narodne novine broj 79 – stranica 45 · pdf file2.6. Čvorna točka više linija...
TRANSCRIPT
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 45 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
5. Dimenzije i izgled znakovlja6. Boja7. Šumski sjemenski objekti – dodatno označavanje8. Zaštićena područja – dodatno označavanje (strogi rezervat,
nacionalni park i posebni rezervat)1. Predmet obilježavanja1.1. Vanjske granice gospodarske jedinice1.2. Granice između gospodarskih jedinica1.3. Granice odjela1.4. Granice odsjeka1.5. Sjemenski objekti1.6. Granica zaštićenog područja2. Znakovi2.1. Tri vodoravne paralelne crte, – iznad gornje crte broj
odjela, a ispod donje crte slovo koje označava odsjek – označavaju vanjsku granicu gospodarske jedinice i granicu između gospodar-skih jedinica.
2.2. Dvije vodoravne paralelne crte s brojkom iznad i slovom ispod označavaju granicu između odjela.
2.3. Jedna vodoravna crta sa slovom ispod nje označava granicu odsjeka.
2.4. Čvorna točka2.5. Čvorna točka triju granicaNa granici višeg reda (red defi nira poglavlje 1.) produži se crta
prema potrebi ili se (na tanjim stablima) napravi prsten. U pravcu kamo se granica nižeg reda usmjerava, nacrta se iznad i ispod cr-tovlja okomita linija, prema priloženoj skici. Gore su dvije brojke, a dolje dva slova, ili ako se radi o odsjeku samo slova.
2.6. Čvorna točka više linijaOko stabla se stavlja prsten, a okomitih linija je koliko i granica.3. Nositelji znakova3.1. Humka s drvenim stupom pravi se ukopavanjem oštrobrid-
nog otesanog stupa u prvom redu od hrastovine, bagremovine ili borovine, visokoga 100 cm iznad tla, oko čega se slaže 40 cm visoka zemljana humka, obložena busenjem ili kamenim pločama. Stup se ukopa u zemlju 60 cm, s poprečnim profi lom 15x15 cm.
3.2. Betonski stup potpuno je istih dimenzija, načina postavlja-nja i oblaganja kao i drvena humka.
3.3. Živa stijena3.4. Živo stablo4. Pozicija znakovlja4.1. Znakovlje se postavlja nasuprot objektu (sastojine) na koji
se odnosi, na živom stablu u visini oko 170 cm, također i na živoj stijeni. Na stupovlju (humkama) postavlja se pri gornjem vrhu stupa da djeluje estetski.
5. Dimenzije i izgled znakovlja je prema priloženim skicama.6. Boja znakova je crvena ili crna sa ili bez bijele podloge6.1. Boja znakova u sjemenskim objektima je žuta bez bijele
podloge7. Šumski sjemenski objekti – dodatno označavanje7.1. Šumski sjemenski objekt u kategoriji »selekcioniran« uz
standardnu oznaku gospodarske podjele dodatno se označava regi-starskim brojem šumskog sjemenskog objekta na prilazima objektu
7.2. Šumski sjemenski objekt u kategoriji »kvalifi ciran« i »testiran« uz standardnu oznaku gospodarske podjele dodatno se označava regi-starskim brojem šumskog sjemenskog objekta na prilazima objektu
8. Zaštićena područja-dodatno označavanje (strogi rezervat, nacionalni park i posebni rezervat)
Članak 102.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/13-01/118Urbroj: 525-11/1070-15-29Zagreb, 3. srpnja 2015.
MinistarTihomir Jakovina, v. r.
PRILOG 1
OZNAČAVANJE NEOBRASLOG NEPROIZVODNOG I NEPLODNOG ZEMLJIŠTA U OBRASCU O-1
Neobraslo neproizvodno i neplodno zemljište sukladno članci-ma 4. i 7. Pravilnika iskazuje se u obrascu O-1. Površine iste vrste zemljišta unutar jednoga odjela grupiraju se i označavaju dvoslov-nom oznakom, a oznaka se upisuje uz broj odjela kojemu površine pripadaju.
Razvrstavanje se obavlja prema sljedećoj nomenklaturi:
NAZIV OZNAKAProsjeka prProtupožarna prosjeka ppProtupožarna prosjeka s elementima šumske ceste psSvijetla pruga spStovarište stPlaninska rudina ruElektrovod, dalekovod elVodovod vvPlinovod plNaft ovod nfPrometnica csVodotok vdKanal klJezero, močvara moLjuti krš krObjekti obŠljunčara slKamenolom kaBara brNasip np
Napomena: Ukoliko se iznimno zbog većeg broja jedinica lo-kalne samouprave (općine) u jednom odjelu ukaže potreba za do-datnim označavanjem (npr. prometnica, vodotoka ili dr.), iza prve oznake slova dodaje se slovo x ili y, ili broj od 1 do 9 (npr. 18 cs, 18 cx, 18 c1, 18 c2).
PRILOG 2
SUSTAV OBILJEŽAVANJA ŠUMSKOGOSPODARSKE PODJELE RH
Trajno obilježavanje1. Predmet obilježavanja2. Znakovi3. Nositelji znakova4. Pozicija znakovlja
STRANICA 46 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
PRIMJERI IZGLEDA ZNAKOVA ZA DODATNO OBILJEŽAVANJE ŠUMSKIH SJEMENSKIH OBJEKATA
Sjemenski objekt u kategoriji »selekcioniran«
Sjemenski objekti u kategoriji »kvalifi ciran« i »testiran«
Dimenzije znakova za dodatno obilježavanje sjemenskih ob-jekata su istih veličina kao i dimenzije znakova za obilježavanje granica gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka
PRILOG 3
POPIS VRSTA DRVEĆA REPUBLIKE HRVATSKE
Dolje navedeni popis vrsta drveća koristi se u međunarodnim programima i to je popis vrsta drveća prema Flora Europeae i europ-ski je popis vrsta drveća. U Hrvatskoj se upotrebljava pri praćenju i analizi efekata zračnih onečišćenja na šumu – oštećenosti stabala (ICP Forest), te je prihvaćen kao popis vrsta drveća za Nacionalnu inventuru šuma RH (CRONFI).
U slučaju pojave nove vrste, za bjelogorične vrste se predlaže privremena šifra od 300 na dalje, a za crnogorične vrste šifra od 400 na dalje dok se ne dobije službena šifra vrste od za to nadležne europske institucije.
POPIS VRSTA DRVEĆA PREMA FLORA EUROPEAE(VRSTE KOJE PRIDOLAZE U REPUBLICI HRVATSKOJ)
BjelogoricaŠifra Latinski naziv Hrvatski naziv001 Acer campestre Klen002 Acer monspessulanum Maklen003 Acer opalus Talijanski javor004 Acer platanoides Mliječ005 Acer pseudoplatanus Gorski javor006 Alnus cordata Srcolisna joha007 Alnus glutinosa Crna joha008 Alnus incana Bijela joha009 Alnus viridis Zelena joha074 Arbutus andrachne Grčka planika073 Arbutus unedo Obična planika
Zaštićeno područje u kategoriji strogi rezervat, nacionalni park i posebni rezervat uz standardnu oznaku gospodarske podjele do-datno se označava slovima »SR« za strogi rezervat, »NP« za naci-onalni park i »PR« za posebni rezervat koje se označavaju ispod postojeće oznake gospodarske podjele.
PRIMJERI IZGLEDA ZNAKOVA ZA OBILJEŽAVANJE GRANICA ODJELA I ODSJEKA
Vanjska granica gospodarske jedinice i granica između gospodarskih jedinica
Granica odjela
Granica odsjeka
Čvorna točka više linija
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 47 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
048 Quercus petraea Hrast kitnjak049 Quercus pubescens Hrast medunac050 Quercus pyrenaica (Q. toza) Pirenejski hrast051 Quercus robur (Q. pedunculata) Hrast lužnjak052 Quercus rotundifolia 053 Quercus rubra Crveni hrast054 Quercus suber Hrast plutnjak055 Quercus trojana Makedonski hrast087 Rhamnus alaternus Vazdazelena krkavina086 Rhamnus oleoides 056 Robinia pseudoacacia Obični bagrem057 Salix alba Bijela vrba058 Salix caprea Vrba iva059 Salix cinerea Siva vrba060 Salix eleagnos Uskolisna siva vrba061 Salix fragilis Krhka vrba062 Salix sp. 063 Sorbus aria Obična mukinja064 Sorbus aucuparia Jarebika065 Sorbus domestica Oskoruša066 Sorbus torminalis Brekinja067 Tamarix africana Afrički tamaris068 Tilia cordata Malolisna lipa069 Tilia platyphyllos 070 Velelisna lipa070 Ulmus glabra (U. scabra, U. scaba,
U. montana)Gorski brijest
071 Ulmus laevis (U. eff usa) Brijest vez072 Ulmus minor (U. campestris, U.
carpinifolia)Poljski brijest
099 Ostala bjelogorica Ostala bjelogorica OMB Ostala meka
bjelogorica OTB Ostala tvrda bjelogorica
OVo Ostale voćkaricePajasen Ailanthus altissimaPajavac Acer negundoAmerički jasen (Fraxinus americana)Srebrnolisna lipa Tilia tomentosaDivlja jabuka Malus sylvestrisVrba rakita Salix purpureaBademasta vrba Salix triandraAcer obtusatum Javor gluhać
CrnogoricaŠifra Latinski naziv Hrvatski naziv100 Abies alba Obična jela101 Abies borisii-regis Borisova jela102 Abies cephalonica Grčka jela103 Abies grandis Gorostasna jela104 Abies nordmanniana Kavkaska jela105 Abies pinsapo Španjolska jela106 Abies procera Plemenita jela107 Cedrus atlantica Atlanski cedar108 Cedrus deodara Himalajski cedar140 Chmaecyparis lawsonia Lawsonov pačempres109 Cupressus lusitanica Meksički čempres
010 Betula pendula Obična breza011 Betula pubescens Cretna breza088 Betula tortuosa 012 Buxus sempervirens Obični šimšir013 Carpinus betulus Obični grab014 Carpinus orientalis Bjelograbić015 Castanea sativa (C. vesca) Pitomi kesten075 Ceratonia siliqua Rogač076 Cercis siliquastrum Obični judić016 Corylus avellana Obična lijeska090 Crataegus monogyna Jednoplodnički glog077 Erica arborea Veliki vrijes079 Erica manipulifl ora Mali vrijes078 Erica scoparia Metličasti vrijes017 Eucalyptus sp. 018 Fagus moesiaca Mezijska bukva019 Fagus orientalis Orijentalna bukva020 Fagus sylvatica Obična bukva021 Fraxinus angustifolia spp.
oxycarpa (F. oxyphylla) Poljski jasen
022 Fraxinus excelsior Obični jasen023 Fraxinus ornus* Crni jasen024 Ilex aquifolium Obična božikovina025 Juglans nigra Crni orah026 Juglans regia Obični orah080 Laurus nobilis Lovor027 Malus domestica Pitoma jabuka081 Myrtus communis Obična mirta028 Olea europaea Divlja maslina029 Ostrya carpinifolia Crni grab082 Phillyrea latifolia Širokolisna zelenika083 Phyllyrea angustifolia Uskolisna zelenika084 Pistacia lentiscus Balzamna tršlja085 Pistacia terebinthus Smrdljiva tršlja030 Platanus orientalis Azijska platana031 Populus alba Bijela topola032 Populus canescens Siva topola033 Populus hybrides Hibridna topola034 Populus nigra Crna topola035 Populus tremula Trepetljika036 Prunus avium Divlja trešnja037 Prunus dulcis (Amygdalus com-
munis) Badem
038 Prunus padus Sremza039 Prunus serotina Kasna sremza040 Pyrus coomunis Pitoma kruška041 Quercus cerris Hrast cer042 Quercus coccifera
(Q. calliprinos)
Hrast oštrika
043 Quercus faginea 044 Quercus frainetto (Q. conferta) Hrast sladun045 Quercus fruticosa (Q. lusitanica) 046 Quercus ilex Hrast crnika047 Quercus macrolepis
(Q. aegilops)
Grčki hrast
STRANICA 48 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava
Funkcija zaštite tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava vrednuje se za sastojinu ovim ocjenama: 3 – sa-stojine s nagibom većim od 30°; 2 – sastojine s nagibom od 16° do 29°; 1 – sastojine s nagibom manjim od 15°. Ocjenu više dobivaju sastojine na ispupčenim terenima.
