narodne novine srijeda, 25. studenoga...

Click here to load reader

Post on 01-Mar-2018

224 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • STRANICA 14 BROJ 128 SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA

    2428 Na temelju lanka 17. stavka 2. i lanka 20. stavka 3. Zakona o

    gradnji (Narodne novine, broj 153/2013) ministrica graditeljstva i prostornoga ureenja, donosi

    TEHNIK I PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE I

    TOPLINSKOJ ZATITI U ZGRADAMA

    I. OPE ODREDBElanak 1.

    (1) Ovim se Tehnikim propisom (u daljnjem tekstu: propis) propisuju:

    tehniki zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i to-plinske zatite graevinskog dijela zgrade, tehnikih sustava grijanja, ventilacije, hlaenja, klimatizacije, pripreme potrone tople vode i rasvjete koje treba ispuniti prilikom projektiranja i graenja novih zgrada, te tijekom uporabe zgrada koje se griju na unutarnju tem-peraturu viu od 12 C,

    tehniki zahtjevi u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom projektiranja rekon-strukcije i vee rekonstrukcije postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12 C,

    ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i to-plinsku zatitu u zgradama,

    sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije te toplinsku zatitu,

    sadraj Iskaznice energetskih svojstava zgrade, odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije

    i toplinsku zatitu. (2) Ovim se propisom u pravni poredak Republike Hrvatske

    prenosi Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (SL L 153, 18. 6. 2010.) u dijelu koji se odnosi na:

    propisivanje minimalnih zahtjeva za energetska svojstva no-vih zgrada i postojeih zgrada kod kojih se provode rekonstrukcije i vee rekonstrukcije,

    minimalne zahtjeve na dijelove zgrade koji ine dio ovojnice zgrade i tehnikih sustava zgrada kada se ugrauju, zamjenjuju ili moderniziraju i

    potrebu izrade elaborata tehnike, ekoloke i ekonomske primjenjivosti alternativnih sustava za opskrbu energijom za nove zgrade i kod vee rekonstrukcije postojeih zgrada.

    (3) Ovim se propisom osigurava provedba Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 244/2012 od 16. sijenja 2012. o dopuni Direkti-ve 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijea o energetskim svoj-stvima zgrada utvrivanjem usporednog metodolokog okvira za izraunavanje trokovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetskih svojstava zgrada i dijelova zgrada (Tekst znaajan za EGP) (SL L 81, 21. 3. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 244/2012).

    PRILOG VI.

    Prihvatljivi trokovi za mjere obuhvaene Programom su slje-dei:

    1. Trokovi osoblja (ukljuujui trokove koji se navode u putnom nalogu: putovanje, smjetaj i dnevnice):

    1.1 sudaca1.2 potkivaa1.3 veterinara1.4 veterinarske inspekcije1.5 lijenika1.6 redara1.7 najavljivaa1.8 komentatora1.9 slubenog fotografa1.10 informatiara1.11 startera1.12 efa padoka1.13 zapisniara natjecanja1.14 vozaa start maine1.15 handicapera1.16 stewarda1.17 postavljaa parkura1.18 vozaa autostarta1.19 tajnika utrka1.20 pomonog osoblja1.21 lanova povjerenstva (komisije) za ocjenu grla1.22 doping kontrole (prisutnosti zabranjenih supstanci ili njihovih

    metabolita u tjelesnom uzorku)

    2. Trokovi hitnih slubi:2.1 hitna pomo2.2 vatrogasci2.3 policija

    3. Trokovi osiguranja i promidbe:3.1 police osiguranja od sluaja nezgode prema treoj osobi3.2 police osiguranja grla3.3 tiskani letci s programom natjecanja, plakati, obavijesti u ti-

    skanim medijima, radiju, TV-u

    4. Trokovi ureenja mjesta odvijanja natjecanja:4.1 obiljeavanja staze, terena, veterinarskih vrata i startno-cilj-

    nog mjesta

    5. Trokovi nagrada:5.1 trofeji, rozete, vijenac, deka, novana nagrada

    6. Trokovi nabave i najma opreme:6.1 oprema neophodna za provoenje testiranja6.2 oprema za elektronsko mjerenje natjecateljskog vremena6.3 oprema za razglas (ozvuenje)7. Trokovi najma:7.1 najma smjetaja za konje (boksovi, hrana, stelja)7.2 najma prostora neophodnog za provoenje testiranja

    mtomicicRectangle

  • SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. BROJ 128 STRANICA 15 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    6. Energija iz obnovljivih izvora jest energija iz obnovljivih ne-fosilnih izvora, tj. energija vjetra, suneva energija, aerotermalna, geotermalna, hidrotermalna energija i energija mora, hidroenergija, biomasa, deponijski plin, plin iz postrojenja za proiavanje otpad-nih voda i bioplinovi;

    7. Faktor oblika zgrade, f0 = A/Ve (m-1), jest kolinik oploja, A

    (m2), i obujma, Ve (m3), grijanog dijela zgrade;

    8. Faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja,FC (-), jest kolinik izmeu prosjene suneve energije koja dospije u zgradu kroz prozor s napravom za zatitu od suneva zraenja i sun-eve energije koja bi dospjela u zgradu kroz prozor bez te naprave;

    9. Godinja potrebna toplinska energija za grijanje, QH,nd (kWh/a), jest raunski odreena koliina topline koju sustavom grijanja treba tijekom jedne godine dovesti u zgradu za odravanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade;

    10. Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje, QC,nd (kWh/a), jest raunski odreena koliina topline koju sustavom hlaenja treba tijekom jedne godine odvesti iz zgrade za odra-vanje unutarnje projektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlaenja zgrade;

    11. Grijana prostorija jest prostorija s unutarnjom projektnom temperaturom viom od 12 C, koja se grije neposredno ogrjevnim tijelima ili posredno zbog prostorne povezanosti s neposredno gri-janim prostorijama. Sve grijane prostorije ine grijani dio zgrade;

    12. Hotel ili restoran ukljuuje hotel, motel, gostionicu, restoran, pansion, planinarski dom;

    13. Isporuena energija jest energija, izraena po nositelju ener-gije, koja se dovodi u tehniki sustav u zgradi kroz granicu sustava kako bi se zadovoljile promatrane potrebe (za grijanjem, hlaenjem, prozraivanjem, toplom vodom za kuanstva, rasvjetom, ureajima itd.) odnosno kako bi se proizvela elektrina energija;

    14. Koefi cijent toplinskog gubitka provjetravanjem, HVe,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplinskog toka koji se prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru izmjenom zraka u prostoriji s vanjskim zrakom i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;

    15. Koefi cijent transmisijskog toplinskog gubitka, Htr,adj (W/K), jest kolinik izmeu toplinskog toka koji se transmisijom prenosi iz grijane zgrade prema vanjskom prostoru i razlike izmeu unutarnje projektne temperature grijanja i vanjske temperature;

    16. Ministarstvo jest sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove graditeljstva;

    17. Ministar je elnik sredinjeg tijela dravne uprave nadlean za poslove graditeljstva;

    18. Nova zgrada jest izgraena zgrada prije nego je putena u pogon, odnosno prije poetka uporabe, a koja se gradi na temelju akta za graenje izdanog nakon 1. listopada 2007.;

    19. Obiteljska kua jest stambena zgrada s najvie tri samo-stalne uporabne cjeline stambene namjene i koja ima graevinsku (bruto) povrinu manju ili jednaku 600 m2;

    20. Obujam grijanog dijela zgrade, Ve (m3), jest bruto obujam,

    obujam grijanog dijela zgrade kojemu je oploje A (m2); 21. Obujam grijanog zraka, V (m3), jest neto obujam, obu-

    jam grijanog dijela zgrade u kojem se nalazi zrak. Taj se obujam odreuje koristei unutarnje dimenzije ili prema priblinom izrazuV = 0,76Ve za zgrade do tri etae, odnosno V = 0,8Ve u ostalim sluajevima;

    lanak 2.(1) Zahtjeve iz ovoga propisa koji se moraju ispuniti projek-

    tiranjem i graenjem novih zgrada, odnosno projektiranjem re-konstrukcije i rekonstrukcijom postojeih zgrada, vlasnik zgrade je duan ouvati njezinim odravanjem.

    (2) Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju do temperature 12 C, moraju se, u skladu s namjenom zgrade, pri projektiranju i graenju novih, odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukciji postojeih zgrada, ispuniti zahtjevi ovoga propisa koji se odnose na:

    toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta, sprjeavanje nastajanja graevinske tete, koja nastaje npr.

    zbog kondenzacije vodene pare, racionalnu uporabu energije za rasvjetu.

    lanak 3.(1) Ovaj propis ne primjenjuje se na: 1. privremene zgrade s rokom uporabe do dvije godine,2. industrijska postrojenja, radionice i nestambene poljopri-

    vredne zgrade s niskim energetskim potrebama (staklenike u po-ljoprivredi, staje i sl),

    3. radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i zgrade po-ljoprivredne i skladine namjene koje se, u skladu sa svojom namje-nom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena ako nemaju ugraene zrane zavjese,

    4. zgrade i radove odreene posebnim propisom koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez graevinske dozvole i bez glavnog pro-jekta,

    5. zgrade ili dio zgrade koje se koriste u obredne i vjerske svrhe;(2) Racionalna uporaba energije za rasvjetu mora se ostvariti

    i u graevinama navedenim u stavku 1. ovoga lanka uz primjenu prihvatljivih ekonomskih i tehnikih rjeenja.

    Znaenje pojedinih pojmova u ovom propisu

    lanak 4.(1) Pojedini pojmovi uporabljeni u ovom Propisu imaju u smi-

    slu ovoga propisa sljedee znaenje:1. Bolnica jest zgrada u kojoj se prua medicinski i kirurki

    tretman, te njega za bolesne i ozlijeene osobe, sanatorij, zgrada koja se upotrebljava za rehabilitaciju, veterinarsko lijeenje i sl.;

    2. Broj izmjena zraka, n (h-1), jest broj izmjena unutarnjeg zraka zgrade s vanjskim zrakom u jednom satu;

    3. Daljinsko grijanje ili daljinsko hlaenje jest sustav koji se sa-stoji od centralnog izvora za proizvodnju energije, razvoda toplinske ili rashladne energije u obliku vode ili pare te toplinskih podstanica u vie meusobno udaljenih zgrada na razliitim lokacijama radi koritenja za grijanje, ili hlaenje prostora ili tehnolokih procesa ili pripremu potrone tople vode. Toplinska podstanica jest sklop ureaja i opreme potrebne za preuzimanje i mjerenje toplinske ili rashladne energije na lokaciji zgrade;

    4. Dio zgrade znai tehniki sustav zgrade ili dio ovojnice zgra-de (npr. zid, pod, krov, graevinski otvor i dr.);

    5. Dizalica topline jest ureaj koji prenosi toplinu iz toplinskog spremnika nie temperaturne razine prema toplinskom spremniku vie temperaturne razine. Toplinski spremnik moe biti zrak, voda ili tlo. Kod reverzibilnih dizalica topline toplina se takoer moe prenositi iz zgrade u prirodno okruenje;

  • STRANICA 16 BROJ 128 SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    39. Trokovno optimalna razina jest razina energetskih svojstava koja rezultira najmanjim trokom tijekom procijenjenoga gospodar-skog vijeka trajanja, pri emu se najmanji troak odreuje uzimajui u obzir trokove ulaganja povezanih s energijom, trokove odra-vanja i operativne trokove (ukljuujui trokove i utede energije, kategoriju dotine zgrade, zaradu od proizvedene energije), gdje je primjenjivo, kao i trokove zbrinjavanja, gdje je primjenjivo, a pro-cijenjeni gospodarski vijek trajanja odreuje svaka drava lanica. Procijenjeni gospodarski vijek se odnosi na preostali procijenjeni vijek trajanja zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstva odreuju u odnosu na zgradu u cjelini, odnosno na procijenjeni gospodar-ski vijek trajanja dijela zgrade, ako se zahtjevi energetskih svojstava odreuju u odnosu na dijelove zgrade. Trokovno optimalna razina nalazi se unutar podruja razina energetskih svojstava za koje je analiza trokova i koristi tijekom procijenjenoga gospodarskog vi-jeka trajanja pozitivna;

