, a vadiga se za vrijeme jela i spavanja (Dan-ska);

- 1 ælicu isjeckanog i zgnjeËenog Ëe-πnjaka + 1/2 πalice meda + 1 æliËicu svje-æe naribanog hrena dobro pomijeπati teuzimati po 1 æliËicu svaka 3-4 sata (Polj-ska);

- kuhati u loncu 1 litru vode s 2-3glavice Ëeπnjaka te iznad lonca udisatiparu (Rusija);

- piti tople Ëajeve za znojenje (po 1æliËicu cvijeta od lipe, bazge i kamilice);

- 1 ælica meda + sok od 1 limunapomijeπano u Ëaπi tople vode piti 3-5Ëaπa na dan;

- Ëaπa vode + 2 æliËice papra + 2 æliceisjeckanog crvenog luka kuhati 10 mi-nuta, procijediti i piti toplo tijekom dana(Afrika);

- korjen sljeza (prstohvat) staviti uËaπicu vode; nakon 24 sata nastaje sluzkojom se maæu ulazi nosnice (osobitokorisno kod djece);

- prema dr. D. C. Jarvisu (“Folk Me-dicine”, 1960.) ævakanje mednog saÊa

spreËava i lijeËi prehladu, zatvoren nos,gripu, anginu grla, sinusitis i druge sliË-ne bolesti diπnih organa;

- ekstrakt bazge (lijek Sambucol)djeluje antivirusno, suzbijajuÊi gripu isliËne bolesti, te ublaæava kaπalj i boloveu miπiÊima (Holford).

Dr. Branko Prijatelj

Disanje na usta, hrkanje, govorzatvorenog nosa, sekrecija iznosa i u ædrijelo, πto uzrokuje

kroniËan kaπalj, upuÊuju na kroniËniadenoiditis. Uz navedene simptome,moæe biti izraæeno adenoidno lice, tj.izduæeno lice s otvorenim ustima, tamnikolutovi ispod oka. Takve simptomemoæemo vidjeti i u djece s drugim obli-cima kroniËne opstrukcije nosa.

Pregled svih okolnih prostora

Opisane su abnormalnosti u razvojuzuba u odnosu gornje i donje vilice, πtoukljuËuje smanjeni razvoj gornje vilice.Kod hiperplazije (poveÊanja) vegetaci-ja, boja sluznice nosa normalna je, zarazliku od alergijskog rinitisa ili upalnepromjene. Potpunu sliku o vegetacijamamoæemo dobiti pogledom indirekto-

Vegetationes adenoidea-

poveÊana ædrijelna tonzila

(treÊi krajnik)

DI©IMOPUNIM ...NOSOMÆdrijelna tonzila (“treÊikrajnik”) ælijezda je koja senakon 10 godina smanjuje,ali u ranom djetinjstvu stvaramehaniËke zapreke drenaæiparanazalnih sinusa isrednjeg uha te ometa disanje.Njezino poveÊanje najbolje jedijagnosticirati anamnezom ipregledom.

LijeËenje prehlade, gripe i sliËnih

bolesti: trebalo bi nekoliko dana miro-vati i boraviti u toplim (ali ne pretoplim)prostorijama, izbjegavati veÊe promjenetemperature, osobito ako ste znojni. Tre-ba biti πto viπe toplih biljnih Ëajeva ihraniti se uglavnom povrÊem, voÊem,njihovim sokovima, oraπastim voÊem,


skopski ili endoskopom, πto je prepo-ruËljivo kod Ëestih upala uha. Kod togatreba promatrati odnos adenoidnih ve-getacija i straænje stijenke nosne πuplji-ne. Osim toga, treba promatrati odnosadenoidnih vegetacija i sluznice nosnihπkoljki. Nepravilan poloæaj ili slaba su-radnja mogu uzrokovati podizanje nep-ca, dajuÊi dojam neprohodnosti.

Prije odluke za operaciju adenoida,treba pregledati funkciju mekog nepcajer adenoidna hiperplazija moæe izazva-ti poremeÊaj govora nosnih suglasnika(hiponazalni govor) i maskirati abnor-malnost funkcije mekog nepca, npr. sub-mukozni rascjep, pa se nakon operacijerazvije hiponazalan govor i poremeÊajfunkcije mekog nepca. NaroËit opreztreba biti kod rascjepa resice mekog nep-ca, nenormalnog micanja nepca, dija-staze miπiÊa u srednjoj liniji, povrata te-kuÊine kroz nos. Na to nas moæe uputitii obiteljska anamneza. PreporuËa se na-zofaringoskopom pregledati meko nep-ce sa strane nosa.

Kod djece kod koje je operativni za-hvat s velikim rizikom, a i dijagnozazastoja disanja u snu (sleep apneja) nijesigurna, preporuËa se polisomnografija,gdje se u tijeku cijele noÊi prati disanje,a moæe i sonografija, tj. snimak disanjana kaseti (zvuËni zapis).

Adenoidektomija (odstranjenje adeno-idnih vegetacija) preporuËa se u sluËa-jevima:

1. mali prostor u nosnom ædrijelu (vidlji-vo na Rtg postraniËnoj snimci),

2. adenoidni facijes, adenoidno lice ko-je je rijetko posljedica poveÊanih vege-tacija, veÊ je moguÊnost da je u osobas adenoidnim licem mnogo manji na-zofarinks (nosni dio ædrijela), πto uzro-kuje da i manje adenoidne vegetacijeizazivaju opstrukciju,

3. uËestale upale srednjeg uha zbogmehaniËke opstrukcije otvora Eustahi-jeve tube, πto je rijetko i ne uklapa sekod jednostranih otitisa (upala uha).

Sekretorni otitis (upala uha s cure-njem iz uha) javlja se najËeπÊe u dobi od2 do 7 godina, zbog hiperplazije (pove-Êanja) limfnog tkiva u nazofarinksu. Pri-

tisak hiperplastiËnih adenoidnih vegeta-cija ometa limfnu drenaæu srednjeg uhai Eustahijeve tube, uzrokujuÊi otok sluz-nice i podizanje nepca, dajuÊi dojam op-strukcije.

Most za πirenje upale

Vrlo Ëesto se infekt gornjeg diπnogtrakta preko vegetacija πiri na srednjeuho. Nasuprot tim Ëinjenicama, Philipsnavodi da nije naπao razlike u veliËinivegetacija pacijenata s oboljenjem sred-njeg uha, ili bez njega veÊ je naπaorazliku u veliËini nazofaringealnog pro-stora. Mali nazofaringealni prostor ade-notomijom se poveÊa.

Ëe kulturno-higijenski standard obitelji.Najviπe akutnih upala uha imamo kodroditelja bez kvalifikacija ili u poljopri-vrednika (48%). Od djece koja su poha-ala jaslice ili vrtiÊ, 69,7% imalo je akut-nu upalu srednjeg uha, a 26% imalo jerecidiv, tj. nije znaËajno utjecalo na po-javu recidiva, ali je utjecalo na upaluuha. NajËeπÊe su upale u jesensko-zimskim mjesecima studenom (29%),prosincu (21,2%) i sijeËnju (11,5%). Uljetnim mjesecima bilo je najmanje upa-la. U pojavi akutnih respiratornih infek-cija, koje su najËeπÊe virusne, utjecajsezonskih faktora najveÊi je u zimskimmjesecima. Nagle i velike vremenskeoscilacije, vlaæno i hladno razdobljeuzrokuju boravak u zatvorenom prosto-ru, nedovoljno zraËenom, πto izaziva re-spiratorne infekte.

Posljedice oteæanoga disanja

I limfno tkivo Waldeyerova prstena,koji okruæuju ulaz u ædrijelo, svojim po-loæajem i veliËinom moæe uzrokovatismetnje disanja kroz nos. Posljedica jedisanje kroz usta, hrkanje i promjena iz-gleda lica (facies adenoidea), s plosna-tim nosom, malim, nerazvijenim nosni-cama, kratkom gornjom usnom, debe-lom donjom usnom. Opstrukcija nosadjeluje na razvoj zuba, nepce, hranjenjei rast. Hipoplazija zubnih lukova odre-uje poremeÊaj razvoja izbijanja zuba.Opisana je i atrofija miπiÊa koji okruæu-je usne, zbog Ëega je donja usnica izbo-Ëena. Opaæene su promjene kostijugrudnoga koπa, kokoπja prsa, abnormal-ne krivine kraljeænice, uzak grudni koπ(latero-lateralan smjer). Kod takve dje-ce javljaju se nervni impulsi, tikovi, noÊ-no mokrenje u krevet, ali uzrok tomenije jasan (pretpostavlja se da se moæepovezati s nedovoljnom opskrbom kisi-kom, smanjenjem koncentracije). Kodopstrukcije disanja kroz nos, zbog disa-nja kroz usta razvija se uzak gornji zub-ni luk, ukrπten ugriz. Jezik je u niskojpoziciji. Postavlja se pitanje da li je tiplica posljedica naËina disanja ili zbogtog tipa lica mali prostor straænjeg dijelanosne πupljine i srednje velike vegetaci-je opstruiraju nosno disanje. Opstrukci-ja disanja ometa pravilno hranjenje uranoj fazi, a hipertrofiËne tonzile ometa-ju pravilan akt gutanja. Iako nema oz-

PoveÊane tonzile

Horizontalno poloæena i πiroko otvo-rena Eustahijeva cijev pogoduje πirenjuinfekcije u srednje uho. Tome pridonosilimfatiËno tkivo u nazofarinksu, koje jetada obilno razvijeno. LeæeÊi poloæaj naleima te zadræavanje hrane u gornjemdijelu ædrijela omoguÊavaju ulazak hra-ne i sekreta iz farinksa u otvorenu Eusta-hijevu tubu. U dojenaËkoj dobi izmeu6 i 11 mjeseci imunoloπko stanje djetetaje najslabije i tada se javljaju najËeπÊeupale srednjeg uha. Upale srednjeg uhasastavni su dio upala diπnih organa, vrloËesto kao posljedica ili komplikacija in-fekcije diπnih organa, osobito u djeËjojpopulaciji, gdje im je uËestalost 70% odopÊeg morbiditeta. »esto se upale uhaizlijeËe uz druge febrilne bolesti, a danisu ni otkrivene, ali ostavljaju posljedi-ce gubitka sluha. Od 393 djece do 3 go-dine, 175 (44,5%) imalo je upalu uha, a40 (22,85%) imalo je povrat akutne upa-le. U prve dvije godine poveÊan je brojrecidiva (ponovnih upala). (1. god.32,2%; 2 god. 12,9%). Nema razlikeprema spolu. Prema podacima o upaliuha u obitelji, ËeπÊi su recidivi. Tu utje-

▲


tra apneja koja traje viπe od 10 sekundi ijavlja se 10 puta u jednom satu spava-nja. Uz opstrukciju nosa, Ëest uzrok jekolaps miπiÊa ædrijela koji nastaje u du-bokom fizioloπkom snu. U opstruktiv-noj sleep apneji tlak kisika smanjen jena 50 mm Hg, tj. dolazi do hipoksemije,kojoj pridonosi i poveÊan negativni in-tratorakalni tlak. Zbog hipoksemije i po-veÊanog negativnog intratorakalnog tla-ka (poveÊan dotok u desno srce) razvijase arterijska hipertonija i posljediËno“pluÊno srce”. Kako kod apneje rastearterijski krvni tlak, to predstavlja fak-tor za cirkulaciju u mozgu. Takve suosobe po danu pospane. U osamnaeste-ro djece obavljena je adenoktomija, a utridesetdvoje tonziloadenoktomija. Na-kon pet dana Ëetrdesetoro je djece mirnospavalo, a deset ih je dalje spavalo otvo-renih usta, s hrkanjem, ali manjeg inten-ziteta nego prije operacije. Rezultatioperacije vrlo su dobri jer je postignutprestanak hrkanja u 82% operiranih.Djeca koja su i nakon operacije hrkala,vjerojatno imaju opstrukciju disanja udrugoj etaæi gornjeg diπnog puta, a ne uædrijelu. Firbanks navodi da je tonzilek-tomijom i/ili adenotonzilektomijomuklonio hrkanje u 17 od 18 djece. Kododraslih je uzrok kirurπki rijeπen u 72%sluËajeva. »ak 10% hrkanja rijeπeno jetraheotomijom. Treba ozbiljno prouËitisvako hrkanje, koje je Ëesto posljedicaopstrukcije nosa, ali i preostalog dijelagornjeg diπnog puta. Uzrok moæe bitijedan, ali i kombiniran djelovanjem viπeuzroka.

Prof. dr. sc. Darko Manestar,dr. med.

10

biljnih istraæivanja, iz kliniËkog isku-stva znamo da nakon operacije hipertro-fiËnih tonzila i vegetacije djeca bolje je-du, odnosno napreduju, iako slab apetitnije indikacija za tonzilektomiju. U 43djeteta su, mjerenjem prije adenotomijei 9 mjeseci nakon nje, vidjeli porast hyd-roxyprolina i po tome zakljuËuju o πtet-nom utjecaju poveÊanih vegetacija nasomatski razvoj djeteta.

Prije opisano oteæano disanje imautjecaj na kardiovaskularni sustav jer re-spiratorna opstrukcija uzrokuje smanje-nu opskrbu kisikom, koja nakon duæegtrajanja rezultira pluÊnim srcem koje sepopravi nakon tonzilektomije. Retenci-ja CO

2 dovodi do pulmonalne vazokon-

strikcije, poveÊanja tlaka u pulmonalnojarteriji, pojaËanog rada desnog “srca”,poveÊavaju se i minutni volumen i pro-mjene lijevog ventrikla. Mjesec dana na-kon operacije doπlo je do normalizacijeEKG i rendgenskih nalaza pluÊa.

Utjecaj poveÊanja tkivaWaldeyerova prstena na

disanje u snu

U tijeku sna ventilacija se normalnosmanjuje jer se smanjuju ventilacijskereakcije na kemijske stimuluse. U snudolazi do atonije miπiÊa, pa i akcesornihrespiratornih miπiÊa, kao πto su meure-breni, sternokleidomastoideusi. Prijekontrakcije dijafragme pokreÊu se re-fleksi koji odræavaju prohodnost gornjegdiπnog puta za progresivni razvoj nega-tivnog tlaka, jer zbog udisajnih pokretadijafragme nastaje negativan tlak u pr-snoj πupljini. Na poËetku sna, i dalje utijeku sna, smanjena je prohodnost gor-njeg respiratornog puta i poveÊa se ot-por u ædrijelu kod udisaja. Na takvu iz-mjenu zraka imaju utjecaj lokalni reflek-si osjetljivi na depresore centralnognervnog sustava (CNS) i odstupanjaanatomije nosa, ædrijela i usta. Prohod-nost gornjih respiratornih puteva nor-malno se uspostavlja zbog refleksa kojipotjeËu iz orofarinksa (distenzijski re-fleksi faringealnih dilatatora) i prsnogkoπa. Anatomski faktori opstrukcije di-sanja u snu mogu biti: poveÊana duljinai debljina mekog nepca ili smanjen oro-farinks zbog hipertrofije adenoidnih ve-getacija ili tonzila te poremeÊaj (sma-njenje) funkcije nosa; debljina, odnosno

infiltracija u meka tkiva gornjih diπnihputeva (orofarinks) i miπiÊe i povezanavertikalna debljina jezika, πto dovodi doduæeg i uæeg diπnog puta.

U tijeku jutarnjih sati, od 3 do 6 uju-tro, fizioloπki san je najdublji. Osobe soteæanim disanjem kroz nos i ædrijeloizloæene su tada riziku opstruktivne ap-neje u snu. San djeluje na kardiovasku-larne reflekse i fluktuaciju u vagalnim isimpatiËkim izbijanjima. PoremeÊaj di-sanja za vrijeme sna poveÊa abnormalnuizmjenu zraka te nastaje sekundarnosmanjenje oksigenacije i poveÊanjeCO

2, tj. fizioloπke promjene u tijeku sna

pogorπavaju respiratorne i kardiovasku-larne probleme koji postoje u budnomstanju i tako nastaje kliniËka slika OSAS(obstructive sleep apnoa syndrome). Ulakπim sluËajevima u snu se javlja inspi-ratorni zvuk zbog suæenja gornjih diπnihputeva, a to nazivamo hrkanje ili rhec-hus. JaËe je izraæeno kod spavanja naleima jer je otpor prolasku zraka pove-Êan. Ako su jaka suæenja diπnog puta,orofarinksa, tada za vrijeme udisaja po-veÊani negativni endotorakalni tlak do-vodi i do opstrukcije orofarinksa. Da dotoga ne doe, pojaËa se tonus genio glo-susa i genio hioideusa (faringealni dila-tatori). U snu nastaje i edem sluznice,πto joπ viπe smanjuje, funkcionalno su-zuje gornji diπni put.

PomoÊ kod hrkanja

Hrkanje je akustiËki fenomen kojinastaje kao posljedica opstrukcije gor-njih diπnih puteva. To je zvuk uvjetovanritmiËkim oscilacijama mekog nepcazbog inspiratorne zraËne struje u vrije-me spavanja. HrËe 7-10% muπkaraca, 3-7% æena, a Ëesto djeca hrËu spavajuÊiotvorenih usta. Intenzitet hrkanja je iz-meu 50 i 90 dB, a frekvencija ovisi omjestu opstrukcije. NajËeπÊi su uzrok hr-kanja u djece poveÊane vegetacije i ton-zile, koje izazivaju opstrukciju nazofa-rinksa, koja dovodi do drugih poreme-Êaja. Posljedica je smanjenje zasiÊeno-sti krvi kisikom.

