narodne novine - vlada hercegbosanske županije€¦ · · 2015-11-12pravilnik o znacima što ih...

ŽUPAN HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

ODLUKA o proglašenju ProračunaHercegbosanske županije za 2001. godinu........ 110ODLUKA o proglašenju Zakona o izvršenjuproračuna Hercegbosanske županije za 2001.godinu ............................................................. 110

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKEŽUPANIJE

ODLUKA o potvrdi imenovanja ministara u VladiHercegbosanske županije................................. 110ODLUKA o izboru župana Hercegbosanskežupanije (Dragan Bagarić) ............................... 111ODLUKA o razrješenju župana Hercegbosanskežupanije (Branko Zrno).................................... 111ODLUKA o razrješenju dužnosnika u VladiHercegbosanske županije................................. 111ODLUKA o potvrdi Rješenja o imenovanjupredsjednika Vlade Hercegbosanske županije(Anto Omazić) ................................................. 112

PRORAČUN Hercegbosanske županije za 2001.godinu..............................................................112ZAKON o izvršenju Proračuna Hercegbosanskežupanije za 2001. godinu..................................125

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

ODLUKA o transferu financijskih sredstava zapripadnike HVO-a i razvojačene pripadnikeHVO-a .............................................................129ZALJUČAK ………………………………….129ODLUKA o preuzimanju obveza županijskogMinistarstva poljoprivrede, vodoprivrede išumarstva nastalih na temelju bankovnihgarancija ..........................................................130ODLUKA o transferu financijskih sredstava zasufinanciranje adaptacije dijela Županijske bolniceu Livnu ............................................................130RJEŠENJE o razrješenju tajnika VladeHercegbosanske županije (Mile Vidić) .............131RJEŠENJE o imenovanju tajnika VladeHercegbosanske županije (Borjana Krišto) .......131

NARODNE NOVINEHERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Službeno glasilo

GODI[TE VI BROJ 6 LIVNO, 04. LIPNJA 2001. godine

PREGLED SADRŽAJA

Str. 110 - Broj 6 NARODNE NOVINE 04. lipnja 2001.

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

UREDBA o načelima za utvrđivanje unutarnjegustrojstva ......................................................... 131UREDBA o načelima za utvrđivanje unutarnjegustrojstva županijskih tijela uprave, županijskihustanova i općinskih službi za upravu .............. 131

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

PRAVILNIK o tehničkim pregledima vozila... 137PRAVILNIK o tehničkim uvjetima vozila uprometu na cestama ......................................... 151PRAVILNIK o načinu izdavanja i oduzimanja,sadržaju i obliku dopuštenja (licence)............... 183PRAVILNIK o znacima što ih sudionicima uprometu na cestama daju ovlaštene službene osobe........................................................................ 187

* * *

ŽUPAN HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Na temelju članka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije, donosim

ODLUKUo proglašenju Proračuna Hercegbosanske žu-

panije za 2001. godinu

Proglašavam Proračun Hercegbosanske župa-nije za 2001. godinu, koji je donijela SkupštinaHercegbosanske županije na sjednici održanoj 16.svibnja 2001. godine.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaŽupanBroj: 02-63/2001Kupres, 31. svibnja 2001. god.

ŽupanDragan Bagarić

* * *

Na temelju članka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije, donosim

ODLUKUo proglašenju Zakona o izvršenju proračuna

Hercegbosanske županije za 2001. godinu

Proglašavam Zakon o izvršenju proračun Her-cegbosanske županije za 2001. godinu, koji je do-

nijela Skupština Hercegbosanske županije na sjed-nici održanoj 16. svibnja 2001. godine.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaŽupanBroj: 02-64/2001Kupres, 31. svibnja 2001. god.

ŽupanDragan Bagarić

* * *

Na temelju članka 38. Ustava Hercegbosanskežupanije i članka 24. stavka 4. Poslovnika Skupšti-ne Hercegbosanske županije ("Narodne novineHercegbosanske županije", broj 6/98) SkupštinaHercegbosanske županije na sjednici održanoj da-na 27. travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo potvrdi imenovanja ministara u Vladi Her-

cegbosanske županije

Članak 1.

Potvrđuje se Rješenje o imenovanju kojim ježupan Hercegbosanske županije dana 27. travnja2001. godine imenovao:

1. Jakov Ursa, ministar financija,2. Mladen Stojanović, ministar pravosuđa i

uprave,3. Ivan Ćosić, ministar unutarnjih poslova,4. Vinko Galir, ministar gospodarstva,5. Hikmet Hodžić, ministar graditeljstva,

obnove, prostornog uređenja i zaštite oko-liša,

6. Milan Raštegorac, ministar poljoprivre-de, vodoprivrede i šumarstva,

7. dr. Ivan Cikojević, ministar rada, zdrav-stva, socijalne skrbi i prognanih.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbo-sanske županije".

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županija

04. lipnja 2001. NARODNE NOVINE Str. 111 - Broj 6


SkupštinaBroj: 01-02-20/01Tomislavgrad, 27. travnja 2001. god.

Predsjednik SkupštineDrago Stanić

* * *

Na temelju članka 31. Ustava Hercegbosanskežupanije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 3/96), i članka 24. stavak 4. Poslov-nika Skupština Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj6/98), Skupština Hercegbosanske županije na sjed-nici održanoj dana 25. travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo izboru župana Hercegbosanske županije

Članak 1.

Za župana Hercegbosanske županije bira seDragan Bagarić iz Tomislavgrada.

Članak 2.


Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-02-20/01Tomislavgrad, 25. travnja 2001. god.


* * *

Na temelju članka 33. Ustava Hercegbosanskežupanije ("Narodne novine Hercegbosanske žu-panije", broj 3/96), i članka 24. stavak 4. Poslov-nika Skupština Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj6/98), Skupština Hercegbosanske županije na sjed-nici održanoj dana 25. travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo razrješenju župana Hercegbosanske županije

Članak 1.

Branko Zrno, razrješuje se dužnosti županaHercegbosanske županije zbog isteka mandata.

Članak 2.




* * *

Na temelju članka 21. Zakona o ustrojstvu idjelokrugu županijske uprave ("Narodne novineHercegbosanske županije", broj 15/99 i 2/2001), tečlanka 24. stavak 4. Poslovnika Skupština Herceg-bosanske županije ("Narodne novine Hercegbosan-ske županije", broj 6/98), Skupština Hercegbosan-ske županije na sjednici održanoj dana 27. travnja2001. godine, donosi

ODLUKUo razrješenju dužnosnika u Vladi Hercegbo-

sanske županije

Članak 1.

Zbog isteka mandata i reorganizacije Vlade, uVladi Hercegbosanske županije razrješavaju sedana 27. travnja 2001. godine:

1. Stipo Pelivan, dužnosti predsjednika Vla-de Hercegbosanske županije,

2. Marko Bagarić, dužnosti potpredsjednikaVlade Hercegbosanske županije,

3. Branko Matić, dužnosti ministra unutar-njih poslova,

4. Mladen Đapić, dužnosti ministra branite-lja i stradalnika Domovinskog rata Hrvats-kog vijeća obrane,

5. Borjana Krišto, dužnosti ministrice pra-vosuđa i uprave,

6. Hikmet Hodžić, dužnosti ministra indus-trije, energetike i rudarstva,

7. Jasenko Tufekčić, dužnosti ministra gra-diteljstva i prostornog uređenja,

8. Ivica Kuliš, dužnosti ministra gospodarstva,9. Draško Krišto, dužnosti ministra financija,



10. Jako Krezo, dužnosti ministra poljopriv-rede, vodoprivrede i šumarstva,

11. Darko Božić, dužnosti ministra rada, soci-jalne skrbi i prognanih,

12. Josip Petrović, dužnosti ministra obnove irazvitka,

13. Mate Kelava, dužnosti ministra društve-nih djelatnosti.

Članak 2.




* * *

Na temelju članka 38. Ustava Hercegbosanskežupanije ("Narodne novine Hercegbosanske župa-nije", broj 3/96), i članka 24. stavak 4. PoslovnikaSkupština Hercegbosanske županije ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", broj 6/98),Skupština Hercegbosanske županije na sjedniciodržanoj dana 25. travnja 2001. godine, donosi

ODLUKUo potvrdi Rješenja o imenovanju predsjednika

Vlade Hercegbosanske županije

Članak 1.

Potvrđuje se Rješenje o imenovanju predsjed-nika vlade Hercegbosanske županije, kojim je žu-pan Hercegbosanske županije dana 25. travnja2001. godine imenovao Antu Omazića za pred-sjednika vlade.

Članak 2.


Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i Hercegovine

Hercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-02-30/01Tomislavgrad, 25. travnja 2001. god.


* * *

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKEŽUPANIJE

Temeljem članka 26. stavak f, Ustava Herceg-bosanske županije ("Narodne novine Hercegbosan-ske županije", broj 3/96), te Zakona o Proračuni-ma-Budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98) iZakona o Proračunu Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj13/98), Skupština Hercegbosanske županije na sje-dnici od 16. svibnja 2001. godine, donosi

PRORAČUNHERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

za 2001. godinu

I - OPĆI DIO

Članak 1.

Proračun Hercegbosanske županije za 2001.godine sastoji se od:

OPISProračunza 2000.godinu

Proračunza 2001.godinu

Index(4:3)

1 2 3 4

I- PRIHODI 35.527.000 37.620.000 106

II- RASHOD 35.527.000 37.620.000 106

III- RAZLIKA 0 0

Članak 2.

Prihodi i izdaci po grupama utvrđuju se u Bilanciprihoda i izdataka za 2001. godinu, kako slijedi:



PRIHODI I PRIMICI - OPĆI DIO

EKONOMSKIKOD

PRIHOD PRORAČUN ZA2000.

PRORAČUNZA 2001.

INDEX(4:3)

1 2 3 4 5

710000 I - Porezni prihodi 28.493.900 26.520.000 93

711000 Porez na dobit pojedinca i poduzeća 800.000 950.000711111 Porez na dobit od privr. i profesionalne

djelatnosti200.000

711911 Ostali porezi na dobit pojedinca i po-duzeća

0 750.000

713000 Porez na plaću i radnu snagu 3.360.000 2.500.000 74713111 Porez na plaću i druga osobna primanja 2.000.000713112 Porez na plaću od fizičkih osoba 150.000713113 Porez na dodatna primanja 350.000714000 Porezi na imovinu 66.000 750.000 1.136714111 Porez na imovinu 390.000714131 Porez na prom. nepokretnosti od prav.

osoba90.000

714132 Porez na prom. nepokretnosti od fizič.osoba

270.000

715000 Porez na promet proizvoda i usluga 18.665.000 16.820.000 90715121 Porez na promet nafte i naftnih derivata

iz tarifnog broja 1.4.300.000

715122 Porez na promet duhana i duhanskihprerađevina

450.000

715123 Porez na promet alkohola i alkoholnihpića

450.000

715124 Porez na promet bezalkohola pića 300.000715125 Porez na promet kave 200.000715126 Porez na promet piva 320.000715129 Kaznena kamata 50.000715131 Porez na promet po tarifnom broju 1. 2.810.000715132 Porez na promet po tarifnom broju 2. 1.820.000715137 Kaznena kamata 80.000715141 Porez na promet usluga 2.500.000715912 Porez na promet nafte i naftnih derivata

iz tarifnog broja 2.1.000.000

715913 Porez na promet energenata iz tarifnogbroja 2.

1.540.000

715914 Pp. pr. poljop. rib. i pr. koji služe za lj.ishranu tarifni broj 2.

1.000.000

719000 Ostali porezi 5.602.900 5.500.000 98719111 Ostali porezi - obrazovanje 5.600.000 5.500.000 98719111 Ostali porezi 2.900 0 0



EKONOMSKIKOD

PRIHOD PRORAČUN ZA2000.

PRORAČUNZA 2001.

INDEX(4:3)

1 2 3 4 5

720000 II – Neporezni prihodi 4.942.300 6.500.000 132

721000 Pr. od poduz. akt. i imov. i prih. odp. tec. razlika

1.800.000 3.810.000 212

721112 Prihod od davanja na eksploatacijušuma

1.500.000 3.800.000 253

721231 Ostali prihodi od imovine 300.000 10.000 3722000 Nakn. i pristojbe i prih. od pružanja

javnih usluga2.952.300 2.590.000 88

722121 Županijske administrativne pristojbe 260.000 190.000 73722221 Županijske sudske naknade 280.000 270.000 96722421 Županijske naknade 0 5.000722429 Ostale županijske naknade 0 5.000722511 Fed. taksa za uvjerenja o zdrav. stanju

životinja0 5.000

722514 Fed. nak. za izvršenje veterin-sanit.preglede u zemlji

0 5.000

722521 Vodna naknada 270.000 70.000 26722522 Posebna vodna naknada za zaštitu voda 0 100.000722523 Posebna vodna naknada za korištenje

voda342.300 240.000 70

722531 Naknada za uporabu putova za vozilaprav. lica

0 90.000

722532 Naknada za uporabu putova za vozilagrađana

200.000 110.000 55

722533 Naknada putova iz cijene naftnih deri-vata

1.200.000 1.000.000 83

722599 Ostale naknade 400.000 500.000 125723000 Novčane kazne (neporezni prihodi) 190.000 100.000 53723121 Novčane kazne po županijskim propi-

sima80.000

723129 Ostali prihodi 20.000

730000 III – Tekuće potpore – (grantovi) 2.090.800 4.600.000 220732000 Tekuće potpore 2.090.800 4.600.000 220

810000 IV – Primici financiranja 0 0815000 Kreditna sredstva 0 0

Ukupno (I+II+III+IV) 35.527.000 37.620.000 106



IZDACI - OPĆI DIOKM

EKONOMSKIKOD

IZDACI IZ PRORAČUNA PRORAČUNZA 2000.

PRORAČUNZA 2001.

INDEX(4:3)

1 2 3 4 5I. UKUPNI IZDACI (II+III+IV) 35.527.000 37.620.000 106II. DEFICIT IZ PRETHODNIH G. 1.200.000 530.000 44

610000 III. TEKUĆI IZDACI 31.747.000 35.410.000 112611000 Plaće i naknade uposlenih 22.263.330 21.597.700 97611100 Bruto plaće i naknade 18.562.500 17.083.900 92611200 Naknade troškova uposlenih 2.413.620 3.347.300 139611200 Otpremnine 150.000 100.000 67611200 Naknade u sl. smrti 30.000 100.000 333611200 Vanjska suradnja 1.002.210 861.500 86611200 Naknade skupštinskih zastupnika 105.000 105.000 100612000 Doprinosi poslodavca 2.065.020 1.808.900 88613000 Izdaci za materijal i usluge 2.496.350 2.593.400 104613100 Putni troškovi 115.450 114.900 100613200 Izdaci za energiju 327.400 211.700 65613300 Za komunalne usluge 252.250 237.100 94613400 Nabava materijala 503.630 623.200 124613500 Usluge prijevoza i goriva 290.500 386.600 133613600 Unajmljivanje imovine i opreme 0 4.100613700 Tekuće održavanje 353.200 282.500 80613800 Osiguranje i bankarske usluge 230.320 176.500 77613900 Ugovorne usl., inform., reprezent., ... 423.600 258.800 61613900 Ostale ugovorne usluge 0 298.000614000 Tekući prijenosi (grantovi) 4.590.000 8.970.000 195614000 Tekuća rezerva 200.000 300.000 150614100 Zajedničkim institucijama 1.200.000 2.350.000 196614000 Tekuća rezerva 200.000 300.000 150614100 Zajedničkim institucijama 1.200.000 2.350.000 196614110 Grant. sveučilištu i ostalim zajed. instit. 600.000614110 Grant. za pripadnike HVO-a i razvoj.

prip. HVO-a1.750.000

614100 Grantovi općinama 800.000 200.000 25614200 Za soc. skrb ugroženih građana 750.000 750.000 100614200 Za vojne invalide i obitelji pog. br. 300.000 600.000 200614200 Za raseljene osobe 100.000 3.000.000 3.000614200 Ostali grantovi pojedincima 560.000 1.020.000 182614300 Grant. udrug. politič. strank. i civil. 200.000 250.000 125614310 Grantovi udrugama 100.000614310 Grantovi političkim strankama 100.000614310 Grantovi za civilnu zaštitu 0 50.000614300 Grantovi za šport 150.000 100.000 67614300 Grantovi za kulturu 150.000 100.000 67614400 Grantovi zdravstv. institucijama 180.000 300.000 167615000 Kapitalni grantovi 342.300 340.000 99615100 Kapitalni grantovi općinama 342.300 340.000 99616000 Izdaci za kamate i ost. naknade 50.000 100.000 200616200 Domaće kamate 50.000 100.000 200616300 Inozemne kamate 0 0



EKONOMSKIKOD

IZDACI IZ PRORAČUNA PRORAČUNZA 2000.

PRORAČUNZA 2001.

INDEX(4:3)

1 2 3 4 5820000 IV. KAPITALNI IZDACI 2.500.000 1.680.000 65821300 Uredska oprema 180.000 580.000 322821300 Prijevozna oprema 80.000 100.000 125821400 Nabavka robnih rezervi 300.000 100.000 33821500 Studije izvod. projekt. dokument. 20.000 0 0821600 Rekonstrukcija i inv. održavanje 1.900.000 800.000 42822200 Pozajm. pojed. i neprof. org. 100.000 100.000 100

II – POSEBNI DIO

Članak 3.

Izdaci u Proračunu u iznosu od 37.620.000 KM, raspoređuju se po korisnicima u Posebnom dijeluProračuna, kako slijedi:

I. UKUPNI IZDACI 37.620.000II. DEFICIT IZ RANIJIH GODINA 530.000III. TEKUĆI IZDACI 35.410.000IV. KAPITALNI IZDACI 1.680.000

Ra-zdjel

Glava

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kod

NAZIV KORISNIKA Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 8

10 101 100 SKUPŠTINAI. UKUPNI IZDACI 257.080 287.300 112

610000 III. TEKUĆI IZDACI 257.080 287.300 112611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 197.460. 212.600 108611100 BRUTO PLAĆE 84.440 96.400 114611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 8.020 11.200 140611200 NAKNADE TROŠK. ZASTUP. SKUPŠ. 105.000 105.000 100612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 9.120 10.200 112613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 50.500 54.500 108613100 PUTNI TROŠKOVI 5.000 6.500 130613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 7.000 6.000 86613400 NABAVA MATERIJALA 8.000 1.500 19613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 7.000 8.500 121613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 2.000 8.000 400613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 1.500 1.000 67613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 20.000 23.000 115614000 TEKUĆI PRIJENOSI GRANTOVI 0 10.000614200 OSTALI GRANTOVI POJEDINCIMA 0 10.000



Ra-zdjel

Glava

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kod NAZIV KORISNIKA

Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 8

10 102 100 ŽUPAN – URED ŽUPANAI. UKUPNI IZDACI 164.650 187.300 114

610000 III. TEKUĆI IZDACI 164.650 187.300 114611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 82.490 95.500 116611100 BRUTO PLAĆE 75.540 82.900 110611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 6.950 12.600 181612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 8.160 8.800 108613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 54.000 73.000 135613100 PUTNI TROŠKOVI 6.000 5.000 83613200 IZDACI ZA ENERGIJU 6.000 2.500 42613300 KOMUNALNE USLUGE 4.000 5.500 138613400 NABAVA MATERIJALA 4.000 4.000 100613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 12.000 33.000 275613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 3.000 6.000 200613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 1.000 2.000 200613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 18.000 15.000 83614000 TEKUĆI PRIJENOSI GRANTOVI 20.000 10.000 50614200 OSTALI GRANTOVI POJEDINCIMA 20.000 10.000 50

11 111 110 VLADA

I. UKUPNI IZDACI 3.840.000 3.890.000 101II. DEFICIT 1.200.000 530.000 44III. TEKUĆI IZDACI 2.640.000 3.360.000 127

611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 180.000 200.000 111611200 OTPREMNINE ZBOG ODLASKA U

MIROVINU150.000 100.000 67

611200 POMOĆ U SLUČAJU SMRTI ILI TEŽEINVALIDNOSTI

30.000 100.000 333

613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 60.000 60.000 100613800 PROVIZIJA BANAKA ZA PRORAČUN 60.000 60.000 100614000 TEKUĆI PRIJENOSI GRANTOVI 2.400.000 3.100.000 129614000 TEKUĆA REZERVA PRORAČUNA 200.000 300.000 150614100 GRANTOVI OPĆINAMA 800.000 200.000 25614100 GRANTOVI ZAJEDNIČKIM

INSTITUCIJAMA1.200.000 2.350.000 196

614110 GRANTOVI SVEUČILIŠTU I OSTALIMZAJEDNIČKIM INSTITUCIJAMA

600.000

614100 GRANT. ZA PRIPADNIKE HVO-a IRAZVOJ. PRIPADNIKA HVO-a

1.750.000

614300 GRANT. UDRUG. POLITIČ. STRANK. ICIVIL. ZAŠTIT.

200.000 250.000 125

614310 GRANTOVI UDRUGAMA 100.000614310 GRANTOVI POLITIČ. STRANKAMA 100.000614310 GRANTOVI ZA CIVIL. ZAŠTITU 50.000



Ra-zdjel

Glava

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kod NAZIV KORISNIKA

Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 8

11 112 110 STRUČNE SLUŽBE VLADEI. UKUPNI IZDACI 2.075.500 1.464.300 71

610000 III. TEKUĆI IZDACI 1.295.500 1.184.300 91611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 782.450 552.800 71611100 BRUTO PLAĆE 699.680 469.000 67611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 82.770 83.800 101612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 75.550 49.500 66613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 407.500 582.000 143613100 PUTNI TROŠKOVI 18.500 22.000 119613200 IZDACI ZA ENERGIJU 20.000 52.000 260613300 KOMUNALNE USLUGE 56.000 96.500 172613400 NABAVA MATERIJALA 92.000 121.000 132613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 71.000 72.000 101613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 71.500 70.500 99613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 24.500 31.000 127613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 54.000 117.000 217614000 TEKUĆI PRIJENOSI GRANTOVI 30.000 0 0614200 OSTALI GRANTOVI POJEDINCIMA 30.000 0 0

820000 IV. KAPITALNI IZDACI 780.000 280.000 36821300 UREDSKA OPREMA 80.000 80.000 100821300 PRIJEVOZNA OPREMA 80.000 100.000 125821500 STUDIJE IZVODLJIV. PROJEKT. 20.000 0 0821600 REKONST. I INVEST. ODRŽAVANJE 500.000 0 0822200 POZAJMLJIVANJE POJEDINCIMA I

NEPROFITNI.100.000 100.000 100



Ra-zdjel

Gla-va

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kod NAZIV KORISNIKA

Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 8

12 121 390 MINISTARSTVO UNUTARNJIHPOSLOVAI. UKUPNI IZDACI 10.587.010 9.524.000 90

610000 III. TEKUĆI IZDACI 10.487.010 9.024.000 86611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 8.723.930 7.473.000 86611100 BRUTO PLAĆE 7.458.030 6.174.000 83611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 1.265.900 1.299.000 103612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 805.208 651.000 81613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 957.800 900.000 94613100 PUTNI TROŠKOVI 20.000 15.000 73613200 IZDACI ZA ENERGIJU 173.400 74.000 43613300 KOMUNALNE USLUGE 99.250 15.000 15613400 NABAVA MATERIJALA 247.330 376.000 152613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 118.000 203.000 172613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 152.000 117.000 77613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 87.820 41.000 47613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 60.000 8.000 13613900 OSTALE UGOVORNE USLUGE 0 51.000821000 IV KAPITALNI IZDACI 100.000 500.000 500821300 NABAVKA OPREME 100.000 500.000 500

13 131 100 MINISTARSTVO FINANCIJAI. UKUPNI IZDACI 282.770 423.700 150

610000 III. TEKUĆI IZDACI 282.770 423.700 150611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 233.190 343.700 147611100 BRUTO PLAĆE 210.930 308.000 146611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 22.260 35.700 160612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 22.580 33.000 146613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 27.000 47.000 174613100 PUTNI TROŠKOVI 6.000 10.000 167613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 4.000613300 KOMUNALNE USLUGE 3.000 8.000 267613400 NABAVA MATERIJALA 5.000 2.000 40613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 5.000 10.000 200613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 2.000 3.000 150613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 1.000 2.000 200613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 5.000 8.000 160



Ra-zdjel

Gla-va

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kod NAZIV KORISNIKA

Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 814 141 320 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I

UPRAVEI. UKUPNI IZDACI S TRANSFERIMA 1.298.710 1.732.200 133

I. UKUPNI IZDACI 146.000 133.200 91610000 III. TEKUĆI IZDACI 146.000 133.200 91611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 104.600 103.100 99611100 BRUTO PLAĆE 96.350 88.500 92611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 8.250 14.600 177612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 10.400 9.500 91613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 31.000 20.600 66613100 PUTNI TROŠKOVI 5.000 4.000 80613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 2.000 2.000 100613400 NABAVA MATERIJALA 10.000 3.000 30613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 5.000 3.000 60613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 2.000 1.600 80613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 2.000 1.000 50613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 5.000 6.000 120

14 142 320 DOZNAKA NIŽIM POTROŠAČKIMJEDINICAMA - SUDOVIMAI. UKUPNI IZDACI 1.152.710 1.599.000 139

610000 III. TEKUĆI IZDACI 1.152.710 1.599.000 139611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 915.710 1.330.400 145611100 BRUTO PLAĆE 805.220 1.241.000 154611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 110.490 89.400 81612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 86.950 130.700 150613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 150.050 137.900 92

15 151 1100 MINISTARSTVO GOSPODARSTVAI. UKUPNI IZDACI 1.903.850 1.118.900 59

610000 III. TEKUĆI IZDACI 503.850 318.900 63611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 411.160 256.600 62611100 BRUTO PLAĆE 369.590 230.100 62611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 41.570 26.500 64612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 40.690 24.300 60613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 52.000 38.000 73613100 PUTNI TROŠKOVI 10.000 9.000 90613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 5.000 3.500 70613400 NABAVA MATERIJALA 8.000 2.500 31613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 9.000 10.500 117613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 4.000 2.000 50613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 6.000 3.500 58613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 10.000 7.000 70821000 IV KAPITALNI IZDACI 1.400.000 800.000 57821600 REKONST. I INVEST. ODRŽAVANJE

CESTA1.400.000 800.000 57



Ra-zdjel

Gla-va

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kod NAZIV KORISNIKA

Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 8

16 161 100 MINISTARSTVO ZNANOSTI,PROSVJETE, KULTURE I ŠPORTAI. UKUPNI IZDACI STRANSFERIMA ZA ŠKOLE

11.252.140 11.290.000

I. UKUPNI IZDACI 524.960 299.300 57610000 III. TEKUĆI IZDACI 524.960 299.300 57611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 160.890 61.300 38611100 BRUTO PLAĆE 148.800 56.300 38611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 12.090 5.000 41612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 16.070 6.000 37613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 48.000 32.000 67613100 PUTNI TROŠKOVI 6.000 4.000 67613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 3.000 1.000 33613400 NABAVA MATERIJALA 25.000 16.000 64613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 5.000 3.000 60613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I

OPREM.0 0

613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 2.000 1.000 50613800 OSIGURANJE I BANKARSKE

USLUGE2.000 1.000 50

613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 5.000 6.000 120614000 TEKUĆI PRIJENOSI GRANTOVI 300.000 200.000

820 614300 TRANSFERI – GRANT – ZAKULTURU

150.000 100.000 67

810 614300 TRANSFERI – GRANT – ZA ŠPORT 150.000 100.000 67

16 162 DOZNAKE NIŽIM POTROŠAČKIMJEDINICAMA

400 TRANSFERI ŠKOLAMAI. UKUPNI IZDACI 10.727.180 10.990.700 102

610000 III. TEKUĆI IZDACI 10.727.180 10.990.700 102611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 9.562.900 9.955.600 104611100 BRUTO PLAĆE 7.791.460 7.428.400 95611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 769.230 1.665.700 217611235 VANJSKA SURADNJA 1.002.210 861.500 86612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 841.280 783.600 93613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 323.000 251.500 78



Bosna i HercegovinaRa-zdjel

Gla-va

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kod NAZIV KORISNIKA

Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 817 171 1100 MIN. GRADITELJSTVA, OBNOVE,

PROSTORNOG UREĐENJA IZAŠTITE OKOLIŠAI. UKUPNI IZDACI 292.640 396.100 135

610000 III. TEKUĆI IZDACI 292.640 396.100 135611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 227.860 194.700 85611100 BRUTO PLAĆE 210.940 177.200 84611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 16.920 17.500 103612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 22.780 24.900 109613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 42.000 176.500 420613100 PUTNI TROŠKOVI 6.000 3.000 50613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 5.000 5.000 100613400 NABAVA MATERIJALA 7.000 1.500 21613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 8.000 7.000 88613600 UNAJMLJIVA. IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 4.000 3.000 75613800 OSIGURANJE I BANKAR. USLUGE 2.000 1.000 50613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 10.000 6.000 60613900 ZAŠTITA OKOLIŠA 0 135.000613900 ZA URED ZA TEHNIČKU POTPORU 0 15.000

18 181 1000 MINISTARSTVOPOLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA IVODOPRIVREDEI. UKUPNI IZDACI 1.186.670 1.694.800 143

610000 III. TEKUĆI IZDACI 1.186.670 1.694.800 143611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 234.560 207.900 89611100 BRUTO PLAĆE 211.250 188.200 89611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 23.310 19.700 85612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 22.810 19.900 87613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 27.000 27.000 100613100 PUTNI TROŠKOVI 6.000 6.000 100613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 2.000 2.000 100613400 NABAVA MATERIJALA 5.000 3.000 60613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 5.000 6.000 120613600 UNAJMLJIVA. IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 2.000 2.000 100613800 OSIGURANJE I BANKAR. USLUGE 2.000 1.000 50613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 5.000 7.000 140614000 TEKUĆI GRANTOVI 510.000 1.000.000 196614200 TEK. GRANT. POJEDIN. I NEPROF.O 510.000 1.000.000 196615000 KAPITALNI GRANTOVI 342.300 340.000 99615000 KAPITALNI GRANTOVI OPĆINAMA 342.300 340.000 99616000 IZDACI ZA KAMATE I OST.