    40. Udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja, f (-), jest kolinik plotine prozora, balkonskih vrata i prozirnih elemenata proelja (graevinski otvor) i ukupne plotine proelja (zid + pro-zor,). Kod grijanih potkrovlja plotini prozora dodaje se plotina krovnih prozora, a ukupnoj plotini proelja dodaje se pripadna plo-tina kosog krova s krovnim prozorima;

    41. Unutarnja projektna temperatura grijanja, int,set,H (C), jest projektom predviena temperatura unutarnjeg zraka svih prostora grijanog dijela zgrade;

    42. Uredska zgrada jest zgrada koja se upotrebljava u poslov-ne svrhe, za administrativne i upravne svrhe, npr. banka, potanski ured, ured lokalne uprave i dravnih tijela, sud i sl.;

    43. Vanjska temperatura, e (C), jest srednja mjesena tempe-ratura vanjskog zraka na lokaciji zgrade prema podacima iz Mete-orolokih podataka za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju mm ;

    44. Vanjska projektna temperatura za strojarske projekte grija-nja jest temperatura vanjskog zraka minym (C) prema podacima iz Meteorolokih podataka za najbliu klimatski mjerodavnu meteo-roloku postaju;

    45. Vea rekonstrukcija zgrade jest rekonstrukcija zgrade gdje se rekonstrukciji podvrgava vie od 25% povrine ovojnice zgrade;

    46. Viestambena zgrada jest stambena zgrada s etiri ili vie stana, stambeni blok, stambena zgrada za stanovanje zajednica (npr. dom umirovljenika, radniki, djeji, aki, studentski dom, sirotite, vojarna, zatvor i sl.) zgrada s apartmanima za povremeni boravak i sl.;

    47. Zgrada jest graevina s krovom i zidovima, u kojoj se koristi energija radi ostvarivanja odreenih klimatskih uvjeta, namijenjena boravku ljudi, odnosno smjetaju ivotinja, biljaka i stvari, a sastoji se od tijela zgrade, instalacija, ugraene opreme i prostora zgrade;

    48. Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo viso-ka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska koliina energije trebala bi se u vrlo znaajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, ukljuujui energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvr-eni ovim propisom. Od 31. prosinca 2020. sve nove zgrade moraju biti zgrade gotovo nulte energije; a nakon 31. prosinca 2018. nove zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti moraju biti zgrade gotovo nulte energije.

    49. Zgrada trgovine na veliko i malo jest trgovaki centar, zgra-da s duanima, robna kua, samostojei duan i butik i sl.;

    50. Zgrada za obrazovanje jest zgrada za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje (npr. jaslice, vrti, kola), zgrada koja se upo-trebljava za vie obrazovanje i istraivanje i sl.;

    22. Oploje grijanog dijela zgrade, A (m2), jest ukupna plotina graevnih dijelova koji razdvajaju grijani dio zgrade od vanjskog prostora, tla ili negrijanih dijelova zgrade (ovojnica grijanog dijela zgrade), ureena prema HRN EN ISO 13789:2008, dodatak B, za sluaj vanjskih dimenzija graevnih dijelova;

    23. Ostala nestambena zgrada jest muzej, knjinica i informa-cijsko-dokumentacijski centar, zgrada za uvanje arhivske grae (ar-hiva), kinodvorana, koncertna dvorana, operna kua, kazalite i sl.;

    24. Ovojnica zgrade jesu ugraeni dijelovi zgrade koji odvajaju unutranjost zgrade od vanjskog okolia.

    25. Ovojnica hladnjae jest skup objedinjenih elemenata zgra-de ili dijela zgrade projektirane i hlaene na unutarnju projektnu temperaturu od 12 C ili niu, za graevne dijelove koji razdvajaju unutarnji prostor hladnjae od vanjskog prostora ili dijelova zgrade koji nisu u funkciji hladnjae;

    26. Plotina korisne povrine zgrade, AK (m2), jest ukupna plo-

    tina neto podne povrine grijanog dijela zgrade. 27. Plotina neto podne povrine zgrade jest ukupna plotina

    poda svih etaa zgrade izmeu elemenata koji ga omeuju i rauna se prema toki 5.1.5. HRN ISO 9836:2011;

    28. Primarna energija jest energija iz obnovljivih i neobnov-ljivih izvora koja nije podvrgnuta niti jednom postupku pretvorbe;

    29. Referentna klima jest klima za meteoroloke postaje preu-zete kao karakteristine za podruje kontinentalnog (kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na loka-ciji zgrade prema podacima iz Meteorolokih podataka za najbliu klimatski mjerodavnu meteoroloku postaju mm jest 3 C) i za podruje primorskog (kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade prema podacima iz Meteorolokih podataka za najbliu klimatski mjerodavnu meteo-roloku postaju mm jest > 3 C) dijela Hrvatske;

    30. Regulacijski element temperature jest element termotehni-kog sustava pomou kojega se regulira temperatura u prostoriji, kao npr. termostatski ventil;

    31. Samostalna uporabna cjelina zgrade jest stan odnosno apar-tman, poslovni prostor i slino unutar zgrade koji je predvien ili preureen za zasebno koritenje;

    32. Sportska dvorana jest zgrada za sportove koji se odravaju u zatvorenom prostoru (koarkaka i teniska igralita, plivalita, gi-mnastike dvorane, dvorane za klizanje i sl.);

    33. Stambena zgrada jest zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je vie od 90% graevinske (bruto) povrine namijenjeno za sta-novanje;

    34. Stvarni klimatski podaci su podaci dobiveni statistikom obradom prema meteorolokoj postaji najblioj lokaciji zgrade;

    35. Sustav automatizacije i upravljanja zgradom (u daljnjem tekstu: SAUZ) jesu proizvodi, soft ver i tehnike usluge za automat-sku regulaciju, nadgledanje i optimizaciju, intervenciju ljudi i uprav-ljanje, u cilju postizanja energetski uinkovitog, ekonominog i si-gurnog rada opreme i sustava zgrade, a ukljuuju elektrine kontrol-ne sustave grijanja, hlaenja, ventilacije, osvjetljenja zgrade i slino;

    36. Termotehniki sustav jest tehnika oprema za grijanje, hla-enje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrone tople vode zgra-de ili samostalne uporabne cjeline zgrade;

    37. Tehniki sustav jest tehnika oprema za grijanje, hlaenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrone tople vode, sustav ra-svjete te sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili samostalne uporabne cjeline zgrade ili kombinacija navedenog;

    38. Toplinski most jest manje podruje u ovojnici grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean radi promjene proizvoda, debljine ili geometrije graevnog dijela;

  • SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. BROJ 128 STRANICA 17 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    lanak 7.Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku

    zatitu u zgradama utvruju se:1. najveom doputenom godinjom potrebnom toplinskom

    energijom za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade,2. najveom doputenom godinjom isporuenom energijom

    po jedinici plotine korisne povrine zgrade,3. najveom doputenom godinjom primarnom energijom po

    jedinici plotine korisne povrine zgrade,4. najveim doputenim koefi cijentom transmisijskog toplin-

    skog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade, 5. sprjeavanjem pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelova-

    nja suneva zraenja tijekom ljeta, 6. doputenom zrakopropusnosti ovojnice zgrade, 7. najveim doputenim koefi cijentima prolaska topline poje-

    dinih graevnih dijelova ovojnice grijanog dijela zgrade i pojedinih graevnih dijelova izmeu grijanih dijelova zgrade razliitih kori-snika,

    8. smanjenjem utjecaja toplinskih mostova, 9. najveom doputenom kondenzacijom vodene pare unutar

    graevnog dijela zgrade, 10. sprjeavanjem povrinske kondenzacije vodene pare,11. uinkovitou tehnikog sustava grijanja, hlaenja, ventila-

    cije, klimatizacije i pripreme potrone tople vode,12. najveom doputenom godinjom potrebnom energijom za

    rasvjetu zgrade, osim obiteljskih kua i viestambenih zgrada,13. razredom uinkovitosti sustava automatizacije i upravljanja

    zgrade,14. udjelom obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji pri-

    marne energije, ako ovim propisom nije drukije odreeno.

    lanak 8.(1) Tehniki zahtjev za racionalnu uporabu energije i toplinsku

    zatitu zgrade utvruje se najveom doputenom godinjom potreb-nom toplinskom energijom za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade QH,nd [kWh/(m

    2a)], najveom doputenom godi-njom isporuenom energijom po jedinici plotine korisne povrine zgrade Edel [kWh/(m

    2a)] te najveom doputenom godinjom pri-marnom energijom po jedinici plotine korisne povrine zgrade Eprim [kWh/(m2a)] na temelju trokovno optimalnih razina.

    (2) O rezultatima provedenih trokovno optimalnih razina Ministarstvo e izvijestiti Europsku komisiju u skladu s lankom 6. Uredbe (EU) br. 244/2012, svakih pet godina, putem utvriva-nja usporednog metodolokog okvira za izraunavanje trokovno optimalnih razina za minimalne zahtjeve energetske uinkovitosti zgrada i elemenata zgrada.

    II. TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU ZA

    NOVE ZGRADEZahtjevi za zgrade grijane i/ili hlaene na temperaturu 18 C

    ili viu

    lanak 9.(1) Stambena zgrada (viestambena zgrada ili obiteljska kua)

    i nestambena zgrada ovisno o kategoriji, mora biti projektirana i izgraena na nain da:

    Prilozi propisu

    lanak 5.(1) Sastavni dio ovoga propisa su prilozi:1. Prilog A u kojemu su popisane hrvatske norme i druge teh-

    nike specifi kacije za proraune i ispitivanja graevnih dijelova zgra-de i zgrade kao cjeline u pogledu zahtjeva za racionalnu uporabu energije i zahtjeva za toplinsku zatitu koje treba ispuniti prilikom projektiranja novih i rekonstrukcije postojeih zgrada na primjenu kojih upuuje ovaj propis;

    2. Prilog B u kojemu su popisane najvee doputene vrijedno-sti koefi cijenata prolaska topline, U [W/(m2K)], graevnih dijelova zgrade koje treba ispuniti pri projektiranju novih i projektiranju rekonstrukcije postojeih zgrada, utvrene vrijednosti tehnikih svojstava nekih graevnih proizvoda s kojima se mogu provoditi dokazni prorauni propisani ovim propisom, te propisane najvee doputene vrijednosti godinje potrebne toplinske energije za grija-nje po jedinici plotine korisne povrine zgrade QH,nd [kWh/(m

    2a)], najvee doputene vrijednosti godinje isporuene energije po jedi-nici plotine korisne povrine zgrade Edel [kWh/(m

    2a)], najvee do-putene vrijednosti godinje primarne energije po jedinici plotine korisne povrine zgrade Eprim [kWh/(m

    2a)], za nove zgrade grijane i/ili hlaene na temperaturu 18 C ili viu, za postojee zgrade na kojima se provodi rekonstrukcija na nain propisan lankom 45. stavkom 5. ovog propisa i zgrade gotovo nulte energije;

    3. Prilog C u kojemu su propisani obrasci Iskaznica energetskih svojstava zgrade za zgradu grijanu na temperaturu 18 C ili viu i Iskaznice energetskih svojstava zgrade za zgradu grijanu na tempe-raturu od 12 C do 18 C;

    4. Prilog D u kojemu je sadran katalog s grafi kim prikazima dobro rijeenih toplinskih mostova na zgradama.

    5. Prilog E u kojemu su sadrane tablice energetske uinkovi-tosti sustava za automatizaciju i upravljanje i tablica organizacije i funkcija sustava automatizacije i upravljanja.