Hrkanje je obvezni simptom sindro-ma opstruktivne apneje u spavanju (ob-structive sleep apnoa syndrome), iakostupanj opstrukcije nosa i intenzitet hr-

kanja i opstruktivne sleep apneje nije udirektnoj korelaciji. Pozitivnom se sma-

Facies adenoidea


Pomislit Êete da Êe se i oËi napuni-ti rasprπenim virusima iz zraka.HoÊe, ali se u njima na taj kap-

ljiËni naËin neÊe baπ uvijek razviti upa-la. Zaπto?

OËi se same brane

Zamislite staklo vjetrobrana auto-mobila. Kad se zaprlja, pritisnemopumpicu s vodom i aktiviramo brisaËe.Joπ je efikasnije kad u vodu za ispiranjedodamo tekuÊinu koja otapa prljavπti-nu.

Tako se peru i oËi. Suze isplahnjujuoËi tekuÊi od gore prema dolje. Vjeepoput brisaËa prebriπu oËi, a odreenekemijske tvari u suzama djeluju dezin-fekcijski. Sva prljavπtina koja uleti uoËi, ukljuËujuÊi i uzroËnike prehlade,bit Êe mehaniËki i kemijski uklonjenana taj naËin.

Kad Êe se oËi ipak upaliti

Zdravo oko ima sposobnost samoizaÊi na kraj s zagaenjem. Meutim,ako koliËina zagaenja premaπi obram-bene sposobnosti oka, ili je zagaenjeumjereno, ali je oko smanjene otporno-sti zbog neke druge bolesti, tada Êe seipak upaliti.

U svim prehladama opÊa otpornostorganizma slabi. Temperatura nas svla-da, naroËito kad se radi o gripi. Tadanam se oËi zacrvene veÊ zbog same po-viπene temperature. Sve se krvne æileproπire i oËi djeluju upaljene. Postanu i“staklaste”, suzne, jer se i suzna ælijez-da prepuni krvlju zbog poveÊane topli-ne u tijelu. To joπ ne znaËi da su se oËiupalile. Joπ ne govorimo o konjunktivi-tisu. OËi su samo zaæarene zbog povi-πene temperature, ali nema sluzave se-

krecije koja prati virusnu upalu. Nema-mo πto na oËima lijeËiti.

Iz dana u dan briπuÊi nos marami-com kojom zatim prebriπemo i suzneoËi, ili pak briπuÊi zaæarene oËi prstimakojima smo presavijali slinavu mara-micu, unijet Êemo dodatno zagaenje uveÊ napaÊene oËi. Eto pravog konjunk-tivitisa!

cama i maπÊu koje okulist propiπe. Li-jeËit Êemo oba oka iako je crvenilo izra-æeno samo na jednom. Pitanje je vre-mena kad bi se isti znakovi javili i nadrugom oku, jer naπi prstiÊi ne miruju.Kako god smo zagadili jedno oko, nes-vjesno Êemo zagaditi i drugo. Zato ga jenajbolje lijeËiti veÊ unaprijed, jer virusiu njemu veÊ postoje i Ëekaju kritiËnukoliËinu da buknu.

Epidemijski konjunktivitis

SliËna se upala oËiju moæe javiti i utzv. okulofaringealnoj groznici. Nijegripa, ali je svojevrsna prehlada sasimptomima upale grla i konjunktiviti-som koju uzrokuju adenovirusi. Moæepoprimiti razmjere prave epidemije.Svaki kontakt rukom s osobom koja imaepidemijski konjunktivitis, brisanjeistim ruËnikom, spavanje na istoj ja-stuËnici mogu biti pogubni. ObiËno ru-kovanje ili hvatanje za kvaku koju jeprije vas dodirnula osoba oboljela odtog konjunktivitisa moæe vas koπtati.Niπta se neÊe desiti ako nakon toga za-gaenom rukom ne dotaknemo oko.Ali, tko o tome razmiπlja? Hajde znaj jeli ruka zagaena! Ponaπajmo se kao dajest. Operimo dobro ruke i ne dirajmooËi. Tako Êe lanac prijenosa virusa bitiprekinut.

Ako nas napadnu adenovirusi, upa-la oka moæe se zakomplicirati. U startusmo samo opasnost za okolinu zbog πi-renja zaraze, ali se kasnije virus moæenaseliti u dublje slojeve naπeg oka iizazvati smanjenu prozirnost roænice(keratitis) koju Êe nam zamutiti vid i narok od nekoliko mjeseci. Bit Êemo ne-sposobni za rad, za voænju i sl. jer Êenam vid biti mutan.

OËi i zima

OPREZ, O»I - PREHLADE NAPADAJUZima je vrijeme kad Ëesto boravimo u zatvorenom prostoru. Topli i suhi zrak pogoduje

prehladama. Nosna se sluznica osuπi i postane neotporna na uzroËnike bolesti. Dosta je da jedankihne i svi Êe oko njega udahnuti virus koji se u kapljicama sline rasprπe u zraku. NaËeta sluznica

nosa bit Êe prava gozba za viruse koji se tu nasele. Tako zapoËne prehlada u diπnim putovima.Kakve veze s tim imaju oËi?

▲

Opasnost od konjunktivitisa izazvanoghemofilusom vreba u vrtiÊima i πkolama

Adenovirus je uzroËnik epidemijskogkonjunktivitisa

Najprije Êe zapoËeti na jednom oku,koje Êe se jaËe zacrvenjeti. Simptomigripe veÊ jenjavaju, a oko se sve jaËecrveni. I suzi, i kapak se zatvara, i æulja,i curi sluzavi sekret... i evo nas okulistu.Sad se veÊ moramo lijeËiti, i to kaplji-


Tko je naroËitou opasnosti

Svi koji nose kontaktne leÊe morajuuvijek paziti na higijenu ruku kojimadiraju oËi i namjeπtaju leÊe. Ako nepaæ-njom unesu u oËi i najmanje zagaenje,ono Êe pod leÊom doslovce zakuhati.Pod leÊom nema tako dobrog mehaniË-kog ispiranja oka kao na dijelu oka pre-ko kojeg vjee slobodno klize.

Ako je leÊa polutvrda, na prve zna-ke da se pod njom neπto zbiva postat Êenepodnoπljiva. Zbog æuljanja i nelago-de, skinut Êemo je odmah i oko Êe senastaviti samo braniti. MoguÊe je da Êeu tome i uspjeti i da Êe na vrijeme suz-biti razvoj upale.

ske tablete biti dovoljne da leÊu pripre-me za ponovno nanoπenje kad oko ozd-ravi, znat Êemo kad ih opet stavimo.OËi Êe nakon kratkog vremena reagiratina nedovoljno oËiπÊenu leÊu, i to takoda Êe se ponovo zacrvenjeti. Zato jebolje ne riskirati. Nakon izljeËenja upa-le, bilo bi najbolje na oËi staviti Ëisti parleÊa, koji nije niti bio u dodiru s virusi-ma.

U danaπnje vrijeme sve se ËeπÊe no-se tzv. zamjenske leÊe koje se na oËimadræe po dva do Ëetiri tjedna, a zatimzamijene svjeæim parom leÊa. LeÊe zagodiπnje noπenje polako se napuπtaju.Oni koji takve leÊe uporno koriste, vra-Êaju na svoje oËi zagaenje iz dana udan, i to 365 dana u godini. Njihove suoËi stalno u opasnosti. Zamjenske leÊesigurnije su. U pakovanju od 3 do 12leÊa uvijek imamo barem jedan rezerv-ni par sterilnih leÊa. Uvijek nakon upa-le imamo moguÊnost startati ispoËetkasa Ëistom leÊom. Dugujemo barem toli-ko paænje naπim oËima.

Kako zaπtititi djecu odupale oËiju

Djeca u vrtiÊu i πkoli borave tije-kom zimskih mjeseci u skupinama, uzatvorenom prostoru. U takvim su okol-nostima prehlade uzrokovane hemofi-lusom influence vrlo Ëeste. Ako nema-ju temperaturu i nisu malaksala, moguboraviti u takvim ustanovama, ali poduvjetom da poduzmemo sve kako se vi-rusi i bakterije ne bi πirili s jednog dje-teta na drugo. Kako to izvesti? PomoÊupaæljivih higijenskih mjera: neka briπunos papirnatim maramicama koje zatimbacaju; neka peru ruke ËeπÊe nego ina-Ëe; neka u vrtiÊu spavaju na veÊoj uda-ljenosti ili pregradom odvojeni od dru-ge djece. Tako se kapljiËne infekcijediπnih putova i zagaenje oËiju manjeπire. Ipak, iz opreza, bolje je da dijetekoje ima konjunktivitis ostane na kuÊ-noj njezi, ne samo radi sprjeËavanja πi-renja bolesti na drugu djecu, nego i radiukapavanja i mazanja oËiju koje u vrti-Êu i πkoli nije moguÊe efikasno provo-diti. Osim toga, svi koji ste probali sta-viti mast u oËi, znate da se tada mutnovidi. Sa zamuÊenim vidom nikome, pani djetetu, ne bi bilo ugodno boraviti u

druπtvu druge djece. Neka, dok ne ozd-rave, malo “uæivaju” kod kuÊe.

Upala oËiju u male djece

NovoroenËad i dojenËad znajuimati suæene ili neprohodne suzne ka-nale sve do svog devetog mjeseca. Tikanali sluæe za istjecanje suza iz oka unos. Zato nam, nakon πto zaplaËemo,uvijek procuri nos.

ZamuÊenje roænice je komplikacijaepidemijskog konjunktivitisa

Znatno je veÊi problem s mekanimleÊama. One neÊe niËim signalizirati dase pod njima neπto zbiva. U sredini gdjeje vlaæno, toplo, slatko i slano, uzroËni-ci bolesti naprosto Êe uæivati. Kad na-kon nekoliko dana eksplodira upala,veÊ Êe biti kasno da se oËi same obrane.©to prije skinemo leÊe i odjurimo okuli-stu, to su πanse da se upala suzbije veÊe.

©to uËiniti sazagaenim leÊama

Postoje pravila kako se leÊe svakod-nevno Ëiste i dezinficiraju. PolutvrdeleÊe dadu se dobro istrljati. ©to je s me-kanima? UobiËajene metode moæda ne-Êe biti dovoljno djelotvorne onda kadsu leÊe zagaene virusima. Dok upalatraje, neÊemo ih niti stavljati. OËi susame po sebi osjetljive, a kamo li da ihjoπ poklopimo leÊama. Osim toga, kori-stimo kapi i mast za lijeËenje upale, aone bi mogle promijeniti kvalitetu me-ke leÊe koja Êe zbog toga postati neupo-trebljiva. HoÊe li dezinfekcijske enzim-

Ako se nos u bebe zbog prehladezaËepi, tada ni protok suza iz oËiju pre-ma nosu neÊe biti moguÊ, pogotovo kadsu suzni kanali suæeni. U oku se zadræa-vaju zagaene suze, ono se viπe ne ispi-re i koliËina uzroËnika bolesti u oËimapoveÊava se. Usput, kako suze viπe necure normalno prema dolje u nos, se-kret iz nosa moæe se poËeti protiskivatiu obrnutom smjeru - prema oku. U jed-nom trenutku nastupit Êe konjunktivi-tis. Utoliko je nezgodniji πto se bebamane da jednostavno nakapati kapljice istaviti mast. Treba nas najmanje trojeda svladamo “malog diva” koji lamatarukama, otima se i maπe glavom pristavljanju lijekova u oko.

©to nam je najpametnije uËiniti? Priprvim znacima zaËepljenog nosa u be-be, nastojat Êemo oËistiti nos i uËinitiga prohodnim. Na taj Êe se naËin zaga-ene suze slijevati iz oka prema nosu ionemoguÊiti nakupljanje zagaenja,odnosno penjanje uzroËnika bolesti usmjeru oka. Dakle, roditelji, lijeËite be-bi nos i time sprijeËite upalu oËiju. Vje-rujte, bit Êe vam lakπe.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr. med.

Suzne oËi dojenËeta za vrijemeprehlade posljedica su oteæanogotjecanja suza na nos


NaranËa - citrus aurantium

NaranËa je voÊe toplog juænog pod-neblja. Ima viπe vrsta naranËi, a razlikujuse po veliËini, boji i kakvoÊi. Uz limun,najviπe je koriπteno citrusno voÊe. Kori-sti se kao svjeæ plod, u sokovima, sirupi-ma, napicima, koncentrirana, u dæemo-vima, bombonima i drugim konditor-skim proizvodima kao aroma.

Sadræaj ploda naranËe razlikuje se poboji ploda, ovisno da li je naranËino me-so æuto ili crveno, u malim odstupanji-ma: sadræaj vode i bjelanËevina je isti,86 g vode i 0.8 g bjelanËevina, 2 g biljnihvlakana, a sadræaj ugljikohidrata neπtoje veÊi u crvenoj naranËi - 9.3 g, a u æutoj8.5 g; crvena naranËa sadræi 0.3 g ma-snih ulja. Energetska vrijednost æutogmesa u 100 g iznosi 146 kJ (35kcal), acrvenog mesa 172 kJ (41 kcal). Sastavvitamina razlikuje se: crvena naranËasadræi 426 µg, æuta 50 µg, dok je sadræajvitamina grupe B, folne kiseline i vita-mina C podjednak. Sadræaj mineralapodjednak je: dosta kalija 200 mg, 49mg kalcija, fosfor, magnezij, æeljezo,cink, bakar.

jenja. »aj od cvjetova naranËe koristiose kao sredstvo za smirenje i protiv nesa-nice.

»aj od cvijeta naranËe obiËno se mi-jeπa s drugim lijekovima - hmelj i matiË-njak, u jednakim omjerima (po jednu æli-cu), prelije s pola litre kipuÊe vode, osta-vi da odstoji 5 minuta, procijedi i pijedva puta na dan, a protiv nesanice nave-Ëer jedna πalica.

MANDARINA ima sliËan sastav kaonaranËa, ali sadræi manje vitamina C. Zarazliku od naranËe, lako se ljuπti. Uglav-nom se jede u svjeæem stanju, a i prera-uje se u sokove, koncentrate, razne de-serte, za izradu likera i sl.

KLEMENTINA ima vrlo tanku glat-ku koru i nema sjemenki.

Limun - citrus limonium

Limun je citrusno voÊe tropskog imediteranskog podneblja. Plod je æutogjajastog oblika, kiselog okusa, ugodnogosvjeæavajuÊeg mirisa. Podrijetlo je li-muna iz tropske Azije.

Plod limuna sadræi 91% vode, 3%ugljikohodrata, 1.9% biljnih vlakana,pektin, terpen, kalcijev oksalat, citrate,organske kiseline. Energetska vrijednostu 100 g je 50 kJ (12 kcal). Od vitamina,sadræi u malim koliËinama vitamine gru-pe B, vitamina C 40 mg. Svjeæi sok sadr-æi 7 µg folne kiseline. Od minerala, sadr-æi dosta kalija - 150 mg te fosfor, kalcij,natrij i vrlo malo æeljeza. Kora plodasadræi glikozide, eteriËna ulja, hesperi-din. Limunova aromatiËna kora suπi se ikoristi kao dodatak za kolaËe i nadjeveako plodovi nisu prskani pesticidima isliËnim kemikalijama.

Limun se koristi, u prehrani kao do-datak jelima i napicima, te u industriji ikozmetici.

Industrijskom preradom, iz kore i so-ka dobiva se limunovo ulje, limunskakiselina i limunov sok. Limunska kiseli-na ima antimikrobni uËinak i u πirokoj jeupotrebi u prehrambenoj industriji kaoaditiv.

Narodna medicina dala je limunu ve-Êe znaËenje nego πto tvrdi sluæbena me-dicina. Koristi se kod poviπene tempera-ture, groznice, kao sredstvo za osvjeæe-nje, kod glavobolje, ujeda insekata, zabolji rad jetre i æuËi i sl.

Popularni osvjeæavajuÊi napitak,omiljen pogotovo ljeti, jest limunada.

Popijemo li svako jutro prije jela, sokod pola limuna u Ëaπi mlake vode to oslo-baa organizam od otrova i poveÊavaprirodnu otpornost organizma.

Grejp - citrus paradisi

Uz limun i naranËu, najviπe se koristigrejp. Plod je drveta citrus paradisi, in-tenzivne æute boje, po veliËini veÊi odnaranËe, gorko-kiselog okusa, soËnogmesa, karakteristiËnog mirisa. Jede sesvjeæ ili se cijedi sok, a prerauje se udæem, sok, æele, napitke, stavlja u bom-bone i vino.

Citrusi - agrumi

ZIMSKI ZA©TITNICICitrusi su voÊe juænog podneblja, s blago kiselim sokovima. Intenzivno su æute do naranËaste boje.

U prehrani najËeπÊe koristimo naranËe, mandarine, klementine, limune i grejp.