NAKN.50.000 100.000 200

616200 IZDACI ZA DOMAĆE KAMATE 50.000 100.000 200



Ra-zdjel

Gla-va

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kod NAZIV KORISNIKA

Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 8

19 191 600 MINISTARSTVO RADA, ZDRAV-STVA, SOCIJALNE SKRBI I PROG.I. UKUPNI IZDACI 1.605.780 4.364.300 272

610000 III. TEKUĆI IZDACI 1.605.780 4.364.300 272611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 224.480 251.800 112611100 BRUTO PLAĆE 201.860 222.500 110611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 22.620 29.300 130612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 21.800 23.500 108613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 29.500 39.000 132613100 PUTNI TROŠKOVI 6.000 7.000 117613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 2.000 3.000 150613400 NABAVA MATERIJALA 4.500 6.000 133613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 6.000 7.000 117613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I

OPREM.0 0

613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 3.000 5.000 167613800 OSIGURANJE I BANKAR. USLUGE 3.000 3.000 100613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 5.000 8.000 160614000 TEKUĆI PRIJENOSI - GRANTOVI 1.330.000 4.050.000 305614229 ZA SOC. SKRB UGROŽ. GRAĐANA 750.000 750.000 100614232 ZA VOJNE INVALIDE, RANJENE

BRANITELJE I OBITELJI300.000 0 0

614233 ZA RASELJENE OSOBE 100.000 3.000.000 3000614400 TRANSFERI - GRANT - ZA

ZDRAVSTVO180.000 300.000 167

20 201 100 AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJUI. UKUPNI IZDACI 380.200 272.800 72

610000 III. TEKUĆI IZDACI 380.200 278.800 72611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 146.150 139.300 95611100 BRUTO PLAĆE 130.110 123.800 95611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 16.040 15.500 97612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 14.050 13.100 93613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 220.000 120.400 55613100 PUTNI TROŠKOVI 5.000 4.000 80613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 2.000 1.000 50613400 NABAVA MATERIJALA 4.000 6.000 150613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 4.000 6.000 150613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I

OPREM.0 0

613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 2.000 1.500 75613800 OSIGURANJE I BANKARSKE

USLUGE3.000 1.900 63

613900 IZDACI ZA REPREZENTACIJU 3.000 3.000 100613900 OSTALE UGOVORNE USLUGE,… 197.000 97.000 49



Ra-zdjel

Gla-va

Funkci-onalni

kod

Eko-nomski

kodNAZIV KORISNIKA

Proračun2000.

Proračun2001.

Index(7:6)

1 2 3 4 5 6 7 821 211 290 UPRAVA ZA PITANJA BRANITELJA

I STRADALNIKA DOMOVINSKOGRATA HVO-aI. UKUPNI IZDACI 100.000 777.700 778

610000 III. TEKUĆI IZDACI 100.000 777.700 778611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 75.500 148.300 196611100 BRUTO PLAĆE 68.300 136.700 200611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 7.200 11.600 161612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 7.500 14.400 192613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 17.000 15.000 88613100 PUTNI TROŠKOVI 4.000 4.000 100613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 2.000 2.000 100613400 NABAVA MATERIJALA 3.000 2.000 67613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 2.000 2.000 100613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 2.000 1.000 50613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 1.000 1.000 100613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 3.000 3.000 100

614000 TEKUĆI PRIJENOSI - GRANTOVI 600.000614200 ZA VOJNE INVALIDE I OBITELJI

POGINULIH BRANITELJA600.000

22 221 190 UPRAVA ZA GEODETSKE IIMOVINSKO-PRAVNE POSLOVEI. UKUPNI IZDACI 0 96.600

610000 III. TEKUĆI IZDACI 0 96.600611000 PLAĆE I NAKNADE UPOSLENIH 0 71.100611100 BRUTO PLAĆE 0 60.900611200 NAKNADE TROŠKOVA UPOSLENIH 0 10.200612000 DOPRINOSI POSLODAVCA 0 6.500613000 IZDACI ZA MATERIJAL I USLUGE 0 19.000613100 PUTNI TROŠKOVI 0 4.000613200 IZDACI ZA ENERGIJU 0 0613300 KOMUNALNE USLUGE 0 2.500613400 NABAVA MATERIJALA 0 5.000613500 USLUGE PRIJEVOZA I GORIVA 0 2.000613600 UNAJMLJIVANJE IMOVINE I OPREM. 0 0613700 TEKUĆE ODRŽAVANJE 0 1.500613800 OSIGURANJE I BANKARSKE USLUGE 0 1.000613900 UGOV. USL., INFORM, REPREZ.,... 0 3.000

23 230 190 DIREKCIJA ROBNIH REZERVII. UKUPNI IZDACI 300.000 100.000 33

820000 IV. KAPITALNI IZDACI 300.000 100.000 33821400 ROBNE REZERVE 300.000 100.000 33



Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-02-38/01Kupres, 31. svibnja 2001. god.

Predsjednik SkupštineDrago stanić

* * *

ZAKONo izvršenju Proračuna Hercegbosanske županije

za 2001. godinu

I. OPĆE ODREDBE

Ovim Zakonom uređuje se način izvršenja Pro-računa Hercegbosanske županije za 2001. godinu(u daljnjem tekstu:Proračun.)

Članak2.

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela.Opći dio Proračuna se sastoji od bilance prihoda iizdataka, a posebni dio sadrži detaljan rasporedizdataka po Proračunskim korisnicima i vrsti izda-taka.

U bilanci prihoda i izdataka iskazuju se poreznii neporezni i drugi prihodi i primici te izdaci utvr-đeni za financiranje javnih izdataka na nivou Her-cegbosanske županije (u daljnjem tekstuŽupanija)na osnovu zakonskih i drugih propisa.

Članak 3.

Proračun je procjena godišnjih prihoda i primi-taka te utvrđenih iznosa izdataka i drugih plaćanjaŽupanije.

Članak 4.

Proračun se odnosi i važi za fiskalnu 2001. go-dinu (u daljnjem tekstu: fiksalna godina).

Fiksalna godina počinje 1. siječnja, a završavase 31. prosinca 2001. godine.

Članak 5.

Proračunski korisnici su ministarstva, drugi or-gani uprave i ostali koji se financiraju iz Proračuna(u daljnjem tekstu: korisnici).

Ministarstvo koje u svom proračunskom raz-djelu sadrži potrošačke jedinice-glave i proračun-ski je za njih nadležno.

Članak 6.

Proračunski izdaci podmiruju se iz prihoda iprimitaka utvrđenih ovim Zakonom.

Članak 7.

Svi javni prihodi i primici proračuna, uključu-jući i vlastite prihode korisnika Proračuna, morajubiti iskazani po izvorima iz kojih potječu i raspore-đeni u Proračunu.

Prihodi koji korisnici Proračuna Županije os-tvare od obavljanja osnovne djelatnosti uplaćuju seu Proračun Županije.

Članak 8.

Prihodi i primici Proračuna Županije sastoje seod:

a) poreznih prihoda koji budu utvrđeni zako-nom,

b) neporeznih prihoda kao što su prihodi odpoduzetništva i imovine, prihodi od admini-strativnih i sudskih naknada i taksa, novča-nih kazni, doprinosa i drugih prihoda.

c) prihoda ostvarenih od obavljanja osnovnedjelatnosti proračunskih korisnika po pose-bnim propisima,

d) domaćih i inozemnih potpora, u gotovin-skom i negotovinskom obliku.

Članak 9.

Izdaci i druge isplate Proračuna Županije sasto-je se od:a) tekućih izdataka kao što su plaće, naknade,

izdaci za materijal i usluge, tekući transferi iplaćanje kamata,

b) kapitalnih izdataka, u skladu sa važećimpropisima,

c) datih zajmova, kredita i udjela u osnivač-kom kapitalu umanjenih za otplate zajmova.

II. IZVRŠAVANJE PRORAČUNA

Članak 10.

Sredstva Proračuna osiguravaju se proračun-skim korisnicima koji su u posebnom dijelu Prora-čuna određeni za nosioce sredstava na pojedinimpozicijama.

Korisnici proračunska sredstva koriste samo zanamjene koje su određene Proračunom i to do visi-ne utvrđene u njegovom posebnom dijelu.

Članak 11.



Korisnici proračunska sredstva koriste u skladusa svojim godišnjim financijskim planovima, a podinamici utvrđenoj tromjesječnim i mjesečnimplanovima, u skladu s ostvarenim prihodima uProračunu.

Ukoliko priliv sredstava u Proračunu ne pratiplan, Ministarstvo financija može izmjeniti dina-miku doznake sredstava pojedinim korisnicima uzsuglasnost Vlade Županije koja u tom slučaju od-ređuje prioritete plaćanja.

Članak 12.

Godišnji proračun izvršava se do 31. prosinacafiskalne godine.

Samo prihodi naplaćeni u tekućoj fiskalnoj go-dini su prihodi te godine.

Finacijske obveze koje ne budu podmirene do31. prosinca fiskalne godine, a koje se podmirenedo kraja siječnja naredne godine, smatraju se izda-cima tekuće fiskalne godine.

Sredstva koja se za izmirenje obveza iz fiskal-ne godine isplate nakon 31. siječnja naredne godi-ne smatraju se izdacima naredne fiskalne godine.

Članak 13.

Korisnici preuzimaju obveze za koje su sred-stva namjenski iskazana u posebnom dijelu Prora-čuna ako je njihovo plaćanje usklađeno s tromjes-ječnim i mjesečnim planom za izvšavanje Proraču-na.

Iznimno, zbog neusklađenog priliva sredstavau Proračun prema tromjesečnim i mjesečnim pla-novima izdataka , Vlada Županije na prijedlog Mi-nistarstva financija može izmjeniti dinamiku doz-nake sredstava pojedinim korisnicima.

Članak 14.

Ministarstvo financija izvršava tromjesječne imjesečne finacijske planove izvršenja po korisni-cima i izdacima u skladu s raspoloživim sredstvi-ma čime se ujedno utvrđuje dinamika izvršavanjaProračuna.

Ministarstva koja su nadležna za proračunskekorisnike utvrđuju financijske tromjesječne i mje-sečne planove izvršenja izdataka po svojim koris-nicima u okviru odobrenih sredstava iz stavka 1.ovog člana.

Članak 15.

Korisnici su obvezni Ministarstvu financija do-stavljati tromjesječne planove za izvršenje Prora-čuna, 15 dana prije početka tromjesječja.

Korisnici su obvezni Ministarstvu financija do25-og u tekućem mjesecu, dostaviti mjesečni fina-cijski plan za sljedeći mjesec po stavkama utvrđe-nim tromjesječnim finacijskim planovima.

Članak 16.

Ministarstvo financija prenosi neutrošena sred-stva po pojedinim stavkama izdataka iz mjesečnogplana izvršavanja Proračuna na ime iste stavke uplan izvršavanja Proračuna za sljedeće razdoblje uokviru fiksalne godine.

Članak 17.

Iznimno izdaci koji nisu predviđeni mjesečnimplanom izvršavanja Proračuna ili izdaci koji zah-tjevaju prekoračenje pojedinih stavki u mjesečnomplanu korisnika za izvršavanje Proračuna (u dalj-njem tekstu; neraspoređeni izdaci), mogu se pod-miriti odlukom Vlade na prijedlog Ministarstvafinancija na teret iste stavke u planu izvršenja Pro-računa za sljedeće razdoblje fiskalne godine.

Članak 18.

Iznimno, ako pojedini korisnik ne bude mogaonepredviđene i nedovoljno predviđene izdatkepodmiriti iz vlastitih ušteda, Vlada Županije možena prijedlog Ministarstva financija odlučiti da se tiizdaci podmire iz uštede drugih korisnika ili sma-njenjem sredstava na njihovim stavkama.

Članak 19.

Ministri i rukovoditelji drugih korisnika izčlanka 5. Ovog Zakona su nalogodavatelji za izvr-šenje Proračuna po odobrenim proračunskim pozi-cijama.

Članak 20.

Prihode pod ekonomskim kodom 721112- pri-hodi od davanja prava na eksploataciju šuma, upla-ćivat će Javno poduzeće "Hercegbosanske šume"Kupres u mjesečnim ratama iz svog redovitog pri-hoda.

Članak 21.



Sredstva utvrđena ekonomskim kodom 614100u razdjelu 11, glava 111

- grantovi sveučilištu i ostalim zajedničkiminstitucijama

- grantovni za pripadnike HVO-a i razvoja-čene pripadnike HVO-a

- grantovni općinamakoristit će se po programu, odlukama i kriterijimakoje utvrđuje Vlada.

Članak 22.


- grantovi udrugama koristit će se po prog-ramu i kritrijima koje utvrđuje Vlada.

- grantovi parlamentarnim političkim stran-kama utvrdit će se i koristiti na osnovi pos-totka postignutih rezultata na posljednjimizborima.

Članak 23.

Sredstva utvrđena ekonomskim kodom 820000u razdjelu 11, glava 112- kapitalni izdaci koristit ćeproračunski korisnici po programima i kriterijimakoje utvrđuje Vlada Županije, a po konkretnimprogramima, projektima i predloženim prioritetimaresornih ministara.

Članak 24.

Sredstva utvrđena ekonomskim kodom 821600u razdjelu 15 glava 151-rekonstrukcija i investicij-sko održavanje cesta koristit će se po programukoji utvrdi Vlada na prijedlog resornog ministar-stva.

Članak 25.


- grant za kulturu i- grant za šport

koristit će se po kriterijima i programima kojeutvrđuje Vlada Županije.

Članak 26.

Sredstva utvrđena ekonomskim kodom 614200u razdjelu 18, glava 181- Tekući grunt pojedincimai neprofitnim organizacijama odnosi se na premi-ranje proizvodnje mlijeka koje se očekuje krozgrant od Federacije, a realizirat će se kroz razdjel

18, glava 181, po programu koji utvrdi Vlada naprijedlog resornog ministarstva.

Članak 27.

Sredstva utvrđena ekonomskim kodom 615100u razdjelu 18, glava 181-kapitalni grantovi općinamakoristit će se po programu koji uredi Vlada na pri-jedlog resornog ministarstva.

Članak 28.

Sredstva utvrđena ekonomskim kodom 614000u razdjelu 19, glava 191 grantovi

- za socijalnu skrb ugroženih građana preno-sit će se po propisima koje donosi VladaŽupanije, uz obvezu podnošenja konkretnihprograma i projekata za transfer sredstavaod strane resornog ministarstva,

- za raseljene osobe koristit će se po progra-mu koji utvrdi vlada na prijedlog resornogministarstva,

- transferi -grant za zdravstvo koristit će sepo programu koji utvrdi Vlada na prijedlogresornog ministarstva.

Članak 29.

Sredstva utvrđena ekonomskim kodom 614200u razdjelu 21, glava 211 grantovi za vojne invalidei obitelji poginulih branitelja koristit će se po prog-ramu i odlukama Vlade na prijedlog resornog mi-nistarstva odnosno uprave.

Članak 30.

Sredstva utvrđena ekonomskim kodom 821400u razdjelu 23, glava 230 robne rezerve koristit ćese po programu Vlade.

Članak 31.

Hitni i nepredviđeni izdaci koji se pojave tije-kom proračunske godine podmiruju se iz tekućihrezervi utvrđenih u godišnjem proračunu.

Iznos sredstava tekućih rezervi je utvrđen u vi-sini od najviše 1% ukupnih planiranih prihoda.

Korištenje rezervi iz stavka 1. ovog Zakonaodobravaju Predsjednik Vlade do iznosa od 25.000KM kvartalno, odnosno Ministar financija do izno-sa 10.000 KM kvartalno, a preostali iznos utvrđengodišnjim proračunom odobrava Vlada.



Predsjednik Vlade, odnosno Ministar financijainformira Vladu Županije o raspolaganju sredstavaiz stavka 3, ovog članka.

Članak 32.

Ako se u tijeku godine na osnovi propisa pove-ća djelokrug ili nadležnost korisnika što zahtjeva iuvećana sredstva ili se osnuje novi korisnik, sred-stva za njegove troškove osiguravaju se iz tekućerezerve, a odobrava ih Vlada Županije.

Ako se tijekom godine, na osnovi propisa, u-manji djelokrug ili nadležnost korisnika, što zah-tjeva smanjena sredstva ili se korisnik ukine, neut-rošena sredstva za njegove troškove prenose se utekuću rezervu ili na korisnika koji preuzima nje-gove poslove.

Prihodi ostvareni iznad planiranih Proračunom,usmjerit će se u tekuću rezervu.

Članak 33.

Sva prikupljena i naplaćena financijska sred-stva, koja pripadaju Proračunu, obvezno se uplaću-ju na račun Proračuna.

Članak 34.

Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun,vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda na te-melju rješenja Minstarstva financija.

Članak 35.

U okviru izvršavanja Proračuna Vlada podu-zima mjere u odnosu na poduzeća u vlasništvuHercegbosanske županije.

III. KONTROLA IZVRŠENJA PRORAČUNA

Članak 36.

Nadzor nad finacijskim, materijalnim i računo-vodstvenim poslovanjem korisnika, primjenu za-konitosti u poslovanju kao i svrsishodnom upotre-bom proračunskih sredstava obavlja Glavni inspek-tor javnih prihoda.

IV. ZADUŽIVANJE I DUG

Članak 37.

Županija se može zaduživati u zemlji ili ino-zemstvu u svrhu financiranja županijskih kapital-nih investicijskih izdataka kao i za rješavanje pita-

nja raseljenih osoba, do visine 20% ukupnog pri-hoda proračuna.

Ovlašćuje se Vlada da se može zaduživati usvrhu financiranja pitanja raseljenih osoba.

Članak 38.

Ako dođe do nastanka kratkoročnog deficitauslijed pojave nepredviđenih tekućih izdataka iliuslijed fluktuacije prihoda tijekom fiskalne godine,financiranje se može obavljati samo zaduživanjemkod proračuna Federacije ili kod finacijskih orga-nizacija-banaka.

Iznos pozajmljenih sredstava ne može biti većiod 20% iznosa ukupnih prihoda Proračuna.

Članak 39.

Županija može izdavati garanciju.

Članak 40.

Odluku o zaduživanju i davanju garancije do-nosi Skupština Županije.

Garancije se odobravaju na osnovi garancijapredhodno izdatih od poslovnih banaka.

Za izdate garancije zaračunava se provizija uskladu s tarifom koju na prijedlog ministra financi-ja utvrđuje Vlada Županije.

Članak 41.

Ugovor o zaduživanju Proračuna i izdavanjugarancije potpisuje ministar financija.

O obliku pozajmice i vrsti istrumenata osigura-nja otplate pozajmice odlučuje ministar financija.

Članak 42.

Ministarstvo financija vodi popis duga izdatihgarancija i pozajmica.

Članak 43.

Odluka o dugu, garancijama i pozajmicamaobavljuju se u "Narodnim novinama Hercegbosan-ske Županije"

Vlada Županije ne može jednostrano mijenjatiugovorene uvjete duga, garancije i datih pozajmi-ca.

Članak 44.

S računa Proračuna Županije, mogu se u smisluovog Zakona podmirivati sve kamate i otplate



glavnice po dugu i garancijama Županije s uvjeti-ma i rokovima koje je ugovorila Županija.

V. KAZNENE ODREDBE

Članak 45.

Novčanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaz-nit će se za prekršaj odgovorna osoba proračun-skog korisnika ili izvanproračunskog fonda, nosi-telj izvršne vlasti kao i druga odgovorna osoba od-govorna za Proračun Županije:

1) ako proračunska sredstva ne koristi samoza namjene koje su određene Proračunom(čl. 10);

2) ako Ministarstvu financija ne dostave trom-jesječni plan u propisanom roku (čl. 15);

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaSkupštinaBroj: 01-02-39/01Kupres, 31. svibnja 2001. god.

Predsjednik SkupštineDrago stanić

* * *

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj2/96) te članka 21. Zakona o izvršenju ProračunaHercegbosanske županije za 2001. godinu("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj6/01), Vlada Hercegbosanske žzpanije na sjedniciodržanoj 21. svibnja 2001. godine, donjela je

ODLUKUo transferu financijskih sredstava za pripadnike

HVO-a i razvojačene pripadnike HVO-a

I.

Odobrava se transfer finacijskih sredstava u iz-nosu od 300.000 KM (tristotisućakonvertibilnih-maraka) za pripadnike HVO-a i razvojačene pripa-dnike HVO-a.

II.

Finacijska sredstva iz točke I. transferirat ćežupanijsko Ministarstvo financija prema proračun-skim mogućnostima.

III.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, aobjavit će se u "Narodnim novinama Hercegbosan-ske županije".

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaVladaBroj: 01-02-38/01Livno, 21. svibnja 2001. god.

Predsjednik VladeAnto Omazić

* * *

Na temelju članka 19. i 20. Zakona o VladiHercegbosanske županije ("Narodne novine Her-cegbosanske županije", broj 2/96), Vlada Herceg-bosanske županije na sjednici održanoj 21. svibnja2001. godine donjela je

ZAKLJUČAK

I.

U cilju prevladavanja loše materijalno-tehničkeopremljenosti i uvjeta u zdravstvenim ustanovamana području Hercegbosanske županije, Vlada Her-cegbosanske županije je suglasna da se poduzmuaktivnosti kako bi se pristupilo rješavanju navede-nih problema.

II.

Zadužuje se županijsko Ministarstvo rada,zdravstva, soc. skrbi i prognanih da Ministarstvuzdravstva F BiH dostavi mišljenje o potrebama zamodernizacijom zdravstvenih ustanova na područ-ju Hercegbosanske županije kao i mišljenje o mo-gućnosti preuzimanja obveza vraćanja kredita po-sebnog EDCF fonda Vlade Republike Koreje zafinanciranje zdravstva u tranziciji u sklopu projekta"Modernizacije bolnica u BiH".

III.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donoše-nja, a objavit će se u "Narodnim novinama Her-cegbosanske županije".





* * *

Na temelju članka 19. i 20. stavak 2. Zakona oVladi Hercegbosanske županije ("Narodne novineHercegbosanske županije", broj 2/96), Vlada Her-cegbosanske županije, na sjednici održanoj 21.svibnja. 2001. godine, donijela je

ODLUKUo preuzimanju obveza županijskog Ministarstvapoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva nasta-

lih na temelju bankovnih garancija

Članak 1.

Vlada Hercegbosanske županije (u daljnjemtekstu: Vlada), preuzima obveze županijskog Mini-starstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (udaljnjem tekstu: Ministarstvo), koje su nastale natemelju ugovora o izdavanju garancija.

Članak 2.

Ugovori o izdavanju garancija na koje se odno-si ova Odluka zaključeni su između Ministarstvakao tražitelja i LT Komercijalne banke d.d. Livno,za potrebe uvoza steonih junica iz Austrije, i to:

- Ugovor o izdavanju garancije, broj 13-787--4/97, od 23. rujna 1997. godine, na iznosod 277.760,00 DEM(dvijestotinesedamdesetsedamtisućaisedamstošezdesetnjemačkihmaraka)

- Ugovor o izdavanju garancije, broj 13-1024-6/97, od 12. studenog 1997. godine,na iznos od 156.800,00 DEM (stotinupede-setšesttisućaiosamstotinanjeačkihmaraka)

Članak 3.

Za reguliranje obveza i odnosa iz članka 1. i 2.ove Odluke zadužuju se županijsko Ministarstvopoljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te Minis-tarsvo financija.

Članak 4.

Korisnici robnog kredita dužni su svoje utuže-ne dospjele obveze nastale iz Ugovora o robnomkreditu uplaćivati na račun proračuna Hercegbo-sanske županije.

Članak 5.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbo-sanske županije"



* * *

Na temelju članka 19. stavak 1. i članka 20.stavak 2. Zakona o Vladi Hercegbosanske županije("Narodne novine Hercegbosanske županije", broj2/96) Hercegbosanske Vlada Hercegbosanske žu-panije na sjednici održanoj 21. svibnja 2001. godi-ne, donijela je

ODLUKUo transferu financijskih sredstava za sufinanci-

ranje adaptacije dijela Županijske bolnice uLivnu

I.

Odobrava se transfer financijskih sredstava150.000 KM (stotinupedesettisućakonvertibilnih-maraka) za sufinanciranje adaptacije dijela Župa-nijske bolnice "Dr. fra Mihovil Sučić" u Livnu, a uokviru granta za zdravstvo predviđenog u Proraču-nu Hercegbosanske županije za 2001. godinu.

II.

Transfer sredstava iz točke I. vršit će se sukla-dno proračunskim mogućnostima, ali ne prije po-lovice mjeseca srpnja 2001. godine.

III.

Za realizaciju ove Odluke zadužuje se županij-sko Ministarstvo rada, zdravstva, soc. skrbi i prog-nanih i županijsko Ministarstvo financija.



IV.




* * *

Na temelju članka 19. i 20. stavak 3. Zakona oVladi Hercegbosanske županije ("Narodne novineHercegbosanske županije", broj 2/96), Vlada Her-cegbosanske županije na sjednici održanoj 21.svibnja 2001. godine donijela je

RJEŠENJEo razrješenju tajnika Vlade Hercegbosanske

županije

I.

Mile Vidić, razrješuje se dužnosti tajnika VladeHercegbosanske županije zbog isteka mandata.

II.

Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u "Narodnim novinama Herceg-bosanske županije".



* * *

Na temelju članaka 19. i 20. stavak 3. Zakona oVladi Hercegbosanske županije ("Narodne novineHercegbosanske županije", broj 2/96), Vlada Her-

cegbosanske županije na sjednici održanoj 21. svi-bnja 2001. godine, donijela je

RJEŠENJEo imenovanju tajnika Vlade Hercegbosanske

županije

I.

Borjana Krišto, dipl. iur. iz Livna, imenuje setajnikom Vlade Hercegbosanske županije.

II.

Ovo rješenje stupa na snagu danom donošenja,a objavit će se u "Narodnim novinama Hercegbo-sanske županije".



* * *

Na temelju članka 105. stavka 1. Zakona o up-ravi (“Narodne novine Hercegbosanske županije”,broj 4/98) i članka 19. i 20. Zakona o Vladi Her-cegbosanske županije (“Narodne novine Herceg-bosanske županije”, broj 2/96), Vlada Hercegbo-sanske županije, na prijedlog ministra pravosuđa iuprave, donosi

UREDBUo načelima za utvrđivanje unutarnjeg ustrojstvažupanijskih tijela uprave, županijskih ustanova

i općinskih službi za upravu

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom uredbom utvrđuju se načela za utvrđiva-nje unutarnjeg ustrojstva županijskih tijela uprave,županijskih ustanova i općinskih službi za upravu(u daljnjem tekstu: tijela uprave), sadržaj pravilni-ka o unutarnjem ustrojstvu, osnove za utvrđivanjeustrojbenih jedinica i uvjeti za njihovo organizira-nje, organizacijske jedinice izvan sjedišta tijela



uprave, sistematizacija radnih mjesta, rukovođenjetijelom uprave i organizacijskim jedinicama, sura-dnju u vršenju poslova, programiranje i planiranje,te druga pitanja od značaja za izradu pravilnika ounutarnjem ustrojstvu tijela uprave.

Članak 2.

Unutarnje ustrojstvo tijela uprave utvrđuje sena temelju odgovarajućih odredaba Zakona o upra-vi Hercegbosanske županije, Zakona o radnim od-nosima i plaćama službenika tijela uprave u FBiH iodgovarajućeg županijskog zakona o radnim odno-sima, Zakona o ustrojstvu i djelokrugu županijskihtijela uprave i odredaba ove uredbe.

Članak 3.

Unutarnje ustrojstvo tijela uprave, sukladnozakonima iz članka 2. ove uredbe, uređuje se pra-vilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela uprave, popostupku i uvjetima predviđenim ovom uredbom.

II. SADRŽAJ PRAVILNIKA OUNUTARNJEM USTROJSTVU TIJELA

UPRAVE

Članak 4.

U pravilniku o unutarnjem ustrojstvu tijela up-rave uređuju se, naročito, sljedeća pitanje:

· unutarnje ustrojstvo tijela uprave, vrste us-trojbenih jedinica i njihov djelokrug,

· sistematizacija radnih mjesta,· rukovođenje tijelima uprave i ustrojbenim

jedinicama, ovlasti u rukovođenju i odgo-vornost za obavljanje poslova,

· suradnja u izvršavanju poslova iz nadlež-nosti tijela uprave,

· programiranje i planiranje rada,· radni odnosi i stegovna odgovornost,· službenici s posebnim ovlastima,· javnost rada tijela uprave,· unutarnje ustrojstvo županijskog tijela up-

rave i županijske ustanove u sastavu tijelauprave i

· stručni kolegij ako se formira.

Članak 5.

Unutarnja organizacija tijela uprave utvrđuje setako da se osigura naročito:

· učinkovito obavljanje poslova, racionalnaorganizacija rada i uspješno rukovođenje ti-jelom uprave,

· ostvarivanje pune suradnje tijela uprave sdrugim tijelima,

· grupiranje poslova prema njihovoj međuso-bnoj povezanosti i srodnosti, vrsti, obujmu,stupnju složenosti, odgovornosti i drugimuvjetima za njihovo vršenje,

· potpunije objedinjavanje zajedničkih i op-ćih poslova radi njihovog racionalnog obav-ljanja i korištenja usluga zajedničkih službiosnovanih za potrebe svih ili pojedinih tijelauprave.

III. VRSTE I OSNOVE ZA UTVRĐIVANJEUSTROJBENIH JEDINICA

Članak 6.

Poslovi i zadaće iz nadležnosti tijela uprave vr-še se u okviru ustrojbenih jedinica ili bez ustrojbe-nih jedinica, ako nema potrebe za njihovim osni-vanjem.

Članak 7.

Vrsta i broj ustrojbenih jedinica utvrđuju seprema vrsti, srodnosti, obujmu i stupnju složenosti,međusobnoj povezanosti poslova i zadaća, te učin-kovitom izvršavanju poslova i zadaća iz nadležnos-ti tijela uprave.

Članak 8.

Ustrojbene jedinice mogu se ustanovljavati kaotemeljne ustrojbene jedinice i kao unutarnje ustroj-bene jedinice u okviru temeljne ustrojbene jedini-ce.

Unutarnja ustrojbena jedinica ne može, u pra-vilu, u svom sastavu imati ustrojbene jedinice.

Temeljne ustrojbene jedinice mogu biti bezunutarnjih ustrojbenih jedinice, ako to priroda pos-lova ili druge potrebe zahtijevaju.

Članak 9.

Temeljne ustrojbene jedinice mogu biti: sektor,odjel, inspektorat, centar, ured, kabinet, servis islužba.