    (2) Meteoroloke podatke u kojima su sadrane meteoroloke veliine za klimatski mjerodavne meteoroloke postaje (u daljnjem tekstu: postaje) potrebne za proraun fi zikalnih svojstava zgrade u pogledu racionalne uporabe energije i toplinske zatite (Meteoro-loki parametri u tablicama po postajama, Reprezentativna godina Zagreb Maksimir, Reprezentativna godina Split Marjan, Brzine vje-tra referentne postaje, Brzine vjetra ostale postaje, Satni podaci i smjer brzine vjetra za Zagreb i Split) objavljuje ministar na slu-benim internetskim stranicama Ministarstva.

    lanak 6.(1) Ako je glavni projekt zgrade u odnosu na racionalnu upora-

    bu energije i toplinsku zatitu nove zgrade, odnosno rekonstrukciju postojee zgrade, izraen u skladu s ovim propisom te ako je zgrada izgraena, odravana odnosno rekonstruirana u skladu s tim pro-jektom, smatra se da zgrada ispunjava temeljni zahtjev za graevinu gospodarenje energijom i ouvanje topline u dijelu utede energije za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu potrone tople vode i to-plinske zatite zgrade te da ispunjava energetska svojstva propisana ovim propisom.

    (2) Uporabni vijek zgrade u odnosu na temeljni zahtjev za gra-evinu gospodarenje energijom i ouvanje topline je najmanje 50 godina ako zakonom kojim se ureuje gradnja nije drukije pro-pisano.

  • STRANICA 18 BROJ 128 SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    (2) Nestambene zgrade uredske namjene, obrazovne namjene, bolnice, hoteli i restorani kod kojih je udio plotine prozora u uku-pnoj plotini proelja f > 30% moraju biti projektirane i izgraene na nain da godinja potrebna toplinska energija za hlaenje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QC,nd nije vea od vrijednosti 70 kWh/(m2a).

    lanak 11.Doputena godinja potrebna toplinska energija za grijanje iz

    odredbi lanka 9. ovoga propisa ne primjenjuje se na: zgradu koja najmanje 70% potrebne toplinske energije za gri-

    janje podmiruje iz obnovljivih izvora energije zgradu kod koje se vie od 50% toplinskih gubitaka nadokna-

    uje unutarnjim izvorima topline iz tehnolokog procesa.

    lanak 12.(1) Prilikom projektiranja i graenja novih te prilikom vee

    rekonstrukcije postojeih zgrada nije doputeno rabiti sustave elek-trootpornog grijanja.

    (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, elektrootporno grijanje moe se koristiti kao pomoni sustav u pojedinim dijelovima zgrade gdje je takvo tehniko rjeenje optimalno. Pri tome, udio instalirane snage elektrootpornog grijanja u ukupnoj projektnoj ogrjevnoj snazi sustava grijanja zgrade ili dijela zgrade sa zasebnim sustavom grija-nja, ne smije biti vei od 20%.

    lanak 13.(1) Stambena zgrada mora biti projektirana i izgraena na

    nain da koefi cijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade, Htr,adj = H tr,adj /A [W/(m

    2K)], ovi-sno o faktoru oblika zgrade, f0, nije vei od vrijednosti utvrene jednadbom:

    Htr,adj = 0,45 + 0,15/f0 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C, odnosno

    Htr,adj = 0,30 + 0,15/f0 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.

    (2) Vrijednost Htr,adj koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije za f0 = 0,20 m

    -1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1. Vrijednost Htr,adj koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije za f0 = 1,05 m

    -1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.

    (3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga lanka primjenjuju se i na nestambene zgrade kod kojih je udio plotine prozora u ukupnoj plotini proelja f 30%.

    lanak 14.(1) Nestambena zgrada kod koje je udio plotine prozora u

    ukupnoj plotini proelja f > 30%, mora biti projektirana i izgra-ena na nain da koefi cijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade, Htr,adj = Htr,adj /A [W/(m

    2K)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije vei od vrijednosti utvrene jednadbom:

    Htr,adj = 0,45 + 0,24/f0 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C, odnosno

    Htr,adj = 0,35 + 0,24/f0 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.

    (2) Vrijednost Htr,adj koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije za f0 = 0,20 m

    -1 primjenjuje se i za f0 < 0,20

    godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedini-ci plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m

    2a)], nije vea od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa;

    godinja isporuena energija po jedinici plotine korisne po-vrine zgrade Edel [kWh/(m

    2a)], nije vea od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa za nove zgrade;

    godinja primarna energija po jedinici plotine korisne po-vrine zgrade Eprim [kWh/(m

    2a)], koja ukljuuje energiju za grijanje, hlaenje, ventilaciju i pripremu potrone tople vode nije vea od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga pro-pisa za nove zgrade.

    (2) Stambena zgrada i nestambena zgrada gotovo nulte ener-gije, jest zgrada kod koje:

    godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedini-ci plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m

    2a)], nije vea od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa;

    godinja primarna energija po jedinici plotine korisne po-vrine zgrade Eprim [kWh/(m

    2a)], koja ukljuuje energiju za grijanje, hlaenje, ventilaciju i pripremu potrone tople vode nije vea od do-putenih vrijednosti utvrenih u Tablici 8. iz Priloga B ovoga propisa za zgrade gotovo nulte energije.

    (3) Iznimno, za samostojeu stambenu zgradu i nestambenu zgradu ija plotina korisne povrine zgrade (Ak) iznosi manje ili jednako 50m2 smatra se da su ispunjeni zahtjevi utvreni odredba-ma ovoga lanka ako su ispunjeni uvjeti iz Tablice 1. iz Priloga B ovoga propisa.

    (4) Glavni projekt zgrade osim zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, koji prilei zahtjevu za izdavanje graevinske do-zvole mora biti izraen u skladu s odredbama stavka 2. ovog lanka ako je zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019. godine.

    (5) Glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, koji prilei zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole mora biti izraen u skladu s odredbama stavka 2. ovog lanka ako je za-htjev za izdavanje graevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2017. godine.

    (6) Primarna energija iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka rauna se u skladu s Algoritmom za izraun energetskih svojstava zgrade koji je sastavni dio Metodologije za provoenje energetskih pregleda gra-evina (dalje u tekstu Algoritam), osim dijelova koji su defi nirani ovim propisom.

    (7) Ako je proraunata vrijednost godinje isporuene energije po jedinici plotine korisne povrine zgrade Edel [kWh/(m

    2a)] i go-dinje primarne energije po jedinici plotine korisne povrine zgra-de Eprim [kWh/(m

    2a)] za zgradu nia za najmanje 20% od najveih doputenih vrijednosti iz Tablice 8. iz Priloga B, smatra se da su ispunjeni uvjeti za godinju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m

    2a)] i za godinju potrebnu toplinsku energiju za hlaenje po jedinici plo-tine korisne povrine zgrade QC,nd [kWh/(m

    2a)] propisane ovim propisom.

    lanak 10.(1) Stambena zgrada i nestambene zgrade uredske namjene,

    obrazovne namjene, bolnice, hoteli i restorani moraju biti projekti-rane i izgraene na nain da godinja potrebna toplinska energija za hlaenje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QC,nd nije vea od vrijednosti 50 kWh/(m2a).

  • SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. BROJ 128 STRANICA 19 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    4. Cm = 260Af (kJ/K) za sluaj tekih pregrada zgrade, prosjene plone mase 400 < m 550 (kg/m2),

    5. Cm = 370Af (kJ/K) za sluaj pregrada zgrade masivne grad-nje, plone mase m > 550 (kg/m2),

    gdje je Af povrina kondicionirane toplinske zone zgrade, pro-raunata s vanjskim dimenzijama;

    kod prorauna gubitaka topline prostor zatvorene zajedni-ke garae s kojim granii grijana prostorija zgrade promatra se kao vanjski prostor.

    (2) Godinja potrebna toplinska energija za hlaenje zgrade, QC,nd (kWh/a), izraunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008.

    za dimenzioniranje sustava hlaenja za stambenu zgradu i nestambenu zgradu uredske namjene, obrazovne namjene, bolnice, hotela i restorana koja nema uveden sustav za klimatizaciju, primje-njuje se unutarnja projektna temperatura hlaenja, int,set,C, u skladu s Algoritmom, tablica 1.1 Unutarnje proraunske temperature;

    svi prekidi hlaenja (dnevni), izraunavaju se u skladu s Al-goritmom;

    (3) Godinja potrebna energija za rasvjetu zgrade, EL (kWh/a), izraunava se u skladu s normom HRN EN 15193:2008 i HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 na temelju instalirane snage rasvjete i kori-tenja na godinjoj razini, a prema vrsti zgrade, prisutnosti i nainu upravljanja rasvjetom;

    (4) Primjenu izraza iz stavka 1. podstavka 8. ovoga lanka treba navesti u dijelu projekta kojim se daje tehniko rjeenje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.

    lanak 17.(1) Pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zra-

    enja tijekom ljeta potrebno je sprijeiti odgovarajuim tehnikim rjeenjima.

    (2) Kada je tehniko rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka napra-va za zatitu od suneva zraenja prozirnih elemenata u ovojnici zgrade, tada za prostoriju s najveim udjelom ostakljenja u plotini proelja, odnosno krova koji pripadaju toj prostoriji, produkt stupnja proputanja ukupne energije kroz ostakljenje, ukljuivo predviene naprave za zatitu od suneva zraenja, gtot, i udjela plotine prozir-nih elemenata u plotini proelja, odnosno krova promatrane pro-storije, f, treba ispuniti zahtjev:

    1. gtotf < 0,15 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zra-ka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 21 C,

    2. gtotf < 0,20 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zra-ka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 21 C i 19,5 C,

    3. gtotf < 0,25 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zra-ka najtoplijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest < 19,5 C.

    (3) Za sve prozirne elemente iz stavka 2. ovoga lanka ija plo-tina po pripadajuoj prostoriji iznosi vie od 2 m2, stupanj propu-tanja ukupne energije, ukljuivo predviene naprave za zatitu od suneva zraenja, gtot, treba ispuniti i zahtjev: gtot < 0,40.

    (4) Provjera ispunjenja zahtjeva iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka provodi se za svaku projektom predvienu razliitu vrstu naprave za zatitu od suneva zraenja.

    (5) Vrijednosti produkta gtotf iz stavka 2. i vrijednost gtot iz stav-ka 3. ovoga lanka odnose se na sluaj kada je pokretna naprava za zatitu od suneva zraenja u zatvorenom poloaju.

    (6) Stupanj proputanja ukupne toplinske energije kroz osta-kljenje, ukljuivo i predvienu jednu napravu iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, odreuje se prema izrazu gtot = Fw g Ff FC.

    m-1. Vrijednost Htr,adj koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije za f0 = 1,05 m

    -1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.

    lanak 15.(1) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka potrebna za

    proraune iz lanaka 9., 13., 14., 16., 17., i 32. oitava se za najbliu, klimatski mjerodavnu postaju iz podataka sadranih u Meteorolo-kim podacima.