Daljnju ocjenu više dobivaju sastojine koje štite prometnice te urbane i industrijske prostore od vjetra, sklizanja zemlje, zemljanih i snježnih nanosa.
Za polovicu manju ocjenu dobivaju mlade sastojine do stadija mladika.
U prebornoj šumi sklop se uvijek smatra potpunim.
Prekinutom se sklopu ocjena umanjuje za 30%, progaljenom za 50%.
Utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav
Utjecaj šume odnosno sastojine na vodni režim i hidroenerget-ski sustav vrednuje se ovim ocjenama:
4 – šume u području sadašnjih i budućih crpilišta pitke vode, šume unutar vododjelnica sliva akumulacija pitke vode i hidroener-getskih sustava;
3 – sve preborne šume i prirodne mješovite sastojine bjelogo-rice i crnogorice te degradacijski stupnjevi crnikinih i medunčevih šumskih zajednica ako potpuno pokrivaju tlo; u slučaju nepotpune obraslosti ocjena se smanjuje na postotak obraslosti;
2 – sve monokulture šumskog drveća osim bukovih šumskih zajednica;
1 – daje se novopodignutim šumskim sastojinama na bivšim poljoprivrednim tlima i šumskim sastojinama uništenim propada-njem u kojima nije uspjela obnova.
Šumskim sastojinama prekinutoga sklopa ocjene se smanjuju za 30%, a sastojinama progaljenoga sklopa za 50%.
Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju
Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju vrednuje se za sastojinu odnosno šumu ocjenama:
4 – bukove šume i sve sklopljene šume ako se nalaze u prostoru s više od 70% poljodjelskih površina;
3 – sve sklopljene mješovite sastojine listača, šume u prosto-ru s više od 50% a manje od 70% poljodjelskih površina, šumske sastojine u Sredozemlju i području kraških polja te u žitorodnim kopnenim područjima;
2 – sve ostale šumom obrasle površine;
1 – smrekove kulture, svi degradacijski stadiji šume kao što su blagi kamenjari, garizi, šibljaci koji pokrivaju manje od 50%povr-šine, obnovljene šumske sastojine do razvojnoga stadija mladika i šumske sastojine oštećene propadanjem gdje sklopljena stabla po-krivaju manje od 50% površine.
Utjecaj na klimu
Utjecaj šume na klimu vrednuje se ovim ocjenama:
4 – šume koje se nalaze u okolici naseljenih mjesta u granicama kruga dvostrukoga polumjera naselja;
3 – šume udaljene do 40 km od većih naselja i turističkih mje-sta;
110 Cupressus sempervirens Obični čempres
111 Juniperus communis Obična borovica
112 Juniperus oxycedrus Oštroigličava borovica – Šmrika
113 Juniperus phoenicea Crvena borovica-Somina
114 Juniperus sabina Planinska borovica
115 Juniperus thurifera Španjolska borovica
116 Larix decidua Europski ariš
117 Larix kaempferi (L.leptolepis) Japanski ariš
118 Picea abies (P. excelsa) Obična smreka
119 Picea omorika Pančićeva omorika
120 Picea sitchensis Sitkanska smreka
121 Pinus brutia Brucijski bor
122 Pinus canariensis Kanarski bor
123 Pinus cembra Alpski bor
124 Pinus contorta Usukani bor
125 Pinus halepensis Alepski bor
126 Pinus heldreichii Bjelokori bor
127 Pinus leucodermis Munjika
128 Pinus mugo (P. montana) Planinski bor – krivulj
129 Pinus nigra Crni bor
130 Pinus pinaster Primorski bor
131 Pinus pinea Pinija
132 Pinus radiata (P.insignis) Kalifornijski bor
133 Pinus strobus Američki borovac
134 Pinus sylvestris Obični bor
135 Pinus uncinata Kukasti bor
136 Pseudotsuga menziesii Obična američka dugla-zija
137 Taxus baccata Obična tisa
138 Th uya sp. Tuja
139 Tsuga sp. Čuga
199 Ostala crnogorica Ostala crnogorica
Močvarni taksodij Taxodium distichum
OV Ostale vrste
PRILOG 4
METODOLOGIJA OCJENJIVANJA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA
Općekorisne funkcije šuma, zaštitnih šuma i šuma s posebnom namjenom vrednuju se ovim rasponom ocjena:
Raspon ocjena
– zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava 1 – 5
– utjecaj na vodni režim i hidroenergetski sustav 1 – 4
– utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju 1 – 4
– utjecaj na klimu 1 – 4
– zaštita i unapređenje čovjekova okoliša 0 – 3
– stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere 1 – 4
– rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija 1 – 4
– utjecaj na faunu i lov 1 – 5
– zaštitne šume i šume s posebnom namjenom 3 – 10
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 49 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija
Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija šume vrednuje se ocjenom:
4 – šume uz kupališta i hotele, duž morske obale, u kojima se nalaze kampovi, koje su od morske obale, hotela i središta turi-stičkoga naselja udaljene do 3 km, koje istodobno služe oporavku i rekreaciji;
3 – šume na područjima tranzitnog turizma gdje se posjetitelji zadržavaju od nekoliko sati do nekoliko dana, u budućim središtima razvoja seoskoga, lovnoga i ekološkoga turizma, do 2 km udalje-ne od središta srednje velikih naselja ili pristupačnog ruba grada (krajnja točka gradskog prometa), šuma sa skijaškim stazama, trim-stazama, rekreacijske šume u pojasu do 30 minuta hoda od ulaza u šumu, odnosno u dubinu šume od oko 2 km;
2 – šume koje su od turističkog središta zračno udaljene do 10 km, uz turističke magistrale šume koje se, gledano s ceste, nalaze u vidokrugu krajobraza, sve šume bez obzira na udaljenost od turistič-kog naselja koje neposredno služe razvoju turizma toga područja, te šume udaljene do 5 km od središta manjeg naselja;
1 – šume koje su zračno udaljenije od 10 km od središta turi-stičkoga naselja, a imaju zaštitnu zadaću koja služi razvoju turizma susjednih naselja.
Utjecaj na faunu i lov
Utjecaj šume na faunu i lov ocjenjuje se prema njezinom sasto-jinskom obliku ovim ocjenama:
3 – mješovita sastojina koja se sastoji od vrsta drveća šum-ske zajednice koje pripadaju staništu te su osim glavne vrste drveća prisutne i druge vrste koje pripadaju toj šumskoj zajednici, a prema broju stabala iznad taksacijske granice sudjeluju s najmanje 40%, te čiste bukove sastojine;
2 – mješovite sastojine u kojima se osim glavne vrste drveća nalaze i druge domaće vrste s udjelom manjim od 40%, ali većim od 10%;
1 – čiste sastojine autohtonih vrsta drveća s udjelom većim od 90%;
Ocjenu više dobivaju one šumske sastojine u ekosustavu ko-jih se nalazi pripadajuća divljač i druge životinjske vrste. Dodatna ocjena daje se i onim šumskim sastojinama u kojima se po hektaru ostavljaju 2 trula stabla radi boljeg razvoja ornitofaune kao i šumi u kojoj je organizirana ishrana divljači.
Zaštitne šume i šume s posebnom namjenom
Ocjena 10 dodjeljuje se:– nacionalnim parkovima,– strogim rezervatima,– posebnim rezervatima.Ocjena 9 dodjeljuje se:– parkovima prirode,– park šumama– značajnim krajobrazima,– šumama za očuvanje genofonda,– znanstvenim pokusnim površinama,– arboretumima.Ocjena 8 dodjeljuje se šumama s posebnom namjenom (fa-
kultetske šume, šume za potrebe oružanih snaga, šume za vizualnu zaštitu prostora i dr.)
Ocjena 3 dodjeljuje se zaštitnim šumama.
2 – šume koje su od većih naselja i turističkih središta udaljene više od 60 km i šumski kompleksi udaljeni od manjih naselja manje od 40 km;
1 – šikare, garizi, blagi kamenjari, šumske kulture prije posti-zanja normalnoga sklopa sastojine, šume koje su od manjih naselja udaljene više od 40 km.
Zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša
Zbog sveukupnoga utjecaja na okoliš i zbog očuvanja genofon-da svi razvijeni i mogući šumski ekosustavi bez obzira na razvojni stadij, a koji sigurno štite i unapređuju okoliš, dobivaju ocjene:
3 – sve obrasle šumske površine,
2 – sve proizvodno,
1 – sve neproizvodno šumsko tlo,
0 – sve neplodne površine.
Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere
Stvaranje kisika i pročišćivanje atmosfere vrednuje se za šume ovim ocjenama:
4 – srednjedobne i zrele šume srednje sastojinske visine 15 m koje štite naseljena mjesta od emisije štetnih kemijskih tvari uzro-kovanih prometom, pojasi šume koji štite naselja i radne prostore od buke;
3 – šume u gorju i planinama;
2 – šume izvan potrebne širine zaštitnoga pojasa;
1 – udaljenije šumske sastojine između kojih se, gledajući na izvor emisije lokalnoga značenja, nalazi protuemisijski pojas, a spo-menuta je sastojina udaljena od izvora najmanje 4 km.
Protuemisijske šume trebale bi prema vrsti izvora emisije zau-zimati određen pojas širine:
– 300 m za ciglane, pogone keramike, umjetnog kamena, beto-na, krovne ljepenke, gumarske industrije, obradbe i preradbe drva te predionice;
– 500 m za kamenolom, tvornicu cementa, proizvodnju indu-strijskog vapna, gipsa i krede, mineralne vune, valjaonice čelika, kovačnice, prešaone za izradu čeličnih konstrukcija (bez šavljenja), tvornice fi rnisa i lakova, industriju stakla, papirnu industriju (bez proizvodnje celuloze), kožare, tkaonice, industriju škroba, prehram-benu industriju srednje snage, kalionice, te prijevoz i skladišta;
– 800 m za intenzivno stočarstvo i peradarstvo, ljevaonice če-lika, željeza i drugih kovina, velike tvornice strojeva, tvornice auto-mobila, životinjske farme;
– 1000 m za kovnice, čeličane s opšavljivanjem i izradom po-suda, otvorene spalionice smeća;
– 1200 m za rafi nerije;
– 1500 m za visoke peći i čeličane;
– 2000 m za termoelektrane, tvornice kemijske industrije (pe-trokemija, umjetna gnojiva, celuloza, umjetna vlakna), pogoni za proizvodnju asfalta, preše za odbačene automobile, pogoni prerade životinja.