Koristi se i naranËina kora, samo akonije prskana pesticidima i drugim kemij-skim sredstvima. U kori naranËe nalazese ljekovito eteriËno ulje, tanini, gorketvari, hesperidin, karotini (beta-karoten250 mg) i vitamina C 130 mg. Energet-ska vrijednost kore je 235 kJ (56 kcal).Kora pomijeπana s drugim biljkama,obiËno πipkom, pije se kao aperitiv.

Od naranËe se koriste plod, cvijet,list i kora. U narodnoj medicini koristi seza sniæenje temperature i uklanja nadu-tost, a nekada je koriπtena i protiv crijev-nih glista. LiπÊe se koristilo za sniæenjetjelesne temperature i pospjeπenje zno-

Razlikuje se bijeli i crveni grejp, kojije slai. Plod sadræi 91 g vode, 7 g uglji-kohidrata, 1.4 g biljnih vlakana. Ener-getska vrijednost grejpa u 100 g je 117kJ (28 kcal). Zbog niske energetske vri-jednosti pogodan je kod osoba koje su nadijeti. Sadræi male koliËine vitamina gru-pe B, 40 mg vitamina C, a od minerala150 mg kalija, 15 mg kalcija, 10 mg mag-nezija te fosfor, æeljezo, cink i bakar.

Doc. dr. sc. Elika Mesaroπ-Kanjski,prim. dr. med.


Moderna medicina polaæeveliku paænju na preven-ciju zubnog karijesa. O-

sim spomenutog naËina prehrane po-stoje za to i druge mjere. Jedna odnjih je peËaÊenje zuba, a druga je pri-prema slatkiπa pomoÊu niskokalorij-skog a slatkog suvremenog proizvo-da kakav je prirodno sladilo “ISO-MALT”.

PE»A∆ENJE ZUBA. Stomatolo-zi znadu da otporni zubi ne podlijeæubrzu kvarenju, ne napada ih karijes.To se zapazilo i u djece, u omladine iu starijih osoba. Grizne plohe zubasu najosjetljivije i najlakπe podlijeæukvarenju. Tu je zubna caklina tanka.

juÊa smjesa 1% otopine aminfluori-da kojom se ta udubina premaæe. Ta-kav se postupak naziva “peËaÊenje”.U svijetu je taj postupak odavno poz-nat, a u nas je uveden tek 1980.

Najpogodnije doba za peËaÊenjezuba je djeËja dob od 6 do 7 godine.To je obvezatan postupak prilikomupisa djeteta u prvi razred osnovneπkole. Takoer i dob od 11 do 12godina, kako bi se zaπtitili tek niknutinovi zubi. Metoda je dosad dala do-bre rezultate. Zato svakom roditeljutreba preporuËiti da svoje dijete od-vede stomatologu, koji Êe pregledatizube i staviti “peËat” na svaku opa-snu udubinu te time zub zaπtititi od

Nazivi su mu joπ i maron, ma-run.

Kesten je πumsko dugovjeËnodrvo, podrijetlom iz srednje Azije.Nekada su ogromne kestenove πu-me prekrivale velik dio Europe, adanas se zadræao na veÊim prostran-stvima u mediteranskim zemljama.

Plod kestena visoke je energet-ske vrijednosti i ima veliko ekonom-sko znaËenje. Glavni je sastojak plo-da kestena πkrob 44%, zatim bjelan-Ëevine 4%, masti 2% i πeÊer. Ener-getska vrijednost ploda kestena u100 grama je 878 kJ (215 kcal). Uplodu ima eskulina, sterola, kverci-tina, kumiranskih derivata.

Od vitamina, bogat je vitamini-ma grupe B, vitaminom A, a ima

malo i vitamina C. Od minerala, bo-gat je kalijem i fosforom, a sadræi ikalcij, magnezij, sumpor, klor, æe-ljezo, bakar, mangan. BuduÊi da jesiromaπan natrijem, vrlo je pogodanu prehrani bolesnika kod bubreænihi kardiovaskularnih oboljenja.

U kulinarstvu se od kestena pri-premaju razne juhe, pirei, dodaci je-lima te slastice. Plod je vrlo ukusani peËen, i kuhan.

Braπno od kestena, zbog svojelake probavljivosti, pogodno je uprehrani iscrpljenih, starih osoba idjece. Kruh napravljen od kesteno-va braπna ugodnog je mirisa, slat-kog okusa i ostaje dugo svjeæ. Ke-stenovo braπno koristi se samo ilipomijeπano s braπnom od æitarica,

za pravljenje kruha i peciva. Kestenima prednost u odnosu na æitaricejer djeluje baziËno te je pogodan uprehrani oboljelih od reumatskihbolesti i gihta.

Kestenovo braπno - s kestena seskine vanjska, tamna ljuska te se po-topi u toplu vodu u kojoj treba staja-ti dok se unutraπnja smea opna nebude mogla lako oljuπtiti. Tada seopere i stavi suπiti. Maπinom ili mik-serom usitni se i dobije braπno.

KESTEN (Castanea sativa)

Prehrana i karijes (III)

KAKO SPRIJE»ITIKVARENJE ZUBAOsim toga na tim mjestima zuba po-stoje, osobito pretkutnjaka i kutnja-ka, brojne udubine, vrlo uske jamice.Upravo su ta mjesta najranjivija i naj-prije stradaju od karijesa. Naime ninajsavjesnijim pranjem i ËiπÊenjemzuba ta mjesta ne moæemo dovoljnodobro oËistiti.

Joπ davne 1923. godine preporu-Ëili su struËnjaci-lijeËnici preobliko-vati takve uske, duboke udubine upliÊe kako se u njima ne bi zadræava-la hrana. Novija je metoda da se udu-bine, osobito na pretkutnjacima i kut-njacima ispune, nakon prethodne sto-matoloπke obrade ËiπÊenjem i pra-njem, “peËatom”. PeËat je odgovara-


kvarenja, od karijesa.”ISOMALT” je derivat πeÊera su-

kroze. Njime se mogu sladiti sva jela,npr. razni slatkiπi, keksi, torte, Ëoko-lada i drugi prehrambeni proizvodislatka okusa. Isomalt proizvodi 50%manje kalorija nego obiËan πeÊer. Ti-me spreËava debljanje, a ne uzrokujekarijes. Slatka jela pripremljena Iso-maltom ne oπteÊuju zubnu caklinu.VeÊina ljudi dobro ih podnosi. Rije-tki pojedinci mogu od njih dobiti pro-lazni proljev. Isomalt ne stvara mli-jeËnu kiselinu u ustima. Time spre-Ëava mnoæenje bakterija koje kvarezube. Svjetska zdravstvena organiza-cija (SZO) je potvrdila sigurnost togsladila koje ima okus obiËnog, kon-zumnog πeÊera.

U posljednje vrijeme prehrambe-na industrija nudi joπ jedan proizvodkoji πtiti zube. To su ævakaÊe gumeposebna sastava ili, kako ih narod zo-ve, ævake. Usna πupljina je sijelomnoπtva bakterija, meu kojima imakorisnih za ljudsko zdravlje, ali imnogo pritajenih, koje Ëim otpornostorganizma oslabi, poËnu uzrokovatibolest, osobito upalu zubnog mesa(gingivitis) i parodontozu, klimavosti ispadanje zuba.

Neke bakterije prijanjaju za zubei stvaraju na njima naslage, poznatepod nazivom plak. Pretvaraju uglji-kohidrate hrane u kiseline, a one oπte-Êuju i otapaju zubnu caklinu i stvara-ju karijes, kvarenje zuba. Druge po-tencijalno patogene, “loπe” bakterije

uzrokuju gingivitis. Ako se to ne lije-Ëi, propada potporno (vezivno) tki-vo, zubi postanu klimavi i ispadaju.Tu bolest nazivamo parodontoza.

Ta se stanja mogu sprijeËiti: 1.uklanjanjem plakova, 2. pospjeπiva-njem izluËivanja sline, 3. πto jaËim iduljim ævakanjem hrane, “aktivira-njem ævakanja”, uzimanjem hranekoja zahtjeva pojaËano ævakanje. Pritome je vaæna istodobna njega zuba.

Promidæbeniprostoru Narodnom zdravstvenom listu!

Ako æelite oglaπavati unaπem listu, javite se Uredniπtvuna telefon: 21-43-59

Ako se æelite pretplatiti na

Narodni zdravstveni list,

dovoljno je da nazovete

telefonski broj 21-43-59 ili

poπaljete dopisnicu sa svojim

podacima

(ime, prezime, adresa)

u Zavod za javno zdravstvo,

Odjel socijalne medicine,

51000 Rijeka, Kreπimirova 52a. Promidæbeni pro

sto

r

nicu usne πupljine. Slina meu osta-lim obiluje mineralima i baktericid-nim tvarima (tvari koje ubijaju bak-terije). Minerali uËvrπÊuju zube, pot-pomaæu njihovu mineralizaciju i neu-traliziraju kiselinu.

Posebno istiËemo da πtetno djelu-ju, suπeÊi usta, mnogi lijekovi, osobi-to neki koji snizuju tlak krvi i psiho-farmaci (lijekovi za smirivanje du-πevnog stanja). I razne bolesti, kaoreumatoidni artritis, visok krvni tlak,πeÊerna bolest kad nije lijeËena, suπeusta, smanjuju dragocjenu slinu iotvaraju put karijesu. To osobito upojedinaca koji ne njeguju svoje zu-be.

Ukratko, zubi Êe nam sluæiti ona-ko kako mi njih sluæimo. Joπ jednommoæemo potvrditi veÊ naglaπavanuËinjenicu, da pravilna prehrana nijelijek, ali uz Ëuvanje zuba i usne πup-ljine hrana ne samo πto lijeËi, nego ispreËava bolest zuba i usne πupljine.

Vitamini i minerali su bitni za zd-ravlje zuba. Ovdje valja dodati daævakanje tableta vitamina C moæerazoriti caklinu zuba. Znatniji deficitvitamina D moæe dovesti do oπteÊe-nja cakline, a hiperdoziranje tog vita-mina moæe dovesti do teπkih pore-meÊaja, Ëak moæe ugroziti sam æivot.I hipervitaminoza vitamina A je πtet-na, kao i uzimanje velikih doza vita-mina E.

Iz knjige: Roko ÆivkoviÊ:“Hranom do zdravlja”

NJEGA ZUBA

Njegu zuba obavljamo priklad-nom Ëetkicom za zube i odgovaraju-Êom pastom za zube u kojoj ima fluo-ra. Mnogi stomatolozi preporuËujuprati zube Ëetkicom i pastom poslijesvakog jela, osobito zaπeÊerenog.Kako je to mnogim pojedincimaneizvedivo, tu je “ævaka” bez πeÊera.ÆvaËe se dvadesetak minuta, Ëime sepoveÊa koliËina sline, a ona svojimkorisnim sastojcima πtiti zube i sluz-


Iako uobiËajeni, mnogi su tipiËninaËini izraæavanja ljubomore ne-konstruktivni jer ne rjeπavaju uzro-

ke i razloge za ljubomoru. U filmovi-ma su ti obrasci ponaπanja tako Ëesto itemeljito prikazani da ih velik broj lju-di smatra prihvatljivima i opravdani-ma.

Jedan od takvih je NAPAD NARIVALA, odnosno osobu koju smoproglasili izvorom opasnosti. Cilj jezastraπiti je, otjerati ili poniziti i takoponovo zadobiti ekskluzivnu poziciju.Na taj jednostavan naËin reagiraju æi-votinje, djeca i pripadnici tradicional-nih druπtava. Osim direktne borbe zadominaciju, moguÊe su i razliËite sim-boliËke borbe u kojima se protivnikanastoji prikazati inferiornijim.

Druga je varijanta NAPAD NAVOLJENU OSOBU kako bi je se pri-sililo na promjenu ponaπanja. Pretpo-stavka je da je voljena osoba uzrok ikrivac, odnosno da je svojim ponaπa-njem privukla paænju druge osobe, pajedino ona, promjenom svog ponaπa-nja, moæe razrijeπiti problem. Takvo jevjerovanje velika zamka. Ljubomornaosoba ne mora niπta uËiniti za kvalitetuodnosa, veÊ progoni svog partnera ipostavlja sve veÊi broj zahtjeva za pro-mjenom. ObiËno nikad nije zadovolj-na, pa si uzima pravo na bijesne napa-de. Ako ostanu zajedno, oba partnerapostaju zarobljenici straha: jedan odgrubih reakcija ljubomornog partnera,a drugi od gubitka partnera koji prista-je sve to podnositi.

U æivotu je Ëest sluËaj VRA∆ANJAISTOM MJEROM, kako bi se kod ne-vjernog partnera izazvala joπ jaËa lju-bomora. Ljubomorni se partner osjeÊaobezvrijeen, pa taj osjeÊaj pokuπava

kompenzirati vlastitom nevjerom. Toje igra moÊi: “Evo vidiπ da sam i janekome privlaËan, da i ja mogu tako.”Nakon revanπa, partner koji je u veÊemstrahu tada obiËno nudi pomirenje iprekid natjecanja. Ako do toga ne do-e, uporno igranje te igre u potpunostiÊe upropastiti ljubavni odnos.

MoguÊe je i PROGLA©AVANJEvoljene osobe i/ili rivala NEPRIJA-TELJIMA koji su uniπtili ljubav i zatonjih treba UNI©TITI. Nekada to znaËiemocionalno, nekada njihov socijalnistatus, a nekada i fiziËki. Prema nae-nim podacima, Ëak je treÊina ubojstavamotivirana osjeÊajem ljubomore. Ær-tva je ËeπÊe partner nego rival.

Jednako je nekonstruktivno i zatva-ranje u sebe uz POTI©TENOST. Njo-me dajemo do znanja svom partneru daPATIMO zbog njega i oËekujemo daon prestane s neprihvatljivim ponaπa-njem ako nas voli. Cilj je izazvati osje-Êaj KRIVNJE. Autodestruktivna pona-πanja mogu iÊi do samoubojstva uz po-ruku: “Ako me voliπ, zaustavi me!” Toje tipiËna pasivna pozicija, u kojojocjenjujemo samouniπtenjem. Da li jeitko vrijedan da mi zbog njega sebeuniπtimo? ©to Êemo imati od zajedniceu koju se netko morao vratiti zbog ucje-ne? Da li Êe nas ta osoba voljeti ako jeprisilimo da nam se vrati? Sami Êemosebe zarobiti u zajednicu predbaciva-nja, a Ëesto i mrænje.

Druga je varijanta UGA–ANJE izadovoljavanje partnerovih potrebapod svaku cijenu, kako bi on shvatioda smo prava osoba za njega i kako biosvijestio πto Êe sve s nama izgubiti.Ne Ëinimo ono πto stvarno æelimo ivolimo, veÊ kupujemo ljubav pod cije-nu ÆRTVOVANJA. Sasvim je drukËi-

je kad ugaamo svom partneru jer nasto veseli i ispunjava uæitkom. Da bibilo moguÊe, potrebno je znati πto part-ner voli, provjeriti kako je to za nas iËiniti ako to stvarno æelimo. Za to Êenam ponovo trebati iskreni razgovori ostanju odnosa.

Ljubomoru moæemo izraziti i Ëe-stim JADANJEM, bez potrebe da sebilo πto promijeni jer bi nam promjenaoduzela materijal za “omiljeni sport”.

Ljubomora - zaËin ljubavnog odnosa (II)

Nekonstruktivni naËiniizraæavanja ljubomore

Ljubomora nam uistinu svjedoËi opostojanju ljubavi, no to ne znaËi daintenzitet ljubomore govori o intenzi-tetu ljubavi. Ljudi koji vjeruju da in-tenzitet ljubomore pokazuje intenzitetljubavi traæe ljubomorne partnere jerim je njihova ljubomora najprezentnijiznak da su voljeni. Iako ih partnerovaintenzivna ljubomora sputava, pa Ëakim donosi i patnju, oni osjeÊaju i dozuPONOSA πto je njihovom partneru to-liko stalo do njih i πto se toliko boji daÊe biti napuπten. Zbog tog “ekstra do-bitka” oni ne æele promjenu. KukajuÊii dijeleÊi s drugima svoje jade, oni za-pravo dokazuju koliko vrijede. Bilo ka-kav savjet ili pomoÊ takvim osobamazavrπit Êe odbijanjem jer one imaju po-trebu da ih drugi razumiju i tjeπe, a neda rijeπe svoj problem.


Izazivanje partnerove ljubomore

Ljudi koji izjednaËavaju intenzitetljubomore s intenzitetom ljubavi, zna-ju provjeravati partnerovu ljubav iza-zivanjem ljubomore. Ako partner od-reagira na izazov, znaËi da ih “voli”, aako ne, znaËi da mu je svejedno. Ne-kad to Ëine svjesno, pa moæemo govo-riti o manipulaciji, a nekad nesvjesno.Tada je rijeË o tzv. “psiholoπkoj igri”koju zapoËinju da bi potkrijepili veÊpostojeÊe vjerovanje.

Partnerove reakcije na izazvanuljubomoru mogu biti vrlo intenzivne.“Psiholoπke igre” tog tipa Ëesto su pra-ve burne predstave. ZapoËinju vikom ifiziËkim okrπajem, nastavljaju se obra-tom: suzama i kajanjem partnera kojije izazvao ljubomoru. Rasplet Ëestoprati strasno voenje ljubavi, kao izrazmoÊi jednog partnera i osjeÊaj volje-nosti drugog.