    (2) Temperature iz stavka 1. ovoga lanka korigiraju se prema stvarnoj nadmorskoj visini lokacije zgrade u odnosu na nadmorsku visinu mjerodavne meteoroloke postaje po principu +1 C za svakih -100 m visinske razlike, odnosno -1 C za svakih +100 m visinske razlike.

    lanak 16.(1) Godinja potrebna toplinska energija za grijanje zgrade,

    QH,nd (kWh/a), izraunava se u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008, za stvarne klimatske podatke, uz sljedee uvjete:

    za proraun potrebne toplinske energije za grijanje zgrade QH,nd (kWh/a), za zgradu s uvedenim sustavom za klimatizaciju za unutarnju temperaturu grijanja, int,set,H, primjenjuje se projektom predviena vrijednost;

    za proraun potrebne toplinske energije za grijanje zgrade QH,nd (kWh/a), koja nema uveden sustav za klimatizaciju, primjenjuje se unutarnja projektna temperatura grijanja, int,set,H, u skladu s Algo-ritmom, tablica 1.1 Unutarnje proraunske temperature;

    za proraun potrebne toplinske energije za grijanje zgrade, QH,nd (kWh/a), koja nema uveden sustav za klimatizaciju i koja nije navedena u Algoritmu u tablici 1.1 Unutarnje proraunske tempe-rature, za unutarnju temperaturu grijanja, int,set,H, primjenjuje se projektom predviena vrijednost;

    svi prekidi grijanja (dnevni i satni), izraunavaju se u skladu s Algoritmom;

    kod zgrada stambene namjene izrauni za sustave s nekon-tinuiranim radom mogu se primijeniti samo u sluaju postojanja elemenata automatske regulacije rada sustava grijanja kojim je omo-guen automatski prekid rada tijekom noi;

    unutarnji dobici topline, Qint, raunaju se s vrijednou 6 W/m2 plotine korisne povrine poslovne zgrade (uredi i sl.), 5 W/m2 plotine korisne povrine stambene i ostale zgrade, to se odnosi na dobitke topline od osoba, rasvjete, kuanskih i uredskih ureaja;

    ostali unutarnji dobici topline od opreme, procesa, odnosno ureaja, trebaju se dodatno ukljuiti u proraun;

    kod prorauna solarnih dobitaka topline, Qsol ne uzimaju se u obzir neprozirne plohe vanjskih graevnih dijelova koje su izlo-ene sunevu zraenju, a kod prozirnih povrina potrebno je uzeti u obzir zasjenjenost od pominog zasjenjenja kako je navedeno u Algoritmu;

    za efektivni toplinski kapacitet Cm (kJ/K), grijanog dijela zgra-de, koji se koristi kod utvrivanja stupnja iskoritenja dobitaka to-pline, dozvoljeno je koristiti pribline vrijednosti dobivene pomou izraza:

    1. Cm = 80Af (kJ/K) za sluaj vrlo laganih pregrada zgrade, pro-sjene plone mase m 100 (kg/m2),

    2. Cm = 110Af (kJ/K) za sluaj laganih pregrada zgrade, prosje-ne plone mase 100 < m 250 (kg/m2),

    3. Cm = 165Af (kJ/K) za sluaj srednje tekih pregrada zgrade, prosjene plone mase 250 < m 400 (kg/m2),

  • STRANICA 20 BROJ 128 SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    uravnoteenom regulacijom temperature zraka u zgradi, pojedinim dijelovima ili prostorima, sve u skladu s dosegnutim stupnjem ra-zvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.

    Zahtjev za zgrade grijane na temperaturu viu od 12 C, a manju od 18 C

    lanak 22.(1) Zgrada za koju je grijanje predvieno na temperaturu viu

    od 12 C, a manju od 18 C, mora biti projektirana i izgraena na nain da koefi cijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade, Htr,adj = Htr,adj /A [W/(m

    2K)], ovisno o faktoru oblika zgrade, f0, nije vei od vrijednosti utvrene jed-nadbom:

    1. Htr,adj = 0,65 + 0,10/f0 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C, odnosno

    2. Htr,adj = 0,53 + 0,10/f0 kada srednja mjesena temperatura vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C.

    (2) Vrijednost Htr,adj, koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije za f0 = 0,20 m

    -1 primjenjuje se i za f0 < 0,20 m-1.

    (3) Vrijednost Htr,adj, koja se prema jednadbama iz stavka 1. ovoga lanka dobije za f0 = 1,05 m

    -1 primjenjuje se i za f0 > 1,05 m-1.

    (4) Srednja mjesena temperatura vanjskog zraka iz stavka 1. ovoga lanka oitava se za najbliu postaju iz podataka sadranih u Meteorolokim podacima.

    (5) Zahtjevi iz lanka 10., 17. i 18. ovog propisa odnose se i na zgrade iz stavka 1. ovoga lanka ukoliko su hlaene.

    lanak 23.Koefi cijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oplo-

    ja grijanog dijela zgrade, Htr,adj [W/(m2K)], rauna se i prema HRN

    EN ISO 13790:2008, u svezi s HRN EN ISO 13789:2008.

    Zahtjev za zgrade koje se ne griju

    lanak 24.(1) Zahtjeve iz lanaka 17. i 18. ovoga propisa mora ispuniti

    zgrada koja se ne grije, a kod koje se tijekom ljeta treba odrediti doputeni porast unutarnje temperature, u skladu s njezinom na-mjenom.

    (2) Zahtjevi iz lanka 10. odnose se i na zgrade iz stavka 1. ovoga lanka.

    (3) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga lanka odnose se i na sve vrste ili naine koritenja hotelskih i apartmanskih zgrada.

    Priprema potrone tople vode

    lanak 25.(1) Energetska uinkovitost sustava za pripremu potrone tople

    vode ispunjava se izborom energetski uinkovitih spremnika tople vode ili protonih sustava i pripadajuih elemenata, energetski uin-kovitim razvodom, uravnoteenom regulacijom sustava u zgradi, pojedinim dijelovima ili prostorima.

    (2) Potrebna toplinska energija za pripremu potrone tople vode odreuje se prema izrazu:

    1. QW = (QW,A,a / 365) Ak d [kWh] za stambene zgrade, od-nosno

    (7) Izraz iz stavka 6. ovoga lanka podrazumijeva:1. Fw = 0,9 faktor umanjenja zbog ne okomitog upada suneva

    zraenja,2. g stupanj proputanja ukupne suneve energije kroz osta-

    kljenje kod okomitog upada zraenja,3. Ff faktor umanjenja zbog uea okvira u prozirnom gra-

    evnom dijelu, izraen kao kolinik izmeu plotine prozirnog dije-la i ukupne plotine graevnog dijela (prozirni dio + okvir),

    4. FC faktor umanjenja naprave za zatitu od suneva zraenja.(8) Vrijednosti veliina g i FC iz stavka 7. ovoga lanka utvr-

    ene su u Prilogu B ovoga propisa i to: za g u tablici 2., a za FC u tablici 3. toga Priloga. U sluaju da se vrijednosti veliina g i FC ne nalaze u tablicama Priloga B ovoga propisa, koriste se podaci iz proizvoakih specifi kacija.

    (9) Ako se zatita od pregrijavanja prostorija zgrade koja nasta-je zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta rjeava tehnikim rjeenjem razliitim od rjeenja iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, tada primjena takvog drugog rjeenja ne smije dati nepovoljniji rezultat zatite od zahtjeva iz istog stavka.

    lanak 18.Za prozore orijentirane prema sjeveru ili one koji su cijeli dan u

    sjeni, najvee doputene vrijednosti produkta gtotf i gtot iz lanka 18. stavaka 2. i 3. ovoga propisa smiju se poveati za 0,25. Kao sjeverna orijentacija podrazumijeva se podruje kuta izmeu smjera sjever i pravca okomitog na povrinu fasade, koji odstupa od smjera sjever do 22,5.

    lanak 19.Projektirani i izvedeni sustav grijanja zgrade mora gubitke to-

    pline predvidjeti najmanje na razini unutarnje toplinske ugodnosti koja je odreena ovim propisom ili je navedena u projektnom za-datku, ako je stroa od propisane.

    lanak 20.U cilju ispunjavanja zahtjeva za racionalnu uporabu energije

    termotehnikog sustava u zgradi, sustav grijanja se mora projekti-rati i izvesti tako da ukljuuje energetski uinkovito postrojenje za proizvodnju topline, toplinski izoliran cjevovod u skladu s lankom 54. ovoga propisa, nisku projektnu temperaturu ogrjevnog medija i uravnoteenu regulaciju unutarnje temperature u zgradi ili grijanom dijelu zgrade, sve u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.

    lanak 21.(1) Projektiranjem i ugradnjom graevnih elemenata i ostalih

    graevnih dijelova zgrade (strehe, istake, brisoleji i sl.) treba osigu-rati, da se u trenutku suneva zraenja i visokih vanjskih tempera-tura zraka, prostori u zgradi zbog suneva zraenja ne pregriju na temperaturu viu od 4 C iznad unutarnje projektne temperature utvrene ovim propisom.

    (2) Ako rjeenjem iz stavka 1. ovoga lanka u zgradi nije mo-gue postii propisanu toplinsku ugodnost, moe se projektirati i izvesti sustav nonog hlaenja ili ventilacije zgrade i druga alter-nativna rjeenja.

    (3) Ako rjeenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga lanka u zgradi nije mogue postii propisanu toplinsku ugodnost, moe se projektirati i izvesti sustav za hlaenje zgrada. Energetski uinkovit sustav hlae-nja se ispunjava izborom energetski uinkovitog generatora hlaenja i pripadajuih elemenata, energetski uinkovitim razvodom, izbo-rom prikladne projektne temperature sustava hlaenja i njegovom

  • SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. BROJ 128 STRANICA 21 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    dardne vrijednosti vremena rada sustava mehanike ventilacije za nestambene zgrade, ako propisom donesenim u skladu sa zakonom kojim se ureuje gradnja to podruje nije drukije propisano.

    (3) U vrijeme kada ljudi ne borave u dijelu zgrade koji je na-mijenjen za rad i/ili boravak ljudi, potrebno je osigurati izmjenu unutarnjeg zraka od najmanje n = 0,2 h-1.

    (4) Za izraun ventilacijskih gubitaka za potrebe izrauna QH,nd prilikom projektiranja novih zgrada i rekonstrukcije postojeih zgra-da, koriste se metode prorauna navedene u Algoritmu.

    (5) Najmanji broj izmjena zraka iz stavka 1., 2. i stavka 3. ovo-ga lanka mora biti vei u pojedinim dijelovima zgrade ako je to potrebno:

    da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili zbog uporabe ureaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim

    plamenom.

    lanak 28.(1) Ako nije mogue izvesti prirodnu ventilaciju za ispunjavanje

    kvalitete zraka u prostoru u skladu s propisima koji ureuju ven-tilaciju i klimatizaciju zgrada, moe se projektirati i izvesti sistem hibridne ili mehanike ventilacije.

    (2) Energetska uinkovitost ventilacijskog sustava ispunjava se izborom energetski uinkovitih ureaja i pripadajuih elemenata, energetski uinkovitim razvodom, najmanjom potrebnom kolii-nom zraka, uravnoteenom regulacijom kvalitete zraka u zgradi, pojedinim dijelovima ili prostorima.

    (3) Ugraeni mehaniki ili hibridni sustavi ventilacije zgrada moraju ispuniti povrat topline iz istroenog zraka sa sljedeim mi-nimalnim stupnjevima korisnosti :

    kruni cirkulacijski sustav povrata topline: ukupni 0,55 (primjena samo u sluaju razdvojene montae tlane i odsisne ven-tilacijske jedinice),

    ostali sustavi povrata topline: ukupni 0,70.

    lanak 29.(1) Ako se za ventiliranje zgrade osim prozora ili umjesto njih

    koriste i posebni ureaji s otvorima za ventiliranje, tada mora posto-jati mogunost njihova jednostavnog ugaanja sukladno potrebama korisnika zgrade.

    (2) Odredba iz stavka 1. ovoga lanka ne primjenjuje se kod ugradnje ureaja za ventiliranje s automatskom regulacijom propu-snosti vanjskog zraka.

    (3) Ureaji za ventiliranje u zatvorenom stanju moraju ispuniti zahtjeve utvrene u tablici 4. iz Priloga B ovoga propisa.

    lanak 30.(1) Ispunjavanje zahtjeva o zrakopropusnosti iz odredbi lanka

    27. ovoga propisa dokazuje se ispitivanjem na izgraenoj novoj ili rekonstruiranoj postojeoj zgradi prema HRN EN 13829:2002, me-toda odreivanja A, prije tehnikog pregleda zgrade.

    (2) Prilikom ispitivanja iz stavka 1. ovoga lanka, za razliku tlakova izmeu unutarnjeg i vanjskog zraka od 50 Pa, izmjereni pro-tok zraka, sveden na obujam unutarnjeg zraka, ne smije biti vei od vrijednosti n50 = 3,0 h

    -1 kod zgrada bez mehanikog ureaja za ventilaciju, odnosno n50 = 1,5 h

    -1 kod zgrada s mehanikim ureajem za ventilaciju.