Ako šume primaju veća opterećenja od onih koja su određena Zakonom o zraku (SO
2, NO
x, NH
4,03 i dr.), kao što je slučaj u Gor-
skom kotaru, dobivaju ocjenu 2.
Podaci o opterećenju otrovima za Republiku Hrvatsku uzimaju se u Republičkoj hidrometeorološkoj upravi.
STRANICA 50 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
ŠUMA je područje određeno minimalnim vrijednostima za ve-ličinu područja, pokrovnost krošnja, ili ekvivalentnu razinu drvnih zaliha, potencijalnu visinu stabla u zrelosti na mjestu rasta drveća, kao što je određeno za svaku državu članicu u Prilogu V Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća. To uključuje i područ-ja s drvećem, uključujući i skupine mladog samoniklog drveća ili umjetno podignute sastojine koje još nisu dosegle minimalne vri-jednosti za pokrovnost krošanja ili ekvivalentnu razinu drvnih zaliha ili minimalnu visinu stabla, uključujući i bilo koje područje koje je inače sastavni dio šumskog područja, ali na kojem privremeno nema stabala kao posljedica ljudske intervencije, poput sječe ili kao rezul-tat prirodnih uzroka, ali područje za koje se može očekivati da će ponovo biti šuma. Prema podnesku o referentnim vrijednostima za Republiku Hrvatsku radi se o sljedećim vrijednostima:
– minimalna pokrovnost krošnje: 10 %
– minimalna veličina područja: 0,1 ha
– minimalna visina: 2 m
POŠUMLJAVANJE je izravna prenamjena zemljišta od strane ljudske aktivnosti, koje nije bilo šumsko zemljište barem 50 godi-na, planskom sadnjom, sijanjem i/ili poticanjem prirodnih izvora sjemenja, gdje je do prenamjene došlo nakon 31. prosinca 1989.
PONOVNO POŠUMLJAVANJE je bilo koja prenamjena zemlji-šta koje nije šumsko zemljište u šumu, planskom sadnjom, sijanjem i/ili poticanjem prirodnih izvora sjemenja, ograničeno na zemljište koje je nekad bilo šuma, ali je prestalo biti šuma prije 1. siječnja 1990., te koje je ponovo pretvoreno u šumu nakon 31. prosinca 1989.
ODŠUMLJAVANJE je izravna pretvorba šumskog zemljišta u zemljište koje nije šuma, gdje je do prenamjene došlo nakon 31. prosinca 1989.
GOSPODARENJE ŠUMAMA je bilo koja aktivnost koja proizlazi iz sustava praksi primjenjivih na šumu, koja utječu na ekološke, eko-nomske ili društvene funkcije šume.
PRILOG 5
OZNAČAVANJE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA PREMA ODREDBAMA MEĐUNARODNIH PROPISA
Prema odredbama Kyotskog protokola i Okvirne konvenci-je Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama kao i Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, sastojine je potrebno razlikovati prema sljedećim kategorijama:
1. Sastojine nastale sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena na površini koja je prije 1. siječnja 1990. godine bila neobrasla i koja najmanje 50 godina nije bila obrasla šumom (A1 – KP 3.3)
2. Sastojine nastale prirodnim širenjem šume na površini koja je prije 1. siječnja 1990. godine bila neobrasla i koja najmanje 50 godina nije bila obrasla šumom (A2 – KP 3.3)
3. Sastojine nastale ponovnim pošumljavanjem zemljišta koje je prije 1. siječnja 1990. godine prestalo biti šuma, odnosno, došlo je do prenamjene i izdvajanja iz šumskogospodarskog područja, ali je nakon 31. prosinca 1989. ponovno vraćeno u šumskogospodarsko područje (R – KP 3.3)
4. Sastojine koje su prije 1. siječnja 1990. bile šuma prema kri-teriju koji vrijedi za RH u izvješćima prema Okvirnoj konvenciji te i dalje ostaju šuma (F1 – KP 3.4)
5. Sastojine koje su prije 1. siječnja 1990. nastale prirodnim širenjem šume na površini koja je nakon 1. siječnja 1990. uključena u šumskogospodarsko područje a odgovara defi niciji šume prema kriteriju koji vrijedi za RH u izvješćima prema Okvirnoj konvenciji (F2 – KP 3.4)
Defi nirane kategorije navode se u obrascima O-2 i O-3.
Prema Odluci 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pravilima obračuna emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji su posljedica aktivnosti vezanih uz korištenje zemljišta, prenamje-nu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) navode se sljedeće defi nicije za potrebe obrazaca O-2, O-3, ŠGO-20 i O-19:
PRILOG 6
STANDARD BOJANJA KARATA
BOJA KARTA
UREĐAJNI RAZRED
PLANIRANA I POSTOJEĆA INFRA-STRUKTURA
ETATRADOVI BIO-
LOŠKE OBNOVE ŠUMA
DOBNI
RAZREDI
STUPANJ OPASNOSTI OD POŽARA
1 2 3 4 5 6 7
SVIJETLOZELENA CER IV STUPANJ – MALA
ZELENA LIPA GL. PRIHOD 1/2Radovi iz čl. 27.
točka 1.I
TAMNOZELENA BUKVAOPĆA OSNOVA SJEČA – RAZ.
ŽUTA TOPOLA PROREDARadovi iz čl. 27.
točka 3.II III STUPANJ – SREDNJA
SVIJETLOSMEĐA KITNJAK
PROSJEKA (puna tanka linija)
PLANIRANA PROSJEKA(isprekidana tanka linija)
SMEĐA CRNIKA
PP PROSJEKA SA EL. ŠUM. CESTE(puna debela linija)
PLANIRANA PP PROSJEKA SA EL. ŠUM. CESTE (isprekidana debela linija)
Radovi iz čl. 27. točka 12.
III
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 51 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
TAMNOSMEĐA LUŽNJAK GL. PRIHOD II
SVIJETLOCRVENA MEDUNACRadovi iz čl. 27.
točka 5.I STUPANJ – VRLO
VELIKA
CRVENA BORJAVNA CESTA
(dvostruka linija)GL. PRIHOD I/l
Radovi iz čl. 27. točka 4.
V
NARANČASTA VRBARadovi iz čl. 27.
točka 14.IV II STUPANJ – VELIKA
CIKLAMA-ROZA JASENRadovi iz čl. 27.
točka 2
PLAVA JELAOPĆA OSNOVA SJEČA – PREB.
Radovi iz čl. 27. točka 11.
VI
LJUBIČASTA GRAB
ŠUMSKA CESTA-ASFALT(dvostruka linija)
ŠUMSKA CESTA-ŠLJUNAK(jednostruka linija)
PLANIRANA ŠUMSKA CESTA(isprekidana linija)
Radovi iz čl. 27. točka 6.
VII
SIVA SMREKARadovi iz čl. 27.
točka 10.
SVIJETLOPLAVANEOBRA-SLO PROI-ZVODNO
CRNA KESTEN MOTRIONICA (*propisanim simbolom)
Karta ugroženosti od požara radi se prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara
Karta vegetacije – biljnih zajednica radi se prema radu Trinajstić, I., I. Šugar 1975.: Standard boja i znakova za vegetacijsku kartu Hrvatske. Botanički institut sveučilišta u Zagrebu.
Kartografski prikaz pedološke karte i karte boniteta tala radi se prema standardima bojanja osnovne pedološke karte (OPK), 1:50000
PRILOG 7
OBRASCI ZA ŠUMSKOGOSPODARSKE PLANOVE
Obrazac ŠGO-1
Gospodarska jedinica Namjena šume
ISKAZ POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
OtvorenostObraslo
NeobrasloNeplodno Ukupno
proizvodno neproizvodno
ha km/1000 ha
1 2 3 4 5 6 7 8
Napomena: Gospodarske jedinice upisuju se abecednim redoslijedom, a šumsko zemljište razvrstava se prema članku 7. Pravilnika. Za svaku gospodarsku jedinicu upisuju se površine šuma i šumskog zemljišta u stotinkama ha prema namjeni (članak 6.) i ukupno. Otvorenost se utvrđuje prema članku 40. Pra-vilnika. Rekapitulacija se iskazuje prema vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.
Obrazac ŠGO-2
Gospodarska jedinica Namjena šume
ISKAZ OBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA PREMA UZGOJNOM OBLIKU I NAMJENI
Sjemenjače Panjače Šikare Šibljaci Makije GariziŠumske plantaže
Šumske kulture
Ukupno
ha
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Napomena: Gospodarske jedinice upisuju se abecednim redoslijedom, a obraslo šumsko zemljište razvrstava se prema članku 13. Pravilnika. Za svaku gospo-darsku jedinicu upisuju se površine prema namjeni (članak 6.) i ukupno. Rekapitulacija se iskazuje prema vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Površina se iskazuje u stotinkama ha.
STRANICA 52 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac ŠGO-3
Uređajni razred
TABLICA UREĐAJNIH RAZREDA
Površina Drvna zaliha Tečajni godišnji prirast
ha % m3 % m3
1 2 3 4 5 6
Napomena: Podaci se iskazuju ukupno za uređajni razred, a iskazana površina obuhvaća i površinu prvog dobnog razreda. Rekapitulacija se iskazuje prema vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Površina se iskazuje u stotinkama ha a drvna zaliha i tečajni godišnji prirast u m3.
Obrazac ŠGO-4
Vrsta drveća
DRVNA ZALIHA I PRIRAST PO VRSTAMA DRVEĆA
Državne šume-
HŠ d.o.o.
Državne šume-
ostaliDržavne šume – ukupno Privatne šume Sveukupno
D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast
m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Ukupno
Napomena: Drvna zaliha i tečajni godišnji prirast iskazuju se u m3 po vrstama drveća.
Obrazac ŠGO-5Obrazac O-4
Vrsta drveća
DOBNI RAZREDIUkupno
Omjer
smjeseI
II III IV V VI VII
Drvna
zalihaPrirast
Drvna
zalihaPrirast
Drvna
zalihaPrirast
Drvna
zalihaPrirast
Drvna
zalihaPrirast
Drvna
zalihaPrirast
Drvna
zalihaPrirast
ha m3 %
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Ukupno
Površina (ha)
Ukupna površina bez prvog dobnog razreda (ha)
Površina (%)
Prosječna starost
m3/ha
m3/ha (sa površinom I. dobnog razreda)
Ostala obrasla površina (ha)
Neobraslo proizvodno zemljište za pošumljavanje (ha)
Napomena: U obrascu ŠGO-5 jednodobne sastojine razvrstavaju se u dobne razrede prema članku 23. Pravilnika. Podaci se iskazuju prema vlasništvu i uku-pno. Ukupna drvna zaliha i prirast po hektaru računaju se sa i bez površine prvog dobnog razreda. Podaci o površini iskazuju se u hektarima, drvna zaliha i prirast u m3 a prirast po hektaru iskazuje se u stotinkama m3. Omjer smjese se računa prema drvnoj zalihi i iskazuje se u postotcima na jednu decimalu. Kod prikaza po uređajnim razredima zasebno se iskazuju podaci za uređajne razrede hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena, običnog graba, a ostali se grupiraju po namjeni šume i načinu gospodarenja u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC.U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.