Unutarnje ustrojbene jedinice u sastavu temelj-ne ustrojbene jedinice mogu biti: odsjek, pisarnica,postaja, arhiva, računovodstvo i skupina.



Izuzetno, ako je nužno i adekvatnije odgovaraprirodi poslova i zadaća, u pojedinim tijelima up-rave mogu se, pored ustrojbenih jedinica iz stavka1. i 2. ovoga članka, utemeljiti i ustrojbene jedinicepod drugim nazivima, s tim što se u pravilniku ounutarnjem ustrojstvu mora utvrditi s kojom seustrojbenom jedinicom iz stavka 1. i 2. ovog član-ka izjednačava ta ustrojbena jedinica.

Članak 10.

Svako tijelo uprave pravilnikom o unutarnjemustrojstvu utvrđuje one ustrojbene jedinice iz pret-hodnog članka koje najučinkovitije i najadekvatni-je osiguravaju vršenje poslova i zadataka iz svojenadležnosti.

Članak 11.

Sektor se utemeljuje za vršenje poslova i zada-ća iz jedne ili više oblasti iz djelokruga tijela upra-ve kada je potrebno osigurati neposrednu suradnjui objediniti rad dvaju ili više unutarnjih ustrojbenihjedinica.

Članak 12.

Odjel se utemeljuje za vršenje istovrsnih, srod-nih i međusobno povezanih upravnih i drugih stru-čnih poslova iz djelokruga tijela uprave za koje jepotreban određeni stupanj samostalnosti u rukovo-đenju, a obujam poslova zahtjeva najmanje petdjelatnika.

Izuzetno, odjel se može formirati s manjimbrojem djelatnika radi vršenja svih poslova iz jed-ne ili više oblasti iz djelokruga tijela uprave, ali nemanje od tri djelatnika.

Članak 13.

Inspektorat se utemeljuje za vršenje poslovainspekcijskog nadzora iz nadležnosti tijela uprave.

U inspektoratu kao temeljnoj ustrojbenoj jedi-nici koja se formira za vršenje inspekcijskog nad-zora u više oblasti, mogu se ustrojiti odsjeci kaounutarnje ustrojbene jedinice sa određenim oblas-tima inspekcijskog nadzora.

Inspektorat se može ustrojiti i kao unutarnjaustrojbena jedinica unutar sektora.

Članak 14.

Kabinet se ustrojava za vršenje poslova i zada-ća koje su neposredno vezane za potrebe rada ru-kovoditelja tijela uprave.

Članak 15.

Centar, ured, servis i služba ustrojavaju se završenje istih ili sličnih poslova koji zahtijevaju od-ređenu samostalnost u svom radu i učinkovito ru-kovođenje.

Temeljem ustrojbene jedinice iz stavka 1. ovo-ga članka, mogu se ustrojiti u onim slučajevimaako obujam poslova te jedinice zahtijeva najmanjetri djelatnika.

Članak 16.

Unutarnje ustrojbene jedinice iz stavka 2. član-ka 9. ove uredbe mogu se formirati u okviru onetemeljne ustrojbene jedinice u kojima je zbog o-bujma, vrste i složenosti poslova nužno određeneposlove obavljati u okviru unutarnje ustrojbenejedinice.

Prilikom utvrđivanja unutarnjih ustrojbenih je-dinica mora se voditi računa o tome da se njihovnaziv i broj odredi prema vrsti i obujmu poslovakoji će se obavljati u toj jedinici, s tim da odsjek nemože imati manje od četiri izvršitelja, a skupina,pisarnica, postaja, arhiva i raučunovodstvo manjeod tri izvršitelja.

Ako zbog manjeg obujma poslova nema potre-be za formiranjem unutarnjih ustrojbenih jedinica,ili se vršenje tih poslova može odrediti u okviruneke od utvrđenih ustrojbenih jedinica, obavljanjetih poslova može se odrediti samostalni izvršitelj.

Članak 17.

U broj izvršitelja koji je utvrđen kao uvjet zaformiranje temeljnih i unutarnjih ustrojbenih jedi-nica, uračunava se i službenik koji rukovodi tomustrojbenom jedinicom.

IV. USTROJBENE JEDINICE IZVANSJEDIŠTA TIJELA UPRAVE

Članak 18.

Ako je županijskim zakonom ili općinskim sta-tutom predviđeno, ili ako to zahtijeva poseban ka-rakter pojedinih poslova, ustrojbene jedinice tijelauprave mogu se formirati i izvan sjedišta tog tijela.

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela up-rave utvrđuju se poslovi i zadaće i sjedište ustroj-bene jedinice iz stavka 1. ovog članka, kao i pod-ručje za koje se takva ustrojbena jedinica formira.

Poslove iz stavka 1. ovog članka mogu obav-ljati i samostalni izvršitelji izvan sjedišta tijela up-



rave, ako zbog malog obujma poslova nema potre-be za formiranjem ustrojbenih jedinica.

Članak 19.

Ako dva ili više županijskih tijela uprave for-miraju ustrojbene jedinice ili imaju samostalneizvršitelje u istom mjestu izvan svog sjedišta, po-radi koordinacije rada, osiguranja uvjeta za rad iracionalnijeg obavljanja određenih općih, tehničkihi drugih zajedničkih poslova, Vlada Hercegbosan-ske županije može ustrojiti centar županijskih tijelauprave (u daljnjem tekstu: centar).

Aktom o formiranju centra određuje se načinustrojavanja i rukovođenja, sjedište i područje zakoje se centar formira i druga pitanja značajna zanjegov rad.

Članak 20.

Ustrojbenim jedinicama, odnosno samostalnimizvršiteljima iz članka 18. ove uredbe i centrima izčlanka 19. ove uredbe, osiguravaju se uvjeti za radglede odgovarajućeg prostora, tehničke i drugeopreme, kao i drugi uvjeti, ovisno o prirodi poslovakoje obavljaju.

V. SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA

Članak 21.

Sistematizacija radnih mjesta tijela upraveutvrđuje se u okviru ustrojbenih jedinica, ako supredviđene, počev od temeljne pa onda unutarnjeustrojbene jedinice.

Sistematizacija radnih mjesta obuhvaća radnamjesta s opisom poslova za svako radno mjesto,uvjete glede stupnja i vrste školske spreme, stručniispit, radno iskustvo i druge uvjete, osnovno služ-beno zvanje, broj izvršitelja, oznaku vrste poslova inaziv skupine u koju poslovi spadaju i njihova slo-ženost.

Stupanj i vrsta školske spreme i radno iskustvoodređuju se prema vrsti i karakteru poslova i nji-hovoj složenosti.

Članak 22.

Naziv i broj radnih mjesta utvrđuje se tako dase na jednom radnom mjestu obavljaju isti ili sličniposlovi koji su međusobno povezani.

Broj izvršitelja za svako radno mjesto određujese prema vrsti, obujmu i složenosti poslova i zada-ća, vodeći računa da se osigura puna uposlenost

svakog izvršitelja i maksimalno koristi njihovostručno znanje i druge radne sposobnosti.

Članak 23.

U okviru sistematizacije radnih mjesta utvrđujuse i radna mjesta rukovodećih službenika, koja popravilu trebaju biti radna mjesta rukovoditelja te-meljnih ustrojbenih jedinica.

Radna mjesta rukovodećih službenika sadržeopis poslova i zadaća za koja će biti nadležni i uv-jete glede stupnja i vrste školske spreme, stručniispit i radno iskustvo.

Članak 24.

Pri utvrđivanju ukupnog broja izvršitelja u tije-lu uprave mora se voditi računa o tome da taj brojbude adekvatan vrsti, obujmu i složenosti svih pos-lova i zadaća iz nadležnosti tijela uprave.

VI. RUKOVOĐENJE USTROJBENIMJEDINICAMA

1. Rukovođenje temeljnim ustrojbenim jedini-cama

Članak 25.

Radom temeljne ustrojbene jedinice rukovodi,po pravilu, rukovodeći službenik, a izuzetno drugislužbenik kome je povjereno rukovođenje temelj-nom ustrojbenom jedinicom.

Rukovodeći službenik organizira, objedinjuje iusmjerava rad temeljne jedinice, odgovara za bla-govremeno, zakonito i pravilno, odnosno kvalitet-no vršenje poslova i zadaća iz djelokruga ustrojbe-ne jedinice kojom rukovodi, raspoređuje poslove izadaće na ustrojbene jedinice u sastavu temeljneustrojbene jedinice, odnosno na neposredne izvrši-telje, pruža izvršiteljima potrebnu stručnu pomoć uradu i obnaša najsloženije poslove i zadaće iz dje-lokruga ustrojbene jedinice kojom rukovodi.

Rukovodeći službenik za svoj rad i rad ustroj-bene jedinice kojom rukovodi odgovara rukovodi-telju tijela uprave.

Članak 26.

Inspektoratom, kao temeljnom ili unutarnjomustrojbenom jedinicom, rukovodi glavni županijskiinspektor, a njegove ovlasti u rukovođenju inspek-toratom uređuju se pravilnikom o unutarnjemustrojstvu županijskog tijela uprave.



Članak 27.

Ako temeljnom ustrojbenom jedinicom ne ru-kovodi rukovodeći službenik rukovođenje obnaša-ju:

a) sektorom, odjelom, centrom i službom - na-čelnik sektora, odjela, centra i službe,

b) uredom - predstojnik ureda ic) kabinetom i servisom - šef kabineta i servi-

sa.

2. Rukovođenje unutarnjim ustrojbenim jedini-cama

Članak 28.

Unutarnjom ustrojbenom jedinicom, odsjekom,pisarnicom, postajom, arhivom, računovodstvom iskupinom rukovodi šef.

Šefovi ustrojbenih jedinica iz stavka 1. ovogčlanka ovlašteni su neposredno organizirati vršenjeposlova u ustrojbenoj jedinici, daju djelatnicimaposlove u rad, daju naputke za vršenje pojedinihposlova i neposredno obavljaju najsloženije poslo-ve iz djelokruga ustrojbene jedinice kojom ruko-vode.

Šefovi za svoj rad i rad ustrojbene jedinice ko-jom rukovode, neposredno odgovaraju rukovode-ćem službeniku koji rukovodi temeljnom ustrojbe-nom jedinicom u čijem se sastavu nalazi unutarnjaustrojbena jedinica i rukovoditelju tijela uprave.

3. Stručni kolegij

Članak 29.

U tijelu uprave može se ustrojiti stručni kole-gij.

Stručni kolegij raspravlja načelna i druga pita-nja iz djelokruga tijela uprave i daje mišljenje ru-kovoditelju tijela uprave za rješavanje tih pitanja.

Sastav i djelokrug stručnog kolegija utvrđuje sepravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela uprave.

4. Radne skupine i druga radna tijela

Članak 30.

Za izvršenje pojedinih složenijih poslova i za-daća koji zahtijevaju rad rukovodećih službenika idjelatnika različitih profila iz dvaju ili više ustroj-benih jedinica, mogu se formirati stalna ili povre-mena povjerenstva, radne skupine ili druga radnatijela.

Sastav, zadaće, dinamiku i druga pitanja veza-na za rad povjerenstava, radnih skupina i drugihradnih tijela iz stavka 1. ovog članka, utvrđuje ru-kovoditelj tijela uprave.

VII. SURADNJA U OBAVLJANJUPOSLOVA I ZADAĆA

Članak 31.

U Izvršavanju poslova i zadaća iz svoje nadlež-nosti tijela uprave obvezna su osigurati suradnju ito:

· između ustrojbenih jedinica tijela uprave,odnosno radnih mjesta, koju osiguravajurukovodeći službenici,

· s drugim tijelima županijske uprave koja seponajprije odnosi na pitanja provođenjaprograma rada tijela uprave i osiguranja je-dinstvenih stavova glede primjene županij-skih propisa iz odgovarajuće oblasti,

· županijskih tijela uprave s odgovarajućimslužbama za upravu u općinama glede pra-vilne i jedinstvene primjene županijskihpropisa za čiju su provedbu nadležne te slu-žbe.

Način ostvarivanja suradnje iz stavka 1. ovogčlanka uređuje se pravilnikom o unutarnjem ustroj-stvu.

Članak 32.

Ako je aktom mjerodavnog tijela određeno dadva ili više tijela uprave zajedno pripreme propisili izvrše određenu zadaću, rukovoditelji tih tijelauprave dužni su utvrditi način izvršenja te zadaće iformirati radno tijelo za izvršenje takve zadaće.

Članak 33.

Pri izradi zakona ili drugog propisa iz svog dje-lokruga, županijska tijela uprave dužna su ostvaritimeđusobnu suradnju u pitanjima od zajedničkoginteresa i osigurati usklađenost stavova koji senjima uređuju.

Suradnja iz stavka 1. ovog članka obvezno seostvaruje s Uredom za zakonodavstvo Vlade Her-cegbosanske županije, pri čemu se osigurava us-klađenost propisa s mišljenjem Ureda za zakono-davstvo.

Suradnja se obvezno ostvaruje i s Ministar-stvom pravosuđa i uprave u odnosu na pitanja koja



se odnose na sankcije i ustroj i funkcioniranje tijelauprave u Županiji i njihove međusobne odnose.

VIII. PROGRAMIRANJE I PLANIRANJERADA

Članak 34.

Rukovoditelj tijela uprave donosi program radakojim se utvrđuje jednogodišnja aktivnost tijelauprave u poslovima i zadaćama iz njegovog djelo-kruga, a koji mora biti usklađen s programom radaVlade Hercegbosanske županije.

Na temelju programa rada utvrđuje se mjesečniplan rada ustrojbenih jedinica, u kojem se utvrđujeraspored, rokovi, izvršitelji i drugi uvjeti potrebniza izvršenje planiranih poslova i zadaća.

Način izrade programa i planova rada kao i na-čin njihovog ostvarivanja uređuje se pravilnikom ounutarnjem ustrojstvu.

IX. RADNI ODNOSI I STEGOVNAODGOVORNOST

Članak 35.

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela up-rave uređuju se ona pitanja iz oblasti radnih odnosai stegovne odgovornosti za koja je zakonom pred-viđeno da se uređuju tim pravilnikom.

X. JAVNOST RADA

Članak 36.

Javnost rada tijela uprave ostvaruje se podno-šenjem izvješća mjerodavnim tijelima, kao i dava-nje informacija i priopćenja putem sredstava jav-nog informiranja.

Izvješćivanje iz prethodnog stavka vrši ruko-voditelj tijela uprave, a po njegovu odobrenju idrugi službenici tijela uprave.

Način ostvarivanja javnosti rada bliže se uređu-je pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu tijela upra-ve.

XI. UNUTARNJE USTROJSTVOŽUPANIJSKE UPRAVE I USTANOVE U

SASTAVU ŽUPANIJSKOGMINISTARSTVA

Članak 37.

Ako je županijskim zakonom utvrđeno da se usastavu županijskog ministarstva nalazi županijska

uprava ili ustanova, unutarnje ustrojstvo te upraveili ustanove utvrđuje se, kao posebna cjelina, u ok-viru pravilnika o unutarnjem ustrojstvu ministar-stva u čijem se sastavu nalaze.

Unutarnje ustrojstvo uprave i ustanove iz stav-ka 1. ovog članka sadrži unutarnje ustrojstvo, vrstei djelokrug ustrojbenih jedinica, sistematizacijuradnih mjesta, rukovođenje i odgovornost u ruko-vođenju upravom i ustanovom u sastavu ministar-stva.

XII. POSTUPAK IZRADE PRAVILNIKA OUNUTARNJEM USTROJSTVU

Članak 38.

Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu županijskogtijela uprave donosi rukovoditelj tijela uprave uzsuglasnost Vlade Hercegbosanske županije, a pra-vilnik o unutarnjem ustrojstvu općinskih službi zaupravu donosi općinski načelnik uz suglasnost op-ćinskog vijeća.

Članak 39.

Prijedlog pravilnika o unutarnjem ustrojstvužupanijskog tijela uprave prije dostavljanja VladiHercegbosanske županije, obvezno se dostavlja namišljenje županijskom Ministarstvu pravosuđa iuprave i Uredu za zakonodavstvo Vlade Hercegbo-sanske županije.

Mišljenje o prijedlogu pravilnika iz stavka 1.ovog članka daje se s gledišta njegove suglasnosti sodredbama ove uredbe i propisima iz članka 2. oveuredbe.

Rukovoditelj županijskog tijela uprave dužanje osigurati usklađenost prijedloga pravilnika ounutarnjem ustrojstvu s mišljenjima tijela iz stavka1. ovog članka.

Prilikom podnošenja prijedloga pravilnika ounutarnjem ustrojstvu Vladi Hercegbosanske žu-panije, radi davanja suglasnosti, dostavljaju se imišljenja tijela iz stavka 1. ovog članka, a u obraz-loženju uz pravilnik treba dati izjašnjenje za prim-jedbe koje nisu usvojene i razloge zbog čega nisuusvojene.

Članak 40.

Općinski načelnik dužan je unutarnji ustroj op-ćinskih službi za upravu, koje izvršavaju posloveprenesene sa županije na općinu, ustrojiti sukladnomišljenju nadležnog županijskog tijela uprave.



Članak 41.

U obrazloženju pravilnika o unutarnjemustrojstvu daje se, po pravilu, izjašnjenje o brojuustrojbenih jedinica i broju izvršitelja s podacima oobujmu poslova za čije je izvršenje nužan pred-loženi broj izvršitelja.

XIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 42.

Odredbe ove uredbe sukladno se primjenjuju ina izradu pravilnika o unutarnjem ustrojstvu struč-nih službi Vlade Hercegbosanske županije, Uredaza zakonodavstvo Vlade Hercegbosanske županijei drugih službi, ureda i tijela koja utemeljuje VladaHercegbosanske županije, kao i druga tijela za kojeje županijskim zakonom ili drugim propisom takopredviđeno.

Članak 43.

Danom stupanja na snagu ove uredbe prestajeprimjena Uredbe o načelima za unutarnje ustroj-stvo i način rada ministarstava, zavoda i institucija(“Narodne novine Hercegbosanske županije, broj3/97).

Članak 44.

Ova uredba stupa na snagu narednog dana oddana objavljivanja u “Narodnim novinama Her-cegbosanske županije”.



* * *

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Na temelju članka 22. stavak 3. Zakona o unu-tarnjim poslovima (“Narodne novine Hercegbosan-ske županije“, br. 1/97, 3/98 i 7/98) i članka 313.Zakona o sigurnosti prometa na cestama (“Narodnenovine Hercegbosanske županije”, br. 11/99), min-istar unutarnjih poslova donosi

P R A V I L N I Ko tehničkim pregledima vozila

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti kojemoraju ispunjavati objekti i prostor za obavljanjetehničkih pregleda vozila, uređaji i oprema staniceza tehnički pregled vozila, uvjeti i način obavljanjatehničkih pregleda vozila, postupak isključivanjavozila iz prometa u stanici za tehnički pregled vo-zila, sadržaj, oblik, veličina i boja obrasca u svezi stehničkim pregledima, evidencije i način vođenjaevidencije o tehničkim pregledima i tehničkoj is-pravnosti vozila te obliku i sadržaju, boji, veličini ipostavljanju posebnog znaka kojim se označavavaljanost tehničkog pregleda vozila.

Članak 2.

Tehnički pregledi vozila jesu redovni, preven-tivni i izvanredni.

Članak 3.

Redovni tehnički pregled obavlja se u mjesecuu kojem istječe rok valjanosti tehničkog pregleda,odnosno jedanput godišnje.

Članak 4.

Preventivni tehnički pregledi su dnevni i perio-dični.

Dnevni preventivni tehnički pregled obavlja sednevno, a periodični u rokovima utvrđenim fede-ralnim propisom o preventivnim tehničkim pregle-dima motornih i priključnih vozila.

Članak 5.

U slučajevima predviđenim Zakonom o sigur-nosti prometa na cestama (u daljnjem tekstu Za-kon), stanica za tehnički pregled vozila obavljaprovjeru tehničke ispravnosti vozila po nalogu ov-laštene službene osobe.

II OBJEKT STANICE ZA TEHNIČKIPREGLED VOZILA

Članak 6.

Objekat stanice za redovni tehnički pregledvozila mora biti izgrađen od čvrstog materijala,



imati ulazna i izlazna vrata, prozore, krov, te beto-niran ili asfaltiran pod i mora biti pogodan za vozi-la dopuštenih gabarita.

U objektu stanice za tehnički pregled vozila ilineposrednoj blizini moraju se nalaziti i prostorijeza obavljanje administrativnih poslova, posebneprostorije za stranke kao i prostor za otklanjanjemanjih neispravnosti na vozilu (zamjena žarulja,podešavanje svjetla, postavljanje, skidanje i pri-čvršćivanje registarskih pločica, podešavanje pa-ljenja i sl.). Prostor najmanje 15 metara ispred i najmanje10 metara iza uređaja za ispitivanje sustava za ko-čenje mora biti vodoravan, napravljen od asfalta,betona ili drugog sličnog materijala.

Na objektu mora biti istaknut naziv stanice zatehnički pregled vozila.

Članak 7.

Prostor ispred i iza stanice za tehnički pregledvozila mora osiguravati kružno kretanje i pomica-nje vozila. Te površine moraju biti izgrađene odasfalta, betona ili drugog sličnog materijala.

Članak 8.

Objekat stanice za tehnički pregled vozila kaoi uređaji i oprema u objektu moraju se redovito iuredno održavati.

Članak 9.

Stanica za tehnički pregled vozila mora osigu-rati zaštitu objekta i inventara stanice.

III. UVJETI ZA OBAVLJANJE TEHNIČKIHPREGLEDA VOZILA

Članak 10.

Za obavljenje tehničkih pregleda stanica za te-hnički pregled mora imati:

1. uređaj za ispitivanje kočnica vozila uskla-đen s meteorološkim uvjetima za uređaje svaljcima kojima se provjerava kočiona silapo obodu kotača kod vozila na motorni po-gon i priključnih vozila , odnosno uređaj snaletnim pločama za mjerenje usporenjavozila. Ovaj uređaj mora biti postavljen ta-ko da je osovina na kojoj se ispituju sile ko-čenja u istoj razini s ostalim osovinama;

2. kanal za pregled donjeg postroja vozila du-žine najmanje 8 metara, širine 0,80 do 1metar, dubine 1,40 do 1,60 metara s najma-nje jednim stepenicama koje moraju biti iz-građene na izlaznoj strani, ugrađenom unu-tarnjom rasvjetom koja omogućuje osvijet-ljenost od najmanje 250 luxa te jednim pok-retnim svjetlom.Kanal mora biti potpuno obložen keramič-kim pločicama ili drugim materijalom istekakvoće. Na početku kanal ima zaobljenauzdignuća polukružnog oblika dužine naj-manje 30 cm i visine 8 do 10 cm. Gornji rubkanala i zaobljeno uzdignuće obloženi sutračnicama koje sprečavaju pad vozila u ka-nal. Na tračnici je montiran pokretni nosač sdizalicom koja omogućuje automatsko po-dizanje i spuštanje vozila;Ukoliko stanica za tehnički pregled vozilaima dvije ili više tehnoloških linija za preg-led vozila, na liniji za pregled teretnih au-tomobila i autobusa umjesto dizalice možeimati uređaj za razvlačenje kotača-“razvlačnicu”.

3. kutomjer za mjerenje slobodnog hoda up-ravljača kojim se može točno utvrditi svakipojedinačni stupanj kuta zaokretanja;

4. regloskop s ugrađenim svjetlomjerom kojiomogućuje brzo i precizno utvrđivanje re-guliranosti velikih i oborenih svjetala i svje-tala za maglu, neovisno o tomu je li voziloprazno ili opterećeno. Regloskop je ugrađenna tračnice u horizontalnom položaju;

5. svjetlomjer pomoću koga se može utvrditirazlika osvjetljenosti dvaju ili više istovrs-nih svjetala na vozilu;

6. dinamometar za mjerenje sile pritiskanja nakomande kočnica koji se može lako stavitina svaku komandu kočnica;

7. kompresor s manometrom ili manometar spriključkom na zračnu kompresionu stani-cu postavljen tako da se pritisak u gumamamože provjeriti prije nego što se počneispitivanje sustava za kočenje na uređaju iztočke jedan ovog stavka;

8. mjerač dubine šara gazećeg sloja guma kojiima milimetarsku skalu i mogućnost očito-vanja 1/10 mm;



9. fonometar za mjerenje buke vozila;

10. index (etalon) boja;

11. metar ili metarsku traku;

12. uređaj za mjerenje obojenosti ispušnih pli-nova diesel motora;

13. uređaj za analizu sastava ispušnih plinovabenzinskih i sličnih motora;

14. dva klinasta podmetača za kotače vozila;

15. uređaj za mjerenje usporenja s grafičkimpisačem koji pokazuje m/s2 ili usporenje upostocima i silu pritiskanja na komandekočnica;

16. štopericu;

17. indikator točke isparivanja tekućine za ko-čenje;

18. uređaj za kontrolu spajanja električne insta-lacije između vučnih i priključnih vozila.

IV UVJETI I NAČIN OBAVLJANJAREDOVNIH TEHNIČKIH PREGLEDA

Članak 11.

Tehnička ispravnost vozila može se ovjeritiako se prilikom tehničkog pregleda utvrdi da vozi-lo ima sve propisane i ispravne uređaje i opremukoji odgovaraju propisanim tehničkim uvjetima inormativima i za koje su plaćene propisane ca-rinske i poreske obveze sa priloženim dokazom ovlasništvu vozila (račun za nova vozila, inozemnaknjiga vozila i prometna dozvola za već registrira-na vozila u BiH).

Članak 12.

Tehnički pregled vozila ne smije se obavljatiizvan objekta stanice za tehnički pregled vozila,osim ispitivanja buke, zvučnih signala, ispušnihplinova, kontrolnih i signalnih uređaja, usporenja ivaganja vozila.

Iznimno iz stavka jedan ovog članka, tehničkipregled može se obaviti izvan objekta stanice zatehnički pregled, ako se vozila zbog dimenzija,težine ili drugih opravdanih razloga ne mogu u-

vesti u objekt stanice ili se ne može izvršiti tehni-čki pregled na određenim uređajima u prostorijamastanice za tehnički pregled vozila za koja se u-naprijed nije znalo da su takvih dimenzija ili teži-ne.

Za vozila za koja se unaprijed zna da zbog svo-jih dimenzija, težine ili drugih opravdanih razlogane mogu ući u objekt stanice za tehnički pregledvozila, tehnički pregled se može obaviti na mjesti-ma gdje se vozila nalaze (gradilište i dr.) uz o-dobrenje policijske uprave na čijem se područjuobavlja tehnički pregled vozila.

Članak 13.

Iznimno, uz odobrenje, tehnički pregledi trak-tora i njihovih priključnih vozila mogu se obavljatii na prostoru koji ne ispunjava uvjete iz članka 6. i7. ovog Pravilnika, ako se na takvom prostoru mo-gu obaviti sva ispitivanja propisana za tehničkipregled tih vozila.

Odobrenje iz stavka jedan ovog članka izdajepolicijska uprava na čijem se području obavlja teh-nički pregled.

Članak 14.

Kontrolori stanice za tehnički pregled voziladužni su nositi zaštitnu odjeću, te identifikacijskukarticu na kojoj je ispisan naziv stanice za tehničkipregled vozila, funkcija te ime i prezime djelatni-ka.

Članak 15.

Stanica za tehnički pregled vozila dužna je do-pustiti vlasniku vozila odnosno vozaču da pratipregled vozila koje je dovezao na tehnički pregled.

Članak 16.

Na tehničkom se pregledu mora utvrditi odgo-varaju li podaci u dokumentu o vozilu ili u pro-metnoj dozvoli stvarnim podacima vozila na kojese odnose odnosno jesu li svi podaci uneseni uprometnu dozvolu. Ako se utvrdi da podaci u dokumentu o voziluili u prometnoj dozvoli ne odgovaraju stvarnimpodacima vozila, odnosno da svi podaci nisu une-seni u prometnu dozvolu, tehnička ispravnost vozi-la ne smije se ovjeriti. Za takvo vozilo izdaje seregistracijski list s točnim podacima na koji sestavlja pečat “NEISPRAVNO” u crvenoj boji.



Vlasnik takvog vozila upućuje se u policijskuupravu prema mjestu prebivališta radi usklađivan-ja podataka odnosno pribavljanja ispravnih doku-menata. Ukoliko stanica za tehnički pregled utvrdi da jeu prometnoj dozvoli neki od podataka greškomupisan pogrešno, uputit će vlasnika vozila u poli-cijsku upravu u kojoj se vozilo nalazi u evidencijiradi ispravke podataka, uz naznaku koji su podacibili pogrešno upisani. Ako se utvrdi da su podaci na vozilu usklađenis dokumentima o vozilu, a osnovano se posumnjada su podaci na vozilu ili u dokumentima o voziluprepravljeni, tehnička ispravnost vozila će se ovje-riti, a na prvoj stranici u gornjem desnom kutu za-pisnika o tehničkom pregledu vozila utisnut će sepečat “PS” (podaci sumnjivi), dimenzije 1x1 cm ucrvenoj boji. O slučajevima iz stavka 4. ovog članka stanicaza tehnički pregled vozila dužna je u roku od dvadana obavijestiti policijsku upravu kod koje se vo-zilo nalazi u evidenciji. Obavijest sadrži naziv sta-nice za tehnički pregled vozila, marku, tip, godinuproizvodnje i registarsku oznaku vozila, kratakopis neispravnosti i potpis ovlaštene osobe.

Sadržaj i opis pečata iz stavka 2. i 4. ovogačlanka prikazani su na crtežu broj 1. koji je sastav-ni dio ovog Pravilnika.

Članak 17.

Za vozilo koje nema utisnut broj šasije ili tajbroj nije utisnut na pločici proizvođača vozila teh-nički pregled vozila može se ovjeriti samo akoprethodno na temelju potvrde nadležnog organa,ovlaštena organizacija utisne odgovarajuće broje-ve.

Članak 18.

Tehnički podaci o vozilu utvrđuju se uvidom udokument o vozilu ili potvrdu o ispitivanju iliprometnu dozvolu ili priznati katalog vozila.

Vozilima koja ne odgovaraju propisanim uvje-tima glede dimenzija, najveće dopuštene mase idopuštenog osovinskog opterećenja ovjerit će setehnička ispravnost s tim da se u gornjem desnomkutu prednje stranice registracijskog lista upišetekst: „VOZILO NE ODGOVARA PROPISANIMUVJETIMA”.