    (3) Obvezna primjena zahtjeva iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se na zgrade gotovo nulte energije i zgrade koje se projektiraju na:

    2. QW = 4,182 VW,f,day f (W,del W,0) d / 3600 [kWh] za nestambene zgrade.

    (3) Izraz is stavka 2. podstavka 1. ovoga lanka podrazumijeva:1. Ak korisna povrina zgrade (m

    2),2. d broj dana u promatranom periodu (-),3. QW toplinska energija potrebna za pripremu potrone tople

    vode u promatranom periodu (kWh),4. QW,A,a specifi na toplinska energija potrebna za pripremu

    potrone tople vode (kWh/m2a).(4) Vrijednost QW,A,a iz stavka 3. podstavka 4. ovoga lanka

    iznosi:1. QW,A,a = 12,5 kWh/(m

    2a) za stambene zgrade koje imaju tri ili manje stanova (prema Algoritmu, poglavlje 6.), odnosno

    2. QW,A,a = 16 kWh/(m2a) za stambene zgrade koje imaju vie od

    tri stana (prema Algoritmu, poglavlje 6.).(5) Izraz is stavka 2. podstavka 2. ovoga lanka podrazumijeva:1. VW,f,day dnevna potronja potrone tople vode po jedinici pri

    temperaturi W,del (litara/jedinici/dan) (prema Algoritmu, poglavlju 6.), dodatno, dnevna potronja za urede moe se odrediti prema broju radnih mjesta i iznosi VW,f,day = 16 l/radnom mjestu,

    2. f broj jedinica (npr. kreveta, radnih mjesta i sl.), 3. W,del temperatura potrone tople vode (C), koja iznosi W,del

    = 60 C,4. W,0 temperatura svjee vode (C), koja iznosi W,0 = 13,5 C.

    Doputena zrakopropusnost ovojnice zgrade, ventiliranje prostora zgrade

    lanak 26.(1) Zgrada mora biti projektirana i izgraena na nain da di-

    jelovi zgrade koji ine ovojnicu grijanog prostora zgrade, ukljuivo spojnice izmeu pojedinih graevnih dijelova i otvora ili prozirnih elemenata koji nemaju mogunost otvaranja, budu minimalne zra-kopropusnosti u skladu s dosegnutim stupnjem razvoja tehnike i tehnologije u vrijeme izrade projekta.

    (2) Zrakopropusnost prozora, balkonskih vrata i krovnih pro-zora mora ispuniti zahtjeve iz tablice 4. iz Priloga B ovoga propisa.

    (3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka doputena je i vea zra-kopropusnost od propisane ako je to potrebno:

    da se ne ugrozi higijena i zdravstveni uvjeti, i/ili zbog uporabe ureaja za grijanje i/ili kuhanje s otvorenim

    plamenom.(4) Spojnice izmeu punih graevnih dijelova ovojnice zgrade

    i otvora ili drugih prozirnih elemenata (prozori, vrata, ostakljene stijene, nadsvjetla i slino) moraju biti izvedene na razini minimal-ne tehniki ostvarive zrakopropusnosti, uz istovremeno sprjeavanje pojave graevinskih teta zbog unutranje kondenzacije (uslijed ne-odgovarajue primjene proizvoda za brtvljenje ili folija niske paro-propusnosti) i sprjeavanje povrinske kondenzacije na unutranjim stranama spojnica (uslijed nedovoljne razine, mjesta ili nepostojanja toplinske izolacije na spojnicama).

    lanak 27.(1) Kod stambenih zgrada broj izmjena unutarnjeg zraka s

    vanjskim zrakom u kojoj borave ili rade ljudi treba iznositi najma-nje n = 0,5 h-1.

    (2) Kod nestambenih zgrada broj izmjena unutarnjeg zraka s vanjskim zrakom utvruje se prema Algoritmu, tablici 2.1 Stan-

  • STRANICA 22 BROJ 128 SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    (5) Iznimno, odredbe stavka 2. ovoga lanka ne primjenju-ju se na graevne dijelove kod kojih je utjecaj toplinskih mosto-va ve bio uzet u obzir u proraunu koefi cijenta prolaska topline,U [W/(m2K)].

    lanak 34.Za zgradu s parcijalnim tlakom vodene pare veim od 1750 Pa

    (npr. 20 C/75%), koja ima toplinske mostove s duljinskim koefi ci-jentom prolaska topline i > 0,20 W/(mK) ili e > 0,15 W/(mK), potrebno je dokazati da se vodena para nee kondenzirati na unu-tarnjoj povrini toplinskih mostova. Ovaj dokaz se provodi prema HRN EN ISO 10211:2008 i HRN EN ISO 13788:2002.

    Kondenzacija vodene pare unutar graevnih dijelova zgrade

    lanak 35.(1) Dijelovi grijane zgrade, koji granie s vanjskim zrakom ili

    negrijanim prostorijama projektiraju se i izvode na nain da se spri-jei nastajanje graevinske tete uslijed kondenzacije vodene pare koja difuzijom ulazi u dio ovojnice zgrade.

    (2) Kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela zgrade i njeno isparavanje raunaju se u skladu s HRN EN ISO 13788:2002, uzimajui u obzir sljedee uvjete:

    za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, u kojima nije uveden sustav klimatizacije, proraun se provodi za temperaturu unutarnjeg zraka i = 20 C i projektnu vlanost zraka u skladu s intenzitetom koritenja prostora ili prema drugaijoj pro-jektnoj temperaturi i vlanosti zraka defi niranoj Algoritmom, ovisno o preteitoj namjeni prostora cijele zgrade ili toplinske zone zgra-de (npr. djeji vrtii, domovi za starije osobe, bolniki stacionari, bazeni, sportske dvorane i dr. izvedeni kao samostalne zgrade ili toplinske zone zgrade iz lanka 49. ovoga propisa),

    za zgradu u kojoj je uveden sustav klimatizacije proraun se provodi za projektom predvienu vrijednost temperature i projektnu vlanost zraka.

    (3) Projektne vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)], odreuju se u skladu s odredbama lanka 47. stavaka 4. i 5. ovoga propisa, a pribline vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare, (-), prema tablici 5. iz Priloga B ovoga propisa, odnosno prema HRN EN ISO 13788:2002. Ako su vrijednosti za (-) utvrene u rasponu, tada za proraun treba odabrati onu vrijednost (-), koja je nepovoljnija za kondenzaciju odnosno isparavanje vodene pare.

    (4) Da kod kondenzacije vodene pare unutar graevnog dijela ne nastane graevinska teta potrebno je ispuniti sljedee uvjete:

    1. graevni proizvod koji dolazi u dodir s kondenzatom ne smi-je biti oteen (npr. uslijed korozije i sl.);

    2. nastali kondenzat na jednoj ili vie graninih povrina, na svakoj od tih povrina, mora potpuno ispariti tijekom ljetnih mje-seci;

    3. najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevnog dijela ne smije biti vea od 1,0 kg/m2, odnosno najvei sadraj vlage u pro-izvodu sloja u kojem dolazi do kondenzacije vodene pare ne smije biti vei od vrijednosti koja je utvrena u tehnikoj specifi kaciji za taj proizvod. Ovo se ne primjenjuje na sluaj propisan u podstavku 4. ovoga stavka;

    4. ako kondenzat nastaje na graninoj povrini sa slojem pro-izvoda koji kapilarno ne upija vodu, tada najvea ukupna koliina kondenzata unutar graevnog dijela ne smije biti vea od 0,5 kg/m2, odnosno najvei sadraj vlage u proizvodu sloja u kojem dolazi do

    QH,nd 50 kWh/(m2a) kada srednja mjesena temperatura

    vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest 3 C prema podacima iz Meteorolokih podataka, odnosno

    QH,nd 25 kWh/(m2a) kada srednja mjesena temperatura

    vanjskog zraka najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3 C prema podacima iz Meteorolokih podataka.

    lanak 31.(1) Za stambene zgrade koje imaju vie od jednog stana zahtje-

    vi iz lanka 26., 27., 28., 29. i 30. ovoga propisa moraju biti ispunjeni za svaki stan.

    (2) Za nestambene zgrade zahtjevi iz lanaka 26., 27., 28., 29. i 30. ovoga propisa odnose se na ovojnicu grijanog dijela zgrade.

    Minimalna toplinska zatita

    lanak 32.(1) Za zgradu koja se grije na temperaturu viu od 12 C koe-

    fi cijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], graevnih dijelova zgrade koji granie s vanjskim zrakom, tlom, stanom ili poslovnim prosto-rom drugog korisnika ili dijelom zgrade s temperaturom 12 C ne smiju biti vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.

    (2) U tablici iz stavka 1. ovoga lanka navedene vrijednosti ko-efi cijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], vrijede za svaki dio ovoj-nice zgrade plotine 0,5 m2 ili vei.

    (3) Vrijednosti u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa dane su u odnosu na srednju mjesenu temperaturu vanjskog zraka najhlad-nijeg mjeseca na lokaciji zgrade e,mj,min.

    Toplinski mostovi

    lanak 33.(1) Zgrada koja se grije na temperaturu viu od 12 C i hla-

    di na temperaturu niu od 4 C mora biti projektirana i izgrae-na na nain da utjecaj toplinskih mostova na godinju potrebnu toplinu za grijanje i hlaenje bude to manji te da ne dolazi do pojave graevinskih teta u vidu unutarnje ili vanjske povrinske kondenzacije u projektnim uvjetima koritenja prostora zgrade.Da bi se ispunio taj zahtjev, prilikom projektiranja treba primijeniti sve ekonomski prihvatljive mogunosti u skladu s dostignutim stup-njem razvoja tehnike.

    (2) Utjecaj toplinskih mostova kod prorauna godinje potreb-ne toplinske energije za grijanje i koefi cijent transmisijskog toplin-skog gubitka po jedinici oploja grijanog dijela zgrade proraunavaju se prema HRN EN ISO 13789:2008, HRN EN ISO 14683:2008, HRN EN ISO 10211:2008 i HRN EN ISO 13370:2008.

    (3) Ako je potencijalni toplinski most projektiran u skladu s katalogom dobrih rjeenja toplinskih mostova iz Priloga D ovoga propisa, tada se moe umjesto prorauna iz stavka 2. ovoga lan-ka utjecaj toplinskih mostova uzeti u obzir poveanjem koefi cijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade za UTM = 0,05 W/(m

    2K), osim kod otvora i drugih prozirnih konstrukcija.

    (4) Kod projektiranja novih zgrada, ako rjeenje toplinskog mosta nije prikazano u katalogu iz stavka 3. ovoga lanka tada se umjesto prorauna, utjecaj toplinskih mostova moe uzeti u obzir s poveanjem koefi cijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], svakog graevnog dijela oploja grijanog dijela zgrade za UTM = 0,10 W/(m2K).

  • SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. BROJ 128 STRANICA 23 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    lanak 38.(1) Energetske zahtjeve za rasvjetu odreuje norma HRN EN

    15193:2008 i HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011, na temelju instali-rane snage rasvjete i koritenja na godinjoj razini, a prema vrsti zgrade, prisutnosti i nainu upravljanja rasvjetom.

    (2) Doputene vrijednosti numerikog indikatora energije ra-svjete [kWh/(m2a)] iz dodatka F norme HRN EN 15193:2008 i HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 se ne smiju prekoraiti. Ukoliko su za-htjevi za klasu svjetlotehnikog rjeenja visoki, pa je i ukupna insta-lirana snaga rasvjete velika, potrebno je primijeniti dodatne tehnike mogunosti koje smanjuju godinju potronju energije rasvjete.

    Sustavi automatizacije i upravljanja (SAUZ)

    lanak 39. (1) Sustavi automatizacije i upravljanja zgrade (SAUZ) projek-

    tiraju se prema normi HRN EN 15232:2012. (2) Sustavi automatizacije i upravljanja zgrade (SAUZ) defi ni-

    rani su u etiri razreda uinkovitosti: A: zgrade s visoko uinkovitim SAUZ, B: zgrade s naprednim SAUZ, C: standardni SAUZ, D: energetski neuinkoviti sustavi SAUZ. (3) U novim zgradama i postojeim zgradama koje se rekon-

    struiraju, a u kojima se projektira sustav automatizacije i upravljanja, isti se mora projektirati i izvesti u razredu uinkovitosti A ili B ili C prema normi HRN EN 15232:2012.

    lanak 40.Energetska uinkovitost sustava za automatizaciju i upravljanje,

    odnosno mogue utede energije prikazana je u tablicama 1. 4. Priloga E.

    lanak 41.Organizacija i funkcije sustava automatizacije i upravljanja za

    pojedine razrede uinkovitosti i za dijelove zgrade prikazana je u tablici 5. Priloga E.