U tim “igrama” najnezahvalnijuulogu ima treÊa osoba koja je iskori-πtena kao mamac za predstavu. Njenauloga zanimljive, atraktivne osobe ko-ju se osvaja naglo prestaje Ëim zapoË-ne ljubomorna reakcija izazvanog part-nera. Ponekad Ëak zna postati objektagresije i jednog i drugog “suigraËa”.Nekad za istu svrhu mogu posluæiti ipriËe o izmiπljenim udvaraËima i su-parnicima kako bi se izazvala ljubo-mora partnera, a time i interes za osobukoja izaziva.

»ak i ljudi koji sebi i drugima za-branjuju ljubomoru i smatraju da je po-java ljubomore, pa i malog intenziteta,znak neljubavi, znaju je izazvati kodsvojih partnera. Ako je partner pokaæe,oni je interpretiraju kao partnerovu po-sesivnost i æelju za sputavanjem. Toim je dovoljan razlog da napuste ta-kvog partnera.

No, postoje i primjeri u kojima oso-ba sama izaziva svoju ljubomoru jer jeona uzbuuje i budi iz uËmalosti. Æele-Êi to postiÊi, odvodi svog partnera udruπtvo svog spola, muπkarca u æenskoili æenu u muπko. PromatrajuÊi kako jedruge osobe gledaju, zabavljaju i πar-miraju, ona mu postaje ponovo zanim-ljiva, rasplamsava mu se strast. Tada jeobiËno pomalo teatralno odvodi iz dru-

πtva, pokazujuÊi da je njegova ili nje-zin.

I zato valja zapamtiti: ljubomora ni-je znak ljubavi. Ona je znak straha odgubitka voljene osobe znog nekog tre-Êeg. ©to je ljubomora intenzivnija,partneri Êe svoj odnos doæivljavati lo-πijim.

vanja moÊi zajedno otkriti πto je to πtoje moguÊe promijeniti u postojeÊoj ve-zi i da li to obje strane æele. Ako nam jestalo do odnosa, takvo iskustvo moæenas probuditi i motivirati na investira-nje u vezu koja je veÊ moæda pomalonavika.

©to Êe se dogoditi ako partnera, bezpuno razgovora, zamolimo da odluËiili-ili? Sami Êemo sebi oduzeti πansuda otkrijemo nedostatke svoje veze ipotrebe svog partnera. Unaprijed Êe-mo odustati i prije no πto smo iπta iztog iskustva nauËili. A to novo znanjevrijedan je kapital za postojeÊu vezu iliza neke buduÊe. I zato, ne srljajmo sultimatumima.

»esto je nakon razgovora i prego-vora potrebno postaviti granice prematreÊoj zainteresiranoj osobi koja seuplela u naπ odnos. Tad moæemo pitatipartnera da li to æeli uËiniti sam ili æelida to uËinimo zajedno. U svakom slu-Ëaju, vrijeanje i grube rijeËi nisu po-trebne jer je uvijek moguÊe da nam senetko svidi i da se mi nekom svidimo.I konaËno, sama Ëinjenica da smo senekom svidjeli KOMPLIMENT je inama i naπem partneru.

A ako ipak ne odolite, veÊ odluËitepopriËati s moguÊim suparnikom jervam je npr. stari znanac ili kum, odajtemu priznanje za dobar odabir (konaË-no iz istih ste razloga i vi odabrali svogpartnera), ali izrecite namjeru da neodustanete od svog odnosa dok god zanjega ima nade.

A πto kad se zaletimo, pa pomisli-mo da Êe revanπ rijeπiti problem? Ima-mo pravo na greπku, ali je mudro πtoprije se otrijezniti i prekinuti s njim.Tada ponovo dajemo πansu partneruda neπto uËini ako mu je stalo. Pone-kad “igra revanπa” moæe postaviti part-nere u ravnopravnu poziciju jer nakonnje nitko ne moæe drugome predbaci-vati iznevjerivanje. Iskoristi li se tajtrenutak, stane na vrijeme, otrijezni ipoËne razgovarati o potrebama, vezajoπ ima perspektivu. U protivnom, sa-mo Êemo imati dvostruki razlog za lo-πa osjeÊanja.

Dakle, iza svih naπih postupaka po-stoje neke, Ëesto skrivene POTREBE.

▲

Konstruktivno izraæavanjeljubomore

Ljubomora je emocija koju trebaprihvatiti kao znak da nam je stalo donekoga i kao spremnost da saËuvamo,zaπtitimo svoj ljubavni odnos, ali po-πtujuÊi i sebe, i voljenu osobu, i “riva-la”. Nekad Êemo je osjetiti u sasvimslabom intenzitetu, a nekad Êe nas obu-zeti vrlo intenzivno. Najprije je potreb-no odgoditi reakciju i potroπiti viπakemotivnog naboja kroz neku fiziËkuaktivnost. Tek Êemo se tada moÊi opu-stiti i razmisliti πto nam je vaæno, πtoæelimo postiÊi i kako to mudro ostvari-ti.

Umjesto napada na voljenu osobu,moÊi Êemo iskreno OPISATI kako smose MI osjeÊali kad smo saznali za treÊuosobu, bez optuæivanja. Npr. “Kad samjuËer saznala da ti i Ana redovito samiodlazite na sluæbene puteve, noge sumi se oduzele.”

Moæemo od svog partnera traæiti dasam razmisli i kaæe nam iskreno πto gaprivlaËi toj drugoj osobi, πto je to πtoæeli, a ne dobiva u postojeÊoj vezi...»esto ni sami toga nismo svjesni doknas to “neπto” ne privuËe. U tako deli-katnim situacijama obiËno æelimo πtoprije dobiti priznanje i izgovoriti pre-sudu, no to je najgore πto moæemo uËi-niti. Time se niπta ne rjeπava. Tek Êe-mo kroz strpljiv razgovor bez optuæi-


Naglasak na aktivnosti u skloputradicionalne muπke ulogevjerojatno je pridonio tome da

se osjeÊaj krivice promatra s viπe zani-manja od osjeÊaja srama.

Freud smatra sram æenskom karak-teristikom jer izvire iz svijesti o geni-talnom deficitu: “osjeÊaji krivice pru-æaju obilje materijala za intervju, dokga osjeÊaji srama skrivaju”. OsjeÊajikrivice priznaju se s veÊom spremno-sti, za razliku od osjeÊaja srama. Krivi-ca traæi praπtanje kroz ispovijed, doksram zahtijeva neπto πto je, barem unaπoj civilizaciji, mnogo teæe: bezu-vjetno prihvaÊanje. Ispovijedanjemkrivice riskiramo da samo jedan naπdio, ispovijedani “grijeh”, ne budeoproπten i time prihvaÊen, dok prizna-vanjem mnogo bolnijeg osjeÊaja sra-ma i onoga Ëega se sramimo ispostav-ljamo cijelu naπu liËnost i riskiramo dabudemo odbaËeni i napuπteni.

Sram se, dakle, vezuje uz cjelovitosjeÊaj sebe, dok se krivica vezuje sa-mo uz jedan dio nas - naπ grijeh.

Psihologija osjeÊajasrama

Sa stajaliπta dinamiËko-strukturnemetapsihologije, teπko moæemo obja-sniti cijeli raspon Ëovjekova doæivlja-vanja vezanog uz osjeÊaj srama, kaoπto su: nisko samopoπtovanje, stanjabeznadeænosti i oËaja, depresije.

Greπan Ëovjek voen je principomzadovoljstva (zadovoljiti nagone kaoæivotinje i time smanjiti tenzije koje sejavljaju u njegovim erogenim zona-ma). U tom nastojanju zapada u mreæuunutarnjih konflikata, koji njegove ak-tivnosti pretvaraju u greπne te tako unjemu izazivaju osjeÊaje krivice. Tra-giËan Ëovjek, teæeÊi samoaktualizaciji,prevladava princip zadovoljstva i na-stoji realizirati vlastito nuklarno ja.

TragiËan Ëovjek pokuπava po sva-ku cijenu odræati osjeÊaj sebe, jedin-stvo vlastitog biÊa kojem prijeti raspadi niπtavilo, pa Ëak i u trenutku svognestajanja ostane vjeran samom sebi,osmiπljava bol i patnju, pa i samu smrt,i time u njima nalazi pobjedu umjestoporaza.

Vjernost samome sebi vodi samou-niπtenju zbog oËajniËkog pokuπaja dapo svaku cijenu oËuva integritet vlasti-tim idealima i æivotnim ciljevima, jer usuprotnom æivot i nije vrijedan æivlje-nja.

Drugi naËin osjeÊaja srama, najËe-πÊe povezan s teænjom k autentiËnosti,predstavlja kreativnost koju, kao naj-potpuniji i najuspjeπniji naËin samo-realizacije vlastitog ja, istiËu i drugiteoretiËari psihologije, a to definiramkao centar stvaralaËke inicijative - ra-dosni doæivljaj stvaranja, kao i svijesto sebi kao stvaraocu.

©to ih prije osvijestimo, podijelimo sasvojim partnerom i zadovoljimo unu-tar svoje veze, manje Êe nama vladati imamiti nas izvan nje.

Kako smanjiti razloge zaljubomoru

Umjesto usmjeravanja energije na“obranu teritorija”, imat Êemo puno vi-πe koristi od ulaganja u kvalitetu odno-sa. Zadovoljnim partnerima moæetenuditi mnoga uzbuenja i izazove, oniÊe znati da je ISKRENA BLISKOSTkoju imaju neπto πto vrijedi puno viπe.

Zato su razgovori o potrebama,spremnost da se meusobno Ëujemo iodluka da oba partnera ulaæu u svojezajedniπtvo, temelj kvalitetnog odno-sa.

Jedan je od oblika partnerske podr-πke i prevencija ljubomore - davati svo-joj voljenoj osobi dovoljno paænje i po-ruka da je PRVA I EKSKLUZIVNA unaπem æivotu. Te poruke imaju poseb-no snaæan efekt kada ih dajemo i preddrugim ljudima. Tako oni saznaju ukakvom je stanju naπ odnos pa se rjeepokuπavaju ugurati izmeu partnera.

To, naravno, ima smisla samo akosmo iskreni. Ako glumimo ljubav iliizgovaramo laskave komplimente, a nemislimo i ne osjeÊamo tako, na dobromsmo putu da zapoËnemo manipuliratiljubomorom. Tada su obje strane gu-bitnici. Ljubomorne reakcije imajusmisla samo ako potiËu bavljenje pro-blemom i traæenje njegova rjeπenja.

Druga dobra prevencija ljubomore

jest voljeti i cijeniti sebe. VoleÊi i cije-neÊi sebe, neÊemo dolaziti u iskuπenjeda kupujemo ljubav ili nekog prisilja-vamo na ljubav. MoÊi Êemo dopustitida postoje razliËiti kvalitetni, iako ne-kad “nekompatibilni” ljudi. Ako smosvjesni svojih vrlina, neÊemo se ærtvo-vati niti inzistirati na odræavanju vezapod svaku cijenu. Ako odnos zae uslijepu ulicu, vjerovat Êemo da postojedrugi OK ljudi s kojima Êemo se moÊiuskladiti.

Zato: nemojmo se igrati ljubomo-rom, ne izazivajmo je nepromiπljenimpostupcima, poπtujmo i sebe i svojepartnere, pa Êe ona za nas postati onajfini zaËin koji nas joπ viπe zbliæava.

Vesna ©palj, prof.

Sram

PONIÆAVANJE SAMOGA SEBESram je nedovoljno prouËavano osjeÊanje jer se u naπoj civilizaciji isuviπe rano i lakoutapa u osjeÊaj krivice. U razvojnoj teoriji liËnosti sram predstavlja negativan oblik

rjeπavanja krize autonomije. Sram odræava pasivnu orijentaciju, za razliku od krivice kojapodrazumijeva aktivan stav.


Za razvoj bez srama potreban je za-dovoljavajuÊi zrcalni i idealiziraniobjekt, a to predstavlja majka. U nje-nim se oËima zrcale djetetov eksihibi-cionizam i grandioznost i u njima sereflektira njeno empatiËko prihvaÊanjei odobravanje, odnosno neprihvaÊanjei odbijanje.

Neuspjeh zrcalnog ja-objekta do-vodi do primarnog, strukturnog defek-ta - do duboko ukorijenjenog osjeÊajabezvrijednosti i odbaËenosti, u tom slu-Ëaju neadekvatno i nerealno visoko po-stavljenih ciljeva i ideala. OsjeÊaj sra-ma vrlo je bolan osjeÊaj, uzrokovansvijeπÊu o vlastitim nedostacima te jetako tijesno povezan s naËinom kakodoæivljavamo sebe, kao i naËinom nakoji æelimo sebe prezentirati drugima.Mogli bismo reÊi da, kao πto je osjeÊajkrivice centralni osjeÊaj greπnog Ëo-vjeka, tako je osjeÊaj srama centralniosjeÊaj tragiËnog Ëovjeka.

Primjer

Pacijentica C., 32 godine, radnica,kao neposredni uzrok za dolazak psi-hijatru navodi anksiozne napade kojitijekom fizioterapije, na koju odlazi ra-di bolova u vratnom dijelu kiËme, do-stiæu paniËne razmjere.

Strah od vezivanja, zatvorenog pro-stora, voænje avionom, ludila, uskorosvodi na osnovni strah od gubitka kon-trole. Razgovor je dojmljiv, ne samozbog niza traumatizirajuÊih doæivljajakoje iznosi, veÊ joπ viπe zbog uspjehakojim odræava integritet vlastite liËno-sti. Neuniπtivost i veliËina Ëovjekovaduha uvijek iznova iznenauju i pod-sjeÊaju nas na skromnu ulogu koju kaoterapeuti imamo u æivotu naπih pacije-nata, a koju tako spremno veliËamo.

Djetinjstvo pacijentice C. bilo je iz-razito traumatsko. Otac je bio alkoho-liËar, do njene 7. godine Ëesto je mije-njao zaposlenje. Zbog krae je u za-tvoru proveo godinu dana, a nakon to-ga se viπe nigdje nije zaposlio. Majkaje takoer pila, ali je uspijevala zadræa-ti stalno zaposlenje, a iz vanbraËne ve-ze u tijeku braka ima jedno vanbraËnodijete. Pacijentica je nakon smrti ocaimala 10 godina. Majka je u novombraku rodila dvoje djece. Pacijentica jesluæila kao gromobran za agresivnostoËuha, a viπe puta joj je prijetio sjeki-rom i bacao na nju noæeve. Jednomtakvom prilikom bila je ozbiljnije ozli-jeena, ali zbog srama nije priznala nilijeËniku ni socijalnoj radnici na koji jenaËin zadobila ozljede. S majkom jeuspostavila sadomazohistiËki odnos,koji je kasnije djelomiËno prenijela namuæa (udala se u dvadesetoj godini).ÆeleÊi da po svaku cijenu zadobijemajËinu ljubav, sama se nudila kao ær-tva majËinom maltretiranju.

Ismijavali su je zato πto je “debela,πto niπta ne zna, πto je nespretna, niπtane radi kako treba, pa Ëak i zato πto jeposluπna”. Naime, bila je svjedokomne samo spolnih odnosa roditelja, veÊ ipijane majke s drugim muπkarcima. Izobiteljskog “pakla” pacijentica je na-πla utoËiπte u religiji. A tu je naπla “do-bru majku” (crkvu) koja ju je prihvati-la otvorenih ruku i idealnog oca (Bo-ga). Meutim, i u usvojenoj obitelji (cr-kva i Bog) naiπla je na razoËaranje.

Spas je tada naπla u udaji. Muæa jevidjela kao “Boga”, kao jedinoga kojije napokon razumije. U braku je rodilatroje djece, sve troje carskim rezom,nakon Ëega su je sterilizirali. Muæ jeismijava, poniæava i iskoriπtava, kaoπto su to Ëinili u primarnoj obitelji, sa-mo bez fiziËkih napada. RazoËaranje iponiæenje dolazi otkriÊem muæevljeveizvanbraËne veze i muæevim predbaci-vanjem da je “jalova”.

Pacijentica se srami oca jer nema nimalo samopouzdanja, srami se majke,jer biti majka znaËi biti kao njezinamajka, dopustiti da muπkarci rade njojono πto su radili njezinoj majci, a πto jenjoj bilo odvratno (govori o neprihva-

Êanju svog æenskog tijela i svoje men-struacije). Srami se obiteljskog siro-maπtva i pokuπava ga od najranijeg dje-tinjstva prikriti.

OsjeÊaj srama, sa strahom od gu-bitka kontrole nad sobom i svojim osje-Êajima, negativnim i pozitivnim, za njuje neπto sramotno jer predstavlja izrazslabosti i nemoÊi. Sram dovodi u vezui sa svojim strahom od nasilja, koji jebio tako opseæan da nije mogla gledatini film. Ponavljane traume u djetinj-stvu investirala je u nasilje s libidom,te je ono tako erotizirano postalo sek-sualno uzbudljivo (misli, æelje, fanta-zije). U trenutku pojave srama, kao sig-nalne anksioznosti, dolazi ne samo doizrazite reakcije crvenjenjem, veÊ i doblokade misli ili onog o Ëemu je govo-rila. Uvjerena u svoju unutarnju bez-vrijednost i niπtavnost, opisuje kako seveÊ u djetinjstvu osamljuje i skrivapred drugima jer nije vrijedna ljudsketopline, ljubavi i prijateljstva.