Članak 19.

Tehničkom pregledu vozila može se pristupitisamo ako je vozilo čisto i uredno obojeno, ako sumu svi sklopovi podmazani i ako nije bitnije ošte-ćeno.

Tehnički pregled obavlja se na praznom vozilu.Tehnički pregled vozila mora se izvršiti u pot-

punosti bez obzira na to je li tijekom pregledautvrđena neka neispravnost.

Članak 20.

Tehnički pregled vozila ne smije se obavljatiza vrijeme dok se ispituje ispravnost uređaja iopreme stanice za tehnički pregled vozila.

Članak 21.

Kontrolor će pregledati, a prema potrebi i zah-vatima ruke utvrditi ima li vozilo sve propisne oz-nake, jesu li one pravilno postavljene, dobropričvršćene i ispravne, odnosno nisu li oštećene iprljave u tolikoj mjeri da je narušen njihov funkci-onalni i estetski izgled. Za registarske pločiceprovjerava se i jesu li originalne.

Članak 22.

Na tehničkom pregledu vozila, osim motocikla,mopeda i lake prikolice, kontrolori provjeravaju:

I UREĐAJI ZA UPRAVLJANJE

Uređaji Provjerava se

1. kotač upravljačastanje, pričvršćenostjezgra na stupupravlja-ča, slobodni hod

2. stup upravljača pričvršćenost3. prijenosna kutija up-ravljača

stanje, pričvršćenost,zazor upravljača

4. poluge za upravljanjei rukavci

stanje, pričvršćenost,zazor u zglobovima,rukavci elastične spojkestupa upravljača

5. servo-upravljačstanje raznih elemenata(gipkih cijevi, crpka,remen itd.), funkcioni-ranje

6. amortizer upravljača stanje, pričvršćenost

7. utjecaj ovjesa na up-ravljanje

postoji li utjecaj ovjesana upravljenje, odnosnoje li osigurano vraćanjeprednjih kotača u polo-žaj za pravocrtno kreta-nje

8. nekontrolirano kreta-nje kotača

objektivno mjerenjenekontroliranog držanjakotača



Uređaji za upravljanje ispituju se na kanalu sdizalicom i prednji dio vozila se podiže.

Slobodni hod upravljača provjereva se kutom-jerom po potrebi.

Ispitivanje osobnih automobila može se obav-ljati i na dodatnoj dizalici za podizanje cijelog vo-zila.

II UREĐAJI ZA ZAUSTAVLJANJE


1. radna kočnica stanje, efikasnost, razli-ka sila kočenja na kota-čima

2. pomoćna kočnica stanje, efikasnost, drža-nje, razlika sila kočenjana kotačima iste osovi-ne

3. parkirna kočnica stanje, efikasnost,držanje

4. komanda radne koč-nice

stanje, dužina hoda ko-mande

5. komanda pomoćnekočnice

stanje, dužina hoda ko-mande, držanje

6. komanda parkirnekočnice

stanje, držanje

7. mehanička transmisi-ja kočnice

stanje, pričvršćenost,zazori kočnica

8. hidraulični i pneu-matski rezervoari itransmisije

stanje, pričvršćenost,gubici (propuštanje teč-nosti i plinova, točkaisparavanja tekućine zakočenje)

9. regulator za nepreki-dno podešavanje inten-ziteta kočenja

stanje, funkcioniranje

10. ispušni usporivač stanje, funkcioniranje11. dvovodni pneuma-tični prijenosni meha-nizam sustava za koče-nje i usporač za dugot-rajno usporavanje vozi-la


Učinkovitost kočnica provjerava se na uređajuza ispitivanje kočnica iz članka 10. stavak 1. ovogPravilnika.

Prije početka ispitivanja kočnica osobnih au-tomobila obvezatno se utvrđuje stanje pritiska ugumama koji mora biti u granicama tehničkihnormativa.

Vozilima koja imaju tri ili više osovina postav-ljenih tako da se ispitivanjem ne mogu dobiti mje-rodavni rezultati ispitivanja, zatim vozilima koja sezbog mase vozila ne smiju ispitivati na uređaju zaispitivanje kočnica, kao i vozilima koja zbog svojihdimenzija ne mogu ući u objekt stanice za tehničkipregled vozila, ispitivanje sustava za kočenje obav-lja se na način propisan za ispitivanje vozila u pok-retu i uz pomoć uređaja iz članka 10. stavak 1. toč-ka 15. ovog Pravilnika. Neravnomjernost kočenja uovim slučajevima utvrđuje se stručnom ocjenomkontrolora (zanošenje vozila, tragovi kočenja i sl.).

Za osnovicu izračunavanja postotka razlike ko-čenja kotača na istoj osovini uzima se veća silakočenja. Razlika sile kočenja za radnu kočnicu nakotačima iste osovine ne smije biti veća od 25%, aza pomoćnu 30%.

Kod radne kočnice uzimaju se sile kočenja ko-je nastanu neposredno prije blokiranja kotača.

Prilikom pregleda sustava za kočenje kontrolorse nalazi u vozilu, pritišće komande kočnica iprema potrebi, preko dinamometra provjerava silupritiskanja. Sklopove sustava za kočenje na donjojstrani vozila pregledava kontrolor koji se nalazi ukanalu.

Gumeni vodovi, prijenosne poluge i rukavcikao i metalna užad mehaničke kočnice ne smijubiti vezani, vareni ni sastavljani na neki drugi na-čin, napuknuti, savijeni ili oštećeni.

III UREĐAJI ZA OSVJETLJAVANJE ISVJETLOSNU SIGNALIZACIJU

a) Uređaji za osvjetljavanje




1. dugo svjetlo

stanje, broj, položaj,boja, ujednačenost inte-ziteta, namještenost,funkcioniranje, među-sobna povezanost sostalim svjetlima

2. kratko svjetlo

stanje, broj, položaj,boja, ujednačenost inte-ziteta, namještenost,funkcioniranje,međusobna povezanosts ostalim svjetlima

3. svjetla za maglu

stanje, broj, položaj,boja, ujednačenost inte-ziteta, namještenost,funkcioniranje, među-sobna povezanost s pro-pisanim svjetlima

4. pokretno svjetlo za istraživanje

stanje, uključivanje,položaj

5. svjetlo za osvjetlja-vanje ceste prilikomvožnje unatrag

stanje, položaj, boja,povezanos s ručicommjenjača

6. svjetla za osvjetlja-vanje radnog mjesta

stanje, položaj, boja

b) Uređaj za označavanje vozila


1. prednja pozicijskasvjetla

stanje, položaj, broj,boja, simetričnost iistovjetnost, funkcioni-ranje, povezanost s dru-gim propisanim svjetli-ma

2. stražnja pozicijskasvjetla

stanje, položaj,broj,boja, simetričnost iistovjetnost, funkcioni-ranje, povezanost s dru-gim propisanim svjetli-ma

3. parkirna svjetlastanje, položaj, broj,boja, simetričnost iistovjetnost

4. gabaritna svjetla

stanje, položaj, broj,boja, simetričnost funk-cioniranje, povezanost sdrugim propisanimsvjetlima

5. katadiopteristanje, položaj, boja,oblik, površina, vidlji-vost, simetričnost

6. žuto rotacijskosvjetlo

stanje, položaj, vidlji-vost, boja, funkcioni-ranje

7. plavo, treptavo ilirotacijsko svjetlo


8. stražnja svjetla zamaglu


c) Uređaji za davanje svjetlosnih znakova


1. stop-svjetlastanje, položaj, broj,boja, funkcioniranje,simetričnost, istovjet-nost

2. pokazivač smjera

stanje, položaj, broj bo-ja, funkcioniranje, vid-ljivost, učestalost žmi-ganja, simetričnost iistovjetnost

3. uređaj za uključiva-nje svih pokazivačasmjera

stanje, funkcioniranje,istovjetnost, kontrolnosvjetlo

Podešenost i ujednačenost inteziteta dugog ikratkog svjetla i svjetala za maglu provjerava sepomoću regloskopa iz članka 10. stavak 1. točka 4.ovoga Pravilnika.

Istovjetnost inteziteta istih svjetala koja se na-laze na vozilu, osim dugog i kratkog svjetla i svje-tala za maglu, provjerava se svjetlomjerom iz član-ka 10. stavak 1. točka 5. ovog Pravilnika.

Ispitivanje svjetlomjerom obavlja se samo kadase mjeri uočena razlika inteziteta istovrsnih svjeta-la.

IV UREĐAJI KOJI OMOGUĆUJUNORMALNU VIDLJIVOST




1. vjetrobran i drugezastakljene površine

providnost, nedeformi-ranost predmeta koji segledaju

2. brisači vjetrobranastanje, broj, funkcioni-ranje, efikasnost

3. perači vjetrobrana stanje, funkcioniranje

4. vozačka ogledala

stanje, položaj, funkci-oniranje, mogućnostnamještanja, površina,deformiranje slike pre-dmeta, mogućnost ukla-panja i gabarit

V KAROSERIJA, RAM I ŠKOLJKA


1. karoserija

stanje, boja, izbočenioštri i ukrasni dijelovireklamne ploče ili nat-pisi, otvor za nalijeva-nje goriva, utjecaj koro-zije na čvrstoću

2. ram-školjka

vizualna kontrola sas-tavnih elemenata i nji-hovih sklopova ( zakiv-ci, varovi , zavrtnji idr.), broj, boja, utjecajkorozije na čvrstoću

3. ležna šasija (nosačkaroserije

stanje i pričvršćenost,broj, savinuće, izvitope-renost, utjecaj korozijena čvrstoću

VI OSOVINE, KOTAČI, GUME


1. osovine stanje2. ovjes stanje i pričvršćenost

3. kotači

stanje, pričvršćenost,izvitoperenost prednjihkotača, eventualno tre-nje prednjih kotača kadase kotač upravljačaokrene do kraja

4. okretanje prednjih istražnjih kotača

stanje, zazori koji sekontroliraju ručno nakotaču pri čemu je oso-vina dovoljno podignuta

5. amortizeri i gibnjevi stanje, pričvršćenost

6. gumestanje, dubina šara ga-zećeg sloja, istovjetnostpo vrsti, tipu, nosivosti idimenzijama

Osovine, kotači i gume pregledavaju se na ka-nalu, a kod osobnih automobila i drugih lakših vo-zila može i na posebnoj dizalici.

VII MOTOR

- provjerava se stanje i funkcioniranjekretanjem vozila i rutinskim pregledom(kontrolor u vozilu)

VIII BUKA VOZILA

- utvrđuje se stručnom ocjenom, a u sumnji-vim slučajevima uređajem iz članka 10. sta-vak 1. točka 9. ovog Pravilnika

IX ELEKTRO UREĐAJI I ELEKTROINSTALACIJE


1. elektro pokretačstanje, funkcioniranje(aktiviranjem elektropokretača)

2. akumulatorpričvršćenost, smještaj,položaj, postojanje odu-ška izvan prostora zaputnike

3. prekidač glavnogkabla električne instala-cije

stanje, funkcioniranje,položaj ručice prekidača

4. električni kablovikoji se vide

stanje, izolacija, pri-čvršćenost

X PRIJENOSNI MEHANIZAM


spojka, mjenjač, kar-dansko vratilo, kardan-ski zglobovi

stanje, funkcioniranje,proklizavanje, slobodnihod pedale spojke(provjerava kontrolor uvozilu kretanjem vozila)

XI KONTROLNI I SIGNALNI UREĐAJI




1. brzinomjer s putomje-rom i svjetiljkom zaosvjetljivanje


2. kontrolna plava lampaza dugo svjetlo


3. svjetlosni ili zvučnisignalizator kontrole radapo kazivača smjera

stanje, funkcioniranje,vidljivost, istodobnostpaljenja s pokazivače smjera

4. tahograf

stanje, ispravnost,registrira li brzinu,vrijeme, prijeđeni put,smjenu vozača, dali je izvršen pregled ižigosanje

5. pokazivač raspoloživogtlaka uređaja radne kočni-ce

stanje, funkcioniranje,propuštanje,vrijemeza uspostavljanjenormalnotlaka

6. svjetlosni signal zakontrolu položaja vratakoja nisu u vidnom poljuvozača


7. signalni uređaj za pri-manje signala od konduk-tera


8. uređaj za kontrolu izo-liranosti električne energi-je


9. uređaj za signalizaciju-nedopuštenog tlaka u gu-mama


10. uređaj za kontrolurada mehanizama ugrađe-nih na vozilu


XII UREĐAJ ZA ODVOD IZGORIJELIHPLINOVA


1. cijev s prigušivačem iispušni plinovi

stanje, pričvršćenost,usmjerenost i po-ložaj izvoda ispušnecijevi, stanje pri-gušivača zvuka i kata-lizatora

Obojenost ispušnih plinova dizel motora auto-busa i teretnih motornih vozila utvrđuje se na ure-đaju iz članka 10. stavak 1. točka 12. ovog Pravil-nika, a kod osobnih automobila po potrebi.

Ispušni plinovi benzinskih i sličnih motora is-pituju se na svakom vozilu pomoću uređaja izčlanka 10. stavak 1. točka 13. ovog Pravilnika.

XIII UREĐAJ ZA SPAJANJE VUČNOGIPRIKLJUČNOH VOZILA

- stanje, položaj, pričvršćenost, pomoćna ve-za, međusobna pokretljivost, osigurač protivrazdvajanja, spoj električne instalacije vuč-nog i priključnog vozila

XIV OSTALI UREĐAJI I DIJELOVI VOZILA


1. unutrašnjost kabine iprostor za putnike

stanje, rasvjeta ploče sistrumentima i unutraš-njost

2. nasloni i osiguranje prednjih sjedišta


3. uređaj za ventilaciju,grijanje, odmrzavanje iodmagljivanje vjetrob-rana


4. vrata vozila stanje, zabravljivanje5. pomoćna vrata iliprozori podesni za izlazu slučaju opasnosti

stanje, položaj, natpis

6. brava vrata stanje, položaj, držanje,osiguranje

7. blatobrani stanje, položaj8. branici stanje, pričvršćenost,

položaj9. priključci za veziva-njesigurnosnih pojasovai sigurnosni pojasovi


10. uređaj za osiguranjevozila od neovlašteneuporabe


11. uređaji na vozilimaza prijevoz opasnih tva-ri

stanje propisanihsigurnosnih i drugihuređaja

12. uređaji na vozilimakojima upravlja vozač stjelesnim nedostacima


XV UREĐAJI ZA DAVANJE



ZVUČNIH SIGNALA

- funkcioniranje i intezitet zvuka (stručnomocjenom, a po potrebi fonometrom)

Članak 23.

Na tehničkom pregledu motocikla sa ili bezprikolice, mopeda i motornog vozila na tri kotačačija masa ne prelazi 400 kg, kontrolori provjerava-ju:

I UREĐAJI ZA UPRAVLJANJE


1. kormilo upravljač pričvršćenost2. viljuška upravljača stanje, zazor u ležaje-

vima3. skretanje upravljača eventualne smetnje

II PREDNJE I STRAŽNJE KOČNICE


1. komanda stanje i hod2. transmisija stanje, pričvršćenost,

zazor, efikasnost3. kočenje efikasnost4. bubanj i ploča kočnice

stanje, pričvršćenost,prisutnost ulja

5. ukupno kočenje

efikasnost (ispituje sena uređaju iz članka10. stavak 1. točka 1.ovoga Pravilnika, aprema potrebi prekodinamometra

III UREĐAJI ZA OSVJETLJAVANJE ISVJETLOSNU SIGNALIZACIJU


1. dugo svjetlostanje, namještenost,boja, funkcioniranje

2. kratko svjetlo stanje, namještenost,boja, funkcioniranje

3. svjetlo za maglu stanje, namještenost,boja, funkcioniranje

4. prednje pozicijsko svje-tlo

stanje, boja, funkcio-niranje, istodobnopaljenje s drugimpropisanim svjetlima,simetričnost i istov-jetnost

5. stražnje pozicijsk svjet-lo

stanje, boja, funkcio-niranje, istodobnopaljenje s drugimpropisanim svjetlima,simetričnost i istov-jetnost

6. svjetla za osvjetljavanjeregistarske pločice

stanje, boja, funkcio-niranje, istovremenopaljenjens drugimsvijetlima

7. katadiopteri

stanje, broj, usmjere-nost, simetričnost,istovjetnost, oblik ipoložaj

8. stop-svjetlo stanje, funkcioniranje9. pokazivači smjera stanje, funkcioniranj

Podešenost i intezitet dugog i kratkog svjetla isvjetla za maglu provjerava se pomoću regloskopa.

Istovjetnost i ujednačenost inteziteta svjetla namotornom triciklu čija masa ne prelazi 400 kg, o-sim dugog i kratkog svjetla i svjetla za maglu prov-jerava se svjetlomjerom.

Ispitivanje svjetlomjerom obavlja se samo kadase mjeri uočena razlika inteziteta istovjetnih svjeta-la.

IV UREĐAJI KOJI OMOGUĆUJUNORMALNU VIDLJIVOST


1. vozačko ogledalostanje, položaj i daznatnije ne deformirasliku predmeta

V UREĐAJI ZA DAVANJE ZVUČNIH SIGNALA



- funkcioniranje i intezitet zvuka (provjeravase stručnom ocjenom a u sumnjivim sluča-jevima fonometrom)

VI RAM, LIMENI DIJELOVI, PAPUČICE


1. ram, limeni dijelovi stanje, broj rama2. papučice stanje, zazor

3. lanac ili drugi tip prijenosa

stanje, funkcioniranjei zaštita

4. oslonci za noge stanje, pričvršćenost,zglobovi

5. sjedište vozača isuvozača

stanje, pričvršćenost,postojanje držača zasuvozača

VII OSOVINE, KOTAČI, GUME


1. osovinepričvršćenost i zazoru ležajevima

2. kotači stanje, usmjerenost,izvitoperenost žica

3. gume stanje, dubina šaragazećeg sloja

4. ovjesstanje, pričvršćenostelemenata za ovjes izazor u zglobovimastanje i pričvršćenost

5. amortizeri i gibnjevistanje, pričvršćenostelemenata za ovjes izazor u zglobovimastanje i pričvršćenost

VIII UREĐAJI ZA ODVODISPUŠNIH PLINOVA

- stanje, pričvršćenost, usmjerenost i položajizvoda cijevi

IX BUKA VOZILA

- utvrđuje se stručnom ocjenom, a u sumnji-vim slučajevima uređajem iz članka10.stavak 1.točka 9. ovog Pravilnika

OSTALI UREĐAJI I DIJELOVI VOZILA


1. blatobran stanje, pričvršćenost2. oslonac stanje, funkcioniranje

3. vanjska opremljenost u skladu s propisima4. bočna prikolica stanje, pričvršćenost,

usmjerenost kotača5. motor stanje, funkcioniranje

Članak 24.

Na tehničkom pregledu lake prikoliceprovjerava se uređaj za spajanje sa vučnimvozilom, ispravnost uređaja za davanje svjetlosnihznakova, stanje i broj rama te stanje i dubina šaraguma.

Članak 25.

Na tehničkom pregledu kontrolori provjeravajuslijedeću opremu:

Oprema Provjerava se

1. aparat za gašenje poža-ra

stanje, pričvršćenost,rok valjanosti, stanjeplombe

2. znak za obilježavanjezaustavljenog vozila

stanje, broj, dimenzije

3. kutija prve pomoći stanje i je li u skladusa standardom

4. klinaste podmetače stanje i broj5. čekić za razbijanjestakla

stanje i pričvršćenostna vidnom mjestu

6. rezervne žarulje stanje i broj žarulja

7. rezervni kotač stanje i dubina šare8. oprema na vozilima za

prijevoz opasnih tvaristanje, propisane si-gurnosne i drugemjere

9. uže ili poluga za vuču vozila

stanje i ispravnost



Članak 26.

Znak-naljepnica kojim se označava rok valja-nosti tehničkog pregleda, ima oblik kruga promjera70 mm.

U sredini znaka ispisana je godina (npr.“2001”), a rubno u smjeru kazaljke na satu ukvadratnim poljima naizmjenice plave i bijele bojeispisani su brojevi mjeseca u godini. Osnovna bojaznaka i boja kvadratnih polja mijenja se svake go-dine.

Rok valjanosti tehničkog pregleda označava sebušenjem broja mjeseca u kojem rok valjanostitehničkog pregleda ističe.

Znak iz stavka 1. ovog članka kod motornihvozila (osim motocikla) stavlja se s unutarnje stra-ne vjetrobranskog stakla u gornjem desnom kutu, akod motocikla i drugih vozila na mjestu gdje selako može uočiti.

Znak iz stavka 1. ovog članka skida i postavljakontrolor stanice za tehnički pregled vozila.

Oblik i sadržaj naljepnice kojom se označavarok valjanosti tehničkog pregleda vozila prikazanje na crtežu broj 2 koji je sastavni dio ovog Pravil-nika.

V ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 27.

Rok važenja redovnog tehničkog pregleda ov-jerava se pečatom stanice za tehnički pregled naregistracijskom listu i označava se s posebnimznakom-naljepnicom na vozilu.

Članak 28.

Tehnička ispravnost vozila, osim policijskihvozila, neće se ovjeriti ako je ono obojeno ili imaoznake kao policijsko vozilo.

Članak 29.

Ako se na tehničkom pregledu utvrdi da jevozilo neispravno, a neispravnost se ne može od-mah otkloniti u stanici za tehnički pregled, kon-trolor određuje rok za otklanjanje neispravnostikoji ne može biti dulji od četiri dana, kod čega semora voditi računa o mogućnosti otklanjanja neis-pravnosti.

Ako se u roku iz stavka jedan ovog članka vo-zilo podvrgne ponovnom tehničkom pregledu,provjerava se ispravnost ranije utvrđenog neis-pravnog uređaja ili opreme.

Ako se ranije utvrđeno neispravno vozilo nepodvrgne tehničkom pregledu u roku iz stavka je-dan ovog članka, na ponovnom tehničkom pregle-du postupa se kao da vozilo nije bilo na tehničkompregledu.

Članak 30.

Stanica za tehnički pregled vozila dužna je nazahtjev ovlaštene službene osobe Ministarastvaunutarnjih poslova, pravosudnih tijela ili na zahtjevvlasnika vozila izdati dijagram rezultata ispitivanjakočnica.

VI ISKLJUČIVANJE VOZILA IZ PROMETAU STANICI ZA TEHNIČKI PREGLED

VOZILA

Članak 31.

Ako kontrolor utvrdi da uređaji za upravljanjeili uređaji za zaustavljanje ili uređaj za pogon natekući plin nisu ispravni tako da vozilo ugrožavasigurnost prometa na cestama zatražit će od vozačada skine i preda mu registarske pločice, te da pres-tane koristiti vozilo u prometu na cestama dok sene otklone utvrđene neispravnosti.Ako vozač odbije ili nije u stanju skinuti registar-ske pločice, skinut će ih djelatnik stanice za teh-nički pregled vozila.

Ako vozač spriječi kontrolora da isključi voziloiz prometa prema stavku jedan i dva ovog članka,stanica za tehnički pregled vozila obavijestit će otome najbližu policijsku upravu.

Članak 32.

O isključivanju vozila iz prometa i skidanju re-gistarskih pločica stanica za tehnički pregled vozilaizdaje potvrdu koja sadrži naziv stanice za tehničkipregled vozila, registarsku oznaku vozila, ime iprezime vozača, razloge za isključivanje vozila izprometa, datum, pečat stanice i potpis kontrolora.

Stanica za tehnički pregled vozila zadržava ičuva registarske pločice dok se ne otklone neis-pravnosti zbog kojih je vozilo isključeno iz prome-ta, a najduže deset dana.

Ako vozač ne doveze vozilo na tehnički preg-led u roku iz stavka dva ovog članka ili se na teh-ničkom pregledu utvrdi da neispravnosti nisu ot-klonjene stanica za tehnički pregled vozila dostavitće registarske pločice policijskoj upravi kod kojese vozilo vodi u evidenciji.



VII EVIDENCIJA O TEHNIČKIMPREGLEDIMA VOZILA

Članak 33.

Stanica za tehnički pregled vozila vodi registaro redovnim tehničkim pregledima za svaku godinupo vrstama vozila (mopedi, motocikli, osobni au-tomobili, autobusi, kombinirani automobili, teretniautomobili, specijalna i radna vozila, priključnavozila, traktori i ostala vozila) i po vrstama tehnič-kog pregleda (redovni, izvanredni i provjera teh-ničke ispravnosti iz članka 5. ovog Pravilnika.

Registar se vodi u obliku tvrdo ukoričene knji-ge čije su stranice numerirane, popunjava se čitko,tintom, kemijskom olovkom ili flomasterom ili nasustavu za automatsku obradu podataka.

Registar se vodi na obrascu broj 1. koji sastav-ni dio ovog pravilnika.

Članak 34.

O redovnom i izvanrednom tehničkom pregle-du vodi se zapisnik u koji se unose rezultati ispiti-vanja uređaja i opreme odmah poslije pregleda.

Zapisnik o redovnom i izvanrednom tehničkompregledu vodi se na obrascu br.2 koji je sastavnidio ovog Pravilnika.

Članak 35.

Registri o tehničkim pregledima čuvaju senajmanje pet godina.

Zapisnici o tehničkom pregledu čuvaju se od-vojeno po rednom broju najmanje dvije godine.

Članak 36.

Stanice za tehnički pregled vozila dužne suMinistarstvu unutarnjih poslova ili organizacijikoju ono zato ovlasti dostavljati podatke otehničkom pregledu vozila.

Članak 37.

Registre i obrasce za tehnički pregled vozila iz-rađuje i distribuira pravna osoba koju zato ovlastiMinistarstvo unutarnjih poslova.

X PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 38.

Postojeće stanice za tehnički pregled voziladužne su uskladiti organizaciju i djelatnost i podni-

jeti zahtjev Ministarstvu unutarnjih poslova za do-bijanje ovlaštenja za obavljanje tehničkih pregledavozila u skladu sa Zakonom, u roku od dva mje-seca od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Stanice za tehnički pregled vozila iz prethod-nog stavka ovog članka koje ne usklade svoju or-ganizaciju i djelatnost i ne podnesu zahtjev Min-istarstvu prestaju sa radom danom isteka tog roka.

Članak 39.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestajevažiti Pravilnik o tehničkim pregledima vozila ob-javljen u “Narodnom listu HR H-B”, br. 30/94 iPravilnik o uvjetima i načinu obavljanja periodič-nih tehničkih pregleda kočnica objavljen u “Naro-dnom listu HR H-B”, br. 1/95.

Članak 40.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana oddana objavljivanja u “Narodnim novinama Her-cegbosanske županije”.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaMinistarstvo unutarnjih poslovaBroj: 02-01-105-2/2001Livno, 28. svibnja 2001. god.

MinistarIvan Ćosić

* * *



* * *

Na temelju članka 22. stavak 3. Zakona o unu-tarnjim poslovima (“Narodne novine Hercegbosan-ske županije“, br. 1/97, 3/98 i 7/98) i članka 313.Zakona o sigurnosti prometa na cestama (“Narodnenovine Hercegbosanske županije”, br. 11/99), min-istar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIKo tehničkim uvjetima vozila u prometu na ces-

tama

I OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se dimenzije imase, osovinska opterećenja vozila, uređaji i op-rema koje moraju imati vozila i uvjeti kojima mo-raju udovoljavati uređaji i oprema vozila u prome-tu na cestama.

II DIMENZIJE I MASE VOZILA

Članak 2.

Najveća duljina vozila je razmak između najiz-bočenijega prednjeg i stražnjeg dijela vozila, beztereta.

Najveća širina vozila je razmak između najiz-bočenijih bočnih dijelova vozila, bez tereta.

Najveća visina vozila je razmak izmeđuvodoravne podloge i najvišeg dijela vozila kad jeneopterećeno i kada su gume napumpane na tlakkoji propisuje proizvođač vozila.

Članak 3.

Najveće dopuštene duljine vozila iznose:1) motornog vozila 12,00 m2) priključnog vozila (s rudom) 12,00 m3) tegljača s poluprikolicom 16,50 m4) vučnog vozila s prikolicom 18,75 m5) zglobnog autobusa 18,00 m6) zaprežnog vozila, uključujući i zapregu

10,00 m7) autobusa s najmanje tri osovine 15,00 m

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka dul-jina autobusa s prikolicom za gradski promet kojisu do stupanja na snagu ovog Pravilnika bili regis-trirani ili uvezeni u Hercegbosansku županiju je 20m.

Članak 4.

Najveća dopuštena širina vozila iznosi 2,55 m.Najveća dopuštena širina hladnjače sa sti-

jenkom debljine preko 50 mm iznosi 2,6 m.Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovog članka,

širina vozila ne obuhvaća prekoračenja što mogunastati zbog deformacije guma u zoni nalijeganjana kolnik, postavljanja lanaca za snijeg i ugradnjegabaritnih svjetala, pokazivača smjera, vanjskogzrcala, svjetla za osvjetljavanje ceste, elastičnihblatobrana i druge dodatne opreme koja je vezanaza čvrstu konstrukciju vozila.

Svi zglobno ili elastično vezani dijelovi izstavka 3. ovog članka, moraju biti zglobno ili elas-tično vezani na konstrukciju vozila, i kad se prek-lope uz čvrstu konstrukciju vozila moraju biti unu-tar propisane najveće dopuštene širine vozila, aostali dijelovi - unutar propisane širine uvećane zavrijednost dopuštenog odstupanja za najviše 1% odvrijednosti iz stavka 1. ovog članka.

Članak 5.

Najveća dopuštena visina vozila iznosi 4,0 m.

Članak 6.

Motorna i priključna vozila, a i skupovi vozilamoraju imati takve uređaje da pri vožnji u krugu,promjer vanjske opisane kružnice bude najviše 25m, a promjer unutarnje kružnice najmanje 10,6 m.

Članak 7.

Prepust na motornim i priključnim vozilimamože iznositi najviše 50% međuosovinskograzmaka.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, nadvoosovinskim motornim vozilima s kabinomiznad motora i na autobusima prepust možeiznositi najviše 60% međuosovinskog razmaka, ana autobusima s motorom iza stražnje osovine iautobusima s motorom između prednje i stražnjeosovine - najviše 63% međuosovinskog razmaka.

Odredbe stavka 1. i 2. ovog članka ne odnosese na vozila s ugrađenim uređajima za obavljanjeodređenih radnji.