U obrascu O-4 jednodobne sastojine se razvrstavaju u dobne razrede prema članku 23. Pravilnika.U podnožju obrasca O-4 daje se popis pripadajućih odsjeka.Podaci se iskazuju prema uređajnim razredima, namjeni i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, uređajni razred i ophodnja. Podaci o površini iskazuju se u stotinkama ha, drvna zaliha i prirast u m3 a prirast po hektaru u stotinkama m3. Omjer smjese se računa prema drvnoj zalihi i iskazuje se u postotcima na jednu decimalu.
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 53 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac ŠGO-6
Vrsta drveća
DRVNA ZALIHA PO STAROSNIM RAZREDIMAUkupno
0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 91-100 101-110 111-120 121-130 131-140 >140
m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Ukupno
Površina (ha)
Površina (%)
m3/ha
Napomena: Podaci se iskazuju po starosnim razredima širine 10 godina po vlasništvu i ukupno. Podaci o površini iskazuju se u ha a drvna zaliha u m3. Drvna zaliha po hektaru iskazuje se u m3. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.
Obrazac ŠGO-7
Vrsta drveća
TEČAJNI GODIŠNJI PRIRAST PO STAROSNIM RAZREDIMAUkupno
0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 91-100 101-110 111-120 121-130 131-140 >140
m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Ukupno
Površina (ha)
m3/ha
Napomena: Podaci se iskazuju po starosnim razredima širine 10 godina po vlasništvu i ukupno. Podaci o površini iskazuju se u ha a tečajni godišnji prirast u m3. Tečajni godišnji prirast po hektaru iskazuje se u stotinkama m3. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.
Obrazac ŠGO-8Obrazac O-5
Vrsta drvećaPovršina
DEBLJINSKI RAZREDIUkupno
Omjer smjese10 – 30 cm 31 – 50 cm > 50 cm
D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast D. zaliha Prirast
ha m3 %
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
Ukupno
m3/ha
Napomena: U obrascu ŠGO-8 drvna zaliha i prirast prebornih i raznodobnih sastojina razvrstava se u debljinske razrede prema članku 23. Pravilnika. Podaci se iskazuju zasebno za preborne a zasebno za raznodobne šume po vlasništvu i ukupno. Za preborne šume zasebno se iskazuju podaci za uređajni razred jele i bukve, a za raznodobne šume zasebno se iskazuju uređajni razredi hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i običnog graba dok se ostali grupiraju po namjeni šume i načinu gospodarenja u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC. Podaci o površini iskazuju se u ha, drvna zaliha i prirast u m3 a prirast po hektaru u stotinkama m3. Omjer smjese se računa prema drvnoj zalihi i iskazuje se u postotcima na jednu decimalu. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.
U obrascu O-5 drvna zaliha i prirast prebornih i raznodobnih sastojina razvrstava se u debljinske razrede prema članku 23. Pravilnika. U podnožju obrasca O-5 daje se popis pripadajućih odsjeka. Podaci se iskazuju prema uređajnim razredima, namjeni, načinu gospodarenja i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, način gospodarenja i uređajni razred. Podaci o površini iskazuju se u stotinkama ha, drvna zaliha i prirast u m3 a prirast po hektaru u stotinkama m3. Omjer smjese se računa prema drvnoj zalihi i iskazuje u postocima na jednu decimalu.
STRANICA 54 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac ŠGO-9Obrazac O-6
OSNOVA SJEČA GLAVNOG PRIHODA JEDNODOBNIH ŠUMA
Vrsta drveća
Gospodarsko razdoblje od ......... do ........ god.Gospodarsko razdoblje od ......... do ........ god.
Polurazdoblje od ........... do ........... god. Polurazdoblje od ........... do ........... god.
Površina Drvna zaliha 5-godišnji prirast Etat Površina Etat Površina Etat
ha m3 ha m3 ha m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ukupno
Napomena: U obrascu ŠGO-9 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30., 31., 34. i 35. Pravilnika. Podaci se iskazuju zasebno za sve vrste drveća koje u etatu glavnog prihoda sudjeluju sa više od 1 %, dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB, OMB, OC, OV i OVo. Kod prikaza po uređajnim razredima zasebno se iskazuju podaci za uređajne razrede hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i običnog graba dok se ostali grupiraju po namjeni šume u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Podaci o površinama iskazuju se u ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3.
U obrascu O-6 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30., 31., 34. i 35. Pravilnika. U podnožju obrasca O-6 daje se popis pripadajućih odsjeka predvi-đenih za sječu u I/1, I/2 i II gospodarskom razdoblju. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, uređajni razred i ophodnja. Podaci o površinama iskazuju se u stotinkama ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3.
Obrazac ŠGO-10Obrazac O-7
OSNOVA SJEČA PRETHODNOG PRIHODA JEDNODOBNIH ŠUMA
Vrsta drveća
Gospodarsko razdoblje od ......... do ........ god.Gospodarsko razdoblje od ......... do ........ god.
Polurazdoblje od ........... do ........... god. Polurazdoblje od ........... do ........... god.
Površina Drvna zaliha 10-godišnji prirast Etat Površina Etat Površina Etat
ha m3 ha m3 ha m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ukupno
Napomena: U obrascu ŠGO-10 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30., 32., 34. i 35. Pravilnika. Podaci se iskazuju zasebno za sve vrste drveća koje u etatu prethodnog prihoda sudjeluju sa više od 1 %, dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB, OMB, OC, OV i OVo. Kod prikaza po uređajnim razredima zasebno se iskazuju podaci za uređajne razrede hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i običnog graba dok se ostali grupiraju po namjeni šume u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC. Podaci o površinama iskazuju se u ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.
U obrascu O-7 podaci se o etatu iskazuju prema člancima 30., 32., 34. i 35. Pravilnika. U podnožju obrasca O-7 daje se popis pripadajućih odsjeka predvi-đenih za sječu u I/1, I/2 i II gospodarskom razdoblju. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, uređajni razred i ophodnja. Podaci o površinama iskazuju se u stotinkama ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3.
Obrazac ŠGO-11Obrazac O-8
OPĆA OSNOVA SJEČA
Vrsta drveća
Gospodarsko razdoblje od ......... do ........ god.Gospodarsko razdoblje od ......... do ........ god.
Polurazdoblje od ........... do ........... god. Polurazdoblje od ........... do ........... god.
Površina Drvna zaliha 10-godišnji prirast Etat Površina Etat Površina Etat
ha m3 ha m3 ha m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ukupno
Napomena: U obrascu ŠGO-11 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30. i 33. Pravilnika. Podaci se iskazuju zasebno za sve vrste drveća koje u etatu opće osnove sječa sudjeluju sa više od 1 %, dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB,OMB, OC, OV i OVo. Podaci se iskazuju zasebno za preborne a zasebno za raznodobne šume po vlasništvu i ukupno. Kod prikaza po uređajnim razredima za preborne šume zasebno se iskazuju podaci za uređajni razred jele i bukve a za raznodobne šume zasebno se iskazuju uređajni razredi hrasta lužnjaka, hrasta kitnjaka, obične bukve, poljskog jasena i običnog graba dok se ostali gru-piraju po namjeni šume i načinu gospodarenja u zajedničke uređajne razrede OTB, OMB i OC. Podaci o površinama iskazuju se u ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3. U zaglavlju obrasca navodi vlasništvo.
U obrascu O-8 podaci o etatu iskazuju se prema člancima 30. i 33. Pravilnika. U podnožju obrasca O-8 daje se popis pripadajućih odsjeka predviđenih za sječu u I/1, I/2 i II gospodarskim razdobljima. Podaci se iskazuju prema uređajnim razredima, namjeni, načinu gospodarenja i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se namjena, način gospodarenja i uređajni razred. Podaci o površinama iskazuju se u stotinkama ha a drvna zaliha, prirast i etat u m3.
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 55 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac ŠGO-12Obrazac O-9
PRIKAZ ETATA PO SORTIMENTIMA
Vrsta drvećaTehničko drvo Prostorno drvo
Drvni ostatak Sveukupni etatTrupci Tanko tehničko drvo Ukupno Za preradu Za ogrjev Ukupno
m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ukupno
Napomena: U obrascu ŠGO -12 propisani etat razvrstava se po navedenim grupama sortimenata, vrstama prihoda i ukupno na temelju ostvarene prosječne sortimentne strukture u posljednjih 5 godina na razini šumskogospodarskog području po vlasništvu. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo i vrsta prihoda. Podaci se iskazuju u m3.
U obrascu O-9 propisani etat razvrstava se po navedenim grupama sortimenata, vrstama prihoda i ukupno na temelju ostvarene prosječne sortimentne struk-ture u posljednjih 5 godina na razini gospodarske jedinice. U zaglavlju obrasca navodi se vrsta prihoda. Podaci se iskazuju u m3.
Obrazac ŠGO-13
PLAN RADOVA BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA
1 2 3 4 5
Broj Skupina radova Vrsta rada Jedinica mjere Količina
1.
Pri
prem
a st
ani-
šta
za p
riro
dn
o p
omla
điv
anje
sa
stoj
ina
pred
viđ
enih
za
pri
rod
nu
ob
nov
u
Uklanjanje podrasta i grmlja (prirodna obnova) ha
Čišćenje tla od korova (prirodna obnova) ha
Premazivanje panjeva (prirodna obnova) ha
Rahljenje tla (prirodna obnova) ha
Površinsko odvodnjavanje (prirodna obnova) ha
2.
Pop
un
java
nje
, n
jega
i
čišć
enje
svi
h s
asto
jin
a i
to u
jed
nod
obn
im s
je-
men
jača
ma
do
dva
des
ete
god
ine
star
osti
, od
nos
no
u s
asto
jin
ama
mek
ih
list
ača
i pa
nja
ča d
o d
eset
e go
din
e st
aros
ti,
a u
raz
noo
dob
nim
sje
me-
nja
čam
a, u
sas
toji
nam
a u
koj
ima
je u
ved
eno
grup
imič
no
gosp
odar
e-n
je,
do
dvad
eset
e go
din
e st
aros
ti g
rup
e
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (prirodna obnova) ha
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom pod zastorom stare sastojine ha
Njega pod zastorom stare sastojine (prirodna obnova) ha
Njega pomlatka i mladika (prirodna obnova) ha
Čišćenje (prirodna obnova) ha
3.
Pro
rjeđ
ivan
je
sast
ojin
a d
o st
aros
ti t
reći
ne
odre
đen
e op
hod
nje
u
nje
gova
nim
sa
stoj
nam
a, a
u
sta
riji
m a
ko
je t
o pr
ijek
o p
otre
bno
rad
i u
zgoj
a Prorjeđivanje sastojina do trećine ophodnje ha
Prorjeđivanje sastojina iznad trećine ophodnje ha
4.
Poš
um
ljava
nje
sje
čin
a n
akon
čis
tih
sje
ča
Površinska odvodnja (nakon čistih sječa) ha
Rahljenje tla (nakon čistih sječa) ha
Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (nakon čistih sječa) ha
Njega pomlatka i mladika (nakon čistih sječa) ha
Čišćenje (nakon čistih sječa) ha
Orezivanje grana u kulturama i plantažama
(nakon čistih sječa)ha
5.