ZakljuËak

U tome primjeru depresivno struk-turirane pacijentice, s naglaπenim ma-zohistiËkim crtama, obrada osjeÊajasrama igra centralnu ulogu u poreme-Êaju (centralni genitoedipski konflikt sregresijom na pregenitalne stadije). Pa-cijentica, kad god gleda u zrcalo, po-novno proæivljava traume i zatim po-stane anksiozna. Ærtvovanjem za dru-ge samokaænjava se (samu sebe pora-æava i poniæava, kako to ne bi Ëinilidrugi). SrameæljivoπÊu i povuËenoπÊuizbjegava opasno izlaganje sebe drugi-ma. OsjeÊaj srama leæi u dubokomuvjerenju pacijentice da nije vrijednaljubavi.

Mr. sc. George Salebi, dr. sc.


Postoje joπ tri vrste prostitucije:1. kada se muπkarci podaju za novac

muπkarcima (tzv. homoseksualna prosti-tucija),

2. rjee se muπkarci prostituiraju æe-nama u smislu muπke heteroseksualneprostitucije,

3. æenska homoseksualna prostituci-ja, pojava da æene æenama prodaju sek-sualni uæitak.

Jednom sam u nekom muπkom dru-πtvu izjavio da prostituciju odræavajumuπkarci! Svi su se prisutni okomili namene i pokuπali mi dokazati da prostitu-cija postoji zato πto na svijetu uvijek imapokvarenih, razuzdanih æena koje pomo-Êu prostitucije nastoje zadovoljiti svojenastrane seksualne prohtjeve.

Zadovoljenje samo u braku

Ta mala sliËica iz svakodnevnog æi-vota ukazuje na skriveni osjeÊaj krivnjekod onog dijela pripadnika muπkog spo-la koji joπ uvijek iskoriπtava æensku spol-nost. Zato takvi muπkarci ne æele prizna-ti oËitu Ëinjenicu da je muπkarac stvorioprostituciju.

Joπ se danas Ëuje miπljenje da je pro-stitucija “nuæno zlo”, neko prirodno na-liËje spolnog æivota koje je uvijek posto-jalo i uvijek Êe postojati. Meutim, pro-stitucija nema nikakve veze s prirodnimosobinama ljudske spolnosti, nego je ti-piËna druπtvena pojava. Ona se u povije-sti javlja tek prijelazom od matrijarhal-nog na patrijarhalno ureenje odnosameu spolovima. Patrijarhalnim nazori-ma muπkarac dolazi na misao da moæekupiti i æeninu spolnost zahvaljujuÊi svo-

joj ekonomskoj nadmoÊi. Naime, mu-πkarac je æeni oduzeo spolnu slobodu,proglasio tjelesno djeviËanstvo mjerilomnjezinog poπtenja i kupio ili oteo sebimoguÊnost stupanja u spolni æivot sa æe-nama meu kojima Êe jednom odabratisvoju braËnu partnericu. Muπkarac je idalje uporno ostajao pri uvjerenju da imapravo, bez ikakvog ograniËenja i obzira,zadovoljavati svoj spolni nagon, ali odæena koje je smatrao sebe dostojnimspolnim partnericama nije to mogao zah-tijevati, branio mu je to onaj isti moralkoji je sam stvorio - moral koji je æeninojspolnosti dopuπtao zadovoljenje samo ubraku. UËinivπi brak neraskidivim, pa-trijarhalno je druπtvo muπkarcu uËinilomagareÊu uslugu: onemoguÊilo mu je dana prirodan i zakonit naËin napusti æenukoja ga nije zadovoljavala i da stupi udrugu, sretniju vezu. U takvoj situacijinije mu preostalo drugo nego da stvoriklasu æena za koju pravila patrijarhalnogmorala neÊe vrijediti. Morao je naÊi mo-guÊnost da ostvaruje svoje pravo na spol-nu slobodu.

Zato su mu bile potrebne æene od ko-jih se nije traæila ni “ËistoÊa” ni “poπte-nje”, nego naprotiv: πto viπe razvrata ibestidnosti. Morao je sebi namaknuti æe-ne koje Êe moÊi imati kad god mu se toprohtije, kupiti ih kao neæiv predmet.Prostitucija je nakada za neoæenjene mu-πkarce bila glavni izvor heteroseksual-nog zadovoljenja. Isto je tako i oæenje-nim muπkarcima sluæila za dopunu spol-nog æivota u braku ili kao zamjena zanesretan brak.

Ako usporedimo povezanost s pro-stitucijom danaπnjih muπkaraca i prija-πnjih generacija, vidjet Êemo da je uËe-stalost spolnih odnosa s prostitutkamadanas duplo veÊa nego πto je bila prije.To je posljedica seksualnog oslobaanjaæena, πto opet proizlazi iz njihove eko-nomske nezavisnosti te druπtvene, poli-tiËke i kulturne emancipacije.

Spolni æivot bez osjeÊaja

Ne smijemo zaboraviti ni to da pro-stituciju odræavaju i neki psiholoπki fak-tori koji navode pojedine muπkarce daradije traæe odnos s prostitutkom negoda pokuπaju stvoriti seksualnu vezu naosjeÊajnoj osnovi. Prostitucija katkadprivlaËi mlade, nezrele muπkarce, a me-u odraslim muπkarcima s prostituira-nim æenama druæe se neurotiËne liËnostikoje nisu kadre stvoriti prirodnu spolnuzajednicu. To su, na primjer, muπkarcikoji u spolnom æivotu neprestano traæepromjene jer se ni jednoj partnerici neznaju prilagoditi. To Ëine i oni koji ku-povanjem æenskog tijela nastoje sebistvoriti moguÊnosti da se spolno iæivlja-vaju na nastran naËin.

Poznato je da prostitutke Ëesto posje-Êuju sadistiËki ili mazohistiËki nastroje-ni ljudi, koji æele nanijeti svojoj partne-rici bol ili je sami osjetiti u tijeku spol-nog zadovoljavanja. Prostitutkama teæe,u svojoj spolnoj ulozi, vrlo nesigurni mu-πkarci. Kad ne vjeruju da su sposobniosvojiti sebi ravnopravnu æenu, ili kadne æele na sebe uzeti nikakvu odgovor-nost ni obvezu, bjeæe tamo gdje za spolniæivot ne treba imati ni srca ni ljudskihosjeÊaja, ni morala ni socijalnosti, negosamo novac. Muπkarac koji u spolnomodnosu traæi neπto viπe od golog zadovo-ljenja nagona, odnos s prostitutkom nemoæe zadovoljiti; ona u spolni odnos neunosi sebe, nego samo iznajmljuje svojetijelo; ona je u spolnom æivotu gruba,vulgarna i netaktiËna. Osjetljivi muπkar-ci Ëesto su s prostituiranim æenama pot-puno impotentni.

Prostitucija

POMO∆ PRIJE POGRE©NOG KORAKAKad se spominje prostitucija u svakodnevnom govoru, obiËno se misli na plaÊeno podavanje æenamuπkarcima. No, takozvana æenska heteroseksualna prostitucija nije jedini, iako je najËeπÊi oblik

iznajmljivanja spolnosti.


»estit BoæiÊi sretna nova godina

21

Ærtve boæanstvu

Prostitucija je za æene NEPRIROD-NA pojava jer je spolnost osnova teænjeæenske psihe. Æena je u prostituciju sa-mo toliko bioloπki disponirana πto joj jetehniËki moguÊe da stupi u spolni odnosu svako doba i koliko god to Ëesto æeli.Pokuπavalo se dokazati da su prostitui-rane æene biÊa s natprosjeËno snaænimspolnim nagonom, seksualno nezasitnastvorenja, koja prirodna zajednica s jed-nim muπkarcem ne moæe zadovoljiti. Tuje i tvrdnja da su prostitutke sa svojimmuπterijama redovito frigidne, a s mu-πkarcem kome se podaju iz naklonostinastoje odræati trajnu spolnu zajednicu.Dakle, tamo gdje prostitutke doæivljava-ju spolno zadovoljenje, ne pokazuju ni-kakvu æelju da Ëesto mijenjaju seksual-nog partnera ili da ih imaju nekoliko uisto vrijeme.

Prostitucija vuËe svoje podrijetlo iz

Za oËuvanje zdravlja i spreËavanje bolesti potrebno je samo trideset minuta umjerene tjelesne aktivnosti dnevno, ne nuænonajednom.

vjerskih obreda, a najstariji je oblik tzv.hramska prostitucija. U antiËkom svijetu(Babilon, Fenicija, Egipat, Perzija, Rim)æene se povremeno prostituiraju u hra-mu nekog seksualnog boæanstva. SveÊe-nice tih boæanstava takoer su se Ëestobavile prostitucijom. To je bila njihovasveta duænost, kao ærtva u Ëast boæan-stvu. Takvom prostitucijom zaraen no-vac iπao je u hramsku blagajnu. U zapad-nom druπtvu prostitucija je cvjetala za-hvaljujuÊi moralu krπÊanstva. U povije-sti su poznate mnoge slavne kurtizane(otmjene prostitutke - ljubavnice ugled-nih ljudi), koje su odigrale znaËajnu ulo-gu u raznim povijesnim zbivanjima. VeÊje povijest stare GrËke zabiljeæila imelijepe Heter Aspazije, Periklove ljubav-nice, a kasnije su bile poznate mnoge“madam Dubarry” i marquise de Pom-padour, moÊnije i od samih kraljeva Ëijojsu spolnoj pohoti sluæile.

I danas joπ ima javnih æena koje æiveu pravom ropstvu. To je tzv. bijelo robljepo javnim kuÊama u velikim gradovimasvih kontinenata. ObiËno se radi o mla-dim djevojkama, koje su trgovci bijelimrobljem, prevarama i laænim obeÊanji-ma, namamili u javnu kuÊu u nekoj tuojzemlji. Ima, naime, ljudi oba spola kojiæive od toga da mlade neiskusne, osam-ljene, bespomoÊne, nezaposlene, neuro-tiËne ili Ëak slaboumne djevojke navodena prostituciju raznim lukavstvima i smi-calicama.

Mladim æenama koje se nalaze u si-tuaciji da bi mogle upasti u prostitucijutreba pruæiti svestranu druπtvenu pomoÊ.To prije svega vrijedi za djevojke kojedolaze sa sela u grad da se zaposle pagube ekonomski i moralni oslonac u svo-joj obitelji.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Kretanjem do zdravlja

Trideset minuta zdravlja

S Interneta

Jednostavni i dostupni naËini kojima to moæete po-stiÊi jesu:- voænja bicikla ili hodanje do posla i natrag (hodanje 1.5do 2.8 km, tijekom 15 do 30 minuta; voænja bicikla 3.5 do4.8 km, u trajanju od 10 do 15 minuta);- koriπtenje stepenica umjesto lifta;- ËiπÊenje kuÊe, rad u vrtu ili πetnja sa psom;- bavljenje sportom ili plesanje;- tjelesno vjeæbanje dok gledate televiziju (preskakanjekonopa, koraËanje, voænja sobnog bicikla ili sjedenje iustajanje).

Vjeæbanje je fiziËki i psihiËki korisno jerdovodi do:- 50%-tnog smanjenja rizika od razvoja bolesti povezanihs neaktivnoπÊu, kao πto su srËane bolesti (sliËan efektkao kod nepuπenja), dijabetes ili debljina;- znaËajnog smanjenja rizika od razvoja poviπenoga krv-nog tlaka i njegovog smanjenja kod hipertoniËara;- poveÊanja koπtane mase i zaπtite od osteoporoze, sma-njenja rizika od prijeloma kuka kod æena za 50%;- smanjenje psihiËkih posljedica sjedeÊeg naËina æivota,kao πto su stres, tjeskoba, depresija i usamljenost.

1111111111

11111Uredniπtvo Narodnog zdravstvenog lista

1111111111

11111


Tjeskoba je popraÊena raznolikimfizioloπkim simptomima: bræimotkucajima srca, drhtanjem, zno-

jenjem, vrtoglavicom, muËninom, tre-πnjom, omaglicom, glavoboljom, suhimustima i grlom, zamuckivanjem usred re-Ëenice, πirenjem zjenica, blijedilom iuplaπenim izrazom lica. Poput straha,moæe se javiti na neku objektivnu ili iz-miπljenu (iracionalnu) prijeteÊu opa-snost.

NeurotiËan strah i tjeskoba uvijek suneprimjereni i πtetni jer potiËu uËenikada se potisnutim sjeÊanjima prilagodiopasnostima kojih viπe nema. Ako nepostoji objektivna opasnost, a javi se ja-ka reakcija tjeskobe - to je siguran znakda je rijeË o neurotiËnoj tjeskobi. Npr.susret s bezopasnim æivotinjama, voænjadizalom, ulazak u tunel, boravak u za-tvorenom prostoru, prolazak kraj grob-lja i sl. - proæeti su besmislenim strahomi fobijama, dakle reakcijama neurotiËnenaravi koje su u vezi s prethodnim trau-matskim i stresnim iskustvima. Tjesko-ba je, zapravo, osjeÊaj nemira, stanje pri-tajena straha, a stres reakcija organizmana fizioloπku, psiholoπku i osjeÊajnu na-silnost. Zato se preporuËaju opuπtanja iautogeni trening kao uËinkovite metodespreËavanja tih pojava, jer straπljiv jeuËenik neuspjeπan. Francuska mudrostkaæe: Tko se boji, napola je pobijeen.

Pojmovi straha, stresa i tjeskobe od-nose se na sloæene odnose izmeu uËeni-ka i njegove okoline koji ukljuËuju po-

tencijalne negativne vanjske pritiske,opasnosti, prijetnje, ugroæenosti (streso-ve), unutarnje pomisli, prosudbe, prisje-Êanja, fizioloπke procese, promjene u or-ganizmu te snaæne negativne emotivnereakcije i odgovore na ta zbivanja izaz-vana svekolikim stresnim poticajima, ra-nije proæivljenim i odavno potisnutimtraumatskim iskustvima. Intenzitet neu-rotiËna straha i tjeskobe proporcionalanje u veliËini procijenjene unutarnje pri-jetnje, ugroæenosti i uvijek je veÊi odstvarne vanjske opasnosti.

Nije uvijek tako jednostavno prosu-diti je li neka reakcija na tjeskobu neuro-tiËna ili je primjerena stvarnoj opasno-sti. Primjerice: roditelj grdi kÊerku jer jedobila negativnu ocjenu. Njezin mlaibrat, koji je do tada mirno pisao zadaÊu,najedanput brizne u plaË, poËne se tresti,drhtati, znojiti. Ta, malo Ëudna reakcijamogla bi se svrstati u neurotsku tjeskobukada iza nje ne bi stajao njegov πkolskineuspjeh o kojem roditelji nemaju poj-ma. Naime, oni dræe da je on dobar uËe-nik, kao πto je bio i ranijih godina, anjemu se eto “omaklo” pa Êe morati po-noviti razred. Njegov strah posve jerazumljiv i opravdan jer, kada roditeljitako oπtro prekorijevaju sestru samozbog jedne negativne ocjene, kako li Êese tek on provesti kada saznaju za nje-gov neuspjeh! Javljanje straha i tjeskobeukljuËuje Ëitav i sloæen slijed unutarnjihzbivanja koje treba dobro prouËiti prijenjihove identifikacije.

Kad uËitelj iznenadi uËenike pisa-njem testa, a oni su oËekivali predavanjepa se nisu dostatno pripremili za ispit -kod njih Êe se javiti stanje tjeskobe zbogvrlo nelagodnih unutarnjih poticaja kojise aktiviraju i straha od moguÊih poslje-dica. Strah i tjeskoba dodatne su oteæa-vajuÊe okolnosti, koje odvlaËe njihovupozornost od zadaÊe, dekoncentriraju ih,a jake ih osjeÊajne reakcije navode napogreπne odgovore, vode u blokiranjememorije u mozgu, oteæavaju prisjeÊa-

nje, povezivanje Ëinjenica s ranije steËe-nim znanjem. Strah ima velike oËi, alinema razuma - kaæe poljska mudrost.UËenici s visokim stupnjem tjeskobe istraha skloni su doæivljavati ispitne si-tuacije kao vrlo opasne. “Dok osoba smanje ispitne tjeskobe, kad misli da Êebiti pitana, uranja u zadatak, osoba s vi-sokim stupnjem ispitne tjeskobe uranjau sebe. Ona ili zanemaruje, ili pogreπnotumaËi informativne odrednice do kojihbi lako mogla doÊi, ili doæivljava zastojepozornosti” - kaæe Spielberger.

Uzroci πkolskoga straha

Roditelji Ëesto nepromiπljeno prijetedjeci uËiteljem i πkolom: “Neka, poÊi Êeπti u πkolu pa Êe tebe uËitelj nauËiti redu.NeÊe te on maziti kao ja, nego uzeti πibui istuÊi.” Ma koliko njihova æelja da timemalo zaplaπe i smire dijete bila dobrona-mjerna, iz nje se moæe razviti neopisivstrah prema πkoli kojega Êe se kasnijebiti vrlo teπko osloboditi.