    Obnovljivi izvori energije

    lanak 42.(1) Zgrada mora biti projektirana i izvedena na nain da ispu-

    njava zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije.(2) Zahtjevi iz stavka 1. ovoga lanka su ispunjeni ako: omjer energije iz obnovljivih izvora energije i ukupne ispo-

    ruene energije za rad tehnikih sustava u zgradi iznosi najmanje 20%, ili

    omjer energije iz obnovljivih izvora energije i ukupne ispo-ruene toplinske energije za grijanje, hlaenje zgrade i pripremu potrone tople vode iznosi najmanje:

    1. 25% iz suneva zraenja ili,2. 30% iz plinovite biomase ili,3. 50% iz vrste biomase ili,4. 70% iz geotermalne energije ili,5. 50% iz topline okoline ili,6. 50% iz kogeneracijskog postrojenja s visokom uinkovitou

    u skladu s posebnim propisom, ili

    kondenzacije vodene pare ne smije biti vei od vrijednosti koja je utvrena u tehnikoj specifi kaciji za taj proizvod;

    5. ako se radi o drvu nije doputeno poveanje njegovog sadra-ja vlage u kg/kg za vie od 0,05 kg/kg, a kod industrijskih proizvoda koji su na bazi drva poveanje sadraja vlage ne smije biti vie od 0,03 kg/kg. Ovo se ne primjenjuje na jednoslojne i vieslojne ploe od drvene vune.

    Kondenzacija vodene pare na povrini graevnog dijela zgrade

    lanak 36.(1) Dijelovi ovojnice grijane zgrade ili hladnjae, koji granie s

    vanjskim zrakom ili negrijanim provjetravanim prostorijama (npr. tavan, garaa) moraju se projektirati i izvesti na nain da se sprijei nastajanje uvjeta za razvoj gljivica i plijesni, odnosno da se sprijei kondenzacija vodene pare na povrinama tih dijelova.

    (2) Raunski dokaz ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga lan-ka provodi se prema HRN EN ISO 13788:2002, uz sljedee uvjete:

    za stambenu zgradu i nestambenu zgradu javne namjene, koje nisu klimatizirane, proraun se provodi za temperaturu unu-tarnjeg zraka i = 20 C, a projektna vlanost u skladu s intenzite-tom koritenja prostora i zahtjevom za zatitu od korozije, prema dodatku A navedene norme,

    za zgrade iz podstavka 1. ovoga stavka, a kod kojih je pred-viena drugaija projektna temperatura i vlanost zraka defi nirana Algoritmom, ovisno o preteitoj namjeni prostora cijele zgrade ili toplinske zone zgrade (npr. djeji vrtii, domovi za starije osobe, bolniki stacionari, bazeni, sportske dvorane i dr. izvedeni kao sa-mostalne zgrade ili toplinske zone zgrade iz lanka 48. ovoga propi-sa), proraun se provodi za projektnu temperaturu i vlanost zraka defi niranu Algoritmom,

    za zgradu u kojoj je uveden sustav klimatizacije proraun se provodi za projektom predvienu vrijednost temperature i projektnu vlanost zraka.

    (3) Projektne vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)], odreuju se u skladu s odredbama lanka 47. stavaka 4. i 5. ovoga propisa.

    (4) Na prozorima, balkonskim vratima, krovnim prozorima i ostakljenim elementima proelja doputeno je prolazno nastajanje manje koliine povrinskog kondenzata ukoliko su predviene odgo-varajue mjere kojima se sprjeava dodir kondenzata sa susjednim, na vlagu osjetljivim, proizvodima.

    Rasvjeta

    lanak 37.(1) Racionalna uporaba energije za rasvjetu se prvenstveno

    ostvaruje koritenjem dnevnog svjetla, a ako to nije mogue, treba koristiti energetski uinkovite svjetiljke sa uinkovitim i ekoloki prihvatljivim izvorima svjetlosti i pripadne ureaje, kao i odgova-rajuu regulaciju.

    (2) Prilikom projektiranja treba voditi rauna o veliini i na-mjeni prostora kao i o broju osoba koje ga koriste, te o posebnim zahtjevima prema vrstama zadatka i aktivnosti.

    (3) Rasvijetljenost prostora projektirati u skladu s normom HRN EN 12464-1:2012, prema zahtijevanim vrijednostima iz ta-blica i tekstualno opisanim zahtjevima za pojedine svjetlotehnike veliine.

  • STRANICA 24 BROJ 128 SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    veden graevinski zahvat ne smije biti vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.

    (2) Kod rekonstrukcije postojee zgrade, kojom se naknadno ugrauju, obnavljaju ili zamjenjuju samo pojedini dijelovi ovojnice grijanog dijela zgrade na povrini veoj od 25%, koefi cijent prolaska topline, U [W/(m2K)], itavog graevnog dijela na kojem je prove-den graevinski zahvat ne smije biti vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.

    (3) Kod vanjskih zidova i prozirnih elemenata proelja, odredba iz stavka 2. ovoga lanka odnosi se pojedinano na svaku geografsku orijentaciju tog graevnog dijela (odnosno na npr. ukupnu povrinu svih otvora jedne orijentacije ili npr. ukupnu povrinu zida jedne orijentacije).

    (4) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se obnavljaju, djelomino ili potpuno zamjenjuju prozori, balkonska vrata, krovni prozori, odnosno prozirni elementi proelja, uz zahtjeve iz stavka 2. ovoga lanka, oni moraju ispuniti i zahtjeve iz lanaka 17., 18. i 21., te lanka 26. stavka 2.

    (5) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se postoje-a zgrada dograuje i/ili nadograuje, tako da se plotina korisne povrine zgrade, AK, koja se grije na temperaturu viu od 12 C, povea za vie ili jednako 50 m2, na dograeni i/ili nadograeni dio postojee zgrade primjenjuju se zahtjevi ovoga propisa koji se odnose na nove zgrade.

    Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se negrijana zgrada ili njezin dio plotine korisne povrine zgrade, AK, vee ili jednako 50 m2, prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturu viu od 12 C, na rekonstruirani dio zgrade primjenjuju se zahtjevi ovoga propisa koji se odnose na nove zgrade.

    (6) Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se postojea zgrada dograuje i/ili nadograuje, tako da se plotina korisne po-vrine zgrade, AK, koja se grije na temperaturu viu od 12 C, pove-a za manje od 50 m2, koefi cijent prolaska topline, U [W/(m2K)], pojedinih graevnih dijelove dograenog i/ili nadograenog dijela postojee zgrade ne smije biti vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.

    Kod rekonstrukcije postojee zgrade kojom se negrijana zgrada ili njezin dio plotine korisne povrine zgrade, AK, manje od 50 m

    2, prenamjenjuje u prostor koji se grije na temperaturu viu od 12 C, koefi cijent prolaska topline, U [W/(m2K)], pojedinih graevnih di-jelova rekonstruiranog dijela zgrade ne smije biti vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.

    (7) Rekonstrukcija postojee zgrade kojom se obnavljaju, djelo-mino ili potpuno zamjenjuju dijelovi ovojnice grijanog dijela zgra-de, te ako ti radovi obuhvaaju jednako ili vie od 75% ovojnice grijanog dijela zgrade, osim ispunjenja zahtjeva iz stavka 1. ovog lanka, mora biti projektirana i izvedena, ovisno o kategoriji zgrade, na nain da:

    godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedini-ci plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m

    2a)], nije vea od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 9. iz Priloga B ovoga propisa;

    godinja isporuena energija Edel, nije vea od doputenih vri-jednosti utvrenih u Tablici 9. iz Priloga B ovoga propisa.

    godinja primarna energija Eprim, koja ukljuuje energiju za grijanje, hlaenje, ventilaciju, pripremu potrone tople vode te kod nestambenih zgrada i rasvjetu nije vea od doputenih vrijednosti utvrenih u Tablici 9. iz Priloga B ovoga propisa.

    (8) Ako je proraunata vrijednost godinje isporuene energije po jedinici plotine korisne povrine zgrade Edel [kWh/(m

    2a)] i go-

    50% energetskih potreba zgrade podmireno iz daljinskog gri-janja koje ispunjava zahtjev iz podstavka 2. ovoga stavka, ili

    je godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade QH,nd [kWh/(m

    2a)] za najmanje 20% nia od doputene vrijednosti iz lanka 9. ovoga propisa.

    (3) Iznimno za obiteljske kue, ako nisu ispunjeni zahtjevi iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, smatra se da je zahtjev u pogledu primje-ne obnovljivih izvora energije ispunjen ako je ugraeno najmanje 4 m2 sunanih kolektora za grijanje i/ili pripremu potrone tople vode.

    (4) Zgrada koja se ne grije, a kod koje se tijekom ljeta treba ograniiti porast unutarnje temperature koritenjem sustava hlae-nja, u skladu s njezinom namjenom, ispunjava zahtjeve u pogle-du primjene obnovljivih izvora energije ako je godinja potrebna toplina za hlaenje zgrade, izraunata po jedinici plotine korisne povrine zgrade, za najmanje 20% nia od doputene vrijednosti iz lanka 10. ovoga propisa.

    (5) Zahtjev iz stavka 4. ovoga lanka ne primjenjuje se na zgra-de hladnjae ili zgrade preteito hladnjae.

    (6) Zgrade gotovo nulte energije ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je najmanje 30% godinje primarne energije podmireno iz obnovljivih izvora energije.

    (7) Postojee zgrade na kojima se provodi vea rekonstrukcija ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energi-je ako je najmanje 10% energetskih potreba zgrade podmireno iz obnovljivih izvora energije, a koji mogu ukljuivati daljinsko ili blo-kovsko grijanje koje se u cijelosti ili djelomino temelji na energiji iz obnovljivih izvora, osim u sluaju kada postizanje ovih uvjeta nije gospodarski, tehniki i funkcionalno izvedivo.

    Ugodnost unutarnjeg prostora

    lanak 43.(1) Ugodnost unutarnjeg prostora osigurava se ispunjenjem

    uvjeta za grijanje, hlaenje i ventilaciju, toplinsku stabilnost i unu-tarnje povrinske temperature, reguliranu vlanost, pravilnu rasvjetu i doputenu razinu buke u prostoru.

    (2) Preporuene proraunske vrijednosti defi nirane su HRN EN 15251:2008 u kojoj se nalaze ulazni mikroklimatski parametri za projektiranje i ocjenjivanje energetskog svojstva zgrade koji se od-nose na kvalitetu zraka, toplinsku ugodnost, osvjetljenje i akustiku.

    Posebni zahtjevi za samostojee zgrade s plotinom korisne povrine zgrade AK manjom od 50 m

    2

    lanak 44.Za samostojee zgrade s plotinom korisne povrine, AK ma-

    njom od 50 m2 smatrat e se da su ispunjeni zahtjevi utvreni odred-bama lanaka: 9., 13., 14., 16., 22., 24., 32., 45. i 66. ovoga propisa, ako koefi cijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], graevnih dijelova koji ine ovojnicu grijanog dijela zgrade, nisu vei od vrijednosti utvrenih u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa.

    III. TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU

    PRILIKOM REKONSTRUKCIJE POSTOJEIH ZGRADAlanak 45.