San
acija
pal
jevi
na Uklanjanja požarom oštećenog drvnog materijala ha
Čišćenje tla od korova (sanacija paljevina) ha
Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (sanacija paljevina) ha
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (sanacija paljevina) ha
Njega pomlatka i mladika (sanacija paljevina) ha
Čišćenje (sanacija paljevina) ha
6.
Res
ure
kcija
deg
rad
iran
ih
sast
ojin
a i
prev
ođen
je u
vi
ši u
zgoj
ni
obli
k Resurekcija ha
Trijebljenje ha
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (resurekcija) ha
STRANICA 56 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
7.
Ču
van
je š
um
a
Čuvanje šuma ha
8.
Od
abir
anje
i o
bilje
žava
nje
st
abal
a za
sje
ču i
oba
vlja
-n
je n
adzo
ra u
izv
ršen
ju
rad
ova
iz t
očke
2.
član
ka 2
7.
Pra
viln
ika
Doznaka stabala glavnog prihoda jednodobnih sastojina m3
Doznaka stabala prethodnog prihoda jednodobnih sastojina m3
Doznaka stabala slučajnog prihoda jednodobnih sastojina m3
Doznaka stabala propisanog etata prebornih sastojina m3
Doznaka stabala slučajnog prihoda prebornih sastojina m3
Doznaka stabala propisanog etata raznodobnih sastojina m3
Doznaka stabala slučajnog prihoda raznodobnih sastojina m3
Obavljanje nadzora u izvršenju radova doznake stabala m3
Obavljanje nadzora u izvršenju radova iz točke 2. članka 27. Pravilnika ha
9.
Izra
da
šum
skog
os-
pod
arsk
ih p
lan
ova,
te
nji
hov
e re
vizi
je i
ob
nov
e
Pripremni radovi na izradi šumskogosodarskog plana ha
Terenski radovi na izradi šumskogospodarskog plana ha
Završni radovi na izradi šumskogospodarskog plana ha
Izrada izvanredne revizije ha
Izrada parcelacijskog elaborata m2
Reambulacija međa m
Održavanje gospodarske podjele ha
10.
Rek
onst
rukc
ija i
kon
verz
ija
šum
a
Uklanjanje podrasta i grmlja (rekonstrukcija i konverzija) ha
Čišćenje tla od korova (rekonstrukcija i konverzija) ha
Premazivanje panjeva (rekonstrukcija i konverzija) ha
Rahljenje tla (rekonstrukcija i konverzija) ha
Površinsko odvodnjavanje (rekonstrukcija i konverzija) ha
Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (rekonstrukcija i konverzija) ha
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom(rekonstrukcija i konverzija) ha
Njega pomlatka i mladika (rekonstrukcija i konverzija) ha
Čišćenje (rekonstrukcija i konverzija) ha
11.
Poš
um
ljava
nje
n
eobr
aslo
g šu
m-
skog
zem
ljišt
a i
pod
izan
je
plan
taža
brz
o-ra
stu
ćih
vrs
ta
drv
eća
na
nov
im
pov
ršin
ama Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
12.
Pri
prem
a st
aniš
ta,
nje
ga n
ovop
odig
nut
ih
sast
ojin
a i
kult
ura
Uklanjanje grmlja (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
Čišćenje tla od korova (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
Rahljenje tla (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
Površinsko odvodnjavanje (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
Njega pomlatka i mladika (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
Čišćenje (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
Orezivanje grana u kulturama i plantažama (pošumljavanje neobraslog zemljišta) ha
13.
Zaš
tita
od
šte
tnih
org
aniz
ama
i p
ožar
a
Opažanje i identifi kacija biljnih bolesti i štetnika ha
Suzbijanje biljnih bolesti ha
Suzbijanje biljnih štetnika ha
Suzbijanje glodavaca ha
Podizanje zaštitnih ograda km
Održavanje zaštitnih ograda km
Uklanjanje zaštitnih ograda km
Zaštita od divljači i domaćih životinja ha
Osmatračka protupožarna služba ha
Izrada objekata za osmatračku protupožarnu službu kom
Održavanje objekata za osmatračku protupožarnu službu kom
Izrada protupožarnih prosjeka km
Održavanje protupožarnih prosjeka km
Orezivanje donjih grana u kulturama i sastojinama crnogorice ha
Protupožarno čišćenje sastojina ha
Održavanje izvora bunara i cisterni kom.
Postavljanje znakova upozorenja kom.
Izrada i postavljanje zaštitnih brklji kom.
Održavanje zaštitnih brklji kom.
Izrada privremenih prijelaza preko vodotoka kom.
Uklanjanje otpada ha
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 57 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
14.
San
acija
i o
bnov
a šu
ma
ošte
ćen
ih
kala
mit
etim
a i
ratn
im d
jelo
van
jim
a Uklanjanje podrasta i grmlja (sanacija) ha
Čišćenje tla od korova (sanacija) ha
Premazivanje panjeva (sanacija) ha
Rahljenje tla (sanacija) ha
Površinsko odvodnjavanje (sanacija) ha
Sjetva i sadnja šumskog reprodukcijskog materijala (sanacija) ha
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim materijalom (sanacija) ha
Njega pomlatka i mladika (sanacija) ha
Čišćenje (sanacija) ha
Razminiranje šuma i šumskih zemljišta (sanacija) ha
Razminiranje šumskih prometnica (sanacija) ha
15.
Pro
jekt
iran
je,
izgr
adn
ja i
od
ržav
anje
šu
msk
e in
fras
tru
ktu
re
Projektiranje šumske infrastrukture km
Izgradnja šumskih cesta km
Izgradnja šumskih vlaka km
Izgradnja protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta km
Održavanje šumskih cesta km
Održavanje šumskih vlaka km
Održavanje protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta km
Prosijecanje svijetlih pruga km
Održavanje svijetlih pruga km
Izrada prosjeka km
Održavanje prosjeka km
Napomena: Radovi biološke obnove u obrascu ŠGO-13 iskazuju se prema člancima 27. i 50. Pravilnika i to po vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Količine se iskazuju u cijelim brojevima.
Obrazac ŠGO-14
PLAN IZRADE I REVIZIJE OSNOVA I PROGRAMA
Gospodarska jedinicaPovršina Vrijedi od – do Kategorija izrade Godina izrade
ha godina Osnova/Program Obnova/Revizija Plan Realizacija
1 2 3 4 5 6 7
Napomena: Podaci se unose prema člancima 2. i 51. Pravilnika i to po gospodarskim jedinicama koje se upisuju abecednim redom grupirano prema prvoj godini važenja, a površine se upisuju u stotinkama hektara. U stupac Realizacija upisuje se godina u kojoj je šumskogospodarski plan odobren od strane Ministarstva. Podaci se iskazuju prema vlasništvu i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.
Obrazac ŠGO-15Obrazac O-11
GOSPODARSKO-FINANCIJSKI PLAN
Redni broj
Naziv pokazateljaPrihodi Rashodi
kuna
1 2 3 4
1. PRIHODI OD GOSPODARENJA ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA
1.1. Prihod od planiranog etata
1.2. Prihod od nedrvnih šumskih proizvoda
1.3. Naknada za komercijalno korištenje šumskih prometnica
Prihodi ukupno (1.1.-1.3.)
2. RASHODI GOSPODARENJA ŠUMAMA
2.1. Priprema staništa za prirodno pomlađivanje sastojina predviđenih za prirodnu obnovu
2.2. Popunjavanje, njega i čišćenje svih sastojina i to u jednodobnim sjemenjačama do dvadesete godine starosti, odnosno u sastojinama mekih listača i panjača do desete godine starosti, a u raznodobnim sjemenjačama, u sastojinama u kojima je uvedeno grupimično gospodarenje, do dvadesete godine starosti grupe
2.3. Prorjeđivanje sastojina do starosti trećine određene ophodnje u njegovanim sastojinama, a u starijim ako je to prijeko potrebno radi uzgoja
2.4. Pošumljavanje sječina nakon čistih sječa
2.5. Sanacija paljevina
2.6. Resurekcija degradiranih sastojina i prevođenje u viši uzgojni oblik
2.7. Čuvanje šuma
2.8. Odabiranje i obilježavanje stabala za sječu i obavljanje nadzora u izvršenju radova iz točke 2. članka 27. Pravilnika
2.9. Izrada šumskogospodarskih planova te njihove revizije i obnove
2.10. Rekonstrukcija i konverzija šuma
STRANICA 58 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
2.11. Pošumljavanje neobrasloga šumskog zemljišta i podizanje plantaža
brzorastućih vrsta drveća na novim površinama
2.12. Priprema staništa, njega novopodignutih sastojina i kultura
2.13. Zaštita od štetnih organizama i požara
2.14. Sanacija i obnova šuma oštećenih kalamitetima i ratnim djelovanjima
2.15. Projektiranje, izgradnja i održavanje šumske infrastrukture
2.16. Troškovi iskorištavanja šuma
2.17. Šumski doprinosi
Rashodi ukupno (2.1.-2.17.)
PRIHODI – RASHODI
Napomena: U obrascu ŠGO-15 podaci se iskazuju prema članku 52. Pravilnika u tisućama kuna i to po vlasništvu i ukupno, na temelju podataka iz obrazaca ŠGO-12 i ŠGO-13. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo.
U obrascu O-11 podaci se iskazuju u kunama na temelju podataka iz obrazaca O-9 i O-10.
Cijene koje se koriste za obračun prihoda i rashoda uzimaju se iz važećeg cjenika Trgovačkog društva HŠ d.o.o.
Obrazac ŠGO-16Obrazac O-15
God
ina
Vrsta drveća
ISKAZ SJEČA JEDNODOBNIH SASTOJINA
Glavni prihodPrethod-ni prihod
Slučajni prihodUžita drvna
zaliha koja nije premjerena
Sveukupno%Redoviti Izvanredni Ukupno Sušci
Vjetroi-zvale
Snjego-lomi
Ledo-lomi
Bespravne sječe
Ostali slučajni prihod
Uku-pno
m3 m3 m3 % m3 % m3 m3 m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Ukupno
Površina (ha)
Napomena: U obrascu ŠGO-16 podaci se iskazuju sukladno članku 55. Pravilnika, zasebno za sve vrste drveća za koje je propisan etat u obrascima ŠGO-9 i ŠGO-10 dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB, OMB, OC, OV i Ovo. Podaci o užitoj drvnoj zalihi jednodobnih sastojina evidentiraju se svake godine i ukupno u m3 a iskazuju se po vlasništvu i ukupno. Podaci o površinama iskazuju se u ha. U stupce 6. 8. i 18. unosi se postotak (cijeli broj) izvršenja od propisanog etata po vrstama prihoda i ukupno po vrsti drveća te postotak izvršenja od propisane površine. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Užita drvna zaliha razvrstava se po vrstama prihoda prema članku 36. Pravilnika i obrascima ŠGO-9 i ŠGO-10.
U obrascu O-15 podaci se iskazuju sukladno članku 67. Pravilnika a po vrsti prihodi razvrstavaju se prema članku 36. Pravilnika i obrascima O-6 i O-7, a po vrstama drveća prema obrascima O-6 i O-7 i stavku 4. članka 64. Pravilnika. Užita drvna zaliha evidentira se svake godine i ukupno u m3. Podaci o po-vršinama iskazuju se u stotinkama ha. U stupce 6. 8. i 18 unosi se postotak (cijeli broj) izvršenja od propisanog etata po vrstama prihoda i ukupno po vrsti drveća, te postotak izvršenja od propisane površine.