Pod međuosovinskim razmakom vozila na mo-torni pogon i prikolica, prema ovom Pravilniku,podrazumijeva se razmak između prednje i stražnjeosovine.



Ako je prednja ili stražnja osovina vozila izve-dena kao jednostruka, dvostruka ili trostruka, podmeđuosovinskim se razmakom podrazumijevarazmak između simetrala dvostrukih, odnosno tro-strukih osovina i krajnje (prednje ili stražnje) oso-vine vozila.

Za poluprikolice se umjesto međuosovinskograzmaka uzima razmak između vertikalne osiokretnog postolja i simetrale osovina, odnosnostražnje osovine poluprikolice.



Članak 8.

Najveća dopuštena masa vozila na motorni pogon ili skupa vozila i osovinsko opterećenje vozila,odnosno skupa vozila u stanju mirovanja, na vodoravnoj podlozi, ne smiju prelaziti sljedeće iznose:

1. NAJVEĆE DOPUŠTENE MASE VOZILA NA MOTORNI POGON ILI SKUPA VOZILA:

l.l. Vozila koja tvore dio skupa vozila:1.1.1. Dvoosovinska prikolica 18 t1.1.2. Troosovinska prikolica 24 t1.2. Skup vozila1.2.1. Skup vozila sa 5 ili 6 osovina

a) dvoosovinsko motorno vozilo s troosovinskom prikolicom 40 t b) troosovinsko motorno vozilo sa dvo ili troosovinskom prikolicom 40 t

1.2.2. Tegljač s poluprikolicom s ukupno 5 ili 6 osovina a) dvoosovinski tegljač s troosovinskom prikolicom 40 t b) troosovinski tegljač sa dvo ili troosovinskom poluprikolicom 40 t c) troosovinski tegljač sa dvo ili troosovinskom poluprikolicom kada prevozi 40-stopni ISO kontejner kao kombiniranu prijevoznu operaciju (jedinicu) 44 t

1.2.3. Skup vozila s četiri osovine koji se sastoji od dvoosovinskog motornog vozila i dvoosovinske prikolice 36 t

1.2.4. Tegljač s poluprikolicom s ukupno 4 osovine, pri čemu su i tegljač i poluprikolica dvoosovinski, a za slučaj da je razmak između osovina poluprikolice a) od 1,3 m do 1,8 m 36 t b) veći od 1,8 m, 36 t odnosno plus dvije tone razlike kad je riječ o najvećoj dopuštenoj masi motornog vozila (18 t) i najvećoj dopuštenoj masi tandema

osovina poluprikolice (20 t) i kad je pogonska osovina opremljena duplim gumama i zračnim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU.

1.3. Motorna vozila: 1.3.1. Dvoosovinsko motorno vozilo 18 t 1.3.2. Troosovinsko motorno vozilo 25 t, odnosno 26 tona ako je pogonska osovina opremljena duplim gumama i zračnim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU.

1.3.3. Četveroosovinsko motorno vozilo s dvije upravljane osovine 31 t, odnosno 32 tone ako je pogonska osovina opremljena duplim gumama i zračnim ogibijenjem ili ogibljenjemkoje se priznaje kao ekvivalentno unutar EU.

1.4. Troosovinski zglobni autobus 28 t 1.5. Najveća dopuštena masa ostalih vozila na motorni pogon ili priključnih vozila ili skupa tih vozila koji nisu određeni u ovoj točki 1. ne smije prelaziti 40 t



2. OSOVINSKO OPTEREĆENJE VOZILA ODNOSNO SKUPA VOZILA U STANJUMIROVANJA, NA VODORAVNOJ PODLOZI NE SMIJE PRELAZITI:

2. 1. Jednostruke osovine: 100 kN2.2. Dvostruke osovine prikolice i poluprikolice:

Zbroj težina (opterećenja) osovina po dvostrukoj osovini ne smijeprijeći, ako razmak (d) između osovina iznosi:a) manji od 1 m (d<1,0 m) 110 kNb) od 1,0 m do manje od 1,3 m (1,0 < d < 1,3 m) 160 kNc) od 1,3 m do manje od 1,8 m (1,3 m £ d < 1,8 m) 180 kNd) 1,8 m i veći (1,8 m £ d) 200 kN

2.3. Troosovinske prikolice i poluprikolice:Zbroj opterećenja (težina) trostruke osovine ne smije prijeći, ako razmak (d) između susjednih osovina iznosi:a) do 1,3 m (d £1,3 m) 210 kNb) veći od 1,3 m do 1 ,4 m (1,3 m < d £1,4 m) 240 kN

2.4. Pogonska osovina:2.4.1. Pogonska osovina vozila iz točaka 1.2.1. i 1.2.2. 115 kN

2.4.2. Pogonska osovina vozila iz točaka 1.2.3.; 1.2.4.; 1.3. i 1.4. 115 kN2.5. Dvostruke osovine motornih vozila:

Zbroj opterećenja osovina po dvostrukoj osovini ne smije prijeći,ako razmak (d) između osovina iznosi:a) manji od 1 m (d < 1,0 m) 115 kNb) od 1 m do manje od 1,3 m (1,0 m £ d < I ,3 m) 160 kNc) od 1,3 m do manje od 1,8 m (1,3 m £ d < 1,8 m), 180 kN, odnosno 190 kN ako je pogonska oso-vina opremljena duplim gumama i zračnim ogibljenjem ili ogibljenjem koje se priznaje kao ekviva-lentno unutar EU.

U smislu ovog pravilnika definicije raznovrsnih pojmova osovina ako s "d" označimo njihov među-sobni razmak:a) Pod "jednostrukom osovinom" podrazumijeva se jedna ili više osovina kad je razmak krajnjih osovinamanji od 1,0 m; (d < 1,0 m)b) Pod "dvostrukom osovinom" podrazumijevaju se dvije osovine ako im je razmak jednak ili veći od 1,0

m, a manji od 1,8 m; (1,0 m £d < 1,8 m)c) Pod "trostrukom osovinom" podrazumijevaju se tri osovine ako im je međusobni razmak jednak ili veći

od 1,0 m a ne veći od od 1,4; (1 ,0 m £d £1,4 m)d) Pod "zasebnom osovinom" ("pojedinačnom osovinom") podrazumijeva se svaka osovina koja je od sus-

jedne osovine udaljena 1,8 m ili više (d ³1,8 m)



Članak 9.

Najveća dopuštena masa vozila s kotačima bezguma iznosi za vozilo koje ima kotače s naplacimaod kovine, pune gume, plastike ili sličnog materi-jala:

1) s jednom osovinom 1,2 t;2) s dvije osovine 3,0 t.

Naplaci od kovina, pune gume, plastike ili slič-nog materijala moraju biti ravni. Zakovice kojimasu naplaci prikovani moraju imati plosnatu glavu ine smiju stršiti izvan ravnine naplatka.

Članak 10.

Odnos bruto snage motora izražene u kilova-tima i najveće dopuštene mase vozila izražene utonama mora biti:

1) za osobne automobile, kombinirane auto-mobile i motocikle - najmanje 15 kW/t;

2) za autobuse, osim autobusa zglobnoga kon-struktivnog sastava-najmanje 9kW/ t;

3) za teretne automobile - najmanje 7 kW/t;4) za autobuse zglobnoga konstruktivnog

sastava - najmanje 6 kW/t;5) za radna i specijalna vozila namijenjena o-

bavljanju komunalnih usluga, teretne auto-mobile namijenjene za obavljanje prijevozau poljoprivredi, šumarstvu, građevinarstvu irudarstvu te za skupove motornih i priključ-nih vozila - najmanje 4 kW/t;

6) za vozila na električni pogon;a) s napajanjem iz mreže - primjenjuju se

odredbe točke 2) do 4) ovog stavka,b) s napajanjem iz vlastitog izvora e-

lektrične energije:- za vozila namijenjena prijevozu osoba -

najmanje 3 kW/t, osim za bicikle s e-lektričnim motorom,

- za vozila namijenjena prijevozu tereta -najmanje 2 kW/t.

Na pogonske kotače osobnih automobila, auto-busa, trolejbusa i motocikla, ako je vozilo optere-ćeno i u mirovanju na vodoravnoj ravnini, moraotpadati najmanje jedna trećina ukupne mase vozi-la, odnosno skupa vozila, a na pogonske kotačeteretnih i vučnih vozila - najmanje jedna četvrtinaukupne mase vozila ili skupa vozila.

Ukupna masa prikolice ne smije biti veća odukupne mase vučnog vozila za više od 50 posto.

III UREĐAJI NA MOTORNIM IPRIKLJUČNIM VOZILIMA

1. Uređaji za upravljanje vozilom

Članak 11.

Uređaj za upravljanje vozilom na svakom mo-tornom vozilu mora biti pouzdan i izveden tako davozač može lako, brzo i na siguran način mijenjatismjer kretanja vozila.

Uređaj za upravljanje vozilom iz stavka 1.ovog članka mora biti takav da se prednji kotačivozila što se nalaze u položaju zakretanja, pri kre-tanju vozila po vodoravnoj ravnoj površini, nakonoslobađanja kotača upravljača, sami vraćaju upoložaj za pravocrtno kretanje.

Slobodan hod kotača upravljača na vozilu nesmije biti veći od 30°.

2. Uređaji za zaustavljanje vozila

Članak 12.

Uređaji za zaustavljanje (u nastavku teksta"kočni sustav") na motornim i priključnimvozilima moraju biti ugrađeni i izvedeni tako davozač može vozilo na siguran, brz i učinkovitnačin zaustaviti, bez obzira na stupanj opterećenjavozila i nagib ceste po kojoj se vozilo kreće teosigurati vozilo u nepokretnom položaju na cesti snagibom.

Pod kočnim sustavom iz stavka 1. ovog člankapodrazumijevaju se:

1) radna kočnica;2) pomoćna kočnica;3) parkirna kočnica.

Radna kočnica mora biti takva da omogući vo-začu da vozilo zaustavi na siguran, brz i učinkovitnačin, bez obzira na brzinu kretanja vozila, optere-ćenje vozila i nagib ceste. Kočnica treba omogućitipodešavanje jakosti kočenja s vozačkog mjesta, ada pri tom vozač ne ispušta upravljač iz ruku i onatreba podjednako djelovati na kotače što se nalazena istoj osovini.

Pomoćna kočnica mora biti takva da omogućivozaču da vozilo koči, odnosno da ga zaustavi naodgovarajućoj udaljenosti, ako otkaže radna koč-nica. Pomoćna kočnica mora biti postavljena takoda je vozač može lako i brzo upotrijebiti s vo-začkog mjesta, pri čemu mu jedna ruka mora bitislobodna radi upravljanja vozilom.



Parkirna kočnica mora biti takva da se pomoćunje parkirano vozilo može osigurati u zakočenompoložaju odgovarajućim mehaničkim uređajem.Kočnica mora biti postavljena u motornom vozilutako da je vozač može upotrijebiti s vozačkogmjesta, a u priključnom vozilu tako da je vozačmože aktivirati s vozačkog mjesta ili da je možeaktivirati osoba koja je izvan vozila.Kočni protublokirajući sustav (ABS) u skladu spravilnikom ECE-R 13 odnosno ADR Sporazu-mom moraju imati:

· autobusi kojima najveća dopuštena masaprelazi 12 tona, osim autobusa za gradskipromet (vrijedi za vozila registrirana od 01.siječnja. l994.).

· teretni automobili i tegljači kojima najvećadopuštena masa prelazi 16 t a koji su pred-viđeni za vuču prikolica kojima najvećadopuštena masa prelazi 10 t ili poluprikolicakojima osovinsko opterećenje prelazi 100kN (vrijedi za vozila registrirana od 01. si-ječnja. 1998.).

· prikolice kojima najveća dopuštena masaprelazi 10 t i poluprikolice kojima osovin-sko opterećenje prelazi 100 kN (vrijedi zavozila registrirana od 0l. siječnja. 1998.).

· vozila za prijevoz opasnih tvari i to: teretniautomobili i tegljači kojima najvećadopuštena masa prelazi 16 tona, te vučnavozila koja su predviđena za vuču priključ-nih vozila kod kojih zbroj osovinskih op-terećenja prelazi 100 kN, kao i priključnavozila kod kojih zbroj svih osovinskih op-terećenja prelazi 100 kN (vrijedi za vozilaregistrirana od 0l. siječnja. 1994.).

Članak 13.

Radna, pomoćna i parkirna kočnica na motor-nom i priključnom vozilu, moraju biti ugrađene iizvedene tako da na pouzdan i siguran način zaus-tave vozilo.

Radna, pomoćna i parkirna kočnica motornihvozila iz stavka 1. ovog članka osim na motociklumogu biti kombinirane tako:

1) da postoje najmanje dvije komande neo-visne jedna o drugoj i da komanda radnekočnice bude neovisna i odvojena od ko-mande parkirne kočnice;

2) da komanda pomoćne kočnice bude neo-visna o komandi parkirne kočnice, ako jeparkirna kočnica takve konstrukcije da se ne

može staviti u djelovanje pri kretanjuvozila.

Radna kočnica motornih vozila iz stavka 1.ovog članka mora djelovati na sve kotače.

Radna i parkirna kočnica moraju djelovati napovršinu koja je s kotačima stalno povezana do-voljno čvrstim dijelovima.

Ako otkaže kočnica na bilo kojoj osovinipriključnog vozila spojenog s motornim vozilom izstavka 1. ovog članka kao vučnim vozilom, morabiti osigurano nesmetano kočenje kočnicamapostavljenim u tome vučnom vozilu.

Uređaji kojima se osigurava neprekidno po-dešavanje jakosti kočenja razmjerno promjeni op-terećenja na motornim i priključnim vozilima,osim na autobusima za gradski promet, napriključnim vozilima najveće dopuštene mase do1,5 t i na priključnim vozilima s naletnom kočni-com, koja bilo na kojoj stražnjoj osovini imajupromjenu opterećenja "puno-prazno" veću od 40 %od najvećega osovinskog opterećenja, moraju bitiugrađeni i izvedeni tako da osiguravaju neprekidnopodešavanje jakosti kočenja razmjerno promjeniopterećenja.

Na motornim i priključnim vozilima koja imajuelastično ovješenje osovina pomoću opruga čiji jeprogib za stanje opterećenja "puno-prazno" manjiod 25 mm, ne moraju biti ugrađeni uređaji kojimase osigurava neprekidno podešavanje jakosti ko-čenja razmjerno promjeni opterećenja.

Usporivač za dugotrajno usporavanje na mo-tornim vozilima najveće dopuštene mase iznad 5 t,koja su predviđena za vuču prikolica najvećedopuštene mase iznad 7 t, odnosno poluprikolica sasedlom kod koje dio najveće dopuštene mase kojiotpada na osovine prelazi 9 t, te na motornimvozilima najveće dopuštene mase iznad 9 t, morabiti ugrađen i izveden tako da osigurava dugotrajnousporavanje vozila. Vučno vozilo svojim usporiva-čem mora imati mogućnost trajnog usporavanjaskupa vozila ukoliko prikolica nema vlastiti us-porivač.

Struktura prijenosnog mehanizma radne koč-nice na motornim vozilima najveće dopuštenemase iznad 10 t mora biti takva da se kočnice naosovinama aktiviraju pomoću najmanje dvaju me-đusobno neovisnih izvora energije tako da, otkaželi kočenje na jednoj osovini, postoji mogućnostnesmetanog kočenja na drugoj osovini ili drugimosovinama.

Ostatak efikasnosti kočnog uređaja za radnokočenje može biti najmanje 30 % od normativapropisanog za radnu kočnicu iz članka 96. ovog



Pravilnika. Motorna vozila prvi put registrirananakon 01. siječnja 1988. godine moraju imatidvokružni kočni sustav.

Struktura kočnog sustava za radno kočenje mo-tornih vozila koja moraju udovoljavati uvjetima izstavka 9. ovog članka, a predviđena su za vučupriključnih vozila, mora biti takva da uvijek možestaviti u djelovanje kočnice priključnog vozila.

Kod motornih i priključnih vozila te kod skupavozila djelovanje kočnica za pojedine osovinemora biti sinkronizirano.

Kočni sustav za radno kočenje skupa vozilamora biti takav da osigurava kočenje priključnogvozila istodobno ili prije kočenja vučnog vozila.Vrijeme od pritiska na papučicu radne kočnice doaktiviranja cilindra radne kočnice, odnosno dok sepostigne 10 % vrijednosti od radnog tlaka na na-jnepovoljnijoj osovini ne smije biti veće od 0,2sekunde, a ukupno vrijeme da bi se postiglo 75 %vrijednosti od radnog tlaka - ne smije biti veće od0,6 sekundi.

Odredba stavka 7. ovoga članka ne odnosi se navozila opremljena zračnim ovjesima.

Članak 14.

Kočni sustav na motociklima s bočnom priko-licom ili bez nje mora biti ugrađen i izveden kaodva neovisna kočna sustava s posebnim uređajimaza njihovo aktiviranje na prednji i stražnji kotač,odnosno na prednji ili samo na stražnji kotač mo-tocikla.

Članak 15.

Kočni sustav na motornim vozilima sa tri ko-tača čiji su kotači simetrično raspoređeni premauzdužnoj središnjoj ravnini vozila i čija najvećadopuštena masa ne premašuje 1 t mora biti ugrađeni izveden kao dva neovisna kočna sustava, od kojihjedan djeluje na prednji kotač, odnosno na prednjekotače, a drugi na stražnji kotač odnosno nastražnje kotače.

Na motornom vozilu iz stavka 1. ovog člankamora biti ugrađena i izvedena i parkirna kočnicatako da se pomoću nje osigura vozilo u zakočenompoložaju.

Na motorna vozila iz stavka 1. ovog članka čijanajveća dopuštena masa premašuje 1 t odgovara-juće se primjenjuju odredbe stavka 1. do 4. članka13. ovog Pravilnika.

Članak 16.

Kočni sustav na priključnom vozilu čija na-jveća dopuštena masa ne premašuje 0,75 t ne morabiti ugrađen i izveden tako da udovoljava uvjetimaiz članka 12. stavka 1. ovog Pravilnika, ako na-jveća dopuštena masa priključnog vozila ne pre-mašuje polovicu mase vučnog vozila, zajedno svozačem.

Radna kočnica na priključnom vozilu čija na-jveća dopuštena masa premašuje 0,75 t, a koje jeprvi put registrirano nakon 1. siječnja 1972.,moraju biti ugrađene i izvedene tako da djeluju nasve kotače prikolice, odnosno poluprikolice aparkirna kočnica da djeluje na dovoljan broj kotačada bi se ostvario propisani koeficijent kočenja.

Ako priključno vozilo ima više od dvije oso-vine, kotači jedne osovine ne moraju biti kočeni.

Radna kočnica priključnog vozila mora biti iz-vedena tako da je vozač može tijekom vožnjeupotrijebiti s vozačkog mjesta pomoću komandekojom stavlja u djelovanje radnu kočnicu vučnogvozila. Na priključnom vozilu čija najvećadopuštena masa ne premašuje 3,5 t radna kočnicamože biti izvedena s inercijskom komandom.

Kočni sustav radnog kočenja na priključnomvozilu čija je najveća dopuštena masa iznad 0,75 tmora biti ugrađen i izveden s automatskom ko-mandom kojom se aktivira radno kočenje priključ-nog vozila, ako se prekine uređaj za spajanje.

Radna kočnica na prikolici s jednostrukom os-ovinom i na jednoosovinskoj prikolici čija najvećadopuštena masa ne premašuje 1,5 t i koja je s vuč-nim vozilom spojena rudom, a kruti se teret oslanjaistodobno na vučno vozilo i prikolicu (stabla, ci-jevi, tračnice itd.), mora biti ugrađena i izvedenatako da osigura radno kočenje prikolice. Ako jenajveća dopuštena masa prikolice između 0,75 t do1,5 t i ako je dva puta manja od mase vučnogvozila, ne mora imati uređaj kojim se osiguravaradno kočenje na taj način.

Na prikolici bez kočnice ili s inercijskom ko-mandom mora biti ugrađena i izvedena pomoćnaunakrsna priključna veza koja će, ako se glavnaveza prekine, spriječiti da ruda, odnosno prikolicaskrene u stranu ili će aktivirati radnu kočnicu.

Kočni sustav na prikolici čija najvećadopuštena masa premašuje 7 t, odnosno na polu-prikolici sa sedlom čija je najveća dopuštena masakoja je umanjena za masu što opterećuje sedlo većaod 70 (kN) mora biti ugrađen i izveden kao dvo-vodni pneumatički prijenosni mehanizam.

3. Uređaji za osvjetljenje ceste i za davanjesvjetlosnih znakova

Članak 17.



Pod uređajima za osvjetljenje ceste i za da-vanje svjetlosnih znakova na motornim i priključ-nim vozilima, prema ovom Pravilniku podrazumi-jevaju se:

1) uređaji za osvjetljavanje ceste;2) uređaji za označavanje vozila;3) uređaji za davanje svjetlosnih znakova.Pod izrazom "svjetlo", prema ovom Pravilniku,

podrazumijeva se uređaj na vozilu što daje svjet-lost.

Članak 18.

Uređaji za osvjetljavanje ceste i za davanjesvjetlosnih znakova postavljeni na prednjoj stranimotornoga i priključnog vozila ne smiju davatisvjetlost crvene boje vidljivu s prednje stranevozila ni svjetlost bijele boje od svjetala i reflekti-rajućih tvari postavljenih na stražnjoj strani vozila,odnosno vidljivih sa stražnje strane vozila.

Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se nasvjetla za osvjetljavanje ceste pri vožnji unatrag,pokretno svjetlo za istraživanje (reflektor), svjetlaza osvjetljavanje stražnje registarske pločice i reg-istarsku pločicu prevučenu bijelom reflektirajućomtvari, a ni na crveno treptavo svjetlo na vozila podpratnjom.

Članak 19.

Istovjetni uređaji za osvjetljavanje ceste i zadavanje svjetlosnih znakova koji su udvostručenina motornom vozilu sa tri ili više kotača, morajubiti postavljeni u istoj vodoravnoj ravnini i simet-rično prema uzdužnoj okomitoj ravnini vozila, isteveličine i boje i istodobnog djelovanja jednakomsvjetlosnom jakosti.

Uređaji za davanje svjetlosnih znakova zaoznačavanje smjera kretanja vozila (pokazivačsmjera) i parkirna svjetla ne moraju istodobnodjelovati.

Uređaji iz stavka 1. ovog članka, ako su kom-binirano izvedeni, moraju udovoljavati uvjetimapropisanim za svaki pojedini uređaj.

Članak 20.

Uređaji za osvjetljavanje ceste na prednjojstrani vozila moraju biti povezani tako da se nemogu uključiti dok se ne uključe stražnja i prednjapozicijska svjetla i svjetla za osvjetljavanje stražnjeregistarske pločice, osim kad se koriste za davanjesvjetlosnih znakova.

Uređaji za osvjetljavanje ceste

Članak 21.

Pod uređajima za osvjetljavanje ceste na mo-torim i priključnim vozilima, prema ovom Pravil-niku, podrazumijevaju se:

1) glavna svjetla;2) svjetla za maglu;3) svjetla za vožnju unatrag;4) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se

izvode radovi;5) pokretno svjetlo (reflektor).

Glavna svjetla mogu biti izvedena tako da ima-ju:

1) dugo svjetlo;2) kratko svjetlo;3) dugo i kratko svjetlo.

Članak 22.

Glavna svjetla na motornim vozilima s četiri iliviše kotača i na motornim vozilima sa tri kotačakoja su šira od 1,3 m moraju biti ugrađena i izve-dena kao dva ili četiri glavna svjetla, od toga dvaza kratko svjetlo. Glavna svjetla na motornimvozilima sa dva kotača i motornim vozilima sa trikotača koja nisu šira od 1,3 m te na invalidskimmotornim kolicima moraju biti ugrađena i izvedenakao jedno glavno svjetlo ili dva glavna svjetla, odčega jedno za kratko svjetlo.

Svjetla za osvjetljavanje ceste na motornimvozilima koja na ravnoj cesti ne mogu razvitibrzinu kretanja veću od 30 km/h mogu biti ug-rađena i izvedena samo kao kratka svjetla.

Svjetlost glavnih svjetala mora biti bijele boje.Unutarnji rubovi svijetlećih površina kratkog

svjetla moraju biti jedan od drugog udaljeni na-jmanje 0,6 m, a vanjski rubovi najviše 0,4 m odbočno najizbočenije točke vozila.

Udaljenost gornjeg ruba svijetleće površinekratkog svjetla ne smije biti veća od 1,2 m, a udal-jenost donjeg ruba svijetleće površine ne smije bitimanja od 0,5 m od površine ceste. Dugo svjetlo ne smije biti postavljeno bliževanjskom gabaritu vozila od kratkog svjetla.

U glavna svjetla mogu biti ugrađena prednjapozicijska svjetla.

Kad se uključe duga svjetla za osvjetljavanjeceste, automatski se mora upaliti pripadajuća kon-



trolna svjetiljka na kontrolnoj ploči u vozilu ili nakontrolnoj ploči mopeda.

Glavna svjetla moraju biti povezana tako daprijelaz sa svjetlosti dugog svjetla na svjetlostkratkog svjetla i obrnuto bude istodoban i prekoiste komande.

Članak 23.

Svjetla za vožnju unatrag na motornimvozilima, koja su prvi put registrirana u Herceg-bosanskoj županiji od 0l.siječnja.2000. godinemoraju biti ugrađena i izvedena tako da daju svjet-lost bijele boje, prema pravilniku ECE-R 48.

Svjetla za vožnju unatrag na priključnimvozilima mogu biti ugrađena i izvedena tako dadaju svjetlost bijele boje, prema pravilniku ECE-R48.

Udaljenost gornjeg ruba svijetleće površinesvjetla za vožnju unatrag može iznositi najviše 1,2m, a udaljenost donjeg ruba svijetleće površinetakva svjetla može iznositi najmanje 0,25 m odpovršine ceste.

Svjetlo za vožnju unatrag mora imati sklopkukoja se automatski uključuje u trenutkuuključivanja hoda unatrag i to kad je uključen sus-tav za puštanje motora u rad.

Članak 24.

Svjetla za maglu na motornim vozilima s četiriili više kotača i na motornim vozilima sa tri kotačakoja su šira od 1,3 m, mogu biti ugrađena i izve-dena kao dva svjetla za maglu, a na motociklimakao jedno svjetlo za maglu tako da daju svjetlostbijele ili žute boje.

Svjetla za maglu ne smiju se postavljati na ve-ćoj visini od one na kojoj su postavljena kratkasvjetla glavnog svjetla.

Vanjski rub svijetleće površine svjetla zamaglu ne smije biti udaljen više od 0,4 m od bočnonajizbočenije točke vozila.

Svjetla za maglu moraju imati posebnusklopku.

Članak 25.

Svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem seizvode radovi na radnim vozilima mogu biti ug-rađena i izvedena tako da daju svjetlost bijele bojei da ne ometaju ostale sudionike u prometu.

Članak 26.

Pokretno svjetlo (reflektor) smije se postavitisamo na vozilu Ministarstva unutarnjih poslova,vozilu namijenjenom za hitnu medicinsku pomoć,vozilu prometne inspekcije, vatrogasnom vozilu,vozilu namijenjenom za održavanje cesta i insta-lacija te na vozilu namijenjenom za pružanje po-moći na cesti i mora biti ugrađen i izveden tako dadaje svjetlost bijele ili žute boje te da se možeuključiti samo ako su uključena i pozicijska svjetla.

Uređaji za označavanje vozila

Članak 27.

Pod uređajima za označavanje motornih i priki-jučnih vozila, prema ovome Pravilniku, podrazu-mijevaju se:

1) prednja pozicijska svjetla;2) stražnja pozicijska svjetla;3) stražnje svjetlo za maglu;4) parkirna svjetla;5) gabaritna svjetla;6) svjetla stražnje registarske pločice;7) rotacijska i treptava svjetla;8) katadiopteri.

Članak 28.

Prednja pozicijska svjetla na motornom vozilus četiri ili više kotača i motornom vozilu sa tri ko-tača koja su šira od 1,3 m i na priključnom voziluširem od 1,6 m moraju biti ugrađena i izvedena kaodva prednja pozicijska svjetla, a na motornomvozilu sa dva kotača i motornom vozilu sa tri ko-tača koja nisu šira od 1,3 m kao jedno prednjepozicijsko svjetlo tako da daju svjetlost bijele boje.

Ako je ugrađeno jedno prednje pozicijskosvjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdužnojsrednjoj ravnini vozila.

Ako su ugrađena dva prednja pozicijskasvjetla, udaljenost vanjskog ruba svijetlećepovršine od bočno najizbočenije točke vozila nesmije biti veća od 0,4 m kod motornih vozila, od-nosno 0,15 m kod priključnih vozila.

Udaljenost svijetleće površine prednjegapozicijskog svjetla od površine ceste ne smije bitimanja od 0,35 m ni veća od 1,5 m, a za polupriko-lice ne smije biti veća od 1,8 m.

Prednja pozicijska svjetla mogu biti ugrađena uglavna svjetla.

Motorna vozila sa dva kotača i motorna vozilasa tri kotača koja nisu šira od 1,3 m, radnog obu-jma motora do 50 cm3, koja na ravnoj cesti nemogu razviti brzinu kretanja veću od 50 km/h, koja



nemaju akumulator i koja su prvi put registrirana uHercegbosanskoj županiji do 01. srpnja 1983., nemoraju udovoljavati uvjetu iz stavka 1. ovogčlanka.

Članak 29.

Stražnja pozicijska svjetla na motornom vozilus četiri ili više kotača, motornom vozilu sa tri ko-tača koja su šira od 1,3 m i na priključnom vozilumoraju biti ugrađena i izvedena kao dva stražnjapozicijska svjetla, a na motornom vozilu sa dvakotača i motornom vozilu sa tri kotača koja nisušira od 1,3 m - kao jedno stražnje pozicijsko svjetlotako da daju svjetlost crvene boje.

Ako je ugrađeno jedno stražnje pozicijskosvjetlo, ono mora biti postavljeno u uzdužnojsrednjoj ravnini vozila.

Ako su ugrađena dva stražnja pozicijskasvjetla, udaljenost vanjskog ruba svijetlećepovršine ne smije biti veća od 0,4 m od bočno na-jizbočenije točke vozila.