    (1) Kod vee rekonstrukcije postojee zgrade, koefi cijent prola-ska topline, U [W/(m2K)], svih graevnih dijelova na kojem je pro-

  • SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. BROJ 128 STRANICA 25 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    za prozore, balkonska i ostakljena vrata prema HRN EN ISO 10077-1:2008 i HRN EN ISO 10077-1:2008/Ispr.1:2010, s tim da se mogu koristiti izmjerene U vrijednosti okvira prema HRN EN 12412-2:2004 i ostakljenja prema HRN EN 674:2012, ili prema tehnikim specifi kacijama za proizvode, odnosno mjerenjem prema HRN EN ISO 12567-1:2011;

    za ostakljenje prema HRN EN 673:2011, ili prema tehnikim specifi kacijama za proizvode.

    (2) U proraunu koefi cijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], kod podova na tlu i krovova u obzir se uzimaju samo slojevi koji su sa strane prostorije do ukljuivo sloja hidroizolacije.

    (3) Iznimno, odredba stavka 2. ovoga lanka ne primjenjuje se u sluaju sustava obrnutog krova na toplinsko-izolacijski sloj i na perimetarsku toplinsku izolaciju (vanjska toplinska izolacija dijela zgrade koji je u dodiru s tlom koja ne lei u podzemnoj vodi kada su oni izvedeni od odgovarajueg vodoneupojnog toplinsko izolacij-skog proizvoda).

    (4) Projektne vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)] i projektne vrijednosti toplinskog otpora, R (m2K/W), za sadraj vla-ge u proizvodu koji je u ravnotei sa zrakom temperature 23 C i relativne vlanosti 80%, koje su potrebne za proraun koefi cijenata prolaska topline, U [W/(m2K)], za odreene graevne proizvode ureene su u HRN EN ISO 10456:2008 i/ili u tablici 5. Priloga B ovoga propisa.

    (5) Za neke graevne materijale koji nisu ureeni u HRN EN ISO 10456:2008 ili u tablici 5. iz Priloga B ovoga propisa, projektne vrijednosti toplinske vodljivosti, [W/(mK)], i projektne vrijednosti toplinskog otpora, R (m2K/W), odreuju se prema odgovarajuoj tehnikoj specifi kaciji za graevni proizvod i/ili prema postupku ureenom u HRN EN ISO 10456:2008 za sadraj vlage u proizvodu koji je u ravnotei sa zrakom temperature 23 C i relativne vlanosti 80%.

    (6) Podaci o ravnotenom sadraju vlage u kg/kg i koefi cijenti-ma preraunavanja za ravnoteni sadraj vlage za odreene graev-ne proizvode kod temperature zraka 23 C i relativne vlanosti zraka 80% ureeni su u HRN EN ISO 10456:2008.

    (7) Za neke graevne proizvode podaci o ravnotenom sadraju vlage ureeni su u tablici 6. iz Priloga B ovoga propisa. Faktori pre-raunavanja za ravnoteni sadraj vlage, Fm (23 C/ 80%), u odnosu na vrijednost toplinske vodljivosti suhog proizvoda, ureeni su u tablici 7. Priloga B ovoga propisa.

    Odvojeni prorauni energetskih svojstava za dio zgrade

    lanak 48.(1) Proraun energetskih svojstava dijela zgrade u pogledu ra-

    cionalne uporabe energije te toplinske zatite mora se izraditi za dio zgrade kao za samostalnu zgradu (toplinska zona) ako se taj dio od preostalog dijela zgrade razlikuje:

    1. prema namjeni, 2. prema unutarnjoj projektnoj temperaturi za vie od 4 C,3. prema unutarnjoj projektnoj temperaturi (int,set,H 18 C ili

    12C < int,set,H < 18 C), 4. po vrsti i reimu koritenja termotehnikih sustava.(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, kada se proraun ener-

    getskih svojstava dijelova zgrade radi odvojeno i kada je razlika tem-perature grijanja do 4 C smatra se da kroz razdjelne plohe izmeu tih dijelova zgrade ne prolazi toplina i njihova plotina se ne uzima u obzir kod izraunavanja oploja grijanog dijela zgrade.

    dinje primarne energije po jedinici plotine korisne povrine zgrade Eprim [kWh/(m

    2a)] za rekonstrukciju postojee zgrade iz stavka 7. ovoga lanka nia za najmanje 20% od najveih doputenih vrijed-nosti iz Tablice 9. iz Priloga B, smatra se da su ispunjeni uvjeti za godinju potrebnu toplinsku energiju za grijanje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QH,nd [kWh/(m

    2a)] i za godinju potrebnu toplinsku energiju za hlaenje po jedinici plotine korisne povrine zgrade, QC,nd [kWh/(m

    2a)] propisane ovim propisom. (9) Iznimno kod rekonstrukcije postojee zgrade iz stavka 7.

    ovoga lanka nije potrebno ispuniti minimalne zahtjeve na energet-sko svojstvo propisane u Tablici 9. iz Priloga B ukoliko ispunjenje istih nije gospodarski isplativo, odnosno tehniki ili funkcionalno izvedivo to se utvruje u glavnom projektu.

    (10) Kod zamjene i modernizacije tehnikog sustava (kao npr. zamjene generatora topline, zamjene energenta, zamjene centralne ventilacijske jedinice, zamjene sustava rasvjete i sl.) te dogradnje istog primjenjuju se zahtjevi ovoga propisa koji se odnose na teh-nike sustave ili njihove dijelove koji se ugrauju u nove zgrade.

    (11) Kod vee rekonstrukcije postojee zgrade potrebno je raz-motriti primjenu visokouinkovitih alternativnih sustava u mjeri u kojoj je to tehniki, funkcionalno i gospodarski izvedivo. Takoer je potrebno razmotriti uvoenje inteligentnih mjernih sustava.

    (12) Primarna energije iz stavka 7. rauna se u skladu s Algo-ritmom, osim dijelova koji su defi nirani ovim propisom.

    lanak 46.(1) Zahtjevi iz lanka 45. ovoga propisa ne primjenjuju se: kod obnove vanjske buke postojeeg vanjskog zida zgrade,

    koji ima koefi cijent prolaska topline U = 0,50 W/(m2K) ili manji, ureen prema HRN EN ISO 6946:2008;

    na staklenu plohu velikog izloga koji ima plotinu do 4 m2 ili ukoliko postoji dodatna pregrada izmeu izloga i unutarnjeg grija-nog prostora zgrade;

    na staklene dijelove vjetrobrana; na krov kod kojeg se postojea hidroizolacija samo popravlja

    kad se ne izvodi novi hidroizolacijski sloj; na pod na tlu i strop prema negrijanom dijelu zgrade ili vanj-

    skom prostoru, koji se obnavlja ili dograuje samo na strani grijane prostorije;

    na graevne dijelove zgrade ili zgradu u cjelini koja je upisa-na u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili zgradu koja se nalazi u kulturno povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, uz suglasnost Ministarstva, ako bi se njima naruila bitna spomenika svojstva zgrade.

    (2) Kod graevinskog zahvata iz stavka 1. podstavka 5. ovoga lanka smatra se da su zahtjevi iz lanka 45. ovoga propisa ispunjeni kada je pod izveden u skladu s pravilima struke, s najveom mogu-om debljinom toplinsko-izolacijskog sloja (s 0,04 W/(mK)) za koju nije potrebno podrezivati krila vrata.

    IV. OSTALI TEHNIKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU ZATITU

    Odreivanje koefi cijenata prolaska topline, U

    lanak 47.(1) Koefi cijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], odreuju se: za neprozirne graevne dijelove prema HRN EN ISO

    6946:2008, s tim da se za graevne dijelove koji granie s tlom uzi-ma da je Rse = 0;

  • STRANICA 26 BROJ 128 SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    6 mm (moe se izostaviti kod postavljanja zvune izolacije u meukatnoj konstrukciji prema prostoru zgrade u kojemu se odr-ava kontrolirana temperatura za vodove i armature u povrinskom sloju poda).

    (3) Za prikljuni ogranak nema zahtjeva za primjenu toplinske izolacije.

    (4) Podaci navedeni u stavku 2. ovoga lanka svedeni su na toplinsku vodljivost izolacije =0,035 W/(mK). Toplinsku izolaci-ju s toplinskom vodljivosti veom od 0,035 W/(mK) potrebno je proraunati na potrebnu debljinu prema priznatim pravilima struke.

    Spremnik za akumulaciju topline

    lanak 55.Kod projektiranja novog ili projektiranja rekonstrukcije posto-

    jeeg sustava sa spremnikom za akumulaciju topline (tople vode), treba izvesti sustav s postavljenom izolacijom spremnika debljine najmanje 50 mm i to tako da se na najmanju mjeru svedu toplinski gubici prikljunih vodova i armature prema mjerama iz lanka 54. ovoga propisa.

    Sustav prisilne ventilacije ili klimatizacije

    lanak 56.(1) Kod ugradnje novog sustava prisilne ventilacije ili klimati-

    zacije, odnosno prilikom opsene rekonstrukcije postojeeg sustava, specifi na apsorbirana elektrina snaga novougraenih ventilatora u sustav treba biti najmanje klase III prema HRN EN 13779:2008.

    (2) Povrat topline iz odsisnog zraka potrebno je osigurati u zgradi kod koje su ispunjeni kumulativno sljedei uvjeti:

    da se ventilira mehanikim ureajem, broj izmjena zraka, u skladu s namjenom zgrade, vei je od

    0,7 h-1, protok vanjskog zraka prelazi ukupno 2500 m3/h.

    Centralna proizvodnja/priprema topline

    lanak 57.(1) Za nove stambene zgrade s vie od 3 stambene jedinice

    obvezno je koristiti centralno postrojenje za proizvodnju topline.(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka centralno postrojenje za

    proizvodnju topline nije obvezno za: zgrade s prikljukom na daljinsko grijanje, zgrade sa sustavima grijanja loenim na plin, zgrade sa sustavima grijanja s dizalicama topline zrak zrak

    ako sezonski faktor grijanja pojedine dizalice topline iznosi SCOP 4,0,

    zgrade sa sustavima grijanja s dizalicama topline zrak voda, voda voda i tlo voda ako sezonski faktor grijanja pojedine dizali-ce topline iznosi SPFH3 3,0. H3 je proraunska granica sustava koja ukljuuje dizalicu topline, regulaciju, pomoni grija i sve dijelove sustava ukljuivo pumpe i ventilatore na strani toplinskog spremni-ka izvora (zrak, voda, tlo),

    ako godinja potrebna toplinska energija za grijanje po jedi-nici plotine korisne povrine zgrade QH,nd [kWh/(m

    2a)], u kojoj se odrava kontrolirana temperatura ne prelazi 15 kWh/(m2a).

    Zahtjev za kue u nizu

    lanak 49.Ako kod kua u nizu (ili dvojnih zgrada) izgradnja susjedne

    kue nije istovremena, razdjelni zidovi prema toj kui moraju imati minimalnu toplinsku zatitu u skladu s odredbama lanka 32. ovoga propisa.

    Doputeni koefi cijent prolaska topline u sluaju panelnog grijanja

    lanak 50.Kod panelnog grijanja (npr. podno, zidno, stropno grijanje)

    koefi cijent prolaska topline slojeva graevnog dijela, U [W/(m2K)], koji se nalaze izmeu povrine grijanja i vanjskog zraka, zemlje, stana ili poslovnog prostora drugog korisnika ili negrijanog dijela zgrade, ne smije biti vei od 0,30 W/(m2K).

    Tipske montane zgrade

    lanak 51.Ako se zgrada izvodi prema tipskim projektima koji se primje-

    njuju na razliitim lokacijama, kod prorauna dobitaka topline od suneva zraenja moe se raunati kao da su svi prozori te zgrade orijentirani prema istoku ili prema zapadu.

    Smjetaj ogrjevnih tijela ispred prozora

    lanak 52.Ogrjevno tijelo doputeno je postaviti ispred prozirnih vanjskih

    povrina samo ako je ono sa stranje strane zatieno oblogom i ako koefi cijent prolaska topline, U [W/(m2K)], te obloge nije vei od 0,75 W/(m2K).

    Ugradnja elemenata za regulaciju topline

    lanak 53.Ogrjevno tijelo, koje dovodi toplinu u prostoriju, mora imati

    ugraen element za regulaciju topline (npr. termostatski radijatorski ventil u sustavu centralnog grijanja) kada je korisna plotina neto podne povrine prostorije vea od 6 m2.