Krutost, prijetnja, ucjena, Êuπkanje idruge represivne mjere, koje se nerijetkoprimjenjuju u obitelji, mogu biti uzro-kom πkolskom strahu. Naime, sjeÊanjena kaænjavanje u obitelji vrlo se lako mo-æe preslikati na πkolsku situaciju i preni-jeti na uËitelje.

Strahu je izloæeno i pretjerano raz-maæeno, prezaπtiÊivano dijete, poglavitoako nije bilo ukljuËeno u vrtiÊ niti puπta-no meu djecu pa je ostalo nesocijalizi-rano, ako nije steklo dragocjena socijal-na iskustva, vjeπtine i samopouzdanje ni-ti usvojilo osnovne radne i druge korisnenavike. U obitelji je bilo u srediπtu po-zornosti, potpuno sigurno, zaπtiÊeno isve πto mu je trebalo dobivalo je od rodi-telja. Nije imalo potrebu ulaganja napo-ra i truda u rjeπavanju nastalih problema.Polaskom u πkolu, ono to gubi. Zapravo,naglo prelazi iz svijeta bezbriænosti, igrei zabave u svijet duænosti, obveza i od-govornosti. Vrπnjaci mu ne daju nikakvepovlastice, a ono oËekuje isti onakav od-

STRAH OD ©KOLE - VELIKI PROBLEMStrah i ljubav ne stanuju pod istim krovom!

NjemaËka mudrost

Strah opÊenito definiramo kao uznemirenost, zabrinutost, tjeskobnost, bojazan od kakveugroæenosti, opasnosti, prijetnje, ucjene. Kao i strah, tjeskoba je neugodno osjeÊajno stanje

koje se oËituje u napetosti, strepnji, nelagodi, nespokojstvu.


nos i tretman kakav je imalo u vlastitojobitelji. Sada se za sve πto mu je potreb-no mora samo izboriti. Kako za tu novufunkciju nije pripremljeno ni nauËeno,ne zna se i ne moæe nositi s drugom dje-com, svojim problemima, obvezama izadaÊama pa se osjeÊa ugroæenim, bes-pomoÊnim i neuspjeπnim.

Kad je rijeË o strahu od πkole, najËe-πÊe se radi o neprihvaÊenoj djeci u sku-pini vrπnjaka, djeci koja imaju slabo raz-vijene socijalne vjeπtine, loπe odnose ijoπ loπije iskustvo s vrπnjacima. JaËi ihprogone, ismijavaju, vrijeaju, poniæa-vaju pa se osjeÊaju neugodno, bolno, jad-no, oËajno... To kod njih pobuuje mræ-nju i strah od πkole, zbog Ëega izbjega-vaju odlazak na nastavu pravdajuÊi toboleπÊu ili nekim drugim razlozima.

Svekolike traumatske situacije, kaoπto su: bolest, bolest ili odsustvo oca,odnosno majke zbog odlaska u bolnicuili na rad u drugo mjesto, promjena πko-le, mjesta boravka, negativne ocjene iliponavljanje razreda - mogu ga uËinitinezadovoljnim, nesigurnim, stvoriti pri-vid njegove nezaπtiÊenosti, pa i ugroæe-nosti, πto stvara snaæan strah od πkole.

Previsoka oËekivanja, stalna trema uispitnim situacijama, strah od negativneocjene i ponavljanja razreda, zastraπiva-nje, ucjena i prijetnja batinama ili smje-πtajem u popravni dom, kod djeteta raz-vijaju intenzivan strah od posljedica ko-je ga oËekuju ako ne zadovolji zahtjevi-ma koje mu nameÊu roditelji i uËitelji.Zbog toga poËinje mrziti πkolu, neradoide u nju, na nastavi se osjeÊa napeto,stalno razmiπlja o roditeljskim prijetnja-ma, a ne o onome πto uËitelj predaje.Povremeno bjeæi s nastave, sve viπe za-puπta πkolske obveze, zadaÊe i uËenje,strah od πkole se gomila, jaËa i obiËnorezultira odbijanjem odlaska u πkolu.

No, strah od πkole moæe biti kamufli-ran i prikriven, tzv. somatizirani strahkoji je najËeπÊe fiksiran u pojedinim or-ganima ili organskim sustavima. Tada sejavlja nesvjestan strah i otpor uËitelju iπkoli. Dijete se æali na tegobe i bolove utrbuhu, na glavobolju, povraÊa mu se,odbija hranu, znoji se, ponekad i drhti.Ti simptomi javljaju se redovito u vrije-me priprema za odlazak u πkolu. Prije inakon povratka iz πkole, u vrijeme vi-kenda i praznika dijete se posve normal-no ponaπa i ne tuæi se ni na kakve bolove.To ukazuje na psihosomatizirani strahod πkole. LijeËniËkim pregledom ne mo-

æe se ustanoviti nikakvo tjelesno obolje-nje. Drugi je dokaz da se radi o strahu odπkole Ëinjenica da ti uËenici, kad pobjeg-nu s nastave, idu izravno kuÊi, a ne upark ili na druga skrovita mjesta kao oniËiji je bijeg uzrokovan nekim drugimrazlogom (strah od negativne ocjene, pi-sanja testa, nenapisane zadaÊe, sukoba suËiteljem, odlaska na utakmicu i igru sprijateljima itd.).

Kad dijete uporno odbija odlazak uπkolu i æali se na neku bolest za koju sepregledom i pretragama ne moæe otkritiuzrok, lijeËnik obiËno dijagnosticiraπkolsku fobiju. Uvjetuje li odlazak prat-njom jednog roditelja, to je znak da patiod straha odvajanja od roditelja.

UËenik bjeæi iz πkole i izbjegava na-stavu zato πto se boji svojih uËitelja, πtonema zadaÊu ili nije nauËio gradivo, adræi da Êe biti pitan za ocjenu, πto oËeku-je grdnju, kritiku, kaznu ili neku drugunelagodu. Uzrokom odbijanja odlaska uπkolu mogu biti prijetnje, ucjene, mal-tretiranja, zlostavljanja, omalovaæavanjai pritisci koje na njega vrπe vrπnjaci.

intenzivniji strah, koji Êe postupno pre-rasti u pravi patoloπki strah, produbitipsihiËko oπteÊenje, postati delikatnim isloæenim problemom pa Êe njegovo rje-πavanje zahtijevati struËan specijalno-pedagoπki, ponekad i psihoterapeutskitretman, a lijeËenje Êe biti mnogo sloæe-nije, napornije, dugotrajnije i manje us-pjeπno.

Zato svako oklijevanje, pokuπaj iz-bjegavanja odlaska u πkolu, poglavitojavno odbijanje, roditelj mora najozbilj-nije shvatiti, razgovarati s djetetom, utvr-diti uzroke, u dogovoru s uËiteljem uklo-niti ih te poduzeti pedagoπke, poticajne imotivacijske mjere da ono zavoli πkolu iuËitelja, da se oslobodi straha, da steknesigurnost u vlastite sposobnosti, moguÊ-nosti i vjeru u postizanje zadovoljavaju-Êih πkolskih rezultata, da se u πkoli i me-u vrπnjacima osjeÊa sigurnim i ravno-pravnim Ëlanom, da se izbori za svoj sta-tus i poziciju u razrednom odjelu. Nje-govim ukljuËivanjem u razne aktivnosti,stvaranjem ugodnog i toplog ozraËja,omoguÊavanjem da se kroz igru, rad iuËenje dokaæe, da shvati da ga svi vole -uËitelj Êe maliπana osloboditi straha, uËi-niti ga sretnim, radosnim i zadovoljnim,motivirati ga za redovito pohaanje na-stave. Roditelji Êe to odmah zapaziti nanjegovu ponaπanju, odgovornom odno-su prema πkolskim obvezama, redovnompisanju zadaÊa, marljivu uËenju, rado-snom i veselom odlasku u πkolu. To jenajbolji dokaz da πkola i roditeljski domu kojima djeca ne doæivljavaju radost,slobodu i sigurnost razvijaju kod njihstrah, strepnju i tjeskobu, a u kojima vla-da toplo ozraËje, povjerenje, uvaæavanjedjeËje osobnosti i ljubav, u kojima suona dobro prihvaÊeni i ravnopravni Ëla-novi, uËenici se ne plaπe πkole jer se unjoj osjeÊaju ugodno, sigurno, zadovolj-no i sretno. Prema tome, u pravu su Ni-jemci kad kaæu: “Strah i ljubav ne sta-nuju pod istim krovom!”

Mr. sc. Ivica StaniÊ

Uklanjanje uzroka, a ne represija

Strah od πkole relativno je rijetka po-java i najËeπÊe se javlja kod uËenika pr-vog razreda, ali ju ponekad zapaæamo ikod starijih uËenika osnovne πkole, iz-nimno rijetko meu srednjoπkolcima.Kod pojedinaca on moæe biti toliko izra-æen da dovodi do panike kad ga roditeljiprisiljavaju da poe na nastavu. »eπÊe sejavlja kod djeËaka nego kod djevojËica,zatim kod jedinËadi, slabunjave, razma-æene i prezaπtiÊivane djece, ËeπÊe negokod zdravo i normalno odgajane djece.Razlozi obiËno leæe u strahu od uËitelja,negativnih ocjena, roditeljskih prijetnji,ucjena i svega πto je u svezi sa πkolom.Ono najËeπÊe od roditelja traæi pomoÊ,zaπtitu, suznih oËiju preklinje i moli daga oslobode odlaska u πkolu. Ako rodite-lji ne shvate pravovremeno ozbiljnostpatnji ili, πto je joπ gore, ako ga nazovulaπcem, lijenËinom, nesposobnjakovi-Êem, zaprijete mu batinama ili pak po-duzmu represivne mjere, izazvat Êe joπ


Suvremena znanost dokazala je da se u skladu s osnovnimritmom smjenjivanja dana i noÊi ponaπa sve πto je æivo uprirodi. Ljudski organizam ravna se prema tom unutra-

πnjem, endogenom ritmu, koji predstavlja biokemijski odrazobrnutog kretanja Zemlje, koje je poËelo prije viπe od 4,5milijarde godina.

Naπ organizam iz sata u sat

1. satOni koji su budni pribliæavaju se apsolutnom minimumu rad-nih sposobnosti. UËestale su greπke prouzrokovane ljudskimfaktorom. Poslije ponoÊi tako drastiËno opada paænja da i naj-bolji radnici Ëine vrlo glupe pogreπke.

2. satU to vrijeme deπava se najveÊi broj prometnih nezgoda. Voza-Ëi sporije zapaæaju i reagiraju.

3. satIzmeu 2.-3. sata Ëovjek je sposoban samo za spavanje. Depre-sivne su osobe u to vrijeme budne (nailaze im mraËne misli,raspoloæenje im je vrlo loπe - najveÊi broj samoubojstava deπa-va se u to vrijeme).

4. satU organizmu dolazi do pomaka energije (baterije su napunjenetijekom noÊi). PoveÊan je rizik od infarkta miokarda i astmati-Ëari imaju izraæene smetnje. VeÊina smrtnih presuda izvrπavase u to vrijeme. Mnogo djece raa se baπ oko 4 sata ujutro.

5. satProizvodnja testosterona maksimalna je. Kora nadbubreæneælijezde proizvodi kortizon u koncentraciji πest puta veÊoj odnormale.

6. satPoviπena koncentracija kortizona djeluje na tijelo kao budili-ca, potiËe se metabolizam. Sada je pravo vrijeme za buenje.

7. satDeπava se prijelaz iz svijeta snova u realnost.

8. satTo je najpovoljnije vrijeme za ljubav jer je organizam punhormona, ali veÊina ljudi je na radnom mjestu i joπ uvijek nijespremna za novi radni dan. ReumatiËari u to vrijeme intenziv-no osjeÊaju svoje tegobe.

9. satTo je najbolje vrijeme za parenteralnu terapiju jer se u tovrijeme deπava najmanje popratnih pojava, kao πto su groznica

i otok. U to vrijeme stanice su otporne i na rendgensko zraËe-nje, pa bi kemoterapiju i radioterapiju trebalo odlagati za ka-snije sate, kada je uËinkovitost veÊa do πest puta.

10. satTjelesna temperatura i radna sposobnost dostiæu maksimum.Kratkotrajno “namjensko” pamÊenje vrlo dobro funkcionira.

11. satDuhovne sposobnosti dostiæu maksimum. Izraæena je sposob-nost ekstremno brzog raËunanja. Sposobnost uËenja najveÊa jeod 9 do 12 h i od 16,30-18 h.

12. satPo Kinezima, prestaje faza “mladog Jina” i poËinje faza “sta-rog Janga”, simbola svjetla i Sunca. KoliËina izluËene æeluËa-ne kiseline raste i javlja se potreba za odmorom.

13. satRadna sposobnost opala je za 20% od dnevnog prosjeka. Sviorgani “drijemaju”, samo æuËni aparat radi.

14. satKrvni pritisak i nivo hormona u krvi opadaju. OsjeÊaj umorajavlja se ravnomjerno, svaka 4 sata (u 10 h, u 14 h, u 18 h). Zasvladavanje umora preporuËa se “drjemuckanje” 10-15 minuta(vozaËima je malo sna potrebnije od πalice kave). Sportaπimaje potreban odmor, jer su u to vrijeme povrede najËeπÊe. U tovrijeme naπ organizam je najmanje osjetljiv na bol (to je vrije-me za stomatoloπke i kirurπke intervencije). Lokalna anestezi-ja tada djeluje 30 minuta, naveËer 19 minuta, a prije podnesamo 12 minuta.

15. satU organizmu se budi nov radni elan i pribliæavamo se novommaksimumu radnih sposobnosti, koji je niæi od prvog, prije-podnevnog.

16. satKrvni pritisak i krvotok optimalni su. Najbolji sportski rezulta-ti postiæu se u to vrijeme (to je najbolje vrijeme za treningsportaπa). Lijekovi protiv stvaranja suviπka æeluËane kiselinedjeluju optimalno.

17. satTo je vrijeme popodnevnog maksimuma. OsjeÊa se porast vi-talne snage, volumena srca i potroπnje kisika. Kosa i nokti u tovrijeme najviπe rastu, a bubrezi rade punim kapacitetom.

18. satPo starim Kinezima, Jin, koji predstavlja Mjesec i tamu, smje-njuje Jang, simbol Sunca i svjetlosti. To je vrijeme introverzije

Kronobiologija

NA© UNUTARNJI VODI»Po uËenju drevnih Kineza prije kojih 3000 godina, protok vremena, odnosnosmjenjivanja dana i noÊi, Janga i Jina utjeËe na bioloπke procese. Po njima,

svaki naπ organ u razliËito vrijeme ponaπa se drugaËije.


u tjelesnom i psihiËkom smislu. »ovjek se povlaËi u sebe,Ëezne za razgovorom, porodicom, druπtvom, odreenom pa-sivnoπÊu. To je najpogodnije vrijeme za veËeru jer je guπteraËaaktivna i spremna za hranu, a jetra se prema alkoholu ponaπajupriliËno “tolerantno”.

19. satSnizuje se krvni pritisak i usporuje puls. Preparati koji djelujuna centralni nervni sustav imaju najveÊi uËinak.

20. satU to vrijeme obiËno se sjedi ispred TV-ekrana i deπavaju sedvije promjene u organizmu: koliËina masti u jetri smanjuje sei venozna krv jaËe struji prema srcu. Tko pati od astme ilialergije, sada treba uzimati svoje lijekove, a antibiotici od 20do 4 h imaju najveÊi uËinak.

21. satProbavni organi poËinju noÊno mirovanje (isto vrijedi i za tip“kokoπi” - ranoranilac i za tip “sove” - noÊobdija). Pogreπno jeokupljanje oko stola punog hrane, jer Êe probavni sustav primi-

loæenje od mlaih. Ta emocionalna zrelost i stabilnost najvje-rojatnije nastaje zbog promjena u æivotnim prioritetima ljudi,koje nastupaju sa starenjem. O tome je dr. Karstensen izjavila:“Kako se bliæe kraju æivota, ljudi sve viπe uoËavaju njegovukrhkost i samim tim njegovu dragocjenost. »ovjekovi ciljevimijenjaju se kako on stari - ljudi postaju skloni da viπe ulaæu umeuljudske odnose i druge oblike razliËitih iskustava kojeosobno smatraju znaËajnima.

Negativne emocije kratko traju

Ta studija primljena je sa skepticizmom jer svi vjeruju da jestarost uæasna. Nasuprot tome, naπi rezultati pokazuju da jeemocionalno zdravlje funkcija koja se poboljπava tijekom vre-mena i daje dovoljno optimizma onima koji stare. Tu se viπeradi o kompleksnosti njihovih osjeÊanja - Ëak i kada su osjeÊalinegativne emocije, Ëesto su govorili da istovremeno osjeÊaju ipozitivne emocije, πto nije bio sluËaj s mlaim ispitanicima.Takoer, njihova negativna osjeÊanja brzo su nestajala, dok suse kod mlaih sudionika zadræavala znatno duæe.”