Udaljenost svijetleće površine stražnjegapozicijskog svjetla od površine ceste ne smije bitimanja od 0,35 m ni veća od 1,5 m. Na radnim ispecijalnim vozilima najveća dopuštena udaljenostsvijetleće površine stražnjega pozicijskog svjetlaod površine ceste može iznositi 2,1 m.

Članak 30.

Na vozilima prvi put registriranim u Herceg-bosanskoj županiji od 01. siječnja 1999. godinemoraju biti ugrađena i izvedena stražnja svjetla zamaglu tako da daju svjetlost crvene boje.

Stražnja svjetla za maglu mogu biti izvedenakao jedno ili dva svjetla. Ako je izvedeno kaojedno svjetlo tada se mora nalaziti, u odnosu nauzdužnu vertikalnu ravninu simetrije vozila, nalijevoj strani vozila.

Stražnja svjetla za maglu mogu se uključivatisamo posebnom sklopkom.

Stražnja svjetla za maglu moraju biti povezanatako da se ne mogu uključiti ako nisu uključenapozicijska svjetla.

Kontrola uključenosti stražnjih svjetala (stražn-jeg svjetla) za maglu mora biti osigurana pripada-jućom kontrolnom svjetiljkom.

Članak 31.

Parkirna svjetla na motornim i priključnimvozilima mogu biti postavljena i izvedena:

1) na bočnoj strani vozila - u obliku posebnogsvjetla koja prema prednjoj strani vozila

daje svjetlost bijele boje, a prema stražnjojstrani vozila svjetlost crvene boje;

2) na prednjoj i stražnjoj strani vozila - u ob-liku svjetla koja daju: prednja svjetla -svjetlost bijele boje usmjerenu unaprijed, ustražnja svjetla - svjetlost crvene bojeusmjerenu unatrag, s tim da prednje svjetlomože biti ugrađeno zajedno s prednjimpozicijskim svjetlom ili glavnim svjetlom, astražnje svjetlo zajedno sa stražnjim pozici-jskim svjetlom i sa stop-svjetlom ili samo sastražnjim pozicijskim svjetlom. Udaljenostsvijetleće površine parkirnog svjetla odpovršine ceste ne smije biti manja od 0,35m ni veća od 1,9 m.

Članak 32.

Motorna i priključna vozila koja su šira od 2,1m moraju imati gabaritna svjetla. Gabaritna svjetlamogu biti postavljena i na vozilima širine od 1,8 do2,1 m.

Na vozilima iz stavka 1. ovog člankapostavljaju se dva gabaritna svjetla s prednje stranevozila i dva gabaritna svjetla sa stražnje stranevozila.

Članak 33.

Svjetlo stražnje registarske pločice, ovisno opropisanom tipu pločice na motornim i priključnimvozilima, mora biti ugrađeno i izvedeno tako dadaje svjetlost bijele boje i da se po pločicirasprostire ujednačeno bez tamnih ili izrazito svi-jetlih mjesta.

Svjetlost koja se odbija od registarske pločicene smije blještati, a izvor svjetlosti ne smije bitineposredno vidljiv sudionicima u prometu što sekreću iza vozila.

Svjetlost koja osvjetljuje stražnju registarskupločicu mora biti takva da je noću, pri dobroj vidl-jivosti, moguće čitati oznake i brojeve na pločici sudaljenosti najmanje od 20 m.

Svjetlo stražnje registarske pločice mora bitipovezano na istu sklopku kojom se uključuju ipozicijska svjetla.

Članak 34.

Rotacijska i/ili treptava svjetla na vozilimamogu biti izvedena tako da daju svjetlost plave iližutonaračaste boje. Rotacijska i/ili treptava svjetlamoraju biti postavljena na najviše mjesto na vozilui biti vidljiva sa svih strana ili može bitipostavljeno više rotacijskih i/ili treptavih svjetala



raspoređenih tako da se s bilo koje strane vozilavidi najmanje jedno svjetlo.

Plavo rotacijsko i/ili treptavo svjetlo ili svjetlamogu biti postavljena na vozilima s pravom pred-nosti prolaska određenim Zakonom o sigurnostiprometa na cestama.

Žuto-narančasto rotacijsko i/ili treptavo svjetloili svjetla mogu biti postavljena na radnimvozilima i radnim strojevima. Žuto-narančasto ro-tacijsko i/ili trepatvo svjetlo ili svjetla mogu bitipostavljena na osobnim, kombiniranim i teretnimautomobilima koje upotrebljavaju službe pomoći iinformacija na cesti, službe održavanja cesta, ko-munalne službe, službe pratnje vozila za predi-menzionirane terete, vozilima kojima se prevozepredimenzionirani tereti, službe pratnje vozila kojaprevoze opasne tvari, vozilima kojima se prevozeopasne tvari i vozilima na kojima se ili pomoćukojih se obavlja ispitivanje na cesti.

Rotacijska i/ili treptava svjetla na vozilimakoja se temeljem Zakona o sigurnosti prometa nacestama smatraju vozilima pod pratnjom (vozilimakojima pripadnici policije obavljaju pratnju a ivozila koja se prate) mogu biti crvene i plave bojepostavljena tako da je crveno svjetlo postavljenona desnoj strani vozila.

Članak 35.

Katadiopteri na motornim vozilima s četiri iliviše kotača i motornim vozilima sa tri kotača kojasu šira od 1,3 m, moraju biti ugrađeni i izvedenikao dva stražnja katadioptera crvene boje, a na mo-tornim vozilima sa dva kotača i motornim vozilimasa tri kotača koja nisu šira od 1,3 m kao jedanstražnji katadiopter crvene boje i ne smiju biti tro-kutasta oblika.

Dva prednja bijela katadioptera na priključnomvozilu moraju biti ugrađena i izvedena tako da nesmiju biti trokutasta oblika, a dva stražnja crvenakatadioptera na priključnom vozilu moraju biti ug-rađena i izvedena u obliku istostraničnog trokuta, svrhom okrenutim gore i stranicom veličine najmaje0,15 m.

Ako je na vozilu ugrađeno više od dva katadi-optera, oni moraju biti u paru.

Katadiopter mora imati svijetleću površinu na-jmanje od 20 cm2.

Katadiopteri na vozilu moraju biti postavljenipribližno okomito na površinu ceste.

Udaljenost svijetleće površine katadioptera odpovršine ceste ne smije biti veća od 0,9 m ni manjaod 0,35 m, osim kod vozila sa dva ili tri kotača kodkojih najmanja udaljenost od površine ceste možeiznositi 0,25 m.

Ako je ugrađen samo jedan prednji ili samojedan stražnji katadiopter, on mora biti postavljen uuzdužnoj srednjoj ravnini vozila.

Ako su ugrađena dva prednja ili dva stražnjakatadioptera istog tipa, udaljenost vanjskih rubovasvijetlećih površina tih katadioptera ne smije bitiveća od 0,4 m od bočno najizbočenijih točakavozila, a udaljenost između unutarnjih rubovamora iznositi najmanje 0,6 m.

Prednji i stražnji katadiopteri, osim trokutastihmogu biti ugrađeni zajedno s odgovarajućimprednjim ili stražnjim svjetlima.

Na motornim vozilima čija duljina prelazi 6 mi svim priključnim vozilima, moraju biti ugrađenibočni katadiopteri prema pravilniku ECE-R 48.Bočni katadiopteri moraju biti ugrađeni s objestrane vozila. Bočni katadiopetri moraju biti žuteboje i ne trokutastog oblika. Bočni katadiopter kojije najbliži prednjem dijelu vozila ne smije bitiudaljen od prednje strane vozila više od 5 m, kodprikolice se računa i duljina rude. Razmak izmeđudva susjedna katadioptera ne smije biti veći od 3m. Bočni katadiopter koji je najbliži stražnjem di-jelu vozila ne smije biti udaljen od stražnje stranevozila za više od 1 m. Po visini bočni katadioptertreba postaviti na visinu od kolnika najmanje 250mm i najviše 900 mm, odnosno 1500 mm ako ob-lik vozila ne dopušta postavljanje na 900 mm.

Uređaji za davanje svjetlosnih znakova

Članak 36.

Pod uređajima za davanje svjetlosnih znakova,prema ovom Pravilniku, podrazumijevaju se:

1) stop-svjetla;2) pokazivači smjera;3) uređaji za istodobno uključivanje svihpokazivača smjera.

Članak 37.

Stop-svjetla na motornom vozilu s četiri ili višekotača, motornom vozilu sa tri kotača koja su širaod 1,3 m i na priključnom vozilu moraju biti ug-rađena i izvedena kao najmanje dva stop-svjetla nastražnjoj strani vozila, a na motornom vozilu sadva kotača i motornom vozilu sa tri kotača kojanisu šira od 1,3 m - kao najmanje jedno stopsvjetlo na stražnjoj strani vozila tako da daju svjet-lost crvene boje.

Vozila koja na ravnoj cesti ne mogu razvitibrzinu kretanja veću od 25 km/h ne moraju imatistop-svjetlo.



Ako je na vozilu ugrađeno samo jedno iliviše stop-svjetala ona moraju biti postavljenasimetrično u odnosu na uzdužnu središnju verti-kalnu ravninu vozila. Ova odredba odnosi se i naugradnju dodatnih stop-svjetala.

Ako su na vozilu ugrađena dva stop-svjetla,udaljenost između unutarnjih rubova svijetlećihpovršina ne smije biti manja od 0,6 m.

Udaljenost svijetleće površine stop-svjetla odpovršine ceste ne smije biti manja od 0,35 m niveća od 1,5 m. Samo u iznimnom slučaju najvećadopuštena udaljenost svijetleće površine stop-svjetla od površine ceste može iznositi 2,1 m.

Stop svjetla mogu biti ugrađena zajedno sdrugim stražnjim svjetlima.

Stop svjetla moraju biti povezana tako da seuključuju i svijetle kontinuirano pri uporabi radnekočnice vozila.

Članak 38.

Pokazivači smjera na motorom vozilu sa tri,četiri ili više kotača i na priključnom vozilu morajubiti ugrađeni i izvedeni:

1) na motornom vozilu koje nije dulje od 6 m;a) dva prednja - bočna i dva stražnja po-

kazivača smjera, ilib) dva prednja, dva stražnja i dva bočna

pokazivača smjera, ilic) dva prednja i dva stražnja pokazivača

smjera;2) na motornom vozilu koje je dulje od 6 m i

na vučnome motornom vozilu:a) dva prednja - bočna i dva stražnja po-

kazivača smjera, ilib) dva prednja, dva bočna i dva stražnja

pokazivača smjera;3) na priključnom vozilu - dva stražnja po-

kazivača smjera.Pokazivači smjera na motornom vozilu sa dva

kotača mogu biti ugrađeni i izvedeni kao:1) dva prednja i dva stražnja pokazivača

smjera ili2) dva pokazivača smjera na upravljaču, vidl-

jiva sprijeda i straga.Svjetlost pokazivača smjera mora biti žute boje.Učestalost žmiganja pokazivača smjera treba, u

pravilu, iznositi 90 treptaja u minuti, pri čemu sudopuštena odstupanja tako da učestalost žmiganjaiznosi najmanje 60, odnosno najviše 120 treptaja uminuti (90 ± 30 treptaja u minuti).

Od časa uključivanja pokazivača smjera svjet-lost se mora upaliti najkasnije za jednu sekundu, aprvi se put utrnuti najkasnije za 1,5 sekundu.

Udaljenost vanjskog ruba svijetleće površinepokazivača smjera od bočno najizbočenije točkevozila ne smije biti veća od 0,4 m.

Na vozilima iz stavka 1. ovog članka udaljenostdonjih rubova svijetlećih površina pokazivačasmjera od površine ceste ne smije biti manja od0,35 m ni veća od 1,5 m. Samo u iznimnom slu-čaju, ako ih se iz konstruktivnih razloga ne možedrukčije postaviti, najveća dopuštena udaljenostsvijetleće površine pokazivača smjera od površineceste može iznositi 2,1 m.

Uključivanje pokazivača smjera mora biti neo-visno o uključivanju bilo kojega drugog svjetla navozilu.

Svi pokazivači smjera postavljeni na istoj stranivozila moraju se uključivati i isključivati istomkomandom.

Kontrola funkcioniranja pokazivača smjeramora biti osigurana optičkom ili zvučnom kontrol-nom napravom.

Uređaj za istodobno uključivanje svih po-kazivača smjera na motornim vozilima iz stavka 1.ovog članka mora biti ugrađen i izveden tako da semože uključiti posebnom sklopkom, a kontrolafunkcioniranja mora se osigurati kontrolnomsvjetiljkom koja je u vidnom polju vozača.

4. Uređaji koji omogućuju normalnu vidljivost

Članak 39.

Pod uređajima na vozilima koji omogućujunormalnu vidljivost u prometu na cesti, premaovom Pravilniku, podrazumijevaju se:

1) vjetrobran i vanjska prozorska stakla kabinei karoserije;

2) uređaj za brisanje vjetrobrana (u nastavkuteksta: "brisač vjetrobrana"); uređaj zapranje vanjske strane vjetrobrana (unastavku teksta: "perač vjetrobrana")

3) zrcalo koje vozaču omogućuje promatranjeceste i prometa (u nastavku teksta: "vo-začko zrcalo").

Članak 40.

Pod vjetrobranom, prema ovom Pravilniku,podrazumijeva se staklo na čelnoj strani motornogvozila.



Vjetrobran i sva ostala stakla na motornom ilipriključnom vozilu moraju biti sukladna odred-bama pravilnika ECE-R 43.

Članak 41.

Brisači vjetrobrana na motornom vozilu, osimna motociklu koji ima vjetrobran, moraju biti ug-rađeni i izvedeni tako da budu pouzdani te daomoguće brisanje što veće površine vjetrobrana posvim vremenskim uvjetima i prijeko potrebnu vidl-jivost kroz vjetrobran.

Članak 42.

Vozila koja imaju ugrađene brisače vjetrobranamoraju imati i perače vjetrobrana.

Članak 43.

Vozačko zrcalo na motornom vozilu mora bitiugrađeno i izvedeno kao najmanje;

1. jedno vozačko zrcalo na motociklu;2. dva vozačka zrcala na osobnom automo-

bilu s četiri ili više sjedala, od toga jejedno zrcalo smješteno unutar karoserije, adrugo izvan karoserije na lijevoj stranivozila;

3. dva vozačka zrcala na autobusu, osobnomautomobilu koji vuče kamp prikolicu itrolejbusu s obje vanjske strane prednjegdijela tih vozila i jedno vozačko zrcalo un-utar karoserije;

4. dva vozačka zrcala na teretnim i kom-biniranim vozilima s obje vanjske straneprednjeg dijela tih vozila.

Vozačko zrcalo mora biti postavljeno tako davozaču omogućuje promatranje ceste i prometa izavozila i kad se u vozilu nalazi najveći dopuštenibroj osoba, odnosno kad je vozilo natovareno. Vo-začko zrcalo mora biti zglobno spojeno za ležištesvojeg nosača tako da se može postaviti u bilo kojipoložaj radi promatranja ceste i prometa iza vozilai da u zauzetom položaju ostane i pri normalnimpotresima za vrijeme kretanja vozila.

Vozačko zrcalo postavljeno unutar karoserijeosobnog automobila mora se nalaziti na mjestu nakojem ga vozač sa svojeg sjedala može podešavatirukom.

Površina vozačkog zrcala mora imati takve op-tičke značajke da ne uzrokuje znatnije iskrivljenjeslike i boje predmeta te da nije podložna štetnomdjelovanju atmosferskih prilika.

Površina vozačkog zrcala koja reflektira slikumože biti ravna ili blago ispupčena (konveksna) ilikombinirana. Polumjer ispupčenosti konveksnepovršine vozačkog zrcala ne smije biti manji od 80cm.

Površina vozačkog zrcala mora iznositi:1. zrcala smještenog unutar karoserije i izvan

karoserije osobnog automobile - najmanje60 cm2;

2. zrcala smještenih izvan karoserije ostalihmotornih vozila - najmanje 150 cm2 akoim je površina ispupčena odnosno na-jmanje 300 cm2 ako im je površina ravna;

3. zrcala na motociklu - najmanje 50 cm2.Ako na osobnom automobilu postoji samo

jedno vozačko zrcalo, ono se postavlja na odgova-rajuće mjesto unutar karoserije vozila, a ako je to sobzirom na konstrukciju neizvodljivo - postavlja ses lijeve strane vozila.

Ako vozačko zrcalo koje je smješteno izvankaroserije vozila premašuje najveću dopuštenu šir-inu motornog vozila (2,55 m), ono mora bitipostavljeno na nosač sa zglobom koji omogućujeda se pritiskom na nosač zrcala ono vrati udopuštenu širinu vozila.

5. Uređaji za davanje zvučnih znakova

Članak 44.

Uređaj za davanje zvučnih znakova na motor-nom vozilu mora biti ugrađen i izveden kao na-jmanje jedan uređaj tako da daje jednoličnezvukove nepromjenljiva intenziteta.

Osim uređaja za davanje zvučnih znakova izstavka 1. ovog članka, na određena motorna vozilanamijenjena službi hitne pomoći i vatrogasnojslužbi, vozila Ministarstva unutarnjih poslova ivojne policije, te na vozila iz članka 125. i 126.Zakona o sigurnosti prometa na cestama može bitiugrađen i izveden i poseban uređaj za davanjeznakova od niza izmjenično proizvedenog zvukadviju različitih frekvencija.

Komanda uređaja za davanje zvučnih znakovamora biti postavljena tako da je pristupačna vozačus njegova sjedala.

Uređaj za davanje zvučnih znakova iz stavka 2.ovog članka mora biti konstruiran tako da se nje-govim uključenjem istodobno uključuje rotacijskaili treptava svjetla na vozilima iz članka 34. ovogPravilnika.

6. Uređaji za kretanje vozila unatrag



Članak 45.

Uređaji koji omogućuju kretanje vozilaunatrag, osim uređaja za kretanje vozila unaprijed,na svakom motornom vozilu, osim na motociklu imotornom vozilu sa tri kotača, ako njihova najvećadopuštena masa ne premašuje 0,6 t, moraju bitiugrađeni i izvedeni tako da omoguće pouzdano isigurno kretanje vozila unatrag.

7. Kontrolni uređaji i uređaji za davanje znako-va

Članak 46.

Pod kontrolnim uređajima i uređajima za da-vanje znakova na motornim vozilima, prema ovomPravilniku, podrazumijevaju se:

1. na osobnim automobilima:a) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom

za osvjetljavanje,b) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo,c) svjetlosni ili zvučni znak za kontrolu

rada pokazivača smjera;2. na autobusima:

a) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkomza osvjetljavanje, ako nije ugrađen utahograf koji pokazuje i registrirabrzinu, vrijeme i cjelokupno prijeđeniput vozilom,

b) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo,c) svjetlosni ili zvučni znak za kontrolu

rada pokazivača smjera,d) nadzorni uređaj-tahograf, prema odred-

bama ECE Sporazuma 811/564 kojiosigurava upis vremena vožnje članovaposade, vremena provedenog uobavijanju profesionalne aktivnostikoja ne spada u upravljanje vozilom,vrijeme odmora, brzine vozila i pri-jeđenu udaljenost,

e) pokazivalo raspoloživog tlaka pneu-matičkog uređaja radne kočnice, ako jetaj uređaj stalno pod tlakom;

3. na autobusima za gradski promet:a) svi uređaji predviđeni za autobuse u

točki 2. ovog stavka, osim uređaja podtočkom 2.d

b) svjetlosni znak za kontrolu zatvorenostivrata koja nisu u vidnom polju vozača,

c) uređaj za davanje i primanje znakovaod konduktera;

4. na trolejbusima za gradski promet:

a) svi uređaji za autobuse za gradski i pri-gradski promet predvideni u točki 3.ovog stavka,

b) uređaj za kontrolu izoliranosti od e-lektričnog napona;

5. na teretnim automobilima:a) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom

za osvjetljavanje, ako nije ugrađen utahograf koji pokazuje i registrira brzi-nu, vrijeme i cjelokupno prijeđen putvozilom,

b) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo,c) svjetlosni ili zvučni znak za kontrolu

rada pokazivača smjera,d) pokazivač raspoloživog tlaka pneuma-

tičkog uređaja radne kočnice, ako je tajuređaj stalno pod tlakom,

e) nadzorni uređaj-tahograf, prema odred-bama ECE Sporazuma 811/564 koji o-sigurava upis vremena vožnje članovaposade, vremena provedenog u obavl-janju profesionalne aktivnosti koja nespada u upravljanje vozilom, vrijemeodmora, brzine vozila i prijedenu udal-jenost i ako je najveća dopuštena masavozila iznad 3,5 t.

6. na specijalnim i radnim vozilima:a) kontrolni uređaji predviđeni za teretne

automobile u točki 5. ovog stavka.Iznimno, tahograf ne moraju imati spe-cijalna i radna vozila koja na ravnojcesti ne mogu razviti brzinu kretanjaveću od 30 km/h.

b) uređaj za kontrolu rada radnih sustavaugrađenih na vozilu;

7. na radnim strojevima:a) svjetlosni ili zvučni znak za kontrolu

rada pokazivača smjera,b) pokazivalo raspoloživog tlaka pneuma-

tičkog uređaja radne kočnice, ako je tajuređaj stalno pod tlakom,

c) uređaj za kontrolu rada radnih sustavaugrađenih na vozilu

8. na motociklima:a) brzinomjer s putomjerom i svjetiljkom

za osvjetljavanje,b) kontrolna svjetiljka za dugo svjetlo,

osim na motociklu s motorom radnogobujma do 50 cm3;

9. na svim vozilima koja imaju poseban ure-đaj što proizvodi energiju za rad kočnica:

a) standardiziran priključak za kontrolutlaka kočnog fluida na spremniku ener-gije, kočnim cilindrima i uređajima u



kojima se bilo kako transformira ener-gija.

Odredba stavka 1. točka 2. pod d) i točka 5.pod e) primjenjuje se na vozila koja sudjeluju umeđunarodom cestovnom prometu sukladno Eu-ropskom Sporazumu o radu posada vozila an-gažiranim u međunarodnom cestovnom prometu(AETR).

Vozila iz stavka 1. točke 3. koja nisuopremljena nadzornim uređajem - tahografom uskladu s AETR Sporazumom, trebaju imati ta-hograf koji pokazuje i registrira brzinu, vrijeme icijelokupni prijeđeni put vozilom.

Odredbe stavka 1. točka 5. pod e) ovog člankane odnosi se na vozila Vojske Federacije, vozilacivilne zaštite, vatrogasna vozila i komunalnavozila te vozila s ugrađenim pčelinjakom.

Ostala vozila iz stavka 1. točka 2. do 6. ovogčlanka koja su u prometu u Herceg-bosanskoj žu-paniji registrirana do 01. siječnja 1995. godine, ane sudjeluju u međunarodnom cestovnom prometui nemaju nadzorni uređaj tahograf u skladu sAETR Sporazumom, umjesto istog trebaju imatitahograf koji pokazuje i registrira brzinu, vrijeme icjelokupni prijeđeni put vozilom ako je najvećadopuštena masa vozila veća od 5 t.

Članak 47.

Na autobusima i teretnim motornim vozilimakoja se prvi put registriraju u Herceg-bosanskojžupaniji, na autobusima i teretnim motornimvozilima koja sudjeluju u međunarodnom cestov-nom prometu sukladno Europskom Sporazumu oradu posada vozila angažiranim u međunarodnomcestovnom prometu (AETR) i na motornimvozilima za prijevoz opasnih tvari treba biti ug-rađen ograničivač brzine. Ograničivač brzine morabiti izveden u skladu sa zahtjevima pravilnikaECE-R 89.

Odredba iz stavka 1. ovog članka odnosi se nateretna motorna vozila ukoliko im je najvećadopuštena masa jednaka ili veća od 12 tona i naautobuse ukoliko im je najveća dopuštena masajednaka ili veća od 10 tona.

Brzina ograničena ograničivačem brzine nesmije biti veća od 85 km/h za teretna motornavozila, odnosno 100 km/h za autobuse. Dopuštenoodstupanje od namještenog limita brzine iznosi +5km/h. Ograničivačem brzine ne trebaju bitiopremljeni teretna motorna vozila ako im je na-jveća brzina jednaka ili manja od 90 km/h i auto-busi čija je najveća brzina jednaka ili manja od 105km/h.

Odredba iz stavka 1. ovog članka odnosi se nateretna motorna vozila i autobuse koja se prvi putregistriraju u Herceg-bosanskoj županiji od 01.siječnja 1999. godine.

8. Uređaji za odvod i ispuštanje ispušnih pli-nova

Članak 48.

Izlaz (izlazni otvor) ispušne cijevi uređaja zaodvod i ispuštanje ispušnih plinova ne smije bitiusmjeren u desnu stranu motornog vozila.

Na ispušnoj se cijevi iz stavka 1. ovog člankamora nalaziti uređaj za prigušivanje zvuka ispušnihplinova koji se ne može isključiti osim za potrebečišćenja.

9. Uređaji za spajanje vučnog i priključnogvozila

Članak 49.

Uređaji za spajanje vučnoga i priključnogvozila, osim kod motocikla s bočnom prikolicom,moraju biti postavljeni u uzdužnoj simetričnoj ver-tikalnoj ravnini vozila i izvedeni zglobno, tako daomogućuju pokretljivost uređaja u svimsmjerovima u prostoru.

Osovinica uređaja za spajanje vučnoga ipriključnog vozila pomoću koje se spaja vozilomora imati osigurač što onemogućuje, pri normal-noj uporabi, razdvajanje spojenih vozila.

Uređaji za spajanje vučnoga i priključnogvozila moraju biti pričvršćeni za pojačani dio vuč-nog vozila.

Vertikalna simetrala kugle uređaja za spajanjeosobnog automobila i priključnih vozila za vučuETR priključnih vozila do 3,5 t najveće dopuštenemase smije najviše biti približena stražnjem krajuvozila na udaljenost od 70 mm. Vodoravnasimetrala kugle uređaja za spajanje osobnog auto-mobila i priključnog vozila za vuču priključnihvozila do 3,5 t najveće dopuštene mase smije na-jviše biti približena vodoravnoj podlozi na udal-jenost od 350 mm promatrajući vozila opterećenado svoje najveće dopuštene mase.

Kuka na osobnom automobilu, kada ovaj nevuče priključno vozilo i kada se rastavi napričvrsnom mjestu, ne smije prelaziti duljinugabarita vozila.

Odredba stavka 5. primjenjuje se na osobneautomobile koji se prvi put registriraju u Herceg-bosanskoj županiji i na osobne automobile kod



kojih se uređaj (kuka) naknadno ugrađuje, od 01.siječnja 1999. godine.

10. Ostali uređaji vozila posebno značajni zasigurnost prometa

Članak 50.

Karoserija motornoga i priključnog vozilamora biti ugrađena i izvedena tako da po svojojkonstrukciji kakvoći i vrsti materijala, a iopremljenosti, odgovara namjeni vozila i osiguravasigurnost putnika i vozača za vrijeme vožnje.

Stražnja strana karoserije autobusa kojima seprevoze osobe u gradskome i prigradskom prometui ne trolejbusu kojima se prevoze osobe ugradskom prometu te trolna oprema trolejbusamoraju biti izvedene tako da se nitko ne možepopeti na stražnju stranu vozila i visiti za vrijemevožnje.

Stube na vozilima kojima se prevoze putnicimoraju biti takve da osiguravaju siguran ulaz iizlaz putnika.

Rubovi izbočenih dijelova i ukrasnih predmetana prednjem dijelu vozila ne smiju biti oštri. Akopostoji ukrasna figura na gornjoj površini prednjegdijela vozila, ona mora biti elastično pričvršćena zavozilo.

Motocikl mora imati ugrađene i izvedeneoslonce za noge vozača s obiju strana, a motociklsa sjedalom za putnika mora imati ugrađen držač iugrađene oslonce za noge putnika s obje stranemotocikla.

Članak 51.

U autobusima, trolejbusima i priključnimvozilima kojima se prevoze i putnici što stoje, slo-bodna površina namijenjena za jedno mjesto zastajanje mora iznositi najmanje 0,15 m2.

Unutarnji prostor kabine za vozača i prostor zaputnike moraju biti opremljeni tako da pod nor-malnim uvjetima u vožnji ili za mirovanja vozilavozač, odnosno putnici u vozilu ne mogu biti ozli-jeđeni. Pribor, alat, uređaji i oprema moraju bitidobro pričvršćeni.

Prostor za vozača i putnike u motornim ipriključnim vozilima mora imati unutarnju ras-vjetu.

Otvor naljevka za punjenje spremnika gorivomne smije se nalaziti u prostoru za vozača ili u pros-toru za putnike.

Članak 52.

Vrata na autobusima, trolejbusima i priključ-nim vozilima s više od 25 mjesta, kojima seprevoze putnici, moraju biti ugrađena i izvedenakao najmanje dvoja vrata na desnoj strani tihvozila, tako da se ne mogu namjerno otvarati zavrijeme vožnje i da štite putnike od ozljede, od-nosno da ne bi eventualno ispali iz vozila.

Pomoćna vrata za izlaz putnika u slučaju opas-nosti odnosno druge prijeke potrebe na vozilima izstavka 1. ovog članka moraju biti urađena i izve-dena na lijevoj strani vozila, na mjestu koje je put-nicima pristupačno u slučaju opasnosti, odnosnodruge prijeke potrebe, s tim da njihova širina nesmije iznositi manje od 0,6 m, a visina manje od1,2 m. Konstrukcja pomoćnih vrata mora biti takvada se ne mogu nenamjerno otvoriti.

Na vozilima iz stavka 1. ovog članka nemoraju biti izvedena pomoćna vrata, ako s obijubočnih strana imaju po jedan prozor dimenzija na-jmanje 0,8 m x 0,6 m i ako su ti prozori prikladniza izlaz u slučaju opasnosti. Ti prozori morajuimati natpis da služe u slučaju opasnosti.

Ako bočna vrata na motornim vozilima, osimna teretnim vozilima, izlaze pri otvaranju izvangabarita vozila, moraju imati bravu postavljenuprema stražnjem dijelu vozila, a šarke vratapostavljene prema prednjem.

Članak 53.

Brave na vratima moraju biti s dva stupnja iugrađene i izvedene tako da drugi stupanj bravesprječava otvaranje vrata, ako nisu potpuno zat-vorena. Brave moraju imati napravu kojom seosiguravaju tako da se lako učvrsti sigurnosnipoložaj.