    Razdioba topline tehnike mjere za elemente razvoda topline u zgradi

    lanak 54.(1) Glavnim projektom novog, odnosno projektom rekonstruk-

    cije postojeeg termotehnikog sustava s razdiobom topline i razvo-dom tople vode za grijanje i razvoda potrone tople vode ukljuivo armatura, potrebno je predvidjeti toplinski izolirane vodove odno-sno armaturu.

    (2) Najmanja debljina toplinske izolacije iz stavka 1. ovoga lanka iznosi:

    2/3 promjera cijevi, a najvie do 100 mm za vodove odnosno armaturu u prostoru zgrade u kojemu se ne odrava kontrolirana temperatura;

    1/3 promjera cijevi, a najvie do 50 mm za vodove i armaturu u zidovima i utorima u meukatnoj konstrukciji, na mjestu krianja vodova, kod sredinjih razdjeljivaa ogrjevnog medija;

    1/3 promjera cijevi, a najvie do 50 mm za vodove i armaturu u prostoru zgrade u kojemu se odrava kontrolirana temperatura;

  • SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015. BROJ 128 STRANICA 27 NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    ouvanje topline moraju ispuniti uvjete iz ovoga propisa i posebnih propisa kojima su regulirani graevni proizvodi.

    V. SADRAJ PROJEKTA ZGRADE U ODNOSU NA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKU

    ZATITU U ZGRADAMAlanak 62.

    U svrhu postizanja zahtjeva energetskih svojstava zgrade, sa-draj glavnog projekta zgrade koji se odnosi na racionalnu upora-bu energije i toplinsku zatitu ukljuuje tehniko rjeenje zgrade i uvjete za njezino graenje i odravanje u projektima arhitektonske ili graevinske struke, te u projektima strojarske struke i/ili elektro-tehnike struke u dijelu koji se odnosi na zahtjeve u odnosu na teh-nike sustave, osim rasvjete obiteljskih kua i viestambenih zgrada te ukljuuje i dokaze o ispunjavanju zahtjeva energetskih svojstava zgrade.

    lanak 63.(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu

    uporabu energije i toplinsku zatitu u projektima arhitektonske ili graevinske struke, ovisno o vrsti i namjeni zgrade, sadri Iskazni-cu energetskih svojstava zgrade te osim obveznog sadraja glavnog projekta, propisanog posebnim propisom,

    1. u Tehnikom opisu sadri i podatke o: koritenim meteorolokim parametrima, podjeli zgrade u toplinske zone prema odredbi lanka 48.

    stavka 1. ovoga propisa ako je zgrada podijeljena u toplinske zone, projektnim temperaturama i reimu koritenja zgrade (preki-

    di grijanja, ventilacije, hlaenja, nain ventiliranja i koliina izmjena zraka) prema odredbama lanka 16. ovoga propisa,

    geometrijskim karakteristikama zgrade/toplinske zone (oplo-je i obujam grijanog dijela zgrade, faktor oblika zgrade, plotina ko-risne povrine zgrade, udio plotine prozirnih graevnih dijelova u ukupnoj plotini proelja),

    sastavu pojedinih graevnih dijelova zgrade sa svojstvima bit-nih znaajki koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u zgradu,

    predvienim tehnikim rjeenjima za sprjeavanje unutranje povrinske kondenzacije na mjestima konstruktivnih i geometrijskih toplinskih mostova na ovojnici zgrade,

    predvienim tehnikim rjeenjima za ispravno osiguranje minimalne zrakopropusnosti spojnica punih graevnih dijelova i otvora (i ostalih prozirnih graevnih dijelova),

    vrsti izvora energije za grijanje i hlaenje te sustavu grijanja odnosno hlaenja,

    vrsti, nainu uporabe i ueu obnovljivih izvora energije u podmirenju potrebne topline za grijanje ako je predviena uporaba obnovljive energije za grijanje,

    predvienim tehnikim rjeenjima za sprjeavanje pregrija-vanja prostora zgrade tijekom ljeta,

    ugraenoj opremi i instalacijama, koji su u funkciji racional-ne uporabe energije za grijanje i hlaenje te toplinske zatite zgrade.

    2. U proraunima i drugim dokazima o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva za graevinu, sadri i proraun fi zikalnih svojsta-va zgrade u pogledu racionalne uporabe energije, toplinske zatite i kondenzacije vodene pare i zahtjeva energetskih svojstava i to:

    Zamjena graevnih dijelova i ureaja

    lanak 58.(1) Dijelovi zgrade koji ine oploje grijanog dijela zgrade i

    ureaji kod kojih je energetska uinkovitost uzeta u obzir kod do-kazivanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga propisa ne smiju se tijekom uporabe zgrade zamijeniti na nain da se pogoraju energetska svoj-stva zgrade.

    (2) Dijelovi zgrade koji ine oploje grijanog dijela zgrade i ure-aji kod kojih je energetska uinkovitost uzeta u obzir kod dokazi-vanja ispunjavanja zahtjeva iz ovoga propisa, moraju nakon njihove zamjene, imati tehnika svojstva propisana ovim propisom.

    (3) Iznimno, ako se radi o rekonstrukciji zgrade kojom se ne utjee bitno na tehnika svojstva dijelova zgrade i ureaja iz stavka 1. ovoga lanka, isti moraju imati najmanje tehnika svojstva koja su imali prije rekonstrukcije (zateena tehnika svojstva).

    Pregrade prema prostorijama druge namjene i prostorijama koje se povremeno koriste

    lanak 59.(1) Koefi cijenti prolaska topline, U [W/(m2K)], razdjelnih gra-

    evnih dijelova, koji u grijanoj zgradi odjeljuju prostorije koje se koriste stalno od prostorija koje se koriste povremeno, moraju ispu-niti zahtjeve odreene u tablici 1. iz Priloga B ovoga propisa koji se primjenjuju na zidove i meukatne konstrukcije prema negrijanom prostoru.

    (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na razdjel-ne graevne dijelove izmeu stambenih i nestambenih (npr. poslov-nih) prostorija u zgradama mjeovite namjene.

    (3) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se i na razdjel-ne graevne dijelove izmeu stambenih ili izmeu poslovnih pro-stora razliitih korisnika koji imaju mogunost nezavisne regulacije grijanja unutar prostora pojedinog korisnika.

    Dinamike toplinske karakteristike graevnih dijelova zgrade

    lanak 60.(1) Kod zgrada iji prostor s obzirom na njegovu namjenu treba

    zatiti od pregrijavanja uslijed sunevog zraenja, vanjski neprozirni dijelovi ovojnice zgrade, koji su izloeni sunevu zraenju, moraju imati odgovarajue dinamike toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci.

    (2) Za vanjske graevne dijelove zgrada s plonom masom ve-om od 100 kg/m2 smatra se da su zahtjevi za dinamikim toplin-skim karakteristikama ispunjeni kada je njihov koefi cijent prolaska topline U [W/(m2K)]manji od vrijednosti iz Tablice 1. u Prilogu B.

    (3) Zahtjevi za dinamike toplinske karakteristike za lagane vanjske graevne dijelove iz stavka 1. izloene sunevu zraenju, s plonom masom manjom od 100 kg/m2 dokazuju se posredno preko koefi cijenta prolaska topline, U [W/(m2K)], koji:

    za zidove ne smije biti vei od 0,35 W/(m2K), za krovove ne smije biti vei od 0,30 W/(m2K). osim ako se prema Tablici 1. u Prilogu B ne zahtjeva zadovo-

    ljenje manje vrijednosti.

    lanak 61.Graevni proizvodi koji se ugrauju u zgradu u svrhu ispunja-

    vanja temeljnog zahtjeva za graevinu gospodarenje energijom i

  • STRANICA 28 BROJ 128 SRIJEDA, 25. STUDENOGA 2015.NARODNE NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE

    procedure i postupke kontrole, kvalitete izvedbe i funkcije sustava, certifi ciranja i izvjea o ispitivanjima.

    2. U proraunima (ovisno o sustavu), sadri i: termodinamiki proraun toplinskih gubitaka zgrade (zima)

    temeljem vanjskih projektnih temperatura iz Meteorolokih poda-taka,

    termodinamiki proraun toplinskih optereenja zgrade (ljeto), proraun protoka zraka za ventilaciju, proraun tehnikih karakteristika elemenata odnosno kom-

    ponenata s postupkom odabira, proraun i odabir sustava ekspanzije, proraun toplinskih istezanja s planom kliznih i vrstih toa-

    ka hidraulikog (cijevnog) razvoda energenata, hidrauliki proraun cijevnog razvoda ogrjevnog odnosno

    rashladnog medija i kanalnog razvoda zraka, po potrebi akustiki proraun sustava ukljuivo utjecaj buke

    na zgradu i okoli te rjeenje sprjeavanja prijenosa vibracija sustava na konstrukciju zgrade,

    bilancu toplinske, rashladne i elektrine energije,3. U Programu kontrole i osiguranja kvalitete, sadri i: ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti elemenata

    sustava i sustava u cjelini (tlanim i funkcionalnim probama) tehnologiju zavarivanja i spajanja ukljuivo metode ispitiva-

    nja zavarenih spojeva kod visokih zgrada, uvjeti izvoenja i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni

    tijekom izvoenja sustava, postupak izvoenja i ugradnje komponenata i elemenata su-

    stava, izvjee uravnoteenja razdiobe energije po elementima su-

    stava (uravnoteenje sustava) postupak ispitivanja uinkovitosti projektiranih i izvedenih

    sustava.4. U grafi kim prikazima, sadri i: sklopove i poglede, prikaze sa tonim poloajem sustava i elemenata sustava u

    zgradi i izvan zgrade, funkcionalne sheme sustava, funkcionalnu shemu automatske regulacije i upravljanja.(2) Glavni strojarski projekt obvezan je za sve nove zgrade koje

    se griju i/ili hlade te imaju predvienu pripremu potrone tople vode i mehaniku ventilaciju, kao i za rekonstrukciju sustava grijanja, hla-enja ili klimatizacije postojeih zgrada nazivne snage vee od 30 kW.

    lanak 65.(1) Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu

    uporabu energije i toplinsku zatitu u projektima elektrotehnike struke ovisno o vrsti i namjeni zgrade, osim obveznog sadraja pro-pisanog posebnim propisom

    1. U Tehnikom opisu sadri i: opis i uvjete izvoenja elektrine opreme za rasvjetu, opis i uvjete izvoenja elektrine opreme za sustav za auto-

    matizaciju i upravljanje opis racionalne uporabe energije za rasvjetu te prikaz organi-

    zacije i funkcija sustava za automatizaciju i upravljanje,

    dokaze o ispunjavanju zahtjeva iz ovoga propisa, kako za po-jedine dijelove zgrade, tako i za zgradu kao cjelinu,

    ulazne podatke koji su posluili kao podloga kod prorau-navanja,

    proraune godinje potrebne toplinske energije za grijanje i hlaenje zgrade za stvarne ili referentne dostupne klimatske podatke.

    3. U Programu kontrole i osiguranja kvalitete, sadri i: preporuke korisnicima zgrade o mogunostima (ili nainu)

    koritenja zgrade kojima se osigurava uteda energije, higijena i zdravlje te izbjegavaju graevinske tete.

    druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim propisom (npr. obveza ispitivanja zrakopropusnosti zgrade),

    4. U grafi kim prikazima, sadri i: shematski prikaz tlocrta i presjeka zgrade s ucrtanom grani-

    com ovojnice zgrade, granicom negrijanog zatvorenog dijela zgrade i granicom izmeu toplinskih zona defi niranih u lanku 50. ovoga propisa, s upisanom srednjom unutarnjom projektnom temperatu-rom za grijanje i hlaenje te oznakama geografske orijentacije na tlocrtima,

    ucrtane oznake sastava graevnih dijelova zgrade na tlocrti-ma i presjecima,

    opis svih elemenata zatite od pregrijavanja tijekom ljeta koji se koriste na prozirnim graevnim dijelovima.

    (2) Sadraj Iskaznice e