Obrazac ŠGO-17Obrazac O-16
God
ina
Vrsta drveća
ISKAZ SJEČA PREBORNIH I RAZNODOBNIH SASTOJINA
Redoviti prihod
Izvanredni prihod
UkupnoSlučajni prihod
Sveukupno%Sušci Vjetroizvale Snjegolomi Ledolomi Bespravne sječe
Ostali slučajni prihod
Ukupno
m3 m3 m3 % m3 m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Ukupno
Površina (ha)
Napomena: U obrascu ŠGO-17 podaci se iskazuju sukladno članku 55. Pravilnika, zasebno za sve vrste drveća za koje je propisan etat u obrascu ŠGO-11 dok se ostale vrste drveća grupiraju u OTB, OMB, OC, OV i Ovo. Podaci o užitoj drvnoj zalihi posebno se iskazuju za preborne, a posebno za raznodobne sastojine i ukupno. Podaci o užitoj drvnoj zalihi evidentiraju se svake godine i ukupno u m3 a iskazuju se po vlasništvu i ukupno. Podaci o površinama iskazuju se u ha. U stupac 6. i 15. unosi se postotak (cijeli broj) izvršenja od propisanog etata, te postotak izvršenja od propisane površine. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Užita drvna zaliha po vrstama prihoda razvrstava se prema članku 37. Pravilnika i obrascu ŠGO-11.
U obrascu O-16 podaci se iskazuju sukladno članku 67. Pravilnika a po vrsti prihodi razvrstavaju prema članku 37. i obrascu O-8, a po vrstama drveća prema obrascu O-8 i stavku 4. članka. 64. Pravilnika. Užita drvna zaliha evidentira se svake godine i ukupno u m3. Podaci o površinama iskazuju se u stotinkama ha. U stupac 6. i 15. unosi se postotak (cijeli broj) izvršenja od propisanog etata, te postotak izvršenja od propisane površine.
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 59 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac ŠGO-18Obrazac O-17
ISKAZ OBAVLJENIH RADOVA BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA
1 2 3 4 5 6 7 8
Broj. Skupina radova Vrsta radaJed.
mjerePropis Status
GodinaUkupno
1.
Pri
prem
a st
aniš
ta z
a pr
irod
no
pom
lađ
ivan
je s
asto
jin
a pr
edvi
đen
ih z
a pr
irod
nu
obn
ovu
Uklanjanje podrasta i grmlja (prirodna
obnova)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje tla od korova (prirodna obnova)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Premazivanje panjeva (prirodna obnova)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Rahljenje tla (prirodna obnova)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Površinsko odvodnjava-nje (prirodna obnova)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
2.
Pop
un
java
nje
, n
jega
i č
ošće
nje
svi
h s
asto
jin
a i
to u
jed
nod
ob-
nim
sje
men
jača
ma
do
dvad
eset
e go
din
e st
aros
ti,
odn
osn
o u
sa
stoj
inam
a m
ekih
lis
tača
i p
anja
ča d
o d
eset
e go
din
e st
aros
ti,
a u
raz
noo
dob
nim
sje
men
jača
ma,
u s
asto
jin
ama
u k
ojim
a je
uve
den
o gr
upim
ičn
o go
spod
aren
je,
do
dvad
eset
e go
din
e st
aros
ti g
rup
e
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim
materijalom (prirodna obnova)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-rijalom pod zastorom
stare sastojine
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Njega pod zastorom stare sastojine (prirod-
na obnova)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Njega pomlatka i mladika (prirodna
obnova)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje (prirodna obnova)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
3.
Pro
rjeđ
ivan
je s
asto
jin
a d
o st
aros
ti t
reći
ne
odre
đen
e op
hod
nje
u
nje
gova
nim
sas
tojn
ama,
a
u s
tari
jim
ako
je
to
prij
eko
pot
rebn
o ra
di
uzg
oja
Prorjeđivanje sastojina do trećine ophodnje
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Prorjeđivanje sastojina iznad trećine ophodnje
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
4.
Poš
um
ljava
nje
sje
čin
a n
akon
čis
tih
sj
eča
Površinska odvodnja (nakon čistih sječa)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Rahljenje tla (nakon čistih sječa)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog
materijala (nakon čistih sječa)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
STRANICA 60 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
4.
Poš
um
ljava
nje
sje
čin
a n
akon
čis
tih
sje
ča
Njega pomlatka i mladika (nakon čistih
sječa)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje (nakon čistih sječa)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Orezivanje grana u kul-turama i plantažama (nakon čistih sječa)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
5.
San
acija
pal
jevi
na
Uklanjanja požarom oštećenog drvnog
materijalaha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje tla od korova (sanacija paljevina)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog materijala (sanacija
paljevina)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim
materijalom (sanacija paljevina)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Njega pomlatka i mladika (sanacija
paljevina)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje (sanacija paljevina)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
6.
Res
ure
kcija
deg
rad
iran
ih
sast
ojin
a i
prev
ođen
je u
vi
ši u
zgoj
ni
obli
k
Resurekcija ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Trijebljenje ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-
rijalom (resurekcija)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
7.
Ču
van
je
šum
a
Čuvanje šuma ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
8.
Od
abir
anje
i o
bilje
žava
nje
sta
bala
za
sječ
u i
oba
vlja
nje
nad
zora
u i
zvrš
enju
rad
ova
iz
točk
e 2.
čla
nka
27.
Pra
viln
ika
Doznaka stabala glav-nog prihoda jednodob-
nih sastojinam3
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Doznaka stabala prethodnog prihoda
jednodobnih sastojinam3
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Doznaka stabala slučaj-nog prihoda jednodob-
nih sastojinam3
Višekratno
Nepredviđ.
Doznaka stabala propi-sanog etata prebornih
sastojinam3
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Doznaka stabala slučaj-nog prihoda prebornih
sastojinam3
Višekratno
Nepredviđ.
Doznaka stabala propi-sanog etata raznodob-
nih sastojinam3
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Doznaka stabala slučaj-nog prihoda raznodob-
nih sastojinam3
Višekratno
Nepredviđ.
Obavljanje nadzora u izvršenju radova
doznake stabalam3
Po propisu
Višekratno
Obavljanje nadzora u izvršenju radova iz
točke 2. članka 27. Pravilnika
ha
Po propisu
Višekratno
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 61 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
9.
Izra
da
šum
skog
osp
odar
skih
pla
nov
a, t
e n
jih
ove
revi
zije
i
obn
ove
Pripremni radovi na izradi šumskogospo-
darskog planaha
Po propisu
Nepredviđ.
Terenski radovi na izradi šumskogospo-
darskog planaha
Po propisu
Nepredviđ.
Završni radovi na izradi šumskogospo-
darskog planaha
Po propisu
Nepredviđ.
Izrada izvanredne revizije
haVišekratno
Nepredviđ.
Izrada parcelacijskog elaborata
m2Po propisu
Nepredviđ.
Reambulacija međa mPo propisu
Nepredviđ.
Održavanje gospodar-ske podjele
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
10.
Rek
onst
rukc
ija i
kon
verz
ija š
um
a
Uklanjanje podrasta i grmlja (rekonstrukcija i
konverzija)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje tla od korova (rekonstrukcija i
konverzija)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Premazivanje panjeva (rekonstrukcija i
konverzija)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Rahljenje tla (rekon-strukcija i konverzija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Površinsko odvodnja-vanje (rekonstrukcija i
konverzija)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog
materijala (rekonstruk-cija i konverzija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-rijalom (rekonstrukcija
i konverzija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Njega pomlatka i mla-dika (rekonstrukcija i
konverzija)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje (rekonstrukci-ja i konverzija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
11.
Poš
um
ljava
nje
neo
bra-
slog
šu
msk
og z
emlji
šta
i p
odiz
anje
pla
nta
ža
brzo
rast
ući
h v
rsta
drv
eća
na
nov
im p
ovrš
inam
a Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog
materijala (pošu-mljavanje neobraslog
zemljišta)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-rijalom (pošumljavanje neobraslog zemljišta)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
12.
Pri
prem
a st
aniš
ta,
nje
ga
nov
opod
ign
utih
sas
toji
na
i ku
ltu
ra
Uklanjanje grmlja (po-šumljavanje neobraslog
zemljišta)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje tla od korova (pošumljavanje neobra-
slog zemljišta)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Rahljenje tla (pošu-mljavanje neobraslog
zemljišta)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
STRANICA 62 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
12.
Pri
prem
a st
aniš
ta,
nje
ga n
ovop
odig
nut
ih
sast
ojin
a i
kult
ura
Površinsko odvodnja-vanje (pošumljavanje neobraslog zemljišta)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Njega pomlatka i mla-dika (pošumljavanje neobraslog zemljišta)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje (pošumlja-vanje neobraslog
zemljišta)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Orezivanje grana u kulturama i planta-
žama (pošumljavanje neobraslog zemljišta)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
13.
Zaš
tita
od
šte
tnih
org
aniz
ama
i p
ožar
a
Opažanje i identifi ka-cija biljnih bolesti i
štetnikaha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Suzbijanje biljnih bolesti
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Suzbijanje biljnih štetnika
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Suzbijanje glodavaca ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Podizanje zaštitnih ograda
kmPo propisu
Nepredviđ.
Održavanje zaštitnih ograda
km
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Uklanjanje zaštitnih ograda
kmPo propisu
Nepredviđ.
Zaštita od divljači i domaćih životinja
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Osmatračka protupo-žarna služba
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Izrada objekata za osmatračku protupo-
žarnu službukom
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Održavanje objekata za osmatračku protupo-
žarnu službukom
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Izrada protupožarnih prosjeka
kmPo propisu
Nepredviđ.
Održavanje protupožar-nih prosjeka
km
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Orezivanje donjih grana u kulturama i sa-
stojinama crnogoriceha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Protupožarno čišćenje sastojina
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Održavanje izvora bunara i cisterni
kom.
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Postavljanje znakova upozorenja
kom.
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 63 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
13.
Zaš
tita
od
šte
tnih
org
aniz
ama
i p
ožar
a
Izrada i postavljanje zaštitnih brklji
kom.
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Održavanje zaštitnih brklji
kom.
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Izrada privremenih pri-jelaza preko vodotoka
kom.
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Uklanjanje otpada ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
14.
San
acija
i o
bnov
a šu
ma
ošte
ćen
ih k
alam
itet
ima
i ra
tnim
dje
lova
nji
ma
Uklanjanje podrasta i grmlja (sanacija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje tla od korova (sanacija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Premazivanje panjeva (sanacija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Rahljenje tla (sanacija) ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Površinsko odvodnjava-nje (sanacija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Sjetva i sadnja šum-skog reprodukcijskog materijala (sanacija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Popunjavanje šumskim reprodukcijskim mate-
rijalom (sanacija)ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Njega pomlatka i mladika (sanacija)
ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Čišćenje (sanacija) ha
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Razminiranje šuma i šumskih zemljišta
(sanacija)ha
Po propisu
Nepredviđ.
Razminiranje šumskih prometnica (sanacija)
haPo propisu
Nepredviđ.
15.
Pro
jekt
iran
je,
izgr
adn
ja i
od
ržav
anje
šu
msk
e in
fras
tru
ktu
re Projektiranje šumske infrastrukture
kmPo propisu
Nepredviđ.
Izgradnja šumskih cesta
kmPo propisu
Nepredviđ.
Izgradnja šumskih vlaka
kmPo propisu
Nepredviđ.