Vrata, poklopci i druge vrste zatvarača na ot-vorima zatvorenih karoserija čiji su slobodni otvoriveći od minimalnih dimenzija za ulaz jedne osobemoraju biti izvedeni tako da se mogu otvoriti i sunutarnje strane.

Poklopci na svim vanjskim stranama motornihi priključnih vozila moraju biti izvedeni, odnosnoosigurani tako da se ne mogu sami otvoriti za vri-jeme vožnje, pa ni pri jačim potresima.

Članak 54.

Uređaj za provjetravanje u autobusima, trole-jbusima i priključnim vozilima kojima se prevozeputnici mora biti ugrađen i izveden tako da za vri-



jeme vožnje tlak zraka u unutarnjosti karoserije nemože biti niži od vanjskoga atmosferskog tlaka.

Prostor zatvorenih karoserija namijenjen vo-začu i putnicima mora biti izgrađen tako da jeosiguran od prodora i gomilanja plinova štetnih zazdravlje ljudi.

Članak 55.

Akumulator na vozilu mora biti dobropričvršćen u svojem ležištu i mora imati odgovara-jući vanjski odušnik izvan prostora za vozača iputnike, osim akumulatora koji su izvedeni tako dane isparavaju.

Autobusi i trolejbusi s više od 25 mjesta ko-jima se prevoze putnici moraju na glavnom kabeluelektrične instalacije imati sklopku kojom seisključuju svi strujni krugovi u vozilu osim ta-hografa koji se mora posebnim vodovima spajatina akumulatoru. Ručica sklopke mora biti nadohvatu ruke vozača.

Članak 56.

Sjedala i nasloni tih sjedala u automobilimakoji su pokretni moraju imati osigurače zaučvršćenje.

Članak 57.

Kabina za vozača na motornim vozilima moraudovoljavati ovim uvjetima:

1) glede dimenzija, vidljivosti, stupnja vi-bracije, izolacije od buke, grijanja, zračenjai zabrtvljenosti mora udovoljavati uvjetimakoji osiguravaju normalan rad vozaču i nje-govim pomoćnicima;

2) sjedalo vozača mora biti široko najmanje0,45 m i po svojoj konstrukciji i materijaluod kojega je izrađeno omogućavati vozačuudobno sjedenje za upravljačem;

3) zastakljene površine kabine vozača morajuudovoljavati normativima iz pravilnikaECE-R 43.

Članak 58.

Uređaji za odmrzavanje i odmagljivanjevjetrobrana i uređaji za grijanje i provjetravanje namotornom vozilu moraju biti ugrađeni i izvedenitako da se njihovom upotrebom osigura i omogućipotrebna vidljivost kroz vjetrobran te unutarnjegrijanje i provjetravanje prostora za vozača i put-nike.

Otvori za ulazak zraka u kabinu za vozača kojisu u sastavu uređaja za grijanje i provjetravanjemoraju biti izvedeni tako da se onemogućuje za-gađivanje zraka ispušnim plinovima i prašinom štoih uzrokuje samo vozilo.

Članak 59.

Gume na vozilima moraju odgovarati i dimen-zijama što ih je prijavio proizvođač, ovisno o na-jvećoj dopuštenoj brzini kretanja vozila i najvećemdopuštenom opterećenju osovina na kojima sugume postavljene.

Gume na istoj osovini vozila moraju biti jed-nake po vrsti (ljetne, zimske), konstrukciji (radi-jalni, dijagonalni i s prekriženim pojasevima),nosivosti i dimenzijama.

Dubina utora guma po opsegu i širini protek-tora ne smije iznositi manje od 1 mm za osobneautomobile i kombinirana vozila, odnosno manjeod 2 mm za autobuse i teretna vozila.

Na naplatku rezervnog kotača ne mora senalaziti guma iste vrste i konstrukcije.

Obnovljene gume mogu se upotrebljavati navozilima pod uvjetom da imaju deklaraciju proiz-vođača ili izvodača protektiranja.

Članak 60.

Blatobrani na motornim i priključnim vozilimakoja mogu razviti brzinu kretanja veću od 30 km/h,osim na terenskim i teretnim vozilima koja seautomatski istovaruju (samoistovarna kola),moraju biti ugrađeni i izvedeni iznad svih kotača.

Kotači skupa vozila na prvoj osovini priključ-nog vozila ne moraju s prednje strane biti pok-riveni blatobranima. Gornja četvrtina promjerastražnjih kotača tegljača s poluprikolicom ne morabiti pokrivena blatobranima. Blatobrani višeoso-vinskih vozila mogu biti zajednički za skup kotačana istoj strani vozila.

Blatobrani moraju biti postavljeni tako da pok-rivaju širinu kotača vozila. Blatobrani ne smijuimati oštre rubove. Položaj i veličina blatobranamora biti takva da sprječava odbacivanje blata kprednjoj gornjoj strani, računajući od osovine ko-tača vozila. S prednje strane, u smjeru kretanjavozila, blatobran mora pokrivati najmanje trećinupromjera kotača. Sa stražnje strane blatobran morapokrivati najmanje polovicu promjera kotača op-terećenog vozila.

Na motornim vozilima koja ostavljaju jedantrag prednji blatobran mora pokrivati kotač u luku



najmanje od 15° ispred okomice povučene krozosovinu prednjeg kotača.

Članak 61.

Branici na osobnim automobilima i kom-biniranim vozilima moraju biti ugrađeni i izvedenina prednjoj i stražnjoj strani vozila, a na drugimmotornim vozilima s četiri ili više kotača - na-jmanje na prednjoj strani tih vozila.

Branici ne smiju imati oštre rubove i morajubiti postavljeni tako da čine najizbočenije dijelovevozila, osim ako vozilo ima ugrađenu kuku zavuču.

Visina prednjih i stražnjih branika vozila,mjerena od površine ceste, mora biti jednaka naprednjoj i stražnjoj strani pri podjednakoj optere-ćenosti vozila u stanju mirovanja, s tim što sedopušta odstupanje u granicama dimenzije jedneširine prednjeg branika.

Zaštitnik od podlijetanja sa stražnje strane podvozilo na motornim i priključnim vozilima koja naravnoj cesti mogu razviti brzinu kretanja veću od30 km/h, kod kojih je udaljenost od stražnje najiz-bočenije točke vozila do osi posljednje po reduosovine vozila, u neopterećenom stanju veća od1000 mm, a i kod kojih stražnji dio šasije u svojojcijeloj širini ili glavni dijelovi karoserije, u neop-terećenom stanju, imaju slobodnu visinu veću od700 mm iznad površine kolnika, mora biti ugrađeni izveden tako da onemogući podlijetanje drugogvozila pod vozila na kojem je izveden taj zaštitnik.

Zaštitnika od podlijetanja sa stražnje strane podvozila na mjestima za pričvršćivanje ne smije pri-jeći najveću dopuštenu širinu vozila i ne smije bitikraći ni na jednoj strani vozila za više od 100 mm.Krajevi zaštitnika od podlijetanja sa stražnje stranepod vozilo ne smiju biti povijeni unatrag.

Zaštitnik od podlijetanja sa stražnje strane podvozilo mora biti otporan na savijanje čeličnog no-sača čiji poprečni presjek osigurava otporni mo-ment na savijanje od 20 cm3.

Odredbe stavaka 4. i 5. ovog članka ne odnosese na vučna vozila namijenjena obavljanju trans-porta u poljoprivredi i šumarstvu, tegljače sa sed-lom i prikolice s jednostrukom osovinom, odnosnojednoosovinske prikolice namijenjene prijevozudugačkih tereta to na vozila kod kojih postavljanjezaštitnika od podlijetanja sa stražnje strane podvozila onemogućuje njihovu radnu funkciju.

Na teretnim, vučnim i priključnim vozilimačija najveća dopuštena masa prelazi 3,5 t morajubiti ugrađeni bočni štitnici protiv podlijetanjaprema pravilniku ECE-R 73.

Odredba iz stavka 8. ovog članka odnosi se navozila koja se prvi put registriraju od 0l. srpnja1996. godine.

Članak 62.

Priključci za vezivanje sigurnosnih pojaseva uosobnim automobilima koji su proizvedeni poslije01. travnia 1971. godine moraju biti ugrađeni na-jmanje za prvi red sjedala.

Za vozila iz stavka 1. ovog članka bočnasjedala okrenuta u smjeru vožnje moraju imatipriključke za vezivanje sigurnosnih pojasa na tritočke a izuzetno i na dvije točke, a sjedala u sredinivozila moraju biti najmanje na dvije točkevezivanja.

Odredbe stavka 2. ovog članka primjenjuju se ina ostala sjedala ako proizvodač odnosno vlasnikvozila želi ugraditi priključke za vezivanje sigur-nosnih pojaseva.

Nasloni za glavu u osobnim automobilima pro-izvedenim poslije 01. svibnja 1985. godine morajubiti ugrađeni najmanje za prvi red sjedala.

Članak 63.

Osobni automobili proizvedeni poslije 01. si-ječnja 1977. godine, koji imaju ugrađenepriključke za vezivanje sigurnosnih pojaseva na-jmanje na tri točke vezivanja, moraju imati ugrađ-ene sigurnosne pojaseve za prvi red bočnih sjedala.

Osobni automobili koji se prvi put registrirajuu Hercegbosanskoj županiji od 01. siječnja 1999.godine moraju imati ugrađene sigurnosne pojasevena svim sjedećim mjestima u vozilu.

Članak 64.

Priključci za vuču na vozilima na motorni po-gon moraju biti ugrađeni i izvedeni s prednje stranevozila na pristupačnom mjestu tako da omogućespajanje užeta ili poluge za vuču i da osigurajusigurnu vuču tog vozila pomoću užeta ili poluge zavuču.

Članak 65.

Uređaj za osiguranje vozila od neovlašteneuporabe na osobnirn automobilima i kombiniranimvozilima mora biti ugrađen i izveden tako da spri-ječi okretanje kotača upravljača ili pomicanje ru-čice mjenjača, ili da djeluje na sustav prijenosa ispriječi okretanje pogonskih kotača (osim kočnih



sustava), ili da ima poseban sustav kojim se sprje-čava puštanje motora u rad.

Uređaj iz stavka 1. ovog članka mora bitistalno ugrađen u vozilo i izveden tako da se nemože uključiti kad je vozilo u pokretu.

Članak 66.

Ako je na motornom vozilu ugrađena opremaza pogon na plin, spremnik s plinom smije sepostaviti samo iza prostora za vozača, odnosnoputnike.

Prostor za smještaj spremnika s plinom morabiti odvojen metalnom pregradom od prostora zavozača, odnosno putnike, a i od prostora zasmještaj motora.

Spremnik za plin mora imati ugrađene uređajei opremu za utakanje i istjecanje plina prema mo-toru, u skladu s propisima o tehničkim norma-tivima za uređaje i opremu za plin koji se ugrađujuu motorna vozila.

Spremnik iz stavka 3. ovog članka mora bitipričvršćen za vozilo tako da je onemogućeno nje-govo pomicanje.

Uređaji za pogon na plin na motornom vozilumogu se ugrađivati i upotrebljavati samo nakon štoza to ovlaštena organizacija ispita i provjeri is-pravnost ugradnje tih uređaja na vozilu.

IV UREĐAJI NA TRAKTORIMA INJIHOVIM PRIKOLICAMA

1. Traktori

Članak 67.

Odredbe o uređajima na traktorima odnose sesamo na one vrste traktora koji na ravnoj cesti nemogu razviti brzinu kretanja veću od 30 km/h ikoji imaju dvije osovine i kotače s gumama (unastavku teksta: "traktor").

Na traktore koji na ravnoj cesti razvijaju brzinukretanja veću od 30 km/h odgovarajuće se primjen-juju odredbe članaka 2. do 66. ovog Pravilnika.

Članak 68.

Radna i parkirna kočnica na traktoru morajubiti ugrađene i izvedene tako da udovoljavaju uvje-tima iz članka 12. stavci 3. i 5. ovog Pravilnika.

Kočni sustav na traktoru može biti ugrađen iizveden samo na dva kotača iste osovine, pod uvje-tom da je sila kočenja podjednako raspoređena naoba kotača.

Članak 69.

Pod uređajima za osvjetljavanje ceste i za da-vanje svjetlosnih znakova na traktorima, premaovom Pravilniku, podrazumijevaju se:

1) glavna svjetla s kratkim svjetlom;2) pozicijska svjetla;3) stop svjetla;4) katadiopteri;5) pokazivači smjera;6) svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske

pločice.Osim uređaja iz stavka 1. ovog članka, na trak-

torima mogu biti ugrađeni i izvedeni i:1) svjetla za dugo svjetlo;2) svjetla za maglu;3) svjetla za osvjetljavanje mjesta na kojem se

izvode radovi;4) svjetla za vožnju unatrag;5) stražnja svjetla za maglu.Za kratka svjetla za osvjetljavanje ceste, pozi-

cijska svjetla, stop-svjetla, katadioptere, pokaziva-če smjera i svjetla za osvjetljavanje stražnje re-gistarske pločice iz stavka 1. ovog članka odgova-rajuće vrijede uvjeti propisani za takve uređaje namotornim vozilima u članku 18. do 21., članku 22.stavak 2, 3, 5, 6, 7, 8, 9., članku 28. i 29, članku33, članku 35, 37, 38. i 97, ovog Pravilnika.

Ako su na traktoru ugrađena i svjetla iz stavka2. ovog članka, za njih vrijede uvjeti predviđeni zatakva svjetla u članku 22. do 25. ovog Pravilnika.

Članak 70.

Sigurnosna kabina ili okvir na traktoru morajubiti ugrađeni i izvedeni tako da štite vozača od ozl-jede, ako se traktor prevrne i da odgovaraju norma-tivima propisanim u odgovarajućoj normizaciji.

Članak 71.

Uređaji za kontrolu rada pokazivača smjera natraktorima moraju biti ugrađeni i izvedeni kaosvjetlosni ili kao zvučni znak za kontrolu rada po-kazivača smjera ako vozač ne može izravno vidjetinajmanje po jedan pokazivač smjera sa svake stra-ne vozila.

Članak 72.

Uređaj za davanje zvučnih znakova na traktorumora biti ugrađen i izveden tako da udovoljava



uvjetima propisanim za takve uređaje na motornimvozilima u članku 44. ovog Pravilnika.

Članak 73.

Uređaj za odvod i ispuštanje ispušnih plinovana traktoru mora biti ugrađen i izveden tako daudovoljava uvjetima propisanim u članku 48. ovogPravilnika.

Članak 74.

Vozačko zrcalo na traktoru koji ima zatvorenukabinu, mora biti ugrađeno i izvedeno kao najman-je jedno vozačko zrcalo postavljeno na lijevoj stra-ni kabine.

Ako na traktoru postoje vjetrobran, vanjskaokna i brisači vjetrobrana, za njih vrijede uvjetipropisani za takve uređaje na motornim vozilima učlanku 40. do 42. ovog Pravilnika.

Članak 75.

Uređaj za kretanje traktora unatrag na traktoručija masa premašuje 0,35 t mora biti ugrađen i iz-veden tako da s odgovarajućim stupnjem prijenosaomogući pouzdano i sigurno kretanje traktora u-natrag.

2. Prikolice

Članak 76.

Radna i parkirna kočnica na prikolicama kojevuku traktori mora djelovati na dovoljan broj kota-ča da bi se osigurao minimalni kočni koeficijent ida bi se zadržalo pravocrtno kretanje za vrijemekočenja.

Radna kočnica priključnog vozila kojeg vučetraktor mora se aktivirati istovremeno i s istim ure-đajem kad i radna kočnica vučnog traktora.

Prikolica iz stavka 1. ovog članka može bitiopremljena naletnom kočnicom ako joj najvećadopuštena masa ne prelazi 8 t, a brzina 30 km/h te:

- kad najveća dopuštena brzina ne prelazi 25km/h mogu se vučnom traktoru dodati naj-više dvije prikolice i

- kad najveća brzina ne prelazi 40 km/h mo-gu se vučnom traktoru dodati najviše dvijeprikolice uz uvjet da su na prikolicama ko-čeni svi kotači.

Prikolica iz stavka 1. ovog članka ne mora imatiradnu kočnicu uz uvjet da joj najveća brzina ne

prelazi 30 km/h, da joj najveća dopuštena masa neprelazi 3 t i da je masa vučnog traktora dva putaveća.

Članak 77.

Na svjetla za označavanje prikolice, stop-svjetla, pokazivače smjera i katadioptere na priko-lici koju vuče traktor odgovarajuće se primjenjujuodredbe članaka 28, 29, 33, 35, 37. i 38. ovog Pra-vilnika.

V UREĐAJI NA ZAPREŽNIM VOZILIMA

Članak 78.

Svjetla na zaprežnom vozilu moraju biti izve-dena kao najmanje jedno bijelo svjetlo postavljenona prednjoj strani vozila tako da je svjetlost kojudaje vidljiva samo za sudionike u prometu koji senalaze ispred zaprežnog vozila i kao najmanje jed-no crveno svjetlo postavljeno na stražnjoj stranivozila tako da je svjetlost koju daje vidljiva samoza sudionike u prometu što se nalaze iza zaprežnogvozila.

Svjetla na zaprežnom vozilu moraju biti izve-dena tako da se svjetlost koju ona daje, noću pridobroj vidljivosti, može vidjeti na udaljenosti naj-manje od 150 m.

Članak 79.

Katadiopteri na zaprežnim vozilima moraju bitiugrađeni i izvedeni kao dva katadioptera crveneboje, netrokutasta oblika, simetrično postavljena nastražnjoj strani vozila, tako da su noću, pri dobrojvidljivosti, vidljiva s udaljenosti najmanje od 100m kad su osvijetljena dugim svjetlom motornogvozila.

Reflektirajuća površina katadioptera ne smijebiti manje od 0,3 m ni više od 1 m udaljena odpovršine ceste. Međusobni razmak reflektirajućihpovršina katadioptera ne smije biti manji od 0,5 m.Reflektirajuća površina pojedinih katadioptera mo-ra iznositi najmanje 20 cm2.

VI UREĐAJI NA BICIKLIMA I MOPEDIMA

Članak 80.

Na biciklima i mopedima mora biti ugrađena iizvedena za svaki kotač najmanje po jedna kočnica



tako da su međusobno neovisne, s tim što kočnicana prednjem kotaču mora biti ručna.

Članak 81.

Jedno svjetlo za osvjetljavanje ceste na bi-ciklima i mopedima mora biti izvedeno i pričvrš-ćeno na prednjoj strani vozila.

Svjetlost koju daje svjetlo iz stavka 1. ovogčlanka mora biti bijele boje, a udaljenost svijetlećepovršine toga svjetla od površine ceste ne smijebiti manja od 0,4 m ni veća od 1,2 m.

Jedno stražnje pozicijsko svjetlo crvene boje nabiciklu i mopedu mora biti izvedeno i pričvršćenona zadnjoj strani vozila.

Udaljenost svijetleće površine svjetla iz stavka3. ovog članka od površine ceste ne smije biti man-ja od 0,25 m ni veća od 0,9 m.

Svjetlo iz stavka 3. ovog članka može biti iz-vedeno zajedno s katadiopterom.

Članak 82.

Jedan katadiopter crvene boje na biciklima imopedima mora biti ugrađen i izveden na stražnjojstrani bicikla, a po jedan katadiopter žute ili naran-časte boje - na svakoj strani pedale (s prednje istražnje strane).

Udaljenost reflektirajuće površine stražnjegacrvenog katadioptera od površine ceste ne smijebiti manja od 0,25 m ni veća od 0,9 m.

Reflektirajuća površina stražnjega crvenog ka-tadioptera mora iznositi najmanje 8 cm2.

Na bočnim stranicama prednjega i stražnjegkotača bicikla moraju biti izvedena reflektirajućatijela koja reflektiraju svjetlost bijele ili žute boje.

Članak 83.

Uređaj za davanje zvučnih znakova na biciklu imopedu mora biti ugrađen i izveden tako da udo-voljava uvjetima propisanim u članku 44. stavku 1.ovog Pravilnika.

VII OPREMA VOZILA

Članak 84.

Motorna i priključna vozila, osim motocikala,motornih vozila na tri kotača, traktora, traktorskihprikolica, prikolica s jednostrukom osovinom ijednoosovinskih prikolica, autobusa za gradskipromet, trolejbusa za gradski promet i vozila nami-

jenjenih za komunalne usluge (pranje i čišćenjeulica, odvoz smeća i fekalija i dr.), moraju imatirezervni kotač koji se po potrebi može upotrijebiti.

Članak 85.

Motorna vozila, osim osobnih automobila ko-jima se ne obavlja javni prijevoz osoba u prometuna cestama, motocikala, motornih vozila na tri ko-tača i traktora, moraju imati aparat za gašenjepožara postavljen na vidljivom mjestu tako da se uslučaju opasnosti može upotrijebiti.

Članak 86.

Vozila na motorni pogon osim mopeda i moto-cikla i priključna vozila, moraju imati, na vidlji-vom mjestu, poseban standardiziran znak za obil-ježavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste,kojim se vozač po potrebi može koristiti.

Po dva znaka iz stavka 1. ovog članka morajuimati:

1) teretni automobil i autobus - ako vukupriključno vozilo;

2) motorno vozilo koje se nalazi na začeljukolone - ako se motorna vozila kreću u or-ganiziranoj koloni.

Znak iz stavka 1. ovog članka ima oblikistostraničnog trokuta s rubom crvene boje čijaduljina iznosi 40 cm, a širina najmanje 5 cm. Ru-bovi znaka moraju biti prevučeni reflektirajućomtvari ili crvenom katadiopterskom optikom širinenajmanje 2 cm ili izrađeni tako da se mogu po či-tavoj duljini osvijetliti vlastitim izvorom svjetlosti.Znak mora biti izrađen od čvrstog materijala i nanačin koji mu omogućuje da stabilno stoji u verti-kalnom položaju.

Članak 87.

Motorna vozila, osim motocikala radnog o-bujma motora do 50 cm3, moraju imati, na vidlji-vom mjestu, opremu za pružanje prve pomoći (ku-tija prve pomoći), kojom se vozač po potrebi možekoristiti.

Sadržaj kutije prve pomoći iz stavka 1. ovogačlanka propisuje ministar zdravstva.

Članak 88.

Motorna i priključna vozila čija najveća dopuš-tena masa premašuje 5 t moraju imati dvije klinastepodloške, na vidljivom mjestu, koje vozač popotrebi može upotrijebiti.



Čekić za razbijanje stakla u autobusima i tro-lejbusima iz članka 52. stavak 3. ovog Pravilnikamora biti na vidljivom mjestu tako da se u slučajuopasnosti može upotrijebiti.

Članak 89.

Motorna vozila, osim motocikala, traktora, tro-lejbusa u gradskom prometu i autobusa ugradskom i prigradskom prometu moraju imati, navidljivom mjestu, rezervne žarulje najmanje zapolovicu žaruljnih mjesta dvostrukih uređaja zaosvjetljavanje ceste i za davanje svjetlosnih znako-va i po jednu žarulju za jednostruka žaruljna mjestakod kojih je moguće zamijeniti samo žarulju.

Članak 90.

Broj okvira vozila mora biti utisnut na samomokviru ili bilo na kojem dijelu vozila koji se nemože skinuti.

Članak 91.

Vozila namijenjena za prijevoz opasnih tvarimoraju imati, na vidljivom mjestu, uže ili krutuvezu (rudo), koja mora odgovarati propisanoj nor-mizaciji.

Članak 92.

Pod zimskom opremom motornih i priključnihvozila, prema ovom Pravilniku, podrazumijevajuse gume za zimsku uporabu (M+S) na pogonskimkotačima, odnosno radijalne gume na svim kota-čima, ili gume s ljetnim profilom i lancima za sni-jeg na pogonskim kotačima, a pod zimskom opre-mom autobusa i teretnih vozila podrazumijeva sejoš i lopata.

Na gumama iz stavka 1. ovog članka dubinautora gazećeg sloja mora iznositi najmanje 4 mm.

Na vozila se ne smiju postavljati gume s čav-lima.

Članak 93.

Motorna vozila i priključna vozila koja se zbogkonstrukcijskih razloga, na ravnoj cesti ne mogukretati brzinom većom od 30 km/h, moraju bitiobilježena znakom za označavanje "sporih vozila"prema odredbama pravilniha ECE-K 69. Ostalevrste vozila ne smiju biti obilježene tim znakom.

Na vozilu može postojati najmanje jedan znakza obilježavanje "sporih vozila", postavljen nastražnji kraj vozila. Ako je na vozilu samo jedan

znak za obilježavanje "sporih vozila" onda on mo-ra biti postavljen tako da se nalazi, u odnosu nauzdužnu vertikalnu ravninu simetrije vozila, nalijevoj strani vozila. Znak za obilježavanje "sporihvozila" mora biti postavljen na visini ne manjoj od250 mm (do donjeg ruba znaka) i ne višoj od 1500mm (do gornjeg ruba znaka), mjereći od zemlje dorečenog ruba znaka.

Odredba stavka 1. ovog članka odnosi se navozila koja se prvi put registriraju u Herceg-bosanskoj županiji od 01. siječnja 1999. godine.

Vozila iz stavka 1. ovog članka koja su već re-gistrirana u Herceg-bosanskoj županiji moraju bitioznačena znakom za označavanje "sporih vozila"(znak može biti nehomologiranog tipa ali izgle-dom, bojama, dimenzijama i položajem na vozilumora odgovarati zahtjevima iz ovog članka) do 01.siječnja 2001. godine.

Izgled, osnovne boje i dimenzije znaka kojimse obilježavaju "spora vozila" prikazan je na crtežu1.

Članak 94.

Teretna motorna vozila najveće dopuštene ma-se veće od 12000 kg (osim tegljača namijenjenihza vuču poluprikolica) moraju biti obilježeni zna-kom/znakovima za označavanje "teških motornihvozila" prema odredbama pravilnika ECE-R 70.Ostale vrste vozila ne smiju biti obilježene timznakom/znakovima.

Priključna vozila najveće dopuštene mase man-je od ili jednake 10000 kg čija duljina (uključujućiduljinu vučne rude) prelazi 8 m i priključna vozilanajveće dopuštene mase veće od 10000 kg bez ob-zira na duljinu moraju biti obilježena zna-kom/znakovima "dugih vozila" prema odredbamapravilnika ECE-R 70. Ostale vrste vozila ne smijubiti obilježene tim znakom/znakovima.

Znakovi za označavanje "dugih vozila" nami-jenjenih za montažu na priključna vozila (prikolicei poluprikolice) moraju biti izvedeni sa žutomretroreflektirajućom pozadinom i crvenim fluores-centnim rubom.

Znakovi za označavanje "teških motornih vozi-la" namijenjenih za montažu na motorna vozilamoraju biti izvedeni zebrasto s naizmjeničnim ko-sim žutim retroreflektirajućim i crvenim fluores-centnim pojasevima.

Na vozilima može postojati jedan, dva ili četiriznaka za obilježavanje "dugih i teških vozila". Brojznakova ovisi o mogućnosti montaže istih nastražnjem kraju vozila.

Znak ili znakovi za obilježavanje "teških i du-gih vozila" moraju biti postavljeni na visini ne



manjoj od 250 mm (do donjeg ruba znaka) i nevišoj od 2100 mm (do gornjeg ruba znaka), mjerećiod zemlje do rečenog ruba znaka.

Odredba stavka 1. ovog članka odnosi se navozila koja se prvi put registriraju u Herceg-bosanskoj županiji od 01. siječnja 1999. godine.

Vozila iz stavka 1. i 2. ovog članka koja su većregistrirana u Hercegbosanskoj županiji moraju bitioznačena znakom za označavanje "dugih i teškihvozila" (znak može biti nehomologiranog tipa aliizgledom, bojama, dimenzijama i položajem navozilu mora odgovarati zahtjevima iz ovog članka)do 01. siječnja 2001. godine.

Izgled, osnovne boje, dimenzije i mogući prim-jeri znakova prikazani su na crtežima 2. i 3.

VIII UREĐAJI O KOJIMA OVISI SASTAV IOBOJENOST ISPUŠNIH PLINOVA NA

MOTORNIM VOZILIMA

Članak 95.

Motori s unutarnjim izgaranjem na motornimvozilima, osim na mopedima, motociklima, radnimstrojevima, traktorima i vozilima pogonjenimisključivo na plin, ne smiju ispuštati u atmosferu:

1) Benzinski motori bez katalizatora i l sondeodnosno benzinski motori s katalizatoromali bez l sonde koncentracija ugljičnog mo-noksida (CO), nakon što je motor postigaoradnu temperaturu pri brzini vrtnje na praz-nom hodu, ne smije prelaziti vrijednost pro-pisanu od strane proizvodača vozila. Radnatemperatura motora i brzina vrtnje na praz-nom hodu trebaju biti propisane od straneproizvodača vozila. Ako podaci proizvoda-ča nisu poznati sadržaj ugljičnog monoksida(CO) u ispušnim plinovima ne smije prela-ziti:- 4,5 % volumnih udjela (za vozila

proizvedena 1986. godine i starija) pritemperaturi ulja u motoru od najmanje80°C;

- 3,5 % volumnih udjela (za vozilaproizvedena 1987. godine i mlađa) pritemperaturi ulja u motoru od najmanje80°C.

2) Benzinski motori s reguliranim katalizato-rom trostrukog djelovanja - koncentracijaugljičnog monoksida (CO), nakon što jemotor postigao radnu temperaturu pri brzinivrtnje na praznom hodu, ne smije prelazitivrijednost propisanu od strane proizvodača

vozila. Koncentracija ugljikovodika (HC)ne smije prelaziti vrijednost od 100 ppm vo-lumnih udjela. Radna temperatura motora ibrzina vrtnje na praznom hodu trebaju bitipropisane od strane proizvodača vozila.Koncentracija ugljičnog monoksida (CO) ivrijednost faktora zraka (l) pri povećanojbrzini vrtnje motora ne smiju prelaziti vri-jednost propisanu od strane proizvodačavozila. Povećana brzina vrtnje motora morabite propisana od strane proizvodača vozila.Ako podaci proizvodača nisu poznati sa-držaj ugljičnog monoksida (CO), ugljiko-vodika (HC) i vrijednost faktora zraka (l)ne smiju prelaziti:- CO £ 0,5 % volumnih udjela, HC £

100 ppm volumnih udjela, pri tempera-turi ulja u motoru od najmanje 80°C ibrzini vrtnje motora na praznom hodu;

- CO £ 0,3 % volumnih udjela, l = 1,00± 0,03, pri temperaturi ulja u motoru odnajmanje 80°C i brzini vrtnje motoraod 2500 do 3000 min-1.