Ta razlika Ëvrsto je uvjetovana jedinstvenom sposobnoπÊuËovjeka da spozna vlastitu smrtnost: 80-godiπnjak, nasuprot20-godiπnjaku, toËno zna πto mu buduÊnost donosi i stoga mudrugaËiji pogled na sadaπnjost donosi i drugaËije emocije isveukupno raspoloæenje.

Dr. Petar RadakoviÊ

ti hranu, a probavljat Êe je tek iduÊeg jutra, πto znaËi da Êenekoliko sati biti pod optereÊenjem.

22. satU to vrijeme radna sposobnost osjetno opada, poveÊava se brojleukocita u krvi (organizam sam sebe lijeËi), a lijekovi kojiimaju za nuspojavu smanjenje broja leukocita, ako se uzmu uto vrijeme, mogu drastiËno poveÊati opasnost od infekcije.Poslije 22 sata puπaËi ne bi trebali popuπiti ni jednu cigaretu dojutra jer se u to vrijeme nikotin mnogo teæe razgrauje u orga-nizmu.

23. satMetabolizam, krvni pritisak, puls i tjelesna temperatura naminimumu su.

24. satStrah od usamljenosti i smrti pojaËava se. Najviπe brakova “nabrzaka” u SAD-u sklopljeno je u to vrijeme.Naπa koæa noÊu se brzo obnavlja.

Dr. Petar RadakoviÊ

Psiholozi su pratili dnevne oscilacije u emocijama i op-Êem raspoloæenju kod 184 odrasle osobe, razliËite dobi,tijekom tjedan dana njihovog svakodnevnog æivota. U

istraæivanju su koriπteni pejdæeri kako bi ispitanici pet putadnevno bili kontaktirani, sa zahtjevom da pribiljeæe kako su seosjeÊali u datom trenutku. Dr. Karstensen kaæe: “Ta metodaznaËajno se razlikuje od drugih metoda koje su koriπtene ustudijama o emocionalnim stanjima ljudi tijekom njihova æivo-ta, koje su se bazirale na direktnim iskazima ljudi o njihovuvienju æivota i opÊem stanju njihovih emocija tijekomrazliËitih perioda æivota. To su bile subjektivne ocjene ispitani-ka, pa stoga nisu davale relevantne rezultate. Ovom novommetodom nastojali smo izbjeÊi taj nedostatak.”

Paradoks starenja

Dobiveni rezultati potvrdili su pretpostavke o tome da sestariji ljudi bolje nose sa svojim emocijama, a ta pojava naziva

se “paradoks starenja”. Stariji ispitanici ustudiji imali su jednaku koliËinu pozitiv-nih emocija i dobrog raspoloæenja kao imlai ispitanici, a pojava negativnih emo-cija i loπih raspoloæenja statistiËki je stal-no opadala s poveÊanjem starosne dobi.»ak i kada su se osjeÊali potiπteno ili pre-plavljeni negativnim emocijama, starijiljudi bræe su se vraÊali u normalno raspo-

Godine i emocije

S OPTIMIZMOM DO STAROSTITijelo neizbjeæno stari i propada s godinama, ali emocionalna zrelost i

emocionalno zdravlje ljudi starenjem se konstantno poboljπavaju, a to dokazujenajnovije istraæivanje grupe psihologa sa Stanford univerziteta u Kaliforniji

(SAD), na Ëelu s dr. Laurom Karstensen.


Znalo se Ëuti da stariji ljudi trebajuimati neπto viπi arterijski tlak jerda samo poviπenim tlakom srce

moæe protjerati krv kroz aterosklerotskiotvrdle, zadebljale i neelastiËne krvneæile. Kod osoba starijih od 18 godina op-timalni tlak je onaj manji od 120/80 mmHg, joπ poviπen tlak imaju oni sa 140-159/90-99 mm Hg. VeÊina populacijeima visoko normalne vrijednosti AT (ar-terijskog tlaka) 130-139/85-89 mm Hg.

RiziËni faktori koji pogoduju nasta-janju poviπenog tlaka jesu: puπenje, po-viπene masnoÊe u krvi, πeÊerna bolest,muπki spol, dob iznad 60 godina, osobe spoviπenim tlakom u obitelji, pretilost,stalna psihiËka napetost. Kod dijabetiËa-ra, uz opÊe mjere i adekvatno lijeËenjeπeÊerne bolesti, poviπeni AT treba spu-stiti na 130/85 mm ili niæe.

Osim πto se teπko odriËu puπenja, bo-lesnici rijetko reduciraju iznos unesenihkalorija. Smanjenje tjelesne teæine za 1kg smanjuje AT za 1 mm Hg. BolesnicihipertoniËari rijetko smanjuju zasoljava-nje kuhinjskom soli (NaCl). Sniæavanjeunosa soli na 6 grama, s prosjeËnih 10-15 grama, moæe smanjiti visinu AT za 5-10 mm Hg. Da li je bolesnik smanjiounoπenje soli, moæe se kontrolirati. Sva-ki bolesnik koji na dan mokraÊom izluËiviπe od 100 mmol natrija ne pridræava sedijete i zasluæuje dodatno objaπnjenje iupozorenje.

Pravilno mjerenje tlaka

Za fiziËkog rada kod zdrave osobenastaje privremeno poviπenje tlaka. Raz-ni psihiËki stresovi ili napetost dovodeisto do izmjerivo viπih vrijednosti AT.Neki preporuËuju da ispitanik prilikommjerenja tlaka leæi zatvorenih oËiju naj-manje 3 minute, da bi se smirio i opustio.Nakon toga izmjereni tlak bio bi temelj-ni, bazalni tlak, neπto niæi od neπto povi-πenog tlaka zbog nadgradnje (rad, psi-

hiËka napetost, uzbuenje, strah). Govo-ri se o hipertenziji bijelog ogrtaËa. Bole-snik kod lijeËnika moæe biti uzbuen,napet, u strahu da ima poviπen tlak i veÊsamim time tlak moæe biti poviπen. I kadtlak kod mjerenja bude neπto poviπen,Ëesto bolesniku kaæemo da ima norma-lan tlak, a da Êemo to joπ jednim ili dvamjerenja potvrditi. Bolesnik tada Ëestoodahne, uzbuenje splasne i kod drugogili treÊeg mjerenja nalazimo normalantlak. Arterijski se tlak u pravilu mjeriæivinim sfigmomanometrom (tlakomje-rom). To mjerenje æivinim tlakomjeromauskultatornom metodom rabi se veÊ vi-πe od 100 godina (od konca 19. stoljeÊa).Aneroidni su tlakomjeri manje pouzda-ni, a digitalni (tzv. elektronski), koji sukod pacijenata u velikoj modi, Ëesto susamo orijentacijski prihvatljivi.

ta (predinfarktnog do infarktnog stanja)raste gotovo linearno s porastom sisto-liËkog i dijastoliËkog tlaka iznad vrijed-nosti od 120/80 mm Hg. S druge strane,opaæeno je da se veÊ sniæenjem tlaka za 2mm Hg uËestalost koronarne smrti sma-njuje za 5%, a cerebrovaskularnog in-zulta (moædanog udara) za 6%, dok tipostoci kod sniæenja AT za 4 mm Hgiznose 9, odnosno 14%. Sniæenje sisto-liËkoga tlaka za 10-12 mm Hg, a dijag-nostiËkog za 5-6 mm Hg smanjuje riziksrËanoæilnih komplikacija za 16%, amoædanoæilnih (moædani udar) za 38%.U lijeËenju AT, uz osnovne opÊe mjere,kao πto su adekvatna prehrana, tjelovjeæ-ba kod mlaih osoba, nepuπenje, zaπtitaod anabolika i sredstava ovisnosti, glav-nu ulogu imaju antihipertenzivi (lijekoviza sniæenje tlaka). No, oni su u strogojdomeni lijeËnika. Moæe se spomenuti je-dino acetilsalicilnu kiselinu (aspirin, aci-sal, andol), koja je u niskoj dozi od 50-100 mg na dan korisna u primarnoj i se-kundarnoj prevenciji aterosklerotiËnihkomplikacija hipertoniËara, kao πto jenedavno nedvojbeno potvreno.

Antihipertenzivno lijeËenje nakonmoædanog udara jako je djelotvorno -nije samo gotovo jednako efikasno kao iprije inzulta, veÊ je komparabilno djelo-tvorno i u zaπtiti normotoniËara (osoba snormalnim tlakom)! Poznato je da otpri-like 20% bolesnika, nakon prvog, u slje-deÊih 5 godina doæivi recidiv moædanogudara te se davanjem peridonprila moæepreduhitriti ili sprijeËiti moædani udar(apopleksiju), infarkt ili iznenadnu smrt.Velika terapijska korist, ne samo u hi-pertoniËara, nego i u normotoniËara, uzminimalni terapijski rizik, navodi namnogo intenzivnije propisivanje antihi-pertenziva nakon moædanog udara, nesamo hipertoniËarima, nego i normoto-niËarima. Rezultati nekih studija upuÊu-ju na mnogostruko, pleomorfno djelova-

Arterijska hipertenzija

DISCIPLINOM PROTIV KOMPLIKACIJAArterijska hipertenzija ili hipertonija bolest je poviπenog arterijskog tlaka (bolje je reÊi arterijski

nego krvni tlak); ona je tihi ubojica i jedan od najvaænijih Ëimbenika srËanoæilnog rizika(ateroskleroze i srËanog infarkta), moædanoæilnog inzulta (moædanog udara), terminalne

bubreæne bolesti, bolesti perifernih æila i zatajenja srca.

Neki su izvijestili da je kod deπnjakatlak viπi u desnoj ruci jer da su u njojveÊe aterosklerotske promjene; obratno,kod ljevaka u lijevoj ruci. Ne znam da lisu u tom smislu vrπene komparativnepretrage. No, prilikom prvog pregledabolesniku valja izmjeriti tlak na obje ru-ke, a u svim sljedeÊim pregledima valjaga mjeriti na onoj na kojoj su vrijednostitlaka viπe. Potrebno je reÊi da prilikomsvakog pregleda valja uËiniti najmanjedva mjerenja, s razmakom od 1 minute.Ako je razlika veÊa od 5 mm Hg, mjerise i treÊi put i izraËuna srednja vrijed-nost. Relativni rizik koronarnog inciden-


nje nekih antihipertenziva (npr. ramipri-la i peridonprila) na srËanoæilnu progno-zu: njihovi povoljni uËinci na prevencijuapopleksije nisu samo posljedica sniæa-vanja AT, nego i drugih, metaboliËnih,hormonskih i tkivnih djelovanja.

Bitno je bolji uËinak kombinirane te-rapije od monoterapije u antihiperten-zivnom lijeËenju. To je neobiËno vaænou primarnoj i sekundarnoj prevencijimoædanog udara, ne samo u hipertoniËa-ra, nego i u normotoniËara, naroËito akosu veÊ imali apopleksiju, πeÊernu bolest.

Tlak i voænja

A πto je s hipertoniËarima kao sudio-nicima u prometu? Dok su tjelesni inva-lidi veÊinom naroËito pouzdani vozaËijer se uvijek ozbiljno brinu o kompenza-cijama, pokazuju bitno veÊu obazrivost,manje znakova agresije u usporedbi smnogima od 18-28 godina koji “pucaju

od zdravlja”, dotle hipertenzija moæeugroziti samog vozaËa ili njegovu okoli-nu. ©to je teæe oboljenje, to je i proble-matiËnije sudjelovanje u cestovnom pro-metu. Probleme ne smanjuju poznate Ëi-njenice da mnogi hipertoniËari o svomarterijskom tlaku uopÊe niπta ne znaju.Za ugroæavanje prometa mjerodavno je,kako kaæe prof. dr. Kramer iz Bonna:poremeÊanje opÊeg stanja, oπteÊenje or-gana zbog hipertenzije te nuspojave te-rapije. Kod tih bolesnika izbijaju tjele-sno ili emocionalno uvjetovani nagli po-rasti arterijalnog tlaka iz veÊ hipertoniË-ne osnove. Ti porasti idu, dakle, od veÊpostojeÊe, mnogo veÊe razine tlaka pa suzato nerijetko i naroËito visoki. Zbog to-ga hipertoniËari imaju mnogo viπe zupceporasta tlaka nego normotoniËari. Ipak,sposobnost za voænju hipertoniËara ne bise smjela procjenjivati na posve krutimsmjernicama, kaæe Kramer. Konstantne

dijastoliËke vrijednosti iznad 130 mmHg Ëine, po miπljenju dr. Kramera, apso-lutnu nesposobnost za voænju. Konstant-ne dijastoliËke vrijednosti iznad 100 mmHg plus oπteÊenje organa mogu samouvjetno dopuπtati voænju.

NjemaËka liga protiv hipertenzijeizradila je niz principa koje lijeËnik mo-ra vozaËu hipertoniËaru staviti na srce:ne uzimati nikakve dodatne lijekove, anaroËito ne sedative ili analgetike jakogdjelovanja, nikakvo samostalno mijenja-nje terapije bez lijeËnika, obavljati re-dovne kontrolne preglede kod lijeËnika,pa i samokontrole tlaka, oprez kod po-Ëetka ili mijenjanja antihipertenzivnoglijeËenja, izbjegavati nagle napore, kodduæih voænji uzimati redovite pauze, pre-kinuti voænju kod smanjenja opÊeg do-brog osjeÊanja.

Duπan Deprato, dr. med.

Tim su ozljedama Gay i Abbot 1953. prvi nadjenuli nazivWhiplash injury (sloæenica od engleskih rijeËi: WHIP,oπinuti biËem, naglo maknuti; LASH, biË, biËevati; IN-

JURY, ozljeda, nezgoda), u slobodnom prijevodu: kao biËemoπinuto, trzaj glave poput trzajuÊeg pokreta biËa koji pucketa(Vnuk). Naime, gornja Ëetiri vratna kraljeπka vrlo su pokretlji-va (koæni dio biËa), a donja tri su skoro ukruÊena (dræak biËa).Posljedice takvih naglih, neoËekivanih trzaja mogu biti ozbilj-ne.

”Epidemija” ozljeda

NajËeπÊi su uzrok nastajanje trzajnih ozljeda prometne ne-sreÊe: sudar automobila, pad motorista, biciklista, pjeπaka; πtobræa voænja pri udesu, to ËeπÊe trzajne ozljede. Rjei su uzroci:borilaËke vjeπtine, tuËnjave, skok naglavce u vodu, odnosnoudar o dno, nepaænja pri radu, naglo koËenje tramvaja. Zanim-ljivo je da promjene nabolje u konstrukciji automobila, zazaπtitu vozaËa i putnika, imaju za posljedicu uveÊanje brojatrzajnih ozljeda vrata. To je zato πto raste broj preæivjelih, alitime i broj ozljeenih. Sigurnosni pojas ne πtiti glavu i vrat,naslon za glavu zaπtita je samo pri udaru u straænji dio vozila,a trebalo bi joπ povezati glavu oko naslona. Zaπtitni jastuk koji

se napuhne u trenu sudara najviπe smanjuje broj trzajnih ozlje-da vrata.

Jedan zagrebaËki traumatolog izvijestio je da je u roku od12 godina broj trzajnih ozljeda porastao s 12 tjedno na Ëak 60.U NjemaËkoj tih ozljeda ima u Ëak 96% prometnih nezgoda.No, “osiguravateljska” epidemija trzajnih ozljeda joπ se viπerazmahala: samo u jednom osiguravajuÊem druπtvu (“Croatia”Zagreb) u tijeku samo jedne godine broj traæenja za naknaduπtete porastao je s 4.000 na 8.000. Za traæenje zaista visokihodπteta sluæe kao opravdanje: bol, strah, umanjena æivotna iradna sposobnost, dugo bolovanje, tua pomoÊ i njega. Potreb-ne su duge i skupe ekspertize da se dokaæe pravo stanje, jersamo kod malog broja ozlijeenih postoje trajne posljedice.Takva je obrada skupa i dugotrajna: brojne rendgenske snim-ke, CT, magnetska rezonancija itd., a sudski vjeπtaci, lijeËnicii cenzori i Ëak vrhunski supervizori skupi su.