Izgradnja protupožar-nih prosjeka s elemen-
tima šumskih cestakm
Po propisu
Nepredviđ.
Održavanje šumskih cesta
km
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Održavanje šumskih vlaka
km
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Održavanje protupožar-nih prosjeka s elemen-
tima šumskih cestakm
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
STRANICA 64 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
15.
Pro
jekt
iran
je,
izgr
adn
ja i
od
rža-
van
je š
um
ske
infr
astr
ukt
ure
Prosijecanje svijetlih pruga
kmPo propisu
Nepredviđ.
Održavanje svijetlih pruga
km
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Izrada prosjeka kmPo propisu
Nepredviđ.
Održavanje prosjeka km
Po propisu
Višekratno
Nepredviđ.
Napomena: U obrascu ŠGO-18 obavljeni radovi biološke obnove šuma evidentiraju se prema propisu obrasca ŠGO-13 po vlasništvu i ukupno, sukladno članku
55. Pravilnika. U zaglavlju obrascu navodi se vlasništvo.
U obrascu O-17 obavljeni radovi biološke obnove šuma iskazuju se prema propisu obrasca O-10 i članaka 63. i 67. Pravilnika.
Obrazac ŠGO-19Obrazac O-18
Vrsta nedrvnog šumskog proi-zvoda
Jedinica mjere
KORIŠTENJE NEDRVNIH ŠUMSKIH PROIZVODA
Godina
1. Sjeme šumskih vrsta
2. Proizvodi za hranu
3. Proizvodi za lijekove
4. Proizvodi za potrebe stočarstva
5. Proizvodi za industrijske svrhe
6. Proizvodi od divljači
7. Ostali proizvodi
Napomena: Podaci u obrascu ŠGO-19 evidentiraju se po vlasništvu, godinama i ukupno, a iskazuju u kilogramima, komadima, hektarima i drugim jedinicama.
U obrascu O-18 podaci se evidentiraju po godinama i ukupno a iskazuju u kilogramima, komadima, hektarima i drugim jedinicama.
Obrazac ŠGO-20Obrazac O-20
Godina Vrsta drveća
PROMJENA NAMJENA ZEMLJIŠTA
Povećanje obraslog šumskog zemljištaSmanjenje površina šumskog zemljišta zbog promjene namjene
korištenja zemljišta
Pošumljavanje (sadnjom i sjetvom) Prirodno širenje šume OdšumljavanjeNamjena nakon odšumljavanja
ha ha ha m3
1 4 5 6 7 8 9
Ukupno Bjelogorica
Crnogorica
Sveukupno
Napomena: U obrazac ŠGO-20 podaci se unose prema Prilogu 5 po vrstama drveća, godinama i ukupno. U zaglavlju obrasca navodi se vlasništvo. Površina
se iskazuje u stotinkama ha a m3 u cijelim brojevima.
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 65 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac O-1
ISKAZ POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA
Odjel OdsjekKatastarska općina
Broj katastarske česticeObraslo
NeobrasloNeplodno Ukupno
proizvodno neproizvodno
ha
1 2 3 4 5 6 7 8
Sveukupno
Napomena: Podaci se upisuju prema člancima 3., 4., 5.,7., 58., 60. i 85. Pravilnika, a rekapituliraju se po odjelima i sveukupno. Površina se iskazuje u stotin-kama ha.
Obrazac O-2
Odjel/odsjek: _________ Uređajni razred: _________ Ophodnja: _________
Županija: _________ Površina: _________ Obrast: _________
Općina: _________ Bonitet: _________ Nagib: _________
Starost: _________ Sklop: _________ Nadm. visina: _________
Fitocenoza: _________ Ekspozicija: _________ St. ugr. od požara: _________
Tip tla: _________ Kod i naziv stanišnog tipa (NKS): _________Naziv, identifi kacijski broj i kod ekološke mreže Natura 2000: _________
Kategorija šuma posebne na-mjene: _________ Kategorija prema Kyoto protokolu: _________ Stara oznaka: _________
Opis staništa i sastojine:
Način izmjere ____________
Vrsta drveća Ukupno
Tarifa
Broj stabala N/ha ds=>3
Temeljnica m2/ha
Sr. ploš. stab.
d – cm
Sr. sast. visina
h – m
Drvna zaliha
m3/ha
m3
%
Tečajni
godišnji prirast
m3/ha
m3
%
Suha stabla
Broj stabala N/ha ds=>3
Drvna zaliha
m3/ha
m3
%
Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata:
Obrazac O-2Odjel/odsjek:
Zaduženje – etat:
Vrste drveća Ukupno
I/1 (..prihod) m3/ha
m3
int. (%)
I/2 (..prihod) m3
II (..prihod) m3
STRANICA 66 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Zaduženje – biološka obnova šuma u I/1 polurazdoblju:
Razduženje – etat:
Godina sječe Vrsta prihodaPovršina Posječena drvna zaliha po vrstama drveća (m3)
(ha) Ukupno
Razduženje – biološka obnova šuma:
Godina izvršenja Vrsta rada Jedinica mjere Količina Godina izvršenja Vrsta rada Jedinica mjere Količina
Obrazac O-3
Odjel/odsjek: _________ Uređajni razred: _________ Ophodnjica: _________
Županija: _________ Površina: _________ Obrast: _________
Općina: _________ Bonitet: _________ Nagib: _________
Fitocenoza: _________ Ekspozicija: _________ Nadm. visina: _________
Tip tla: _________ Kod i naziv stanišnog tipa (NKS): _________ St. ugr. od požara: _________
Kategorija šuma posebne namjene: _________ Kategorija prema Kyoto protokolu: _________Naziv, identifi kacijski broj i kod eko-loške mreže Natura 2000 : _________
Stara oznaka: _________
Opis staništa i sastojine:
Način izmjere ________________
Vrsta drveća Ukupno
Tarifa
Broj stabala N/ha ds=>3
Temeljnica m2/ha
Sr. ploš. stab. d – cm
Vis. dom. stab. h – m
Drv
na
zali
ha
10-30 cmm3/ha
m3
31-50 cmm3/ha
m3
>50 cmm3/ha
m3
Ukupnom3/ha
m3
Omjer smjese. (%)
Teča
jni
god
išn
ji p
rira
st
10-30 cmm3/ha
m3
31-50 cmm3/ha
m3
>50 cmm3/ha
m3
Ukupnom3/ha
m3
Suh
a st
abla
Broj stabala N/ha ds=>3
Drvna zaliha m3/ha
m3
Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata:
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 67 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac O-3Odjel /Odsjek:
Zaduženje – etat:
Vrsta drveća Ukupno
I/1
10-30 cmm3/ha
m3
31-50 cmm3/ha
m3
>50 cmm3/ha
m3
Ukupnom3/ha
m3
Intenzitet (%)
I/2 m3
II m3
Zaduženje – biološka obnova šuma u I/1 polurazdoblju:
Razduženje – etat:
Godina sječe
Uku
pno
Vrsta prihoda
Pov.(ha)
Vrsta drveća
10-30 cmm3/ha
m3
31-50 cmm3/ha
m3
>50 cmm3/ha
m3
Ukupnom3/ha
m3
Razduženje – biološka obnova šuma:
Godina izvršenja Vrsta rada Jedinica mjere Količina Godina izvršenja Vrsta rada Jedinica mjere Količina
Obrazac O-10
PLAN RADOVA BIOLOŠKE OBNOVE ŠUMA
Uređajni razred Skupina radova Vrsta rada Jedinica mjere Količina
1 2 3 4 5
Napomena: Podaci se unose prema članku 27. Pravilnika, po uređajnim razredima i ukupno za gospodarsku jedinicu. U podnožju obrasca navodi se popis odsjeka po vrsti rada. Količina se iskazuje u cijelom broju osim radova čija je jedinica mjere u ha i km.
STRANICA 68 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac O-12
Odj
el
Od
sjek
Pov
ršin
a
OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA
Zaš
tita
tla
pro
met
-n
ica
i d
rugi
h o
bje-
kata
od
ero
zije
, bu
jica
i p
opla
va
Utj
ecaj
na
vod
ni
reži
m i
hid
roe-
ner
g. s
ust
av
Utj
ecaj
na
plod
-n
ost
tla
i p
oljo
djel
-sk
u p
roiz
vod
nju
Utj
ecaj
na
klim
u
Zaš
tita
i u
nap
re-
đen
je č
ovje
kova
ok
oliš
a
Stva
ran
je k
isik
a i
proč
išća
van
je
atm
osfe
re
Rek
reat
ivn
a, t
uri
-st
ička
i z
dra
vstv
e-n
a fu
nkc
ija
Utj
ecaj
na
fau
nu
i
lov
Zaš
titn
e šu
me
i šu
me
s p
oseb
nom
n
amje
nom
Uku
pno
1-5 1-4 1-4 1-4 0-3 1-4 1-4 1-5 3-10
ha Ocjena
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Napomena: Podaci se upisuju prema Metodologiji ocjenjivanja općekorisnih funkcija šuma navedenoj u prilogu 4 Pravilnika.
Obrazac O-13
POPIS ŠUMA PREMA STUPNJU UGROŽENOSTI OD POŽARA
Odjel Odsjek Površina VegetacijaAntropogeni
faktor
KlimaStanište
(tlo)
Orografi ja
Šum. red UkupnoStupanj
opasnosti od požaraTemp. Oborine
Zračna vlaga
Eksp.Nad. vis.
Nagib
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Napomena: Podaci se upisuju prema članku 58. Pravilnika i prema Pravilniku o zaštiti šuma od požara
Obrazac O-14
KAT. OPĆINA: __________________________
Broj katastarske čestice
Površina Odjel Odsjek Način uporabe u katastru
Posjednik Vlasnik
ha Naziv Broj posj. lista Naziv Br. ZKL
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ukupno:
Napomena: Katastarske čestice se upisuju po katastarskim općinama prema rastućim brojevima katastarskih čestica s pripadajućom površinom (na 4 decimale), vlasnikom odnosno posjednikom za svaku česticu, prema tablici. Način uporabe u katastru navodi se iz pripadajućeg posjedovnog lista. Površine se sumiraju po katastarskim općinama i sveukupno.
Za katastarske čestice koje su iskazane u dijelu površine u odnosu na njenu ukupnu površinu, ispred broja katastarske čestice stavlja se oznaka d.
Obrazac O-19
Godina Odjel Odsjek Vrsta drveća
PROMJENA NAMJENA ZEMLJIŠTA
Povećanje obraslog šumskog zemljištaSmanjenje površina šumskog zemljišta zbog promjene
namjene korištenja zemljišta
Pošumljavanje (sad-njom i sjetvom)
Prirodno širenje šume
Odšumljavanje Namjena nakon odšu-mljavanja
ha ha ha m3
1 2 3 4 5 6 7 8 9
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 69 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
UkupnoBjelogorica
Crnogorica
Sveukupno
Napomena: U obrazac promjene korištenja zemljišta podaci se evidentiraju prema Prilogu 5 Pravilnika. Za svaki pojedini odsjek unosi se površina gdje je došlo do promjene u obrasloj površini (cijela ili dio) zbog pošumljavanja ili zbog prirodnog širenja šume na neobraslom šumskom zemljištu (koje je bilo neobraslo i prije 1990. g.) ili zbog odšumljavanja, odnosno, trajne prenamjene obrasle šumske površine (samo za sjemenjače, panjače, kulture, plantaže, šikare i makije), tj. izdvajanja iz šumskogospodarskog područja. Evidentirane površine trebaju imati i pripadajuće kartografske prikaze u digitalnom obliku. Površina se iskazuje u stotinkama ha a m3 u cijelim brojevima.