Vrijednost faktora zraka (l) se nakon us-postavljene neravnoteže na regulacijskom zat-vorenom krugu mora stabilizirati na početnu vri-jednost u vremenu od najviše 60 sekundi.

3) Dizelski motori - nakon što je motor posti-gao radnu temperaturu propisanu od straneproizvodača vozila, srednji koeficijentzacrnjenja ispušnog plina (k) nakon tri iliviše slobodnih ubrzanja neopterećenog mo-tora od brzine vrtnje na praznom hodu donajveće brzine vrtnje ne smije prelaziti vri-jednost propisanu od strane proizvodačavozila. Ako podaci proizvodača o srednjemkoeficijentu zacrnjenja i radnoj temperaturimotora nisu poznati onda srednji koeficijentzacrnjenja ispušnog plina "k" ne smije pre-laziti vrijednost:- k £ 2,5 m-1, pri temperaturi ulja u mo-

toru od najmanje 80°C (za motore bezprednabijanja)

- k £ 3,0 m-1, pri temperaturi ulja u mo-toru od najmanje 80°C (za motore sprednabijanjem)

IX TEHNIČKI UVJETI KOJIMA MORAJUODGOVARATI POJEDINI UREĐAJI NA

VOZILIMA

Članak 96.



Pod tehničkim uvjetima kojima morajuodgovarati pojedini uređaji na vozilima, premaovom Pravilniku, podrazumijevaju se tehničkinormativi što se propisuju za pojedine vrste tihuređaja.

Tehnički normativi efikasnosti kočnih sustavamotornih vozila i priključnih vozila ispitivanih ustatičkim uvjetima ispitivanja na valjcima za ispiti-vanje kočne sile iznose:



Normativi iz stavka 2. ovog članka primjenjujuse na vozila pod sljedećim uvjetima:

· vozila se ispituju u statičkim uvjetimaispitivanja na valjcima za ispitivanje kočnesile;

· površina valjaka na kojima se ispituju koč-nice mora biti dovoljnog koeficijenta trenja(l ³ 0,5);

· temperatura diska ili vanjske površine bub-nja kočnice ne smije iznositi više od 100°C;

· kod ispitivanja vozila s dvostrukom ilivišestrukom osovinom mora biti osiguranoda razina ispitivane osovine ne bude niža odostalih osovina.

Normativi iz stavka 2. ovog članka primjenjujuse tako da se zbroj sila kočenja na obodu svih ko-tača koje nastaju neposredno prije blokiranja ko-tača (ili zbroj sila kočenja aktiviranih maksimalnimsilama aktiviranja) podijeli s težinom vozila uve-ćanom za težinu tereta koji se trenutno nalazi unjemu i pomnoži s konstantom 100. Ovako do-biveni rezultat mora biti veći ili jednak propisanojvrijednosti koeficijenta kočenja.

Razlika sila kočenja za radnu kočnicu na ko-tačima iste osovine ne smije biti veća od 25%, a za

pomoćnu kočnicu 30%. Za izračunavanje postotkarazlike sile kočenja na istoj osovini uzimaju se sile

kočenja koje nastaju neposredno prije blokiranjakotača ili sile kočenja aktivirane maksimalnim si-lama aktiviranja. Za osnovicu izračunavanjapostotka razlike sile kočenja kotača na istoj osoviniuzima se veća sila kočenja.

Nejednolikost sile kočenja na kotaču ne smijebiti veća od 20%. Postotak nejednolikosti sile ko-čenja izračunava se na približno polovici sile ko-čenja koja izaziva blokadu. Za osnovicu iz-računavanja postotka nejednolikosti sile kočenjauzima se veća sila kočenja.

Kod vozila koja imaju dva kruga kočenja uslučaju ispadanja jednog kruga preostali krug trebaosigurati kočni koeficijent od 15%. Kočni sustavradne kočnice treba biti takav da izdrži maksi-malnu silu na papučicu kočnice od 100 daN.

Na svim vozilima koja imaju ugrađene uređajeza automatsku regulaciju sile kočenja proporcion-alno promjeni opterećenja, moraju biti na vidl-jivom mjestu postavljeni svi tehnički podaci zapodešavanje tog uređaja.

Vozila koja se ne mogu ispitati na statičkomispitivalištu kočnica ispituju se kočenjem u vožnji,mjereći pomoću decelerometra usporenje vozila.

RADNO KOČENJE POMOĆNO KOČENJE

Sila aktiviranja Sila aktiviranjaKATEGORIJAVOZILA Koefici-

jentkočenjaz ³ [%]

Nožnoaktiviran-

jeF ³ [daN]

Ručnoaktiviran-

jeF ³ [daN]

Koefici-jent

kočenjaz ³ [%]

Nožnoaktiviran-

jeF ³ [daN]

Ručnoaktiviran-

jeF ³ [daN]

L1, L2(mopedi) 40 50 20 20 50 20

L3, L4, L5(motocikli) 45 50 20 20 50 20

M1(osobni automobi-

li)50 50 - 20 50 40

M2, M2(autobusi) 45 70 - 20 70 60

N1, N2, N3(teretni automobi-

li)45 70 - 20 70 60

O1, O2, O3, O4(priključna vozila) 40 PM £ 6,5 bar - - -



Ovako dobiveno usporenje mora biti veće ili jed-nako od apsolutne vrijednosti koeficijenta kočenjapomnoženog s 10.

Radna i specijalna vozila koja na ravnoj cestine mogu razviti brzinu veću od 55 km/h moguimati smanjeni koeficijent kočenja za 30% odpropisanog (vrijedi za radno, pomoćno i parkirnokočenje).

Kod vozila koja podliježu ispitivanju vozilaprema propisima o ispitivanju primjenjuju senorme pravilnika ECE-R 13.

Kategorizacija vozila u odnosu na elementekočenja:

OZNAKA OPIS KATEGORIJE

L MOPEDI I MOTOCIKLICestovna motorna vozila s manje od 4 kotača

L1 Motorna vozila sa 2 kotača, radnog obujma motora £ 50 cm3 i brzine £50 km/h

L2 Motorna vozila sa 3 kotača, radnog obujma motora £ 50 cm3 i brzine £50 km/h

L3 Motorna vozila sa 2 kotača, radnog obujma motora > 50 cm3 i brzine > 50 km/h

L4Motorna vozila sa 3 kotača, kotači asimetrično postavljeni s obzirom na uzdužnuos vozila, radnog obujma motora > 50 cm3 ili brzine > 50 km/h

L5

Motorna vozila sa 3 kotača, kotači simetrično postavljeni s obzirom na uzdužnuos vozila, najveće dopuštene mase £ 1000 kg i radnog obujma motora > 50 cm3 ilibrzine > 50 km/h

MOSOBNI AUTOMOBILI I AUTOBUSIMotorna vozila za prijevoz osoba s najmanje 4 kotača odnosno motorna vozila satri kotača ako im je najveća dopuštena masa > 1000 kg

M1Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim vozačkog sjedišta imaju još najviše 8sjedećih mjesta

M2Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim vozačkog sjedišta imaju više od 8sjedećih mjesta i najveće dopuštene mase £ 5000 kg

M3Motorna vozila za prijevoz osoba koja osim vozačkog sjedišta imaju više od 8sjedećih mjesta i najveće dopuštene mase > 5000 kg

NTERETNI AUTOMOBILIMotorna vozila za prijevoz tereta s najmanje 4 kotača odnosno motorna vozila satri kotača ako im je najveća dopuštena masa > 1000 kg

N1 Motorna vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase £ 3500 kg

N2Motorna vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase > 3500 kg ali £ 12000kg

N3 Motorna vozila za prijevoz tereta najveće dopuštene mase > 12000 kg

O PRIKLJUČNA VOZILAPrikolice uključujući poluprikolice

O1 Jednoosovinske prikolice najveće dopuštene mase £ 750 kg, osim poluprikolica

O2 Prikolice najveće dopuštene mase £ 3500 kg osim prikolica kategorije O1

O3 Prikolice kojima je najveća dopuštena masa > 3500 kg ali £ 10000 kg

O4 Prikolice kojima je najveća dopuštena masa > 10000 kg



Članak 97.

Parkirna kočnica motornog odnosno priključ-nog vozila kad je ono odvojeno od vučnog vozila,mora osigurati nepokretnost vozila opterećenog donajveće dopuštene mase na nagibu od 18%, a dapritom vozilo nije kočeno na drugi način.

Parkirna kočnica skupa vozila mora osiguratinepokretnost cijelog skupa vozila na nagibu od12%, a da pritom skup vozila ne bude kočen nadrugi način.

Sila kojom se djeluje na komandu parkirnekočnice ne smije biti veća od 40 daN za osobneautomobile i traktore, ni veća od 60 daN za ostalamotorna vozila.

Članak 98.

Usporivač za dugotrajno usporavanje motornogvozila iz članka 13. stavak 8., bez ili sa priključnimvozilom iz članka 16., stavka 8. a pri najvećoj do-puštenoj masi mora imati mogućnost (usporavanja)zadržavanja konstantne brzine od 30 km/h, uodgovarajućem stupnju prijenosa na spustu od 7%i duljini puta od 6 km.

Ako vučno vozilo ne zadovoljava uvjet izstavka 1. ovog članka smije vući priključno vozilosamo ako:

1) ima mogućnost aktiviranja radne kočnicepriključnog vozila bez aktiviranja svojeradne, pomoćne i parkirne kočnice.

2) priključno vozilo ima svoj usporivač i akoga vozač vučnog vozila može za vrijemevožnje aktivirati.

Nakon 0l. srpnja. l996. godine ne smiju se prviput registrirati u Hercegbosanskoj županijipriključna vozila koja imaju vlastiti elektromagnet-ski usporivač, a koji djeluje na elemente radnekočnice.

Članak 99.

Svjetlosni snop kratkog svjetla mora osvijetlitinajmanje 40 m, a najviše 80 m ceste, a svjetlosnisnop dugog svjetla - najmanje 100 m ceste ispredvozila noću, pri normalnoj vidljivosti i to pri pod-jednakoj opterećenosti motornog vozila navodoravnoj površini.

Svjetla za maglu na motornom vozilu morajubiti izvedena i podešena tako da osvijetljeni dioravne ceste nije dulji od 35 m.

Kratko svjetlo na biciklu ili mopedu mora bitiizvedeno i podešeno tako da osvijetljeni dio ravneceste nije dulji od 50 m ni kraći od 10 m.

Članak 100.

Uređaj za davanje zvučnih znakova ugrađen navozilu mora proizvoditi zvukove jakosti:

1) na motornim vozilima A i B kategorije - na-jmanje 76 dB (A);

2) na motornim vozilima C kategorije - na-jmanje 80 dB (A);

3) na motornim vozilima D kategorije - na-jmanje 93 dB (A).

Jakost zvuka zvučnih znakova ugrađenih navozilu utvrđuje se na otvorenome i ravnom pros-toru promjera najmanje 20 m, pri čemu se mikro-fon fonometra mora nalaziti na visini od 0,5 m do1,5 m i na udaljenosti od 7 m ispred vozila, a mo-tor ne smije raditi.

Uređaji za davanje zvučnih znakova, kao što suzvonce, truba ili sirena na biciklima ili mopedu,moraju biti ugrađeni i izvedeni tako da im jakostzvuka ne smije biti manja od 70 dB (A).

Uređaj za davanje zvučnih znakova na mo-tornim vozilima ne smije proizvoditi zvuk jakostiveće od 104 dB (A).

Članak 101.

Najviše granice dopuštene vanjske buke kojepojedine vrste vozila smiju proizvoditi jesu:

1) za vozila sa dva kotača:a) za mopede - 78 dB(A),b) za motocikle s dvotaktnim motorom

radnog obujma do 125 cm3 - 82 dB(A),a za motocikle radnog obujma motoraviše od 125 cm3 - 84 dB(A),

c) za motocikle s četvorotaktnim mo-torom radnog obujma do 125 cm3 - 82dB(A), radnog obujma od 125 do 500cm3 - 84 dB(A), a radnog obujma iznad500 cm3 - 86 dB(A);

2) za motorna vozila sa tri kotača - 85 dB(A);3) za motorna vozila s četiri ili više kotača;

a) za osobne automobile i kombiniranavozila - 84 dB(A);

b) za teretne automobile i autobuse na-jveće dopuštene mase do 3,5 t - 85dB(A), iznad 3,5 t i s motorom snageod 147 kW - 89 dB(A), a s motoromsnage iznad 147 kW - 92 dB(A).

Za vozila koja su u eksploataciji dulje od jednegodine, najviša granica dopuštene vanjske buke



iznosi za 3 dB(A) više od najviše granice predvi-đene u stavku 1. ovog članka za to vrstu vozila.

Članak 102.

Uređaji i oprema koja se naknadno ugrađuje navozilo (zamjena postojećih homologiranih dijelovaili ugradnja dodatnih dijelova) mora biti odobrenogtipa - homologirana prema važećim ECE pravil-nicima u Herceg-bosanskoj županiji.

Vozila koja se prvi put registriraju u Herceg-bosanskoj županiji moraju biti opremljena di-jelovima odobrenog tipa - homologiranim premavažećim ECE pravilnicima.

Vozila u vlasništvu diplomatskih i konzularnihpredstavništva, misije stranih država i predstav-ništva međunarodnih organizacija u Bosni i Herce-govini i njihova osoblja (vozila obilježena diplo-matskim tablicama) te vozila građana - povratnikaiz inozemstva, ako su ta vozila koristili u državi izkoje iseljavaju, ne moraju imati uređaje i opremuna vozilu odobrenog tipa - homologiranu u skladus važećim ECE pravilnicima.

Odobrenje u svezi stavka 3. ovog članka popotrebi će izdavati Ministarstvo prometa i veza.

Članak 103.

Navedene odredbe ovog Pravilnika primjenjujuse na vozila koja su prvi put registrirana:

1) nakon 01. travnja 1971:a) odredba članka 13. stavak 5,b) odredba članka 53. stavak 2;

2) nakon 01. siječnja 1972:a) odredba članka 51. stavak 4,b) odredba članka 52, stavak 2. do 4,c) odredba članka 61. stavak 3,d) odredba članka 101. stavak l;

3) nakon 01. siječnja 1973:a) odredba članka 7. stavak 1. i 2,b) odredba članka 10. osim stavak 1.

točka 2,c) odredba članka 13. stavak 6. (za teretna

i priključna vozila iznad 10 t i za auto-buse iznad 7 t najveće dopuštene mase)te odredba stavka 10,

d) odredba članka 13. stavak 9. na teretneautomobile iznad 10 tona i na autobuseiznad 7 tona najveće dopuštene mase,

4) nakon 0l. siječnja 1976. odredba članka 13.stavak 7. na motorna i priključna vozilanamijenjena prijevozu putnika, najvećedopuštene mase iznad 7 t;

5) nakon 0l. siječnja 1978:

a) odredba članka 13. stavak 10,b) odredba članka 16. stavak 8,c) odredba članka 38. stavak 1. točka 2, a

do tada će se primjenjivati odredbatočke 1. stavak 1. toga članka,

d) odredba članka 13. stavak 9. na auto-buse do 7 tona i na teretne automobiledo 10 tona najveće dopuštene mase

6) nakon 0l. siječnja 1980:a) odredba članka 13. stavak 10.b) odredba članka 13. stavak 6 - na mo-

torna i priključna vozila - autobuse na-jveće dopuštene mase do 7 t i teretna ipriključna vozila najveće dopuštenemase do 10 t,

c) odredba članka 13. stavak 8;7) nakon 01. siječnja 1983:

a) odredba članka 59. stavak 5,b) odredba članka 70;

8) nakon 0l. siječnja 1984:a) odredba članka 46. stavak 1. točka 9.

pod a - na spremnik energije,b) odredba članka 65. stavak 1 - na kom-

binirana vozila,c) odredba članka 82. stavak 4,d) odredba članka 91. stavak l;

9) nakon 01. svibnja 1985:a) odredba članka 61. stavak 4,b) odredba članka 96. stavak 6;

10) nakon 01. siječnja 1991:a) odredba članka 62. stavak 3. na vozilačiji je radni obujam motora do 750 cm3.

Članak 104.

Odredba članka 10. stavak 1. točka 1. ovogPravilnika ne primjenjuje se na osobne automobiles motorima radnog obujma manjeg od 500 cm3.

Za osobne automobile iz stavka 1. ovog člankaodnos bruto snage motora iskazane u kilovatima inajveće dopuštene mase vozila iskazane u tonamamora biti najmanje 10 kW/t.

Članak 105.

Odredbe članka 13. stavak 6. ovog Pravilnikaprimjenjuju se na priključna vozila, koja se prviput registriraju u Hercegbosanskoj županiji nakon0l. srpnja 1996. godine.

Članak 106.



Iznimno od odredbe članka 22. stavak 3. ovogPravilnika, na vozilima koja su proizvedena, odno-sno proizvedena i uključena u promet na dan stu-panja na snagu ovog Pravilnika svijetlost glavnihfarova može biti žute boje.

Članak 107.

Iznimno od odredbe članka 65. ovog Pravil-nika, na vozilima što su uključena u promet do 02.svibnja 1975. uređaj za osiguranje vozila od neov-laštene uporabe, kojim se sprječava okretanje ko-tača upravljača ili pomicanje ručice mjenjača,može biti posebno izveden i ne mora biti ugrađen uvozilo

Članak 108.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnikaprestaje važiti Pravilnik o tehničkim uvjetimavozila u prometu na cestama objavljen u “Narod-nom listu HR HB” br. 6/95 i 19/96.

Članak 109.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana oddana objavljivanja u “Narodnim novinama Her-cegbosanske županije”.

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaMinistarstvo unutarnjih poslovaBroj: 02-01-105-3/2001Livno, 28. svibnja 2001. god.


* * *



* * *

Na temelju članka 22. stavak 3. Zakona o unu-tarnjim poslovima ("Narodne novine Hercegbosan-ske županije", br. 1/97, 3/98 i 7/98) i članka 313.Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", br. 11/99), mi-nistar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIKo načinu izdavanja i oduzimanja, sadržaju i ob-

liku dopuštenja (licence)

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se načini izdava-nja i oduzimanja dopuštenja (licence) (u daljnjemtekstu dopuštenje) kontrolorima tehničke isprav-nosti vozila za obavljanje poslova kontrole tehnič-ke ispravnosti vozila, sadržaj i oblik dopuštenja,način vođenja evidencije o izdanim i oduzetim do-puštenjima.

Članak 2.

Zahtjev za izdavanje dopuštenja podnosi seMinistarstvu unutarnjih poslova Hercegbosanskežupanije putem Policijske uprave u kojoj je sjedištestanice za tehnički pregled vozila gdje je kontroloruposlen.

Članak 3.

Uz zahtjev za izdavanje dopuštenja kontrolortehničke ispravnosti vozila prilaže:

1. dokaz o završenoj stručnoj spremi propisa-noj odredbama Zakona o sigurnosti prometana cestama, odnosno dokaz o položenomposebnom ispitu za kontrolora tehničke is-pravnosti vozila;

2. ovjeren preslik vozačke dozvole za uprav-ljanje motornim vozilom najmanje "B" ka-tegorije.

Članak 4.

Ako kontrolor tehničke ispravnosti vozila ko-me je Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegbo-sanske županije izdalo dopuštenje za obavljanjeposlova kontrole tehničke ispravnosti vozila pređe

iz stanice za tehnički pregled vozila za koju mu jeizdano dopuštenje u drugu stanicu za tehnički pre-gled vozila dužan je Ministarstvu unutarnjih poslo-va Hercegbosanske županije podnijeti zahtjev zaizdavanje (zamjenu) dopuštenja za obavljanje pos-lova kontrolora tehničke ispravnosti vozila u stani-ci u koju prelazi, s tim da uz zahtjev dostavi dopuš-tenje koju mu je izdalo Ministarstvo unutarnjihposlova za obavljanje poslova kontrolora tehničkeispravnosti vozila u stanici u kojoj je bio uposlen.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka Ministarstvounutarnjih poslova Hercegbosanske županije izdatće (zamjenit će) kontroloru dopuštenje za obavlja-nje poslova tehničkog pregleda vozila u stanici ukoju se upošljava, ako ispunjava uvjete propisaneodredbama Zakona o sigurnosti prometa na cesta-ma i odredbama ovog Pravilnika.

Članak 5.

Dopuštenje je pravokutnog oblika, bijele boje,dimenzija 55mm x 85 mm i ima otiskane dvijestranice.

Obrazac dopuštenja tiskan je uz ovaj Pravilniki njegov je sastavni dio (Obrazac broj 1).

Članak 6.

Dopušenje iz članka 5. ovog Pravilnika možebiti oduzeto sukladno odredbama Zakona o sigur-nosti prometa na cestama.

Članak 7.

O izdanim i oduzetim dopuštenjima Ministar-stvo unutarnjih poslova Hercegbosanske županijevodi evidenciju u registru koja se vodi na obrascutiskanom uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.(Obrazac broj 2).

Članak 8.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestajevažiti Pravilnik o načinu izdavanja i oduzimanja,sadržaju i obliku dopuštenja objavljen u "Narod-nom listu HR H-B", br. 34/96.

Članak 9.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana oddana objavljivanja u "Narodnim novinama Her-cegbosanske županije".

Bosna i Hercegovina



Federacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaMinistarstvo unutarnjih poslovaBroj: 02-01-105-1/2001Livno, 28. svibnja 2001. god.


* * *



Obrazac broj 2

EVIDENCIJAo izdanim i oduzetim dopuštenjima ( licencama) za

obavljanje poslova kontrolora tehničke ispravnosti vozila

Reg.broj

Ime i prezimekontrolora

Stanica u kojojje uposlen kon-

trolor

Broj i datumuvjerenja o po-loženom ispitu

Broj i datum rje-šenja o oduzima-

nju

Napomena



* * *

Na temelju članka 22. stavak 3. Zakona o unu-tarnjim poslovima ("Narodne novine Hercegbosan-ske županije", br. 1/97, 3/98 i 7/98) i članka 313.Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodnenovine Hercegbosanske županije", br. 11/99), mi-nistar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIKo znacima što ih sudionicima u prometu na ces-

tama daju ovlaštene službene osobe

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se znaci što ih su-dionicima u prometu na cestama daju ovlašteneslužbene osobe rukama, položajem tijela i poseb-nim uređajima za davanje zvučnih i svjetlosnihznakova.

Naredbe iz članka 9. Zakona o sigurnosti pro-meta na cestama (u daljnjem tekstu Zakon) moguse davati i usmeno i pomoću tehničkih sredstava zapojačanje zvuka.

Članak 2.

Ako ovlaštena službena osoba upravljaprometom na raskrižju, znakove kojima se naređu-je zaustavljanje svih vozila i zabrana prolaza zaodređene sudionike u prometu može davati samoako se nalazi u sredini raskrižja.

Ako se na jednom raskrižju nalazi više ov-laštenih osoba koji pomažu u upravljanju prome-tom, znaci što ih daju te osobe moraju biti usklađe-ni sa znacima što ih daje ovlaštena osoba koja senalazi u sredini raskrižja.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka,ako bi se time uspješnije upravljalo prometom,znakove iz članka 3. stavak 1. točka 1., 2. i 6. ovogPravilnika može davati i ovlaštena osoba koja se nenalazi na sredini raskrižja uz uvjet da tu osobu mo-gu tako uočiti svih sudionici kojima su znaci nam-jenjeni.

Članak 3.

Znaci što ih ovlaštene osobe daju rukama i po-ložajem tijela za sudionike u prometu znače:

1. Desna ruka podignuta okomito s otvorenomšakom, dlanom prema lijevo – znači obvez-

no zaustavljanje za sva vozila ispred raskri-žja i zabrana prelaza kolnika za pješake,

Znak iz točke 1. ovog članka znači zabranuprolaza za sva vozila, osim onih koja se u trenutkukad je dat znak, ne mogu na siguran način zausta-viti.

2. desna ruka podignuta okomito s otvorenomšakom, dlanom prema naprijed, na cesti iz-van raskrižja, kad se ovlaštena osoba nalazina kolniku – znači obvezno zaustavljanje zasva vozila prema kojima je dlan okrenut,

3. desna ruka vodoravno predručena s otvore-nom šakom, dlanom prema lijevo – značizabranu prolaza za sve sudionike u prometučiji smjer kretanja siječe smjer ispruženeruke,

4. lagano mahanje rukom gore - dolje vodo-ravno odručenom ili predručenom s otvore-nom šakom, dlanom okrenutim prema dolje– znači da vozač u čijem se smjeru daje o-vaj znak mora smanjiti brzinu kreta-nja vozila,

5. vodoravno predručena ruka savijena u laktus otvorenom šakom, i kružno kretanje pod-laktice i šake – znače da vozač u čijem sesmjeru daje ovaj znak mora ubrzati kreta-nje vozila,

6. vodoravno odručena ili predručena ruka sdlanom otvorene šake usmjerena premaodređenom sudioniku u prometu – znači daje taj sudionik obvezan zaustaviti,

7. tijelo u normalno stojećem stavu ili tijelo utom stavu s rukama vodoravno odručenim –znači da se sudionici u prometu koji dolazeiz smjera u kojem su okrenuta leđa odnosnoprsa ovlaštene osobe moraju zaustaviti, asudionici koji dolaze s bočnih strana te oso-be imaju pravo prolaza.

Članak 4.

Znakove kojima se naređuje smanjenje brzinekretanja, ubrzanje kretanja i zaustavljanje određe-nog sudionika u prometu, ovlaštene službene osobeMinistarstva unutarnjih poslova mogu davati i izvozila.

Članak 5.



Za davanje znakova kojima se naređuje zaus-tavljanje, zabrana prolaza i smanjenje i ubrzanjekretanja vozila, ovlaštena osoba može koristiti plo-čicu.

Pločica iz stavka 1. ovog članka ima oblik kru-ga promjena 12 cm čija je osnova žute boje s crve-nim rubom širine najmanje 2 cm na kojoj je s objestrane, u žutom polju, ispisan tekst "STOPPOLICIJA".

Pločica iz stavka 2. ovog članka može imati ivlastiti izvor svjetlosti.

U slučaju iz stavka 3. ovog članka, pločica imaoblik kruga promjera 19,5 cm, čija je osnova s jed-ne strane žute ili bijele boje, s crvenim rubom širi-ne 3 cm na kojem je ispisan tekst "STOPPOLICIJA". Na sredini se nalazi rasvjetno tijelocrvene boje promjera 10 cm. Također, sa jednestrane može biti zeleni rub sa rasvjetnim tijelom usredini zelene boje.

Pločice iz stavka 2 i 3. ovog članka nalaze sena rukohvatu i moraju biti presvučene reflektiraju-ćom tvari.

Članak 6.

Zvučni znaci daju se posebnim uređajem zadavanje zvučni znakova u nizu tonova raznih visi-na koji se nalaze na vozilu ili zviždaljkom.

Članak 7.

Zvučni znaci koji se daju zviždaljkom imajuova značenja:

1. jedan zvižduk – znači poziv sudionicima uprometu koji ga čuju da obrate pažnju naovlaštenu osobu koja će odgovarajućimznakovima izraziti određeni zahtjev,

2. više uzastopnih zvižduka – znači da je nekisudionika u prometu postupio protivno zah-tjevu izraženom danim znakom, protivnopravilu prometa ili protivno postavljenimprometnim znakovima,

Prilikom davanja više uzastopnih zvižduka, ov-laštena osoba obvezna je pokazati na kojeg se su-dionika u prometu dani znak odnosi i što je on ob-vezan učiniti.

Članak 8.

Svjetlosni znaci daju se posebnim uređajima zadavanje svjetlosnih znakova koji se nalaze na vozi-lu ili sredstvima koja se daju ručno (baterijskasvjetiljka i sl.).

Članak 9.

Svjetlosni znaci koji se daju posebnim uređa-jima za davanje svjetlosnih znakova na vozilu zna-če:

1. upaljeno plavo rotacijsko svjetlo na vozilukoje stoji na kolniku – znači obvezu za vo-zače da smanje brzinu kretanje svog vozila,da ga po potrebi zaustave i postupaju po na-redbama ovlaštene osobe.

Članak 10.

Svjetlosni znak koji se daje sredstvima koja seručno upotrebljavaju (baterijska svjetiljka i sl.)stalno je svjetlo crvene ili bijele boje kojim ovlaš-tena službena osoba maše uspravno na uzdužnu osceste. Taj znak znači obvezu za vozača da zaustavivozilo koje se kreće na dijelu ceste gdje se taj svje-tlosni znak daje.

Članak 11.

Zvučni znaci zviždaljkom primjenjuju se samou kombinaciji sa znacima koji se daju rukama i tosamo kada se ovlaštena osoba nalazi izvan vozila.

Zvučni znaci koji se daju posebnim uređajimaza davanje zvučnih znakova na vozilu upotreblja-vaju se samo u kombinaciji sa svjetlosnim znacimaiz članka 9. ovog Pravilnika.

Članak 12.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestajevažiti Pravilnik o znacima što ih sudionicima uprometu na cestama daju ovlaštene osobe objavljenu "Narodnom listu HR H-B", br. 16/95).

Članak 13.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana oddana objavljivanja u "Narodnim novinama Her-cegbosanske županije".

Bosna i Hercegovina



Federacija Bosne i HercegovineHercegbosanska županijaMinistarstvo unutarnjih poslovaBroj: 02-1-22-105/2001Livno, 28. svibnja 2001. god.


* * *

NARODNE NOVINE HERCEGBOSANSKE @UPANIJESLU@BENO GLASILO

Ure|uje: Borjana Krišto, tajnik Vlade Hercegbosanske `upanije,Livno,

Ulica Stjepana II Kotromani}a bb, 80101 LIVNO; telefon 034/200-035, fax 034/200-903

Izdava~: Stru~ne slu`be Vlade Hercegbosanske `upanije, Livno.Ulica Stjepana II Kotromani}a bb.List izlazi prema potrebi.Tisak: “LIST” - Livno.Naklada: 400 primjeraka.Reklamacije za neprimljene brojeve primaju se u roku od 15 dana

od danaizlaska lista iz tiska.

narodne novine - vlada hercegbosanske županije€¦ · · 2015-11-12pravilnik o znacima što ih...

Documents