Oslabljene veze izmeu kraljeæaka

Kakve se anatomske promjene zbivaju u podruËju vratnogdijela kraljeænice? Pri udaru u straænji dio automobila glava senaglo savije unatrag; pri Ëeonom udaru prema naprijed, a pri

▲

Ozljede u prometu

TRZAJNA OZLJEDA VRATNEKRALJEÆNICE - WHIPLASH INJURY

I struËni medicinski krugovi, i πiroka javnost sve su viπe zaokupljeni problemom sve ËeπÊih ozljedavratnoga dijela kraljeænice. To su ozljede koje nastaju kao posljedica naglih ubrzanja ili

usporenja, veÊinom u prometu.


boËnom udaru glava se naglo rotira oko uzduæne osovine vrata(slika 1.). Poslije prvog savijanja u vratu dolazi do povratnihpokreta glave u suprotnom smjeru. Zbog direktne ili indirektnesnage udara dolazi do snaæne kontrakcije miπiÊa oko vratnekraljeænice. Ako je snaga miπiÊnih kontrakcija jaËa od fiziolo-πke, dolazi do oπteÊenja mekih tkiva (do distorzije, tj. uganuÊa)podruËja vratne kraljeænice, πto je dominantno pri trzajnimozljedama: pucaju ligamenti koji sprijeda i straga povezujutrupove kraljeæaka, pucaju ligamenti πto povezuju straga trna-ste nastavke vratnih kraljeæaka, dolazi do pucanja diskusa iz-meu trupova, do oπteÊenja malih zglobova kraljeænice, dolazido pucanja miπiÊa i njihovih ovojnica. Zbog popuπtanja svihtih veza meu kraljeπcima, dolazi do pojaËane njihove meu-sobne gibljivosti, πto moæe oπtetiti kraljeæniËku moædinu i ko-rijene æivaca koji izlaze iz nje prema okrajinama i dijelovimaglave. Vrlo je rijetko djelovanje udara toliko jako da dovodi doprijeloma pojedinih kraljeæaka, πto moæe dovesti do trajnihoπteÊenja kraljeæniËke moædine i do trajne uzetosti ispod mje-sta prijeloma.

vaka mekoga tkiva dolazi do pojaËane gibljivosti meu vrat-nim kraljeπcima, kraljeænica bude “rasklimana”. To se veÊi-nom moæe dokazati rendgenskim pretragama: obiËno su do-voljne pregledne i funkcionalne snimke vratne kraljeænice. Nasnimkama se vidi da je doπlo do instabiliteta vratne kraljeænicejer puknuti dijelovi ligamentarnog aparata viπe ne mogu dræatikraljeπke u prirodnom toku. To se vidi na slici 2. gdje je prika-zana normalna kraljeænica: tri toËkaste linije pokazuju ravantok. Pri ozljedi ligamentarnog aparata one na nekim mjestimabudu prekinute i dobiju izgled stepenice uslijed neprirodnogpojaËanog pomicanja tijela kraljeæaka ili trnastih nastavakakraljeæaka. PodruËja gdje su meu kraljeπcima diskusi buduuæa ili πira. Rijetko se vide koπtani prijelomi ili iπËaπenja. Uzrendgenske simptome, vaæni su i ostali: I. stadij obiljeæen jebolovima; II. stadij, uz bolove, i ukoËenoπÊu miπiÊa; u III.stadiju, uz te simptome, javljaju se i znakovi oπteÊenja æivacapritisnutih instabilnim kraljeπcima: u IV. stadiju javljaju seprijelomi i iπËaπenja.

NajveÊi broj invalida posljedica su loπe ukazane prve pomo-Êi, bilo na licu mjesta, bilo zbog transporta. Prvo, valja dobroznati, to je spomenuto i u ovom prikazu, kad se mora postu-piti kao da moæda postoji ozljeda vratne kraljeænice. Najboljeje Ëekati struËnu medicinsku pomoÊ, osim ako je æivot ugro-æen. Do tada treba pridræavati glavu da se ne miËe, vrat seimobilizira ovratnikom, uz maksimalni oprez; ako ga se sta-vi, valja i dalje pridræavati glavu. Svako pomicanje, pa itransport, najopasnija su faza prve pomoÊi, pa ih treba pre-pustiti struËnjacima kad je god moguÊe. Kasnije lijeËenjesastoji se od fizikalne terapije, imobilizacije pri oπteÊenjimaæivaca, neurokirurπke operacije pri ozljedama kostiju ili priiπËaπenjima.


Simptomi mogu kasniti

Sumnja na moguÊnost prijeloma kojeg kraljeπka ili/i di-storzije kraljeæniËkog mekog potpornog tkiva mora se postavi-ti na mjestu nesreÊe u ovim sluËajevima: pri bilo kojoj ozljediglave, sa svijeπÊu ili bez svijesti, pri bilo kojem sudaru u pro-metu, pri padu na glavu, pri glavobolji, bolovima u potiljku iramenima, napetosti i tvrdoÊi miπiÊa vrata/πije, prisilnom po-loæaju i ograniËenosti pokreta glave, pri omaglici, vrtoglaviciili muËnini, pri ispadu osjeta ili miπiÊne snage ruku ili nogu,trncima u njima. Izuzetno rijetko postoji deformacija vratnekraljeænice. ZnaËajno je da se nabrojeni simptomi rjee javlja-ju odmah, a mnogo ËeπÊe nakon viπe sati ili jednog dana.Dijagnoza o tome da se radi upravo o trzajnoj ozljedi moæe sepostaviti joπ unutar Ëetiri tjedna; kasnije je povezanost s ozlje-dom sve teæe dokazati. Pri najËeπÊim oπteÊenjima mekoga tki-va dolazi do stvaranja trajnih oæiljaka u ligamentima, miπiÊi-ma, diskusima te postepeno do stvaranja degenerativnih pro-mjena, pa se viπe ne da reÊi jesu li one posljedica traume ili suto vrlo uËestale, primarno degenerativne bolesti.

Za medicinsku dijagnostiku i za vjeπtaËku procjenu vaæanje timski rad struËnjaka raznih grana, ali je najvaæniji nalazradiologa, iako ne presudan. Zbog ozljede ligamentarnih sasta-

Slika 1.

Slika 2.


Ako za trenutak stanemo i pokuπamo nabrojiti svebiljke koje znamo napamet, ili bar one koje vidimosvakog dana, odmah Êemo vidjeti da ih ima mnogo,

toliko mnogo da bi nam vjerojatno bio potreban Ëitav dan dabismo ih se sjetili, a da pritom ipak ne obuhvatimo sve.Taksonomi (sistematiËari) podijelili su biljni svijet na grupeËiji svi Ëlanovi imaju zajedniËke karakteristike i tako uËiniliklasifikaciju. OmoguÊena su i prouËavanja prirode jer jestvoren sustav naziva.

I sjeme je plod

Znanstvena imena biljaka neobiËna su i nekako teπka zaizgovor, ali mora ih imati svaka poznata biljka. Neki bota-niËki nazivi mogu biti dvosmisleni jer i botaniËari veÊinomkoriste iste rijeËi kao i mi, ali s razliËitim znaËenjem. Tako,na primjer, za botaniËare plod nije samo kruπka ili jabuka,ili neπto πto se jede. Za njega je to onaj dio biljke koji sadræisjeme, a to znaËi da plod moæe zadræavati neke dijelovebiljke koji su daleko od toga da budu ukusni. InaËe je maloopÊih pravila za klasifikaciju biljnih vrsta. »lanovi iste vr-ste mogu se meu sobom ukrπtavati i stvarati nove biljke.RazliËite vrste biljaka koje se slaæu u grai cvijeta, oblikuploda ili drugim svojstvima, skupljene su u veÊu sistemat-sku jedinicu s meusobno srodnim vrstama, u jedan rod.Ime roda zapravo je njihovo prezime. Na isti naËin kao πtosmo skupili srodne vrste u rod, a viπe rodova u porodicu,tako nekoliko sliËnih porodica daje red. Viπe srodnih redo-va Ëini razred. Viπe razreda sastavlja odjeljak. Odjeljci mo-gu imati pododjeljke. Na kraju, viπe odjeljaka tvori razvoj-no stablo.

GlavoËike su u nas najbrojnija porodica biljaka

U Hrvatskoj se moæe naÊi Ëak viπe od 95 porodica bilja-ka koje se, s osobitom ili manjom primjenom, koriste uljekovite svrhe. PapratnjaËe i cvjetnjaËe u naπoj flori Ëinisveukupno oko 140 porodica, s najzastupljenijom porodi-com Asteraceae (Compositae). Ona broji preko 90 rodova iporodica je veÊinom zeljastih biljaka glavoËika. To su poda-ci za naπu samoniklu floru s vaænijim kultiviranim vrstama

koje rastu i kao podivljale. Meutim, nas zanima koje suporodice s najveÊim izvorom bioloπki aktivnih tvari speci-fiËnog djelovanja kojih nema u sintetiËkim tvarima mnogihlijekova; takoer, i koje tvari iz njih nisu izravno ljekovite,ali sluæe kao osnova. To su u naπoj flori sljedeÊe porodice ilifamilije, a ima ih dvadesetak: glavoËike - Asteraceae (Com-positae), usnaËe - Lamiaceae (Labiatae), æabnjaËe - Ranun-culaceae, πtitarke - Apiaceae (Umbelliferae), leptirnjaËe -Fabaceae (Leguminosae), ljiljani - Liliaceae, ruæe - Rossa-ceae, Ëempresi - Cupressaceae, makovi - Papaveraceae,rutvice - Rutaceae, krkovine - Rhamnaceae, kozokrvnice -Caprifoliaceae, odoljeni - Valerianaceae, zimzeleni -Apocynaceae, pomoÊnice - Solanaceae, strupnikovice ilizijevalice - Scrophulariaceae, lipe - Tiliaceae, sljezovi -Malvaceae, krstaπice - Brassicaceae (Cruciferae), jaglaci -Primulaceae, konoplje - Cannabaceae, bukve - Fagaceae,kozlaci - Araceae. Uz te, postoji i niz porodica s manjomprimjenom.

Ljekovito bilje

VRSTA JE IME, A RODPREZIME BILJKE

Biljke su u toj mjeri dio svijeta koji nas okruæuje da o njima, takoreÊi, i ne razmiπljamo.Nema niπta ljepπe i ljupkije od cvijeta, niπta bitno vaænije od biljke. Sve krute namirnice, sva piÊa,sva opojna sredstva, lijekovi i farmaceutski preparati - jednom rijeËju sve πto Ëovjeka odræava naæivotu i sve πto ga, ako on to razumno iskoriπtava i troπi, Ëini zdravim poput drena, dugujemo

divnom procesu fotosinteze.

▲


©to ljekovita biljka krije u sebi

O izboru otapala ovisi hoÊemo li pri preradi biljaka do-biti kvalitativno ili kvantitativno razliËite biljne pripravke.Aktivnom tvari postaje tako biljni pripravak (kao zbroj svihsastojaka), a ne njegovi pojedinaËni sastojci. Prilikom upo-rabe nekih pripravaka od ljekovitog bilja dolazi do netoËno-sti, Ëesto zbog razliËitog ishodiπnog materijala droga - bilj-nih sirovina. Mnogi ljudi koji koriste biljne pripravke misleda oni imaju πiroko, jako πiroko djelovanje i jako maloneæeljenih popratnih pojava. Treba znati kako djeluju biljnipripravci u kombinaciji s drugim lijekovima. Baπ zato setreba posavjetovati s lijeËnikom. Kako je kemijski sastavbilja vrlo sloæen, prilikom spravljanja lijekova moramo vo-diti raËuna o kemijskom sastavu svake biljke. Moramo znatikoji kemijski sastojak æelimo “izvuÊi” i na koji naËin. Nevodi se raËuna samo o izboru odreene biljke za lijeËenje

odreenih bolesti, nego i o tome koje biljke smiju uÊi npr.u mijeπani Ëaj, vodeÊi raËuna o njihovom djelovanju. Imabiljaka sliËnog djelovanja, one se meusobno dopunjuju,pomaæu i pojaËavaju vlastito ljekovito djelovanje. Mijeπa-nje takvih biljaka korisno je i neophodno, a poznavanjekemijskog sastava biljaka omoguÊava nam da kombiniramosmjesu ljekovitih Ëajeva. Na primjer, pogreπno bi bilo spra-viti Ëaj od smjese hrastove kore, srËanika ili druge taninskedroge koja zatvara, djeluje protiv proljeva, i kore od kruπi-ne, plodova od pastdrena ili neke druge droge, koja djelujeprotiv zatvora, za ureivanje stolice.

Neke biljke, zbog botaniËkih srodnosti i srodnih sastoja-ka, imaju sliËno djelovanje kao opisana glavna vrsta te jekatkad bez poteπkoÊa u cijelosti nadmaπuju. Takve su i nekebiljke koje nisu u botaniËkom srodstvu s nekom vrstom, aliimaju sliËno djelovanje i upotrebu. Upravo stoga, da bismose pravilno uputili u pripremu nekog ljekovitog pripravka,potrebno nam je znanje o ljekovitom bilju - pa Êemo sesusresti i s bioloπki aktivnim tvarima u bilju i s mnogimporodicama biljaka, a najËeπÊe Êemo istraæivati razrede,porodice, rodove i vrste. Jedan je travar davno proπlih vre-mena ovako, pojednostavljeno otkrio djeliÊ svoje travarske

tajne: “Svaka trava ima svoju kombinaciju, familiju, a ondafamilija ide uz familiju...” Tako je iz te reËenice neπto otkri-veno, a neπto sakriveno. Vjerujem da je dobro znao i kori-stio se spoznajom da svaka ljekovita biljka nije svakomËovjeku lijek.

Rodovi i porodice vaæni za kemiju ljekovitoga bilja

GlavoËike sadræe eteriËna ulja, gorke tvari, kauËuk, sluz,smole, vosak, glikozide i alkaloide. Najvaænije su naπe lje-kovite vrste: rimska kamilica, obiËni stolisnik i prava kami-lica. Ljekoviti su i pravi pelin, vrtni neven, badelj i estragon.

»empresi imaju kao najpoznatijeg predstavnika porodi-ce obiËnu borovicu koja je vaæna biljka zbog udjela eteriË-nog ulja u bobama.

ÆabnjaËe u vrstama Adonis vernalis i Ranunculus ar-vensis sadræe vrlo djelotvorne alkaloide.

Makovi spadaju u porodicu koja se sa stanoviπta kemijebilja svrstava u vrlo vaæne porodice. Gotovo svaki rod teporodice karakterizira alkaloidna skupina. S obzirom nadjelotvorne sastojke, sliËnija je porodicama lovora, æutike iæabnjaËa.

Ruæe u svojoj porodici imaju malo vrsta s ljekovitimsvojstvima. VeÊinom su to prehrambene biljke. Gotovo sva-ka vrsta sadræi tanin. Za dobivanje droga vaænije su biljkepetoprst (podanak), kupina (list), turica (zelen). Sjemenkesadræe bjelanËevine i masna ulja (badem) te sorbit, saharozui organske kiseline. Plod divlje ruæe sadræi mnogo askorbin-ske kiseline (vitamina C).

Jaglaci sadræe aktivne tvari triterpen - saponine. Naj-vaænije su vrste ljekoviti jaglac i visoki jaglac, podanak


dlakavi naprstak, a sadræe glikozide, pojedine vrste saponi-ne, ali ne i alkaloide.

PomoÊnice obiluju alkaloidima, a ne nikotinom. Kodnas su pomoÊnice velebilje, bunika, pomoÊnica i kuænjak.

UsnaËe sadræe eteriËna ulja ugodna mirisa, a neke odnjih gorke tvari ili tanine, rijetko alkaloide. UsnaËama pri-padaju lavanda, obiËni matiËnjak, ljekovita kadulja, mu-πkatna kadulja, vrtni Ëubar, miloduh, vrtni timijan, pitomibosiljak.

Zimzeleni obiluju alkaloidima i glikozidima, a u naπojflori moæe se naÊi vrsta te porodice mali zimzelen.

Odoljeni su porodica obiËnog odoljena, a biljke te poro-dice sadræe eteriËna ulja karakteristiËnog mirisa.

Kozokrvnice su ukrasne biljke s nekim ljekovitim vrsta-ma, kao πto su crna bazga Ëiji osuπeni cvijet sadræi sambuni-grin.

©titarike obuhvaÊaju biljke s eteriËnim uljima, kumari-nom, organskim kiselinama, smolom i alkaloidima. Tu sukorijander, bedrenika, pravi komoraË, obiËni kim i kopar.

Krkovine sadræe aktivnu tvar antraglikozid, a krkovina-ma pripadaju kao vaæne biljke krkovina i pasja lijeska.

Rutvice sadræe alkaloide i smole, a kod nas se koristiruta.

Jadranka GræiniÊ

kojih se koristi za dobivanje saponina. Ciklama sadræi otrov-ni saponin.

LeptirnjaËe su porodica s malo ljekovitih vrsta. Toj po-rodici pripadaju vrste za upotrebu u prehrambenoj industrijite kao medonosno bilje.

Konoplje imaju znaËajnu vrstu hmelj, koja se koristi ufarmaceutske i prehrambene svrhe.

Bukve su porodica mnogih πumskih vrsta, s vaænim pred-stavnikom pitomim kestenom, koji od vaænih tvari sadræikalcij - oksalat, tanine i turpizntine. Divlji kesten, kora hrastaluænjaka i hrasta kitnjaka obiluju taninom.

Ljiljani su ljekovite vrste: jesenski mrazovac, lukovi ibijela Ëemerika. Sadræe alkaloide, glikozide i saponine.

Kozjaci obuhvaÊaju moËvarnu biljku iirot Ëiji podanaksadræi eteriËno ulje.

Krstaπice su porodica crne goruπice od koje se sjemekoristi u farmakoloπke svrhe, a bijelu goruπicu koristimozbog sjemena za zaËin.

Sljezovi obuhvaÊaju bijeli sljez (ljekovit korijen) i crnisljez (ljekovit list i cvijet).

Lipe su porodica s najvaænijim ljekovitim vrstama lipe,Ëiji cvijet sadræi sluzave tvari, malo eteriËnog ulja, flavono-glikozide i malo saponina.

Strupnikovice su velecvjetna divizma, crveni naprstak i

narodni zdravstveni list

Documents