Obrazac PŠ-1
Veličina šumskog posjeda
STRUKTURA ŠUMOPOSJEDNIČKIH ŠUMA S OBZIROM NA VELIČINU POSJEDA
Površina (ha) Broj posjednika%
od ukupne površine od ukupnog broja posjednika
1 2 3 4 5
Do 1 ha
1 do 5 ha
5 do 10 ha
10 do 30 ha
30 do 100 ha
Preko 100 ha
Ukupno
Napomena: Pod šumskim posjedom smatra se ukupna površina šuma istog posjednika na području gospodarske jedinice. Jedan šumski posjed može činiti više katastarskih čestica. U stupac 2 upisuje se ukupna površina posjeda određene kategorije i ukupna površina gospodarske jedinice, a u stupac 3 upisuje se broj posjednika po kategorijama i ukupan broj posjednika
Obrazac S-1
Odsjek:
Distribucija broja stabala po kategorijama stabala i vrstama drveća (br.st./ha), temeljnica m2/ha, drvna zaliha (m3/ha)
Sjemenska Nepoželjna Indiferentna Negativna Ukupno po vrstama drveća
Vrsta drveća
Sveukupno
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
Deb
ljin
ski
stup
anj
12,5
17,5
22,5
27,5
32,5
37,5
42,5
47,5
52,5
57,5
62,5
67,5
72,5
77,5
82,5
87,5
92,5
97,5
102,5
107,5
Po
hek
taru
N
% N
G
V
%V
Napomena: Postotak broja stabala i drvne zalihe za indiferentne vrste drveća iskazuje se u odnosu na sveukupni broj stabala odnosno drvnu zalihu. Postotak broja stabala i drvne zalihe za ostale kategorije iskazuje se u odnosu na ukupni broj stabala, odnosno drvnu zalihu sjemenske vrste.
STRANICA 70 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac S-2
Pokazatelj
Struktura propisane prorede po kategorijama stabala i vrstama drveća
Kategorija namjene stabala
Nepoželjna Negativna Sveukupno propisano
Vrsta drveća
Ukupno Ukupno Ukupno
Broj stabalaN
%
Volumen proredem3/ha
%
Napomena: Relativni udio (broj stabala, volumen prorede) za vrstu drveća u pojedinoj kategoriji namjene računa se u odnosu na ukupni broj stabala, odnosno volumen za dotičnu vrstu drveća.
Obrazac S– 3
Godina
Tabelarni prikaz izvršenih radova
Redni broj
OPIS RADA doznaka prorede sanitarna
doznaka sakupljanje sjemena vađenje
biljaka
Doznačeno po 1 hektaru Ukupno doznačeno Sabrano sjemeBroj izvađenih biljaka iz pri-rodnog pom.,
kom.
Ovjera stručne službe, doku-ment o ovjeri
zapisnika
Sjemenska vrsta Ostale vrste
Broj stabala m3
Broj stabala s kojih je sabra-
no, kom.
Količina češe-ra, sjemana,
kgBroj
stabalam3 Broj
stabalam3
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Obrazac IDP-1
GJ: ______________________________
DENDROMETRIJSKA LISTA
Odjel, od-sjek
Površina: ______ ha Uređajni razred: ______ Fitocenoza:
_____________
Bonitet: ______
_______ Vlasnik: ________ Ophodnja: _____ god. Površina
uzorka:
____ ha Koef. varijacije (CV) ___ Normalna temeljnica: ______ m2/ha
St. oznaka: ______ Starost: ___ god. Dobni razred: ____ Način
izmjere:
______ St. pogreška (σ) ______ Obrast: ________
Vrsta drveća/ Tarifa
Br.st ds=>3
Sred. prom.
Tem.Sr vi
Zali-ha m3
m3/ha
Prirast m3 m3/ha %
Omjer smje-se %
ETAT m3, m3/ha, % D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a i p o s t o t a k p r i r a s t a %
I/1
P
I/2
P
II/1
P
II/2
P
1
2,5
2
7,5
3
12,5
4
17,5
5
22,5
6
27,5
7
32,5
8
37,5
9
42,5
10
47,5
11
52,5
12
57,5
13
62,5
14
67,5
15
72,5
16
77,5
17
82,5
18
87,5
19
92,5
20
97,5N/ha cm m2/ha m
UKU-PNO:
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 71 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac IDP-2
GJ: ______________________________
DENDROMETRIJSKA LISTA
Odjel, od-sjek
Površina: ___ ha Uređajni
razred: ________
Fitocenoza:
_______________________
Bonitet: ______
____ Vlasnik: ________ Ophodnjica: _____ god. Površina
uzorka:
__________ ha Koef.varijacije (CV) ____ Normalna drvna zaliha: ____m3/ha
St. oznaka: ________ Način
izmjere:
___________ St.pogreška (σ) _______ Obrast: ________
Vrsta drveća / Tarifa
Br.st ds=>3
Sred. prom.
Tem.Sr
viZaliha m3 m3/
ha
Prirast m3 m3/ha %
Omjer smjese
%
D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a i p o s t o t a k p r i r a s t a % ETAT m3, m3/ha, %
1
2,5
2
7,5
3
12,5
4
17,5
5
22,5
6
27,5
7
32,5
8
37,5
9
42,5
10
47,5
11
52,5
12
57,5
13
62,5
14
67,5
15
72,5
16
77,5
17
82,5
18
87,5
19
92,5
20
97,5I/1 I/2 II/1 II/2
N/ha cm m2/ha m
Ukupno 10 – 30
Ukupno 31 – 50
Ukupno > 50
10-30
31-50
Ukupno 10 – 30
Ukupno 31 – 50
Ukupno > 50
>50
Ukupno 10– 30
Ukupno 31 – 50
Ukupno > 50
10-30
UKUPNO:31-50
Ukupno 10 – 30
Ukupno 31 – 50
Ukupno > 50
>50
Obrazac IDP-3
DENDROMETRIJSKA LISTA
GJ: ______________________________
Površina: ______
Vrsta drveća
Br.st ds=>3
Sred. prom.
Tem.Zaliha m3 m3/
ha
Prirast m3 m3/ha %
Omjer smjese
%
D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a i p r i r a s t m3/ h a
1
2,5
2
7,5
3
12,5
4
17,5
5
22,5
6
27,5
7
32,5
8
37,5
9
42,5
10
47,5
11
52,5
12
57,5
13
62,5
14
67,5
15
72,5
16
77,5
17
82,5
18
87,5
19
92,5
20
97,5
N
N/ha cm m2/ha
UKUPNO:
Napomena: U obrascu IDP-3 navodi se površina u stotinkama ha na kojoj je evidentirana drvna zaliha.
STRANICA 72 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac IDP– 4.1
GJ: ______________________________
DENDROMETRIJSKA LISTA SUHIH STABALA
Odjel, odsjek
Površina: _____ ha Uređajni razred: _______ Fitocenoza:
________
Bonitet: ______
______ Vlasnik: _____ Ophodnja: ____ god. Ophodnjica ___ god. Površina
uzorka:
___ ha Koef. varijacije (CV) ___ Normalna temeljnica: ______ m2/ha
St. oznaka: ____ Starost: ____ god. Dobni razred: _____ Način
izmjere:
____ St.pogreška (σ) _____ Obrast: ________
Vrsta drveća/Tarifa
Br.st ds=>3
Sred. prom.
Tem. Zaliha m3 m3/
ha
D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a
1
2,5
2
7,5
3
12,5
4
17,5
5
22,5
6
27,5
7
32,5
8
37,5
9
42,5
10
47,5
11
52,5
12
57,5
13
62,5
14
67,5
15
72,5
16
77,5
17
82,5
18
87,5
19
92,5
20
97,5N/ha cm m2/ha
UKUPNO:
Obrazac IDP– 4.2.GJ: ______________________________
Površina______________
Vrsta drveća
Br.st ds=>3
Sred. prom.
Tem. Zaliha
m3
m3/ha
D i s t r i b u c i j a b r o j a s t a b a l a N / h a , z a l i h a m3/ h a
1
2,5
2
7,5
3
12,5
4
17,5
5
22,5
6
27,5
7
32,5
8
37,5
9
42,5
10
47,5
11
52,5
12
57,5
13
62,5
14
67,5
15
72,5
16
77,5
17
82,5
18
87,5
19
92,5
20
97,5N
N/hacm
m2/ha
UKUPNO:
Napomena: U obrascu IDP-4.2. navodi se površina u stotinkama ha na kojoj je evidentirana drvna zaliha
PRILOG 8
Obrazac TO-1
Odjel/odsjek: _________ Uređajni razred: _________
Ophodnja: _________
Ophodnjica: _________
Županija: _________ Površina: _________ Obrast: _________
Općina: _________ Bonitet: _________ Nagib: _________
Starost: _________ Sklop: _________ Nadm. visina: _________
Fitocenoza: _________ Ekspozicija: _________ St. ugr. od požara: _________
Tip tla: _________ Kod i naziv stanišnog tipa (NKS): _________Naziv, identifi kacijski broj i kod ekološke mreže Natura 2000: _________
Kategorija šuma posebne namjene: _________Kategorija prema Kyoto proto-kolu: _________ Stara oznaka: _________
Opis sastojine
Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata
PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015. BROJ 79 – STRANICA 73 NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac TO-2
Obrasci za izmjeru na primjernim plohama
GJ ___________________________________________________ Odjel, odsjek _________
Broj plohe ______ Koordinate x _____________________ y _____________________ Polumjer plohe ________
Deb
ljin
ski
stup
anj
Vrsta drveća
______________ _____________ _____________ ______________ _____________ _____________
Broj stabala
živasuha
živasuha
živasuha
živasuha
živasuha
živasuha
stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća
1
2,5
2
7,5
3
12,5
4
17,5
5
22,5
6
27,5
7
32,5
8
37,5
9
42,5
10
47,5
11
52,5
12
57,5
13
62,5
14
67,5
15
72,5
16
77,5
17
82,5
18
87,5
19
92,5
20
97,5
STRANICA 74 – BROJ 79 PONEDJELJAK, 20. SRPNJA 2015.NARODNE NOVINESLUŽBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Obrazac TO-3
Obrazac totalne klupaže
GJ ___________________________________________________ Odjel, odsjek _________
Deb
ljin
ski
stup
anj
Vrsta drveća
______________ _____________ _____________ ______________ _____________ _____________
Broj stabala
živasuha
živasuha
živasuha
živasuha
živasuha
živasuha
stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća stojeća ležeća
3
12,5
4
17,5
5
22,5
6
27,5
7
32,5
8
37,5
9
42,5
10
47,5
11
52,5
12
57,5
13
62,5
14
67,5
15
72,5
16
77,5
17
82,5
18
87,5
19
92,5
20
97,5
1533 Na temelju članka 9. stavka 1. točke 1. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, broj 81/2013, 14/2014 i 152/2014) ministar
poljoprivrede donosi
PRAVILNIKO PROSTORNOM I VREMENSKOM OGRANIČENJU OBAVLJANJA RIBOLOVA NA PODRUČJU JABUČKE
KOTLINE